Bartol Kašić

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="hr">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>hrwiki</dbname>
    <base>https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.13</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Suradnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa suradnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor Wikipedija</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">MediaWiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Predložak</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o predlošku</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="102" case="first-letter">Dodatak</namespace>
      <namespace key="103" case="first-letter">Razgovor o dodatku</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Bartol Kašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172</id>
    <revision>
      <id>7567512</id>
      <parentid>7491934</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:51:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22366" sha1="5rkbgjk6swikcd9ymqjqd6mcn9yl5l8" xml:space="preserve">{{dz|[[M/T Bartol Kašić]]|trajekt}}
{{Infookvir životopis
| ime            = Bartol Kašić
| slika          = Bartol Kasic STG36456.GIF.jpg
| veličina       = 150px
| opis_slike     = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[15. kolovoza]] [[1575.]]
| mjesto_rođenja = [[Pag]]
| smrt           = [[28. prosinca]] [[1650.]]
| mjesto_smrti   = [[Rim]]
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po      = 
| zanimanje      = jezikoslovac
}}
'''Bartol Kašić''' ([[Pag]], [[15. kolovoza]] [[1575.]] – [[Rim]], [[28. prosinca]] [[1650.]]) bio je [[hrvat]]ski [[Katolička crkva|katolički]] [[svećenik]], [[Družba Isusova|isusovac]], [[gramatičar]], [[duhovni pisac]] i [[prevoditelj]]. Autor je prve hrvatske gramatike ''[[Institutionum linguae illyricae libri duo]]'' ([[1604.]]).

Različiti su zapisi njegova imena: [[latinski jezik|lat.]] ''Bartholomaeus Cassius'' i ''Bartolomeo Cassio'', potpisivan i s ''Bogdančić'' ponekad s dodatkom ''Pažanin''.

== Životopis ==
[[Datoteka:Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg|mini|150px|lijevo|Prvo izdanje Kašićeve gramatike u [[Rim]]u [[1604.]]]]
Rano je ostao bez oca pa je o njemu skrbio ujak Luka Deodati Bogdančić, paški svećenik, kod kojega je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu nakon koje se od [[1590.]] školuje u [[Ilirski kolegij u Loretu|Ilirskom kolegiju]] u [[Loreto|Loretu]] (kod [[Ancona|Ancone]]) koji su vodili [[isusovci]]. Kao darovita i marljiva učenika poslali su ga [[1593.]] na daljnje školovanje u Rim gdje je [[1595.]] stupio u Družbu Isusovu. Pripadao je Rimskoj provinciji.&lt;ref name=&quot;Katalinić&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/83169 Hrčak] ''[[Obnovljeni život]]'', sv. 38. br. 5., 1983.. Ante Katalinić: Mariološka usmjerenja Bartola Kašića (1575. – 1650.)&lt;/ref&gt; Još kao rimski student počeo je poučavati [[Hrvatski jezik|hrvatski]] u tamošnjoj [[Ilirska akademija u Rimu|Ilirskoj akademiji]].

Tada se počeo zanimati za hrvatski jezik te je najkasnije do [[1599.]] sastavio hrvatsko-[[talijanski]] [[Hrvatski rječnici|rječnik]] čiji se rukopis od 18. st. čuva u [[Dubrovnik]]u.&lt;ref&gt;[http://dikaz.zkzd.hr/?autor=3&amp;a=3 DIKAZ – Digitalna knjižnica Zadar: Kašić, Bartol, jezikoslovac, prevoditelj, vjerski pisac, leksikograf (Pag, 1575. – Rim, 1650.)], preuzeto 22. lipnja 2013.&lt;/ref&gt; Neki proučavatelji Kašićeva djela misle da je to jedan od triju rječnika koje je on sastavio, uz onaj koji se čuva u Perugi i treći u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u. To je kvalificiralo Kašića za daljnji rad u području hrvatskoga jezika.

Budući da su isusovci vodili brigu o kršćanima u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] i nastojali poučavati na mjesnome jeziku, za to im je u hrvatskome slučaju nedostajao odgovarajući i priručnik. Taj je nedostatak otklonjen kad su [[1604.]] godine u Rimu na [[Latinski jezik|latinskome]] objavljene ''Institutionum linguae illyricae libri duo'' (''Ustroja ilirskoga/hrvatskoga jezika dvije knjige'') – prva gramatika hrvatskoga jezika. Na nešto manje od dvije stotine stranica i u dva dijela (»knjige«) dati su osnovni podatci o hrvatskome (ilirskome) jeziku te je vrlo opširno razložena hrvatska [[morfologija (jezikoslovlje)|morfologija]]. Jezik je u osnovi [[štokavski]], ali je u visokoj mjeri prisutna [[Čakavsko narječje|čakavština]] pa se prepliću stariji i noviji oblici. Iz nepoznatih razloga uz gramatiku nije objavljen rječnik kako će to poslije većinom biti s isusovačkim rječnicima i [[Hrvatske gramatike|gramatikama hrvatskoga jezika]].

Kašić je za svećenika zaređen [[1606.]] Nakon toga bio je ispovjednik u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]] u Rimu za hrvatske hodočasnike.&lt;ref name=&quot;Katalinić&quot;/&gt;
[[Datoteka:Pag city Kasic.JPG|mini|200px|Kašićevo poprsje u gradu [[Pag (grad)|Pagu]]]]

Od [[1609.]] do [[1612.]] godine, boravio je u Dubrovniku i 1612./13. prerušen u trgovca bio je u pučkom misijskom pohodu gdje je posjećivao zapuštene katoličke zajednice po [[Bosna|Bosni]], [[Srbija|Srbiji]] (od Smedereva do Beograda) i istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] ([[Valpovo]], [[Osijek]], [[Vukovar]])&lt;ref name=&quot;Katalinić&quot;/&gt; o čemu je izvijestio [[Papa|papu]]. Među tim izvješćima vrijedni su dokumenti dva izvješća o [[svetište Gospe Olovske|svetištu Gospe Olovske]].&lt;ref name=&quot;Katalinić&quot;/&gt;

Od [[1614.]] do [[1618.]] godine bio je hrvatski ispovjednik u Loretu, u isto vrijeme dok je [[Lovro Grisogono]] ondje bio rektorom.&lt;ref name=&quot;Katalinić&quot;/&gt;

Drugi misionarski pohod obavio je 1618/19. (Potkraj života oba je pohoda opisao u svojoj nedovršenoj ''Autobiografiji''.) Od [[1620.]] do [[1633.]] godine ponovno je u Dubrovniku. Bio je vrlo omiljen propovjednik. Uspio je nagovoriti mlade dubrovačke žene, da redovito dolaze na [[ispovijed]] i sv. [[Misa|misu]], što su prije puno manje činile. Čitao je [[evanđelje]] na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], da ga svi razumiju. Dijelio je knjige, koje je napisao ili preveo, poput katekizma [[Robert Bellarmino|sv. Roberta Bellarminea]]. Posjećivao je i vjernike na otocima oko Dubrovnika.&lt;ref&gt;Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2006.&lt;/ref&gt; Značajan je kao prevoditelj na hrvatski pobožnih pučkih knjiga. Za hrvatsku je [[mariologija|mariologiju]] tim više vrijedan jer je među ostalim, piscem prva tiskana životopisa Blažene Djevice Marije na hrvatskom jeziku, nekoliko [[refleksija]] o BDM te tako spada među pisce utemeljtelje hrvatske tiskane marijanske literature i velike širitelje štovanja Blažene Djevice Marije u Hrvata.&lt;ref name=&quot;Katalinić&quot;/&gt;

Nakon toga vraća se u Rim u kojemu ostaje do kraja života.

== Djelo ==
[[Datoteka:Ritual.jpg|mini|desno|200px|Ritual rimski, 1640.]]
Od 1613. objavio je niz djela vjersko-poučnoga sadržaja i namjene (o životu [[Sv. Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]], [[Sv. Franjo Ksaverski|sv. Franje Ksaverskog]], [[Isus]]ovu i [[Sveta Marija|Marijinu]]), hagiografski zbornik Perivoj od djevstva (1625. i 1628.), dva katekizma i dr. Potkraj [[1627.]] završio je duhovnu tragediju Sveta Venefrida s podnaslovom »triomfo od čistoće« koja je ostala u rukopisu i objavljena 1938. Godine [[1622.]] Kašić je na hrvatski jezik počeo prevoditi [[Novi zavjet]] i to na dubrovačku štokavštinu, a [[1625.]] godine dobio je nalog da prevede cijelu [[Biblija|Bibliju]]. Godine [[1633.]] kompletan prijevod predan je u Rim kako bi dobio odobrenje za tisak, ali su tada nastupile poteškoće jer su neki »našijenci« bili protiv prijevoda na narodnome jeziku. Konačno prijevod je zabranjen (''»non est expediens ut imprimatur«''). S obzirom na činjenicu da su prijevodi Svetoga pisma na narodni jezik u mnogih naroda imali upravo prevratnu ulogu u usmjeravanju [[Standardni jezik|jezične standardizacije]], zabrana Kašićeva prijevoda Biblije nanijela je veliku štetu kasnijemu razvoju hrvatskoga književnog jezika. Po sačuvanim rukopisima i uz iscrpne stručne komentare taj je prijevod objavljen tek [[2000.]] godine. Najizdavanije Kašićevo djelo je ''Ritual rimski'' koji je u raznim izdanjima do 19. stoljeća bio u uporabi u svim hrvatskim [[biskupija]]ma i nadbiskupijama osim u [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebačkoj]], a otada i u njoj ostavši službenom liturgijskom knjigom sve do 1929. godine. Tako je taj prvi prijevod obrednika na jedan živi jezik posve izvjesno snažno doprinio afirmaciji hrvatskoga književnoga jezika.

Na hrvatski je oko 1641. godine u Rimu priredio djelo [[Toma Kempenac|Tome Kempenca]] ''Piismo od nasledovanya Gospodinna nasscega Yesussa''.&lt;ref&gt;[http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=4&amp;docid=11014744&amp;vrstadok=4 Knjižnice grada Zagreba] Thomas a Kempis: Od naszleduvanya Kristussevoga: knige chetiri&lt;/ref&gt;

=== Bartol Kašić: Ritual rimski, 1640. ===
Važno je napomenuti da je ''Ritual rimski'' odigrao onu ulogu u standardizaciji nacionalnoga jezika kakvu prijevod Biblije, unatoč stilskoj raskoši i kulturnoj važnosti, vjerojatno i ne bi mogao igrati zbog banalne činjenice da je Sveto pismo bilo odlučujujućim uljudbenim čimbenikom kod protestantskih naroda – ali ne i katoličkih, kako pokazuju slučajevi francuskih i poljskih prijevoda. U toj je konstelaciji odnosa katolički obrednik poput ''Rituala rimskog'' (koji ima preko 400 stranica) imao snažniji integrativni nacionalnojezični utjecaj. Povijesno je i veoma zanimljivo Kašićevo »bosanstvo«, jer iako rodom čakavac s otoka Paga, odlučio se za »općeni jezik« (''lingua communis'') oblika štokavske ikavice (iako je Bibliju preveo na dubrovačku štokavsku ijekavicu), kojim je i govorio najveći dio hrvatskoga naroda. Taj štokavski ikavski idiom Kašić zove »naški« ili »bosanski« (dok je za ijekavicu rabio nazivak »dubrovački«, a za čakavštinu »dalmatinski«).

Premda nije pisao lijepu [[književnost]] i unatoč činjenici da mu glavno djelo (prijevod Svetoga pisma) nije objavljeno, pisac prve gramatike hrvatskoga jezika pripada najznačanijim Hrvatima od pera u cijeloj hrvatskoj povijesti.

=== Prijevod Svetoga pisma ===
[[Datoteka:Biblija-kasic.jpg|mini|desno|200px|Rukopis prijevoda Biblije]]
Da bismo pokazali da se radi o esencijalno istome hrvatskom jeziku kakav je sada u [[Službeni jezik|službenoj]] porabi, navest ćemo dio Kašićevog prijevoda Biblije (1622. – 1637.) u suvremenoj grafiji. Ako zamijenimo Kašićev slovopis, tj. umjesto ''x'' pišemo ''ž'', ''sc'' kao ''š'', ''gn'' kao ''nj'', ''gli'' kao ''lj'', ''cz'' kao ''c'', ''c'' kao ''č'', ''chi'' kao ''ć'', ''y'' kao ''j'', vidjet ćemo da se radi o nešto arhaičnijem izrazu istoga hrvatskoga književnoga jezika kakav je i danas u porabi. Primjer je dan iz »Pjesme nad pjesmama« (''Canticum canticorum''), u prijepisu Julija Derossija koji je preslovio tekst u modernu grafiju:

''Kašić: Rukopis prijevoda Biblije, 1622. – 1637.''

Pjesma treća: Zaručnicu dovode zaručniku
B. Kašić, Pjesan od pjesni Salamunovijeh
Prijepis: J. Derossi)
Pjesma 4, 1-16
Zaručnik
:Koliko si lijepa, prijateljice moja, koliko si lijepa!
:Oči tvoje od golubica bez onega što se unutarnje taji.
:Vlasi tvoji kakono stada od koza, koje su uzišle s gore Galaade. Zubi tvoji 
:kakono stada od ostriježenijeh koje su uzišle iz okupala sve s dvojemi :plodijemi; i neplodna nije meju njimi.
:Kakono tračac čerljeni usne tvoje: i besjeden'je tvoje slatko. 
:Kakono razlomak od šipka, tako lica tvoja, bez onega što se unutarnje taji.
:Kakono turan Davidov vrat tvoj, koji je sazdan s branami: tisuće štita vise s njega, sve oružje od jacijeh.
:Dvi dojke tvoje kakono dva šteneta od košute, blizanca koja se pasu u lijerijeh.
:Dokle sviće dan i prignu se sjena, pojći ću na goru od mire i na glavicu od tamijana.
:Sva si lijepa, prijateljice moja, i ockvarnosti nije u tebi.
:Dođi s Libana, vjerenico moja, dođi s Libana, dođi: biti ćeš moja okrunjena s verha od Amana i s verha od Sanira i Hermona, s ložišta od lava, s gora od risova.
:Ranila si srce moje u jednomu od očiju tvojijeh i u jednoj kosi od vrata tvoga.
:Koliko su lijepe dojke tvoje, sestro moja, vjerenico! Ljepše su dojke tvoje od vina: i vonj od pomasti tvojijeh varh svijeh mirisnijeh.
:Sat kapeći usne tvoje, vjerenico, med i mlijeko pod jezikom tvojijem: i vonj od odjeća tvojeh kakono vonj od tamijana.
:Vrt zaklopljen, sestro moja vjerenico, vrt zaklopljen, vrelo zapečaćeno.
:Granice tvoje perivoj od šipaka s plodijemi od jabuka: od cipra s despikom.
:Despik i soforana, kora i kanijela, sa svjemi stabrijemi od Libana, od mire i od aloje sa svjemi najprvijemi pomastjemi.
:Kladenac od vrta: bunar od voda živijeh koje teku s naglostju s Libana.

Ili, po nekim prosudbama:

:»Prelistavajući starozavjetne i novozavjetne Kašićeve tekstove u Sveučilišnoj knjižari i antikvarijatu Dominović, u kožnomu uvezu sa zlatotiskom, u velikomu formatu i na debelomu papiru, teško oko 6 i pol kilograma, jezik je gotovo isti kao u Zagrebačkoj Bibliji u redakciji Bonaventure Dude i Jure Kaštelana, malčice arhaičan.«
:([[Slobodna Dalmacija]], članak Petra Bašića)

Dapače – možemo razmotriti sljedeće brojke: najugledniji prijevod Biblije na [[engleski jezik]], verzija [[Biblija kralja Jakova|kralja Jakova]] ili autorizirana verzija (''King James version''), koja je snažno utjecala na oblik engleskoga jezika, objavljena je [[1611.]] godine – dakle, svega dva desetljeća prije Kašićeva prijevoda. Ta riznica engleskoga jezika ima 12.143 različite riječi (izvorno, Biblija broji 8674 različitih [[hebrejski]]h, te 5624 [[Starogrčki jezik|grčkih]] riječi). No, Kašićev prijevod (koji nije sačuvan u cijelosti, jer nedostaju dijelovi [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]) broji oko 20.000 različitih riječi – što je više od engleske autorizirane verzije, kao i od izvornika. Sve to govori o jezičnoj invenciji i tvorbenoj bujnosti oca hrvatskoga [[Jezikoslovlje|jezikoslovlja]].

== Hrvatstvo Kašićeva jezika ==
Iako je jezik Bartola Kašića očigledno i jedinstveno hrvatski, jer se u takvom obliku ne javlja kod drugih južnoslavenskih naroda, nije bila rijetkost da su mu u srpskim filološkim krugovima osporavali hrvatstvo jer svoj jezik nije izrijekom nazvao hrvatskim, a neki su ga srpski filolozi čak otvoreno svojatali. Činjenica je da Kašić nije nigdje izričito nazivao svoj jezik hrvatskim, nego ga je zvao ''lingua illyrica'' ili ''jezik slovinski, bosanski, dalmatinski ili dubrovački'' (pretpostavlja se da se u to zapleo iako su Hrvati njegova doba jezik nazivali ''arvackim'' zato što se bojao mletačkih vlasti te zbog nekih drugih utjecaja).&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/83169 Hrčak] ''Obnovljeni život'', sv. 38. br. 5., 1983.. Ante Katalinić: Mariološka usmjerenja Bartola Kašića (1575.—1650.)&lt;/ref&gt; No dovoljno je bilo pogledati njegovo gramatičarsko djelo ''Institutiones linguae Illyricae'' gdje među pridjevima kojima se označava nacionalnost stoji &quot;Slovinski=Illyricus&quot;, a u njegovu rječniku stoji &quot;Harvacchi=Sclavono, Harvatski=Sclavone, Harvat=Croato&quot;, čime se vidi da su to sve istoznačnice za Kašića.&lt;ref&gt;[[Vladimir Horvat]]: [https://hrcak.srce.hr/clanak/78226. Prvi hrvatski jezikoslovac], ''Obnovljeni život'', (48) 2 (1993) str. 141.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Horvat&quot;&gt;Vladimir Horvat: Bartol Kašić – otac hrvatskog jezikoslovlja, Sveučilište u Zagrebu-Hrvatski studiji/Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu/Hrvatski povijesni institut u Beču, Zagreb, 2004., 2. izdanje, str. 323&lt;/ref&gt; Njegovo razlikovanje jezika se vidi i kod grupiranja prijevoda Biblije, gdje svoj prijevod stavlja u jednu skupinu i naziva ga ''slavonicis, dalmaticis seu illyricis'', a drugu skupinu naziva ''serblianis seu ruthenicis''.&lt;ref name=&quot;Horvat&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Vladimir Horvat: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=78226 Prvi hrvatski jezikoslovac], ''Obnovljeni život'', (48) 2 (1993) str. 131.&lt;/ref&gt;

Indikativno je da je svom djelu ''Pjesni duhovne'' uvrstio pjesmu, posvetu svoga prijatelja, kotorskog vlastelina Mara Dragovića, koja je sadržavala stihove:&lt;ref&gt;Vladimir Horvat: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=78226 Prvi hrvatski jezikoslovac], ''Obnovljeni život'', (48) 2 (1993) str. 142.&lt;/ref&gt; 
:''Naši Dalmatini, i vas Rod Hrvacki''
:''Držat će u cini pjevanja glas rajski''

== Djela ==
* ''Razlika skladanja slovinska'', 1599., (ostao u rukopisu, tiskan kao ''Hrvatsko-talijanski rječnik s Konverzacijskim priručnikom'', prir. Vladimir Horvat, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1990.,&lt;ref&gt;[http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=18683 Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Hrvatsko-talijanski rječnik : s konverzacijskim priručnikom / Bartol Kašić], preuzeto 22. lipnja 2013.&lt;/ref&gt; 2. izmj. izd. 2011.&lt;ref&gt;[http://www.ks.hr/Biblioteke/Bibliofilska-izdanja-i-radni-reprinti/Hrvatsko-talijanski-rjecnik-(1599)-s-konverzacijsk.aspx Kršćanska sadašnjost: Hrvatsko-talijanski rječnik (1599) s konverzacijskim priručnikom (1595)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 22. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;)
* '''[[Hrvatske gramatike|Prva hrvatska gramatika]]''', odnosno Institutionum linguae Illyricae libri duo'' Rim, '''[[1604.]]''' (prijetisak Köln—Beč 1977., CD Zagreb 2001. hrv. prijevod ''Osnove ilirskoga jezika udvije knjige'', Zagreb 2002., 2. izd. Zagreb—Mostar, 2005) 
* ''Nacin od meditationi i molitvae koyase cinij pametyu nascom'', Rim, 1613.
* ''Istoria loretana od sfetae kuchiae Bogorodicinae'', Rim, 1617.
* ''Nauk karstyanski kratak'', Rim, 1617. (izgubljeno), 1633.
* ''Piesni duhovnae od pohvalaa Boxyieh'', Rim, 1617. (prijetisak München, 1978.)
* ''Xivot s. Ignatia skrachieni'', Rim, 1624.
* ''Perivoy od dievstva illi xivoti od dievica'', Rim, 1625., Venecija, 1628.
* ''Zarçalo naukka karstyanskoga. Od iʃpovieʃti, i od priceʃtenya'', Rim, 1631, 1671.
* ''Zarçalo malo'' (izgubljeno).
* ''Xivot Gospodina nascega Isukarsta'', Rim, 1638., Venecija, 1700.
* ''Xivot sfetoga Franceska Saveria od Druxbae Yesussovae, apoʃtola od India'', Rim, 1638.
* ''Kalendar iz Missala rimskoga. Spovidanye pravae virae'', Rim, 1640.
* ''Ritual rimski (Rituale Romanum)''. Rim, 1640. (prijetisak Zagreb, 1993.), Senj 1824., Venecija 1827., Zagreb, 1859., 1878., Sarajevo 1887.
* ''Tomme od Kempisa kanonika regulara od reda s. Agustina Piismo od nasledovanya Goʃpodinna Naʃʃcega Yeʃʃuʃa'', Rim, 1641.
* ''Vanghielia i pistule istomaccene s Missala novvoga rimskoga u iesik dubrovacki sa grada i darxave dubrovacke'', Rim, 1641. Dubrovnik, 1784., (''Vandjelja i kgnighe apostolske istomacene iʃ Missala novoga rimskoga u jeʃik slovinski'', 1841.)
* ''Putovanja južnoslavenskim zemljama'', Privlaka 1987.
* ''Autobiografija isusovca Bartola Kašića u prijevodu i izvorniku'', prir i s lat. preveo Vladimir Horvat, Školska knjiga, Zagreb 2006.&lt;ref&gt;[[Agneza Szabo]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=13613&amp;show=clanak ''Autobiografija isusovca Bartola Kašića u prijevodu i izvorniku. Dodatak Autobiografiji. Priredio i s latinskog preveo Vladimir Horvat, D.I., Školska knjiga, Zagreb, 2006, 342. str.''], ''Obnovljeni život'', Vol.62 No. 1, Veljača 2007., preuzeto 22. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;
* ''Venefrida. Eine Tragödie'', Bamberg 1991.
* ''Izabrana štiva'', (s bibliografijom), Zagreb 1997. 
* ''Biblia sacra. Versio Illyrica selecta'', 1–2. Biblia Slavica, IV/2., Paderborn—München—Wien—Zürich, 1999–2000.
* ''Bartol Kašić. Izbor iz djela.'', Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 103, prir. i transkrib. Darija Gabrić-Bagarić, Matica hrvatska, Zagreb, 2010.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac440.nsf/AllWebDocs/Uzlet_hrvatske_filologije Stjepan Damjanović, ''Uzlet hrvatske filologije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110118015409/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac440.nsf/AllWebDocs/Uzlet_hrvatske_filologije |date=18. siječnja 2011. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 440, 13. siječnja 2011., preuzeto 22. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
                         
== Vanjske poveznice ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=8cOZmBA0fQ8&amp;list=PL3pngnOwj_Hxbaf-MFWFLGCmENax425HZ&amp;index=65 Bartol Kašić (u. 28. 12. 1650.), prva hrv. gramatika i prvi prijevod Biblije - TV kalendar 2015.]
* [https://web.archive.org/web/20050418053109/http://www.hbk.hr/biblija/sz/pj.htm#pj16 Moderan prijevod (Zagrebačka Biblija 2000.), dostupan na Web stranici]
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001205/prilozi.htm »Hrvatska biblija Bartola Kašića« (Slobodna Dalmacija, 5. prosinca 2000.)]
* [http://www.pagpress.com/zanimljivosti/1197-bartol-kai-biblija-biblia-sacra-edicija-biblia-slavica.html BARTOL KAŠIĆ: BIBLIJA (BIBLIA SACRA)-EDICIJA BIBLIA SLAVICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160617090127/http://www.pagpress.com/zanimljivosti/1197-bartol-kai-biblija-biblia-sacra-edicija-biblia-slavica.html |date=17. lipnja 2016. }}
* [http://www.matica.hr/kolo/373/Kašićev%20prijevod%20Svetoga%20pisma%20i%20liturgijskih%20knjiga/ Matica hrvatska:Kašićev prijevod Svetoga pisma i liturgijskih knjiga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171229221535/http://www.matica.hr/kolo/373/Ka%C5%A1i%C4%87ev%20prijevod%20Svetoga%20pisma%20i%20liturgijskih%20knjiga/ |date=29. prosinca 2017. }}
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=187 Hrvatski biografski leksikon: Kašić, Bartol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210517025627/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=187 |date=17. svibnja 2021. }}
* [http://dikaz.zkzd.hr/?autor=3&amp;a=3 DIKAZ - Digitalna knjižnica Zadar: 1. Rituale Romanum = Ritual rimski., 2. Xivot Gospodina nascega Isukarsta = Vita del Signor nostro] 
* [https://books.google.hr/books?id=7ik2AQAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEIODAC#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ritval Rimski: po Bartolomeu Kassichiu od Druxbae Yesusovae]
* [https://books.google.hr/books?id=vZZoAAAAcAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEISTAE#v=onepage&amp;q&amp;f=false Bartol Kašić: Xivot gospodina nascega Isvkarsta]
* [https://books.google.hr/books?id=HZxoAAAAcAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEIUzAF#v=onepage&amp;q&amp;f=false Bartol Kašić: Zarçalo navkka karstyanskoga Od Ispovíesti, i od Pricestenya]
* [https://books.google.hr/books?id=tpZoAAAAcAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEIXDAG#v=onepage&amp;q&amp;f=false Bartol Kašić: Perivoy od dievstva illi xivoti od dievica]
* [https://books.google.hr/books?id=UU5h5YMwpAgC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=inauthor:%22Bartol+Ka%C5%A1i%C4%87%22&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiFxqycpcznAhWuy6YKHZEgC3UQ6AEIeDAJ#v=onepage&amp;q&amp;f=false Bartol Kašić: Institutionum linguae illyricae libri duo]

{{Barokni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Kašić, Bartol}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski isusovci]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Pag]]
[[Kategorija:Mariolozi]]</text>
      <sha1>5rkbgjk6swikcd9ymqjqd6mcn9yl5l8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1348.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2396</id>
    <revision>
      <id>7567419</id>
      <parentid>5418584</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:16:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>7567419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="286" sha1="pa96eggj4l91ybhkaj62z025jk9kohp" xml:space="preserve">{{Godina|1348}}

== Događaji ==
* [[Karlo IV. Luksemburški]] otvorio [[Sveučilište u Pragu]], prvo u središnjoj Europi.

== Rođenja ==
*

== Smrti == 
*[[Izabela Francuska, delfina Viennoisa]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = 1348
|commonscathr   = 1348. 
}}</text>
      <sha1>pa96eggj4l91ybhkaj62z025jk9kohp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3160</id>
    <revision>
      <id>7567042</id>
      <parentid>7566732</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:39:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpanj */</comment>
      <origin>7567042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27101" sha1="9xjmhl1fdosuee7kiv3rzkrqy1veo89" xml:space="preserve">{{Godina|2026}}
{{aktualno}}
'''2026.''' ([[Rimski brojevi|rim.]] '''MMXXVI''') trenutna je i neprijestupna godina koja je počela u četvrtak. Po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] je 26. godina u [[3. tisućljeće|3. tisućljeću]] i [[21. stoljeće|21. stoljeću]] te sedma godina [[2020-ih]].

Trenutno je obilježena većom eskalacijom sukoba u Amerikama i Bliskom Istoku. Na početku siječnja je SAD izveo vojnu operaciju u Venezueli u kojoj je zarobljen predsjednik [[Nicolás Maduro]]. Operacija je dovela do blokade izvoza nafte iz Venezuele što je doprinjelo krizi na Kubi. U veljači je Pakistan izveo zračne napade na Afganistan što je dovelo do otvorenog sukoba izveđu dvije države.

U Iranu je vlast nasilno gušila prosvjede koji su započeli prošle godine, što je dovelo do desetaka tisuća ubijenih. Krajem veljače su SAD i Izrael, pod vodstvom [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]], započele [[Rat u Iranu 2026.|rat protiv Irana]]. Ubijen je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]] uz desetak drugih iranskih vladara. Iran je potom lansirao tisuće dronova i projektila na više država u regiji, dok su SAD i Izreal nastavili sa zračnim napadima. Rat je doveo do blokade [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]], raseljenog stanovništva, velike ekonomske krize i proširanje sukoba na [[Libanon]].

[[NASA]] je početkom travnja lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od 1972. godine.

== Događaji ==
===Siječanj===
* [[1. siječnja]] 
**[[Hrvatski radio]] pokrenuo je maraton „100 glasova u 100 sati za 100 godina” na Drugom programu s ciljem rušenja [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovog rekorda]] za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Rekord je postignut na [[Nova godina|Novu godinu]] u sklopu obilježavanja stote obljetnice [[HRT|HRT-a]].&lt;ref&gt;
[https://www.index.hr/magazin/clanak/hrvatski-radio-srusio-guinnessov-rekord-u-radijskom-maratonu/2745816.aspx Hrvatski radio srušio Guinnessov rekord u radijskom maratonu] index.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Bugarska]] je usvojila [[euro]], postajući 21. članica [[eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bugarska-uvela-euro-postala-21-clanica-eurozone-15658001 Bugarska uvela euro, ima i onih koji stanovništvo plaše - Hrvatskom: „Vidite što se njima dogodilo”] jutarnji.hr Preuzeto 1. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Cipar]] je započeo svoju ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]].&lt;ref&gt;[https://www.ukrinform.net/rubric-ato/4075519-cyprus-promises-new-approach-during-eu-council-presidency.html Cyprus promises „new approach” during EU Council presidency] ukrinform.net Preuzeto 1. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
** U požaru u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] 47 ljudi je poginulo, a 115 je ozlijeđeno.&lt;ref&gt;[https://news.sky.com/story/what-we-know-about-deadly-new-years-fire-at-swiss-ski-resort-13489204 What we know about deadly New Year's fire at Swiss ski resort] news.sky.com Preuzeto 2. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[2. siječnja]] – Odlukom predsjednika [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo|Teodora Obianga Ngueme Mbasoga]] novi glavni grad države je [[Ciudad de la Paz]] koji je zamijenio [[Malabo]].&lt;ref&gt;[https://apanews.net/equatorial-guinea-officially-proclaims-ciudad-de-la-paz-as-new-national-capital/ Equatorial Guinea proclaims new capital] apanews.net Preuzeto 6. siječnja 2026.&lt;/ref&gt; 
* [[3. siječnja]] – [[Američki napadi u Venezueli 2026.|Američki napadi u Venezueli]] pod kodnim nazivom ''Operacija potpuna odlučnost'' koji su bili usmjereni na više lokacija na sjeveru Venezuele, uključujući glavni grad [[Caracas]]. U sklopu operacije zarobljen je predsjednik [[Nicolás Maduro]].&lt;ref&gt;[https://abcnews.go.com/International/live-updates/venezuela-live-updates-trump-give-details-after-us/?id=127792811&amp;entryId=128870790 Zračni napadi SAD-a na Venezuelu pod nazivom Operacija Absolute Resolve] ABC News. Preuzeto 3. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[5. siječnja]] – [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila prisegu kao privremena [[Predsjednik Venezuele|predsjednica Venezuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2026.|title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim president|url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/|url-status=live|access-date=4. travnja 2026.|website=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. siječnja]]
**Zatvaranjem Svetih vrata [[Bazilika sv. Petra|bazilike sv. Petra u Vatikanu]] [[papa]] [[lav XIV.]] zaključio [[Jubilejska godina 2025.|Jubilej nade]].&lt;ref&gt;[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 6. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;
**Borbe između snaga sirijske vlade i kurdskih [[Sirijske demokratske snage|Sirijskih demokratskih snaga]], početak ofenzive u sjeveroistočnoj Siriji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba| title=SYRIA Displacement resulting from conflict escalation in Aleppo | url=https://www.acaps.org/fileadmin/Data_Product/Main_media/20260115_ACAPS_Syria_-_escalation_of_conflict.pdf | access-date=2026-02-02}}&lt;/ref&gt;
*[[7. siječnja]] – Sjedinjene Države su zaplijenile dva tankera iz tzv. ''flote iz sjene'', uključujući jedan pod ruskom zastavom, u sklopu američke naftne blokade tijekom Operacije Južno Koplje.
*[[9. siječnja]] 
** Kvalificirana većina država članica Europske unije odobrila je [[Sporazum o slobodnoj trgovini Europska unija – Mercosur]].&lt;ref&gt;[https://www.politico.eu/article/eu-countries-approve-mercosur-trade-deal-for-signature/ EU countries approve Mercosur trade deal after 25 years of talks] politico.eu Preuzeto 10. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Prosvjedi u Iranu 2025.-2026.|Prosvjedi u Iranu]] zahvatili su sve pokrajine zemlje.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown] theguardian.com Preuzeto 10. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[10. siječnja]] – U [[franjevci|franjevačkom redu]] otvorena je jubilejska [[Godina svetog Franje]].&lt;ref name=GSF&gt;[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]&lt;/ref&gt;
* [[17. siječnja]] – Zemni ostaci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u.
* [[19. siječnja]] – Desetci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova u Španjolskoj.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/teska-nesreca-u-spanjolskoj-u-sudar-dva-vlaka-poginula-21-osoba-1925729 Užas u Španjolskoj: Deseci mrtvih u sudaru dvaju brzih vlakova. Prizori su strašni] vecernji.hr/ 24. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Veljača===
* [[18. veljače]] – Na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu u Zagrebu]] provedena završna identifikacija devetero ekshumiranih žrtava [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], od kojih su četvorica [[hrvatski branitelj]]i (Stjepan Boni, Ivan Senčić, Zvonimir Miljak i Josip Šoštarić), a petero civili (Ljubica Čonda, Pavao Škrinjarić, Stjepan Lončar i Antun Ordanić).&lt;ref&gt;[https://branitelji.gov.hr/vijesti/identificirano-devet-zrtava-iz-domovinskog-rata/5144 Identificirano devet žrtava iz Domovinskog rata] ''branitelji.gov.hr'', Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 18. veljače 2026.&lt;/ref&gt;
* [[21. veljače]] 
** Više tisuća prosvjednika na [[Trg kralja Tomislava (Zagreb)|Trgu kralja Tomislava]] i [[Zrinjevac|Zrinjevcu]] prosvjedovalo protiv izgradnje klaonice i farmi pilića kod [[Sisak|Siska]].&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-prosvjed-protiv-klaonica-i-farmi-pilica-kod-siska-takav-projekt-je-neprihvatljiv-foto-20260221 U Zagrebu prosvjed protiv klaonica i farmi pilića kod Siska: Takav projekt je neprihvatljiv] tportal.hr, objavljeno 21. veljače 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Afganistansko–pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski sukob]]&lt;ref&gt;[https://amu.tv/227611/ Victims of Pakistani airstrike buried as others remain under rubble] amu.tv. Preuzeto 22. veljače 2026.&lt;/ref&gt;
* [[28. veljače]] – [[Izrael]] i [[SAD]] napali su [[Iran]] čime je počeo [[Rat u Iranu 2026.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|date=28 February 2026|title=Israel launches surprise attack on Iran|url=https://www.jpost.com/israel-news/article-888248|access-date=28 February 2026|website=The Jerusalem Post|language=en}}&lt;/ref&gt;

===Ožujak===

===Travanj===
* [[1. travnja]] – [[NASA]] je lansirala misiju [[Artemis II]], prvi let s posadom prema [[Mjesec]]u od misije [[Apollo 17]] u prosincu 1972. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2. travnja 2026.|title=Prvi let s posadom prema Mjesecu u više od 50 godina|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/nasa-lansirala-artemis-ii-prvi-let-s-posadom-prema-mjesecu-u-vise-od-50-godina-12650618|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}&lt;/ref&gt;
* [[6. travnja]] – Posada [[Artemis II|Artemisa II]] srušila je rekord za najudaljeniju točku od Zemlje na kojoj se nalazio čovjek ({{Broj|406778}} km), putujući preko tamne strane Mjeseca.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=6. travnja 2026.|title=Čovjek je otišao najdalje od Zemlje u povijesti, srušen rekord Apolla 13|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/artemis-2-usao-u-gravitacijsku-sferu-mjeseca-12656293|url-status=live|access-date=7. travnja 2026.|website=HRT}}&lt;/ref&gt;
* [[7. travnja]] – [[Nacionalna skupština Vijetnama]] izabrala je [[Tô Lâm|Tôa Lâma]] za novog [[Predsjednik Vijetnama|predsjednika Vijetnama]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba| url=https://english.news.cn/20260407/ed18537e45de4a1dabae914f80d5a145/c.html | title=Vietnamese party chief elected state president | publisher=Xinhua | work=english.news.cn | date=7 April 2026 | accessdate=7 April 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[8. travnja]]
** [[Rat u Iranu 2026.|Rat u Iranu]]: SAD i Iran su dogovorili dvotjedno primirje nakon Trumpova ultimatuma vezanog za Hormuški tjesnac.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=8. travnja 2026.|title=Trump pristao na primirje s Iranom, zasad odustao od &quot;uništenja civilizacije&quot;|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/trump-pristao-na-primirje-s-iranom-zasad-odustao-od-unistenja-civilizacije--12659364|url-status=live|access-date=12. travnja 2026.|website=HRT}}&lt;/ref&gt;
** [[Izrael]] je izveo zračne napade na infrastrukturu [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u. Više od 300 ljudi je ubijeno, dok je {{broj|1000}} ozlijeđeno.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Israeli military launches largest strikes against Hezbollah in Lebanon |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israeli-military-launches-largest-strikes-against-hezbollah-lebanon-2026-04-08/ |date=2026-04-08 |access-date=2026-04-09 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[10. travnja]] – [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]]: Aktualni predsjednik [[Ismaïl Omar Guelleh]] je s uvjerljivom pobjedom ponovno izabran za šesti mandat.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Izbori u Džibutiju: predsjednik Ismail Omar Guelleh osvojio šesti mandat |url=https://stijena.info/izbori-u-dzibutiju/ |access-date=2026-04-13 |website=stijena.info |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* [[11. travnja]] – Posada Artemisa II uspješno se vratila na Zemlju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |datum=2026-04-11 |naslov=Astronauti Artemisa II sletjeli na Zemlju i zaključili lunarnu misiju |url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/astronauti-misije-artemis-2-sletjeli-na-zemlju-i-zakljucili-10-dnevnu-lunarnu-misiju-12664870 |access-date=2026-04-13 |website=[[HRT]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* [[12. travnja]]
**[[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]]: Oporbena stanka [[Tisza]], s [[Peter Magyar|Péterom Magyarom]] na čelu, premoćno je pobjedila premijera [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]] čime je završena 16-godišnja vladavina [[Fidesz]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |datum=2026-04-12 |naslov=Mađarska slavi pad Viktora Orbana |url=https://vijesti.hrt.hr/eu/madari-na-biralistima-orbanu-peti-mandat-ili-kraj-vladavine--12666120 |access-date=2026-04-15 |website=[[HRT]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;
**Održani su [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|predsjednički izbori u Beninu]]. Pobjedio je aktualni predsjednik [[Romuald Wadagni]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |datum=2026-04-14 |naslov=Presidential election in Benin: Wadagni wins by a landslide (94.05%) with a turnout of 58.75% (CENA). |url=https://beninwebtv.bj/en/presidential-election-in-benin-wadagni-wins-by-a-landslide-94-05-with-a-turnout-of-58-75-cena/ |access-date=2026-04-15 |website=Benin Web TV |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[14. travnja]] – U izraelskim napadima na pojas Gaze ubijeno devetero ljudi, među njima i dvojica dječaka.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/svijet/gaza-u-izraelskim-napadima-ubijeno-devetero-ljudi-12670140 Gaza: U izraelskim napadima ubijeno devetero ljudi] ''HRT Vijesti'', objavljeno 14. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[22. travnja]] – U izraelskom zračnom napadu na sjeveru Gaze ubijeno petero civila, među njima troje djece.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-izraelskom-napadu-u-gazi-petero-mrtvih-medu-njima-troje-djece-12684327 U izraelskom napadu u Gazi petero mrtvih, među njima troje djece] ''HRT Vijesti'', objavljeno 23. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[28. travnja]] – U jami [[Golubinka]] na brdu Sopanj pronađena je [[masovna grobnica]] s posmrtnim ostatcima više od 50 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-jami-golubinka-pronadeni-posmrti-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-12692706 U jami Golubinka pronađeni posmrti ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata] HRT, objavljeno 28. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Svibanj===
* [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – Oko 12 000 sudionika na [[Susret hrvatske katoličke mladeži|XIII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[13. svibnja]] – Uprava za ratne veterane i vojnu baštinu Republike Slovenije predala je Hrvatskoj u spomen-parku Dobrava kod [[Maribor]]a posmrtne ostatke oko petsto hrvatskih žrtava [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|partizanskih poslijeratnih zločina]], većinom muškaraca od 18 do 40 godina.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/posmrtni-ostaci-500-zrtava-nakon-80-godina-iz-slovenije-stizu-u-hrvatsku-12717153 Posmrtni ostaci 500 žrtava nakon 80 godina iz Slovenije stigli u Hrvatsku] Vijesti HRT–a, objavljeno 19. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[23. svibnja]] – Posmrtni ostatci 36 žrtava partizanskih poslijeratnih zločina pokopani su kod kapele Svih hrvatskih mučenika u [[Možđenec|Možđencu]].&lt;ref&gt;Grudiček, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pokop-posmrtnih-ostataka-36-zrtava-ekshumiranih-s-lokaliteta-mostisce-12732342 U Novom Marofu pokopani posmrtni ostaci 36 žrtava poraća] Vijesti HRT–a, objavljeno 23. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Lipanj===
* Predviđen završetak gradnje [[Sagrada Família|crkve bazilike i eksprijatorija sv. Obitelji u Barceloni]], čija je gradnja počela 1882. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |naslov=La Sagrada Familia|website=barcelona.vivelaciudad.es |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229032826/http://barcelona.vivelaciudad.es/2007/03/23-la-sagrada-familia |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=4. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;
* [[22. lipnja]] – [[Keir Starmer]] podnio ostavku na mjesto [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog premijera]] i predsjednika [[laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. lipnja 2026.|title=Keir Starmer dao ostavku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/britanski-premijer-dao-ostavku/2805358.aspx|url-status=live|access-date=24. lipnja 2026.|website=Index.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[23. lipnja]] – U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]], [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Šport==
{{glavni|Šport u 2026.}}
* [[10. siječnja|10.]] – [[25. siječnja]] – [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.]]
* [[15. siječnja]] – [[1. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]
* [[21. siječnja]] – [[7. veljače]] – [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]]
* [[6. veljače|6.]] – [[22. veljače]] – [[XXV. Zimske olimpijske igre – Milano Cortina 2026.]]
* [[9. travnja|9.]] – [[12. travnja]] – [[Reli Hrvatska]] 2026.
* [[30. svibnja]] – [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]]
* [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].
* [[10. kolovoza|10.]] – [[16. kolovoza]] – [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.]]
* [[3. prosinca|3.]] – [[16. prosinca]] – [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Turska 2026.]]

== Rođenja ==
*

== Smrti == 

=== Siječanj ===
* [[2. siječnja]]
**[[Nikša Stančić]],  hrvatski povjesničar (* [[1938.]])
**[[Tomislav Sabljak]], hrvatski književnik (* [[1934.]])
*[[8. siječnja]] – [[Uljana Semjonova]], latvijska košarkašica (* [[1952.]])
* [[9. siječnja]] 
** [[Hans Herrmann]], njemački vozač automobilističkih utrka (* [[1928.]])
** [[Josip Oslić]], hrvatski filozof, teolog i svećenik (* [[1953.]])
** [[Miroslav Sinčić]], hrvatski književnik, novinar i publicist (* [[1937.]])
* [[10. siječnja]] – [[Erich von Däniken]], švicarski pisac (* [[1935.]])
* [[15. siječnja]] – [[Ante Grgurević]], hrvatski košarkaš i trener (* [[1975.]])
* [[19. siječnja]]
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1977.]])
** [[Valentino (modni dizajner)|Valentino]], talijanski modni dizajner (* [[1932.]])
* [[22. siječnja]] 
** [[John L. Allen]], američki publicist (* [[1965.]])
** [[Đani Kovač]], hrvatski atletičar (* [[1939.]])
* [[26. siječnja]] – [[Sly Dunbar]], jamajčanski glazbenik (* [[1952.]])
* [[30. siječnja]] – [[Catherine O'Hara]], američka glumica (* [[1954.]])

=== Veljača ===
* [[7. veljače]] – [[Brad Arnold]], američki pjevač (* [[1978.]])
* [[11. veljače]]
** [[Cees Nooteboom]], nizozemski pisac (* [[1933.]]) 
** [[James Van Der Beek]], američki glumac (* [[1977.]])
* [[15. veljače]]
** [[Robert Duvall]], američki glumac i redatelj (* [[1931.]])
** [[Goran Sukno]], hrvatski vaterpolist (* [[1959.]])
* [[17. veljače]] – [[Jesse Jackson]],  američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik (* [[1941.]])
* [[18. veljače]]
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački političar (* [[1943.]])
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist (* [[1951.]])
* [[19. veljače]] 
** [[Eric Dane]], američki glumac (* [[1972.]])
** [[Polycarp Pengo]], tanzanski kardinal i nadbiskup (* [[1944.]])
* [[23. veljače]] – [[Zilko Žolja]], bosanskohercegovački teolog i kaligraf (* [[1931.]])
* [[25. veljače]] – [[Ludwig Scotty]], nauruanski političar (* [[1948.]])
* [[28. veljače]]
**[[Sandro Munari]], talijanski vozač relija (* [[1940.]])
**[[Ali Hamenei]], iranski svećenik i političar, vrhovni vođa Irana (* [[1939.]])

=== Ožujak ===
* [[4. ožujka]] 
** [[Luis del Castillo Estrada]], urugvajski biskup (* [[1931.]])
** [[Georg Koch]], njemački nogometaš (* [[1972.]])
* [[5. ožujka]] – [[C. A. R. Hoare]], britanski računalni znanstvenik (* [[1934.]])
* [[8. ožujka]] – [[Anthony James Leggett]], britansko-američki fizičar (* [[1938.]])
* [[14. ožujka]] 
** [[Lovorka Čoralić]], hrvatska povjesničarka (* [[1968.]])
** [[Jürgen Habermas]], njemački sociolog i filozof (* [[1929.]])
* [[16. ožujka]] – [[Zrinka Kolak Fabijan]], hrvatska glumica (* [[1949.]])
* [[17. ožujka]] 
** [[Ilija II.]], patrijarh Gruzijske pravoslavne Crkve (* [[1933.]])
** [[Zlatko Šimenc]], hrvatski vaterpolist i rukometaš (* [[1938.]])
* [[19. ožujka]] – [[Chuck Norris]], američki glumac i majstor borilačkih vještina (* [[1940.]])
* [[20. ožujka]] 
** [[J. Michael Bishop]], američki imunolog i mikrobiolog (* [[1936.]])
** [[Robert Mueller]], ravnatelj FBI-ja (* [[1944.]])
* [[22. ožujka]] – [[Jean-Baptiste Phạm Minh Mẫn]], vijetnamski kardinal (* [[1934.]])
* [[23. ožujka]] – [[Chip Taylor]], američki tekstopisac i pjevač (* [[1940.]])
* [[24. ožujka]] – [[Gino Paoli]], talijanski kantautor (* [[1934.]])
* [[30. ožujka]] – [[Carlos Westendorp]], španjolski političar i diplomat (* [[1937.]])

=== Travanj ===
* [[1. travnja]] – [[Suki Lahav]], izraelska glazbenica (* [[1951.]])
* [[5. travnja]] – [[Vlatko Cvrtila]], hrvatski akademik i geopolitički analitičar (* [[1965.]])
* [[6. travnja]] 
** [[Marija Krpan]], hrvatska glumica (* [[1954.]])
** [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački političar (* [[1930.]])
* [[7. travnja]] – [[Mircea Lucescu]], rumunjski nogometaš i trener (* [[1945.]])
* [[8. travnja]] 
** [[Srećko Bogdan]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1957.]])
** [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener  (* [[1959.]])
* [[13. travnja]] – [[Moya Brennan]], irska glazbenica (* [[1952.]])
* [[16. travnja]] – [[Alexander Manninger]], austrijski nogometaš (* [[1977.]])
* [[17. travnja]] 
** [[Franjo Plavšić]], hrvatski toksikolog (* [[1946.]])&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-zagrebu-umro-istaknuti-znanstvenik-i-toksikolog-franjo-plavsic-12676442 U Zagrebu umro istaknuti znanstvenik i toksikolog Franjo Plavšić] HRT, objavljeno 18. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
** [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš (* [[1958.]])
* [[22. travnja]] – [[Mijo Kovačić]], hrvatski slikar (* [[1935.]])
* [[28. travnja]] – [[Adrian Smith (košarkaš)|Adrian Smith]], američki košarkaš (* [[1936.]])
* [[30. travnja]] – [[Georg Baselitz]], njemački umjetnik (* [[1938.]])

=== Svibanj ===
* [[6. svibnja]] – [[Ted Turner]], američki poduzetnik (* [[1938.]])
* [[12. svibnja]] 
** [[Jason Collins]], američki košarkaš (* [[1978.]])
** [[Emil Paul Tscherrig]], švicarski prelat (* [[1947.]])
* [[21. svibnja]] – [[Julienne Bušić]], američko-hrvatska književnica (* [[1948.]])
* [[22. svibnja]] – [[Francesco De Piccoli]], talijanski boksač (* [[1937.]])
* [[25. svibnja]] – [[Paraskevas Antzas]], grčki nogometaš (* [[1976.]])
* [[26. svibnja]] – [[Dragoljub Mićunović]], srbijanski političar (* [[1930.]])
* [[28. svibnja]] – [[Abd Rabuh Mansur Hadi]], jemenski političar (* [[1945.]])

=== Lipanj ===
* [[1. lipnja]] 
** [[Andrej Baša]], hrvatski glazbenik (* [[1950.]])
** [[Darko Nesek]], hrvatski šahist (* [[1946.]])
* [[2. lipnja]] – [[Peabo Bryson]], američki pjevač (* [[1951.]])
* [[4. lipnja]] – [[Marjane Satrapi]], francusko-iranska romanospisateljica (* [[1969.]])
* [[14. lipnja]] – [[Oliver Tree]], američki glazbenik (* [[1993.]])
* [[16. lipnja]] – [[Camillo Ruini]], talijanski kardinal (* [[1931.]])
* [[18. lipnja]] – [[François Englert]], belgijski fizičar (* [[1932.]])
* [[20. lipnja]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1949.]])
* [[25. lipnja]] – [[Dražen Pinević]], hrvatski sportski novinar (* [[1964.]])

=== Srpanj ===
* [[2. srpnja]] – [[Miroslav Pribanić]], hrvatski rukometaš (* [[1946.|1946]].)
* [[3. srpnja]] – [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj (* [[1958.]])
* [[5. srpnja]] – [[Mile Vidović]], hrvatski katolički svećenik i crkveni povjesničar (*[[1935.|1935]].)
* [[8. srpnja]] – [[Bonnie Tyler]], velška pjevačica (* [[1951.]])
* [[11. srpnja]] 
** [[Peppino di Capri]], talijanski pjevač, skladatelj, i pijanist (* [[1939.]])
** [[Susumu Tonegawa]], japanski molekularni biolog (* [[1939.]])
* [[12. srpnja]] – [[Hamad bin Khalifa al-Thani]], katarski emir (* [[1952.]])
* [[13. srpnja]] – [[Sam Neill]], novozelandski filmski glumac (* [[1947.]])
* [[16. srpnja]] – [[Brenda Fricker]], irska glumica (* [[1945.]])
* [[18. srpnja]] – [[Gajo Peleš]], hrvatski književni teoretičar i kritičar (* [[1931.]])
* [[20. srpnja]] – [[Kevin Keegan]], engleski nogometaš i trener (* [[1951.]])
* [[21. srpnja]]
**[[Damir Šaban]], hrvatski glumac (* [[1958.]])
**[[Olivera Katarina]], srbijanska glumica i pjevačica (* [[1940.]])
* [[28. srpnja]] – [[Kavinsky]], francuski glazbenik (* [[1975.]])
* [[30. srpnja]] – [[Milivoj Puhlovski]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1947.]])

== Obljetnice i godišnjice ==
* 25. godišnjica globalne [[Wikipedija|Wikipedije]] (15. siječnja)
* 50. godišnjica smrti [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]]
* 100. godišnjica rođenja [[Elizabeta II.|Elizabete II.]]
* 100. godišnjica rođenja [[Marilyn Monroe]]
* 150. godišnjica rođenja [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] i [[Milan Begović|Milana Begovića]]
* 200. godišnjica rođenja [[Matija Mesić|Matije Mesića]]
* 200. godišnjica [[Samoborski fašnik|Samoborskog fašnika]]
* 250. godišnjica [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]]
* 270. godišnjica osnutka [[Bjelovar]]a
* 400. godišnjica rođenja [[Klara Žižić|Klare Žižić]]
* 400. godišnjica smrti [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]]
* 400. godišnjica smrti [[Juraj V. Zrinski|Jurja V. Zrinskog]]
* 500. godišnjica [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i [[Cetinski sabor|Cetinskog sabora]]
* 500. godišnjica rođenja [[Franjo Tahy|Franje Tahija]]
* 500. godišnjica prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/kultura/u-dubrovniku-otvorena-izlozba-u-povodu-500-godina-prvog-spomena-marina-drzica-12686871 U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića] HRT, objavljeno 24. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* 500. godišnjica smrti [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]]
* 800. godišnjica smrti [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje Asiškoga]] ([[Godina svetog Franje]])&lt;ref name=GSF/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}</text>
      <sha1>9xjmhl1fdosuee7kiv3rzkrqy1veo89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>August Šenoa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4858</id>
    <revision>
      <id>7567395</id>
      <parentid>7561789</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:19:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21965" sha1="pc62mypv28s2hlxtammzh4xyq2r6hfk" xml:space="preserve">{{Izdvojeni članak|prosinac 2006.}}
{{originalne ideje}}
{{esej}}
{{Književnik 
| Ime            = August Šenoa 
| boja           = #B0C4DE
| slika          = August_Šenoa.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = August Šenoa 1880.
| puno ime       = August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa&lt;ref&gt;August Šenoa, ''Zlatarovo zlato'', Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 427. ({{ISBN|9530603770}})&lt;/ref&gt;
| pseudonim      = ''Veljko Rabačević'', ''Petrica Kerempuh'', ''Milutin'', ''Branislav'', ''Onofrius Kopriva''
| rođenje        = [[14. studenoga]] [[1838.]]
| mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| smrt           = [[13. prosinca]] [[1881.]]
| mjesto smrti   = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1865.]] – [[1881.]]
| vrsta          = [[roman]], [[pripovijetka]], [[drama]], [[pjesme]]
| teme           = 
| period         = [[realizam (književnost)|realizam]] ([[protorealizam]]) 
| supruga        = Slava rođ. Ištvanić 
| djeca          = 6 djece:&lt;br&gt;[[Milan Šenoa]]&lt;br&gt;Dragica Šenoa&lt;br&gt;Stanko Šenoa&lt;br&gt;Radica Šenoa&lt;br&gt;Ljubica Šenoa&lt;br&gt;[[Branimir Šenoa]]
| djela          = ''[[Zlatarovo zlato]]''&lt;br&gt;''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]''&lt;br&gt;''[[Prijan Lovro]]''&lt;br&gt;''[[Čuvaj se senjske ruke]]''&lt;br&gt;''[[Prosjak Luka]]''
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        =  
}}

'''August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa''' ([[Zagreb]], [[14. studenoga]] [[1838.]] – [[Zagreb]], [[13. prosinca]] [[1881.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] novinar i književnik. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac [[19. stoljeće|19. stoljeća]], te istinski tvorac moderne hrvatske književnosti. 

Autor je opsežnoga korpusa [[roman]]a, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator [[proza|proze]] i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Napisao je prvi&amp;nbsp;moderni&amp;nbsp;hrvatski&amp;nbsp;roman, ''[[Zlatarovo zlato]]'', [[1871.]] godine.&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/56072/ hrvatska književnost], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 7. kolovoza 2019.&lt;/ref&gt; Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje u kojemu je aktivno djelovao (između [[1865.]] i [[1881.]] godine) naziva se [[Šenoino doba]].&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Šenoa, August |url=https://enciklopedija.hr/clanak/59443 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=6. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt; August Šenoa umro je u 43. godini života od posljedica upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u [[Veliki potres u Zagrebu|Velikom potresu]] [[1880.]] godine.

== Rani život, školovanje i rad==
[[Datoteka:August Šenoa kip (Vlaška).jpg|mini|lijevo|upright|Kip Augusta Šenoe na križanju Vlaške i Branjugove u Zagrebu, djelo [[Marija Ujević-Galetović|Marije Ujević-Galetović]]&lt;ref&gt;[http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/ujevic_galetovic_marija/ujevic_galetovic_marija_biografija/ HAZU: akademkinja Marija Ujević - Galetović, akademska kiparica], preuzeto 11. studenoga 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Željka Godeč]], [https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/marija-ujevic-galetovic-zena-od-bronce/4088616/ ''Marija Ujević Galetović: Žena od bronce''], ''[[Globus]]'', 22. siječnja 2013., preuzeto 11. studenoga 2013.&lt;/ref&gt;]]

Augustov otac, Alois Schönoa (1805. – 1878.), [[Nijemac]] iz [[Češka|Češke]], doselio je u Zagreb [[1830.]] godine i radio je kao biskupski slastičar, a majka Terezija pl. Rabacs (Therese Rabacs, 1813. – 1847.), [[Slovaci|Slovakinja]] iz [[Budimpešta|Budimpešte]], umrla je kad je imao 8 godina. Imao je još tri brata: Teodora (1841. – 1843.), [[Julije Šenoa|Julija]] (1845. – 1897.), koji je također bio književnikom i Aurela (1847. – 1913.). Djed mu je bio Johannes Schöynoha (1775. – 1838.), kako se potpisao na obiteljskom molitveniku (Johannes Schöynocha),&lt;ref&gt;Milorad Živančević, ''Seljačka buna Augusta Šenoe'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1983., str. 6. {{COBISS.SR|id=25134087}}&lt;/ref&gt; a po zanimanju je bio pekar u Budimu.

Pučku školu je pohađao u Zagrebu. Prvi razred gimnazije je pohađao [[Pečuh]]u, ali se godinu kasnije vratio u Zagreb gdje je završio [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] 1857. godine.&lt;ref&gt;Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}&lt;/ref&gt; Studirao je pravo u Zagrebu i [[Prag]]u. Upisao se je 1857. godine na zagrebačku Pravoslovnu akademiju.&lt;ref name=&quot;hbl.lzmk.hr&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11894 Šenoa, August] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231215210359/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11894 |date=15. prosinca 2023. }}, Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2019.&lt;/ref&gt; Godine [[1858.]] godinu dana studirao je medicinu u [[Beč]]u. Potom je, dobivši stipendiju od [[biskup]]a [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]], nastavio studij prava u [[Prag]]u, apsolviravši [[1861.]] godine.&lt;ref name=&quot;hbl.lzmk.hr&quot;/&gt; No, studij nije završio jer nije položio završne ispite.&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt;

Od [[1865.]] godine ponovno je u Beču, i nakon uređivanja listova ''Glasonoša''&amp;nbsp;i&amp;nbsp;''Slawische&amp;nbsp;Blätter'' vraća se u travnju [[1866.]] godine u Zagreb i radi u uredništvu ''[[Pozor (Zagreb, 1860.)|Pozor]]a'', do [[1867.]] godine. Potom je sljedeće godine imenovan gradskim bilježnikom a [[1871.]] godine velikim gradskim bilježnikom.&lt;ref name=&quot;hbl.lzmk.hr&quot;/&gt; Bio je politički angažiran u [[Narodna stranka|Narodnoj stranci]]. Bijaše umjetničkim ravnateljem u ''Hrvatskom zemaljskome kazalištu'' (prethodnici HNK) od 1868. do 1870. godine, a potom njegovim dramaturgom do 1873. godine, kad postaje gradskim senatorom.&lt;ref name=&quot;hbl.lzmk.hr&quot;/&gt; Bio je urednikom društvenoknjiževnoga časopisa ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'' od [[1874.]] godine i potpredsjednikom [[Matica Hrvatska|Matice hrvatske]] od 1877. do 1881. godine.

Prevodio je na [[hrvatski jezik]] s [[Njemački jezik|njemačkoga]], [[Francuski jezik|francuskoga]], [[Češki jezik|češkoga]] i [[Engleski jezik|engleskoga jezika]].

Bio je počasnim članom Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora. Proglašen je počasnim građaninom Grada Zagreba [[30. rujna]] 1881. godine.&lt;ref name=&quot;vijenac&quot;&gt;[[Vinko Brešić]], [http://www.matica.hr/vijenac/686/senoa-potres-i-srce-zagreba-30514/ ''August Šenoa i Zagreb između potresa 1880. i 2020. Šenoa, potres i srce Zagreba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621102514/http://www.matica.hr/vijenac/686/senoa-potres-i-srce-zagreba-30514/ |date=21. lipnja 2020. }}, ''Vijenac'', br. 686 - 18. lipnja 2020., pristupljeno 20. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Početci književnog rada ==
Šenoa se okušao u svim književnim vrstama, i velikom broju je ili &quot;zaorao&quot; prvu brazdu, ili ostavio pisanu baštinu koju su kasniji pisci nasljedovali (a nerijetko se i pokušavali osloboditi autorova utjecaja). U javnosti se prvo pročuo kao novinar dopisima iz [[Prag]]a za ''Pozor'', osobito političkim člancima i [[feljton]]ima ''Praški listovi''. Godine [[1862.]] Šenoa udara temelje modernom hrvatskom feljtonu, osigurava mu dignitet i pretvara ga u eminentno literarni žanr. U seriji feljtona ''Zagrebulje'' (''Pozor'', 1866. – 67.; ''[[Vijenac]]'', 1877., 1879. – 80.) izražajnim stilom i razornim satiričkim diskursom komentira aktualne, često negativne pojave u zagrebačkoj svakodnevnici: odnarođenost, njemčarenje, licemjerje i konformizam. Feljtoni su imali velikoga odjeka u javnosti, a javili su se i brojni oponašatelji (Rikard Jorgovanić, [[Ante Kovačić|Kovačić]]), ali će tek [[Antun Gustav Matoš|Matoš]] ne samo nasljedovati, nego i razviti tip Šenoina podlistka.

Na Šenoinu žurnalističku fazu prirodno se nadovezuje [[kritičar]]ska praksa. Uz male prekide djeluje dvadesetak godina kao [[kazališna kritika|kazališni]] kritik dajući hrvatskomu glumištu presudne poticaje. Prokomentirao je više od sedam stotina izvedaba iznoseći – prvi u nas – relevantne sudove o svim bitnim sastavnicama kazališnoga čina (glumi, režiji, scenografiji, scenskom govoru). U manifestu &quot;O hrvatskom kazalištu&quot; (''Pozor'', 1866.) daje ne samo analizu stanja u našem glumištu, nego i program njegova budućeg razvitka. Izrazito antigermanski raspoložen, Šenoa traži radikalan zaokret prema klasičnoj i suvremenoj francuskoj, talijanskoj i slavenskoj, te izvornoj hrvatskoj dramskoj književnosti. Svoje će repertoarsko-teatarske zamisli pokušati provesti u djelo prvo kao član kazališnog odbora, a zatim i kao umjetnički ravnatelj i [[dramaturg]] Hrvatskoga zemaljskog kazališta. Uspio je samo djelomice: doveo je na scenu klasike ([[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Molière]]a, [[Schiller]]a, [[Goethe]]a) i suvremene francuske autore (Sardou, Scribe), ali su ga prilike ipak prisiljavale na repertoarne kompromise s malobrojnom zagrebačkom kazališnom publikom.
Piščevo djelovanje na dramskom polju je ograničeno na jedno djelo – komediju iz zagrebačkog života u tri čina &quot;Ljubica&quot; (''Pozor'', 1866., praizvedba 1868.). U njoj tematizira urbanu sredinu s nizom karakterističnih, no prilično šablonski oblikovanih likova. Posrijedi je zapravo dramatizirani feljton, zbog eksplicitnosti kritike često na rubu scenskog pamfleta. No – iako je doživjela neuspjeh i kod kritike i kazališne publike, &quot;Ljubica&quot; predstavlja prvi pokušaj prikazivanja suvremenoga zagrebačkog života s nizom realističnih portreta.

== Književna karijera ==
=== Roman ===
[[Datoteka:August Šenoa poprsje dan.jpg|desno|mini|250px|Poprsje Augusta Šenoe, rad [[Ivan Rendić|Ivana Rendića]] na zagrebačkom Zrinjevcu]]

Najveći je umjetnički domet ostvario kao [[roman]]opisac. Šenoa je uveo roman u hrvatsku književnost i odgojio čitateljsku publiku kojoj je ta, u Europi druge polovice 19. stoljeća dominantna književna vrsta, postala omiljenim štivom. U skladu s literarnim programom koji je formulirao u kritičko-polemičkom tekstu &quot;Naša književnost&quot;, 1865., Šenoin je veliki romaneskni projekt usmjeren na građu iz [[Povijest Hrvatske|nacionalne povijesti]] te na suvremene događaje. No povijesni romani zauzimaju ipak središnje mjesto u njegovu opusu. Napisao ih je pet: ''[[Zlatarovo zlato]]'', 1871., ''[[Čuvaj se senjske ruke]]'', 1875., ''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]'', 1877., ''[[Diogenes]]'', 1878. i ''[[Kletva]]'', 1880. – 1881., nedovršeno djelo. U njima tematizira događaje iz različitih razdoblja hrvatske povijesti: sukob između [[Stjepko Gregorijanec|Stjepka Gregorijanca]] i Zagrepčana u 16. stoljeću sa središnjom pričom o ljubavi između plemića i građanke (''Zlatarovo zlato''), važnu epizodu iz [[Uskoci|uskočke]] povijesti početkom 17. stoljeća (''Čuvaj se senjske ruke''), veliki sukob između feudalaca i seljaka u 16. stoljeću (''Seljačka buna''), političke spletke u habsburškoj Hrvatskoj u 18. stoljeću (''Diogenes''), događaje iz 14. stoljeća koji su preusmjerili hrvatsku povijest (''Kletva''). Djela slijede model povijesnog romana koji je u europsku književnost uveo [[Walter Scott]]. Bit je toga modela u vjernoj rekonstrukciji povijesnih zbivanja na temelju istraživanja autentičnih dokumenata i povijesnih vrela. Cilj je pokazati kako su neke ideje, društvene okolnosti, raspored političkih snaga djelovali u određenom vremenu i oblikovali život običnih, malih ljudi. No, uza svu sličnost, Šenou od Scottova modela dijele i neke bitne razlike: hrvatski je romanopisac djelovao u drugačijoj nacionalnoj, a i europskoj književnoj klimi (ne smijemo zaboraviti da je Šenoa mlađi suvremenik [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]] i [[Gustave Flaubert|Flauberta]]).

Iako je povijesni roman u onodobnoj hrvatskoj javnosti imao poglavito budničarsku ulogu, a sam je Šenoin književni program i bio na toj crti – valja primijetiti kako ga je, za razliku od trijeznoga škotskoga romansijera, strast nerijetko ponijela u opisu situacija, što je imalo dugoročno plodotvoran učinak. Šenoa nije pisac psihološkoga realizma ukotvljenoga u povijesne situacije (pa ni psihologiziranja romantičarskoga uklona, majstori kojega su francuski i engleski pisci kao [[Benjamin Constant]] ili [[Charlotte Bronte]]). Ni autor ni publika nisu jednostavno imali vremena ni sklonosti za prikaze interioriziranih svijesti ili problematiku raskoljenoga individuuma. Čitateljstvo je tražilo, i dobilo, rekreiranje događaja koje će osnažiti i obogatiti nacionalnu svijest. Šenoa je pisac velikih gesti, crno-bijelih likova, patosa koji je teško podnošljiv modernomu senzibilitetu. No, istodobno, on je tvorac monumentalnih masovnih scena, vrtoglavih prijeloma i preskoka u radnji, živopisno ocrtanih sporednih likova, te jezične invencije koja u bujici protoka događaja ostavlja dojam vitalnosti i snage kakvu ne nalazimo u njegova škotskoga uzora. Šenoino je romaneskno stvaralaštvo izraz vitalizma &quot;profesora energije&quot; koji je lomio skučene okvire onodobne provincijalne i provincijske Hrvatske; djelo važno ne samo kao povijesni dokument, nego i živo u snazi zamaha koji sve njegove spisateljske mane (plošnost, patetiku, teatralnost) baca u sjenu kao nevažnu brljotinu na fresci. Šenoin model povijesnog romana izvršio je velik utjecaj na hrvatsku pripovjednu prozu, i on će dominirati hrvatskim romanom sve do početka 20. stoljeća. Mnogi su pisci oponašali njegovu strukturu i tehniku ([[Josip Eugen Tomić]], [[Eugen Kumičić]], [[Viktor Car Emin]], [[Marija Jurić Zagorka|Zagorka]] i dr.).

=== Povjestice ===
Velik je uspjeh postigao i svojim povjesticama – pripovjednim djelima u stihu s motivima iz povijesti (''Propast Venecije'', ''Smrt Petra Svačića'', ''Šljivari'', ''Anka Neretvanka'', ''Vinko Hreljanović'') ili iz narodne predaje (''Božja plahtica'', ''Kameni svatovi'', ''Kugina kuća'', ''Postolar i vrag'', ''Gvozdeni div'', ''Prokleta klijet'', ''Mile Gojslavica''). Karakterizira ih lakoća izraza, gipkost stiha, naglašena ritmičnost i, često, humoristični ton. Namjera im je ista kao i kod povijesnih romana: biti sredstvo nacionalnoga odgoja i prava škola rodoljublja.

=== Tematika djela ===
[[Datoteka:August Šenoa spomenik (Mirogoj).jpg|mini|Spomenik Augustu Šenoi na [[Mirogoj]]u]]

U romanima i pripovijetkama s građom iz suvremenog života tematizira konkretne socijalne, političke i etičke probleme svojega vremena: gospodarske i moralne odnose između [[selo|sela]] i [[grad]]a (''[[Prosjak Luka]]'', 1879.), raspadanja zadruga i život seljaka u okolici Zagreba (''[[Barun Ivica]]'', 1874.), moralno i materijalno propadanje plemstva (''Vladimir'', 1879.), odlazak seljačkih sinova na školovanje u grad te njihovo uzdizanje na društvenoj ljestvici ili propadanje (''[[Prijan Lovro]]'', 1873.), nemoral i rasipništvo u građanskim krugovima (''Ilijina oporuka'', 1876.), tragedije i zanose naših učiteljica u prosvjećivanju sela (''[[Branka]]'', 1881.). U tim djelima inzistira na psihološkoj i socijalnoj motivaciji pa je i fabula realizirana tako da pokazuje razvoj, karakter i motive djelovanja likova. Zbog naglašene društvene kritike i analitičnosti, zbog interesa za klasne odnose i za aktualna kretanja na političkoj pozornici svojega vremena, ali i zbog načina modeliranja zbilje, njegov se stvaralački pristup već približava [[realizam (književnost)|realističkoj]] paradigmi. No, i ovdje valja primijetiti da po svom habitusu Šenoa nije bio protagonistom realističke poetike, bilo estetske provenijencije kakva je dominirala u Francuskoj, bilo etičko-religijske koja karakterizira veliki ruski roman onoga doba. Unatoč tomu, njegova djela suvremene tematike su početci hrvatskoga realizma, temelji škole koju su, uz preinake, dalje razvijali [[Ante Kovačić]],  [[Vjenceslav Novak]], [[Ksaver Šandor Gjalski]] i [[Milutin Cihlar Nehajev]]. Svi su hrvatski realisti izašli iz Šenoine kabanice, svi su razrađivali njegovu tematiku, ugledali se u njegove likove, situacije i zaplete.

== Naslijeđe ==
August Šenoa umro je u Zagrebu 1881. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.&lt;ref&gt;[https://www.gradskagroblja.hr/?id=593&amp;pregled=1&amp;datum=Thu%20Apr%2023%202020%2009:06:37%20GMT+0200%20(Central%20European%20Summer%20Time) Gradska groblja Zagreb - Š], gradskagroblja.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2019.&lt;/ref&gt; Njegove [[lirika|lirske]] pjesme koje zauzimaju važnije mjesto samo u prvim godinama njegova stvaralaštva bile su slabijeg uspjeha. Manje je značajan kao ljubavni, a više kao politički i socijalni pjesnik. Šenoa je u mnogim pjesmama izražavao pokretačke ideje svojega doba i politički program [[Strossmayer]]ova narodnjaštva (''Na Ozlju gradu'', ''Hrvatska pjesma'', ''Budi svoj!'', ''U slavu J. J. Strossmayera'', ''Klevetnikom Hrvatske'', ''Hrvat Bosni'' i ine). Valja napomenuti kako je Šenoa i osnivač moderne hrvatske kajkavske dijalektalne poezije.

Napisavši u manje od dvadeset godina opus od preko dvadeset svezaka, Šenoa je zasnovao modernu hrvatsku književnost na svim poljima. Kakav bi oblik imala ne samo hrvatska pisana riječ, nego i kultura općenito, da nije bilo Šenoe – nemoguće je i zamisliti.

== Književne sveze ==
Zbog pisanja o životu ljudi iz svog okruženja te pričama o junacima iz daleke povijesti, bosanski književnik hrvatskog podrijetla fra [[Eugen Matić]] (pseudonima ''Narcis Jenko'') prozvan je bosanskim Šenoom u hrvatskoj književnosti.&lt;ref name=&quot;Burilović&quot;&gt;[http://www.nadbiskupija-split.com/index.php?option=com_k2&amp;view=item&amp;id=1491:obitelj-vojvode-hrvoja&amp;Itemid=10 Silvana Burilović: Obitelj vojvode Hrvoja], [[Splitsko-makarska nadbiskupija]], 18. listopada 2012.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
{{Refbegin|2}}
Nepotpun popis:
* ''[[Naša književnost (Šenoa)|Naša književnost]]'', 1865.
* ''[[Ljubica (Šenoa)|Ljubica]]'', 1866.
* ''[[Zagrebulje]]'', 1867.
* ''[[Kameni svatovi]]'', 1869.
* ''[[Zlatarovo zlato]]'', 1871.
* ''[[Kugina kuća]]'', 1871.
* ''[[Čudnovita dveh kaputov zmešarija]]'', 1873.
* ''[[Prijan Lovro]]'', 1873.
* ''[[Mladi gospodin]]'', 1875.
* ''[[Čuvaj se senjske ruke]]'', 1876.
* ''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]'', 1877.
* ''[[Diogenes (Šenoa)|Diogenes]]'', 1878. 
* ''[[Karanfil s pjesnikova groba]]'', 1878.
* ''[[Prosjak Luka]]'', 1879. 
* ''[[Vladimir (Šenoa)|Vladimir]]'', 1879.
* ''[[Branka]]'', 1881.
* ''[[Kletva (Šenoa)|Kletva]]'', 1882. – posmrtno (dovršio [[Josip Eugen Tomić]])
{{Refend}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
{{Wikizvor autor}} &lt;!-- poveznice na djela koja postoje na Wikizvoru --&gt;
{{Commonscat|August Šenoa}}
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B113610%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [https://kuca.senoa.eu/ Kuća Šenoa], kulturna baština obitelji Šenoa
* [http://www.lektire.hr/autor/august-senoa/ August Šenoa životopis | Lektire.hr]
* August Šenoa, [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=info&amp;id=18297 ''Izabrane pjesme: sa slikom pjesnikovom''], elektroničko izdanje izvornika objavljenoga 1882., Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2009.
* August Šenoa, [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=19761''Čudnovita dveh kaputov zmešarija (1873.)''], digitalnezbirke.kgz.hr
* August Šenoa, [http://www.ffzg.unizg.hr/slaven/istocna/zzk/wp-content/uploads/2014/02/%C5%A0icel-Programi-i-manifesti-u-hrvatskoj-knji%C5%BEevnosti.pdf&amp;nbsp;''Naša književnost''], str.&amp;nbsp;93. – 98., u: [[Miroslav Šicel]], ''Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti'', Liber, Zagreb, 1972.
* August Šenoa, [http://os-belec.skole.hr/upload/os-belec/images/static3/735/attachment/August_Senoa_-_Povjestice_(tekst).pdf ''Povjestice''], eLektire.skole.hr, os-belec.skole.hr
* August Šenoa, [http://www.orlovac.eu/knjige/sebuna.pdf ''Seljačka buna''], orlovac.eu  
* Senija Badić, prof., [https://www.profil-klett.hr/system/files/repozitorij/pdf/tragom_a._senoesenija_badicprof._zagreb.pdf ''Tragom književnika Augusta Šenoe'']
* [[Julijana Matanović]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=110050 ''August Šenoa između teorije i prakse''], Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv. 25, br. 1, travanj 1999.
* [https://www.knjizevnost.hr/karanfil-sa-pjesnikova-groba-august-senoa/ ''Karanfil sa pjesnikova groba''], 1878., knjizevnost.hr
* [https://books.google.hr/books?id=S2tmAAAAcAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=inauthor:%22August+%C5%A0enoa%22&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj235HyscznAhVLK5oKHXXmCpEQ6AEITDAF#v=onepage&amp;q&amp;f=false August Šenoa: Seljačka buna, izdanje 1878]
* [https://books.google.hr/books?id=vgVnAAAAcAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=inauthor:%22August+%C5%A0enoa%22&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj235HyscznAhVLK5oKHXXmCpEQ6AEIYjAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false August Šenoa: Zlatarovo zlato, izdanje 1878]
*August Šenoa: [https://www.matica.hr/media/uploads/vijenac/zlatarovo_zlato/Vienac_1871_-_Zlatarovo_zlato.pdf Zlatarovo zlato, digitalni pretisak romana iz 1871. godine objavljen u ''Viencu'' u nastavcima]. Vijenac, Matica hrvatska, Zagreb, 2021.
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Šenoa, August}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni kritičari]]
[[Kategorija:Zagrebački književnici]]
[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Slovaci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvati češkog porijekla]]</text>
      <sha1>pc62mypv28s2hlxtammzh4xyq2r6hfk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5971</id>
    <revision>
      <id>7567137</id>
      <parentid>7563131</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120546" sha1="e0tlk6buwo43mxzz1psux6r3aldg4qi" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|rujan 2014.}}
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Metković
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Coat of arms Metkovic.svg
|članak o grbu    = [[Grb Metkovića]]
{{Kolaž
| slika1a = Metkovic.png
| slika2a = Metkovic park (11).JPG
| slika2b = Metković9888.JPG
| slika3a = Gradsko kulturno srediste Metkovic sprijeda.JPG
| slika3b = Vaga Metkovic.JPG
| slika4a = Gradsko poglavarstvo Metkovic.JPG
| slika4b = Robna kuca Metkovic.JPG
| slika5a = Lucki most Metkovic 1.jpg
| slika6a = Ladje u luci Metkovic2.jpg
| velicina        = 280
| pozicija        =
| razmak          = 3
| okvir           =
| boja_okvira     = 
| boja_razmaka    =
| opis_slika      =&lt;center&gt;Predolac s crkvom sv. Ilije • Gradski park • Stari dio Metkovića • Gradsko kulturno središte • Zgrada ''Vage'' • Gradsko poglavarstvo • Trgovački centar • Lučki most • Neretvanske lađe u luci&lt;/center&gt;
}}
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|DNŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Dalibor Milan ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 15
|predsjednik vijeća = Ivan Puljić
|naselja          = [[:Predložak:Metković|5 gradskih naselja]]
|površina         = 51,2
|površina uža     = 23,2
|visina           = 1
|z. širina        = 43.0535
|z. dužina        = 17.6498
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 15235
|stanovništvo uže = 13971
|svetac           = [[Sveti Ilija]]
|dan              = [[20. srpnja]]
|etnik            = Metkovac &lt;small&gt;''(m.)''&lt;/small&gt; / Metkovka &lt;small&gt;''(ž.)''&lt;/small&gt;
|ktetik           = metkovski &lt;small&gt;''(pr.)''&lt;/small&gt;
|pošta            = 20350 Metković
|pozivni broj     = +385 (0)20
|autooznaka       = DU
|web              = {{URL|https://grad-metkovic.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Metković''' je grad u [[Dalmacija|Dalmaciji]], u sastavu [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]. Nalazi se na jugoistoku [[Republika Hrvatska|Hrvatske]], na obalama rijeke [[Neretva|Neretve]] i na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].

== Naziv ==
Ime grada smatra se izvedenicom od prezimena Metković, koje je pak nastalo od osobnoga imena Metko (Medo). Do sredine 20. stoljeća češće je u množini ''Metkovići''. Općenito su na području doline Neretve imena na -ići češća u manjim naseljima i zaseocima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Metković|url=http://metkovic.hr.cloud.hr/povijest/default.asp?izb=d_vidovic_metkovsko_stanovnistvo.asp#_ftn8|access-date=2026-06-18|website=metkovic.hr.cloud.hr}}&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;float: left; width: 230px; margin-right: 10px;&quot;&gt;
__TOC__
&lt;/div&gt;
== Zemljopisni položaj ==
[[Datoteka:Dolina Neretve 2026 (4).jpg|lijevo|mini|250x250px|Obradive površine u delti]]
Zemljopisni smještaj Metkovića na 43°03' SŠ i 17°39' ID, te otvorenost doline [[Neretva|Neretve]] prema [[more|moru]], svrstava ga u mediteranske gradove sa svim utjecajima koje mediteranski civilizacijski i klimatski krug donosi. Smješten na samoj granici dvaju nekadašnjih svjetova, Venecije i Osmanskog Carstva, Metković je ipak sačuvao svoju pripadnost hrvatskom nacionalnom biću.

[[Delta Neretve]] od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je ograncima dinarskih planina, a s juga [[Podgradina (Slivno)|podgradinsko]]-[[Slivno|slivanjskim]] brdima. Na zapadu Delta je otvorena moru i nalazi se pod njegovim stalnim utjecajem. U jesen se more polagano hladi, oslobađa toplinu i time produžuje ljeto, a u proljeće je obrnuto, ohlađeno more sprječava zagrijavanje zraka iznad kopna. U gornjem području Delta je otvorena prema prodiranju suhih vjetrova ljeti, a hladnih zimi i u proljeće. I ovo je razlog stvaranju različitih mikroklima, pa u prostoru od Metkovića skoro do Opuzena zimske su temperature za stupanj, dva niže, a što je odlučujuće da u tom gornjem dijelu teže uspijevaju agrumi (zimsko izmrzavanje). Ljeto je ovdje dugo, toplo i suho, a zima je blaga i kišna.
=== Klima ===
[[Datoteka:Metkovic snijeg.jpg|mini|lijevo|120px|Snijeg u Metkoviću - rijetka pojava]]
Srednja godišnja temperatura iznosi 15,7&amp;nbsp;°C. Srednje mjesečne i dekadne temperature su pozitivne. Najhladniji mjeseci su [[prosinac]], [[siječanj]] i [[veljača]]. Najhladniji period je prema podacima opažanja treća dekada siječnja s 2,5&amp;nbsp;°C. Međutim, opaženi su pojedini dani s negativnim temperaturama. U veljači su zabilježene i dosta minimalne temperature; [[1947.]] g. čak -11&amp;nbsp;°C, a nešto se slično ponovilo i tri puta: [[1974.]], [[1978.]] te [[1985.]] što je vrlo opasno za suptropske kulture kao što su [[mandarina|mandarine]] zbog smrzavanja.

Najtoplije je u [[srpanj|srpnju]] i [[kolovoz]]u od zadnje dekade [[lipanj|lipnju]] do zadnje dekade kolovoza. U kolovozu skoro svake godine temperatura zraka doseže u pojedinim danima i do 35&amp;nbsp;°C, a [[1946.]] i [[2006.]] bilo je dana i s 40&amp;nbsp;°C. U srpnju su zabilježeni dani i do 35&amp;nbsp;°C. Lipanj je relativno hladniji, a u rujnu se temperature mogu zabilježiti i do 35&amp;nbsp;°C. Godišnja količina padalina u prosjeku za cijelu Deltu je oko 1300&amp;nbsp;mm. U zimskom razdoblju padne 65-75% godišnje količine padalina. Uglavnom su to [[kiša|kiše]], a [[snijeg]] je rijetka pojava i kratko traje. Evidentan je problem da kiše padaju kada je najmanje potrebno vegetaciji zato je intenzivna poljoprivreda ovisna o ljetnom navodnjavanju. Zimi i u rano proljeće se znaju pojaviti i mrazevi kao dio strujanja hladnog zraka zbog otvorenosti prema kontinentu i dosta mogu biti opasni pošto vegetacija krene već u rano proljeće.

== Povijest ==
[[Datoteka:Metkovic1787.jpg|mini|lijevo|180px|Dio zemljopisne karte iz 1787. na kojoj je označen Metković]]
Prema dosadašnjim arheološkim nalazima na brdu [[Predolac|Predolcu]], neposredno do grada, život na području grada Metkovića otpočeo još u pretpovijesno doba. Pretpostavlja se da su prvi poznati žitelji u donjem toku Neretve bili helenizirani Iliri Daorsi, koje su kasnije potisnuli ratoborni Ardijejci i Delmati. O njima svjedoče mnogobrojne gradine i kamene gomile na okolnim brdima. U četvrtom stoljeću pr. Kr. stari [[Grci]] počeli su kolonizirati jadranske otoke i obalu, pa su zbog zgodna položaja utemeljili emporij (luku), tri kilometra sjeverozapadno od Metkovića. Bila je to u antici daleko poznata [[Narona]], današnji [[Vid (Metković)|Vid]]. Njezini su žitelji trgovali s [[Iliri]]ma u unutrašnjosti, prodavajući im oružje, posuđe, nakit i odjeću. Dobar strateški i komunikacijski položaj Narone uvidjeli su i [[Rimljani]], koji su blizu nje podigli vojni tabor (možda u [[Mogorjelo|Mogorjelu]] kod Čapljine?) za ratovanje protiv Ilira. Narona je vjerojatno za cara [[August]]a postala kolonija (''Colonia Iulia Narona'') i upravno središte (''conventus Naronitanus''). Devedesetih godina 20. st. u središtu Vida otkopani su ostaci hrama na glavnome trgu (''[[Augusteum]]''), u kojemu je pronađeno 16 obezglavljenih kipova bogova i božica, među kojima se ističe gotovo tri metra visoki kip divinizirana Augusta u carskoj odori. Kako je Narona bila biskupijsko središte, u njoj je pronađeno više starokršćanskih bazilika, od čega je vrijedna spomena dobro očuvana krstionica u bazilici na mjestu današnje crkve Sv. Vida.
U ranom srednjem vijeku Poneretavlje su naselila slavenska i hrvatska plemena. Od Cetine do Neretve uzdiže se čuvena [[Paganija]], zemlja nekrštenih gusara, kako nas u 10. st. izvješćuje bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]]. [[Mlečani]] su jedno vrijeme plaćali Neretvanima danak za slobodnu plovidbu uz njihovu obalu. Vjeruje se da je hrvatski knez [[Domagoj]] podrijetlom bio Neretvanin.  Mletački kroničar zove ga &quot;''pessimus dux Slavorum''&quot;. U 14. st. u dolinu Neretve spustili su se bosanski vladari, ponajprije Stjepan II. Kotromanić, pa kralj Tvrtko, pa herceg Stjepan Vukčić Kosača, pa knezovi Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići... Na puk smjerni nalegoše krajem 15. st. Turci. I danas na ulazu u Metković nauzgor stoji moćna [[Kula Norinska (utvrda)|Norinska kula]], o kojoj pjeva [[Andrija Kačić Miošić]].

Ulogu Narone preuzela je luka [[Drijeva]], vjerojatno na desnoj obali Neretve blizu današnje Gabele. Drijeva su bila veliko trgovište svakojake robe, od sukna i voska do soli i začina, ali i robova. Često se spominje u zapisima dubrovačkih notara. Blizu Drijeva na povijesnu pozornicu u 15. st.  stupa i Metković, doduše kao maleno naselje bez velika značenja.
[[Datoteka:In flumaria Narrenti subtus Metchovich.jpg|mini|lijevo|250px|Preslika dokumenta u kojem se prvi put spominje Metković (podcrtano crvenom bojom).&lt;br&gt;Cjeloviti prijevod s latinskog:&lt;br&gt;
''1422. dana 17. siječnja''&lt;br&gt;
''Ser Mato Getaldić pred plemenitim i mudrim gospodinom dubrovačkim knezom ser Vlahom Sorgo potužio se protiv Pera Primića i Stanka Sladinovića carinika iz Neretve, zato što su ovih proteklih dana rečeni carinici oduzeli njemu ser Matu, zbog krijumčarenja, kako navode sami carinici, jednu barku opremljenu svom svojom potrebnom opremom i povrh toga sve niže navedene, stvari, to jest:''&lt;br&gt;
''tri bačve pune vina: ukupno 101 vjedro vina, u novcu dakle trideset velikih perpera, tri vreće žita pune zobi, deset praznih vreća, jednu sklavinu (grubi pokrivač) vrijednosti tri i pol perpera. Sve pak gore spomenuto, njemu ser Matu, naprijed navedeni bijahu uzeli '''na rijeci Neretvi pod Metkovićem'''.''&lt;br&gt;
''Vukoš patron barke ''&lt;br&gt;
''Dragiša njegov mornar ''&lt;br&gt;
''Pribil Kutelarić ''&lt;br&gt;
''Antoje Radovčić ''&lt;br&gt;
''Šiša Kopitović''&lt;br&gt;
''Dubrovački knez sa svojim vijećem poštovanom našem Stanku Sladinoviću.''
&lt;br&gt;(na margini)&lt;br&gt;
''Tužba Stanka zabilježena u knjizi tužbi izvani dana 30. siječnja 1422.''&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=1566 Petsto osamdeset šesti rođendan] Objavljeno 17. siječnja 2008., pristupljeno 5. travnja 2015.&lt;/ref&gt;]]
Metković se, koliko je do sada poznato, prvi put spominje [[1422.]] u jednom sudskom spisu datiranom [[17. siječnja]] [[1422.]] (''Lamenta de foris. IV. fol 389’''), koji se čuva u Državnom arhivu u [[Dubrovnik]]u. Radi se o tužbi jednog vlasnika barke protiv carinika iz [[Dolina Neretve|Neretve]] koji su mu zaplijenili barku punu razne robe ''&quot;...in flumaria Narrenti subtus Metchovich...&quot;'' (...na rijeci Neretvi pod Metkovićem...). Vjerojatno su njegov rast usporili Turci koji osvajaju Poneretavlje. Za njihove vlasti (1494. – 1685.) Metković se ne spominje. Na zemljovidu prvi ga je zabilježio mletački kartograf [[Giacomo Gastaldi|G. Gastaldi]] [[1570.]] godine. Glavna uloga bila je namijenjena susjednoj [[Gabela|Gabeli]], te [[Opuzen]]u i Kuli Norinskoj. Ta dva stoljeća ispunjena su čestim sukobima Turaka i Mlečana. Požarevačkim mirom 1718. utvrđena je granica između Turske carevine i Mletačke Republike.
[[Datoteka:Image from page 404 of &quot;Durch Bosnien und die Herzegovina kreuz und quer; Wanderungen&quot; (1897) (14781449352).jpg|250px|mini|desno|Metković krajem 19. stoljeća]]
Mlečani su minirali i napustili Gabelu i osnovali neretvansku luku u Metkoviću na predjelu Unka. Metković se našao u kotaru Neretva, na čijem se čelu nalazio nadintendant sa sjedištem u Opuzenu. Naselje se polagano razvijalo, postajući središte poljodjelstva, stočarstva, lova i ribolova. Sredinom 18. st. Metković je imao oko četiristo duša. Nakon propasti Mletačke Republike za kratkotrajne francuske uprave došlo je do gradnje tzv. Napoleonove ceste (u narodu zvane francuskom i Marmontovom), čime je poraslo strateško i trgovačko značenje Metkovića. Upravo u to doba 1812. postao je općinsko središte za naselja na lijevoj obali Neretve.

=== Austro-Ugarska Monarhija ===
Dolina Neretve pod vlast [[Habsburg]]ovaca dolazi prvi put krajem 18. stoljeća. Vrijeme od 1797. do 1806. naziva se tzv. prvom austrijskom upravom. U to je vrijeme sjedište doline (Neretvanskog kotara) bilo u [[Opuzen]]u. Prvenstveni cilj bečkog dvora nije bio unaprjeđenje uvjeta života već učvršćivanje vlasti na području koje graniči s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]]. Zbog poraza u ratu, na vlast u dolini dolazi Francuska i to od 1806. do 1813. Nakon toga slijedi razdoblje tzv. druge austrijske uprave koje će potrajati do raspada Monarhije. Metković je administrativno bio dio pokrajine Dalmacije sa sjedištem i namjesnikom u Zadru, koja je bila pod izravnom upravom bečkog dvora. Sredinom 19. stoljeća postao je administrativnim i političkim središtem austrijske uprave u dolini Neretve. Upravo tada dolina Neretve postaje važnija vlasti, dolazi do određenog poboljšanja života stanovnika i općenito razvoja Metkovića.&lt;ref name=&quot;Veliki_rat&quot;&gt;Volarević, Mišur, Vekić: Neretvani u Velikom ratu&lt;/ref&gt;{{is|22.-23.}} Lučki ured utemeljen je [[1823.]] kao prva državna ustanova, a [[1849.]] otvara se i poštanski ured, a broj stanovnika prešao je broj od 1000.
[[Datoteka:Metkovic1900.jpg|mini|desno|250px|Pogled na malu rivu i stari dio Metkovića (1900.)]]
U to je vrijeme otpočeo je projekt regulacije korita rijeke [[Neretva|Neretve]] i uređenja luke kao dio povezivanja [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosne i Hercegovine]] s izlazom na more te općenito ulaganja u prometnu infrastrukturu. Od 1881. do 1889. izgrađeni su nasipi i odvodni kanali čime je smanjena mogućnost poplava, a do tada vijugavo korito Neretve pretvoreno je u korito s nasipima i pristaništima u većim mjestima. Metkovska je luka time dobila status pomorske te jedne od najvažnijih luka istočne obale Jadrana. Osim vodenog, razvija se i kopneni promet, Metković se željeznicom povezuje s Mostarom (poslije i Sarajevom), grade se ceste te [[Lučki most|most u Metkoviću]], prvi most preko Neretve južno od Mostara.&lt;ref name=&quot;Veliki_rat&quot;/&gt;{{is|22.-24.}} Izgradnjom cesta Mostar – Metković i [[Mostar]] – [[Sarajevo]], Metković postaje trgovačko i lučko naselje s razvijenim obrtom i ugostiteljstvom. Grad se širi od podnožja brda Predolca prema riječnoj dolini. Novosagrađena cesta postala je istodobno glavna gradska ulica.

Metković je imao prvi hotel u Hrvatskoj i šire. To je bio hotel ''&quot;Internationale&quot;'', koji je otvoren 1878.&lt;ref name=&quot;Internationale&quot;&gt;{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/hvaranin-jakov-fabijani-otvorio-je-prvi-hotel-u-metkovicu-i-dozivio-tragediju-izgubio-je-deset-sinova-i-jednu-kcer-1526131 |publisher=slobodnadalmacija.hr |title=Hvaranin Jakov Fabijani otvorio je prvi hotel u Metkoviću, i doživio tragediju - izgubio je deset sinova i jednu kćer |accessdate=2026-01-07}}&lt;/ref&gt;, 1890. ovoren je hotel ''&quot;Austria&quot;'' te 1908. hotel ''&quot;Metković&quot;''.

Metković je bio jedna od najmanjih i najsiromašnijih općina Dalmacije, ponajviše zbog životnih uvjeta, neobrazovanosti stanovništva, rascjepkanosti obradivih površina i slično. Stanovništvo je živjelo uglavnom na selima i bavilo se primitivnom poljoprivredom, a poljoprivredu u dolini onemogućavala je močvara s malo melioriranih površine. Krajem 19. stoljeća proširuju se obradive površine te se uvode nove poljoprivredne kulture poput [[duhan]]a. Ipak, gospodarstvu su najviše doprinosile trgovina, luka i željeznica. Otvaraju se razni obrti, razvija se tranzitni turizam, a štedne zadruge omogućavaju kredite i seljacima. Doba je to i početka organiziranog školstva i opismenjavanja, pa se tako 1845. otvara pučka škola. Poseban zamah obrazovanju događa se u vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Narodnog preporoda u Dalmaciji]] i djelovanjem [[Mihovil Pavlinović|don Mihovila Pavlinovića]], narodnjačkog političara i svećenika. Neretvanska narodna čitaonica otvara se 1873. a počinje i kazališni i kinoprikazivački život. Kazališna sekcija Narodne čitaonice osnovana 1875. svoje je izvedbe odigravala u hotelu ''&quot;Austria&quot;'', kao i gostujuće družine. Od 1912. u hotelima se prikazuju filmovi, a urar Ivan Spajić otvara ''&quot;Pathe Kinematographa&quot;'', prvo kino u Metkoviću. Počinju i prva proučavanja neretvanske povijesti te arheološka istraživanja, posebno istraživanje rimske [[Narona|Narone]] [[Carl Patsch|Carla Patscha]] u [[Vid (Metković)|Vidu pokraj Metkovića]]. Poboljšanju životnih uvjeta doprinijele su i mjere zdravstvene skrbi, posebno kad je u pitanju [[malarija]] (''neretvanska bolest''). Otvoreno je javno kupalište, a u antimalaričnoj stanici dijelio se [[kinin]], lijek protiv malarije. Godine 1905. otvoren je sanatorij za oboljele od [[Guba|gube]] s područja Dalmacije, posljednji takve vrste u Europi.&lt;ref name=&quot;Veliki_rat&quot;/&gt;{{is|25.-28.}}

=== Prvi svjetski rat ===
[[Datoteka:Ukrcaj lijesova Franje Ferdinanda i Sofije na Dalmat u luci Metković.jpg|250px|mini|desno|Ukrcaj lijesova s tijelima carskog para]]

U lipnju 1914. [[Franjo Ferdinand]], austrougarski [[prijestolonasljednik]], bio je sa suprugom Sofijom u Sarajevu u službenom posjetu. Dana [[28. lipnja]] [[1914.]], tijekom vožnje ulicama [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Sarajevski atentat|ubijeni]] su u [[atentat]]u koji je počinio [[Gavrilo Princip]], pripadnik srpske organizacije ''[[Mlada Bosna]]'', što je Austro-Ugarska iskoristila kao povod za Prvi svjetski rat.

[[Franjo Ferdinand]] i supruga Sofija za Sarajevo su krenuli iz Beča posebnim vlakom do [[Trst]]a. Potom su vojnim brodom [[SMS Viribus Unitis]] doplovili do ušća [[Neretva|Neretve]], da bi se onda ukrcali na jahtu [[Dalmat]] (kasnije znana kao ''Istranka'') kojom su doplovili do Metkovića gdje im je bio priređen svečani doček. Nakon atentata tijela Franje Ferdinanda i Sofije su [[30. lipnja]] 1914. vlakom prevezena do Metkovića, ukrcana na jahtu Dalmat koja ih je onda prevezla do broda SMS Viribus Unitis.&lt;ref name=&quot;mt&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Posljednji brod Austro-Ugarske flote |url=http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=1437 |izdavač=www.arhiva.metkovic.hr |preuzeto=2020-04-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Istranka |url=https://istra.lzmk.hr/clanak/1250 |autor=I. Barbalić |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža (istra.lzmk.hr) |godina=2008 |preuzeto=2020-04-13}}&lt;/ref&gt;

Područje današnje Hrvatske, pa tako i dolina Neretve uglavnom su bili pošteđeni razaranja u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Metković i dolina su bili uglavnom tranzitna vojnička postaja prema [[Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)|Balkanskom bojištu]]. Regruti iz doline Neretve starosti od 21 do 36 godina bili su regrutirani u tri vojne postrojbe: [[22. dalmatinska pješačka pukovnija|Dvadeset i drugoj c. i kr. Dalmatinskoj pješačkoj pukovniji]] (''k.k Dalmatinisches Infanterie Regiment Nr.22. &quot;Graf von Lacy&quot;'') u [[Sinj]]u, [[37. domobranska pukovnija|Trideset i sedmoj domobranskoj pješačkoj pukovniji Gruž]] (''k.k 37. Landwehrinfanterieregiment Gravosa'') u sastavu Vojnog okruga [[Herceg Novi]], te manji dio u [[Austro-ugarska ratna mornarica|Ratnoj mornarici]] (''Kaiserliche und königliche Kriegsmarine''), a većina vojnika iz Dalmacije ratovala je na [[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|Sočanskom bojištu]]. Odlazak muškaraca na ratište otežao je ionako tešku ekonomsku situaciju. Vladala je oskudica, hrana se dobivala na bonove, a postojala je i obveza doniranja hrane u ratne svrhe, za čije se nepoštivanje strogo kažnjavalo. Sa sjevera Hrvatske pristizala je humanitarna pomoć, a u susjednoj Hercegovini djeca su se slala na ishranu u Slavoniju. Raspadom Austro-Ugarske, stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a prve postrojbe Kraljevine Srbije pristigle su u Metković 13. studenoga 1918.&lt;ref name=&quot;Veliki_rat&quot;/&gt;{{is|17.-20.}} Prvi vojnici se nisu dugo zadržali već su proslijeđeni prema Trebinju. Dana 19. studenog u Metković su stigli vojnici 1. bataljuna, 13. pješadijskog puka „Hajduk Veljko“ Timočke divizije. Došlo je 190 ljudi i 8 časnika pod zapovjedništvom majora Trnokopovića.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Mišur |first=Ivo |title=Dolazak vojske Kraljevine Srbije u Metković 1918. |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/dolazak-vojske-kraljevine-srbije-u-metkovic-1918-1281856 |date=2018-11-21 |month=studeni |journal=Vojna povijest |id=1848-0284 |accessdate=2020-04-10}}&lt;/ref&gt;

=== Između dva svjetska rata ===
[[Datoteka:ETH-BIB-Metkovic, von Südwest I (links)-Dia 247-09684.tif|mini|lijevo|250px|Metković 1936.]]
[[Datoteka:Metković09894.JPG|mini|desno|250px|Spomenik Stjepanu Radiću ispred GKS-a, rad akademskog kipara [[Srećko Galić|Srećka Galića]]]]
Već od sredine 19. stoljeća značenje Metkovića kao središta donjeg Poneretavlja bilo je u porastu, a posebno nakon 1. studenoga 1880. kad je postao sjedište kotara. Broj stanovnika bio je u konstantnom porastu a naselje se širilo s obje strane Neretve poprimajući obilježja grada. Status je bio nepromijenjen i nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], u novoj državi, [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]]. U njoj je teritorijalno Metković najprije bio u sastavu Dubrovačke oblasti. Upravnom podjelom iz 1929. postao je dijelom [[Primorska banovina|Primorske banovine]], a nakon podjele iz 1939. dijelom [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;&gt;I. Jurić: Borbe i stradanja Hrvata kotara Metkovića 1918.-1945.&lt;/ref&gt;

Vlada Kraljevine je već od početaka pristupila brisanju tragova bivše države. Tako je razbijena spomen-ploča na kući podignuta 1875. u znak boravka cara Franje Josipa. Na groblju sv. Ivana devastirani su spomenici pisani goticom i na njemačkom jeziku, a hotel ''&quot;Austria&quot;'' preimenovan u hotel ''&quot;Beograd&quot;''. Pod utjecajem [[ORJUNA]]-e Jelisavin most preimenovan je 1924. u Most prestolonasljednika Petra. Veliki dio Hrvata kao pokušaj otpora novoj vlasti bio je okupljen oko [[HRSS]]-a (poslije HSS-a) [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] koji je Metković posjetio dva puta: 2. srpnja 1926. i 16. srpnja 1927. kada su održani veliki narodni zborovi. Veliku ulogu u podizanju nacionalne svijesti imalo je i [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] iz Sarajeva koje je imalo podružnicu i u Metkoviću, osnovanu 22. veljače 1931. čiji je rad jedno vrijeme bio zabranjen. Nakon [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] političke prilike su se pogoršale te su se pod udarom vlasti našli članovi stranaka hrvatske orijentacije. Stanovništvo je odgovorilo na to izlaskom na skupštinske izbore 1931. u malom postotku (24%). Stalne su bila i žandarska zlostavljanja, uhićenja i progoni protivnika vlasti. Slomom vlade [[Bogoljub Jevtić|Bogoljuba Jevtića]] 1935., a posebno stvaranjem Banovine Hrvatske 1939. pritisak vlasti je znatno oslabio.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|22.-31.}}

Temelj gospodarstva između dva rata u Metkoviću činili su poljoprivreda, stočarstvo,  trgovina, obrt i ugostiteljstvo. Veliki problem poljoprivredi činilo je 14.200 ha močvara te hirovita Neretva koja je često plavila ionako malu površinu obradiva tla. Tlo je obrađivano na primitivan način, tako da su prinosi bili niski. Osobito je bilo razvijeno ratarstvo i vinogradarstvo te uzgoj duhana koji se otkupljivao u zgradi izgrađenoj za vrijeme Austro-Ugarske (danas zvanoj ''Vaga''). Zahvaljujući velikoj površini pašnjaka od 18.477 ha, stanovništvo se bavilo stočarstvom, posebno uzgojem krava, ovaca i svinja. Višak sijena s pašnjaka prodavali su hercegovačkim i primorskim stočarima. Ponajviše za svoje potrebe, stanovništvo se bavilo i ribolovom, a znatnu zaradu ostvarivalo je lovom na [[pijavice]] koje su otkupljivali privatni trgovci u medicinske svrhe.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|42.-52.}}

Ponajprije zahvaljujući luci i raskrižju putova, Metković je bio trgovačko središte. Između dva rata bilo je registrirano 135 trgovačkih radnji, u kojima je bio zaposlen svaki jedanaesti stanovnik. Za [[Ilindan]] održavan je godišnji sajam, a od 1936. četvrtkom i tjedni sajam. Od obrtničkih radnji najviše je bilo obućara (13), pekara (6) te brijača i stolara (po 5). Između dva rata bila su otvorena još dva hotela: ''&quot;Zagreb&quot;'' (1920.) i ''&quot;Vrgorac&quot;'' (1925.) Ugostiteljstvo su još činili i mnogi mali ugostiteljski obrti, gostionice i krčme.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|56.-63.}}

=== Drugi svjetski rat ===
Napadom njemačkih snaga na Beograd 6. travnja 1941. počeo je napad na Kraljevinu Jugoslaviju. Već 17. travnja potpisan je akt o primirju, zapravo o bezuvjetnoj predaji, a država je podijeljena između napadača: Njemačke, Italije, Bugarske i Mađarske. Proglašenjem [[NDH]] i u Metkoviću je uspostavljena nova vlast. Dan nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|kapitulacije Jugoslavije]], članovi Narodne zaštite su razoružali pripadnike jugoslavenske vojske i žandara. Zbog opasnosti od [[četnik]]a koji su već činili zločine po Hercegovini, na predjelu Unke bila je organizirana obrana koju je pripomogao vod [[Mornarica NDH|hrvatskih mornara]] pristigao iz Splita 14. travnja te nešto kasnije i vod [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrana]], te novoformirana ustaška milicija. Zbog opasnosti po vlast, česta su bila uhićenja pripadnika komunista i drugih protivnika. Tako je od travnja do kolovoza na području kotarske oblasti Metković bilo uhićeno oko 200 pripadnika komunističkog pokreta, jugonacionalista i Srba. Svi su pušteni na slobodu, a pet Srba su tzv. [[divlji ustaše]] nasilno izvele iz zatvora i strijeljale. Vlast je postupno preuzimala talijanska okupatorska vojska.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|104.-116.}}
[[Datoteka:Spomenik poginulima u Drugom svjetskom ratu 01.JPG|mini|desno|150px|Spomenik žrtvama fašizma]]
Od sredine travnja 1942. na području Kotarske oblasti Metković počele su [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizan]]ske diverzije. Tako je 13. travnja 1942. miniran most kod Orepka (na cesti Metković – Nova Sela), a 10 dana kasnije napadnuta je straža na mostu preko [[Norin]]a u [[Kula Norinska|Kuli Norinskoj]]. Talijanska vlast je odgovorila uhićenjem petnaestak osoba ''osumnjičenih za komunističku djelatnost''. Civilna vlast na području Metkovića zapravo je postojala formalno jer su talijanske vojne vlasti zadržavale i pravo kontrole i na propise iz djelokruga vlasti NDH. [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] područje Metkovića je zaposjela njemačka vojska, a razbuktale su se partizanske borbe, ponajviše zahvaljujući oružju, streljivu i opremi koju su zaplijenili od talijanske vojske. S obzirom na to da su partizani svakodnevno vršili diverzije na prometnicama, njemačko vojno zapovjedništvo u obrani objekata angažiralo je seosku miliciju. Partizani su u borbama na Vukovu klancu u listopadu 1944. porazili njemačku vojsku koja je s oružanim snagama NDH napustila područje. Vlast partizana uspostavljena je 26. listopada 1944.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|120.-123.}}

Već od prve pojave partizanskih diverzija, talijanske snage su provodile tzv. ''akcije čišćenja''. Prvi ozbiljniji napad na partizanske snage izvele su od 23. do 28. lipnja 1942. na položaju [[Desne|Desana]], [[Borovci|Borovaca]], [[Plina Jezero|Pline]], Pasičine, [[Brist]]a i [[Baćina|Baćine]]. Tom prilikom strijeljan je veliki broj civilnog stanovništva te don Stjepan Vlahović, župnik iz Komina, zbog suradnje s partizanskim pokretom. Osim zločina nad stanovništvom, talijanska je vojska veliki dio stambenih i gospodarskih građevina spalila, a stoku odvela. Akcije ''čišćenja'' su nastavljene i dalje pa su tako 31. kolovoza 1942. strijeljali šest pripadnika seoske milicije iz [[Bijeli Vir|Bijelog Vira]]. Često su te ''akcije'' sprovođene uz pomoć četnika, posebno na području Slivanjskog poluotoka, i uvijek iz civilne žrtve i spaljena naselja. U drugoj polovici 1943. slabe ''akcije čišćenja'', a talijanske vojne snage 15. kolovoza 1943. koriste zrakoplovstvo kada je bombardirano [[Slivno Ravno]], a dan kasnije [[Blace]]. To su bile praktično zadnje akcije talijanske vojske prije kapitulacije, 8. rujna 1943.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|128.-133.}}

Dolaskom njemačkih snaga, po civilno stanovništvo se ništa bitno nije promijenilo. ''Akcije čišćenja'' nastavljene su još većom žestinom na cijelom području Metkovića i okoline. Dana 16. listopada 1943. po kratkom postupku obješeno je 19 odbornika NOP-a Opuzena i Podgradine jer su bili osumnjičeni za postavljanje nagazne mine na pruzi kod [[Krvavac|Krvavca]]. Kao još jedan znak zastrašivanja civilnog stanovništva, kretanje na relaciji Metković – Ploče i Metković – Neum bilo je dopušteno samo od 8 do 15 sati. Odmazda nad civilnim stanovništvom, kako ubijanjem, tako uništavanjem cijelih naselja, bila je uobičajeni odgovor na partizanske diverzije. U Metkoviću su vješala bila postavljena na [[Trg kralja Tomislava (Metković)|Trgu kralja Tomislava]], uz obalu Neretve te u blizini hotela ''&quot;Zagreb&quot;'' kao opomena stanovništvu. Najveći zločin nad civilnim stanovništvom donjeg Poneretavlja njemačke su snage počinile 2. studenog 1943. Tom prigodom na lokalitetu Velikih Bara pored Baćine strijeljali su 64 stanovnika, u zaseocima Ćulumi i Peračko Blato 43 stanovnika. Kao i za vrijeme talijanske vlasti, vlasti u Metkoviću su ulagale prosvjede od kojih nije bilo nikakve koristi.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|146.-154.}}
[[Datoteka:Spomenik zrtvama komunizma Metkovic.jpg|mini|desno|150px|Spomen-ploča žrtvama partizanskih zločina]]
Prva partizanska postrojba na području Metkovića bila je Prva neretvanska četa, osnovana 23. travnja 1942. u Desnama. Njeno prvo borbeno djelovanje bilo je potapanje glibodera na ušću Neretve u noći između 4. i 5. svibnja 1942. U srpnju 1942. njenom reorganizacijom članovi su raspoređeni u bataljun ''Josip Jurčević'' koji je djelovao na području makarskog okruga i šire. Antifašistički pokret u ovom kraju znatnije jača 1943. Osim vojnih postrojbi, formiraju se i organi vlasti (''Komande mjesta'' i ''Komande područja''), pa je tako za područje Metkovića 1. veljače 1943. osnovana Komanda mjesta Metković. Daljnjim jačanjem pokreta početkom ožujka 1943. osnovan je [[Biokovski partizanski odred]] pod čijim su se zapovjedništvom nalazile partizanske jedinice Metkovića i okoline. Sredinom travnja 1943. formirana je Druga neretvanska četa te Pasička četa, a u kolovozu 1943. formiran je [[Neretvanski partizanski odred]].&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|136.-137.}}

Tijekom rata Metković je u više navrata bombardiralo savezničko zrakoplovstvo. Razlog tomu ponajviše je taj jer je Metković imao veliko prometno značenje od mora prema unutrašnjosti te zbog intenzivnog kretanja njemačkih vojnih snaga. Prvi okršaj s njemačkim zrakoplovstvom zabilježeno je 25. listopada 1943. bez nekih velikih posljedica. Nakon drugog okršaja 28. listopada između Opuzena i Komina, vlasti su izdale naređenje o potpunom zamračenju Metkovića i ostalih naselja u kotaru. Zarobljeni talijanski vojnici i stanovništvo izvodili su radove na 20-ak skloništa., ponajviše u podnožju [[Predolac|Predolca]]. Dana 6. studenoga 1943. oko podne Metković je prvi put bombardiran. Od 12 savezničkih zrakoplova, njemačka protuzračna obrana oborila je 4 a civilnih žrtava nije bilo. Istoga dana oko 15 sati saveznički zrakoplovi su nanovo bombardirali grad, kada su smrtno stradala dva civila te tri pripadnika njemačkih snaga. Daljnja bombardiranja prouzročila su paniku među stanovništvom koje se dijelom iselilo u okolna naselja, a život u gradu bio je paraliziran. Luka je gotovo prestala s radom, jednako tako škole i trgovačke radnje. Najgori napad izveden je 8. siječnja 1944. kada je živote izgubilo 11 stanovnika uz velika razaranja objekata i šest potopljenih brodova u luci. Grad je praktično opustio, a napadi uz žrtve i materijalna razaranja nastavljeni su i dalje. Posljednji napad savezničkog zrakoplovstva izveden je 20. listopada 1944.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|154.-158.}}

Povlačenjem njemačke vojske i vojske NDH dolazi do uspostave institucija partizanskih vlasti. Jedan od zadataka javnog tužilaštva i suda bio je suđenje tzv. narodnim neprijateljima i ratnim zločincima. [[OZNA]] je imala popise osoba koje je trebalo uhititi, osuditi i likvidirati, pa se tako u dopisu Opunomoćeništva OZNA-e u navodi &quot;''(...)Pisao sam komandi mjesta Metković radi hapšenja osoba koje su u popisu, a koji popis će mi donijeti drug Đorđe (...). Također sam pisao (drugu Filipu Bobancu) da zatraži bataljun s Hvara (...) radi hapšenja popisanih osoba (...)''&quot;. Suđenje je obavljao Vojni sud VIII. korpusne vojne oblasti NOVJ u Metkoviću, najčešće po kratkom postupku. Na smrt strijeljanjem osuđeno je 30-ak Hrvata, bez prava na obranu i žalbu. Strijeljanja su izvršena u više navrata. Na groblju sv. Ivana prema podatcima partizanskih vlasti strijeljano je ukupno 16 Hrvata, i to u noći sa 16. na 17. studenoga 1944., te u noći s 20. na 21. studenoga 1944. Strijeljanja su obavljana i u zgradi Vage, ali o broju strijeljanih nema službenih podataka.&lt;ref name=&quot;Jurić-kotar&quot;/&gt;{{is|172.-181.}} Na pedesetu obljetnicu stradanja tih ljudi Gradsko poglavarstvo Metkovića na Gradskom groblju postavilo je spomen-ploču, a svibnju 2005. podignut im je spomenik.&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest2.asp?vijest=11109 73 godine od jezivih likvidacija Metkovaca i Neretvana] Objavljeno 16. studenoga 2017., pristupljeno 26. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

=== Nakon Drugog svjetskog rata ===
[[Datoteka:Spomenik poginulim braniteljima 01.jpg|mini|desno|150px|Spomenik poginulim metkovskim braniteljima iz [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], rad akad. kipara Ante Brkića]]
Grad je kraj rata dočekao u ruševnu stanju. U doba [[FNRJ]] i [[SFRJ]] Metković je postupno napredovao na gospodarskom, kulturnom, prosvjetnom i športskom planu, dok je imao poteškoća u razvoju političke demokracije. Godine [[1971.]] [[Matica hrvatska]] bila je nositelj hrvatskoga političkog proljeća, koje je ugušeno policijskom presijom, pritiscima i zatvorskim kaznama glavnih članova. Njen ogranak u Metkoviću djelovao je od 1878. do 1942. Obnova djelovanja počela je svečanom osnivačkom skupštinom 21. lipnja 1970. na kojoj su nazočili i tadašnji predsjednik Matice [[Hrvoje Iveković]], povjesničar [[Franjo Tuđman]] i književnik [[Petar Šegedin]]. Jedan od značajnijih događaja u organizaciji tadašnjeg ogranka bilo je postavljanje spomenika [[Stjepan Radić|Stjepanu Radiću]] 5. prosinca 1971. kojem je nazočio veliki broj Neretvana, a predavanje je održao Franjo Tuđman. Nakon toga tadašnje su vlasti izvršile premetačine stanova istaknutih članova te njihovo privođenje. Nedugo nakon toga ogranku je zabranjen rad, sve do 8. lipnja 1991. kada je nanovo obnovljen.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/vijenac/399/biser-uz-nacionalnu-i-svjetsku-bastinu-3275/ Dragutin Pasarić: Biser uz nacionalnu i svjetsku baštinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171118222534/http://www.matica.hr/vijenac/399/biser-uz-nacionalnu-i-svjetsku-bastinu-3275/ |date=18. studenoga 2017. }} Vijenac br. 399 (objavljeno 18. lipnja 2009., pristupljeno 17. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Domovinski rat ===
U velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku Metković je 1991. – 1992. bio više puta bombardiran iz zrakoplova i topničkoga oružja. Glavne borbe za oslobođenje Jadrana i Južne Hrvatske iznijeli su pripadnici [[116. brigada HV|116. brigade Hrvatske vojske]]. Kroz tu je postrojbu prošlo oko 6500 pripadnika.&lt;ref&gt;[http://www.predsjednik.hr/07112011 Ured predsjednika Republike Hrvatske: Predsjednik Josipović uručio odlikovanje Red Nikole Šubića Zrinskog 116. brigadi HV-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111114190657/http://www.predsjednik.hr/07112011 |date=14. studenoga 2011. }} (preuzeto 15. studenoga 2011.)&lt;/ref&gt; U čast brigadi šetalište uz Neretvu nosi ime 116. brigade.&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=7145 Šetalištu uz Neretvu ime 116. brigade HV-a] (objavljeno 24. studenoga 2014.)&lt;/ref&gt; U zadnjem desetljeću nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske Metković nastavlja svoj urbani rast.

== Željeznički promet u Metkoviću ==
[[Slika:Image from page 406 of &quot;Durch Bosnien und die Herzegovina kreuz und quer; Wanderungen&quot; (1897) (14781450532).jpg|mini|lijevo|300px|Željeznički kolodvor u Metkoviću krajem 19. stoljeća]]
Sredinom 19. stoljeća, (oko [[1846.]]) pojavljuju se prvi planovi za izgradnju željezničke pruge [[Dolina Neretve|dolinom Neretve]], a vezano za povezivanje [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Split]]a preko [[Travnik]]a. Bio je predviđen ogranak prema [[Mostar]]u, te dalje prema moru dolinom Neretve. Nakon 10-ak godina, javljaju se dva nova prijedloga povezivanja Dalmacije i unutrašnjosti. Predsjednik Poljoprivrednog društva u [[Zadar|Zadru]], [[Franjo Borelli]] se zalaže za prugu koja bi povezivala [[Dunav]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] u novoj austrijskoj luci, sjeverozapadno od ušća Neretve. Kao drugi prijedlog, Trgovačka komora iz Splita se zalaže za izgradnju pruge od desne obale Dunava preko Sarajeva do Splita. Zbog nedorađenosti, vlada u [[Beč]]u odbacuje i odgađa oba prijedloga. Prvim projektom povezivanja ušća Neretve i [[BiH|Bosne i Hercegovine]] smatra se prijedlog Stefana Turna oko 1869. [[Pešta]] je u borbi s Bečom zastupala njeno povezivanje s [[Rijeka|Rijekom]], i tako dugo kočila povezivanje Dalmacije željezničkim prugama.&lt;ref name=&quot;Jurić-pruga&quot;&gt;I. Jurić: Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve&lt;/ref&gt;

Ubrzo nakon [[Okupacija Bosne i Hercegovine|okupacije BiH]], [[Austro-Ugarska]] počinje s intenzivnom gradnjom pruga. [[Bosanski Brod]] i [[Zenica]] povezuju se 1879., a tri godine poslije Zenica i Sarajevo, čime je završena gradnja pruge [[Željeznička pruga Bosanski Brod – Sarajevo|Bosanski Brod – Sarajevo]]. Nakon toga, Zemaljska uprava u Sarajevu donosi odluku o spajanju Mostara i Metkovića. Prva mjerenja počinju 1879., a u ljeto 1884. počinje gradnja pruge u dužini od 42,4&amp;nbsp;km. Sav materijal dovozio se preko luke u Metkoviću. Pruga je otvorena i puštena u promet 13. lipnja 1885. Time je luka u Metkoviću prerasla u jednu od najvažnijih luka u Dalmaciji, i prvu luku u Dalmaciji koja je dobila željezničku prugu. Monarhija nakon toga nastavlja s povezivanjem Mostara i Sarajeva. Pruga dužine 134,7&amp;nbsp;km građena je u etapama počevši od Mostara. U cijelosti je završena otvaranjem dionice od [[Konjic]]a do Sarajeva 1. kolovoza 1891. čime je Bosna i Hercegovina bila povezana s lukom u Metkoviću.&lt;ref name=&quot;Jurić-pruga&quot; /&gt;{{is|104.-119.}}
[[Slika:Talgo Metkovic.jpg|mini|lijevo|250px|Željeznički kolodvor 2022.]]
[[Slika:Spomenik na zeljeznickoj stanici Metkovic.jpg|mini|desno|150px|Spomen stećak postavljen prigodom 110. godišnjice pruge Metković - Mostar]]
Iako je postojala ideja o produljenju pruge do ušća Neretve, ona postaje aktualna [[1920-ih]], u sklopu projekta povezivanja [[Beograd]]a preko Sarajeva s novom lukom na moru. Postojali su prijedlozi da ta luka bude u [[Klek (Slivno)|Klek]]u ili [[Neum]]u, ali, na kraju je prihvaćeno mišljenje da to bude buduća [[Luka Ploče|luka u Pločama]]. Tehnički elaborat bio je završen 1936., ali tek nakon prihvaćanja projekta luke u Pločama, 1938. počinju radovi na svim dionicama. Do kraja 1940. bilo je gotovo 80% zemljanih radova, bez mostova i željezničkih postaja. Napadom Njemačke i Italije na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu]], obustavljaju se svi radovi. Talijani 1942. dovršavaju izgradnju pruge, a nakon njene [[Kapitulacija Italije|kapitulacije]], Njemačka obnavlja djelomično oštećenu prugu. Završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pruga oštećena povlačenjem Njemačke se opet obnavlja, te se 15. srpnja 1945. pušta u promet cijela dužina pruge od luke u Pločama do Sarajeva.&lt;ref name=&quot;Jurić-pruga&quot; /&gt;{{is|120.-124.}}

U sklopu modernizacije željezničke mreže [[SFRJ]], željezničke pruge [[Uskotračna željeznica|uskog kolosijeka]] se mijenjaju normalnim kolosijekom, pa tako i [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|pruga Sarajevo – Ploče]]. Tako je 5. studenoga 1966. iz Metkovića krenuo zadnji ''ćiro'', a 2. prosinca 1966. uspostavljen je redovni promet na novoizgrađenoj pruzi. Nakon tri godine pruga je u potpunosti [[Željeznička elektrifikacija|elektrificirana]], i u to vrijeme bila je najsuvremenija pruga tadašnje države.&lt;ref name=&quot;Jurić-pruga&quot; /&gt;{{is|124.-126.}}

Svečanost u povodu 110. obljetnice puštanja u promet pruge Metković – Mostar održana je u Metkoviću 13. lipnja 1995. Na željezničkoj postaji postavljen je spomen stećak, rad akademskog kipara [[Nikola Vučković|Nikole Vučkovića]] s uklesanim tekstom: ''&quot;Na ovo mjesto 13. lipnja 1885. stigao je prvi vlak. Od tada su se smanjile prostorne i civilizacijske razdaljine i ovaj kraj korača naprijed.&quot;''&lt;ref name=&quot;Jurić-pruga&quot; /&gt;{{is|125.}}

== Luka Metković ==
Kroz povijest, na području Doline Neretve postojalo je nekoliko luka i naselja oko luka. Najstarija je [[Narona]], važno prometno središte koje je svoj vrhunac doživjelo u vremenu rimske vladavine. Propašću [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], gubi se i značaj Narone.
U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] na području današnje [[Gabela|Gabele]] postojala je Drijeva, također luka i trgovačko središte. Prvi spomen Drijeve nalazi se u ugovoru [[Dubrovačka Republika|Dubrovčana]] i srpskog [[Stefan Nemanja|župana Nemanje]] iz 1186. kojim su Dubrovčani osiguravali slobodu trgovanja i rada na Neretvi. Dolaskom [[Osmansko Carstvo|Turaka]] na ove prostore, Dubrovačka Republika i Turci sklapaju partnerske odnose, a nauštrb [[Mletačka Republika|Mlečana]] što je stvaralo česte sukobe. [[Kandijski rat|Kandijskim ratom]] Mletačka Republika širi svoje posjede, pa tako dobiva i ušće Neretve, čime je Drijeva počela gubiti na važnosti, prepuštajući primat novoj luci na području Metkovića.&lt;ref name=&quot;Kuran&quot;&gt;K. Kuran: Povijesno-geografski razvoj Luke Metković&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:MetkovicLuka.jpg|mini|lijevo|250px|Metkovska luka između dva rata. U to je vrijeme, nakon [[Sušak]]a, imala najveći promet na istočnoj obali Jadrana.]]
Prvi zabilježeni lučki promet u Metkoviću datira od 1716. Najstariji položaj luke bio je na današnjem predjelu Metkovića zvanom Unka, na desnoj obali Neretve. Zbog plitke Neretve tu su pristajali manji brodovi, a veći su robu iskrcavali nizvodno. Roba se prekrcavala na manje brodove ili u [[Neretvanska lađa|neretvanske lađe]] koje su mogle ploviti i po plićoj Neretvi. Tadašnji [[jedrenjak|jedrenjaci]] su se sidrili na ušću Neretve i čekali na povoljan vjetar za plov prema Metkoviću. Koristio se i specifičan način vučenja manjih plovila, tzv. ''[[Neretvanska lađa#Lancanje|lancanje]]''.
Ukidanjem carinskog sustava i zdravstvenih mjera u graničnim pokrajinama, zabilježen je porast trgovine u Metkoviću, a posebno nakon izgradnje puta Metković – Mostar 1865. Trasa puta je bila na lijevoj obali Neretve, tako da je luka morala promijeniti lokaciju, na područje zvano Pojstružje. Nova luka je mogla primiti veće brodove, a nalazila se blizu raskrižja ceste Metković – Mostar i Napoleonove ceste.&lt;ref name=&quot;Kuran&quot;/&gt;{{is|95.-96.}}

[[Okupacija Bosne i Hercegovine|Okupacijom Bosne i Hercegovine]], Dalmacija se s Bosnom i Hercegovinom nalazi u zajedničkoj državi. Daljnjom izgradnjom puteva te željezničke mreže, bilježi se rast trgovine i lučkog prometa u Metkoviću. Od 1857. do 1860. luka u Metkoviću je bila vodeća među dalmatinskim lukama. Prokopavanjem kanala [[Kula Norinska]] – Metković 1885., te melioracijom i gradnjom novog toka Neretve (1881. – 1889.) stvaraju se preduvjeti za novu lokaciju luke, opet na desnoj strani Neretve. Od 1880. do 1883. izgrađena je kamena obala dužine 205 metara. Operativni dio obale u dužini od 370 metara gradi se 1885., a betonska obala u dužini od 480 m gradi se 1912. Izgrađena su i skladišta, čime je desna obala Neretve bila teretna luka, a putnički dio luke ostao je na lijevoj obali.&lt;ref name=&quot;Kuran&quot;/&gt;{{is|96.}}
[[Datoteka:Neretva metkovic3.jpg|mini|desno|250px|Pogleda na luku danas]]
Povezivanjem Metkovića i Mostara željezničkom prugom, luka je bila na drugom mjestu po prometu među jadranskim lukama, odmah iza Rijeke. Neodržavanjem plovnog puta, te gradnjom većih i bržih plovila koja nisu mogla doploviti do Metkovića punog tereta, početkom 20. stoljeća promet počinje stagnirati. Tako se 1911. luka u Metkoviću po ukupnom prometu dalmatinskih luka nalazi na zadnjem mjestu. Zbog ograničenog kapaciteta postojećih luka u Metkoviću i Dubrovniku te velikih potreba za izvozom robe iz Bosne i Hercegovine, počinje se razmišljati o izgradnji nove luke koja bi mogla zadovoljiti sve uvjete. Postojala je ideja o proširenju luke u Metkoviću, ali je ista odbačena zbog nemogućnosti uplovljavanja plovila dubljeg gaza. Nova luka gradi se na prostoru današnjih [[Ploče|Ploča]]. Povezivanje Ploča i Metkovića željezničkom prugom nakon kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] početak je opadanja prometa luke u Metkoviću.&lt;ref name=&quot;Kuran&quot;/&gt;{{is|97.}}

Metkovska je luka (i željeznica) bila česta meta [[Saveznici|savezničkim]] bombardiranjima pa Neretva u Metkoviću nije bila plovna sve do listopada 1957., kada je, nakon čišćenja riječnoga korita, u luku uplovio [[parobrod]] Senj. U jednome od savezničkih bombardiranja Metkovića 1944. u luci je, neposredno uz most, potopljen [[trabakul]] Sveti Jure pun streljiva raznoga kalibra. Neretva je na nj godinama taložila mulj pa se za nj ni ne bi znalo da 1979. nije bilo odlučeno uz most urediti carinsko pristanište uz koje bi pristajale strane brodice. Čisteći uz obalu nanose mulja i pijeska otkriven je potopljeni trabakul, a u njegovoj utrobi i oko njega pet tona streljiva. Kako je 18. srpnja 1979. bio javio [[Tanjug]], na obalu je bilo izvađeno 538 topovskih granata, 28 mina, 1000 metaka, 500 ručnih bombi engleske i talijanske proizvodnje, kao i jedan top od 60&amp;nbsp;mm i dva mitraljeza.&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=7793 U luci iz Neretve izvađeno pet tona streljiva] (objavljeno 7. svibnja 2015., pristupljeno 12. siječnja 2016.&lt;/ref&gt;

U nastojanju da opstane, luka u Metkoviću se 1981. integrira i nastavlja poslovati kao dio luke u Pločama. [[Domovinski rat]] i uništeno gospodarstvo nakon njega pridonijelo je vrlo niskom prometu luke, koji se danas uglavnom sveo na pretovar cementa, troske i oblovine.&lt;ref name=&quot;Kuran&quot;/&gt;{{is|99.}}

== Obrazovanje ==
Školstvo se u Metkoviću, ali i neretvanskom području u cijelosti, počinje razvijati u doba [[Austro-Ugarska|austrijske vladavine]]. Tako je prva [[osnovna škola]] utemeljena 1798., za prve austrijske vladavine u Dalmaciji, u [[Opuzen]]u. Opuzen je u prvoj polovici 16. stoljeća bio upravni, sudski i crkveni centar Donjeg Poneretavlja. U Metkoviću se, zbog posebnog geografskog položaja, počelo zarana razmišljati o otvorenju pučke škole. Vlada je već 1838. urgirala da se osnuje pučka škola na teret općine. Tako je osnovna škola u Metkoviću otvorena [[1845.]], Odlukom Bečke dvorske komisije za znanost još iz 1821. po kojoj su se u predturskim, kao i ostalim većim mjestima, mogle osnivati [[pučka škola|trivijalne škole]]. Škola u Metkoviću bila je tzv. Niža pučka škola prema Pravilniku vlade od 1823., kojim se donose posebni propisi za pučke škole na području [[Dalmacija|Dalmacije]]. U nižim pučkim školama poučavalo se &quot;dalmatinskim&quot; ili talijanskim jezikom. Nakon osnutka prve škole u Metkoviću, u prvom desetljeću njezina postojanja nastava se odvijala u vrlo teškim uvjetima: pitanje prostorija, plaćanje učitelja, održavanje kontinuiteta nastave, te nerazumijevanje naroda i općinskih vlasti. Zbog toga škola nije radila u vremenu od 1850. do 1855. Budući da je crkvena vlast vodila pučku prosvjetu, upravitelj je škole bio mjesni [[župnik]], a nastavu su vodili [[učitelj]]i. Učitelje je postavljao Splitski Ordinarijat.&lt;ref name=&quot;razvoj_skolstva&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Metković |url=http://www.arhiva.metkovic.hr/obrazovanje/default.asp?izb=obrazovanje.asp |access-date=2022-04-30 |website=www.arhiva.metkovic.hr}}&lt;/ref&gt;

Učitelji su započinjali službu nakon završene metodičke škole u Zadru. Nisu se smjeli udaljavati iz mjesta službovanja bez dopuštenja upravitelja i općinskih vlasti. Osim redovite nastave, učitelji su poučavali i u tzv. blagdansko-nedjeljnoj školi. Vlasti su zbog ondašnjih socijalnih prilika, zabačenosti mjesta, oskudice u školskom prostoru, malobrojnosti učitelja, te odnosa prema naobrazbi puka preporučivali otvaranje tih nedjeljnih škola.  Učenici između šeste i dvanaeste godine, bili su obvezni pohađati osnovnu školu, a od dvanaeste do petnaeste godine nedjeljnu školu. Knjige za uporabu u osnovnim školama tiskale su se u [[Zadar|Zadru]], [[Trst]]u i [[Mletci]]ma, a kasnije u [[Beč]]u. Prodavale po propisanim cijenama, a siromašnijim učenicima dijelile su se besplatno.
Od godine 1860. u spletu Programa [[Kraljevina Dalmacija#Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji|hrvatskog narodnog pokreta u Dalmaciji]] je i Program ponarođivanja školstva. Općine su zahtijevale i pravo odlučivanja o nastavnom jeziku u tim školama. Austrija je podržavala [[talijanski jezik]] s namjerom da se uspori razvitak hrvatske misli i stvori jaz između pristalica [[Autonomaši|autonomaškog pokreta]] i hrvatskog narodnog pokreta. Zato je bila teška borba za uvođenje materinskog jezika u škole. Osnovne su škole u Dalmaciji prema čl. 19 državnog temeljnog zakona od 1867. trebale raditi na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Godinu dana ranije (1866.) u Metkoviću je nastava na hrvatskom jeziku cijeli dan. Učenika je bilo 118 (58 dječaka i 60 djevojčica). Ženska škola otvorena je 1873. u kući Nike Carevića. Odlukom Namjesništva, otvara se 1894. Mješovita škola u Metkoviću udruženjem 2 razreda muške i 1 razredom ženske škole. Tih je godina donesen i Zakon o školstvu (1869.) kojima se prosvjeta odjeljuje od Crkve, pa se otada škola trebala razvijati kao samostalna institucija za koju je osnovano Pokrajinsko školsko vijeće pri Pokrajinskoj vladi u Zadru. Prema tome zakonu imenovanje je metkovskih učitelja prešlo na Kotarsko školsko vijeće u Metkoviću, koje otada postoji.&lt;ref name=&quot;razvoj_skolstva&quot;/&gt;
[[Slika:Pekina skola Metkovic.jpg|minijatura|lijevo|250px|Glavna ulica u Metkoviću uoči II. svjetskog rata. U prvom planu zgrada u kojoj će kasnije biti Škola učenika u privredi.]]
U Metkoviću su, jednako kao i u većem dijelu drugih dalmatinskih općina, 1870-e godine označile konačnu pobjedu Narodne stranke i siguran i nepovratan pad autonomaša. Izbornom pobjedom [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] i izborom za općinskog načelnika svog predstavnika Ivana Gabrića, Metković se uvrstio u niz dalmatinskih gradova, koji će otada, pa sve do kraja hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, biti veliki oslonac hrvatskoj nacionalnoj ideji. Zbog nacionalnih zasluga preporoditelja, a u skladu s općim gospodarskim razvojem Metkovića i [[Dolina Neretve|neretvanske doline]], porastao je broj osnovnih škola, te ih u početku 20. stoljeća metkovska općina ima ukupno 11. U Metkoviću je postojao i dječji vrtić, a otvorile su ga časne sestre 1912. god., da bi 1925. postao državni dječji vrtić.&lt;ref name=&quot;razvoj_skolstva&quot;/&gt;

Rješenjem Ministarstva prosvjete od 3. siječnja [[1924.]] otvorena je u Metkoviću Državna mješovita građanska škola. Redovita nastava započela je 22. rujna 1924. Škola nije imala svojih prostorija, pa se nastava vodila po privatnim zgradama (u Paronosovoj kući, a od 1936. u kući časnih sestara). Od školske godine 1927./28. Metkovska građanska škola ima četiri razreda i četiri odjeljenja. Broj učenika se nakon petnaest godina rada, utrostručio što se može vidjeti i iz toga da se šk. god. 1924./25. upisalo 73 učenika, a šk. god. 1938./39. 219 učenika. Školu su pohađala djeca iz Metkovića i okolice, ali i iz udaljenih krajeva, posebice iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. Za učenike – putnike bio je organiziran poseban vlak. Škola je imala, osim učionica gdje se održavala nastava, kabinete i zbirke pojedinih predmeta s poprilično bogatim nastavnim sredstvima i pomagalima. Također, postojala je nastavnička i učenička knjižnica, te školska radionica.
Učenici su imali mogućnost članstva u pojedine đačke udruge pri školi, kao npr. u Podmladak Crvenog Križa, Podmladak jadranske straže i Naraštaj sokola. Svi roditelji učenika bili su članovi Zajednice doma i škole, koja je od svog utemeljenja (1934.) pa cijelo vrijeme postojanja imala bitnu ulogu u napretku rada škole.
Odlukom ministarstva prosvjete od 17. kolovoza 1936. škola je dobila poljoprivredni smjer, ali je Zajednica svojim zalaganjem uspjela promijeniti smjer škole od poljoprivrednog na trgovački. Tako je 14. listopada 1936. Državna građanska škola u Metkoviću, trgovačkog usmjerenja.&lt;ref name=&quot;razvoj_skolstva&quot;/&gt;

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojale građanske škole. Iako je Zajednica doma i škole metkovske građanske škole već 1940. podnijela zahtjev da se ta škola pretvori u nižu realnu gimnaziju, na to se moralo čekati do [[1945.]] Tad je otvorena u Metkoviću niža gimnazija s tri razreda, a 1951., otvoren je i četvrti razred.&lt;ref name=&quot;razvoj_skolstva&quot;/&gt;
[[Slika:Osnovna skola Metkovic.jpg|minijatura|desno|250px|Zgrada osnovne škole oko 1960.]]
Kako bi se zadovoljile potrebe za stručnim kadrovima, 1948. otvara se Škola za učenike u privredi. U početku je to bila niža stručna škola, a 1954. podiže se na razinu drugog stupnja. Može se reći da je na neki način bila sljednica tradicije građanske škole. U početku je djelovala u teškim uvjetima bez odgovarajućeg prostora, nedostatka nastavnika i radionica. Praktična nastava se odvijala u raznim obrtničkim radionicama i poduzećima u Metkoviću. Popularno zvana ''Pekina akademija'' (po ravnatelju Kažimiru Peki od 1949. do 1972.), osposobljavala je učenike za 45 različitih zanimanja.&lt;ref name=&quot;razvoj_skolstva&quot;/&gt;

Na sastanku roditelja 15. svibnja 1954. zatraženo je otvaranje V. razreda gimnazije. Kao razlozi za to navodila se nemogućnost nastavka obrazovanja u drugim mjestima, te postojanje odgovarajućih uvjeta u Metkoviću. Odlukom Narodnog odbora općine Metković 22. prosinca [[1954.]] formiraju se dvije škole: Gimnazija, u čiji su sastav pripali viši razredi osmogodišnje škole i novootvoreni peti razredi, te Narodne osnovne škole. Izgradnjom i otvorenjem 1956. nove školske zgrade Narodne osnovne škole, obje škole su djelovale u istim prostorima. Gimnazija se preseljava u zasebnu zgradu otvorenu 16. rujna 1967. čime su bitno poboljšani njeni uvjeti za rad. U sklopu Gimnazije, 1961. djelovala je i Ekonomska škola. Zbog slabog interesa, nakon dvije generacije maturanata, 1966. Ekonomska škola prestaje s radom.&lt;ref name=&quot;povijest_gimnazije&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Gimnazija Metković - Povijest |url=http://gimnazija-metkovic.skole.hr/skola/povijest |access-date=2022-04-30 |website=gimnazija-metkovic.skole.hr}}&lt;/ref&gt;

Reorganizacijom školstva 1977. Škola učenika u privredi, Gimnazija i ostale škole ujedinjene su Centar za usmjereno obrazovanje Petar Levantin, što je za posljedicu imalo gašenje više zanatskih zanimanja u Metkoviću. Iste je godine 16. veljače otvorena i predana na uporabu zgrada Centra za obrazovanje trgovinskih i zanatskih kadrova (današnja Obrtnička škola), iako je svečanost održana 26. listopada iste godine, prilikom osnivanja CUO &quot;Petar Levantin&quot;.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot;&gt;Ivan Jurić, ''Spomendani iz prošlosti Donjeg Poneretavlja'', Poglavarstvo Grada Metkovića, 1996.&lt;/ref&gt;{{is|72.}} Reorganizacijom 1992. Centar se razdvaja na Gimnaziju i Obrtničku školu.

Gradnja današnje Osnovne škole Stjepana Radića (tada Osnovna škola Metković) započela je u ljeto 1953. U to vrijeme imala je 15 učionica kapaciteta 1080 školskih mjesta u dvije smjene, kabinete, školsku radionicu i ostale prostore za suvremenu nastavu. Svečano je otvorena 9. rujna 1956. Njenom je izgradnjom riješen problem osnovnog školstva za sljedećih 20 godina.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|289.}} Povećani priljev stanovništva tijekom godina i povećanje broja školske djece nametalo je potrebu izgradnje nove škole. Kako bi se rasteretila tadašnja osnovna škola, Skupština općine Metković 1971. donosi odluku o izgradnji nove osnovne škole na desnoj strani grada. Gradnja se odvijala od 1974. do 1979. kada je i otvorena kao Osnovna škola Edvard Kardelj, danas Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića. Zbog dodatnih potreba, ubrzo je nadograđena s 480 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; zatvorenog prostora.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića Metković - O školi |url=http://os-mpavlinovica-metkovic.skole.hr/skola |access-date=2022-04-30 |website=os-mpavlinovica-metkovic.skole.hr}}&lt;/ref&gt;

Danas u Metkoviću uz dvije osnovne škole djeluju Gimnazija, Srednja strukovna škola, Osnovna glazbena škola, te Centar za obrazovanje Narona.
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Gimnazija (1).JPG|Gimnazija
Srednja skola (4).JPG|Srednja škola
Osnovna skola Stjepana Radica (4).JPG|Osnovna škola Stjepana Radića
Osnovna skola don Mihovila Pavlinovica (2).JPG|Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića
&lt;/gallery&gt;
== Crkva ==
===Katolička crkva===

[[Datoteka:Metkovic1938.jpg|350px|minijatura|Na fotografiji iz 1938. lijevo se vidi tek izgrađena crkva sv. Nikole Putnika koja je znatno uništena u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]]]
Grad Metković je u crkvenom smislu podijeljen rijekom Neretvom na dvije [[Rimokatolička crkva|rimokatoličke]] župe:
* Na lijevoj obali od 31. ožujka 1719. godine djeluje [[Župa sv. Ilije u Metkoviću|župa sv. Ilije]] (uključuje i prigradsko naselje [[Dubravica (Metković)|Dubravica]]) s crkvama:
:* [[Župna crkva sv. Ilije u Metkoviću|Župna crkva sv. Ilije]];
:* [[Crkva sv. Franje Asiškog u Metkoviću|Crkva sv. Franje Asiškog na Kladi]];
:* [[Crkva sv. Ante u Metkoviću|Crkvica sv. Ante na Repu]];
:* [[Crkva sv. Ivana Nepomuka i sv. Roka u Metkoviću|Crkvica sv. Ivana Nepomuka i sv. Roka na groblju sv. Ivana]];
:* [[Crkva sv. Obitelji u Metkoviću|Crkva sv. Obitelji u samostanu Služavki Malog Isusa]];
:* [[Crkva sv. Nikole Putnika u Metkoviću]], sagrađena 1938., znatno oštećena za vrijeme savezničkog bombardiranja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nakon rata uklonjeni su njezini ostaci a 1960. godine na tom je mjestu podignuta stambena zgrada.

* Na desnoj obali od 15. rujna 1969. izdvojena je iz župe sv. Ilije i djeluje [[Župa sv. Nikole biskupa u Metkoviću|župa sv. Nikole biskupa]] sa svojom [[Crkva sv. Nikole biskupa u Metkoviću|župnom crkvom]].

Prigradska naselja [[Vid (Metković)|Vid]] i [[Prud (Metković)|Prud]] pripadaju [[Vid (Metković)#Župa Vid|župi Vid]], koja djeluje od 25. svibnja 1733., a pripadaju joj crkve:
:* [[Vid (Metković)#Crkva Gospe Snježne|Župna crkva Gospe Ledene u Vidu]];
:* [[Crkva sv. Vida u Vidu]];
:* [[Vid (Metković)#Crkva sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji|Crkva sv. Ivana Krstitelja u Prudu]];
:* [[Prud (Metković)#Crkva sv. Ivana Krstitelja|Crkva sv. Ivana Krstitelja na Dragoviji]].

===Pravoslavna crkva===
Metkovska parohija u sastavu je Srpske pravoslavne eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske i ima dvije crkve: 
:*[[Crkva sv. Đorđa u Metkoviću]] pravoslavno je sjedište za sve neretvanske pravoslavne vjernike
:*[[Crkva sv. Petra i Pavla u Glušcima|Crkva sv. Petra i Pavla]] u prigradskom naselju [[Glušci]] koja je ujedno i najstarija pravoslavna crkva u [[Donje Poneretavlje|Donjem Poneretavlju]].

== Gradski park ==
[[Slika:Metkovic oko 1900.jpg|minijatura|lijevo|300px|Metković oko 1900. Lijevo od mosta na lijevoj obali je mjesto budućeg parka.]]
Gradski park se nalazi na području nekadašnjeg otoka Piska kojeg je s jedne strane omeđivala Neretva, a s druge strane jedan njen [[rukavac]] zvan Liman. Izgradnjom makadamske ceste Metković – Mostar sredinom 19. stoljeća rukavac je nasut, a Pisak spojen s padinom [[Predolac|Predolca]] i u to vrijeme je služio za uzgoj poljoprivrednih kultura. S obzirom na središnje mjesto u gradu, tadašnje općinske vlasti donose odluku o formiranju parka i trga. Pokrajinska vlada u Zadru šalje izaslanika Erazma baruna Handela 10. svibnja 1903. koji tom prigodom daje obećanje o formiranju parka.&lt;ref name=&quot;metk_vjesnik11_2009&quot;&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vjesnik/011-13-03-09.pdf Dr. sc. Ivan Jurić: Umjesto nasipa nikao park] (Metkovski vjesnik 11 od 13. ožujka 2009., str. 26)&lt;/ref&gt;

Sljedeće godine pristupilo se formiranju ''Plokate'' (današnjeg [[Trg kralja Tomislava (Metković)|Trga kralja Tomislava]]) i parka Pisak. Za uređenje parka velike se zasluge pripisuju agronomu [[Ilija Bošnjak|Iliji Bošnjaku]], a pomagali su mu niži činovnik u Poljoprivrednoj školi Bitel, općinski šumar Filip Omišanić, te izvjesni Sever, dr. Klicov i ostali. Troškovi sadnica i uređenje parka iznosili su 3000 kruna. Ukupno je bilo zasađeno oko 150 različitih vrsta drveća, od kojih su neke dovezene brodovima s [[Bliski istok|Bliskog istoka]].&lt;ref name=&quot;metk_vjesnik11_2009&quot;/&gt;

[[Slika:Park u metkovicu.jpg|minijatura|desno|300px|Park u Metkoviću danas]]
Park je svečano otvorio 1. lipnja 1906. novi namjesnik Dalmacije Niko Nardelli na putu po Dalmaciji. Dopisnik [[Smotra dalmatinska|Smotre dalmatinske]] je o boravku Nardellija između ostaloga napisao:&lt;ref name=&quot;metk_vjesnik11_2009&quot;/&gt;
{{citat2|U Metkoviću bi dočekan od općinskog upraviteljstva, svećenstva, predstavnika ureda u svečanoj uniformi i od školske djece s učiteljima… Na 5 sati poslije podne g. Namjesnik je pregledao poglavarski ured, gdje je primio poklonstvo vigjenijih ličnosti u mjestu… Za tim obagje nekoje urede, crkvu i općinu, a u 7 sati i ½ na večer otvori, uz sviranje vojničke glazbe i u nazočnosti mnoštva naroda, novi park Pisak. Na 8 sati i ½ na večer, bilo je na bojnom parnom brodu Dalmat sobet… Za vrijeme gozbe bio je birani koncert vojničke glazbe, uz živahnu šetnju gragjana, rasvjetu mjesta i paljenje mužara. Osobito bijaše lijepo vidjeti most Jelisava, koji je bio na umjetnički način osvijetljen. Dana 2. lipnja g. Namjesnik je otputovao u Opuzen gdje se zadržao oko dva sata. Svojom ljubeznošću g. Namjesnik osvoji srca svijeh Neretvana, koji su imali zgode ovom da ga vide.}}

Nakon nešto više od 100 godina gradske vlasti su pristupile obnovi parka. Projekt je uspješno dovršen te je uz još neke druge projekte zaslužan za nagradu &quot;Perunika-Bogiša&quot; 2010. koju dodjeljuje TZ Dubrovačko-neretvanske županije za najbolje uređena turistička mjesta u županiji.&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vjesnik/040-29-12-10.pdf Metkoviću nagrada „PERUNIKA-BOGIŠA“] (Metkovski vjesnik, br. 40 od 29. prosinca 2010., 4. str.)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
Metković je prošlosti bio selo čiji su stanovnici mahom bili poljodjelci, stočari i ribari koji su svoje kuće gradili na [[Predolac|Predolcu]] štiteći se od redovitih poplava. U takvom prirodnom okružju teško da se moglo govoriti o kakvoj kulturi, izuzimajući pučke priredbe koje su uglavnom bile vezane za crkvene blagdane. Početkom 19. stoljeća, padom [[Napoleon]]a i dolaskom [[Austro-Ugarska|austrijske vlasti]], Metković postaje upravno središte doline, čime počinje njegov gospodarski, a usporedo s njime i kulturni razvoj. Prijelomna godina u kulturnom životu vjerojatno je [[1873.]] kada se osniva Hrvatska narodna čitaonica neretvanska. Narasle kulturne potrebe iniciraju početak rada [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], kazališnih amatera, limene glazbe... Upravo ova društva i danas čine okosnicu metkovske kulture kroz koju Metkovci generacijama zadovoljavaju svoje kulturne potrebe.&lt;ref name=&quot;knjiznica.hr&quot;&gt;[http://www.knjiznica.hr/metkovic Knjižnica Metković] (pristupljeno 11. siječnja 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Gradska knjižnica ===
[[Slika:Vaga Metkovic.JPG|right|thumb|250px|Zgrada ''Vage'' sagrađena u vrijeme Austro-ugarske kao stanica za otkup duhana u kojoj se danas nalaze Gradska knjižnica i Prirodoslovni muzej]]
Prvi se pisani trag o knjižnici u Metkoviću je izvješće u zadarskom [[Narodni list|Narodnom listu]] od 15. listopada 1873. u kojem nepoznati autor piše o otvaranju Narodne čitaonice 30. rujna 1873. Čitaonicu je osnovala je Narodna stranka s ciljem okupljanja svojih pristaša tako da je taj događaj uz kulturno-prosvjetnu imao i političku važnost. Pozdravni govor održao je R. Allodi (prvi predsjednik Narodne čitaonice) te don Mihovil Pavlinović koji je tom prigodom proglašen počasnim članom. Otvorenju je bio nazočan i biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] i drugi istaknuti politički djelatnici tog doba.&lt;ref name=&quot;knjiznica.hr&quot;/&gt;

{{citat|Dajte mi ljepotu zemlje i vode: pučine poljâ, zrcala jezerâ, gajeve zahumljâ: tihu maticu podražite vratolomnim utocima, obrubite rudinastim obrvami, razvedite niz dionice, niz jarke; dajte plugu oranicâ, srpu njivâ, kosi livadâ: tu mi ljepotu dajte pod nebom s kojega žari sunce kâ oko junačko; pa eto naporuč vam konja jahatih i čamacâ plivača, da se utrkivate, da gospodski lov lovite, da veselo vino pijete. 
Dajte mi ljepotu zemlje i vode, da vas nanosim nad virove, nad jata plotica, iveraka, pastrva, glavaticama vas oblićem labudovim, izneblušim, zabezeknem nesićim, utvam zlatokrilam; dajte, da vas bacam u zlatne talase, da se topite u jezera pšenice; da vas penjem na Vratare, da gadjate junačke klance; da vas iznosim na Rujnice, da unakrst svietu gledajuć, želja vas mine ljepote zemaljske.
Dajte mi ljepotu zemlje i vode, raztvorit ću vam morske pučine, razvesti ču luke, obtočiti otoke, na-vratit c u vam jata jedarica, ka' jata kalebova: da vam pukne odsvakle trgovina, da zalazite po svietu ka pčele po cvietu.|Uvodni dio govora don Mihovila Pavlinovića na otvaranju Hrvatske narodne čitaonice neretvanske u Metkoviću 1873.}}&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vjesnik/059-17-05-13.pdf Metkovski vjesnik] (br. 59. od 17. svibnja 2013., str. 18., pristupljeno 11. siječnja 2016.)&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Metkovic hotel Austria natpis.JPG|250px|mini|Spomen-ploča 120. godišnjice osnutka Narodne čitaonice]]
Prva lokacija Narodne čitaonice nije poznata, ali se 1891. čitaonica useljava u novu zgradu na kojoj je 1993. postavljena spomen-ploča na 120. godišnjicu osnutka Narodne čitaonice. Zbog poplava 1952. na 1953. godinu knjižni fond je preseljen u kuću Ante Golijana, da bi počekom 60-ih godina 20. stoljeća knjižnica preselila u prizemlje stambene zgrade sagrađene 1959.&lt;ref name=&quot;knjiznica.hr&quot;/&gt;

Krajem studenog [[2008.]] započeti su radovi na sanaciji i adaptaciji zgrade ''Vage'', bivše upravne zgrade duhanske otkupne stanice, koja je prenamijenjena u sjedište Prirodoslovnog muzeja, Gradske knjižnice i čitaonice te budućeg [[Park prirode|Parka prirode]] [[Delta Neretve]]. Sanacija i adaptacija zgrade je završena, a Gradska knjižnica je preselila u nove prostore 14. svibnja 2013.&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=5249 Gradska knjižnica u novim prostorima] Objavljeno 15. svibnja 2013., pristupljeno 24. listopada 2013.&lt;/ref&gt;

Najstarija tiskana knjiga koju Gradska knjižnica čuva u svom fondu je djelo Mihovila Pavlinovića iz 1877., ''Hrvatski razgovori''&lt;ref name=&quot;knjiznica.hr&quot;/&gt;

=== Gradsko kulturno središte ===
[[Slika:Gradsko kulturno srediste Metkovic sprijeda.JPG|right|thumb|250px|Gradsko kulturno središte Metković]]
Uoči [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] u planu je bila izgradnja Hrvatskog kulturnog doma, međutim, rat je omeo planove.&lt;ref name=&quot;30 godina&quot;&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=1286 30 godina zgrade kazališta] metkovic.hr (objavljeno 28. lipnja 2007., pristupljeno 29. travnja 2016.)&lt;/ref&gt; Nedugo nakon rata počinje izgradnja zgrade Doma kulture, čime je Metković zakoraknuo u svoje novo kulturno doba. Današnje Gradsko kulturno središte je građeno u etapama gotovo 30 godina, a po nacrtu [[Aleksandar Freudenreich|Aleksandra Freudenreicha]].&lt;ref&gt;[http://www.tzmetkovic.hr/metkovic/item/130-kulturni-%C5%BEivot-metkovi%C4%87a.html Kulturni život Metkovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160531081306/http://www.tzmetkovic.hr/metkovic/item/130-kulturni-%C5%BEivot-metkovi%C4%87a.html |date=31. svibnja 2016. }} TZ Metković (objavljeno 13. studenoga 2012., pristupljeno 29. travnja 2016.)&lt;/ref&gt; Zgradu je 25. svibnja 1977. otvorio tadašnji republički sekretar za prosvjetu i kulturu [[Stipe Šuvar]].&lt;ref name=&quot;30 godina&quot;/&gt; Uz dvije pozornice tu je uređen i galerijski prostor u kojem su izlagala mnoga velika imena hrvatskog [[kiparstvo|kiparstva]] i [[slikarstvo|slikarstva]] te ljetna scena.

=== Kino &quot;Pobjeda&quot; ===
Metković je prvu kino dvoranu za nijemi film imao 1912. godine u privatnom vlasništvu metkovskog urara Ivana Spajića. Kino se zvalo ''&quot;Pathe&quot;'', a nalazilo se na mjestu današnje poljoapoteke u Gundulićevoj ulici, a potom kratko i u zgradi današnjeg &quot;Lovačkog Roga&quot; u istoj ulici. Sljedećih godina kino se nalazilo i u kući na mjestu današnjeg hotela ''&quot;MB&quot;'', a početkom 30-tih godina i hotelu ''&quot;Zagreb&quot;'', današnjem hotel ''&quot;Narona&quot;''. 1932. godine kino je otvoreno u Damića kući u vlasništvu Mirka Nikolca, u današnjoj ulici Stjepana Radića 3. Nakon Drugog svjetskog rata veletrgovačko poduzeće Razvitak kupilo je novu opremu i ponovo otvorilo kino u Damića kući 15. veljače 1948. godine ruskim filmom ''&quot;Zdravstvuj Moskva&quot;''.

Kako su sve dotadašnje dvorane bile u privatnim kućama i neadekvatne svojoj namjeni za širu publiku, odlučeno je da se sagradi velika kino dvorana u današnjoj ulici oca Ante Gabrića. Nova dvorana izgrađena je po idejnom rješenju inž. arh. Perata iz Zagreba, a interijer prema idejnom rješenju Željka Zagote iz Zagreba. Radove su izvodili građevinsko poduzeće Beton i stolarsko poduzeće Izrada, oba iz Metkovića. Dvorana kina &quot;Pobjeda&quot; imala je 343 sjedeća i 31 pomoćno sjedalo. Prvi rukovoditelj kino poduzeća bio je Marko Carević, a prvi kino operater, a kasnije i rukovoditelj, Nikica Mozetić. Svečano otvaranje dvorane bilo je 28. studenog 1958. godine, prikazivanjem američkog filma ''Desire''. Osim u ovoj zatvorenoj dvorani, kolokvijalno zvanoj ''Zimsko kino'', filmovi su se ljeti prikazivali i na otvorenoj sceni metkovskog kazališta, poznatoj kao ''Ljetno kino''.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;
Kino &quot;Pobjeda&quot; imalo je bogati repertoar kino projekcija koje su se svakodnevno održavale netom nakon premijera u Zagrebu, i dugi niz godina su bile značajan dio kulturnog života. Padom interesa za kino predstave, te neadekvatnošću prostora i opreme kino je i formalno prestalo postojati 2006. godine.

Nabavom suvremene opreme i preseljenjem u nove prostore, nakon desetogodišnje stanke 6. ožujka 2015. u Gradskom je kulturnom središtu Ustanove za kulturu i sport u Metkoviću premijernim prikazivanjem filma ''Kingsman: Tajna služba'' svečano je otvoreno obnovljeno [[kino]] &quot;Pobjeda&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.kinopobjeda.hr/kino-pobjeda-otvorilo-vrata/ www.kinopobjeda.hr / Novosti – Kino Pobjeda otvorilo vrata]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 23. travnja 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://metkovic-news.com/news/svecano-otvaranje-kina-pobjeda-u-metkovicu/ www.metkovic-news.com – Svečano otvaranje Kina Pobjeda u Metkoviću], pristupljeno 23. travnja 2015.&lt;/ref&gt; Danas se predstave održavaju vikendom i jedino je kino koje radi cijelu godinu između Dubrovnika i Splita.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/277559/magazin/metkovic-dobio-kino-koje-radi-cijele-godine-22 Metković dobio kino koje radi cijele godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407155029/http://www.hrt.hr/277559/magazin/metkovic-dobio-kino-koje-radi-cijele-godine-22 |date=7. travnja 2016. }} Objavljeno 24. ožujka 2015., pristupljeno 17. siječnja 2016.&lt;/ref&gt;

=== Gradska glazba ===
[[Slika:Gradska glazba Metkovic.jpg|minijatura|desno|250px|Tradicionalna budnica metkovskih glazbara prigodom 1. svibnja]]
Začetci Gradske glazbe &quot;Metković&quot; sežu u godinu 1886. kada je osnovana '''Škola za podučavanje glazbara'''. Zasigurno je, tri godine starija, Hrvatska narodna čitaonica neretvanska u ovome odigrala značajnu ulogu, ali je, isto tako, gostovanje Dubrovačke limene glazbe, prigodom otvaranja [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|željezničke pruge Metković – Mostar]] 1885., moglo potaknuti osnutak spomenute škole. Dvije godine se Promicateljski odbor borio kako bi Pokrajinska vlada u Zadru prihvatila usvajanje Pravila koja su bila preduvjet za osnivanje Glazbe. Konačno, 18. lipnja 1888. Mihi Jeramazu, Vinku Ivančiću i Narcizu Detiniju omogućeno je osnivanje '''Metkovske građanske glazbe'''. Bila je to velika pobjeda narodnjaka. Odmah je raspisana audicija pa je primljeno 36 glazbara koji su sami kupili [[glazbalo|glazbala]].&lt;ref name=&quot;glazba&quot;&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/kultura/default.asp?izb=glazba.asp Gradska glazba Metković] metkovic.hr, pristupljeno 16. srpnja 2016.&lt;/ref&gt;

Svoj prvi nastup izvan Metkovića Glazba je imala 1893. na proslavi otkrivanja spomenika hrvatskomu pjesniku [[Ivan Gundulić|Ivanu Gunduliću]] u Dubrovniku. Između dva svjetska rata može se istaknuti putovanje u [[Kotor]] 1928. na proslavu [[Sv. Tripun]]a, kada je Glazba bila gost Admiraliteta [[Bokeljska mornarica|bokeljske mornarice]]. Zapažena su i gostovanja na Euharistijskom kongresu 1932. u Sarajevu, kao i na proslavi stote obljetnice &quot;Lijepe naše&quot; u Splitu 1935. Godine 1968. Glazba sudjeluje na Prvom festivalu puhačkih orkestara Hrvatske, 1979. na Četvrtom festivalu u Karlovcu, 1987. na Sedmome festivalu u Opatiji, 1994. na Desetome festivalu ili Prvome natjecanju Hrvatskih puhačkih orkestara u Zaboku i na Trećemu natjecanju Hrvatskih puhačkih orkestara u Kninu 1997., a 2002. u Novom Vinodolskom. Glazba je gostovala i u inozemstvu. 1974. na Svjetskom festivalu amaterskih puhačkih orkestara u Kerkradeu (Nizozemska). Godine 1985. gostuje u Čehoslovačkoj, a 1988., 1990. i 1991. sudjeluje na većem broju festivala u Francuskoj (Pariz, Lile, Orleans, Calais, Lens, Autan). Na poziv organizatora glazbari sudjeluju 1998. u Lensu, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom nogometnom prvenstvu]] na utakmici između Hrvatske i Jamajke. Glazba 2002. gostuje u Mađarskoj u gradovima Moraholom i Mako. Glazba je također više puta sudjelovala na otvaranju [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]], sudionik je [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodne smotre folklora u Zagrebu]], te [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]] 1989., a 1994. Glazba sudjeluje na postavljanju Spomen-križa svim žrtvama Gologa otoka, na [[Goli otok|Golom otoku]].&lt;ref name=&quot;glazba&quot;/&gt;

Mimo svih ratnih neprilika, kada je veći dio glazbenika bio uključen u postrojbe [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] i [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]], Gradska glazba &quot;Metković&quot; ostvarila je i svoj stoljetni san izgradnjom modernog glazbenog doma površine 800 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; koji je svečano otvoren 20. srpnja 1993. na Dan Sv. Ilije, zaštitnika Grada Metkovića.&lt;ref name=&quot;glazba&quot;/&gt;

=== Ogranak Matice hrvatske ===
O djelovanju Matice hrvatske u Metkoviću prvi poznati podatci su u Matičinom izvješću iz 1878. u kojemu se osim imena povjerenika popa Jose Gabrića ne navode imena članova. Već 1879. u Matičinim dokumentima spominju se i prvi članovi u Metkoviću: pop Josip Damić i poduzetnik Slavoljub pl. Meichsner. Od tog vremena broj članova stalno raste, a metkovska Matica djeluje za područje cijele doline Neretve sve do Prvog svjetskog rata. Prekid rada iznimno je dug. Razlog ponajviše leži u političkoj klimi u prvoj, te ništa boljoj u drugoj Jugoslaviji. Poseban udar Matica doživljava nakon Drugog svjetskog rata kada joj se nacionalizira sva imovina. Dah [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] osjećao se i u Metkoviću pa su na prvi dan ljeta 1970. bile gotove sve pripreme za obnavljane djelovanja Matice hrvatske. Koliki je značaj pridavan tom događaju govore i nazočni gosti: tadašnji predsjednik MH dr. [[Hrvoje Iveković]], dr. [[Franjo Tuđman]] i književnik [[Petar Šegedin]]. Nošeni nacionalnim zanosom Metkovci i Neretvani masovno se učlanjuju, pa je do 1972. broj članova dosegao gotovo tisuću. Nakon sloma Hrvatskog proljeća udar na Maticu i njezino članstvo bio izniman. Najistaknutijim članovima pretresani su stanovi, odvođeni su na informativne razgovore, otpuštani su s posla, montirani sudski procesi nisu bili nikakva rijetkost. Matici je zabranjeno je djelovanje i raspuštena je 1972. Obnova djelovanja na nacionalnoj razini dogodila se 1989., a u Metkoviću 8. lipnja 1991. s prvim predsjednikom, književnikom [[Vladimir Pavlović|Vladimirom Pavlovićem]]. Danas je Ogranak u Metkoviću važan dio kulturnog života, od organizacije izložaba do izdavačke djelatnosti.&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/kultura/default.asp?izb=matica.asp Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću] metkovic.hr (pristupljeno 16. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Folklor ===
[[Datoteka:41 smotra folklora.jpg|mini|250x250px|Sudionici Smotre folklora 2026. ispred GKS-a u Metkoviću]]
Počeci organiziranog njegovanja folklornih običaja Metkovića i doline Neretve padaju u 1950. kada skupina entuzijasta, unatoč problemima s prostorom, financiranjem, nedostatkom nošnja, osniva folklornu skupinu. S obzirom na to da folklor proizlazi i njeguje nacionalno, u vrijeme socrealizma teško je bilo njegovati hrvatske nacionalne običaje i pjesme. Uključivanje u sustav bilo je kroz oformljenu folklornu sekciju Kulturnog umjetničkog društva &quot;Mile Gabrić&quot;. Osnivanjem Biokovsko-neretvanskog kazališta folklorna skupina napokon je dobila prostor u Gimnastičkom društvu &quot;Partizan&quot; koje je djelovalo u blizini kazališta. Školske godine 1959/60. učenici metkovske Gimnazije, predvođeni profesorom [[Vidoslav Bagur|Vidoslavom Bagurom]] okupljaju se u razne plesne skupine. Upravo folklorna skupina svojom izvedbom završnog kola iz Ere s onoga svijeta plijeni pozornost publike. To se može smatrati početkom organiziranog praćenja folklornih priredaba u Metkoviću. Osnivanjem Gimnazijskog folklornog društva folklor je dobio stručno vodstvo profesora Bagura, koji se nije zadovoljavao samo radom sa svojim učenicima, već je shvatio da neiscrpno folklorno blago Neretve, Istočne i Zapadne Hercegovine, Dalmatinske Zagore samo čeka da bude otkriveno i stručno obrađeno. Usporedo s plesnim dijelom, radilo se i na prikupljanju i izradi izvornih nošnji, za što je posebno zaslužna profesorica Radojke Bagur, što je bio začetak fundusa narodnih nošnji koje danas posjeduje KUD Metković. Razdoblje uzleta su 1970-e kada se metkovski gimnazijalci redovito pojavljuju na raznim smotrama, postižući zapažene uspjehe, posebno 1976. na Republičkoj smotri u Karlovcu kada su osvojili prvo mjesto. KUD Metković osnovan je 1977. a danas broji više stotina članova u više starosnih skupina. S Gradskim kulturnim središtem, domaćin je smotre folklornih tradicijskih pjesama i plesova [[Smotra folklora &quot;Na Neretvu misečina pala&quot;|&quot;Na Neretvu misečina pala&quot;]] koja se održava od 1981. godine.&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/kultura/folklor/default.asp?izb=folklor.asp Kulturno-umjetničko društvo &quot;Metković&quot;] metkovic.hr (pristupljeno 16. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Športski klubovi iz Metkovića
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* Nogomet:
**[[NK Neretva]]
**[[ONK Metković]]
**[[ŽNK Neretva]]
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* Rukomet:
**[[RK Metković]], ''europski trofej''
**[[RK Metković – Mehanika]]
**[[ŽRK Metković]]
**[[RK Jerkovac]]
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* Karate:
**[[Karate klub Metković|KK Metković]]
**[[Karate klub Knez Domagoj|KK Knez Domagoj]]
* Veslanje:
**[[VK Neretvanski gusar]]
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* Boćanje:
**[[Boćarski klub Metković|BK Metković]]
**[[Boćarski klub Prud|BK Prud]]
* Košarka:
**[[KK Metković]]
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
*Biciklizam
**BK Metković
**BK Relaks
|}
*'''[[Maraton lađa]]''', tradicionalno natjecanje lađara koje se održava druge subote u kolovozu sa startom u Metkoviću i ciljem u [[Ploče|Pločama]].
*'''[[Maraton lađa]]rica''', održava se četvrtkom, dva dana prije Maratona lađa, također sa startom u Metkoviću, ali s ciljem u [[Opuzen]]u.
*'''[[Neretvanska regata]]''' je tradicionalna veslačka, koju od 1970. organizira [[VK Neretvanski gusar]].&lt;ref&gt;{{Citiranje www|date=|naslov=Neretvanska regata|url=https://www.vk-ngusar.hr/neretvanska-regata/|url-status=live|preuzeto=2026-04-06|izdavač=[[VK Neretvanski gusar]]}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Regata Neretva open|Neretva open]]''' je tradicionalna utrka veslačkih osmeraca u organizaciji [[VK Neretvanski gusar]].&lt;ref&gt;{{Citiranje www|date=|naslov=Neretva open|url=https://www.vk-ngusar.hr/neretva-open/|url-status=live|preuzeto=2026-04-06|izdavač=[[VK Neretvanski gusar]]
}}&lt;/ref&gt;
*'''Metkovska skalinada''', utrka na kronometar starim dijelom grada u duljini od oko 1500 metara, na preko 500 ''skalina'' (stepenica) u organizaciji SU Neretva run održava se od 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje www|date=2015-03-24|naslov=Prva Metkovska skalinada|url=http://glasgrada.hr/prva-metkovska-skalinada/ |url-status=live|preuzeto=2018-04-11|izdavač=glasgrada.hr}}&lt;/ref&gt;
*'''Međunarodni [[streetball turnir Metković]]''' najstariji je [[ulična košarka|streetball]] turnir u Hrvatskoj koji se održava se od 1996.&lt;ref&gt;{{Citiranje www|date=2017-07-20|naslov=Video/Foto: Generali u finalu Metkovića bolji od Statista|url=https://basketball.hr/vijesti/generali-u-finalu-metkovica-bolji-od-statista/1632 |url-status=live|preuzeto=2018-04-11|izdavač=basketball.hr}}&lt;/ref&gt;
*'''Božićni malonogometni turnir Metković''' održava se od 1993.

Metković je bio domaćin dva velika međunarodna natjecanja:
* [[Europsko prvenstvo u maratonu kajaka i kanua – Metković 2018.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u maratonu kajaka i kanua – Metković 2024.]]

== Uprava ==
{|align=&quot;right&quot; 
| style=&quot; background:red; width:205px; height:110px; text-align:center;&quot; | [[Datoteka:Coat of arms Metkovic.svg|53px]]
|-
| [[Grb Metkovića|Zastava Grada Metkovića]]
|}
[[Datoteka:Opcina-Metkovic.jpg|minijatura|200px|Grb Općine Metković od 1974. do 1990. predstavlja Neretvanina u [[Neretvanska trupica|trupici]] ili [[neretvanska lađa|lađi]] uokvirenog s dva [[ždral]]a. Autor grba je kipar [[Živan Bjelovučić]].]]
[[Datoteka:Mtk1991.png|200px|mini|Grb Grada Metkovića s početka 90-ih godina 20. stoljeća korišten je do usvajanja službenog grba 1996. godine. U gornjoj lijevoj četvrtini je hrvatski šahirani grb, u gornjoj desnoj četvrtini [[ždral]] na zelenom polju, koji predstavlja biološku, a posebno [[ornitologija|ornitološku]] raznolikost i plodnost neretvanske doline na području grada. a u donjoj polovici grba je stilizirana [[neretvanska lađa|lađa]] [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]].]] 
{{glavni|Dodatak:Popis metkovskih gradonačelnika|l1=Popis metkovskih gradonačelnika}}

Općina Metković(i) uspostavljena je u [[Trst]]u, [[30. studenog]] [[1811.]] dekretom guvernera [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] [[Henri-Gatien Bertrand|Henri-Gatiena Bertranda]]. Do tada je bila u zajednici s općinom [[Opuzen]].

Metković je od [[1854.]] godine postao i središte Kotara, kada se ono premješta iz [[Opuzen]]a. Središte kotara 1. rujna 1868. prelazi u [[Makarska|Makarsku]], a razdiobom [[Dalmacija|Dalmacije]] [[1. listopada]] [[1870.]] Metković postaje jedno od 5 političkih izloženstava (''espositure politiche''), uz 31 sudski i porezni kotar, te 12 političkih kotara. Ustrajnim pritiscima, [[1. studenog]] [[1880.]] ponovo je uspostavljen Kotar.

Današnju upravu grada Metkovića čine gradonačelnik i gradsko vijeće. Gradonačelnika se s jednim dogradonačelnikom bira neposredno, odvojeno od izbora za 15 gradskih vijećnika iz stranačkih i/ili neovisnih lista kandidata koji se istovremeno provode na lokalnim izborima

* gradonačelnik
** Dalibor Milan (HDZ)

Sastav Gradskog Vijeća:
*[[HDZ]]-[[HSLS]]- [[HSU]] (8) ; Danijel Arapović (HDZ), Siniša Bebić (HSU), Robert Doko (HDZ), Jelica Lazarević (HDZ), Miljenka Manenica (HSLS), Ivan Puljić (HDZ), Ines Raić (HDZ), Mario Senta (HDZ).
*[[Most nezavisnih lista|MOST]] (7) ; Nikola Grmoja, Nedo Ereš, Tomislav Ramić, Ita Lučin, Denis Žderić, Tomislava Ramić, Marin Marušić.

== Stanovništvo ==
Stanovništvo mikroregije tijekom 20. stoljeća postupno se selilo iz krških područja prema rubnim dijelovima i aluvijalnoj ravni delte, ponajprije zbog razvoja poljoprivrede i drugih gospodarskih djelatnosti. Demografski rast područja na početku 21. stoljeća temeljio se na [[Prirodni prirast|pozitivnome prirodnom prirastu]] i [[Doseljavanje|doseljavanju stanovništva]] iz okolnih krajeva te [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Unatoč ukupnom porastu broja stanovnika u tome razdoblju, pojedini krški dijelovi mikroregije suočavaju se s depopulacijom i starenjem stanovništva i danas.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Martin Glamuzina, Nikola Glamuzina i Stipe Bjeliš|title=Kretanje i struktura stanovništva metkovačke mikroregije 1948. - 2001.|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/123604|journal=Acta Geographica Croatica, Vol. 36., No.1|pages=85-98}}&lt;/ref&gt;
;
;Popis [[1991.]]
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Metković}}

;Popis [[2001.]]
Grad Metković je prema popisu 2001. imao {{Broj|15.384}} stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-2640.html DZS - Popis stanovništva 2001. godine]&lt;/ref&gt; Po gradskim naseljima:
* Metković ({{Broj|13.873}} stanovnika)
* [[Vid (Metković)|Vid]] (779)
* [[Prud (Metković)|Prud]] (561)
* [[Dubravica (Metković)|Dubravica]] (106)
* [[Glušci]] (65)

;Popis [[2011.]]
Grad Metković prema popisu stanovništva 2011. godine ima {{Broj|16.788}} stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabsxls.htm DZS - Popis stanovništva 2011. godine]&lt;/ref&gt; Administrativno se sastoji od 5 naselja:
* Metković ({{Broj|15.329}} stanovnika)
* [[Vid (Metković)|Vid]] (796)
* [[Prud (Metković)|Prud]] (497)
* [[Dubravica (Metković)|Dubravica]] (90)
* [[Glušci]] (76)
Naselja u okolici:
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* Općina [[Kula Norinska]] (1748)
** [[Borovci]] (23)
** [[Desne]] (90)
** [[Krvavac]] (577)
** [[Krvavac|Krvavac II]] (334)
** [[Kula Norinska]] (250)
** [[Matijevići (Kula Norinska)|Matijevići]] (98)
** [[Momići]] (205)
** [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]] (36)
** [[Podrujnica]] (135)
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* Općina [[Pojezerje]] (991)
** [[Brečići]] (nenaseljeno)
** [[Dubrave (Pojezerje)]] (nenaseljeno)
** [[Kobiljača]] (241)
** [[Mali Prolog]] (31)
** [[Otrić-Seoci]] (657)
** [[Pozla Gora]] (62)
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
*Općina [[Zažablje]] (757)
** [[Badžula]] (73)
** [[Bijeli Vir]] (292)
** [[Dobranje (Zažablje)|Dobranje]] (6)
** [[Mislina]] (50)
** [[Mlinište (Zažablje)|Mlinište]] (335)
** [[Vidonje]] (1)
|}

;Popis [[2021.]]
Grad Metković prema popisu stanovništva 2021. godine ima {{Broj|15.235}} stanovnika.&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS - Popis stanovništva 2021. godine]&lt;/ref&gt; Administrativno se sastoji od 5 naselja:
* Metković ({{Broj|13.971}} stanovnika)
:(četvrti: Liman, Krnjesavac, Unka, Pržine, Klada, Jerkovac, Rokšići, Platan, Crni put, Glibuša, Orašina, Podkraj, Slatine, Jasline, Vrbovci, Jeovci)
* [[Vid (Metković)|Vid]] (690)
* [[Prud (Metković)|Prud]] (448)
* [[Dubravica (Metković)|Dubravica]] (73)
* [[Glušci]] (53)
Naselja u okolici:
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* Općina [[Kula Norinska]] (1414)
** [[Borovci]] (30)
** [[Desne]] (111)
** [[Krvavac]] (417)
** [[Krvavac|Krvavac II]] (260)
** [[Kula Norinska]] (205)
** [[Matijevići (Kula Norinska)|Matijevići]] (90)
** [[Momići]] (163)
** [[Nova Sela (Kula Norinska)|Nova Sela]] (29)
** [[Podrujnica]] (109)
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* Općina [[Pojezerje]] (943)
** [[Brečići]] (nenaseljeno)
** [[Dubrave (Pojezerje)]] (nenaseljeno)
** [[Kobiljača]] (198)
** [[Mali Prolog]] (10)
** [[Otrić-Seoci]] (689)
** [[Pozla Gora]] (46)
|width=&quot;33&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
*Općina [[Zažablje]] (553)
** [[Badžula]] (56)
** [[Bijeli Vir]] (211)
** [[Dobranje (Zažablje)|Dobranje]] (5)
** [[Mislina]] (25)
** [[Mlinište (Zažablje)|Mlinište]] (254)
** [[Vidonje]] (2)
|}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Metković |p1857=1476 |p1869=1694 |p1880=1931 |p1890=2230 |p1900=2571 |p1910=3014 |p1921=3271 |p1931=3941 |p1948=4658 |p1953=5301 |p1961=6358 |p1971=8810 |p1981=11097 |p1991=13370 |p2001=15384 |p2011=16788 |p2021=15235 |napomena=Nastao iz stare općine Metković. Od 1857. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Kula Norinska, a u 1857., 1869., 1921. i 1931. u općini Zažablje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Metković |p1857=999 |p1869=1143 |p1880=1223 |p1890=1386 |p1900=1571 |p1910=1848 |p1921=2308 |p1931=2888 |p1948=3166 |p1953=3712 |p1961=4659 |p1971=7272 |p1981=9845 |p1991=12026 |p2001=13873 |p2011=15329 |p2021=13971 |napomena=U 1991. povećano za dio područja naselja Bijeli Vir općina Zažablje i za dijelove naselja Krvavac II općina Kula Norinska, Vid i Vidonje općina Zažablje. Za pripojeni dio naselja Krvavac II dio podataka sadržan je u tom naselju do 1981.,  dok je za pripojeni dio naselja Vidonje dio podataka sadržan u tom naselju u 1857., 1869., 1921. i 1931. U 1981. tom je naselju pripojeno naselje Dubravica koje je 1991. opet postalo samostalno naselje. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Dubravica i Glušci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Značajne osobe ==
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* [[:Kategorija:Životopisi, Metković|Popis životopisa poznatih Metkovaca]]
* [[Dodatak:Popis metkovskih gradonačelnika|Popis metkovskih gradonačelnika]]
Svake godine od 1971. godine za Dan grada Metkovića dodjeljuju se ''[[Nagrada grada Metkovića|Nagrade grada Metkovića]]'':
* [[:Kategorija:Dobitnici Nagrade grada Metkovića|Popis dobitnika nagrada grada Metkovića]]
;Crkva
* mons. [[Marin Barišić]], [[nadbiskup]] [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitsko-makarski]], [[metropolit]] Splitske metropolije
* mons. dr. [[Josip Marija Carević]] (1883. – 1945.), [[biskup]] [[Dubrovačka biskupija|dubrovački]], [[naslovni biskup]] [[Aristium]]a, hrvatski [[mučenik]]
* otac [[Ante Gabrić]] (1915. – 1988.), [[misionar]] u [[Indija|Indiji]] i suradnik svete [[Majka Terezija|Majke Terezije]]
* don [[Radovan Jerković|Radovan 'Rade' Jerković]] (1900. – 1950.), svećenik, pisac, hrvatski [[mučenik]]
* dr. fra [[Stanko Petrov]] (1887. – 1963.), provincijal [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|Provincije Presvetog Otkupitelja]] i generalni [[vizitator]]
* mons. [[Petar Rajič]], [[naslovni nadbiskup]] [[Sarsenterum]]a i [[prefekt]] [[Prefektura Papinskog doma|Papinskog doma]]
* mons. [[Fabijan Veraja]] (1923. – 2014.), dotajnik [[Dikasterij za kauze svetaca|Dikasterija za kauze svetih]] u [[Vatikan]]u
* mons. [[Martin Vidović]], [[naslovni nadbiskup]] [[Ninska biskupija|ninski]] i bivši [[apostolski nuncij]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]
* mons. [[Mile Vidović|Mihovil 'Mile' Vidović]], (1935. – 2026.), ravnatelj splitske Nadbiskupijske klasične gimnazije Don [[Frane Bulić]]
* mons. [[Ranko Vidović]], biskup [[Hvarska biskupija|hvarski]]
;Znanost
* prof. dr. sc. [[Mladen Bušić]], liječnik, oftalmolog, ravnatelj Kliničke bolnice ''&quot;Sveti Duh&quot;'' u Zagrebu
* izv. prof. [[Ivo Donelli]], [[likovni umjetnik]], sveučilišni profesor, [[konzervacija|konzervator]] i [[restauracija|restaurator]] kulturne baštine.
* prof. dr. sc. [[Nikica Gabrić]], liječnik, oftalmolog, osnivač i ravnatelj Specijalne bolnice za oftalmologiju ''&quot;Svjetlost&quot;''
* izv. prof. dr. sc. [[Martin Glamuzina]] (1941. – 2018.), sveučilišni profesor
* dr. sc. [[Smiljan Gluščević]], arheolog i sveučilišni profesor
* dr. [[Ivan Jurić (povjesničar)|Ivan Jurić]] (1932. – 2021.), povjesničar i pedagog
* dr. sc. [[Radomir Jurić]], arheolog i sveučilišni profesor
* prof. dr. sc. [[Damir Magaš]], znanstvenik, geograf, prvi rektor [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]]
* prof. [[Ilija Manenica]], sveučilišni profesor, pročelnik odjela
* dr. [[Đuro Njavro]], ekonomist i pedagog
* mr. sc. [[Marija Obad]], sveučilišna profesorica
* prof. dr. sc. [[Davor Romić]], dekan [[Agronomski fakultet u Zagrebu|Agronomskog fakulteta u Zagrebu]] ministar poljoprivrede
* dr. [[Nela Sršen]], liječnica, [[konzul (predstavnik)|počasna konzulica]] RH u [[Italija|Italiji]]
* dr. sc. [[Domagoj Vidović]], kroatist, onomastičar, član suradnik [[HAZU]]-a u Razredu za filološke znanosti
* prof. dr. sc. [[Nikola Vladimir]], sveučilišni profesor, član suradnik [[HAZU]]-a u Razredu za tehničke znanosti
;Glazbena umjetnost
* prof. [[Vidoslav Bagur|Vidoslav 'Vido' Bagur]], folklorist i osnivač KUD-a Metković
* [[Dragan Brnas|Dragan 'Fudo' Brnas]], pjevač, studijski glazbenik i aranžer
* [[Tereza Gabrić]], glazbenica i profesorica glazbene umjetnosti
* [[Nikola Jerković]], glazbenik i glazbeni producent
* [[Goran Martinac|Goran 'Gogo' Martinac]], glazbeni urednik, snimatelj, aranžer i producent, višestruki dobitnik [[Porin (nagrada)|Porina]]
* [[Darko Matičević]], skladatelj, šansonijer, aranžer i profesor glazbene umjetnosti
* [[Branko Medak]], glazbenik
* [[Jurica Popović]] (1958. – 2023.), glazbenik, tekstopisac, skladatelj, član [[Gracia (glazbeni sastav)|Gracije]]
* [[Matiša Rajčić]] (1940. – 1996.), akademski glazbenik, solist i orguljaš
* [[Matija Vuica|Matija 'Francika' Vuica]], pjevačica [[Gracia (glazbeni sastav)|Gracije]] i modna dizajnerica
* [[Klement Visković|Klement 'Klemo' Visković]] (1901. – 1987.), akademski glazbenik i skladatelj
* glazbeni rock sastav [[Trotakt projekt]]
* glazbeni rock sastav [[Spaček]]
* glazbeni rock sastav [[Gracia (glazbeni sastav)|Gracia]]
;Filmska umjetnost
* [[Obrad Gluščević]] (1913. – 1980.), filmski redatelj
* [[Ivo Knezović]], scenograf i arhitekt
* [[Tomislav Martić]], glumac
* [[Ivo Marević]], glumac
* [[Damir Mejovšek]] (1933. – 2006.), glumac
* [[Martin Tomić]], filmski montažer, profesor montaže na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu
* [[Vera Zima]] (1953. – 2020.), glumica
;Likovna umjetnost
* [[Živan Bjelovučić]] (1927. – 2007.), kipar i umjetnik
* [[Lajla Mišur Volarević]], slikarica
* [[Dragana Nuić Vučković]], akademska slikarica
* [[Dunja Ana Vučićević]], akademska slikarica i profesorica povijesti umjetnosti
* [[Nikola Vučković]] (1956. – 2020.), akademski kipar, slikar, ilustrator i dizajner
{{Col-break}}
;Šport
* [[Andrija Anković]] (1937. – 1980.), [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac]], [[Nogomet na OI 1960.|zlatni olimpijac 1960.]]
* [[Željko Babić]], rukometni trener, [[Hrvatska rukometna reprezentacija|reprezentativac i izbornik]], [[Hrvatska na Olimpijskim igrama 2012.|brončani olimpijac 2012.]] kao pomoćni trener
* [[Ivica Barbarić]], [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac]], [[Nogomet na OI 1988.|sudionik Olimpijskih igara 1988.]]
* [[Hrvoje Batinović]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]]
* [[Ilija Brozović]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]]
* [[Goran Čarapina]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]]
* [[Patrik Ćavar|Patrik 'Pako' Ćavar]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]], [[Hrvatska na OI 1996.|zlatni olimpijac 1996.]]
* [[Ivan Čupić]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]], [[Hrvatska na Olimpijskim igrama 2012.|brončani olimpijac 2012.]]
* [[Davor Dominiković]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]], [[Hrvatska na OI 2004.|zlatni olimpijac 2004.]]
* [[Slavko Goluža|Slavko 'Keta' Goluža]], rukometni trener, [[Hrvatska na OI 1996.|dvostruki zlatni olimpijac, 1996.]] i [[Hrvatska na OI 2004.|2004.]] kao [[Hrvatska rukometna reprezentacija|reprezentativac]], te [[Hrvatska na Olimpijskim igrama 2012.|brončani olimpijac 2012.]] kao izbornik
* [[Sergej Jakirović]], [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac]] i trener
* [[Vladimir Jelčić|Vladimir 'Mana' Jelčić]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]], [[Hrvatska na OI 1996.|zlatni olimpijac 1996.]], trener
* [[Dragan Jerković|Dragan 'Jera' Jerković]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]]
* [[Marin Jelinić]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]]
* [[Nikša Kaleb|Nikša 'Kina' Kaleb]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]], [[Hrvatska na OI 2004.|zlatni olimpijac 2004.]]
* [[Mišo Krstičević]], [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac]] i trener
* [[Ante Martinac|Ante 'Čiko' Martinac]] (1944. – 2006.), povjerenik [[1. HNL]]
* [[Juraj Nikolac]], [[šahovski velemajstor]]
* [[Frane Nonković]] (1939. – 2023.), [[Jugoslavenska vaterpolska reprezentacija|vaterpolski reprezentativac]], [[Vaterpolo na OI 1964.|srebrni olimpijac 1964.]]
* [[Ivica Obrvan|Ivica 'Linci' Obrvan]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]], trener i izbornik
* [[Ante Pavlović]] (1933. – 2022.), glavni tajnik [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] i [[Jugoslavenski nogometni savez|FSJ-a]], direktor [[GNK Dinamo|Dinama]]
* [[Bruno Petković]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|brončani 2022.]] 
* [[Ilija Puljević|Ilija 'Duka' Puljević]], rukometni trener i [[Hrvatska rukometna reprezentacija|izbornik]]
* [[Bruno Sorić]] (1894. – 1942.), [[Veslanje|veslački reprezentativac]], [[VIII. Olimpijske igre – Pariz 1924.|brončani olimpijac 1924.]]
* [[Darijo Srna]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac i kapetan]]
* [[Zvonimir Srna]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]]
* [[Igor Štimac]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|brončani 1998.]], izbornik i trener, predsjednik Udruge klubova [[1. HNL]]
* [[Mate Šunjić]], [[Hrvatska rukometna reprezentacija|rukometni reprezentativac]]
* [[Boško Šutalo]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|brončani 2022.]] 
* [[Mate Trojanović]] (1930. – 2015.), [[Veslanje|veslački reprezentativac]], [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|zlatni olimpijac 1952.]]
* [[Hrvoje Vejić]], [[Hrvatska nogometna reprezentacija|nogometni reprezentativac]]
* [[Marta Žderić]], [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|rukometna reprezentativka]]
;Književna umjetnost
* [[Dragan Marijanović]], književnik
* [[Radovan Marušić]] (1932. – 2008.), književnik, scenograf i kostimograf
* [[Fila Mišur]] (1931. – 2012.), pjesnikinja
* [[Vladimir Pavlović]] (1935. – 1996.), književnik
* [[Ivan Slamnig]] (1930. – 2001.), pjesnik
* [[Milana Vlaović Kovaček]], književnica
* [[Stojan Vučićević]] (1941. – 1989.), pjesnik
;Razno
* [[Branka Bebić Krstulović]], [[Izbor za Miss Hrvatske|Miss Hrvatske]] i Miss Europe
* [[Luka Bebić]], predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[MORH|ministar obrane]]
* [[Jure Galić Veliki]] (1912. – 1943.), [[narodni heroj Jugoslavije|narodni heroj]]
* [[Pero Gabrić]] (1932. – 2013.), novinar
* mr. [[Stipo Gabrić|Stipo 'Jambo' Gabrić]], gradonačelnik i zastupnik u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]
* [[Miljenko Grgić]] alias Mike Grgich (1923. – 2023.), svjetski poznati vinar iz Kalifornije
* [[Nikola Grmoja]], političar
* [[Marica Guina]] (1903. – 2003.), [[Pravednik među narodima|Pravednica među narodima]]
* [[Stanko Marević|Stanko Marević - Prpić]] (1922. – 1944.), [[narodni heroj Jugoslavije|narodni heroj]]
* general bojnik [[Mate Obradović]], visoki vojni dužnosnik, glavni inspektor [[MORH]]-a
* dr. [[Božo Petrov]], gradonačelnik, predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i potpredsjednik [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]]
* [[Krešo Rakić]] (1919. – 1941.), [[narodni heroj Jugoslavije|narodni heroj]]
* [[Pera Šiljeg|Pera]] (1906. – 1966.) i [[Stanko Šiljeg]] (1902. – 1988.), [[Pravednik među narodima|Pravednici među narodima]] (postumno)
* [[Ante Šprlje]], ministar pravosuđa
* [[Ivan Šprlje]] (1947. – 2007.), [[župan]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
{{Col-end}}

== Znamenitosti ==
* [[Prirodoslovni muzej Metković]], nastao iz [[Ornitološka zbirka u Metkoviću|Ornitološke zbirke]], zbirke prepariranih ptica
* [[Jama u Predolcu]], stanište [[Congeria kusceri|dinarskog špiljskog školjkaša]] (''[[Congeria kusceri]]'') jedinog školjkaša na svijetu koji živi u podzemlju.
* [[Žudije]] župe Sv. Ilije, najstarije su žudije u Hrvatskoj, osnovane [[1857.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sv-ilija-metkovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=61&amp;Itemid=66 |title=Sv. Ilija prorok Metković: Žudije |archive-url=https://web.archive.org/web/20150106020528/http://www.sv-ilija-metkovic.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=61&amp;Itemid=66 |archive-date=6. siječnja 2015. |access-date=8. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt;
=== Znamenite građevine ===
* Metković je imao prvi hotel u Hrvatskoj i šire. To je bio hotel ''&quot;Internationale&quot;'', koji je otvoren 1878. u današnjoj ulici Stjepana Radića na broju 40. Hotel je imao dva kata i 16 soba, a bi je namijenjen prvenstveno austrougarskim časnicima i njihovima obiteljima, ali i drugim gostima.&lt;ref name=&quot;Internationale&quot; /&gt;
* Hotel ''&quot;Austria&quot;'' sagrađen je krajem 1890. preko puta današnjeg parka. Četrti je to najstariji hotel u Hrvatskoj, nakon gore navedenog ''&quot;Internationalea&quot;'' te [[Opatija|opatijskih]] ''&quot;Kvarnera&quot;'' (1884.) i ''&quot;Imperiala&quot;'' (1885.). Izvorno dvokatnoj građevini naknadno je pridodan manji kat. Danas je u stambenoj funkciji.
* Hotel ''&quot;Metković&quot;'' sagrađen je 1908. na kutu tadašnje Glavne ulice i Plokate (današnjeg Trga kralja Tomislava). Imao je 16 soba, kavanu, restoran i kuhinju. Kao i hotel ''&quot;Austria&quot;'', prestankom rada zgrada je prenamijenjena.
* Duhanska stanica (''&quot;Vaga&quot;'') sagrađena je 1903. od kamena iz Pučišća na [[Brač]]u. Prvotna namjena bila je stanica za otkup duhana, a danas se u njoj nalaze [[Metković#Gradska knjižnica|Gradska knjižnica]] i [[Prirodoslovni muzej Metković|Prirodoslovni muzej]].
* Plokata, glavni trg u Metkoviću (danas [[Trg kralja Tomislava (Metković)|Trg kralja Tomislava]]) nastao je u drugoj polovici 19. stoljeća nakon izgradnje ceste Mostar – Metković. Nastao je na mjestu nekadašnjeg riječnog rukavca Limana koji je 60-tih godina 19. stoljeća zatrpan čime je tadašnji otok Pisak povezan s [[Predolac|Predolcem]].
* ''&quot;[[Lučki most|Jelisavin most]]&quot;'' pušten je u promet 1895. Trolučni most sagrađen je na mjestu današnjeg Lučkog mosta. Srušen je krajem Drugog svjetskog rata te obnavljan do 1948. Ime je dobio prema supruzi austrougarskoga cara i kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]
* Željeznička stanica u današnjem obliku datira na početak 20. stoljeća. Naknadno je dobila i stambenu funkciju. Sanirana je u tri navrata: krovište 2006., fasada i otvori 2008., a čekaonica i sanitarni čvor 2009.
* Lučka kapetanija sagrađena je 1912. pored parka i današnjeg Trga kralja Tomislava.
* [[Metković#Gradsko kulturno središte|Dom kulture]], izgrađen prema nacrtima Aleksandra Freudenreicha s kraja 1940-ih. Svečano je otvoren 1977. godine. U prizemlju je kazališna dvorana kapaciteta 480 mjesta a na katu je galerijski prostor. Danas služi i kao kino, a uz Neretvu se nalazi ljetna pozornica koja je nekada služila kao ljetno kino.
* Upravna zgrada ''&quot;Razvitka&quot;'' (u današnjoj ulici Andrije Hebranga) izgrađena je 1964. kao sjedište nekadašnje trgovačke tvrtke. Nakon gašenja tvrtke bila je zapuštena, ali je obnovljena i u nju su preseljeni uredi suda i katastra.
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Metkovic hotel Austria.JPG|Zgrada nekadašnjeg hotela ''&quot;Austria&quot;''
Metkovic hotel Metkovic.JPG|Zgrada nekadašnjeg hotela ''&quot;Metković&quot;''
Zeljeznicka stanica Metkovic 2.JPG|Željeznička postaja Metković
Lucka kapetanija.JPG|Lučka kapetanija
Sud Metkovic.JPG|Zgrada suda (prije upravna zgrada &quot;Razvitka&quot;)
&lt;/gallery&gt;
* Nekadašnja zgrada vinarije u ulici Zrinskih i Frankopana bila je sagrađena 1950-ih. Velikim kapacitetom bila je zamišljena kao središnja vinarija neretvanskoga kraja.
* &quot;[[Lučki most]]&quot; (prijašnjeg naziva ''&quot;Most maršala Tita&quot;'') podignut je 1973. na adaptiranim kamenim pilonima starog Jelisavinog mosta. Ukupne je duljine 157 m (tri jednaka raspona od 49,35 m). Sastoji se od kolnika širine 7 m te dva pješačka nogostupa od po 1,5 m.
* Robna kuća otvorena je 27. srpnja 1981. Kompleks je imao 4500 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; prodajnog prostora, 1100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ugostiteljskog prostora te 1100 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; skladišnog prostora.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|268.}} Jedan je od posljednjih većih projekata tvrtke &quot;Razvitak&quot;. Karakteristična je po obliku krova koji je u obliku [[Neretvanska lađa|neretvanske lađe]]. Danas je u funkciji trgovačkog centra.
* Stadion ''&quot;Iza Vage&quot;'' postoji još od 1946. kao igralište tadašnje NK Narone (danas [[NK Neretva Metković|NK Neretve]]). Uređenje je trajalo od 1955. do 1971. Sastoji se od nogometnog igrališta veličine 105×68 m, klupskih prostorija te tribina kapaciteta oko 2000 gledatelja. Nedaleko od glavnog terena, 2022. godine izgrađen je i pomoćni teren s umjetnom travom.
* Stadion ONK Metković (kolokvijalno ''&quot;Štruvino igralište&quot;'') izgrađen je 1976. kao igralište [[ONK Metković]]. U sastavu su i klupske prostorije a kapacitet tribina je oko 1100 gledatelja. Osim matičnog kluba, stadion rabe [[ŽNK Neretva]] i ragbi klub Metković.
* Sportska dvorana građena je od 1980. do 1982. kao matična dvorana tadašnjeg RK Mehanika (poslije [[RK Metković]]), ali i kao dvorana mnogim sportskim događajima. Opremljena je svlačionicama, klupskim prostorijama i spremištima, a kapaciteta je 3000 gledatelja.
* [[Metković#Crkva|Crkve u Metkoviću]]
* [[Arheološki muzej Narona]] u [[Vid (Metković)|Vidu]], prvi muzej u Hrvatskoj koji je izgrađen ''[[in situ]]''
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Robna kuca Metkovic 2.JPG|Robna kuća s karakterističnim krovom
Vinarija Metkovic.JPG|Zgrada nekadašnje vinarije
Lucki most Metkovic 3.JPG|Lučki most
Stadion Iza vage (2).JPG|Stadion &quot;Iza Vage&quot;
Stadion ONK Metkovic (2).JPG|Stadion ONK Metković
&lt;/gallery&gt;

== Događanja ==
* Veljača: Metkovske maškare&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Metkovske maškare |url=http://www.arhiva.metkovic.hr/kultura/maskare/default.asp |access-date=2022-04-30 |website=www.arhiva.metkovic.hr}}&lt;/ref&gt;
* Svibanj:  Smotra folklora &quot;[[Smotra folklora &quot;Na Neretvu misečina pala&quot;|Na Neretvu misečina pala]]&quot;
* Lipanj – kolovoz: Metkovsko kulturno ljeto&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Metkovsko ljeto |url=http://www.arhiva.metkovic.hr/novosti/ljeto/default.asp?izb=program_2013.asp |access-date=2022-04-30 |website=www.arhiva.metkovic.hr}}&lt;/ref&gt;
* Srpanj: Glas Neretve, festival pjevača amatera koji se održava od [[1973.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Ivanu Vidoviću 'Glas Neretve 2013.' |url=http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=5435 |access-date=2022-04-30 |website=www.arhiva.metkovic.hr}}&lt;/ref&gt;
* Srpanj: Sv. Ilija, Dan Grada Metkovića,  tradicionalni sajam i kulturno-zabavni program održava se svake godine 20. srpnja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Proslava Svetoga Ilije i Dana Grada Metkovića |url=http://www.arhiva.metkovic.hr/default.asp?izb=novosti/svetiIlija2014.asp |access-date=2022-04-30 |website=www.arhiva.metkovic.hr}}&lt;/ref&gt;
* Kolovoz: [[Maraton lađa]] na [[Neretva|Neretvi]], tradicionalno natjecanje lađara održava se druge subote u kolovozu
* Kolovoz: Dani Neretvanske kneževine, trodnevna kulturno-zabavna manifestacija uoči Maraton lađa na Neretvi&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Dani Neretvanske kneževine započeli |url=http://www.arhiva.metkovic.hr/default.asp?izb=novosti/dnk070814.asp |access-date=30. travnja 2022. |website=www.arhiva.metkovic.hr}}&lt;/ref&gt;
* Prosinac: Prosinačke svečanosti&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Prosinačke svečanosti |url=http://www.arhiva.metkovic.hr/novosti/prosinacke/default.asp?izb=program_2012.asp |access-date=2022-04-30 |website=www.arhiva.metkovic.hr}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
[[Slika:Gubave kuce 02.JPG|minijatura|lijevo|230px|''Gubave kuće'' pored Metkovića]]
* [[Lepra]] (leprozija, guba ili Hansenova bolest), tj. guba stoljećima je harala Europom, pa i Hrvatskom. U Dalmaciji je tako svaki veći grad imao svoj leprozorij. Krajem 18. st. guba je iščezla, da bi se iznenada pojavila u 19. st. Najvjerojatnije je došla iz susjedne Bosne, kamo su je donijeli turski vojnici. Početkom 20. st. u Dalmaciji je bilo svega 7 gubavaca. Da bi se spriječilo širenje bolesti namjesništvo u Zagrebu naredilo je da se u Metkoviću pronađe mjesto za leprozorij, gdje bi se smjestili svi dalmatinski gubavci. Svega 2&amp;nbsp;km od grada, u predjelu Pavlovača podignut je [[1905.]] posljednji [[leprozorij u Metkoviću|leprozorij]]. Uz bolesničke sobe tu je bila i ambulanta i kapelica. Smrću većine bolesnika [[1925.]] leprozorij je ukinut. Zanimljivo je da se u župnom uredu u Metkoviću čuva pinceta kojom je svećenik davao Sv. Pričest bolesnicima. Predio gdje je bio leprozorij i danas se naziva ''Gubave kuće''.
[[Slika:Fortis viaggio in Dalmazia.jpg|minijatura|desno|150px|Naslovnica djela Viaggio in Dalmazia Alberta Fortisa]]
* Slavni talijanski putopisac [[Alberto Fortis]] u svom čuvenom djelu &quot;Put po Dalmaciji&quot; piše i o svom posjetu Neretvanskom kraju [[1772.]] godine. U knjizi pripovijeda o teškom i nezdravom životu u Neretvi gdje je često harala [[malarija]]. Zbog toga je opravdano nastala izreka &quot;Neretvo od Boga prokleta&quot;, a malarija se nazivala, čak i u medicinskim krugovima &quot;Neretvanska bolest&quot;. Dalje iznosi jedan zanimljiv podatak, kako mu je jedan Neretvanin rekao da groznica od koje masovno stradaju dolazi od uboda [[komarac]]a. Stoga svaki stanovnik ima mali šator kojim se štiti od uboda komaraca. Zanimljivo, jer je komarac kao uzročnik malarije &quot;otkriven&quot; tek u [[Indija|Indiji]] [[1898.]]
* Nakon pojave u svibnju 1886. u talijanskim lukama (Trst, Bari i Venecija), [[kolera]] je u Metkoviću otkrivena 19. kolovoza 1886. a događaj je bio popraćen viješću u zadarskom [[Narodni list|Narodnom listu]]. Obuzdana je 13. rujna, a cijelo to vrijeme Donje je Poneretavlje bilo blokirano i omeđeno sanitarnim koridorom i ulaz i izlaz iz područja nije bio dopušten. Od 56 oboljelih, preminulo je njih 35. Oboljeli su se liječili u vojnoj baraci na području Unke, a umrli su se pokapali u i u neposrednoj blizini na lokalitetu ''Greblje'' (kod današnjeg Komunalnog), gdje je bilo 27 pokopanih, a danas više ne postoji. U listopadu 1886. u crkvi sv. Ilije održana je sveta misa u znak zahvalnosti Bogu što je grad spasio od bolesti.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|291.}}
* Za vrijeme I. sv. rata iznenada je otkrivena vrijednost neretvanske [[Kolutićavci|pijavice]]. Naglo je počeo lov na njih, a cijena im je na svjetskom tržištu vrtoglavo rasla. Početkom 30-ih godina neretvanska pijavica je po kvaliteti zauzimala prvo mjesto na svjetskom tržištu, a vrijednost joj je skočila za sto puta u odnosu prema ostalim pijavicama. Obično su se lovile uranjanjem lovčeve noge i udaranjem štapom po vodi, čime se oponašao pokret toplokrvnih životinja na koje se inače pijavice kupe.
* Prvi frizerski salon za žene u Metkoviću otvoren je 12. veljače 1935. U salonu &quot;Bera&quot; vlasnika Stanislava Vanjačeka iz Zagreba osim električne i vodene ondulacije vršilo se i manikiranje i pedikiranje.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|65.}}
* Godine 1947. osnovano je Državno auto poduzeće (DAP, poslije preimenovano u Saobraćajno poduzeće). Zbog nedostatka autolakova, vozila su bojana različitim bojama pa su ih nazivali ''kanarincima''.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|36.}}
* Izgradnja mlina i silosa za skladištenje pšenice započela je 1950., a 17. ožujka 1953. osnovano je poduzeće &quot;Žitni fond&quot;. Iste mu je godine pripojen gradski mlin i tvornica tjestenine. Poduzeće je 1957. preimenovano u &quot;Neretvanski partizan&quot;.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|98.}}
* Nekadašnje trgovačko društvo &quot;[[Razvitak (tvrtka u Metkoviću)|Razvitak]]&quot; osnovano je 23. travnja 1947. Prethodnici su mu bili KONTAPROD (Kotarsko nabavno i prodajno poduzeće, osnovano 1944.), poslije podružnica GLAVNOPROD-a (Glavno nabavno i prodajno poduzeće Hrvatske) te 1945. kao Opće trgovačko poduzeće.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|144.}}
[[Datoteka:Dom zdravlja Metkovic.jpg|250px|mini|desno|Dom zdravlja]]
* Prvi pokušaj vodoopskrbe pitkom vodom bio je projekt iz 1930. koji je predviđao napajanje s izvora [[Studenčica (rijeka)|Studenčice]] u [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studencima kod Ljubuškoga]], ali je zbog skupoće projekt odbila Banska uprava u Splitu. Dana 26. lipnja 1960. u Ljetnom je kazalištu održan zbor građana na kojem je donesen zaključak o izgradnji vodovoda. Pola troškova snosile su ondašnje vlasti, a pola su financirali stanovnici Metkovića. Poduzeće Vodovod osnovano je 7. studenoga 1960. s Natkom Rezićem na čelu. Vodovod je pušten u funkciju od izvora u [[Doljani (Čapljina, BiH)|Doljanima]] do ulice Stjepana Radića 8. srpnja 1963.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|239.}}
* Dom zdravlja sa suvremenim rodilištem otvoren je 1. srpnja 1970. Rodilište je postojalo već od 1952. i to za područje općina Metković, Vrgorac, Opuzen i Ploče.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|239.}} Današnji izgled Dom zdravlja dobio je rekonstrukcijom 2002.
* Prvo samoposluživanje u Metkoviću otvoreno je 4. srpnja 1962. u današnjoj ulici Stjepana Radića, preko puta Gradskog parka.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|243.}}
* Poštanski ured u Metkoviću otvoren je 1849. Najprije je bio smješten u današnjoj Progresovoj zgradi u ulici Stjepana Radića. Od 1936. do 1957. nalazio se u kući braće Jelavića srušenoj 1970-ih, a 1957. sagrađena je zgrada ''stare pošte'' u ulici Kralja Zvonimira. U današnju zgradu preselio je 16. kolovoza 1984.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|289.}} Zgrada današnje pošte djelo je arhitekte [[Ante Rožić]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2023-11-10 |title=Rožić, Ante |url=https://tehnika.lzmk.hr/rozic-ante/ |url-status=live |access-date=2023-12-26 |website=Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* Tvrtka &quot;Mehanika&quot; osnovana je 4. listopada 1958. pod nazivom Samostalna zanatska radnja Metković, a djelatnost je bila strojobravarska i limarska. Širenjem djelatnosti i obima posla, godine 1963. otvoren je pogon Autoservis s tehničkim pregledom vozila. Naziv Mehanika tvrtka je dobila 1975. godine. U današnjoj Splitskoj ulici sagrađen je novi pogon Autoservisa koji je svečano otvoren 1. svibnja 1975, a do njega su sagrađeni novi poslovni prostori i pogoni za izradu skela, podupirača i drugih metalnih proizvoda.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|339.}}
* Nekadašnja tiskara Biokovo otvorena je 5. listopada 1959. odlukom Narodnog odbora općine Metković od 1. listopada 1959. Prva lokacija bila joj je u Paronosovoj kući (preko puta današnjeg Poglavarstva). Strojevi su nabavljeni iz tiskare Kultura u [[Trebinje|Trebinju]], a prvi je direktor bio Marko Carević iz Metkovića. U novoizgrađeni pogon pored današnjeg nadvožnjaka preselila je 1970.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|341.}}
* Radio postaja Metković započela je s emitiranjem 26. listopada 1971. nakon dvogodišnjeg stajanja opreme koju je donirao Radio Zagreb. Prethodio joj je rad amaterske radio stanice trojice Metkovaca koja je program počinjala riječima: &quot;Ovdje radio šupa&quot;. Emitiranje nije dugo potrajalo, nedugo nakon sjednice CK SKJ u Karađorđevu 29. studenoga 1971. i sloma [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Iako je bilo više pokušaja, rad je obnovljen tek 1991.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|362.}}&lt;ref&gt;[http://www.arhiva.metkovic.hr/iskra/default.asp?izb=7101.asp#radio Ovdje radio Šupa] Iskra, župski list župe sv. Ilije 1/1971.&lt;/ref&gt;
* Dobrovoljna vatrogasna četa (današnji DVD Metković) osnovana je 10. prosinca 1933. na poticaj općinske uprave s obzirom na to da je tadašnji Zakon o vatrogastvu nalagao da svako mjesto s više od 2000 stanovnika mora imati vatrogasce. Na dan osnivanja četa je imala 45 vatrogasaca.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|409.}}
* Tvrtka Progres utemeljena je rješenjem Narodnog odbora kotara Metkovića 24. prosinca 1954. Bavila se proizvodnjom konfekcijske robe, tapetarskim poslovima, izradom kišobrana, zaštitne odjeće za radnike, tekstilne opreme za medicinske i ugostiteljske objekte, itd. Kroz radni vijek mijenjala je djelatnost, ovisno o potrebama tržišta, pa je tako dala veliki doprinos [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] šivanjem uniformi i drugog materijala za potrebe [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|416.}}
* Građevinsko poduzeće Beton osnovano je Rješenjem Narodnog odbora općine Metković 29. prosinca 1956. kao radna organizacija za obnovu i izgradnju porušenog grada. Ime Beton dobilo je 16. svibnja 1957. Poduzeće je diljem bivše države podiglo veliki broj građevina razne namjene.&lt;ref name=&quot;spomendani&quot; /&gt;{{is|417.}}

== Literatura ==
*Ivan Jurić: Spomendani iz prošlosti Donjeg Poneretavlja; Poglavarstvo Grada Metkovića 1996. {{ISBN|953-96865-0-4}}
*Ivan Jurić: Borbe i stradanja Hrvata kotara Metkovića 1918. – 1945.;  Ogranak Matice hrvatske Ploče, 1997. {{ISBN|953-96914-1-9}}
*Ivan Jurić: Izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Neretve; Hrvatski neretvanski zbornik 1/2009., Zagreb, 2009. {{ISSN|1847-1579}}, dostupno na stranicama [http://www.drustvo-neretvana.hr/index.php/zbornik Društva Neretvana i prijatelja Neretve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116213854/http://www.drustvo-neretvana.hr/index.php/zbornik |date=16. siječnja 2014. }}
*Krešimir Kuran, prof.: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=124351 Povijesno-geografski razvoj Luke Metković (znanstveni članak)] Znanstveno-stručni časopis za more i pomorstvo &quot;Naše more&quot; 59 (1-2)/2012., {{ISSN|1848-6320}}
* Ivan Vekić, Ivan Volarević: Arhitektura područja Grada Metkovića; Ustanova za kulturu i sport Metković, 2016. 
* Ivan Volarević, Ivo Mišur, Ivan Vekić: Neretvani u Velikom ratu; Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću, 2019. {{ISBN|978-953-7141-31-8}}

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Unutarnje poveznice ==
[[Slika:Vista-xmag.png|18px]] '''''[[:Kategorija:Metković|Popis članaka o metkovskim temama]]'''''
* [[Neretvanski vjesnik]], novine koje su izlazile u Metkoviću 1983. do 1992.
* [[Metkovski vjesnik]], novine koje su izlazile u Metkoviću 2008. do 2013.
* [[Smotra folklora &quot;Na Neretvu misečina pala&quot;]]
* [[Maraton lađa]]
* [[Lučki most]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://grad-metkovic.hr/ Službena stranica Grada Metkovića]
* [https://www.tzmetkovic.hr/ Turistička zajednica Metković]
{{commons|Metković}}
{{Metkovic.hr}}
{{Gradska naselja grada Metkovića}}
{{GiO DNŽ}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Metković| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]</text>
      <sha1>e0tlk6buwo43mxzz1psux6r3aldg4qi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Promet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6498</id>
    <revision>
      <id>7567036</id>
      <parentid>7281057</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42304-40</username>
        <id>368272</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mrežna mjesta */ malo slovo</comment>
      <origin>7567036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2245" sha1="iur5mx1ap59yhwr5ybdh74c77djtcn6" xml:space="preserve">[[Datoteka:A2 (Kroatien) at Đurmanec.jpg|mini|desno|[[Autocesta A2 (Hrvatska)|Autocesta A2]] kod [[Đurmanec|Đurmanca]].]]
'''Promet''' je [[Gospodarstvo|gospodarska djelatnost]] uslužnog sektora koja se bavi prijevozom [[Roba|robe]] i [[ljudi]] te prijenosom [[informacija]] s jednog mjesta na drugo. Promet čine: infrastruktura ([[Cesta|ceste]], [[željeznička pruga]], [[zračna luka|zračne luke]]...), prijevozna sredstva ([[cestovna vozila]], [[željeznička vozila]], [[zrakoplov]]i, [[brod]]ovi...), tehnologija i organizacija. 

Promet se dijeli na [[kopneni promet|kopneni]], [[zračni promet|zračni]] i [[promet na vodi|vodni promet]]. U kopneni promet pripadaju [[cestovni promet|cestovni]] i [[željeznički promet]], a u vodni pripadaju [[riječni promet|riječni]] i [[pomorski promet]]. Postoji još [[cjevovodni promet|cjevovodni]], poštanski i [[telekomunikacijski promet]].

U Hrvatskoj je najrazvijeniji cestovni promet, a slijedi ga željeznički.

[[HŽ Putnički prijevoz]], [[Jadrolinija]] i [[Croatia Airlines]] su najveća nacionalna hrvatska putnička prijevoznička poduzeća.

== Vidi ==
*[[prometna kultura]]

== Vanjske poveznice ==
===Enciklopedije===
* {{HTE|promet|Promet}}
* {{HTE|javni-gradski-promet-2|Javni gradski promet}}
* {{HTE|cestovni-promet|Cestovni promet}}
* {{HTE|suvremeni-promet|Suvremeni promet}}
===Mrežna mjesta===
* [http://www.hzpp.hr HŽ Putnički prijevoz (HŽPP)]
* [http://www.hac.hr/ Hrvatske autoceste (HAC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181208061457/http://hac.hr/ |date=8. prosinca 2018. }}
* [http://www.jadrolinija.hr/ Jadrolinija]
* [http://www.croatiaairlines.hr/ Croatia Airlines] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107141123/http://www.croatiaairlines.hr/ |date=7. studenoga 2011. }}
* [http://www.fpz.hr/ Fakultet prometnih znanosti (FPZ) - Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060617173723/http://www.fpz.hr/ |date=17. lipnja 2006. }}

===Sestrinski projekti===
{{WProjekti
|commons      = Transport
|commonshr    = Promet
|commonscat   = Transport
|commonscathr = Promet
|wječnik      = promet
}}

{{Tehnologija}}

[[Kategorija:Promet| ]]
[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]
[[Kategorija:Tercijarne djelatnosti]]</text>
      <sha1>iur5mx1ap59yhwr5ybdh74c77djtcn6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajkalsko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6545</id>
    <revision>
      <id>7567442</id>
      <parentid>7383545</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:44:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12950" sha1="3xrd9jk9v9xwtqu8ypcvmxcru57nvcn" xml:space="preserve">{{Infookvir jezero
| ime         = Bajkalsko jezero
| izvorno_ime = {{rus.|О́зеро Байка́л}}, [[Burjatski jezik|burjatski]]: Байгал далай
| slika       = Baikal-S1999276045323.png
| slika_opis  = Satelitska fotografija Bajkalskog jezera
| slika2      = 
| slika2_opis = 

| zemljovid   = Karte baikal2.png
| zemljovid_opis = Zemljovid Bajkalskog jezera
| koordinate  = {{Coord|53|13|N|107|45|E|display=inline,title}}
| lokacija    = 
| dz          = RUS
| obalni_gradovi = 

| površina    = 31494
| duljina     = 636
| najmanja širina  = 
| prosječna širina = 
| najveća širina   = 80
| najveća dubina   = 1642&lt;ref&gt;А. А. Бухаров, [http://www.obaykale.ru/baykal-obshie-dannye_15_1.htm Байкал в цифрах (краткий справочник)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090106202431/http://www.obaykale.ru/baykal-obshie-dannye_15_1.htm |date=6. siječnja 2009. }}, Иркутск: Изд-во ИП «Макаров С. Е.», 2001., str. 72 с.&lt;/ref&gt;
| prosječna dubina = 
| obalna crta      = 
| površina porječja= 
| zapremina        = 23600
| visina           = 455
| najmanja temperatura  = 
| prosječna temperatura = 
| najveća temperatura   = 
| smrznuto    = 
| vrsta       = [[rasjedno jezero]] (tektonsko)
| vrijeme retencije = 

| pritok      = [[Selenga]], [[Čikoj (rijeka)|Čikoj]], [[Hilok (rijeka)|Hilok]], [[Barguzin (rijeka)|Barguzin]], [[Gornja Angara]]
| ulijeva     = u rijeku [[Angara|Angaru]]
| otoci       = 
| slijev      = 

| slika_karta = 
| opis_karte  = 
| pushpin_map = Rusija Sibirski savezni okrug
| mark        = Red circle (thin).svg
| marksize    = 50
| pushpin_label = 
| bilješke    = 
| zaštita     = {{UNESCO – svjetska baština|embed=yes
|ime mjesta = Bajkalsko jezero
|slika = Cape Burhan, Olkhon Island, Lake Baikal, Russia.jpg
|godina = [[1996.]] &lt;small&gt;(22. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = vii, viii, ix, x
|ugroženost = ne
|dossier = 754
|država = {{Z+X|RUS}}
}}
}}
'''Bajkalsko jezero''' ({{rus.|О́зеро Байка́л}}, [[Burjatski jezik|burjatski]]: Байгал далай) u [[azija|azijskom]] dijelu [[Rusija|Ruske]] Federacije najstarije je [[jezero]] (oko 25 milijuna godina), i ujedno najdublje (oko 1700 m) [[jezero]] na svijetu. Zbog svoje starosti i izoliranosti nastala je jedna od najbogatijih slatkovodnih fauna koja je nezaobilazna u proučavanju [[evolucija|evolucije]]. U jezeru i oko njega nalazi se mnoštvo jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta zbog čega se često naziva i „Ruski [[Galapagos]]”. Zbog toga je 1996. god. upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]].

==Odlike==
[[Datoteka:Yeniseirivermap.png|mini|225px|lijevo|Sliv rijeke [[Jenisej]] koji obuhvaća Bajkalsko jezero.]]
Ime mu dolazi od [[tatarski jezik|tatarskog]] ''Bai-kul'', što znači „Bogato jezero”, ili [[Jakutski jezik|jakutskog]] ''Bajagal'', što znači „Veliko jezero”,&lt;ref&gt;Dervla Murphy, ''Silverland: A Winter Journey Beyond the Urals'', London, John Murray, 2007., str. 173.&lt;/ref&gt; a poznato je i pod nazivom „Plavo [[sibir]]sko oko”.

S obzirom na svoju izrazitu dubinu od 1637 m i veliku površinu (31.500&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), zaprema više od 20 % svjetskih zaliha slatke vode u tekućem stanju (dakle, ne uključujući [[ledenjak]]e).

Upravno se nalazi u dvije upravne jedinice, u [[Irkutska oblast|Irkutskoj oblasti]] i u [[Burjatija|Burjatiji]]. U njega utječe čak 336 rijeka, a izvire samo jedna rijeka, [[Angara]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hrskole.com/u_obraz.afp?!_1L70SIQ61&amp;SifraObraz=5 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. listopada 2008. |archive-date=24. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210924131219/http://www.hrskole.com/u_obraz.afp?!_1L70SIQ61&amp;SifraObraz=5 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; duga 1779&amp;nbsp;km, desna pritoka [[Jenisej]]a i odnosi prosječno 1920 m³ vode u sekundi. Ukupna površina sliva jezera iznosi 557.000&amp;nbsp;km². U jezeru se nalazi 27 otoka od kojih je najveće Olhon (742&amp;nbsp;km²). Pretpostavlja se da je starost Bajkalskog jezera između 20 i 30 milijuna godina.

Podrijetlo jezera i dalje je tema znanstvenog spora, ali se smatra da je dio [[kontinentalni rasjed|kontinentalnog rasjeda]], takozvanog „Bajkalskog rova”, koji je nastao tektonskim pomicanjem ploča, a širi se i produbljuje oko 2&amp;nbsp;cm godišnje. Ovdje se razdvajaju, euroazijska i amurska ploča praveći pukotinu u zemljinoj kori. Uzrok ovoga rascjepa leži na krajnjem jugu gdje Indijska ploča kao klin pritišće i razdvaja spomenute ploče. Zona Bajkalskog rova ima najveću dubinu upravo u području Bajkalskog jezera, koje je oko 1600&amp;nbsp;km duga pukotina, a skoro 6&amp;nbsp;km duboka. Dakle, Bajkalsko jezero, koje zbog sedimenata doseže „samo” 1642 m dubine ujedno je najdublja [[kriptodepresija]] na svijetu s dnom na dubini od 1181 m ispod površine mora. Kada bi zaronili na dno jezera tlak vode na ljudsko tijelo bi bio jačine od 16.108.020 [[paskal]]a.

Oko jezera su planinska gorja, visoka između 1180 i 2575 m, koji kanaliziraju uzdužne vjetrove koji su izrazito opasni za plovidbu jezerom. Sa sjevera ''verhovnik'', koji puše brzinom oko 20 m po sekundi i podiže valove na jugu jezera visoke i do 4,5 m, a s juga puše ''kultuk''čiji su valovi visoki do 3,5 m na srednjem i sjevernom dijelu jezera. Najopasniji su ipak vjetrovi poprečnog pravca, slapoviti vjetar ''sarma'' koji puše na zapadnoj strani jezera spuštajući se niz dolinu obale rijeke Sarme, te dostiže brzinu između 40 do 50 m u sekundi i podiže valove i do pet metara visine na srednjem dijelu jezera. Najviši valovi na Bajkalskoj jezeru su u kasnu jesen, pred zaleđivanje jezera. Koncem rujna 1902. god. ovi vjetrovi 

Voda Bajkalskog jezera se koristi za piće. Tijekom zime, kada je cijela površina jezera prekrivena debelom ledenom korom, režu se kocke leda i raznose na prodaju po okolnim naseljima. Također u to vrijeme (od siječnja do svibnja), jezerom se odvija automobilski, kamionski i drugi prijevoz. Zbog veličine jezera, malo je vjerojatno da ćete naići na neki drugi automobil, pa je vožnja prilično sigurna. Led je tu dubok od 30&amp;nbsp;cm, pa do nekoliko metara.

Istočne obale Bajklaskog jezera su dom [[Burjati|burjatskim]] plemenima, koja gaje koze, deve, goveda i ovce.&lt;ref&gt;S. Hudgins, ''[http://www.tamupress.com/product/Other-Side-of-Russia,4080.aspx The Other Side of Russia: A Slice of Life in Siberia and the Russian Far East]'' (PDF), Texas A&amp;M University Press, 2003. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=packed heights=&quot;120px&quot;&gt;
Datoteka:26_swiatoinos.jpg|Bajkalsko jezero i okolna gorja
Datoteka:Selenga_delta.jpg|Delta Selenge, glavnog pritoka Bajkalskog jezera
Datoteka:Circles_in_Thin_Ice,_Lake_Baikal,_Russia.jpg|Krug tankog leda, opsega od oko 4,4&amp;nbsp;km na južnom kraju jezera, vjerojatno uzrokovan konvekcijom
Datoteka:Baikal lake Crack in the ice.jpg|Istraživanje ledenog pokrivača
&lt;/gallery&gt;

==Bioraznolikost==
U jezeru živi više od 1085 vrsta biljaka i 1550 vrsta životinja od kojih je skoro 80% [[endem]]skih vrsta. Od biljaka tu je i [[močvarski osat]] (''Cirsium palustre''), čije je ovo najistočnije nalazište.&lt;ref&gt;C. Michael Hogan, ''[http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=48639 Marsh Thistle: Cirsium palustre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171018024815/http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=48639 |date=18. listopada 2017. }}'', 2009., GlobalTwitcher.com, ed. N. Strömberg&lt;/ref&gt; Oko 80-90% biomase u jezeru čini endemska vrsta [[zooplankton]]a, ''[[Epischura baikalensis]]''.&lt;ref&gt;[Zooplankton i ekosustav Bajkalskog jezera] (rus.) Posjećeno 2. veljače 2011.&lt;/ref&gt; Jedna od životinjskih vrsta je i [[bajkalski tuljan]] (''Phoca sibirica''), rijetka vrsta slatkovodnog [[tuljan]]a. Zbog njihova skupocjenog krzna, česta su meta brojnih krivolovaca&lt;ref&gt;Peter Saundry, ''[http://www.eoearth.org/article/Baikal_seal?topic=49545 Baikal seal]'', 2010., Encyclopedia of Earth. Topic ed. C. Michael Hogan, Ed. in chief C. NCSE, Washington DC. {{eng oznaka}} Posjećeno 2. veljače 2011.&lt;/ref&gt;
Od riba najznačajnije su: [[omul]] (''Coregonus autumnalis migratorius''), dvije vrste golomjanke ili tzv. bajkalske uljne ribe  (''Comephorus baicalensis i C. dybowskii''), dvije vrste [[losos]]a (''Thymallus arcticus baicalensis i Salmonidae baicalensis''), te bajkalska [[jesetra]] (''Acipenser baerii baicalensis''), sve endemske vrste velike komercijalne vrijednosti.
Od beskralješnjaka tu su [[crvi]] [[virnjaci]] (''Turbellaria''), [[puževi]] i [[rakovi]] [[postranice]] (''Amphipoda'').

&lt;gallery mode=packed heights=&quot;120px&quot;&gt;
Datoteka:Из жизни байкальской нерпы близ Ушканьих островов 01.jpg|Bajkalski tuljan
Datoteka:Fishermen_in_the_Katun,_Baikal.jpg|Bajkalski ribari love oko 15 komercijalnih vrsta riba od kojih je najprisutniji [[endem]]ski [[omul]].
Datoteka:Omul Fish.jpg|Sušenje Omula
Datoteka:Baikal ice on sunset 4.jpg|Led Bajkalskog jezera
&lt;/gallery&gt;

==Zaštita==
[[Datoteka:Baikalsk_pulp_and_paper_mill.jpg|mini|BPPM zagađuje vodu i atmosferu Bajkalskog područja 2008. god.]]
Nakon što je 1996. god. Bajkalsko jezero postala [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]], Odbor za svjetsku baštinu, međuvladino tijelo osnovano Konvencijom o svjetskoj baštini, redovito je ispitivao stanje očuvanosti područja. Na 29. sjednici Odbora za svjetsku baštinu u [[Durban]]u, u [[JAR|Južnoj Africi]], u srpnju 2005. godine, Odbor je izjavio da bi svaki razvoj [[naftovod]]a koji prelazi sliv Bajkalskog jezera i glavnih pritoka bio slučaj za upis jezera na [[Popis mjesta svjetske baštine u opasnosti]]. Nakon otvorenog pisma predsjedniku Ruske Federacije, [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]], o stanju očuvanosti svjetskog naslijeđa Bajkalskog jezera 2006. god.,&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/news/242/ World Heritage Committee Chairperson Sends Letter to President of Russian Federation concerning Lake Baikal Friday], 24. ožujka 2006. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; vlada Republike Rusije je odlučila promijeniti kurs naftovoda čime je „Ruska Federacija pokazala svoju predanost pridruživanju međunarodnim naporima u zaštiti zajedničke baštine čovječanstva i promicanju održivog razvoja”.&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/news/252/ Director-General and World Heritage Committee Chair welcome decision to alter course of pipeline near Lake Baikal], 28. travnja 2006. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;
No, na 33. sjednici Odbora za svjetsku baštinu ([[Sevilla]], 2009.), Centar za svjetsku baštinu i [[IUCN]] primili su velik broj pisama od pojedinaca koji su bili zabrinuti za stanje očuvanosti baštine Bajkalskog jezera, a posebno zbog ponovnog otvaranja Bajalskoga pogona za papir i celulozu (BPPM) i njegovih vjerojatnih utjecaja na izvanrednu univerzalnu vrijednost i integritet Bajkalskog jezera. [[Greenpeace]] Rusija i [[WWF]] su 2010. skupili 125.000 potpisa ljudi širom svijeta koji su potpisali peticiju za zaštitu Bajkalskog jezera.&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/news/620/ Greenpeace and WWF present 125,000 signatures to UNESCO to save world’s oldest, deepest and largest lake], 30. lipnja 2010. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.&lt;/ref&gt; U veljači 2013. god. Vlada Rusije donijela je odluku o zatvaranju BPPM-a, a u rujnu 2013. zaustavljena je proizvodnja, te se planira uklanjanje akumuliranog oštećenja okoliša&lt;ref&gt;[http://ria.ru/eco/20130916/963391341.html Na mjestu Bajkalskog pogona celuloze i papira će se otvoriti „Rezervat Rusije”], ria.ru, 6. travnja 2019. godine {{ru}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;
God. 2018. UNESCO je zaprimio i žalbe o opsežnim planovima sječe šume na prostorima zaštićenog područja Bajkalskog jezera, o čemu se vlada Ruske Federacije još treba očitovati&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/news/1863/ State of Conservation of Lake Baikal], 3. kolovoza 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

[[Krivolov]] je jedan od problema očuvanja flore i faune Bajkalskog prirodnog područja, osobito izlov bajkalskih tuljana, a posebno mladunčadi.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
* [http://whc.unesco.org/en/list/754/video Lake Baikal (UNESCO/NHK)] video na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Lake Baikal
|commonscathr=Bajkalsko jezero
}}
{{Svjetska baština u Rusiji}}

[[Kategorija:Geološke depresije u Aziji]]
[[Kategorija:Vodene mase u Irkutskoj oblasti]]
[[Kategorija:Vodene mase u Burjatiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]]
[[Kategorija:Pritoci Angare]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Aziji]]
[[Kategorija:Sibir]]
[[Kategorija:Jezera u azijskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Ruske turističke atrakcije]]
[[Kategorija:Bajkalsko jezero| ]]</text>
      <sha1>3xrd9jk9v9xwtqu8ypcvmxcru57nvcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bijeljina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6799</id>
    <revision>
      <id>7567142</id>
      <parentid>7516817</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24248" sha1="ferh8daqaaxnqsxvxn8wjzyw7ixrm0h" xml:space="preserve">{{Općina BiH RS |
ime = Bijeljina |
grb = |
centar = Bijeljina |
načelnik = Ljubiša Petrović |
površina = 734 |
stanovništvo = 107.633 |
gustoća = 204,36 |
pošta = 76300
}}
'''Bijeljina''' je [[grad]] i središte istoimene [[općina|općine]] u sjeveroistočnom dijelu [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[BiH]].

== Zemljopis ==
Bijeljina je općinski centar ravne [[Semberija|Semberije]] i blagog podbrđa [[Majevica|Majevice]]. Nalazi se pri samom jugozapadnom završetku Semberije gdje ova ravnica počinje prelaziti u blago valoviti brežuljkasti predjel počevši od brda Obriježa. Prostor općine Bijeljina zahvaća 734 četvornih kilometara. Općina Bijeljina s juga i zapada graniči s općinama [[Brčko]], [[Lopare]], [[Ugljevik]], [[Zvornik]], na sjeveru s rijekom [[Sava|Savom]] te [[Drina|Drinom]] na istoku, tako da zauzima krajnji sjeveroistok Bosne i Hercegovine.

=== Klimatski uvjeti ===

Bijeljinu obilježava [[umjerena kontinentalna klima]] s godišnjom osunčanošću 1800-1900 sati i umjerenom oblačnošću koja je najveća u [[siječanj|siječnju]], [[veljača|veljači]] i [[studeni|studenom]], a najmanja u [[lipanj|lipnju]], [[srpanj|srpnju]] i [[rujan|rujnu]]. Srednja vrijednost mraznog zraka iznosi 163 dana i traje od [[listopad]]a do [[travanj|travnja]]. Najviše je padalina u [[Svibanj|svibnju]] i [[lipanj|lipnju]], a najmanje u [[ožujak|ožujku]] i [[rujan|rujnu]], tako da je prosječni iznos padalina oko 850&amp;nbsp;mm/m. U prosjeku snijeg se zadržava 40 dana godišnje. Srednja srpanjska temperatura iznosi 22 stupnjeva, siječanjska -1, dok je srednja godišnja temperatura oko 11 stupnjeva. Relativna vlažnost zraka iznosi 70-80%.

=== Vodni tokovi ===

Bistrik je vodni tok koji teče od sela [[Dvorovi]] do [[Ušće|ušća]] u drugi bijeljinski vodni tok [[Dašnica (rijeka)|Dašnicu]], malo prije ušća u [[Sava|Savu]] kod uzvišenja Visoc. Bistrik predstavlja u stvari jedan presušeni rukavac [[Drina|Drine]]. Druga rječica u općini Bijeljina je Dašnica koja skuplja male potočiće iz niskog podbrđa [[Majevica|Majevice]]. Danas su ovi vodni tokovi kroz ravnicu Semberiju skoro presušili zbog meliorizacije i prosijecanja kanala Dašnica, koji s dva račvanja ide od Janje do Gornjeg Crnjelova i približno označava granicu ravne Semberije. Južnom granicom općine Bijeljina teku rječica [[Tavna]] i rijeka [[Janja]] koja ima dužinu od 57 kilometara, te površinu sliva od oko 300 kvadratnih kilometara i protječe kroz tri općine Semberije i Majevice.

Čuvene su ljekovite toplice Dvorovi u selu [[Dvorovi]] šest kilometara od Bijeljine. U sklopu lječilišta izgrađen je i otvoreni bazen, olimpijskih razmjera koji se puni termalnom i pitkom vodom. [[Termalna voda]] toplica Dvorovi, čija je temeperatura viša od 38 stupnjeva C, tretira se kao hipertermalna voda i pomaže u liječenju raznih kožnih bolesti, nekih oblika čireva i postreumatskih stanja. Izvanredne uvjete za kupanje i ribolov pruža desna obala Drine, pred njen utok u [[Sava|Savu]].

=== Geološki postav ===

U geološkom smislu ravna Semberija je nekada bila dio [[Panonsko more|Panonskog mora]] (Paratetis) koje je trajalo od početka miocena oko 30 milijuna godina, i presušilo je tijekom [[ledeno doba|ledenih doba]]. Današnji izgled ravnice je rezultat rada [[erozija]] tijekom ledenih doba i naročito riječnih naplavina - fluvijalne erozije. Brežuljci su rezultat marinsko-jezerskih sedimenata, za razliku od [[Majevica|Majevice]] koja je flišni [[Dinaridi|dinarid]]. U Semberiji, koja predstavlja ravnu naplavinu rijeke Drine, prevladava plodna crnica i degradirani černozjom, a dijelom i ritska crnica i riječni nanosi.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bijeljina}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Bijeljina imala je 96.988 stanovnika, raspoređenih u 60 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Bijeljina'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi'''
|57.389 (59,17%) 
|56.029 (60,37%)
|60.595 (69,78%)
|-
|'''Muslimani'''
|30.229 (31,16%) 
|24.282 (26,16%)
|23.343 (26,88%)
|-
|'''Hrvati'''
|492 (0,50%)
|500 (0,53%)
|806 (0,92%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|4.426 (4,56%)
|8.200 (8,83%)
|747 (0,86%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|4.452 (4,59%)
|3.797 (4,09%)
|1.335 (1,53%)
|-
|'''ukupno'''
|'''96.988'''
|'''92.808'''
|'''86.826'''
|}

====Bijeljina (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bijeljina'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|19.024 (52,24%)
|15.015 (48,24%)
|14.929 (60,29%)
|-
|'''Srbi''' 
|10.450 (28,69%) 
|7.866 (25,27%)
|7.630 (30,81%)
|-
|'''Hrvati'''
|366 (1,00%)
|409 (1,31%)
|677 (2,73%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|3.452 (9,47%)
|6.028 (19,36%)
|637 (2,57%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3.122 (8,57%)
|1.806 (5,80%)
|888 (3,58%)
|-
|'''ukupno'''
|'''36.414'''
|'''31.124'''
|'''24.761'''
|}

Prema knjigama 1910. zapisano je u župi Bijeljina 1 616 katolika. Osim Hrvata, bijeljinski katolici bili su Mađari, Austrijanci i drugi. U župi je 1937. bilo čak 2 400 katolika. Službeni popis iz 1959. bijeljinska župa imala je 800 katolika. Neposredno pred rat 1991. bilo je oko tog broja, a danas ih ima svega stotinjak.&lt;ref name=&quot;Žurnalizam&quot;&gt;[http://zurnalizam.blogspot.hr/2016/02/bijeljina-zupa-vjernickog-pluralizma-i.html Novinarstvo!!!] Novinarstvo!!!  Bijeljina župa vjerničkog pluralizma i istinskog katolicizma, četvrtak, 25. veljače 2016. Većina tekstova sa zurnalizam.blogsport.hr vlasništvo je Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i Katoličkog tjednika.&lt;/ref&gt;

Prema podacima od prije nekoliko godina, u bijeljinskoj župi ima oko 100 Hrvata iz župe Prečistog srca Marijinog, te oko 90 [[Slovaci u Bosni i Hercegovini|Slovaka]] okupljenih oko [[Slovačka evangelistička crkva|Slovačke evangelističke crkve]].&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.ntvarena.com/live/index.php/accessories/item/1199-obiljezen-katolicki-bozic-u-bijeljini Arena TV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170402052534/http://www.ntvarena.com/live/index.php/accessories/item/1199-obiljezen-katolicki-bozic-u-bijeljini |date=2. travnja 2017. }} Ana: ''Semberske vesti: Obilježen katolički Božić u Bijeljini'', 25. prosinca 2015. (pristupljeno 31. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt; Bijeljinski Slovaci imaju Udruženje Slovaka &quot;Juraj Janošik&quot;. Doselili su nakon austro-ugarskog zaposjedanja i danas ovdje živi šesta generacija Slovaka. Listopada 2009. slovački evangelici posvetili su svoju crkvu, prvu i trenutno jedinu evangelističku crkvu u BiH.&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Bozic-svecano-docekuju-bijeljinski-Hrvati-i-Slovaci/120847 Nezavisne] Srna: ''Božić svečano dočekuju bijeljinski Hrvati i Slovaci'', 23. prosinca 2011. (pristupljeno 31. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt;

Godine 1885. u većem se broju u Bijeljinu doseljavaju [[Nijemci u Bosni i Hercegovini|Nijemci]]. Preseljeni su u drugom svjetskom ratu i malobrojni su ostali. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na sjednici početkom studenoga 2014. proglasila je Novo Selo za [[nacionalni spomenik BiH]], treći na području Bijeljine.&lt;ref name=&quot;avaz&quot;&gt;(boš.) [http://www.avaz.ba/clanak/147939/nacionalni-spomenik-selo-nekadasnjih-kolonista-sad-je-pod-zastitom-drzave-bih?url=clanak/147939/nacionalni-spomenik-selo-nekadasnjih-kolonista-sad-je-pod-zastitom-drzave-bih Dnevni avaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170401144610/http://www.avaz.ba/clanak/147939/nacionalni-spomenik-selo-nekadasnjih-kolonista-sad-je-pod-zastitom-drzave-bih?url=clanak%2F147939%2Fnacionalni-spomenik-selo-nekadasnjih-kolonista-sad-je-pod-zastitom-drzave-bih |date=1. travnja 2017. }} E. Musli: ''NACIONALNI SPOMENIK Selo nekadašnjih kolonista sad je pod zaštitom države BiH'', 22. studenoga 2014. (pristupljeno 31. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt;

== Naseljena mjesta ==

[[Amajlije]], [[Balatun]], [[Banjica]], [[Batar]], [[Batković]], Bijeljina, [[Bjeloševac]], [[Brijesnica]], [[Brodac Donji]], [[Brodac Gornji]], [[Bukovica Donja (Bijeljina, BiH)|Bukovica Donja]], [[Bukovica Gornja (Bijeljina, BiH)|Bukovica Gornja]], [[Crnjelovo Donje]], [[Crnjelovo Gornje]], [[Čađavica Donja (Bijeljina, BiH)|Čađavica Donja]], [[Čađavica Gornja (Bijeljina, BiH)|Čađavica Gornja]], [[Čađavica Srednja (Bijeljina, BiH)|Čađavica Srednja]], [[Čardačine]], [[Čengić]], [[Ćipirovine]], [[Dazdarevo]], [[Dragaljevac Donji]], [[Dragaljevac Gornji]], [[Dragaljevac Srednji]], [[Dvorovi]], [[Glavičice]], [[Glavičorak]], [[Glogovac (Bijeljina, BiH)|Glogovac]], [[Gojsovac]], [[Golo Brdo (Bijeljina, BiH)|Golo Brdo]], [[Hase]], [[Janja (Bijeljina, BiH)|Janja]], [[Johovac (Bijeljina, BiH)|Johovac]], [[Kacevac]], [[Kojčinovac]], [[Kovanluk]], [[Kriva Bara]], [[Krušik]], [[Ljeljenča]], [[Ljeskovac]], [[Magnojević Donji]], [[Magnojević Gornji]], [[Magnojević Srednji]], [[Međaši]], [[Modran (Bijeljina, BiH)|Modran]], [[Novo Naselje]], [[Novo Selo (Bijeljina, BiH)|Novo Selo]], [[Obrijež]], [[Ostojićevo]], [[Patkovača]], [[Piperci]], [[Popovi]], [[Pučile]], [[Ruhotina]], [[Suho Polje (Bijeljina, BiH)|Suho Polje]], [[Triješnica]], [[Trnjaci (Bijeljina, BiH)|Trnjaci]], [[Velika Obarska]], [[Velino Selo (Bijeljina, BiH)|Velino Selo]], [[Vršani (Bijeljina, BiH)|Vršani]], [[Zagoni (Bijeljina, BiH)|Zagoni]] i [[Zovac]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina Bijeljina je u cjelini ušla u sastav Republike Srpske.

== Uprava ==
== Povijest ==
Popis kustodija bosanske vikarije od [[Bartul Pizanski|Bartula Pizanskog]], nastao prije 1378. godine spominje Franjevački samostan u Bijeljini, među osam samostana u mačvanskoj kustodiji spominje samostan u Bijeljini (Biblina),&lt;ref name=&quot;infobijeljina&quot;/&gt; a 1389. spominje ''Locum de Bilina''.&lt;ref name=&quot;garevac&quot;/&gt; Spominje se i samostan Svete Marije u Polju, kao i u popisu 1514., bez točne ubikacije. Prema tome je Bijeljina prije osmanskog doba bila zasebna župa čije je sjedište bila crkva, odnosno samostan.&lt;ref name=&quot;infobijeljina&quot;&gt;[https://infobijeljina.com/vijesti/franjevacki-samostani-u-bijeljini-selu-popovi Info Bijeljina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170322111603/https://www.infobijeljina.com/11233_Franjevacki-samostani-u-Bijeljini-selu-Popovi.html|date=22. ožujka 2017.}} InfoBijeljina.com : ''Franjevački samostani u Bijeljini, selu Popovi'', 23. ožujka 2016. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt;
'''Bijeljina''' je grad u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a prvi se put spominje [[1446.]] godine. Od Zvornika je kroz Bijeljinu prolazila srednjovjekovna cesta koja je išla prema Mačvi, Mitrovici i Hoku. 14. stoljeću pripadaju trinaest stećaka, od kojih su dva dekorirana, a na četiri se nalaze fragmentarno čitljivi napisi. U zaselku Mitrovićima, selo Gornji Dragaljevac, tri su stećka na dva lokaliteta, od kojih jedan ukrašen motivima biljne stilizacije i prikazom životinje te je prenesen na zgradu dragaljevačke osnovne škole.&lt;ref name=&quot;večernji&quot;&gt;[http://www.vecernji.ba/u-bijeljini-povecan-broj-hrvata-za-4-posto-1107527 Večernji.ba] Valentina Abramušić: ''U Bijeljini povećan broj Hrvata za 4 posto '', 20. kolovoza 2016.  (pristupljeno 21. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt;
Bila je u sastavu [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]].&lt;ref name=&quot;garevac&quot;/&gt;

Starina ovdašnje ikavice izvorna je i u obližnjoj [[Vlasenica|Vlasenici]], kako nam indicira toponim lokaliteta Sikira. U povijesti se Bijeljina spominje još kao Bibtina, Belina, Biljena, Bjelina i Četvrtkovište (sjedište nahije 1533. godine), a ime Bijeljina ustalilo se u 17. st.&lt;ref name=&quot;garevac&quot;&gt;[http://www.garevac.net/tekst/128/ Garevac.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170612121105/http://garevac.net/tekst/128/ |date=12. lipnja 2017. }} ''Župa Bijeljina - Prečisto Srce Marijino'', 21. lipnja 2008. (pristupljeno 31. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt; Osmanski popis zvorničkog sandžaka iz 1548. godine spominje se selo Bili Potok koje danas ne postoji, a onda je bilo u sastavu timara Murata, hatiba i imama u tvrđavi Srebreniku jedno selište (mezra) u korajskoj nahiji na kojem se nalazila „crkva Sv. Marije“. Danas postoji potok Bijela ili Bijela Rijeka čije korito je istočno od samog Koraja s njegove istočne strane. Sasvim je izvjesno da je u dolini tog potoka kod Koraja postojalo selo Bili Potok, u čijoj se blizini nalazila crkva, odnosno samostan „Sv. Marije“.&lt;ref name=&quot;infobijeljina&quot;/&gt; U tursko doba župa Bijeljina pripadala nahiji Koraj. Godine [[1634.]] dokumenti ga spominju kao sjedište [[kadiluk]]a,&lt;ref name=&quot;večernji&quot;/&gt; sve u [[Zvornički sandžak|Zvorničkom sandžaku]]. S osmanskom vlašću Bijeljina i okolica gube katoličko pučanstvo iseljavanjem i progonom hrvatskog puka (1463. – 1878.), a konačni pad pod Osmanlije bio je [[1512.]] Dokument iz 1623. godine, izvješće provincijala fra Marijana Pavlovića, tj. bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra Pavla Papića, spominje župu [[Balatun|Balatino]] koja pripada samostanu Olovo.&lt;ref name=&quot;garevac&quot;/&gt; [[Bečki rat]] 1683. – 99. ostavio je trag u iseljavanju katolika ali i pravoslavaca iz Bijeljine. Ljeta 1687. iz dunavsko-savskog međurječja Mitrovice, Rume, Iriga, Petrovaradina, Karlovaca te Rače, Moravića, Nimaca, Grgurevaca, Čerevića, Bonštara, Iloka i okolice, zatim Sotina i Vukovara, veliki broj muslimana zbog poraza osmanske države odlazi iz tih područja i naseljava pusta područja koja su napustili katolici i pravoslavci u Bosni, među ostalim i Bijeljine.&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/osmanska.html Portal Hrvati Bosne i Hercegovine] ''Osmanska vlast i islamizacija. Franjo Marić: Hrvati-katolici u Bosni i Hercegovini između 1463. i 1995. godine prema crkvenim dokumentima, Katehetski salezijanski centar, Zagreb 1998.'' (pristupljeno 31. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt;

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Bijeljinu 20. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt; Za razdoblja austrijske okupacije i u ratu [[1876.]] godine, grad je iznimno nastradao. 
Spomen na srednjovjekovnu crkvu očuvao se u dijelu naselja zvanom Varoš (Janja) te u toponimu. Na Crkvištu, u selu Obrijež, istočno od groblja, bila je &quot;madžarska&quot; crkva. Vlasnik zemljišta Hadžibeg Hurembegović dopustio je da se zidovi te crkve sruše i kamen uzida u temelje nove pravoslavne crkve koja se gradila 1882. u Janji. Još i danas se može prepoznati zidove stare crkve. Imenik klera i župa za 1885. s podatcima iz 1884. spominje naselje Bjelinu s 484 katolika u župi Brčki. Iste godine odvaja se župa Bijeljina od župe Brčko, a je zaštitnik župe bio je sv. Stjepan Kralj.&lt;ref name=&quot;garevac&quot;/&gt;
1903., obnovljena je katolička župa u Zvorniku, odvajanjem nekih župa od bijeljinske župe.&lt;ref name=&quot;kczs-zvornik&quot;&gt;[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; 
1914. je godine u Bijeljini sagrađena župna [[crkva Prečistog Srca Marijina u Bijeljini|crkva Prečistog Srca Marijina]].&lt;ref name=&quot;Zaboravljeni&quot;&gt;[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A17828/Zaboravljeni/ Hrvatska riječ, Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624223029/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A17828/Zaboravljeni/ |date=24. lipnja 2016. }} g: ''Zaboravljeni. Hrvati u istočnoj Bosni'', 19. rujna 2008. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Tijekom prvoga svjetskog rata bijeljinski kraj gubi katolike Hrvate.&lt;ref name=&quot;garevac&quot;/&gt;
Semberija je poprište borbi, odakle je Austro-Ugarska napala Srbiju. Poslije pobjede na [[bitka na Ceru|Ceru]], srpske snage izbile su na Drinu i Savu. Po planu Vrhovnog zapovjedništva, radi preduhitrenja nove austro-ugarske ofenzive, savezničkih zahtjeva za ofenzivu radi rasterećenja ruskog fronta a prije svega radi ispunjenja svojih velikodržavnih planova, Srbija je razradila napadni plan. Austrijski general O. Potiorek je grupirao je 5. armiju (8. i 13. korpus, zapovjednika general L. Franka) na Savi i donjem toku Drine od Srijemske Mitrovice do sela Batara. Sa srbijanske strane, od ušća Drine do Lešnice, našle su se 2. armija - Moravska I, Kombinovana I, Timočka II, pod zapovjedništvom generala Stepana Stepanovića.&lt;ref&gt;(srp.) [http://prvisvetskiratt.weebly.com/srbija-i-crna-gora-u-prvom-svetskom-ratu.html Prvi svetski rat] ''Srbija i Crna Fora u Prvom svetskom ratu''  (pristupljeno 22. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

U drugom svjetskom ratu došla je pod [[NDH]]. Bila je sjedište kotarskoj oblasti Bijeljine, u [[Velika župa Posavje|velikoj župi Posavju]]. Vojno je bila pod nadležnošću [[2. domobranski zbor|2. domobranskog zbora]].

Godine 1937. Bijeljina je imala 2400 katolika. U posljednjem predratnom popisu 1991. župa Bijeljina imala je oko tisuću vjernika.&lt;ref name=&quot;Zaboravljeni&quot;/&gt;
U drugom svjetskom ratu dolazi novi val iseljavanja i progona Hrvata.&lt;ref name=&quot;garevac&quot;/&gt;
Godine 1952. župa u Bijeljini dobila je novog zaštitnika, [[Prečisto Srce Marijino]]. Danas toj župi pripadaju naselja Bijeljina, Modran, Sapna i filijalna ispostava Zvornik.&lt;ref name=&quot;garevac&quot;/&gt;

[[2012.]] izmjerena je najniža temperatura u Bijeljini ikad: -26,6 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

U srpskom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|pohodu]] na Bosnu 1990-ih mnogi su katolici izbjegli. Kraj nije trpio rušenja u ratu, ali je bilo mnogo progona. Srpske snage okupirale su Bijeljinu 1992., župnik je prognan, a crkva i župna kuća opljačkane. Danas katolici u Bijeljini žive u teškim uvjetima. Oni koji su izbjegli za rata ni danas se ne žele vratiti, dok oni koji žele nemaju uvjeta za to. Glavni je razlog što ne mogu naći posao i nema se od čega živjeti, pa su ovdje samo umirovljenici. Sveukupno je danas na bijeljinskom području oko 80 katoličkih obitelji. Točan broj Hrvata katolika teško je utvrditi zbog mnoštva miješanih brakova i mnoštva nekrštene djece. Jedina pouzdana brojka je broj katoličkih obitelji čije kuće župnik obiđe za vrijeme blagoslova. Tu se pak radi o većinom starijim ljudima i samcima. Općina pomaže oko obnove crkve, ali ta pomoć nije dostatna. Hrvatski političari iz BiH malo pomažu ovom kraju, jer ovdje imaju malo potencijalnih birača i ne mogu osvojiti mnogo glasova. Bijeljinske su katolike jedino posjetili potpredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda Davor Čordaš, hrvatski konzul, i poneki strani veleposlanik. Ipak, mala i hrabra zajednica vjernika daje nadu u napredak i rast župe. Župu Bijeljinu danas poslužuje župnik mons. Mijo Perić.&lt;ref name=&quot;Zaboravljeni&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
* [[Savo Milošević]], nogometaš
* Mehmed Meho Hanusic profesor i muzicki pedagog
* [[Mirko Ilić]], dizajner
* [[Dejan Mijač]], kazališni redatelj
* [[Filip Višnjić]], narodni pjesnik
* [[Rodoljub Roki Vulović]], pjevač i profesor
* [[Rodoljub Čolaković]], revolucionar, književnik i političar, narodni heroj
* [[Cvijetin Mijatović]], predsjednik Predsjedništva Jugoslavije, narodni heroj
* [[Ivan Knežević]] (knez Ivo od Semberije), vojna osoba&lt;ref&gt;(srpski) [http://www.sobijeljina.org/lat/243.knez_ivan_knezevic_-_knez_ivo_od_semberije.html Bijeljina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120421211037/http://www.sobijeljina.org/lat/243.knez_ivan_knezevic_-_knez_ivo_od_semberije.html |date=21. travnja 2012. }}&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Atanacković]], slikar i likovni pedagog
* [[Stevica Krajinović]], operni pjevač
* [[Elez Dervišević]], najmlađi vojnik Prvog svjetskog rata
* [[Fadil Jahić Španac]], narodni heroj
* [[Veljko Lukić Kurjak]], narodni heroj
* [[Mustafa Hadžigrabčanović]], pjesnik
* [[Milivoje Mlađenović]], pisac
* [[Salih Alić]], pjesnik
* [[Almira Osmanović]], hrvatska balerina i glumica
* [[Srđan Vuletić]], redatelj i scenarist
* [[Husref Musemić]], nogometaš i nogometni trener
* [[Duško Kondor]], borac za ljudska prava i suosnivač Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH
* [[Lazar Manojlović]], pisac, novinar, prosvjetni radnik i borac za ljudska prava
* [[Ljiljana Rikić]], filantropkinja, nositeljica ordena Križa milosrđa&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Predsjednik-Srpske-urucio-odlikovanja/lat/83730.html |title=Arhivirana kopija |access-date=29. lipnja 2016. |archive-date=3. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003154756/http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Predsjednik-Srpske-urucio-odlikovanja/lat/83730.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/dodik-je-odlikovao-kostunicu-koji-je-orden-posvetio-srpskom-narodu-koji-stradava-na-kosovu-61002]&lt;/ref&gt;
* [[Faruk Buljubašić Fayo]], hrvatski tekstopisac
* [[Hamza Hamzić]], narodni heroj
* [[Fedor Hanžeković]], hrvatski filmski redatelj i scenarist
* [[Jasmin Milić]], hrvatski teolog i biskup Protestantske Reformirane Kršćanske crkve u Hrvatskoj

== Spomenici i znamenitosti ==

== Obrazovanje ==
Prvu pismenost Semberci su ranije stjecali po manastirima. [[1838.]] u Bijeljini je otvorena prva osnovna škola konfesionalnog tipa. Od [[1992.]] Bijeljina ima i visokoškolske ustanove - Višu školu za vanjsku trgovinu i Učiteljski fakultet, koje pohađaju studenti iz cijele Bosne i Hercegovine i Srbije.

Pored gimnazije 'Filip Višnjić' i srednje glazbene škole, u Bijeljini postoji Poljoprivredni srednjoškolski centar, srednja tehnička škola (s elektrotehničkim i strojarskim smjerovima), ekonomska i građevinska škola.

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] promijenjen je školski sustav, tako da je [[1951.]] otvorena prva osmogodišnja osnovna škola, a 5 godina kasnije i druga. Treća i četvrta osnovna škola otvorene su [[1959.]], odnosno [[1966.]] godine. Od [[1953.]] u gradu postoji i osnovna glazbena škola.

== Kultura ==
Bogati fond Narodne biblioteke, osnovane 1932. godine, čini oko 100.000 naslova. [[Muzej Semberije]] osnovan je 1970. godine s posebnim osvrtom na bogata arheološka nalazišta na tlu Semberije. [[Etno-selo Stanišići]].

== Šport ==
* [[FK Radnik Bijeljina]]
* OFK Zenit Bijeljina
* RK Bijeljina
* KK Budućnost Bijeljina
* KK Radnik Bijeljina
* OK Radnik Bijeljina
Od 2008. održava se međunarodni nogometni turnir ''Stopama Save Miloševića''.

==Izvor==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://archive.today/20121204160602/http://www.gradbijeljina.com/ Sve o Bijeljini na jednom mjestu]  (srp.)
*[https://web.archive.org/web/20080603081729/http://sobijeljina.com/ Skupština Općine Bijeljina] (srp.)
*[https://web.archive.org/web/20070821052511/http://www.opstinabijeljina.com/ Općina Bijeljina] (srp.)
*[http://www.bijeljina.org Bijeljina Danas] (srp.)
*[http://www.ubn.rs.ba/ Sveučilište u Bijeljini] (srp.)
{{commonscat}}
{{Bijeljina}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bijeljina| ]]</text>
      <sha1>ferh8daqaaxnqsxvxn8wjzyw7ixrm0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nezavisna Država Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6887</id>
    <revision>
      <id>7567128</id>
      <parentid>7563504</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:33:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="321193" sha1="enbiskzt2bqf6yuv563phg3aw88z4pu" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime              = Nezavisna Država Hrvatska
|hr_ime           = Nezavisna Država Hrvatska
|izvorno_ime      = 
|zastava          = Flag of Croatia (1941–1945).svg
|grb_veličina     = 60px
|zastava_i        = Zastava NDH
|grb_i            = Grb NDH
|grb              = Coat of arms of Croatia (1941–1945).svg
|genitiv          = Nezavisne Države Hrvatske
|kontinent        = Europa
|regija           = Balkan
|država           = Hrvatska
|era              = [[Drugi svjetski rat]]
|status           = marionetska država
|status_tekst     = &lt;small&gt;Samoproglašena i djelomično priznata marionetska država [[Treći Reich|Nacističke Njemačke]] i [[Kraljevina Italija|Fašističke Italije]]{{efn|Godine [[1943.]] [[Kraljevina Italija|Italija]] [[Kapitulacija Italije|kapitulira]], čime je NDH prestala biti pod njenim utjecajem.}}&lt;/small&gt;
|danas            = {{Z+X|BIH}}&lt;br&gt;{{Z+X|CG}}&lt;br&gt;{{Z+X|HRV}}&lt;br&gt;{{Z+X|SRB}}
|fusnote          = 
|carstvo          = 
|vlada_tip        = diktatura|
|period           = [[1941.]] – [[1945.]]
|godina_start     = 1941.
|godina_kraj      = 1945.
|događaj_start    = [[s:Proglašenje NDH|Proglašenje o uspostavi]]
|datum_start      = [[10. travnja]] [[1941.]]
|datum_kraj       = [[8. svibnja]] [[1945.]]|||&lt;!--- Flag navigation: Preceding and succeeding entities p1 to p5 and s1 to s5 ---&gt;
|p1               = Kraljevina Jugoslavija
|flag_p1          = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
|p2               = Banovina Hrvatska
|flag_p2          = Flag_of_Banate_of_Croatia_(1939-1941).svg
|p3               = Guvernatorat Dalmacija
|flag_p3          = Flag of Italy (1861–1946).svg
|s1               = DFJ
|flag_s1          = Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg
|geslo            = ''[[Za dom spremni]]
|himna            = [[Lijepa naša domovino]]&lt;br&gt;&lt;center&gt;[[File:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]&lt;/center&gt;
|mapa             = Independent State of Croatia (1943).svg
|mapa_veličina    = 340px|
|glavni_grad      = [[Zagreb]]
|latd             = 44
|latm             = 48
|latNS            = N
|longd            = 15
|longm            = 58
|longEW           = E|
|jezik            = [[hrvatski]]
|vjera            = [[katoličanstvo]], [[islam]], [[Luterani|luteranstvo]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Biondich |first=Mark |title=Religion and Nation in Wartime Croatia: Reflections on the Ustaša Policy of Forced Religious Conversions, 1941-1942 |journal=The Slavonic and East European Review |volume=83 |issue=1 |year=2005 |pages=71–116 |url=https://www.jstor.org/stable/4214049}}&lt;/ref&gt; i [[hrvatska pravoslavna crkva|hrvatsko pravoslavlje]]
|valuta           = [[kuna (NDH)|kuna]]||&lt;!--- Titles and names of the first and last leaders and their deputies ---&gt;
|vođa1            = [[Tomislav II.]]&lt;br&gt;(bez prave [[vlast]]i)
|godina_vođa1     = [[1941.]] – [[1943.]]
|titula_vođa      = [[Hrvatski vladari|Kralj]]
|zamjenik1        = [[Ante Pavelić]]
|godina_zamjenik1 = [[1941.]] – [[1945.]]
|titula_zamjenik  = [[Poglavnik]]||&lt;!--- Legislature ---&gt;
|legislatura      = Zakonodavno povjereništvo pri instituciji Poglavnika{{Nedostaje izvor}}|&lt;!--- Area and population of a given year ---&gt;
|stat_godina1     = 1941.
|stat_pop1        = 6285000
|stat_površina1   = 98572
|stat_godina2     = 1943.
&lt;!--- Površina nakon kapitulacije Italije izračunata je kao površina 1941. više površina Guvernatorata Dalmacija (vidi!) manje područje Zadra minus Kotorska provincija (ostali izvan NDH). Brojevi o površinama ovih ozemlja su potkrijepljene izvorima, samo podrobnije pročitajte članak Guvernatorat Dalmacija i talijanski članak o zadarskoj provinciji (1920-1941) ---&gt;|stat_površina2   = 102771
}}
'''Nezavisna Država Hrvatska''' ([[pokrata|skr.]] '''NDH''', '''ND Hrvatska''' ili '''N. D. Hrvatska''') bila je [[Popis nepriznatih država|djelomično priznata]] [[marionetska država]] stvorena za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u okviru poretka [[Sile Osovine|sila Osovine]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NDH-bila-nacisticka-i-fasisticka-tvorevina-Ustavni-sud-donio-vaznu-i-dalekoseznu-odluku |title=&quot;NDH bila nacistička i fašistička tvorevina&quot;: Ustavni sud donio važnu i dalekosežnu odluku |access-date=30. lipnja 2019. |archive-date=30. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190630193739/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NDH-bila-nacisticka-i-fasisticka-tvorevina-Ustavni-sud-donio-vaznu-i-dalekoseznu-odluku |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; pod utjecajem [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i [[Kraljevina Italija|fašističke Italije]].&lt;ref&gt;[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=27629 Nezavisna Država Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160321191450/http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=27629 |date=21. ožujka 2016. }}, Hrvatski obiteljski leksikon. Pristupljeno 4. ožujka 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |url=https://enciklopedija.hr/clanak/43670 |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]}}&lt;/ref&gt; Vodstvo [[Ustaše|UHRO]] proglasilo je njezin osnutak [[10. travnja]] [[1941.]] za vrijeme [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], napada sila Osovine na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] koji je rezultirao njenim [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspadom]]. Tijekom cijelog svog postojanja NDH je bila [[Fašizam|fašistička]] [[Totalitarizam|totalitarna]] [[diktatura]], u kojoj je sve bilo podvrgnuto vlasti [[poglavnik]]a i [[Ustaše|ustaškoga pokreta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Mario Jareb |title=Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [Media and propaganda in the Independent State of Croatia], (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016) |url=https://hrcak.srce.hr/191018?lang=hr |date=2017-12-20 |journal=Review of Croatian history |volume=XIII |issue=1 |pages=238 |language=en |accessdate=2021-04-14}}&lt;/ref&gt;

Za formiranje NDH od odsudne je važnosti bila politika Kraljevine Italije, koja je još od prosinca 1918. provodila obavještajne i druge aktivnosti radi razbijanja Kraljevine Jugoslavije: Italija je na svojem području bila ugostila i pomogla vojnu obuku i djelovanje [[Ustaše|ustaša]] protiv Jugoslavije. Njemačka je sa svoje strane htjela nagovoriti Mađarsku na preuzimanje čitavoga područja koje se naposljetku našlo u NDH, ali je Italija smatrala da će svoje geopolitičke interese na [[Jadran]]u lakše ostvariti s očekivano slabijom Hrvatskom, koja bi bila posve pod njezinom vlašću.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/28694087/Empire_on_the_Adriatic_text?email_work_card=thumbnail &quot;Empire on the Adriatic&quot;, Chapter II.,] , pogl. &quot;The Paris Peace Conference&quot;, &quot;Mussolini confronts Yougoslavia&quot; i &quot;Mussolini and the Ustaša&quot;, H. James Burgwyn, &quot;Enigma Books&quot; New York, 2005. Pristupljeno 5. kolovoza 2022.&lt;/ref&gt;

Već nekoliko dana nakon proglašenja, [[15. svibnja]], NDH službeno postaje [[monarhija]] proglašenjem ''Zakonske odredbe o kruni Zvonimirovoj.''&lt;ref&gt;''Hrvatski Narod'' od 16. svibnja 1941., br. 93. str.1., ''Zakonska odredba o kruni Zvonimirovoj'', tri članka donesena 15. svibnja 1941.&lt;/ref&gt; Za [[kralj]]a je odabran talijanski [[princ]] Aimone Roberto Margherita Maria Giuseppe Torino di Savoia, vojvoda od Spoleta i od Aoste iz [[Savojska dinastija|kraljevske dinastije Savoja]] koji uzima ime [[Tomislav II.]] i postaje ''kralj Hrvatske, princ Bosne i Hercegovine, vojvoda Dalmacije, Tuzle i Knina.'' Zbog nepopularnosti takvoga poteza,  čak i među najgorljivijim ustašama,  monarhija nije nikada zaživjela i „kralj” nije nikada čak ni posjetio Hrvatsku. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije 1943. godine]] monarhija je i službeno prestala postojati.

NDH je funkcionirala kao talijanski i njemački protektorat te nije bila međunarodno priznata izvan okvira ratom uvjetovane njemačke i talijanske utjecajne sfere. Iako je uspostava same hrvatske države nakon [[travanjski rat|sloma]] [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|Kraljevine Jugoslavije]] u hrvatskoj javnosti bila pozdravljena od dijela populacije, već prvi koraci vlasti doveli su do širokog razočaranja takvom NDH kojoj je Italija oduzela dragocjena primorska područja, a Mađarska [[Međimurje (regija)|Međimurje]] i [[Baranja|Baranju]].

Vlasti NDH ubrzo su nakon proglašenja države uvele rasne, diskriminacijske i represivne zakone te počele provoditi genocidnu politiku prema [[Srbi]]ma, [[Židovi]]ma i [[Romi]]ma,{{sfn|Tomasevich|2002|str.351}}&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Levy |first=Michele Frucht |date=2009-11 |title=“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–19452 |journal=Nationalities Papers, Cambridge University |pages=807–837}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Kralj |first=Lovro |year=2023 |title=PAVING THE ROAD TO THE HOLOCAUST IN THE NDH |url=https://www.etd.ceu.edu/2024/kralj_lovro.pdf |url-status=live |website=Central European University |location=Budapest, Madžarska – Beč, Austrija}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Factsheet on the Roma Genocide in Croatia – Roma Genocide – www.coe.int |url=https://www.coe.int/en/web/roma-genocide/croatia |access-date=2024-06-14 |website=Roma Genocide |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; kao i represalije nad [[Hrvati]]ma i Muslimanima.{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}} Prvi [[koncentracijski logor]] u NDH bio je logor [[Danica (logor)|Danica]] kraj Koprivnice koji je osnovan već 15. travnja 1941.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |title=Danica, prvi ustaški logor u NDH |work=www.vecernji.hr |language=hr |accessdate=2021-04-14}}&lt;/ref&gt; a na teritoriju NDH su 1941. – 1945. djelovala [[Ustaški sabirni logori|22 sabirna logora]] od kojih je najznačajniji bio [[Koncentracijski logor Jasenovac]]. Tijekom 4 godine svoga postojanja fašistički je ustaški režim prognao i ubio oko {{Broj|300000}} Srba te najmanje {{Broj|30000}} Židova i Roma;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldberg |first=Harold J. |url=https://books.google.com/books?id=h5q1DwAAQBAJ&amp;pg=PA22 |title=Daily Life in Nazi-Occupied Europe |date=2019-10-25 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-5912-0 |pages=22 |language=en}}&lt;/ref&gt; nekoliko tisuća Srba je pri tome protjerano, a {{Broj|200000}} – {{Broj|300000}} bilo je prisiljeno prekrstiti se na [[katoličanstvo]] kako bi izbjegli smrt.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Vucinich |first=Wayne S. |url=https://books.google.com/books?id=1FXuDwAAQBAJ&amp;pg=PA79 |title=Contemporary Yugoslavia: Twenty Years of Socialist Experiment |date=2021-05-28 |publisher=Univ of California Press |isbn=978-0-520-36989-4 |pages=79 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Ustaški zločini u Drugom svjetskom ratu|Ustaški teror i represalije]] potaknuli su ustanke među [[Srbi]]ma na području NDH, najprije u lipnju 1941. [[Ustanak u Hercegovini 1941.|na području Hercegovine]], a mjesec dana kasnije [[Dan ustanka naroda Hrvatske|na tromeđi Like, Bosanske Krajine i Dalmacije]]. Ustanici su se potom pridružili postrojbama [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] koje su predvodili [[Savez komunista Jugoslavije|komunisti]], ili pak postrojbama [[Četnici u NDH|četnika.]] Partizanima će se kasnije pridruživati i antifašistički nastrojeni Hrvati (osobito na područjima okupiranima od Italije) i [[Bošnjaci]].{{sfn|Tomasevich|2001|p=412}} Četnici su, pak, uskoro počeli [[Četnici u NDH|surađivati s okupatorima i vlastima NDH]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Chetniks |first=Jozo |last=Tomasevich |year=1975 |url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en&amp;source=newbks_fb |language=en |pages=161, 226-231 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-0857-9}}&lt;/ref&gt; Partizanski otpor je dalje rastao, što je dovelo do žestokih i dugotrajnih borbi na području NDH, uključujući više velikih protupartizanskih ofenziva združenih njemačkih, talijanskih, ustaških i četničkih snaga.{{sfn|Tomasevich|2001|p=414}} Prvenstveno na području pod talijanskom okupacijom s vremenom nastaju i velika područja pod kontrolom [[Četnici u NDH|četnika]] (koji surađuju s Talijanima u borbi protiv partizana) i partizana ([[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], snage pod kontrolom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]) kojima talijanske snage nakon [[Kapitulacija Italije|pada Italije 1943.]] predaju znatnu količinu naoružanja, te koji će uz podršku [[Saveznici|zapadnih saveznika]] uspijevati držati pod kontrolom sve veće područje i uvelike sabotirati gospodarsku aktivnost na preostalom području NDH.

Konačan slom NDH nastupa [[4. svibnja u Drugom svjetskom ratu|4. svibnja]] [[1945.]] kada je raspuštena ustaška vlada. Ustaše masovno napuštaju [[Zagreb]] [[6. svibnja]], zajedno s većinom preostale [[Hrvatske oružane snage|ustaške i domobranske vojske]] te s izbjeglim civilima, bježeći pred nadirućim partizanskim postrojbama prema slovenskoj granici i dalje prema Austriji gdje su se planirali predati Britanskoj vojsci. Dana [[15. svibnja]] vojska u bijegu okuplja se u blizini austrijskog gradića Bleiburga gdje je položila oružje, nakon čega ih Britanci predaju [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj armiji]]; jugoslavenske komunističke snage pobile su desetke tisuća zarobljenih, a događaj je u emigrantskim hrvatskim krugovima nazvan [[Bleiburška tragedija|Bleiburškom tragedijom]].

== Značenje ==
Uspostava Nezavisne Države Hrvatske označila je realizaciju inačice rješenja [[Hrvatsko pitanje|hrvatskog pitanja]] koje se temeljilo na rasformiranju [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;hm&quot; /&gt; No ona je istodobno značila i vezivanje Hrvatske uz fašističke sile i prenošenje fašističkog modela organizacije vlasti i političke prakse Njemačke i Italije u Hrvatsku, uz nazočnost njemačkih i talijanskih vojnih snaga.&lt;ref name=&quot;hm&quot; /&gt; Te su dvije strane sile od ustaške vlade smatrane saveznicima, a u širim slojevima stanovništva bile su doživljene kao okupatorske.&lt;ref name=&quot;hm&quot;&gt;[[Hrvoje Matković|Matković]],  2002., str. 189.&lt;/ref&gt; Iako je NDH imala u svom nazivu pridjev &quot;nezavisna&quot;, njezino slobodno djelovanje ograničavali su Nijemci i Talijani, tako da su sve važnije odluke u državi bile donesene uz pristanak &quot;saveznika&quot;. Režim NDH je provodio genocidne politike protiv Srba, Židova i Roma te su uveli drastične mjere i protiv hrvatskog stanovništva.{{sfn|Tomasevich|2002|p=395}} Sam [[Vladko Maček]] je govorio da se ne radi o hrvatskoj državi već da je NDH okupirana i podijeljena &quot;''na njemačku i talijansku okupacijsku zonu&quot;'', dok je &quot;''krvoločni ustaški pokret uspostavio teroristički režim&quot;''.{{sfn|Bilandžić|199|p=124}}

NDH se može promatrati kao teritorijalni [[kondominij]] njenih okupatora Njemačke i Italije: okupacijske snage nisu niti u jednom trenutku prestale kontrolirati teritorij NDH, iako je ova imala i vlastite vojne i policijske snage.&lt;ref&gt;Tomasevich, 2001, str. 60.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stephen R. Graubard (1993). ''Exit from Communism''. p. 153. Transaction Publishers. {{ISBN|1-56000-694-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO. {{ISBN|1-57607-800-0}}.{{citat|The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Banac, Ivo (1988). ''With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism''. str. 4. Cornell University Press. {{ISBN|0-8014-2186-1}}.&lt;/ref&gt; [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]] zauzima stajalište da je NDH bila njemačko – talijanski [[protektorat]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje knjige |author=Jozo Tomasevich |url=http://znaci.org/00003/524.pdf |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945., OKUPACIJA I KOLABORACIJA |publisher=EPH Liber |pages=263-320 |chapter=VI. Nezavisna Država Hrvatska - njemačko-talijanski protektorat |orig-year=2010 |accessdate=2019-01-06 |archive-date=17. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230517063535/https://www.znaci.org/00003/524.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Teritorij NDH podijeljen je odmah 1941. god. demarkacijskom linijom na talijansku i njemačku okupacijsku zonu; Italija je pritom pripojila vlastitom državnom teritoriju oko pola Dalmacije, te dijelove Primorja i Gorskog kotara; Hrvatska je pristala demilitarizirati svoj dio jadranske obale i većinu svojih suverenih prava odstupila Italiji. Talijani i Nijemci su se ponašali kao okupacijske sile u neprijateljskoj zemlji. Nakon kapitulacije Italije, njemačka okupacija proširena je na čitav teritorij osim partizanskog oslobođenog teritorija. Talijanska i njemačka okupacija ne samo što su narodu pokazale da su ustaše oruđe okupatorskih sila, nego i eliminirale ili uvelike reducirale moć ustaških vlasti u većem dijelu zemlje. Bilo je očito da je tobožnja hrvatska neovisnost laž.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; U Europi kojom je dominirala [[Treći Reich|nacistička Njemačka]], Hrvatska je imala položaj sličan onome drugih država; čak ni Italija nije nakon početka II. svjetskog rata uživala potpunu neovisnost o Njemačkoj.&lt;ref&gt;&quot;[https://3lib.net/book/6118017/e596ac Diario&quot; Vol. 2 (1941-1943)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210904103804/https://3lib.net/book/6118017/e596ac |date=4. rujna 2021. }}, Galeazzo Ciano (izdano kod &quot;Rizzoli&quot;, 1946.), zapis od 14. listopada 1943., str. 72 Pristupljeno 10. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;

Uz značajne teritorijalne gubitke u korist Italije (5.380 četvornih kilometara ozemlja s oko 380.000 stanovnika, također najveći dio [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]]) i Mađarske, [[Ante Pavelić]] je kao poglavnik uspostavio [[diktator]]ski represivni [[Fašizam|fašistički]] režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta. Zatvoren je i vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] [[Vladko Maček]], a ni [[Sabor]] nije djelovao.&lt;ref name=&quot;Općainac&quot;&gt;[[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/58734/ Nezavisna Država Hrvatska]&lt;/ref&gt; Do kapitulacije Italije je NDH bila monarhija s kraljem [[Tomislav II.|Tomislavom II.]] iz talijanske kraljevske kuće, koji međutim u kontekstu teškog nezadovoljstva Hrvata zbog pripajanja hrvatskih područja Italiji, nije Hrvatsku nikad ni posjetio, niti imao neku znatnu ulogu u državnim poslovima.

NDH se pojavila kao diskontinuitet u odnosu na dotadašnje osnovne crte hrvatskih političkih opredjeljenja, ali ubrzo i kao iznevjerenje težnji hrvatskog naroda za samostalnom državom, jer je njezin postanak i opstanak bio vezan uz volju i sudbinu [[Treći Reich|njemačkih saveznika]].&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], svezak 4, 2002.: NDH&lt;/ref&gt; Stoga je podrška režimu koja se u narodu tijekom prvih mjeseci vladavine privremeno povećala, počela se ubrzo smanjivati. Taj proces se je nastavio sve do samog kraja ustaške države.{{sfn|Tomasevich|2002|p=395}} Glavna prije-ratna hrvatska stranka, HSS, nije priznavala legitimitet NDH. Desna frakcija HSS-a prišla je ustašama, ali kampanja razbijanja HSS-a i prijelaza u ustaštvo pretrpjela je potpuni poraz – tek 1% HSS mjesnih organizacija je pristupilo NDH režimu.{{sfn|Bilandžić|1999|p=124}} Dušan Bilandžić navodi da &quot;od jeseni 1941. do kapitulacije Italije najveći dio naroda još uvijek je slijedio politiku čekanja V. Mačeka…u nadi da će vodstvo HSS-a znati kada se s oružjem dići protiv njemačkog okupatora i režima NDH&quot;. Takodjer piše da se je &quot;održavala podjela hrvatskoga naroda na tri protivnička bloka — partizanski pokret, NDH i HSS — s tendencijom stalnoga jačanja NOP-a [Narodno oslobodilačlog pokreta] i stalnoga slabljenja NDH i HSS-a&quot;{{sfn|Bilandžić|1999|p=156}}

Nakon [[Kapitulacija Italije|Kapitulacije Italije 1943. godine]] se brojnost partizanskih postrojbi na području NDH snažno povećala – na oko 100.000 do kraja 1943. godine – a osobito se povećao udio broj etničkih Hrvata u njima: do početka 1945. godine će u partizanima biti približno jednaki broj pripadnika kao postrojbe NDH (dodatni znatni broj Hrvata i Bošnjaka služio je u njemačkim tzv. legionarskim postrojbama), od 150.000 pripadnika partizanskih postrojbi, njih 60,4% su bili Hrvati, 28,64%Srbi, 2,75% muslimani (Bošnjaci) i 0,25% Židovi. Brojnost postrojbi nije odražavala strateški odnos snaga, gdje su partizani bili na strani Saveznika koji su definitivno pobjeđivali u ratu. Od Zapadnih saveznika će partizani dobiti nemalu vojnu pomoć, iako se plaše da bi im iskrcavanje britanskih i američkih postrojbi iz posve bliske Italije – oni naime još uvijek priznaju izbjegličku vladu [[Petar II. Karađorđević|kralja Petra II.]] – moglo pomrsiti planove. Plašeći se eventualnog iskrcavanja saveznika preko Jadrana, Tito 12. studenoga 1943. javlja Moskvi: “''Mi nećemo dozvoliti ovo iskrcavanje bez naše suglasnosti i spremni smo da se suprotstavimo silom''&quot;.

NDH je još 1941. objavila rat Britaniji i Americi. Bilandžić uočava Britansku želju da u suradnji s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]] i srbijanskim građanskim strankama nakon rata obnovi Kraljevinu Jugoslaviju – čija izbjeglička vlada, sastavljena od tih stranaka, djeluje u Londonu – s čime su eventualno imali izgleda do približno kraja 1943. godine, ali su propustili priliku da to postignu neposrednom intervencijom. Na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] 1943. Saveznici su službeno priznali partizane te obustavili podršku Mihailovićevoj vojsci, jer kako je izjavio Churchill: &quot;''222.000 Titovih [boraca su] držali onoliko Nijemaca u Jugoslaviji, koliko su združene anglo-američke snage držale u Italiji&quot;'', tada glavnoj zapadna fronta.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Roberts |first=Walter R. |url=https://books.google.co.in/books?id=43CbLU8FgFsC&amp;newbks=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=en&amp;redir_esc=y |title=Tito, Mihailović, and the Allies, 1941-1945 |p=165 |year=1987 |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-0773-0 |language=en}}&lt;/ref&gt; Situacija se dodatno preokrenula za korist jugoslavenskih komunista kada su krajem rujna 1944. godine na predratne granice Jugoslavije izbile moćne snage [[Crvena armija|Crvene armije]]. Njemačka je početkom 1945. godine s područja NDH evakuirala pretežni dio [[Volksdeutsche|Folksdojčera]], pripremajući se na napuštanje toga područja. Pavelić je uhitio i likvidirao skupinu dužnosnika NDH i HSS-ovaca koji su pred kraj rata pokušali prebaciti NDH na savezničku stranu. Masovna dezerterstva domobrana i prijelaz u partizane, koje su se razmahale nakon kapitulacije Italije 1943., s vremenom su se pojačale, pogotovo nakon partizanskih amnestija ujesen 1944.{{sfn|Tomasevich|2002|p=478-487}}. Vodstvo NDH s preostalim dijelom vojske te povezani civili su pobjegli pred partizanima u Austriju, odakle su ih zapadni saveznici izručili novim vlastima. Umjesto povratka Karađorđevića, budućnost Hrvatske i Jugoslavije kao dijela istoka Europe pod komunističkom kontrolom, bila je takvim razvojem događaja zadana.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://archive.org/details/hrvatska_moderna_povijest-dusan_bilandzic |title=Hrvatska moderna povijest. str. 142, 150, 154-158, 168, 172 |author=Dušan Bilandžić |publisher=Golden Marketing, Zagreb, 1999. |accessdate=2021-04-26}}&lt;/ref&gt; S partizanskom borbom Hrvatska je pridobila Istru, Rijeku, Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu.

== Stvaranje NDH ==
{{Hrvatska povijest}}
=== Pozadina ===
{{Glavni|Hrvatska u prvoj Jugoslaviji|Ustaše}}

Još od početka dvadesetih godina dio političkih struja u Hrvatskoj traži rješenje tzv. ''[[Hrvatsko pitanje|hrvatskog pitanja]]'', pokušavajući za to naći vanjske saveznike – od [[SSSR|SSSR-a]]&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/78318 Ivan Očak: Stjepan Radić i Rusija, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.25 No.1 Listopad 1992.]&lt;/ref&gt; do [[Liga naroda|Lige naroda]].&lt;ref&gt;[http://www.hdpz.htnet.hr/broj243/Kaldana.htm Hrvatsko društvo političkih zatvorenika: Kronologija pravaštva (XV.), priredio Mladen Kaldana]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;J. Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2., 226–229., 230–235.&lt;/ref&gt; Hrvatski narod je iznimno nezadovoljan grubom velikosrpskom hegemonijom koja je uspostavljena u Jugoslaviji, gdje se čak nastoji zanijekati Hrvatima pravo da postoje kao narod. Opcija samostalne ili autonomne Hrvatske afirmirana je kroz politiku [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]] i [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], glavnim predstavnicima Hrvata u meduratnome periodu. Godine 1927. Radić je sa Samostalnom demokratskom strankom,  tj. vodećom strankom hrvatskih Srba, osnovao Seljačko-demokratsku koaliciju, koja je postala glavna oporba režimu sve do rata, zahtijevajući ukidanje centralističkog ustava iz 1921. te zalažući se za decentralizaciju, federalizam i demokraciju.{{sfn|Tomasevich|2001|pages=24-25}} Nakon režimskog nasilja, koje je vrhunac doživjelo [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentatom u beogradskoj skupštini]], veliki dio stanovništva pristaje uz HSS. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] u kolovozu 1939. godine, HSS smatra da se hrvatsko pitanje može razriješiti putem uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], a radikalniji desni pravaši (čije su organizacije bile službeno zabranjene) su i nadalje posve neprijateljski nastrojeni prema Jugoslaviji.

[[Datoteka:Chernozemski ustashe training.jpg|200px|minijatura|lijevo|Ustaše s [[Vlado Černozemski|Veličkom Kerinom]] na vježbi u logoru [[Janka Puszta]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarska]], 1934.]]
Ustaše su propagirale stvaranje Velike Hrvatske, s Bosnom i Hercegovinom, zanijekajući postojanje Srba i Muslimana kao naroda, uz sve žešći antisemitizam.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Fischer |first=Bernd Jürgen |url=https://www.google.com/books/edition/Balkan_Strongmen/qMZaPjrHqYYC?hl=en&amp;gbpv=1&amp;bsq=Greater%2520Croatia |title=Balkan Strongmen: Dictators and Authoritarian Rulers of South Eastern Europe |year=2007 |publisher=Purdue University Press |pages=207-208}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Kralj |first=Lovro |title=Paving the Road to Death: Antisemitism in the Ustasha Movement (1929-1945) |url=https://www.etd.ceu.edu/2024/kralj_lovro.pdf |url-status=live |publisher=Central European University |location=Budapest, Hungary - Vienna Austria}}&lt;/ref&gt;  U prvom broju ''Ustaše'' iz 1932. [[Ante Pavelić]] je zapisao, ''»Nož, revolver, strojna puška i pakleni stroj, to su idoli, to su zvona, koja će navijestiti osvit zore i uskrsnuće Nezavisne Države Hrvatske«'', dok ustaški ideolog, Mile Budak, objavljuje stihove »Bjež’te psine preko Drine«&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Ustaše |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ustase |url-status=live |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |location=Zagreb}}&lt;/ref&gt; Pavelić je tražio potporu u vanjskim neprijateljima Jugoslavije – Italiji i Mađarskoj – koje su imale pretenzije nad jugoslavenskim i hrvatskim teritorijom, kao dio njihovih povijesnih država. Pavelić  je kao predsjednik marginalnog [[HSP|HSP-a]], još 1927. Talijanima dostavio memorandum u kome je u zamjenu za svesrdnu podršku i političku zaštitu, prihvatio talijansku kontrolu nad Istrom, Rijekom i Zadrom, obećao izručiti Talijanima dodatne teritorije u Dalmaciji te kontrolu nad cijelim Jadranom, odrekao se stvaranja hrvatske mornarice, itd. – sve kad Ustaše uspješno sruše Jugoslaviju.{{sfn|Tomasevich|2001|page=34}}&lt;ref name=&quot;gim&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Bernd Jürgen Fischer (ed.). Balkan strongmen: dictators and authoritarian rulers of South Eastern Europe. Purdue University Press, 2007. Pp. 210.&lt;/ref&gt; S time je pokazao spremnost na teritorijalno, političko, ekonomsko i vojno podredjivanje talijanskim interesima.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt; Nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]] [[1929.]], kojom je zabranjen rad svih stranaka, dio pravaša na čelu s Pavelićem odlazi u emigraciju. [[Mussolini]] je tada ponudio Paveliću i [[Ustaše|Ustašama]] utočište u Italiji i dopustio im uvježbavanje za rat protiv [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]].  Kasnije Pavelićeva &quot;revolucionarna organizacija&quot; organizira u [[Kraljevina Mađarska|Mađarskoj]] logor za obuku ustaških terorista.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt; Jedan manji dio tzv. ''domovinskih ustaša'' djelovao je i u Hrvatskoj. Radikalne ideje borbe za osamostaljenje Hrvatske našle su odjeka među dijelom sveučilišne mladeži,&lt;ref&gt;[http://hr.scribd.com/doc/97231349/H-A-K-D-%C5%A0enoa HAKD &quot;Šenoa&quot;, »Ustaša«, god. XII, br. 14/15, str. 11]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; kao i nezadovoljnim časnicima bivše [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske vojske]], koji su uglavnom nakon [[1918.]] okončali vojne karijere ili su bili nezadovoljni svojim položajem i tretmanom.

Neuspjelim [[Velebitski ustanak|Velebitskim ustankom]] [[1932.]] i pojedinačnim [[terorist]]ičkim akcijama (podmetanje bombi na medjunarodnim vlakovima, te kolodvorima i policijskim stanicama u Hrvatskoj u kojima je bilo mrtvih i ranjenih civila&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt;). [[Ustaše]] su skretale pozornost na sebe u domovini, ali bez većeg uspjeha. Najuspješnija teroristička akcija bio je [[Atentat u Marseilleu|atentat]] na [[Aleksandar I. Karađorđević|kralja Aleksandra]] u [[Marseille]]u [[1934.]], izvršen u suradnji s makedonskom revolucionarnom skupinom [[VMRO]]. Za organizaciju atentata i ubojstvo francuskog ministra vanjskih poslova, Francuska je u odsustvu na smrt osudila Pavelića i [[Eugen Dido Kvaternik|Eugena Kvaternika]].{{sfn|Tomasevich|2001|page=34}} Godine 1937. Italija i Jugoslavija potpisuju sporazum koji omogućuje ustašama koji nisu direktno sudjelovali u terorističkim akcijama, povratak u Jugoslaviju, što čini polovina, tj, 260 ustaša, među njima i Mile Budak koji pokreće ustaški list ''Hrvatski narod''.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt; To je omogućilo jačanje ustaškog pokreta, u zemlji, jer su mogli regrutirati među desnim krilom HSS-a, nacionalističkim studentima, radikalnim katolicima (Križari, Društvo Domagoj, itd.), i pripadnicima drugih ekstremno-desnih organizacija.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt; Uspostavom Banovine, dijelovi HSS-ove Hrvatske građanske i seljačke zaštite, počinju provoditi teror nad Srbima i Hrvatima, pristašama bivšeg režima, radnicima na željeznici (ostala je u rukama centralnih vlasti), itd. Tijekom prvih 6 mjeseci ubili i ranili su oko 200 ljudi, brojne druge premlaćuju i i protjeraju. Dok je sprva štitila ubojice, HSS-ova vlast poslije pokušava suzbiti nasilje.{{sfn|Karaula|p=299-320}}

Nakon stvaranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[26. kolovoza]] [[1939.]], skupina oko Pavelića je žestoko napala HSS-ovu politiku [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazuma sa Srbima]] i podjelu BiH, zahtijevajući za Hrvatsku potpunu samostalnost i daleko veći teritorij. No, za čitavo predratno vrijeme, ustaški je pokret u Hrvatskoj bio marginalna pojava, s oko 2.000 članova 1940.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC&amp;hl=hr Pavlowitch, Stevan K.: Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia, Columbia University Press, 2008.], {{ISBN|0-231-70050-4}}&lt;/ref&gt; Osim s ustašama, [[fašistička Italija|Italija]] je sredinom [[1939.]] stupila u kontakt s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]] kao najjačom hrvatskom strankom, predlažući dogovor po kojem bi se HSS obvezao pripremiti revoluciju u Hrvatskoj, proglasiti nezavisnu hrvatsku državu te pozvati talijansku vojsku u pomoć.&lt;ref name=&quot;krišto&quot;&gt;Dr. Juraj Krišto: O položaju i ulozi Katoličke Crkve u Kraljevstvu/Kraljevini SHS/Jugoslaviji, sažetak predavanja&lt;/ref&gt; Buduća hrvatska država trebala bi s Italijom imati zajedničko ministarstvo vojske i vanjskih poslova, a Hrvati bi također priznali [[Viktor Emanuel III.|talijanskoga kralja]] hrvatskim vladarom ili bi izabrali jednog [[Savojska dinastija|savojskog]] kneza za svog vladara.&lt;ref name=&quot;krišto&quot; /&gt; No, [[Vladko Maček|Maček]] je to promptno odbio.

U više navrata u ožujku i studenom 1940. predstavnici ustaškog pokreta u inozemstvu skupljali su potpise i slali memorandume Trećem Reichu u kojima traže oružanu intervenciju u Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države. No, ni tada, a ni kasnije, [[Treći Reich|Njemačka]] uopće nije imala namjeru rušiti [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]], budući da je ona pristupila [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] [[25. ožujka]] [[1941.]] Međutim, [[Vojni puč 27. ožujka 1941.|vojni puč protiv pakta]] koji je predvodio [[Dušan Simović|general Simović]], poduprt od strane britanske obavještajne službe, [[Hitler]] je doživio kao vlastitu uvredu, te je bijesno izdao naredbu ''&quot;za uništenje Jugoslavije vojno i kao nacije, bez čekanja jamstava vjernosti paktu&quot;'',&lt;ref&gt;Shirer, William L., The Rise and Fall of the Third Reich: A History of Nazi Germany, Simon and Schuster, 1990 {{ISBN|0-671-72868-7}}, str. 824.&lt;/ref&gt; iako je [[Dušan Simović|Simovićeva]] vlada pokazivala spremnost za ostanak u [[Trojni pakt|paktu]].&lt;ref&gt;Williams, Heather; Parachutes, Patriots and Partisans: The Special Operations Executive and Yugoslavia, 1941-1945, p 33; C. Hurst &amp; Co., 2003; {{ISBN|1-85065-592-8}}&lt;/ref&gt; [[Hitler]] nije bio oduševljen [[Mussolini]]jevim planom o stvaranju [[Marionetska država|marionetske]] hrvatske države,&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 44.&lt;/ref&gt; među ostalim, upravo i zbog slabe podrške ustašama u Hrvatskoj. Isprva je tražio da područja izvan talijanske interesne zone postanu dio [[Miklós Horthy|Horthyjeve]] [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] kao autonomna pokrajina, kako bi zadovoljio [[Velika Mađarska|mađarske apetite]].&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 49&lt;/ref&gt; Tako je mađarskoj strani [[28. ožujka]] i ponovno [[19. travnja]] ponuđena čitava Hrvatska sjeverno od talijanske interesne zone, što su Mađari odbili, odgovorivši da ih zanima samo pristup moru te stanoviti dijelovi teritorija uz Mađarsku južnu granicu – Bačka, Baranja, Banat (to područje poslije neće biti priključeno Mađarskoj) i Međimurje.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 62, bilješka 288&lt;/ref&gt;

=== Napad sila Osovine na Jugoslaviju 1941. god. ===
{{Glavni|Travanjski rat|Bjelovarski ustanak}}
[[Datoteka:Ulazak Nijemaca u Zagreb 1941.ogv|thumb|lijevo|Jelačićev trg, [[10. travnja]] [[1941.]], [[Treći Reich|njemačka]] [[propaganda|propagandna]] snimka]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1975-036-24, Jugoslawien, serbische Gefangene.jpg|mini|lijevo|200px|[[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenski vojnici]] predaju oružje [[Wehrmacht|njemačkoj vojsci]]]]
{{Wikisource|Proglašenje NDH}}
{{Wikisource|Mačekova izjava}}
Nakon odluke o [[Travanjski rat|vojnom napadu na Kraljevinu Jugoslaviju]] u travnju 1941. god., [[sile Osovine]] odlučile su podržati stvaranje hrvatske države.&lt;ref name=&quot;gim&quot;/&gt; Istovremeno s naredbom za napad na Jugoslaviju [[Hitler]] izdaje direktivu [[Brigadeführer|SS-Brigadeführeru]] [[Edmund Veesenmayer|Edmundu Veesenmayeru]] da na području budućih ostataka Jugoslavije pronađe pogodne osobe za rukovođenje novih, nacističkoj Njemačkoj prijateljskih država, koje će biti stvorene.&lt;ref name=&quot;ve&quot;&gt;Igor-Philip Matic: ''Edmund Veesenmayer. Agent und Diplomat der nationalsozialistischen Expansionspolitik'', Oldenbourg, 2002.&lt;/ref&gt; [[Treći Reich|Nijemci]] su smatrali da vodstvo nove hrvatske države treba pripasti [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-u]], najjačoj i najbolje organiziranoj stranci.&lt;ref name=&quot;gim&quot;/&gt; [[Fašistička Italija]] svoje je povjerenje, pak, usmjerila k [[Ustaški pokret|ustaškoj organizaciji]].&lt;ref name=&quot;gim&quot;/&gt; Još potkraj ožujka [[1941.]] održan je sastanak između [[Mussolini]]ja i [[Ante Pavelić|Pavelića]].&lt;ref name=&quot;gim&quot;/&gt; Mussolini je Paveliću dao do znanja da će [[Kraljevina Italija|Italija]] omogućiti [[Ustaše|Ustašama]] preuzimanje vlasti u Hrvatskoj, a Pavelić se složio s talijanskim teritorijalnim zahtjevima na jadranskoj obali.&lt;ref name=&quot;gim&quot;/&gt; Njemački pak izaslanik [[Edmund Veesenmayer]] je za to vrijeme više puta kontaktirao [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]], nagovarajući ga da preuzme čelnu funkciju nove države, što je Maček odbijao, budući da je smatrao da će [[sile Osovine]] izgubiti rat.&lt;ref name=&quot;gim&quot;&gt;Goran Miljan, Ivica Miškulin: Povijest 4, udžbenik povijesti za 4. razred gimnazije, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-12-1096-6}}&lt;/ref&gt; Nakon Mačekova odbijanja, i [[Treći Reich|Nijemci]] su se složili da Pavelić i [[Ustaški pokret|ustaška organizacija]] budu na vlasti u hrvatskoj državi.&lt;ref name=&quot;gim&quot;/&gt;

Vojne snage [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] su se pokazali nedoraslima da obrane državu koju su vodili sudionici posve nedavnog [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara od 27. ožujka 1941.]], a na područjima Hrvatske se bilježe i masovne pobune mobiliziranih vojnih obveznika s ciljem stvaranja neovisne hrvatske države.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/29738 &quot;Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941.&quot;], Zdravko Dizdar, &quot;Časopis za suvremenu povijest&quot; br. 3., 515–849., 2007. Pristupljeno 4. veljače 2022.&lt;/ref&gt; Odmah nakon što je Slavko Kvaternik proglasio u Zagrebu 10. travnja 1941. godine neovisnost, pripadnici HSS-ove [[Hrvatska građanska i seljačka zaštita|Hrvatske građanske i seljačke zaštite]] su počeli – slijedeći poziv Slavka Kvaternika da se stave u službu NDH, ali bez neke posebne zapovijedi – preuzimati kontrolu i na područjima do koji još nisu došle invazijske vojne snage, ulazeći u sporadične sukobe i nastojeći razoružati druge jugoslavenske vojne postrojbe.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/387717 &quot;Đakovo i Đakovština u danima Travanjskoga rata i uspostave Nezavisne Države Hrvatske: o žrtvama Đakovča na i Đakovštinaca i o njihovim sudbinama u historiografiji, publicistici i žrtvoslovima UDK 355.48(497.5 Đakovo)”1941”], Vladimir Geiger, Branko Ostajmer, ZBORNIK MUZEJA ĐAKOVŠTINE (2021.) str. 195–277. Pristupljeno 4. veljače 2022.&lt;/ref&gt;

Na području Hrvatske otpor nadolazećim talijanskim i njemačkim snagama je pružan samo u područjima s većinskim [[Srbi u Hrvatskoj|srpskim stanovništvom]].&lt;ref name=&quot;gim&quot; /&gt; Vrlo mali broj Hrvata se javio na proglas [[Mobilizacija|mobilizacije]], što govori o raspoloženju prema [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;ik&quot;&gt;Košutić, Ivan, NZ MH, [[Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić)|Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu]], Zagreb, 1992., ISBN 86-401-0260-0, str. 42.&lt;/ref&gt; Hrvati u [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenskoj kraljevskoj vojsci]] nakon izbijanja rata masovno počinju dezertirati&lt;ref name=&quot;ik&quot; /&gt; i otkazivati poslušnost.&lt;ref name=&quot;zd&quot; /&gt; Buni se posada [[TA48|torpiljarke]] u [[Šibenik]]u, hrvatski piloti u Makedoniji, hrvatski vojnici u [[Đakovo|Đakovu]] i [[Vaganjac|Vagnju]], gdje dolazi i do okršaja s ostalim pripadnicima jugoslavenske vojske.&lt;ref&gt;Begić, Krešimir Miron; HOS 1941.-1945, 1998., 15. str.&lt;/ref&gt; [[8. travnja]] otvoreno su se pobunile 108. pješačka pukovnija u [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] i 40. dopunska pukovnija u [[Severin]]u.&lt;ref name=&quot;zd&quot; /&gt; Uz pomoć [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke zaštite]] zauzimaju žandarmerijsku postaju u [[Garešnica|Garešnici]], stižu u [[Bjelovar]] i pružaju podršku gradonačelniku dr. [[Julije Makanec|Juliju Makancu]], članu ustaškog pokreta, koji istoga dana proglašava &quot;uskrsnuće&quot; hrvatske države.&lt;ref name=&quot;zd&quot; /&gt; U Bjelovar sljedećeg dana stižu i vojnici iz drugih postrojbi, što je bio znak očitog raspada [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]].&lt;ref name=&quot;zd&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/29738][[Zdravko Dizdar|Dizdar, Zdravko]]&lt;span&gt;, Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941., &lt;/span&gt;[[Časopis za suvremenu povijest]]&lt;span&gt;, br. 3. (2007.), str. 581.–609.&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; [[Hrvatska seljačka zaštita]] se stavila na raspolaganje čuvajući javne ustanove i razoružavajući i zarobljavajući jedinice [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]].&lt;ref name=&quot;sabrina&quot; /&gt; Zaštita je čuvala javne zgrade, ceste i mostove, kao i vojna i druga skladišta, ali i privatno vlasništvo i osiguravala red i mir.&lt;ref name=&quot;sabrina&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=100809 Ramet, Sabrina; 2010., Vladko Maček i Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Časopis za suvremenu povijest, Vol.43 No.1 Svibanj 2011.]&lt;/ref&gt; [[Treći Reich|Nijemci]] su generalno dočekivani kao osloboditelji.&lt;ref name=&quot;ik&quot; /&gt; [[Treći Reich|Njemačke]] i [[Fašistička Italija|talijanske]] trupe zauzele su [[Sarajevo]] i [[Split]] tek [[15. travnja]], a službena kapitulacija snaga [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] uslijedila je [[17. travnja]].

=== Proglašenje ===
[[Datoteka:Proglasenje NDH preko radija.ogg|thumb|[[s:Proglašenje NDH|Proglas Slavka Kvaternika o uspostavi NDH]], izvorni audio zapis]]
[[Datoteka:Hrvatski narod-naslovnica,proglašenje NDH.jpg|mini|lijevo|170px|[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], [[10. travnja|10. 4.]] [[1941.]]]]
[[Datoteka:Zagreb 1941 trg.jpg|mini|desno|250px|[[Ustaški pokret|Ustaška]] skupina na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićevom trgu]], [[10. travnja]] [[1941.]]]]
Od [[5. travnja]] [[1941.]] [[Ante Pavelić]] preko radio-postaje [[Glavni ustaški stan|glavnog ustaškog stana]] &quot;Velebit&quot; iz Italije poziva hrvatski narod na uspostavu Hrvatske Države. [[10. travnja]] pripadnik domovinske skupine [[Ustaški pokret|ustaškog pokreta]], bivši [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarski]] [[pukovnik]] [[Slavko Kvaternik]], u dogovoru s [[Treći Reich|njemačkim]] izaslanikom [[Edmund Veesenmayer]]om,&lt;ref name=&quot;ve&quot;/&gt; [[s:Proglašenje NDH|proglasio je uspostavu NDH]] preko [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]] u 16 sati i 10 minuta, dok je [[Wehrmacht|njemačka vojska]] ušla u [[Zagreb]] sat vremena kasnije.&lt;ref name=&quot;Matković&quot;&gt;[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 59.-61.&lt;/ref&gt; [[Edmund Veesenmayer|Veesenmayer]] je ipak nagovorio Mačeka na [[s:Mačekova izjava|izjavu]] kojom poziva svoje pristaše na mir i lojalnost novoj vlasti. [[s:Proglašenje NDH|Kvaternikov proglas]] i [[s:Mačekova izjava|Mačekova izjava]] emitirani su na radiju.&lt;ref name=&quot;Matković&quot;/&gt; Istog dana izašlo je posebno izdanje dotad malo poznatih novina &quot;[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]]&quot;, kojim se objavljuje uspostava NDH.&lt;ref name=&quot;ik&quot;/&gt; Većina građana je bila poprilično zbunjena ovim obavijestima.&lt;ref name=&quot;ik&quot;/&gt;

U vrijeme proglašenja NDH Ante Pavelić nalazi se u središnjoj Italiji i u [[Pistoia|Pistoji]] okuplja ustaše emigrante koje je Mussolini dva tjedna prije odlučio otpustiti iz konfinacije i naoružati lakim oružjem radi upućivanja u Hrvatsku – gdje je Pavelić obećao nakon preuzimanja vlasti predano surađivati s Italijom. Pavelić i ustaše oko njega o proglašenju NDH saznali su s radija; te su do Zagreba uz suradnju talijanskih i njemačkih vojnih zapovjedništava uspjeli doći 15. listopada.&lt;ref&gt;Tomasevich, op. cit., str. 64–65.&lt;/ref&gt;

Hrvati su pretežnim dijelom bili vrlo razočarani [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinom Jugoslavijom]], te su s odobravanjem dočekali kraj te države i mogućnost nastanka neovisne Hrvatske. Alojzije Stepinac je kasnije opisao te dane riječima: “Bio bih ništarija kad ne bih osjetio bilo hrvatskoga narod koji ima pravo na slobodu kao i svaki drugi narod.”&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/munchen-stepinac-svjedok-istinske-vjere-i-svetosti/ |title=München: Stepinac - svjedok istinske vjere i svetosti |author=Informativna katolička agencija |date=2020-02-06 |accessdate=2020-07-16}}&lt;/ref&gt;

Poslije proglašenja NDH nije bilo ni dana bezvlašća jer su se sve institucije [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] stavile na raspolaganje novouspostavljenoj državi.&lt;ref&gt;Dušan Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 124.&lt;/ref&gt; Vršitelj dužnosti bana banovine Hrvatske, odjelni predstojnik Žilić, na kojega je [[Ivan Šubašić]] prilikom odlaska iz zemlje prenio svoje ovlasti, službeno je predao vlast Kvaterniku.&lt;ref name=&quot;49 mjeseci, 75&quot;&gt;[[Ivan Košutić]] – ''Rađanje, život i umiranje jedne države: 49 mjeseci NDH'', Stručna i poslovna knjiga d.o.o., 1997., str. 75&lt;/ref&gt; Nakon [[s:Proglašenje NDH|proglasa o uspostavi NDH]] [[Slavko Kvaternik]] je upotrijebio stari banovinski administrativni aparat i potpuno se oslonio na postrojbe [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke i građanske zaštite]], koje su u Zagrebu raspolagale s oko 4.000 ljudi,&lt;ref&gt;N. Kisić-Kolanović, “Drama vojskovođe”, Časopis za suvremenu povijest 3, Zagreb, 1996., 384.&lt;/ref&gt; a na čitavom području Banovine Hrvatske s oko 142.000 pripadnika.&lt;ref&gt;Ivan de Mihalovich: ''Istina o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Buenos Aires, 1991., Travanjska revolucija&lt;/ref&gt; Već [[11. travnja]] iz Kabineta zamjenika Poglavnika izdana je naredba da do konstituiranja vlade Nezavisne Države Hrvatske sve upravne poslove imaju obavljati odjeli Banske vlasti. U jutarnjim satima [[15. travnja]] stigao je u Zagreb [[Ante Pavelić]] s oko 200 [[Ustaše|ustaša]] povratnika. Navečer [[16. travnja]] imenovao je prvu [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|hrvatsku vladu]], u kojoj je bio i ministar predsjednik ([[premijer]]) i ministar vanjskih poslova. Vlada je bila glavnom ustanovom izvršne vlasti, iako su sve bitne odluke u unutarnjoj i vanjskoj politici bile u rukama samog [[Ante Pavelić|Pavelića]].

Teror nad Židovima počeo je gotovo od prvih dana NDH ubojstvom dvojice židovskih industrijalaca, pljačkom židovskih društava, otmicom Židova radi otkupnine i paljenjem osječke sinagoge – sve prije 15. travnja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://www.google.com/books/edition/The_Holocaust_in_Croatia/ehVSjgEACAAJ?hl=en|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}&lt;/ref&gt; Ustaše uspostavljaju prvi koncentracijski logor, Danicu u Koprivnici, 15. travnja i počinju ga puniti Srbima, komunistima i Židovima. Dana 17. travnja ustaše ubijaju 25 Srba u Petrovom Selu,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Kralj|first=Lovro|date=2019|title=The Evolution of Ustasha Mass Violence|url=https://www.academia.edu/52506186/Kralj_The_Evolution_of_Ustasha_Mass_Violence|journal=Fascist Warfare, 1922-1945: Aggression, Occupation, Annihilation|location=Switzerland|pages=241-260}}&lt;/ref&gt; dok su 30. travnja u Gudovcu ubili 192 Srba&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt;. Nakon toga ustaški teror i ubojstva se masovno stupnjuju.

Iako je [[Hrvatska građanska i seljačka zaštita]] (HGSZ) odigrala vodeću ulogu pri predaji jugoslavenske vojske i uspostave ustaških vlasti, veliko razočarenje u HGSZ, HSS i narodu šire nastupilo je nakon proglašenja [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]], kojim je Pavelić Talijanima izručio veliki dio Dalmacije, gotovo sve otoke, plus Gorski kotar.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje rada|last=Karaula|first=Željko|date=2015-05-19|title=HRVATSKA SELJAČKA ZAŠTITA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:619006|language=hr}}, str. 498-513.&lt;/ref&gt; Počinju i negodovanja oko nepoštivanja HSS-a i Mačeka, kao i kontrole koju Njemačka i Italija imaju nad NDH, neki se protive i ustaškom teroru nad Srbima i Židovima. Tražeći monopol vlasti i bojeći se puća, Pavelić razbija HSS i razoružava HGSS, uhićuje i šalje neke HGSS-ovce u logor Danica, kasnije zatvara i samog Mačeka u Jasenovcu.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Nakon toga ustaše više nisu mogli računati na proširenje svoje uske podrške. Naprotiv, dio desnih pristaša HSS-a i HGSZ-a, koji su isprva podržavali ili sa simpatijama gledali na ustašku vlast, distancirao od ustaške politike.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Potom se navrat-nanos počelo dijeliti oružje proustaškim grupama koje su u velikoj mjeri bile popunjavane sitnim kriminalcima i osvetoljubivo nastrojenim individuama. U situaciji kada je bilo očito nezadovoljstvo etničkih Srba (koji su u velikoj mjeri bili uznemireni i od [[Velikosrpska ideologija|velikosrpski]] nastrojenih političara uznemireni već i povodom [[Banovina Hrvatska|nastanka Banovine Hrvatske]] nekoliko mjeseci ranije) proglašenjem NDH, a četničke organizacije su bile posvuda prisutne&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11319 |title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Osijek u monarhističkoj Jugoslaviji (1918.-1941.) (Drugi dio), str. 81 |author=Zdravko Dizdar |date=Listopad 2006. |publisher=Scrinia Slavonica, Vol.6 No.1 listopad 2006. |accessdate=2020-08-26}}&lt;/ref&gt; i nerijetko naoružane vojnim naoružanjem koje nije bilo predano nakon raspada jugoslavenske vojske, djelovanje tih [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] se ubrzo pretvorilo u potpunu samovolju i teror.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/drugi-dio-feljtona-problem-divljih-ustasa-579232 |title=&quot;Problem 'divljih ustaša'&quot; |author=Zvonimir Despot |date=2013-07-04 |publisher=Večernji list |accessdate=26. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;

Golema većina hrvatskoga naroda oduševljeno je dočekala slom [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], no to nije imalo veze s [[Nacionalsocijalizam|nacističkom]] ili [[Fašizam|fašističkom]] ideologijom – pristalica tih ideologija je među Hrvatima jedva bilo, već s činjenicom da je stanovništvo Hrvatske bilo duboko nezadovoljno političkom i društvenom situacijom u Jugoslaviji. Istovremeno se činilo kako je, nakon dvadeset godina borbe s beogradskim režimom, bez žrtava uspostavljena samostalna hrvatska država te je izbjegnut rat u kojem je dotada stradala velika većina Europe. Ubrzo nakon uspostavljanja vlasti, međutim, dolazi i do prvih razočaranja.&lt;ref name=&quot;hh&quot;&gt;Hitrec, Hrvoje: Hrvatska povjesnica, Zagreb, 1999.&lt;/ref&gt;

=== Međunarodno priznanje ===
Vanjska politika NDH vođena je u okviru njemačke i talijanske vanjske politike te je stoga i međunarodno priznanje države ostalo u tim ograničenim okvirima, premda je vodstvo NDH bezuspješno uložilo veliki trud kako bi je priznale barem neutralne zemlje. NDH su priznale samo članice [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], njihove saveznice, kao i zemlje koje su te članice okupirale, te [[Kraljevina Španjolska|Španjolska]] pod [[Francova diktatura|Francovom diktaturom]].

Nakon što je Njemačka 11. prosinca 1941. objavila rat Sjedinjenim Državama, NDH objavila je rat Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu 14. prosinca.&lt;ref&gt;Nada Kisić-Kolanović. ''NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi''. Ljevak. Zagreb, 2001. (pg. 119)&lt;!-- ISSN/ISBN needed --&gt;&lt;/ref&gt; Saveznici su ispočetka priznavali legitimitet izbjegličke jugoslavenske vladu u Londonu i četnike kao jugoslavensku oružanu snagu; potom su na Teheranskoj konferenciji 1943. su priznali partizane kao vojsku koja ratuje na strani saveznika (ne još i civilnu vlast koju su oni formirali na područjima pod svojom kontrolom) i prekinuli podršku četnicima. Vatikan je cijelo vrijeme rata priznavao izbjegličku jugoslovensku vladu u Londonu

Države s kojima je NDH održavala međunarodno-pravne odnose, koje su priznale NDH ''[[de facto]]'' i ''[[de jure]]'':

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Država!!Datum priznanja&lt;ref name=&quot;hpp&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2008/medunarodno-priznanje-ndh/ |title=Međunarodno priznanje NDH, Miljenko Hajdarović, Hrvatski povijesni portal, elektronički časopis za povijest i srodne znanosti, ISSN 1846-4432 |access-date=5. listopada 2012. |archive-date=4. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130604044225/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2008/medunarodno-priznanje-ndh/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;!!Napomena&lt;ref name=&quot;tj&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Flag of Hungary 1940.svg|border|22x20px]] [[Kraljevina Mađarska|Mađarska]]||10. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Mađarska je prva priznala NDH u proglasu madžarskom narodu, što je zapravo bila izlika za [[Travanjski rat|napad na Jugoslaviju]]. Pavelić je 16. travnja i službeno zatražio formalno madžarsko priznanje, no [[Miklós Horthy|Horthy]] je odgovorio kako je priznanje podijeljeno već 10. travnja. Istovremeno je Mađarska okupirala Međimurje i Baranju, pa u početnim mjesecima NDH nije htjela poslati veleposlanika u [[Budimpešta|Budimpeštu]].
|-
|[[Datoteka:Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg|border|22x20px]] [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačka]]||12. travnja 1941.||[[Marionetska država]] [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Kako nije bilo izravnih brzojavnih veza, priznanje je sa zakašnjenjem došlo u Zagreb tek [[17. travnja]].
|-
|[[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|border|22x20px]] [[Treći Reich|Njemačka]]||15. travnja 1941.||Treći Reich je prije priznanja isprva tražio pripajanje [[Hum na Sutli|Huma na Sutli]], što je jedva izbjegnuto. 
|-
|{{Z|Kr ITA}} [[Kraljevina Italija|Italija]]||15. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Uz klauzulu prilikom priznanja da će razgraničenje biti određeno kasnije, što se je dogodilo s [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], kojim je NDH Italiji predao veći dio Dalmacije, otoke, Primorje i Gorski kotar.
|-
|[[Datoteka:Naval_Ensign_of_Bulgaria_(1878-1944).svg|border|22x20px]] [[Bugarska]]||21. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. O uspostavi NDH Pavelić je 18. travnja brzojavno izvijestio [[Boris III. Bugarski|bugarskog cara Borisa]] i zamolio ga za priznanje. Njemački je poslanik 24. lipnja dostavio Borisov odgovor, kojim se Zagreb izvješćuje da je bugarska kraljevska vlada [[21. travnja]] priznala NDH.
|-
|[[Datoteka:Flag of Romania.svg|border|22x20px]] [[Rumunjska]]||6. svibnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Pavelić je 16. travnja uputio generalu [[Ion Antonescu|Antonescuu]] brzojav o proglašenju NDH, te ga zamolio za priznanje. Rumunji su nešto otezali s priznanjem, prethodno provjeravajući kod Nijemaca, ima li zapreka za priznavanje. Kad je [[Berlin]] 4. svibnja odvratio da takvih zapreka nema, Rumunjska je Hrvatsku priznala [[6. svibnja]]. 
|-
|{{Z+X|JAP}}||7. lipnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], veleposlanstvo u Zagrebu
|-
|[[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|border|22x20px]] [[Španjolska]]||27. lipnja 1941.||Španjolska pod [[Francova diktatura|Franocovom diktaturom]]. Službenu obavijest o uspostavi NDH španjolskoj je vladi tek 14. lipnja 1941. poslao ministar Lorković. Španjolski konzul iz [[Sušak]]a Marchese del Castanar je 25. lipnja javio da je španjolska vlada, posredovanjem talijanskoga veleposlanstva u [[Madrid]]u, i formalno priznala Hrvatsku. Akt o priznanju izdan je [[27. lipnja]], a u Zagrebu je primljen 4. srpnja. 
|-
|{{Z|FIN}} [[Finska]]|| 2. srpnja 1941.||Saveznica nacističke [[Treći Reich|Njemačke]]. Zbog nepostojanja izravnih veza s Finskom, hrvatski je ministar vanjskih poslova u lipnju 1941. htio posredovanjem njemačke diplomacije notificirati [[Helsinki]]ju uspostavu hrvatske države i zatražiti priznanje. Nijemci su ga, međutim, uputili na talijansku pomoć. Talijanski poslanik Casertano priopćio je 9. srpnja da je finska vlada Italiji dostavila brzojav, kojim se priopćuje da je na sjednici vlade, održanoj 3. srpnja, [[Finska]] odlučila priznati Hrvatsku. Kako proizlazi iz dopisa finskoga ministra vanjskih poslova od 31. srpnja, dan ranije, [[2. srpnja]], [[de iure]] priznanje NDH izrekao je finski [[predsjednik republike]] [[Risto Ryti]].
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Republic_of_China-Nanjing_(Peace,_Anti-Communism,_National_Construction).svg|border|22x20px]] [[Režim Wanga Jingweija|Kina]]||5. srpnja 1941.||Japanska marionetska vlada u Nankingu
|-
|{{Z+X|DAN}}||10. srpnja 1941.||Protektorat i okupirani teritorij [[Treći Reich|Njemačke]]. Posredovanjem njemačkog poslanstva u Zagrebu, ministar [[Mladen Lorković|Lorković]] je [[17. lipnja]] vladi [[Danska|Kraljevine Danske]] poslao brzojav, kojim notificira uspostavu NDH i moli priznanje. Danski ministar vanjskih poslova Erich Scavenius odgovorio je kako je [[10. srpnja]] njegova vlada odlučila [[de iure]] priznati Hrvatsku i njezinu vladu. Danska je tijekom rata imala konzulat u Zagrebu&lt;ref name=&quot;voj&quot;&gt;Vojinović, Aleksandar. NDH u Beogradu, P.I.P, Zagreb 1995. (str. 18–20)&lt;/ref&gt;
|-
|{{Z+X|MANDŽ}}||2. kolovoza 1941.||Japanska marionetska država. Zastupao ju je japanski veleposlanik.
|-
|{{Z+X|TAJ}}||27. travnja 1943.||Japanska marionetska država
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; |'''Diplomatski odnosi'''
|-
|{{Z+X|ŠVI}}||10. rujna 1941.||Nikad nije službeno priznala NDH pod pritiskom Ujedinjenog Kraljevstva, iako je konzulat u Zagrebu i dalje djelovao.&lt;ref name=&quot;voj&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;tšj&quot;&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/priznanje_ndh.pdf Tomislav Jonjić: Pitanje priznanja Nezavisne Države Hrvatske od Švicarske Konfederacije, Zagreb God. 31., br. 2., 261.-278. (1999)]&lt;/ref&gt; Sporazum o robnom i platnom prometu između NDH i Švicarske Konfederacije potpisan je u Zagrebu 10. rujna 1941.&lt;ref name=&quot;tšj&quot; /&gt;
|-
|[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|border|22x20px]] [[Višijska Francuska]]||16. ožujka 1942.||[[Marionetska država]] Trećeg Reicha. Iako je imala konzulat u Zagrebu te je međusobno potpisan trgovački ugovor, također nikad nije priznala NDH.
|-
|{{Z+X|VAT}}|| ||Vatikan nikad nije službeno priznao NDH, već je poslan legat koji je iz Zagreba u Vatikan slao prilično nepovoljna izvješća.&lt;ref name=&quot;uspon&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |title=Ivo Goldstein, Uspon i pad NDH, izlaganje |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717114852/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |archive-date=17. srpnja 2011. |access-date=5. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Isto tako, postojao je izaslanik vlade NDH pri Svetoj Stolici. Za razliku od NDH, Vatikan je održavao pune diplomatske odnose s [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavijom]], odnosno izbjegličkom vladom u Londonu, priznajući time kontinuitet Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;uspon&quot; /&gt; 
|-
|{{Z+X|ARG}}|| ||Argentina je održavala konzulat u Zagrebu&lt;ref name=&quot;voj&quot; /&gt; i blagonaklono je djelovala prema NDH, ponajviše zbog mnogobrojne hrvatske dijaspore. No, nakon kasnijeg distanciranja od sila Osovine, nije se više razmišljalo o priznanju NDH. 
|-
|{{Z+X|ŠVE}}|| ||Švedska je faktično priznala Hrvatsku, priznajući hrvatske putovnice i ne protiveći se hrvatskomu pristupu sporazumu o osnivanju dansko-njemačko-finsko-švedskog povjerenstva za zajednički postupak kod namirivanja potreba za drvom u zemljama Sjevernoga i Baltičkoga mora.&lt;ref name=&quot;mat39&quot;&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 39.&lt;/ref&gt; Imala je i konzulat u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;voj&quot; /&gt; Ipak, nikad nije službeno priznala NDH.&lt;ref name=&quot;mat39&quot; /&gt;
|-
|{{Z+X|POR}}|| ||Portugal je imao konzulat u Zagrebu,&lt;ref name=&quot;voj&quot; /&gt; no kao neutralna zemlja nije htio priznati protektorat sila Osovine.
|- 
|[[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|border|20px]][[Datoteka:Flag of Serbia (1941–1944).svg|border|18px]] [[Vojna uprava u Srbiji (1941. – 1944.)|Srbija]]|| ||NDH je imala konzulat u Beogradu.&lt;ref name=&quot;voj&quot; /&gt; Sporazum [[Hrvatska državna banka|Hrvatske državne banke]] sa [[Srpska narodna banka|Srpskom narodnom bankom]] o likvidaciji obveza iz prometa robe i kapitala nastalih prije 10. travnja 1941. godine.&lt;ref&gt;[[Hrvatsko jedinstvo]], Varaždin, 2. srpnja 1942., br.233, str. 5&lt;/ref&gt;
|-
|}

=== Teritorij NDH ===
[[Datoteka:1941-1943 Axis occupation of Yugoslavia map - hr.svg|mini|desno|250px|NDH krajem 1941. Crta po sredini označava podjelu NDH na talijansku i njemačku okupacijsku zonu.]]
[[Datoteka:GovernateOfDalmatia1941 43.png|mini|desno|250px|Podrobnije prikazano razgraničenje Italije i NDH u Dalmaciji. Zadar i Lastovo bili su dio Italije od 1922.]]
[[Slavko Kvaternik]] je [[10. travnja]] [[1941.]] proglasio da će nova država zauzeti &quot;cjelokupno povijesno područje&quot; Hrvatske. [[NDH]] faktički nikada nije preuzela kontrolu nad svim prostorima na koje je pretendirala. Prilikom uspostave podrazumijevalo se da će nova država zauzeti cijelo dosadašnje područje [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] i ostatak Bosne i Hercegovine s granicom na Drini, kao i Boku Kotorsku. Pavelić je pretendirao i na područje [[Sandžak]]a i [[Novi Pazar|Novog Pazara]] zbog muslimanskog stanovništva, čak je tamo upućena i ustaška bojna koja je za svega dva dana zauzela čitav Sandžak, no Talijani su to otklonili.&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 70.&lt;/ref&gt; Područja Istre, Rijeke, Zadra i otoka Krka, Cresa i Lošinja bila su od [[1919.]] [[Rapallski ugovor|u sastavu Italije]] i na njih se nije računalo. Međimurje i [[Baranja|Baranju]], koja nije bila u sastavu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], zaposjela je tijekom Travanjskog rata i [[10. srpnja]] [[1941.]] pripojila [[Kraljevina Mađarska]].&lt;ref name=&quot;med&quot;&gt;Kovačić&lt;/ref&gt; NDH je bila podijeljena linijom na njemačku i talijansku interesnu zonu (sferu), određenu njihovim geopolitičkim i ekonomskim interesima. NDH nije kontrolirala čak ni veliki dio svog formalnog teritorija. Razlog tome bila je talijanska okupacijska vojna i civilna vlast u najvećem dijelu talijanske interesne sfere, kao i u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačkom pokretu]], koji je držao značajne dijelove NDH (pogotovo teže pristupačna brdska i planinska područja) pod svojom kontrolom.

*Prvi ugovor o granici bio je potpisan s Njemačkom [[13. svibnja]] [[1941.]] i označio je hrvatsko-štajersku granicu kao granicu NDH i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].
*[[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] [[18. svibnja]] [[1941.]] NDH je ustupila Italiji veći dio Dalmacije te dijelove Gorskog kotara i Hrvatskog Primorja. NDH je dobila izlaz na more u kotarevima Novi, Senj, Crikvenica, te općinama Karlobag i Kraljevica (prvobitno pripojenima Italiji) te na području od Omiša do Dubrovnika. U sklopu NDH ostali su otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Pag]], [[Šipan]], [[Šćedro]], [[Maun (otok)|Maun]], [[Lokrum]], [[Lopud]] i [[Koločep]]. Pavelićevo ustupanje Italiji područja s 400.000 stanovnika, velikom većinom Hrvata, izazvalo je ogorčenje ne samo među širim slojevima naroda, nego i među mnogim njegovim najbližim suradnicima.&lt;ref name=&quot;hh&quot; /&gt; Nadalje, Rimskim ugovorima talijanska interesna zona u NDH podijeljena je na tri zone – prva je izravno priključena Italiji, dok su u ostale dvije Talijani vršili ''de facto'' ili ''de iure'' i civilnu i vojnu vlast, pogotovo nakon okupacije II. i III. zone [[7. rujna]] [[1941.]]
*Granicu između NDH i [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] tvorila je rijeka [[Drava]], no nije bila uređena ugovorom, jer se NDH nije htjela odreći [[Međimurje|Međimurja]].&lt;ref name=&quot;med&quot; /&gt; Pavelić je prosvjedovao protiv okupacije, ali [[Treći Reich]] je stao na stranu Mađarske, budući da joj je obećao [[Trianonski sporazum|područja izgubljena 1918.]] kao nagradu za sudjelovanje u [[Travanjski rat|napadu na Jugoslaviju]].,&lt;ref name=&quot;med&quot; /&gt; tako da je Međimurje ostalo pod mađarskom vlašću sve do oslobođenja 1945., kada ga zauzimaju jedinice [[NOVJ]]. Kako bi pokazala svoj stav prema mađarskoj okupaciji, NDH je osnovala i [[Velika župa Baranja|Veliku župu Baranja]] sa sjedištem u [[Osijek]]u, iako župa nije obuhvaćala nijedan dio [[Baranja|Baranje]].
*Granica prema [[Nedićeva Srbija|Srbiji]] označena je nakon konzultacija s Njemačkom zakonom donesenim [[7. lipnja]] [[1941.]] crtom stare granice između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. Istočni dio [[Srijem]]a je nominalno bio dijelom NDH, ali ga je iz vlastitih sigurnosnih i strateških razloga Treći Reich držao pod svojom upravom pod nazivom ''Ostsyrmien''.
*Granica prema talijanskoj marionetskoj [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevini Crnoj Gori]] određena je [[27. listopada]] [[1941.]] dogovorom s Italijom. Time je Italija izravno priključila južni dio [[Konavle|Konavala]] s [[Prevlaka (zemljopis)|Prevlakom]] i mjestom [[Gruda]] anektiranom području [[Boka kotorska|Boke kotorske]].

Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] NDH je službeno proglasila ugovore iz [[Rapallski ugovor|Rapalla (1920.)]] i [[Rimski ugovori (1941.)|Rima (1941.)]] nevažećima. Njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]] odobrio je NDH preuzimanje područja predanih Rimskim sporazumima.&lt;ref name=&quot;rzhp&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/76380 Nikica Barić: Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. – studeni 1944.), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.31 No.1 Travanj 1999.]&lt;/ref&gt; Stvarnu upravu preuzima u prvi mah [[Narodnooslobodilački pokret]], a zatim Nijemci koji potiskuju partizanske jedinice i zauzimaju većinu teritorija: NDH u [[Bitka za Split 1943.|21-dnevnim borbama u Dalmaciji]] uspijeva snagama od 30.000 Nijemaca pomoći s jednom jedinom ustaškom bojnom.&lt;ref name=&quot;rzhp&quot; /&gt; [[11. rujna]] [[1943.]], ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] primio je poruku njemačkog konzula [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]] da NDH treba pričekati prije preuzimanja Istre, Kvarnera i ostalih područja iz Rapallskog ugovora. Naime, dan ranije je [[Treći Reich]] već uključio Istru, Rijeku, Kvarner i dijelove Hrvatskog primorja s Gorskim kotarom u svoju [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]]. Zadar su okupirale isključivo njemačke oružane snage, te je ostao formalno dio Mussolinijeve [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]].&lt;ref name=&quot;rzhp&quot; /&gt;  Tako je formalno NDH pripala tek Dalmacija od Splita prema sjeveru, bez Zadra.&lt;ref name=&quot;rzhp&quot; /&gt; No, i tu su joj Nijemci prepustili tek ograničene civilne funkcije.&lt;ref name=&quot;rzhp&quot; /&gt; NDH je ulagala velike napore kako bi joj Nijemci barem formalno predali Konavle i [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te ih priključili NDH, no Nijemci to nisu dopustili zbog njihovog strateškog značenja.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/62401 Nikica Barić: Nezavisna Država Hrvatska i Boka kotorska nakon kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3 Prosinac 2008.]&lt;/ref&gt;

===Stanovništvo===
[[Datoteka:NDH_kotari.png|alt=NDH kotari|mini|303x303px|Etnička karta NDH, prema podatcima o vjerskoj pripadnosti iz popisa stanovništva 1931. godine. Kotarevi su označeni sukladno podatku o relativno najvećoj vjerskoj zajednici]]
Područje na kojem je proglašena Nezavisna Država Hrvatska imalo je po popisu stanovništva iz [[1931.]] ukupno 6.020.000 stanovnika, a po proračunu [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] za [[1941.]] 6.869.000 (±1%). Međutim, od tog broja, koji se odnosi na područje na koje je NDH &quot;polagala pravo&quot;, valja odbiti stanovništvo područja koja su 1941. bila pripojena Italiji i Mađarskoj. Na području [[Guvernatorat Dalmacija|Dalmacije]], koje je [[Rimski ugovori (1941.)|predano Italiji]], živjelo je oko 380.000 stanovnika,&lt;ref&gt;''cfr.:'' Davide Rodogno ''Il nuovo ordine mediterraneo'', ed. Bollati Boringhieri, Torino 2003.&lt;/ref&gt; većinom [[Hrvati|Hrvata]], uz oko 15% [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]]. Treba također odbiti [[Međimurje]], koje je cijelo vrijeme postojanja NDH bilo pod [[Kraljevina Mađarska|mađarskom]] okupacijom. U odnosu na stanje u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]], NDH je izgubila područje na kojem je živjelo oko pola milijuna Hrvata, a dobila područje na kojem je uz Muslimane i Hrvate živjelo više od milijun [[Srbi u NDH|Srba]]. Poticana je [[kolonizacija]] [[Slavonija|Slavonije]] stanovništvom [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Lika|Like]], [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]] i [[BiH|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;balta&quot;&gt;I. Balta: ''Kolonizacija u Slavoniji od početka XX. stoljeća s posebnim osvrtom na razdoblje 1941. – 1945. godine'', Rad. Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 43/2001, str. 473&lt;/ref&gt; Postojali su Uredi za kolonizaciju u gradovima Mostaru, Osijeku, Petrinji, Sarajevu, Srijemskoj Mitrovici i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;balta&quot; /&gt;

Za vrijeme NDH objavljivani su razni podatci o površini i stanovništvu. Izvješću Državnog brojidbenog (statističkog) ureda koje donosi [[Hrvoje Matković]] nedostaje primjedba (što je iz navedenog broja očito) da je u površinu uračunata i cijela [[Dalmacija]], vjerojatno stoga što se u to vrijeme na nju još računalo kao teritorij NDH. Čini se da se kao najtočnije može uzeti službeno izvješće njemačkog ministarstva vanjskih poslova, budući da su izuzeti Dalmacija i Međimurje.&lt;ref name=&quot;3reich&quot; /&gt;
[[Datoteka:Hrvati Banovina Hrvatska NDH popis 1931.jpg|mini|300px|desno|Zemljovid &quot;[[Hrvatsko državno pravo|povijesne Hrvatske]]&quot; na koju je pretendirala NDH obzirom na udio Hrvata prema popisu iz 1931. Vidljive su granice [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. Današnji [[Bošnjaci]] prikazani su kao Hrvati.]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
! !!Brojidbeni ured &lt;br&gt;([[Hrvoje Matković|Matković]])&lt;ref name=&quot;Matković82&quot;&gt;[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002.,  str. 82.&lt;/ref&gt;!!Brojidbeni ured &lt;br&gt;([[Ivan Košutić|Košutić]])&lt;ref name=&quot;mjeseci&quot;&gt;[[Ivan Košutić]]: ''49 mjeseci NDH'' 1. knjiga, 1997., SiP, Zagreb&lt;/ref&gt;!!Njemački podaci&lt;br&gt;svibanj 1941.&lt;ref name=&quot;3reich&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;fikreta&quot;&gt;Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH 1941.-1945., Zagreb, 1977., str. 106.&lt;/ref&gt;
|-
|[[Hrvati]]&lt;br&gt;Od toga [[Bošnjaci|Muslimani]]||4.817.000||4.868.831||4.000.000&lt;br&gt;700.000
|-
|[[Srbi u NDH|Srbi]]||1.848.000||1.250.000||1.925.000
|-
|[[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]]||145.000||170.000||150.000
|-
|[[Mađari]]||70.000||69.000||70.000
|-
|[[Slovenci]]||37.000||37.000||30.000
|-
|[[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]]||/||40.000||40.000
|-
|[[Česi u Hrvatskoj|Česi]] i [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]]||44.267||/||65.000
|-
|'''Ukupno'''||'''6.966.729'''||'''6.474.331'''||'''6.285.000'''
|}

== Unutarnja politika ==
=== Rasni i represivni zakoni ===
[[Datoteka:Rasni_zakoni_NDH.webp|mini|Rasni zakoni u NDH]]
Već 17. travnja, NDH vlasti uvode ''Zakonsku odredbu za obranu naroda i države'', kojom ozakonjuju teror.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Blažević |first=Robert |last2=Alijagić |first2=Amina |date=2010-12-20 |title=ANTIŽIDOVSTVO I RASNO ZAKONODAVSTVO U FAŠISTIČKOJ ITALIJI, NACISTIČKOJ NJEMAČKOJ I USTAŠKOJ NDH |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=95420 |journal=Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci |language=hr |volume=31 |issue=2 |pages=903-904 |issn=1330-349X}}&lt;/ref&gt; Odredbom se utvrdilo da svatko „tko na bilo koji način povrijedi čast i životne interese hrvatskog naroda ili na bilo koji način ugrozi opstanak NDH ili državne vlasti, pa makar djelo i ostalo samo u pokušaju, čini se krivcem zločinstva veleizdaje“ i „tko se učini krivcem…. ima ga stići kazna smrti“.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Uvedena je i ''Zakonska odredba o priekim sudovima'', sa samo jednom kaznom – smrtnom.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;crohis&quot; /&gt; Prijeki sud za Zagreb proglašen je već 27. svibnja 1941. U početku Židovi i Srbi su bili glavne žrtve prijekih sudova, no ubrzo su počeli pristizati i svi oni koji su izražavali nezadovoljstvo ustaškim režimom ili su bili osumnjičeni kao pripadnici komunističke partije. Pred prijeke sudove je „stavljen i onaj ... koji pisanjem, tiskanjem, izdavanjem i širenjem knjiga, novina“ izvrgava ruglu tadašnji poredak, govori protiv NDH, poglavnika, itd. Potom i „onaj koji sluša zabranjene radio-stanice (prije svega BBC) ili koji širi vijesti s takvih stanica“&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Odmah su slijedili i antižidovski rasni zakoni: ''Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti'' i ''[[Državljanstvo NDH|Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskoga naroda]]'' od 30. travnja 1941. godine, koja je i u samom nazivu povezivala pojam &quot;krvi&quot; s čašću nacije,&lt;ref name=&quot;crohis&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Boško Zuckerman |date=2010-12-15 |title=Prilog proučavanju antisemitizma i protužidovske propagande u vodećem zagrebačkom ustaškom tisku (1941-1943) |url=https://hrcak.srce.hr/63336 |journal=Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |language=hr |volume=42 |issue=1 |pages=355–385 |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt; te ''Naredba o ustrojstvu djelokruga rada rasnopolitičkog povjerenstva'' od 4. lipnja 1941. godine. Tim zakonima definiralo se tko je Židov u NDH, a svim pripadnicima ne-arijevskih naroda oduzeta su građanska prava, kao na primjer Židovima i Romima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |year=2016 |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=115}}&lt;/ref&gt; Do kraja travnja 1941., mjesecima prije nego što su nacisti primijenili slične mjere u Njemačkoj, ustaše su uvele obvezu isticanja rasnih oznaka (obično Davidove zvijezde) svim pripadnicima židovskog naroda u Hrvatskoj. 10. listopada 1941. NDH vlasti su donijele zakon o nacionalizaciji kojom su konfiscirale svu židovsku imovinu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |year=2016 |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=170}}&lt;/ref&gt; Ustaše su donijele i mnoge druge rasne zakone usmjerene protiv Židova i Roma, koji su postali politička osnova za provođenje [[Genocid u NDH|genocida]] nad tim narodima.

Jedan od vodećih ideologa ustaškog pokreta i ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] u govoru 27. lipnja 1941. sažeo je genocidne nakane vodstva NDH:

{{Quote box|width=100%|align=center|quote=Hrvatski se narod mora očistiti od svih elemenata, koji su za taj narod nesreća, koji su tome narodu tuđi i strani, koji u tom narodu rastvaraju njegove zdrave snage, koji su taj narod kroz desetljeća i stoljeća gurali iz jednog zla u drugo. To su naši Srbi i naši Židovi. |source=M. Lorković, 1941.&lt;ref&gt;Hrvatski narod, 28. VI 1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Yeomans, str. 16.&lt;/ref&gt;}}

Dok su prema većini manjina – Srbima, Židovima, Romima, Slovencima&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5890 |title=JUSP Jasenovac, Slovenci u KCL Jasenovac |access-date=25. ožujka 2013. |archive-date=28. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328200628/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5890 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i drugima provođene oštre mjere terora, deportacije, represije i diskriminacije, [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] su bili povlaštena nacionalna manjina, što je bilo osigurano nizom zakona i propisa. Zakonom donesenim 30. listopada 1941. Nijemcima se priznaju neograničena prava s obzirom na uporabu njemačkog jezika i zastave u NDH.&lt;ref name=&quot;sbplus&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sbplus.hr/kultura/povijest/izvod_iz_iskaza_mile_budaka_1945_i_dio/default.aspx#.UcoqeZz9Xi6 |title=Izvod iz iskaza Mile Budaka 26. svibnja 1945. (I. dio), sbplus.hr; prema ''Mile Budak – portret jednog političara'', Ivo Petrinović, Split, 2002. |access-date=26. lipnja 2013. |archive-date=15. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130815051307/http://www.sbplus.hr/kultura/povijest/izvod_iz_iskaza_mile_budaka_1945_i_dio/default.aspx#.UcoqeZz9Xi6 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iako je upitno je li postala dio ustaške ideologije, u nekim slučajevima [[Pavelić]] i država poticali su staru [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|teoriju o gotskom podrijetlu Hrvata]].&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/62394 Mario Jareb: ''Jesu li Hrvati postali Goti? Odnos ustaša i vlasti Nezavisne Države Hrvatske prema neslavenskim teorijama o podrijetlu Hrvata'', Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3, Prosinac 2008.]&lt;/ref&gt; Time se željelo distancirati Hrvate od [[Slaveni|Slavena]] (koje su [[nacisti]] smatrali rasno inferiornima) i ujedno dokazati da su Hrvati, zapravo, germanskog podrijetla. U Hrvate su istovremeno ubrajani i [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Sandžak|sandžački]] [[Muslimani (narod)|muslimani]], koji su smatrani najčišćim dijelom hrvatskog naroda zbog relativne izolacije od stranih utjecaja tijekom stoljeća.

=== Sustavni teror nad stanovništvom ===
{{Glavni|Ustaški zločini u Drugom svjetskom ratu}}
Osnovni princip ustaškog djelovanja bio je da će NDH biti država jedne nacije (hrvatske) i dviju religija (katoličke i muslimanske). Najveća prepreka ka realizaciji tog cilja bilo je srpsko stanovništvo pravoslavne vjere koje je u travnju 1941. brojalo nekih 1,820.000, to jest oko 30% ukupnog stanovništva NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}} Visoki ustaški dužnosnik Alexander Seitz je u ''Hrvatskom narodu'' izjavio: ''“Židovi i Srbi više ne mogu postojati, a to jamče hrvatska vojska i hrvatske ustaše.''”&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;  Kao državi jedne nacije, Srbi, zajedno sa Židovima i Romima, su bili su stavljeni van zakona, te su uskoro NDH vlasti počele provoditi sustavnu genocidnu politiku protiv sva ta tri naroda.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}} Kako bi provodili genocidne mjere protiv Srba, Židova i Roma, ustaše su uveli drakonske mjere tako široke primjene, da su i sami Hrvati postali njihove žrtve. Povjesničar Tomasevich piše da ''“Hrvati nikad u svojoj povijesti nisu bili izloženi takvoj legaliziranoj administrativnoj, policijskoj i sudskoj brutalnosti i zlostavljanju kao za vrijeme ustaškog režima.”''{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}}

Za provedbu represalija Pavelić je 10. svibnja 1941. stvorio Ustašku miliciju čije su vodstvo preuzeli ustaški emigranti. Povrh toga, nastale su i tzv. &quot;divlje&quot; ustaške oružane postrojbe. Obje vrste postrojbi ubrzo su stekle iznimno loš glas zbog terorističkih akcija protiv Srba, Židova, Roma i hrvatskih protivnika režima.{{sfn|Tomasevich|2001|p=340-341}} U kolovozu 1941. godine, neposredno pod Pavelićem, stvorena je Ustaška nadzorna služba (UNS), posebno partijsko tijelo za suzbijanje protuustaškog djelovanja, s 3 glavna odjela – Ustaška policija, Ustaška obavještajna služba i Ustaška obrana.{{sfn|Tomasevich|2001|p=341}} UNS je upravljao i svim NDH koncentracijskim logorima. Genocide nad Židovima i Romima u cijelosti (među Romima) ili velikom većinom (među Židovima) izvršile su NDH vlasti u državnim koncentracijskim logorima. Masovni pokolji Srba započeli su več krajem travnja 1941., a nastavljeni su u svibnju. Teror nad Srbima se dodatno razmahao nakon što se Pavelić sastao s Hitlerom 6. lipnja 1941.{{sfn|Tomasevich|2001|p=397-398}} Potom su ustaške vlasti ukinule sva ograničenja za progon Srba, a ustaše su u divljim pohodima pobili veliki broj Srba, ostale tjerali u logore gdje su zlostavljali i ubijali.{{sfn|Tomasevich|2001|p=398}}

Budući da su ustaše u početku imale svega 1100 pripadnika, Pavelić je već 10. travnja 1941. izdao zapovijed da se regrutiraju neregularne, &quot;pučke&quot; ustaše, da preuzmu kontrolu nad lokalnim vlastima te uhite i &quot;neutraliziraju neprijatelje Hrvatske”.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Alonso |first=Miguel |url=https://www.academia.edu/52506186/Kralj_The_Evolution_of_Ustasha_Mass_Violence |title=Fascist Warfare, 1922–1945: Aggression, Occupation, Annihilation |last2=Kramer |first2=Alan |last3=Rodrigo |first3=Javier |year=2019 |publisher=Springer Nature |location=Switzerland |pages=241-269 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dajući stanovništvu zeleno svjetlo za progon Srba, ustaše su im dale dozvolu za ubijanje.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Ustaški dužnosnik Dragutin Kamber kasnije je pisao da se “domoljublje mjerilo brojem poklanih Srba i Židova”.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;  Ustaški vrh je ispočetka izrazito velike ovlasti povjerio svojim stranačkim predstavnicima – logornicima – koji su na lokalnoj razini naređivali civilnim vlastima kako su htjeli. Mnogi od njih su poticali protusrpski teror, okupljajući oko sebe naoružane pobornike ustaškog pokreta – tzv. divlje ustaše, uglavnom osobe sklone kriminalu&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/2827 &quot;Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945.&quot;], Nikica Barić, POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002. Pristupljeno 25. lipnja 2021., str. 162-163&lt;/ref&gt; – te su njihovo nasilje i masovna ubojstva Srba izazivala kod te etničke zajednice dodatni strah i revolt. Mostarski biskup Alojzije Mišić je ovako opisao ustaška ubojstva Srba oko Mostara, u ljeto 1941:

„''Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, – žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika [pravoslavaca] bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.''”&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Masovni ustaški teror i ubojstva potaknuli su otpor Srba i rast partizana, sto je ugrožavalo planove okupatora. Zbog tog su rujna 1941. Talijani ponovno re-okupirali cijelu svoju okupacijsku zonu, prisilivši zatvaranje sustava ustaških koncentracijskih logora Gospić-Velebit-Pag.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Visoki njemački dužnosnici su takodjer vršili pritisak na Pavelića da obuzda nasilje.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Nakon izbijanja masovnih [[Ustanak u Hercegovini 1941.|ustanaka Srba u Hercegovini]] i [[Dan ustanka naroda Hrvatske|u drugim dijelovima NDH]] u lipnju i srpnju 1941., u kolovozu 1941. god.  Ante Pavelić poduzima korake radi ograničavanja utjecaja ustaških logornika, čija je djelatnost prouzročila opasni nered u državi, te je naredio prekid djelovanja [[Divlje ustaše|divljih ustaša]]. Prijeki sudovi su narednih mjeseci – prema izričitim i pisanim uputama samog Ante Pavelića – nerijetko na smrt osuđivali one ustaše koji su se ipak počinjali ubojstva i nasilja nad civilima.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=345951 &quot;Banja Luka 1941.-1942./1943. godine: previranja unutar vlasti Nezavisne Države Hrvatske&quot;], Nikica Barić, Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XIII No. 25-26 (1-2), 2018. Pristupljeno 25. lipnja 2021.&lt;/ref&gt; Na području Velike župe Psat i Krbava koja je obuhvaćala područja Like i zapadne Bosne u kojima je bilo osobito mnogo ustaškog terora, nakon smjene ustaških dužnosnika koji su poticali protusrpski teror, on je od rujna 1941. prestao. Međutim su ondje (i drugdje) već bile nastale ustaničke postrojbe, koje će i kasnijih godina nastaviti s oružanom borbom protiv NDH.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=352621 &quot;Ustroj civilnih i vojnih tijela vlasti NDH u Velikoj župi Krbava i Psat sa sjedištem u Bihaću 1941.-1942. godine&quot;], Franjo Jurić, Zbornik Janković, Vol. IV No. 4, 2019., str. 379-382, 384-385&lt;/ref&gt; Njemački historičar [[Alexander Korb]] 2010. god. iznosi da, nakon što je u proljeće i ljeto bilo na području NDH u ustaškom teroru pobijeno oko 100.000 Srba (ne postoje dokazi da je ta ubijanja izričito zapovjedio ustaški vrh, navodi Korb), taj protusrpski teror uglavnom obustavljen do kraja 1941. godine; međutim je na drugoj strani nastao teror – osobito četnika – protiv Hrvata i Muslimana, te je samo u Istočnoj Bosni u četničkim pokoljima pobijeno do kraja 1942. godine oko 100.000 Muslimana.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;[https://www.academia.edu/3443114/Understanding_Usta%C5%A1a_violence_2010_ Alexander Korb (2010) &quot;Understanding Ustaša violence&quot;], Journal of Genocide Research, 12:1-2, 1-18, str. 2-12. Pristupljeno 15. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;

Za razliku od tvrdnji Korba, hrvatski demograf Vladimir Žerjavić je izračunao da je sve ukupno tokom cijelog rata u NDH stradalo 75.000 Muslimana, te procjenjuje da su četnici odgovorni za 33.000 muslimanskih žrtava, od kojih 20.000 civila.{{sfn|Geiger|2012p=117}} Lovro Kralj navodi da je discipliniranje &quot;divljih ustaša&quot; bilo tek iznimka, i prvenstveno je poslužilo kao poruka da postanu dio ustaške hijerarhije te su većina pristupili Ustaškoj miliciji.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Dok su se masovna ubijanja Ustaške milicije nastavila, većina ubojstva su se nakon toga preselila u državno-organizane koncentracijske logore, s čim su uspjeli prikriti svoju genocidnu kampanju te istovremeno povećali učinkovitost.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Tomasevich takodjer piše da su NDH vlasti sprovodile sustavnu genocidnu politiku ka Srbima, u državnim NDH koncentracijskim logorima i drugdje, te unatoč tome što su se masovna ubojstva Srba umanjila s početkom 1943. – zbog pritiska Nijemaca i drugih razloga – teror protiv Srba je nastavio i nakon toga.

=== Koncentracijski logori ===
{{Glavni|Koncentracijski logor Jasenovac|Ustaški sabirni logori}}
Ustaške vlasti su ubrzo nakon proglašenja NDH počele izvoditi sustavnu genocidnu politiku protiv Srba, Židova i Roma, te represalije nad Hrvatima i drugima koji su se suprotstavili politici NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}} Već 15. travnja 1941., samo pet dana od stvaranja NDH, ustaše su formirale prvi koncentracijski logor ''[[Danica (logor)|Danica]]'', kraj Koprivnice.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Danica, prvi ustaški logor u NDH |url=https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |accessdate=2020-12-18 |work=www.vecernji.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt; U Zagrebu su u svibnju 1941. uhitili 165 židovskih omladinaca, članova sportskog kluba ''[[SK Makabi Zagreb|Makabi]]'' te ih poslali u ''Danicu -'' ustaše su kasnije ubile sve osim troje. Povjesničar [[Zdravko Dizdar]] procjenjuje da je kroz logor ''Danica'' prošlo 5.600 zatvorenika. Od 3.358 zatvorenika Danice koje je Dizdar uspio identificirati imenom, njih 2.862 (to jest 85%) ustaše su kasnije likvidirale u NDH logorima [[Sabirni logor Jadovno|Jadovno]] i Jasenovac. Većina su bili Srbi, ali bilo je i na stotine Židova te nešto Hrvata.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

U lipnju 1941., uspostavljen je novi sustav NDH koncentracijskih logora, Gospić-Jadovno-Pag. Ustaški izvori navode da su u te logore poslali 28.700 osoba tijekom ljeta 1941. godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=265}}&lt;/ref&gt; Od tih 28.700 osoba ustaški izvori pokazuju da ih se samo 4.000 vratilo nakon što su Talijani prisilili ustaše da te logore zatvore i povuku se s tog područja jer su masovna ubojstva ustaša izazivala snažan revolt među domaćim stanovništvom. Nakon što su stanovnici Talijanima prijavili zagađenje pitkih izvora zbog velikog broja leševa koji su trunuli po Velebitu, Talijani su poslali službu saniteta da provede istragu. Istraga opisuje veliki broj jama i masovnih grobnica u kojima je prema njihovim procjenama skončalo 12.000 ljudi. U [[Logor Slana na Pagu|koncentracijskom logoru Slana]] na otoku Pagu iskopali su masovnu grobnicu sa skoro 800 leševa, većina žene i djeca, od kojih je najmlađe imalo samo 5 mjeseci.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Većina žrtava u ovim logorima bili su Srbi, ali među njima je bilo 2.000-3.000 Židova. Sustavna genocidna politika NDH je kasnije dosegnula svoj vrhunac u [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskom logoru Jasenovac]], u kojem je bilo od 80.000 do 100.000 žrtava,&lt;ref name=&quot;:28&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - PITAJU NAS |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |accessdate=2021-01-05 |work=www.jusp-jasenovac.hr |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; od kojih su većinu činili žene i djeca.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |accessdate=2020-12-18 |work=www.jusp-jasenovac.hr}}&lt;/ref&gt;

=== Rasna i etnička politika ===
==== Odnos prema Srbima ====
{{glavni|Srbi u NDH}}
[[Slika:Ustaše order for Jews and Serbs to leave-1941.jpg|mini|200px|Naredba Srbima i Židovima da napuste sjeverni dio Zagreba]]

Na području NDH Srbi su činili oko 30 posto stanovništva. Iako je glavnina stranaka Srba u Hrvatskoj godinama surađivala s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]] u borbi protiv centralizma, prilikom uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] dio Srba pokazuje nespremnost na život u državi u kojoj su većina Hrvati.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/48435 Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska, Krešimir Regan, LZMK, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.2 Listopad 2008.]&lt;/ref&gt; No, ustaški pokret je i prije imao radikalno protusrpske stavove. Srbe su u cjelini smatrali krivima za nasilja [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskog režima]]. Povjesničar Tomašević – koji navodi da je neprimjerena politika srpskih vladajućih krugova, koja je uključivala nepriznavanje makedonske nacije i nepoštivanje hrvatskih nacionalnih prava i interesa, te koja je uključivala represiju i ubojstva protiv pripadnika HSS-a, a još više protiv komunista i ustaša &quot;onemogućile istinsku konsolidaciju međuratne jugoslavenske države&quot;. Međutim ustaške tvrdnje (s kojima su kasnije pokušavale opravdati svoju politiku prema Srbima) da su prijeratne vlasti ubile tisuće Hrvata jednostavno neistinite, jer nitko nije identificirao ni par stotina, a kamoli tisuća hrvatskih žrtava.{{sfn|Tomasevich|2002|p=17, 22-35, 451-452}} Dok su Hrvati u Kraljevini bili podvrgnuti represiji, ustaška politika prema Srbima u NDH bila je genocidne naravi i potpuno nesrazmjerna ranijim protuhrvatskim mjerama, kako po prirodi tako i po obimu.{{sfn|Tomasevich|2002|p=451-452}} Povrh toga NDH je sprovodio sustavne genocide nad Židovima i Romima, a i sami Hrvati nikada u svojoj povijesti nisu bili izloženi takvoj brutalnosti i zlostavljanju kao za vrijeme ustaškog režima.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432}}

Stabilnosti stanja nije pomoglo ni djelovanje četničkog pokreta – čije su organizacije postojale posvuda gdje je bilo Srba&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području slavonskobrodskog kotara u razdoblju Kraljevine Jugoslavije |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=14638 |journal=Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol. 2 No. 1, 2002. |pages=str. 81-83 |accessdate=2019-04-08}}&lt;/ref&gt;  – u vrijeme raspada Kraljevine Jugoslavije i uspostave vlasti NDH: bilježi se već u tim tjednima znatan broj ubojstava nenaoružanih osoba od strane nekih postrojbi jugoslavenske vojske&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |title=Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941. |url=https://hrcak.srce.hr/19060 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 39 No. 3, 2007. |pages=606-606 |accessdate=2019-04-08}}&lt;/ref&gt; i četnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-u-hrvatskoj-u-drugom-svjetskom-ratu-1941-1945-996 |title=Četnički zločini u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.) |author=Zvonimir Despot |date=2012-03-20 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-04-08}}&lt;/ref&gt; Međutim Tomasevich piše da se u svim tim slučajevima radilo o sukobima između povlačeće jugoslovenske vojske i pobunjenih hrvatskih jedinica koje su se postavile na ustašku stranu tokom nacističkog napada na Jugoslaviju. Djetaljni izvještaji u ustaškim novinama iz tog doba navode da je bilo par ducet hrvatskih vojnih i civilnih žrtava u takvim vojnim sukobima, te ne navode nikakve pokolje. Tek više no godinu dana kasnije je ustaška propaganda objavila tvrdnje o tobožnjim pokoljima 25 hrvatskih civila, za koje Tomasevich kaze da nema nikakvih dokaza.{{sfn|Tomasevich|2001|p=404-406}}

'''Pripreme na progon Srba'''
NDH režim vodio je sustavnu genocidnu politiku nad Srbima, s ciljem potpunog zatiranja Srba, putem protjerivanja, masovnih ubojstva i prisilnim prijelazima na katoličanstvo.{{sfn|Tomasevich|2002|p=431-460}} Nakon uspostave NDH, ustaški su dužnosnici odmah počeli davati oštre izjave protiv Srba, predstavljajući sve Srbe u NDH kao prvorazrednu prijetnju i prizivajući njihov nestanak ili asimilaciju,&lt;ref&gt;''Hrvatska krajina'', br. 18., 30. svibnja 1941.; cit. u: Dulić, Tomislav: &quot;Rethinking violence: mass murder in Croatia&quot;, str. 155., u ''The Routledge History of Genocide'' (2015.) ur. Cathie Carmichael i Richard C. Maguire {{citat|Uskoro...više neće biti Srba (...) naredio sam drastične mjere za njihovo potpuno ekonomsko uništenje i nove [zapovijedi] slijede za njihovo potpuno uništenje|[[Viktor Gutić]], 29.5.1941.)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Hrvatski narod'', 24. VI. 1941. {{citat|Srbi i Židovi niti mogu biti, niti će ih biti, jer zato jamči hrvatska vojska i hrvatske ustaše.|Aleksandar Seitz, 23.6.1941.)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;str.180.&quot;&gt;[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 180.{{citat|Ova država, ova naša domovina mora biti hrvatska i ničija više. I zato oni, koji su došli ovamo, ti treba i da odu!|Ministar [[Milovan Žanić]] na skupu u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., 180. str.{{citat|Mi imamo ne samo pravo, nego i dužnost tražiti od ovdašnjeg pravoslavnog življa, da taj živalj uvidi, što jest i da se prema tome snađe. Imamo zato pravo govoriti, ako je tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina.|Ministar [[Mile Budak]] na skupu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]}}&lt;/ref&gt; a ubrzo su počeli i prvi progoni. Srpska narodna manjina stavljena je na udar diskriminacijskih zakona, iako je dio uglednih Srba isprva nudio suradnju novoj vlasti.&lt;ref name=&quot;he&quot; /&gt; Na udaru su se među prvima našli kolonisti iz Srbije (uglavnom srpski veterani iz I. svjetskog rata), koje su jugoslavenske vlasti bile naselile na zemlji oduzetoj veleposjednicima u Slavoniji: 19. travnja 1941. godine objavljena je Zakonska odredba o nekretninama tzv. dobrovoljaca, kojom se od njih zemlja oduzima zemlja bez naknade, a njima zapovijeda da napuste NDH. Potom se nastavilo s protjerivanjem svih Srba koji su se na teritorij kojega je obuhvatila NDH naselili nakon 1900. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://centar.ius.bg.ac.rs/download/Pravni_poredak_NDH_l.pdf |title=PRAVNI POREDAK NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE |author=Boris Begović Zoran S. Mirković (urednici) |year=2018 |language=srpski |publisher=UNIVERZITET U BEOGRADU – PRAVNI FAKULTET |accessdate=2021-04-06}}&lt;/ref&gt; Već tijekom prvih mjeseci donesene su brojne zakonske odluke koje su bile usmjerene protiv Srba: otkazi iz javnih službi, morali su napustiti sjeverni dio [[Zagreb]]a,&lt;ref&gt;Naredba za evakuaciju Srba u Zagrebu koji stanuju u određenim sjevernim dijelovima grada, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85, 8. svibnja 1941. str. 3&lt;/ref&gt; Zagrebom su se mogli kretati samo danju,&lt;ref&gt;Odredba da se Srbi smiju kretati Zagrebom samo danju, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85., 8. svibnja 1941. str. 3)&lt;/ref&gt; određeno je da moraju nositi oznake sa slovom &quot;P&quot; za ''pravoslavni'' (to nije vrijedilo za Bugare, Rumunje, Ruse i druge pravoslavce u NDH),&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf |title=Veljko Đ. Đurić: Srbi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji 1941-1944. godine. Viđenje kroz sudbine sveštenoslužitelja, str. 156 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100357/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=22. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt; naziv vjere je promijenjen iz [[Srpska pravoslavna crkva|srpsko-pravoslavna]] u ''grčko-istočna'', zabranjena je [[ćirilica]].&lt;ref&gt;Zakonska odredba o zabrani ćirilice s Provedbenom naredbom Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski narod, svibanj 1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.novossti.com/2010/02/ndh-na-zivotu/ NDH na životu, Milorad Pupovac, Novosti-samostalni srpski tjednik, broj 530., 12. veljače 2010.]&lt;/ref&gt;

'''Protjerivanje'''

Njemački predstavnik u NDH [[Siegfried Kasche]] je 4. lipnja 1941. god. obavijestio [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] da su Nijemci donijeli odluku o prisilnom iseljavanju 260.000 Slovenaca iz dijelova Slovenije pripojenih Trećem Reichu. Kvaternik i NDH vlasti predložile su Nijemcima da umjesto da protjeraju Slovence u Srbiju, protjeraju ih u NDH, a NDH će zauzvrat isto toliko Srba protjerati u Srbiju.{{sfn|Tomasevich|2002|p=442}} Kasche i Kvaternik su tada dogovorili da će katolički svećenici i 35.000 Slovenac biti deportirani u NDH, dok će NDH u Srbiju deportirati isti broj pravoslavnih svećenika i Srba.  Povrh toga Nijemci su pristali na ustaške zahtjeve da protjeraju dodatnih 30.000 Srba doseljenih iz Srbije, kojima NDH nije htjela priznati status svojih državljana.

[[Datoteka:Serbs expelled from Croatia, July 1941.jpg|mini|lijevo|200px|Srbi napuštaju svoje domove. Vlasti NDH su vrlo brzo nakon proglašenja potpisale sporazum o razmjeni stanovništva s [[Treći Reich|Trećim Reichom]] po kojem će Nijemci deportirati Slovence iz pripojene Slovenije u NDH, a NDH će deportirati Srbe sa svog područja u [[Nedićeva Srbija|Srbiju]].]]Državno ravnateljstvo za ponovu NDH sprovodilo je preseljavanja Slovenaca u NDH i preseljavanja Srba u Srbiju.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} Deportacije Srba obavljane su noću, ljudima je davano najviše 30 minuta da se spreme. Smjeli su ponijeti samo 50&amp;nbsp;kg osobnih stvari te novac i manje vrijednosnice. Nisu smjeli prodati svoj posjed ili drugu imovinu. Svu tu imovinu Srba NDH vlasti su nacionalizirale bez odštete.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} NDH vlasti su prvo protjerale istaknute ljude – oni sa znatnom imovinom ili potencijalni vođe, jer se time moglo zaplijeniti više imovine, a preostalim srpskim življem, lišenim vođa, lakše manipulirati. S tim ciljem do rujna 1941. protjerano je i 335 svećenika, ili oko polovice klera SPC. Deportirane Srbe ustaške vlasti prebacivale su u sabirne logore, odakle su ih vlakovima odvozili u Srbiju. Tokom deportacije ustaše su ljudima otimale i preostalu imovinu i novac, fizički ih zlostavljali, ponekad ubijali, kao u logoru u Slavonskoj Požegi, gdje su 26. kolovoza 1941. ustaše ubile 435 Srba.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Kramer |first=Slavko |year=2015 |title=SLOVENSKI IZGNANCI V NEODVISNI DRŽAVI HRVAŠKI |p=443 |url=http://www.slovenci-zagreb.hr/wp-content/uploads/2017/02/Slovenski_izgnanci_v_NDH.pdf |url-status=live |publisher=Svet slovenske narodne manjšine Mesta Zagreb}}&lt;/ref&gt;

Dok službeni NDH dokumenti navode svega 15.000.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2012/0038-982X1202001S.pdf |title=ORGANIZIRANO MASOVNO PRISILNO ISELJAVANJE SRBA IZ HRVATSKE 1941. GODINE |author=Filip Škiljan |publisher=Stanovništvo 2/2012 |accessdate=2021-05-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;, ''Historijski zbornik'', br. 14, Zagreb, 1956, str. 126.&lt;/ref&gt; do 17.000 protjeranih Srba,{{sfn|Tomasevich|2002|p=445}} njemački vojni izvještaji pokazuju da su ustaše povrh toga ilegalno protjerale daleko više ljudi. Tako Siegfired Kasche, koji je pregovarao sporazum od 4. lipnja i promatrao njegovu provedbu u NDH, piše da su do rujna 1941. NDH vlasti u Srbiju, u legalnim i ilegalnim transportima deportirale ukupno 118.110 ljudi&quot;. Zauzvrat, Nijemci su do tada deportirali svega 9.343 Slovenaca u NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=445}} Planove o organiziranom preseljavanju je omelo izbijanje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] u srpnju 1941., te su posve obustavljeni odlukom Nijemaca u listopadu 1941. No i nakon toga ustaše su nastavile protjerivat Srbe, a mnogi su i pobjegli zbog ustaškog terora. Opće je prihvaćeno, da je oko 200.000 Srba protjerano ili izbjeglo iz NDH.&lt;ref&gt;Škiljan, op. cit.&lt;/ref&gt;{{sfn|Tomasevich|2002|p=446}}

'''Masovna ubojstva Srba'''

Usporedno s deportacijama i zakonskim podređivanjem Srba, ustaške vlasti su počele kampanju uništenja. Prvi masovni [[Pokolj u Gudovcu|pokolj]] dogodio se u [[Gudovac|Gudovcu]] pokraj Bjelovara 28. travnja 1941., gdje su ustaše strijeljali između 184 i 196 bjelovarskih Srba. Uslijedili su masakri u [[Pokolj u glinskoj crkvi|Glini]] (300-400 ljudi){{sfn|Goldstein|2013|p=135}} i drugim većinskim srpskim mjestima; 15-ak viđenijih Srba iz Banje Luke, među kojima i episkop Platon Jovanović, uhićeno je 5. svibnja te strijeljano. Ustaške postrojbe pod komandom [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]] svibnja 1941. su počinile brojne pokolje u Lici i na Kordunu – u Blagaju (400 ubijenih civila),&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Slavko |url=https://books.google.com/books?id=tPCrbVJNvWUC&amp;newbks=0&amp;hl=en |title=1941: The Year That Keeps Returning |date=2013-11-05 |publisher=New York Review of Books |isbn=978-1-59017-700-6 |language=en |p=119}}&lt;/ref&gt; Gornjoj i Donjoj Suvaji (173 ubijenih civila, većinom žene, djeca i starci, uz silovanja i seksualnu mutilaciju žena),{{sfn|Goldstein|2013|p=155}}&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Adriano |first=Pino |url=https://books.google.com/books?id=Wf4OEAAAQBAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |last2=Cingolani |first2=Giorgio |date=2018-03-10 |publisher=Central European University Press |isbn=978-963-386-207-0 |language=en |p=193}}&lt;/ref&gt; Osredcima (pokolj 30 staraca i starica),&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Bergholz |first=Max |url=https://books.google.com/books?id=nsh1DQAAQBAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |title=Violence as a Generative Force: Identity, Nationalism, and Memory in a Balkan Community |date=2016-11-29 |publisher=Cornell University Press |isbn=978-1-5017-0643-1 |language=en |p=110}}&lt;/ref&gt; Bubnju (prema ustaškim izviještajima poklali 152 civila),{{sfn|Bergholz|2016|p=115}} Boričevcu (63 civila, među njima 10-oro djece).{{sfn|Goldstein|2013|p=156}} Do kraja srpnja ustaše su samo u Lici pobile oko 1.800 Srba.{{sfn|Adriano|Cingolani|2018|p=193}} Već tijekom svibnja i lipnja [[ustaše]] odvode poznate i utjecajne muškarce [[Srbi|srpske]] nacionalnosti i [[Komunistička partija Hrvatske|komuniste]] u internaciju po raznim logorima diljem NDH. Većina tih ljudi svoj će kraj dočekati u [[Logor Jadovno|logoru Jadovno]] koji je osnovan u Lici krajem lipnja. U nešto manje od dva mjeseca funkcioniranja, logor Jadovno, kao i njegove okolne jame, postat će poprištem zločina nevjerojatnih razmjera. U ta je dva mjeseca ubijeno, prema nekim procjenama, otprilike 13.000 ljudi, od ukupno 24.000 ljudi koliko je ubijeno u logorskom sustavu [[Gospić]] – [[Velebit]] – [[Pag]] čiji je Jadovno bio dio.&lt;ref name=&quot;GOLD&quot;&gt;[[Slavko Goldstein]], ''1941.: godina koja se vraća'', Historiae, knj. 8 (Zagreb: Novi Liber, 2007), str. 240.&lt;/ref&gt;

Brojni pokolji sprovedeni su i u drugim djelovima NDH. Mostarski biskup [[Alojzije Mišić]], u pismu kojeg je [[7. studenoga]] 1941. poslao nadbiskupu [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepincu]] opisivao je zločine koje su ustaše počinile samo u prvih šest mjeseci rata nad pravoslavnim stanovništvom u djelu Hercegovine:

{{citat|Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Tomo Vukušić |title=MOSTARSKI BISKUP ALOJZIJE MIŠIĆ (1912.-1942.) ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (II.) Prilog proučavanju međucrkvenih i međunacionalnih odnosa* |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=37130 |date=2006-09-21 |journal=Crkva u svijetu : Crkva u svijetu |volume=41 |issue=3 |pages=326–341 |language=hr |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt;|Alojzije Mišić}}

General [[Vladimir Laxa]] nakon operacije radi gušenja [[Ustanak u Hercegovini 1941.|Ustanka Srba u Hercegovini]] iz lipnja 1941. god. iznosi ocjenu o razlozima ustanka, izvješćujući da tamošnji ustaše &quot;... vjerovahu, da su svoju zadaću izvršili krvoprolićima, a ne misle, da su uklonili samo jedan dio ljudi, a naprotiv najveći dio srpskog pučanstva iz straha pobjegao je s oružjem u krševe, planine i šume, riješen da radi umre smrću dostojnom čovjeka, nego da bude kod kuće zlostavljen i tučen bez svijesti. Najvećim dijelom ustaše snose krivicu za sadašnje nemire, koji nemiri moraju biti u klici ugušivani od mlade Hrvatske vojske.&quot; Vojskovođa Slavko Kvaternik potom u rujnu 1941. godine naređuje oštar obračun protiv tzv. [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] navodeći da &quot;to nisu ustaše, nego divljaci i pljačkaši, koji zaslužuju da se – kao i [[Četnici u NDH|četnici]] – &quot;stave pred prieki sud&quot;. Iako je vrh NDH krajem 1941. godine poduzeo mjere da se teror protiv Srba umanji i osigura sigurnost pripadnika te etničke zajednice, samovolja ustaša je i nadalje štetila općem stanju sigurnosti u NDH i odmagala konsolidaciji stanja u državi.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/2827 &quot;Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945.&quot;], Nikica Barić, POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002. Pristupljeno 15. lipnja 2021., str. 162-163&lt;/ref&gt;

Međutim, Tomasevich navodi da je od samog početka najveći dio ustaškog terora nad Srbima bio sproveden kao dio državno-osmišljene politike NDH režima.{{sfn|Tomaseivch|2001|p=406}} Masovna ubojstva Srba su se smanjila od početka 1943. nadalje, prije svega zbog porasta partizanskog otpora, pritiska Nacista na ustaše da smanje teror koji je poticao otpor, kolaboracije četnika s Taljanima i Nijemcima, te dogovora između ustaša i četnika koji su vidjeli partizane kao svoje zajedničke neprijatelje.{{sfn|Tomasevich|p=408}} No ustaška ubojstva Srba od strane zvaničnih NDH vlasti su se nastavila i nakon 1941. Tako su ustaše samo u Jasenovcu tokom 1942. godine istrijebile 34.092 Srba, te 8.377 dodatnih Srba u istom logoru tokom 1943. – 1945.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - Poimenični popis žrtava |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/default.aspx?sid=6284 |access-date=2022-02-05 |website=www.jusp-jasenovac.hr}}&lt;/ref&gt; I pokolji na terenu su isto nastavili. 6. – 9. veljače 1942, zvanične ustaške postrojbe su poklale 2,300 Srba, uključujući cijeli razred osnovnoškolaca, u okolini Banje Luke.{{sfn|Goldstein|2018|p=209}} Svibnja 1942. [[Crna legija]] je u [[Vlasenica|Vlasenici]] pobila 890 Srba i Židova, nakon silovanja žena i djevojaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Hoare |first=Marko Attila |url=https://books.google.com/books?id=94bzAAAAMAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks, 1941-1943 |date=2006-12-14 |publisher=OUP/British Academy |isbn=978-0-19-726380-8 |language=en |p=202-203}}&lt;/ref&gt;

'''Prisilni vjerski prijelazi i napadi na SPC'''

S ciljem eliminacije Srba, NDH režim nastojao je i silom nagnati što veći broj Srba da pređu s pravoslavlja na katoličanstvo. Unatoč tome što su znali da se vjerski prijelazi vrše pod ekstremnom prisilom, Vatikan i Stepinac nisu se javno suprotivili ustaškoj politici masovnih vjerskih prijelaza.{{sfn|Tomasevich|2002|p=594}} No da bi zaštitili Crkvu, zauzeli su se za dobrovoljni pristup vjerskim prijelazima, putem pravila koja je Hrvatska biskupska konferencija uvela studenog 1941.{{sfn|Tomasevich|2002|p=596}} Ipak u pismu Papi od 3. prosinca 1941. godine, Stepinac pisao da su se za konverzije na katoličanstvo “pokazivale najbolje perspektive”, iako se iz pisma vidi kako je Stepinac znao da crkvena pravila za preobraćenje u praksi nisu poštovana.{{sfn|Tomasevich|2002|p=597}} Ustaše su često koristile prijelaze da okupe Srbe i izvrše pokolje, čak i nakon prijelaza Srbi su bili izloženi teroru. Tako je mostarski biskup [[Alojzije Mišić]] pisao Stepincu da ustaše ubijaju i prekrštene Srbe, “dok su novoobraćenici još u crkvi kod sv. mise, hvataju ih, staro-mlado, muško-žensko, gone ko roblje… u masama u vječnost. {{sfn|Tomasevich|2002|p=595}} Tijekom rata procjenjuje se da je na katoličanstvo prešlo oko 250.000 ljudi. {{sfn|Tomasevich|2002|p=593-597 }} 
 
Povrh prisilnih vjerskih prijelaza, ustaše su sprovodile i druge masovne napade na Srpsku pravoslavnu crkvu{{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}} Ustaše su ubile 183 pravoslavna svećenika, te 5 [[Episkop (pravoslavlje)|episkopa]](biskupa),{{sfn|Tomasevich|2002|p=645}} dok su zatvorili i mučili [[mitropolit]]a zagrebačkoga. Uz to ustaše su u Srbiju protjerale 335 pravoslavnih svećenika i jednog episkopa,{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} tako da su ubili ili protjerali oko 85% pravoslavnih svećenika u NDH, s namjerom “da pravoslavno stanovništvo ostane bez duhovnog vodstva kako bi se ustaška politika pokatoličavanja Srba prisilom mogla lakše provoditi”. {{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}} Ustaše su uništile i oskrnavile brojne pravoslavne crkve, zabranile [[Ćirilica|ćirilicu]] i [[julijanski kalendar]], koji se koriste u SPC, zabranili su i izraz “Srpska pravoslavna crkva”. {{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}}  Pravoslavne škole su zatvorili, SPC-u zabranili prikupljati doprinose od vjernika, oduzimajući joj time prihod. Imovina SPC-a je oduzeta i dio je predan Katoličkoj crkvi. Konačno, kako bi uništili SPC, pokušali su stvoriti [[Hrvatska pravoslavna Crkva|Hrvatsku pravoslavnu crkvu]], s uvezenim ruskim patrijarhom, ali ta nije uspjela pridobiti pristaše. {{sfn|Tomasevich|2002|p=601}} Unatoč svim tim pokušajima uništenja SPC, Tomasevich navodi da nije uspio pronaći nijednu javnu osudu tih zločina od strane Stepinca ili itkog drugog iz vrha Katoličke Crkve.

'''Otpor ustaškom teroru'''

Nakon proglašenja NDH izbilo je nekoliko srpskih pobuna. Ubrzo je ustaška politika terora (maltretiranja, progoni, masovna ubojstva, rasni zakoni, prisilna pokrštavanja) pojačala otpor kod lokalnih Srba i dovela do masovnijeg ustanka. 24. lipnja u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] je izbio tzv. [[Ustanak u Hercegovini 1941.|Vidovdanski ustanak]]&lt;ref&gt;[http://www.udbina.com/index.php?Itemid=131&amp;catid=104:ii-svijetski-rat-&amp;id=1459:likvidacije-hrvata-i-prije-ustanka-u-srbu&amp;option=com_content&amp;view=article Udbina] Likvidacije Hrvata i prije ustanka u Srbu&lt;/ref&gt; kao reakcija na teror tzv. [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] nad Srbima.&lt;ref name=&quot;srbi&quot; /&gt; U vodstvu ustanka su ispočetka sudjelovali i [[Savez komunista Jugoslavije|komunisti]], i [[četnici]], iako je među njima otpočetka bilo stanovite netrpeljivosti. Do diferencijacije između partizana pod vodstvom komunista i četnika došlo je u jesen 1941. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-04-06}}&lt;/ref&gt; Veći dio ustanika iz reda hrvatskih Srba priključio se do kraja 1941. god. partizanima, dok se manji dio (pogotovo s tromeđe Like, Bosne i Dalmacije)&lt;ref name=&quot;bio-proleksis&quot;&gt;{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/46824 |title=partizani |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2013-10-15}}&lt;/ref&gt; priključio rojalistima i ekstremnim nacionalistima, [[Četnici u NDH|četnicima]]. 
27. srpnja izbilo je ustanak u [[Srb]]u, [[Donji Lapac|Donjem Lapcu]], [[Drvar]]u i [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]], pri čemu su počinjeni [[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|pokolji u Drvaru]] i [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskom Grahovu]].&lt;ref name=&quot;HIC&quot;&gt;[http://hic.hr/hrvatsko-slovo/hrv-slovo170709.html HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120617030857/http://hic.hr/hrvatsko-slovo/hrv-slovo170709.html|date=17. lipnja 2012.}} Ante Beljo: ''Blagdan sv. Ane i četnička pobuna [[27. srpnja]] 1941., slavlje nad zločinom'', podlistak, 17. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;
Ustanak je bio oružana pobuna protiv [[Kronologija ustaških zločina 1941.|ustaških zločina]] nad [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima]] u [[Lika|Lici]]. Radilo se o masovnom ustanku [[Gerila|gerilskih]] jedinica i naroda pokrenutog od strane [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]]. Za vrijeme samog ustanka u Srbu, tj. u kotaru Donji Lapac nitko od lokalnih političara velikosrpske i četničke orijentacije u tome nije sudjelovao. Stevo Rađenović, Miloš Torbica i Jovo Keča su za to vrijeme bili u Italiji-pripojenoj Dalmaciji, gdje su izbjegli, dok je [[Pajica Omčikus]] odbio biti komandant čete gerilskih odreda za [[Srb]] svjestan da je njegov utjecaj u narodu minoran prema onome komunista.&lt;ref name=&quot;TVRTKO&quot;&gt;prof. dr. sc. [[Tvrtko Jakovina]] [http://www.jutarnji.hr/ustanak-u-srbu--sto-se-dogodilo-27--srpnja-1941--/850034/ Ustanak u Srbu: što se dogodilo 27. srpnja 1941.?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222090445/http://www.jutarnji.hr/ustanak-u-srbu--sto-se-dogodilo-27--srpnja-1941--/850034/ |date=22. prosinca 2015. }}, [[Jutarnji list]], 27.07.2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NOVOSTI&quot;&gt;[[Slavko Goldstein]], [http://www.novossti.com/2011/07/ratovanje-na-pravoj-strani-s-izrazitim-antifasistickim-karakterom/ Ratovanje na pravoj strani], Novosti broj 605. 24.07.2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JOSIP&quot;&gt;Josip Jagić, [http://www.bilten.org/?p=1863#footnote_5_1863 Tko je ustao 27. jula 1941. i protiv koga?], Bilten, 25.07.2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IVO&quot;&gt;Ivo Goldstein, [http://www.jutarnji.hr/tko-kaze-da-je-27--srpnja-datum-cetnicke-pobune--ustasoidno-bulazni/873560/ Tko kaže da je 27. srpnja datum četničke pobune, ustašoidno bulazni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307144656/http://www.jutarnji.hr/tko-kaze-da-je-27--srpnja-datum-cetnicke-pobune--ustasoidno-bulazni/873560/ |date=7. ožujka 2016. }}, [[Jutarnji list]],31.07.2010.&lt;/ref&gt; Međutim je na području susjednog kotara Gračac, koji je bio bliži četničkim uporištima u Sjevernoj Dalmaciji, na stanovito vrijeme ipak prevladao utjecaj četnika, koji su potom preuzeli kontrolu i nad samim ishodištem ustanka u Srbu.&lt;ref&gt;Jereb, op. cit.&lt;/ref&gt; Prema [[Ivo Goldstein|Goldsteinu]], među [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatskim partizanima]] krajem 1941. bilo je otprilike 77% Srba i 21,5% Hrvata. 
[[Datoteka:Pavelić, Artuković i Germogen 1003a.jpg|mini|desno|200px|Pavelić, Artuković i [[Germogen]], imenovani [[patrijarh]] [[Hrvatska pravoslavna crkva|HPC]]]]

Stanovita promjena odnosa prema [[Srbi u NDH|Srbima u NDH]] nastupila je u proljeće 1942. na njemačko traženje, budući da su [[Treći Reich|Nijemci]] uvidjeli da je politika terora i represije prema Srbima štetna po njihove interese.&lt;ref name=&quot;tj&quot; /&gt; Naime, jačala je pobunu, koja je vezivala više njemačkih vojnika u NDH.&lt;ref name=&quot;tj&quot;&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić, 2000.]&lt;/ref&gt; Tako je osnovana [[Hrvatska pravoslavna crkva]], Srbi su uključeni u [[domobranske radne postrojbe]]&lt;ref name=&quot;mjeseci&quot; /&gt; (dotad nisu smjeli biti dio [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]]),&lt;ref name=&quot;srbi&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=4778 Nikica Barić: Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945., POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002.]&lt;/ref&gt; a dana im je i mogućnost služenja u [[Hrvatska protuzračna legija|protuzračnoj legiji upućenoj u Njemačku]].&lt;ref name=&quot;srbi&quot; /&gt; Obitelji Srba koji su se odazvali pozivu u Domobranstvo puštene su na slobodu ako su se nalazile u sabirnim logorima.&lt;ref name=&quot;srbi&quot; /&gt; Prestalo se s progonom Srba u [[Nedićeva Srbija|Nedićevu Srbiju]], a napuštena je i politika nasilnog tzv. ''prekrštavanja''. Kao glavni krivac za zločine prema Srbima označen je [[Eugen Dido Kvaternik|Eugen &quot;Dido&quot; Kvaternik]], koji je naglo smijenjen. No, pobuna je već toliko odmakla da ove mjere nisu značajnije utjecale na nju. Isto tako, vlasti NDH su početkom 1942. počele sklapati sporazume s [[Četnici u NDH|četničkim postrojbama]], na području njemačke okupacijske zone izravno, a talijanske neizravno, kako bi se izbjegli međusobni sukobi i koordinirale akcije protiv [[NOVJ|partizana]].&lt;ref&gt;Fikreta Jelić-Butić: ''Četnici u Hrvatskoj 1941-1945'', Globus, Zagreb 1986.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sd&quot;&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/65858/Default.aspx NDH četnicima davala oružje i mirovine, Goran Kotur, Slobodna Dalmacija, 15.08.2009.]&lt;/ref&gt; Četničke postrojbe na mnogim su mjestima službeno vođene kao dobrovoljačke postrojbe [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]], četnici su formalno izjavili da su građani NDH, a NDH im je osiguravala liječenje, streljivo i slično.&lt;ref name=&quot;jt&quot;&gt;Tomasevich, Jozo. War and Revolution in Yugoslavia 1941–1945: Occupation and Collaboration, Stanford, Cal., Stanford University Press, 2001. ISBN 0-8047-3615-4&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sd&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[Philip J. Cohen|Cohen, Philip J.]], ''Serbia's secret war: propaganda and the deceit of history'', (predgovor [[David Riesman]]), Texas A&amp;M University Press, 1996., ISBN 0-89096-760-1, str. 90.{{citat|On May 28, 1942, the Bosnian Chetniks and the Ustasha state authorities concluded the first of several formal agreements by which the Croatian military would supply Chetnik forces; Chetnik wounded in campaigns against Partisans would receive care in Croatian military hospitals; and the widows and orphans of Chetniks who died while figthing against Partisans would receive the same financial assistance provided to the surviving family members of Croatian soldiers. As late as 1944, wounded Chetniks could be transported from the Independent State of Croatia to the Belgrade Military Hospital, or even to Germany, for medical treatment. These agreements covered about ten thousand of the roughly fifteen thousand Bosnian Chetniks within the German occupation zone.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{sr icon}} [http://znaci.org/00001/114_1.pdf Dr. Branko Latas: Dokumenti o saradnji četnika sa Osovinom: Dokumenti četničkog porekla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422023058/https://znaci.org/00001/114_1.pdf |date=22. travnja 2023. }}, str. 21., 22., 23., preuzeto 28. listopada 2012.&lt;/ref&gt;

Vlasti NDH su se sustavno u kontaktima s njemačkim vojnim vlastima zauzimale da se osigura razoružavanje četnika, s umjerenim uspjehom: Nijemci su nakon [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]] početkom 1943. godine razoružali glavne snage četnika, koje su radi sudjelovanja u toj protupartizanskoj operaciji bile okupljene u Hercegovini, izigravši pritom Talijane koji su te četnike naoružali i plaćali.&lt;ref&gt;[https://kupdf.net/download/jozo-tomasevich-rat-i-revolucija-u-yu-1941-1945_5b0c4099e2b6f5973512f61e_pdf Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945 - okupacija i kolaboracija,], Jozo Tomasevich, EPH Liber 2010., str. 171&lt;/ref&gt; 1943. godine je diplomacija NDH uspjela putem britanskih diplomatskih predstavnika u Vatikanu plasirati i izvještaj o zločinima i namjerama četnika, lažno pripisan nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]]. Glavni autor tog izvješća [[Krunoslav Draganović]] je i nadalje opisivao četnike kao snagu koja želi zlouporabiti britansku vojnu podršku kako bi uz zločinačko etničko čišćenje stvorilo etnički homogenu Veliku Srbiju; uz to naglašavajući da su po Hrvate mnogo opasniji četici: &quot;Dok partizani ubijaju pojedine osobe, koje pripadaju vladajućim krugovima, četnici ubijaju sve, koji su katolici&quot;. Nije poznato je li taj izvještaj pridonio odluci Britanaca da umjesto četnika počnu oružjem i drugom pomoći podupirati partizane.&lt;ref name=&quot;:42&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Jure Krišto |date=2020-05-13 |title=Rješenje enigme navodnoga pisma nadbiskupa Stepinca papi od 18. svibnja 1943. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=345191 |journal=Obnovljeni Život : časopis za filozofiju i religijske znanosti |language=hr |volume=75. |issue=1. |pages=25–37 |id=10.31337/oz.75.1.2 |accessdate=2022-01-28}}&lt;/ref&gt;

'''Broj žrtava'''

[[Vladimir Žerjavić]], danas najpriznatiji autoritet za pitanja ratnih gubitaka, na temelju [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|demografskih]] izračuna i sustavnog pregleda brojnih dokumenata, procijenio je početkom 1990.-ih godina [[Srbi u NDH: Broj žrtava|ukupne srpske žrtve u NDH]] na 322.000 mrtvih, u čemu 82 tisuća pripadnika partizanskih i 23 tisuće pripadnika četničkih postrojbi, 25 tisuća umrlih od tifusa, 20 tisuća civila stradalih u njemačkom logoru Sajmište kod Zemuna i daljnjih 45 tisuća civila pobijenih od Nijemaca na drugim mjestima, 15 tisuća civila pobijenih od Talijana, 34 tisuće civila stradalih u borbama ustaša, četnika i partizana, 28 tisuća pobijenih na raznim mjestima, te 50 tisuća pobijenih u sustavu logora Jasenovac.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2019-11-06}}&lt;/ref&gt; Povjesničari Tomasevich, Goldstein i drugi pišu da su ustaše nastavile s masovnim ubijanjem Srba 1942., pri čemu hrvatski JUSP Jasenovac navodi daj samo u Jasenovcu 1942. pobijeno 34.000 Srba, te 1942. – 1945. ukupno 43.000 Srba.&lt;ref name=&quot;:102&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |accessdate=2020-12-18 |work=www.jusp-jasenovac.hr}}&lt;/ref&gt; Bilo je i ustaških pokolja Srba na drugim područjima, primjerice nakon [[Bitka na Kozari|Bitke na Kozari]] i od strane Crne legije 1942. u istočnoj Bosni.{{sfn|Tomasevich|2002|p=422}}

Prema temeljito provedenom popisu žrtava fašizma i palih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] (nije se popisivalo poginule vojnike i civile na strani sila Osovine; ali se među žrtve fašizma pribrojilo 3.710 žrtava bombardiranja, uglavnom [[Saveznici|savezničkih]]) provedenom 1950. godine, na antifašističkoj strani je od ukupnih 155.142 poginulih i zbog ratnih zbivanja umrlih osoba bio čak 84.709 Srba na području tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]. Hrvati (kojih je na antifašističkoj strani i od bombardiranja poginulo ukupno 55.802) su među tim žrtvama prevladavali na područjima Sjevernog Jadrana (11.776 od ukupnih 12.897 žrtava) i Dalmacije (20.674 od ukupnih 24.891 žrtava antifašističkoj strani), te u Gradu Zagrebu (2.974 od ukupnih 6.464 žrtava; tu se bilježi čak 2.863 postradalih Židova). Na širem području Karlovca poginulo je na antifašističkoj strani 42.950 Srba i svega 2.676 Hrvata, na području Zapadne Slavonije 11.276 Srba i 4.715 Hrvata, a na području istočne Slavonije 12.418 Srba i 4.543 Hrvata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Mate Rupić |title=Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=304516 |accessdate=2021-04-06 |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 1, 2001.}}&lt;/ref&gt;

Srpski povjesničar [[Dragan Cvetković]] iz beogradskog Muzeja žrtava genocida, u cijeloj NDH procijenjuje temeljem revizije podataka iz jugoslavenskog popisa žrtava na antifašističkoj strani provedenog 1964. godine da je na čitavom području NDH bilo 332.000 – 352.000 etničkih Srba koji su izgubili život kao civili na antifašističkoj strani (što je 66% ukupnih civilnih žrtava u NDH na antifašističkoj strani); oko 90% njih se u jugoslavenskim popisima navodi da su ih pobili ustaše. Cvetković procjenjuje da je iz reda etničkih Hrvata na antifašističkoj strani bilo 51.000 – 54.000 civilnih žrtava (tj. oko 10% ukupnih civilnih žrtava u NDH na antifašističkoj strani). Cvetković naglašava da za žrtve na &quot;koloboracionističkoj&quot; strani – kako iz reda vojnika, tako i iz reda civila – nedostaju podatci, jer je odluka jugoslavenskih vlasti bila da se podatci o tim žrtvama ne prikupljaju. Podaci iz komunističkih popisa kojima raspolažu kod Muzeja žrtava genocida u Beogradu sadržavaju također tek manji dio žrtava četnika: na području današnje Republike Hrvatske se tako evidentira tek 239 Hrvata – civila te 262 Srba – civila.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Cvetkovic |first=Dragan |date=2011-02-01 |title=Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - numeričko određenje |url=https://www.researchgate.net/publication/326865558_Holokaust_u_Nezavisnoj_Drzavi_Hrvatskoj_-_numericko_odredenje |journal=Istorija 20. veka |volume=29 |pages=169 |doi=10.29362/ist20veka.2011.1.cve.163-182}}&lt;/ref&gt; Hrvatski povjesničar Igor Graovac je u istraživanju iz 1996. god. bio poimenično ipak utvrdio 2.905 Hrvata koje su na području Republike Hrvatske pobili četnici. Graovac naglašava da taj podatak kojega je on utvrdio na temelju izvora koji su mu bili dostupni predstavlja &quot;do sada, metodom osobne identifikacije, ustanovljeni broj&quot;, kojega je moguće uvećati dodatnim istraživanjima; uz daljnju napomenu da neki hrvatski autori ukupni broj stvarno pobijenih od strane četnika u čitavoj NDH ugrubo procjenjuju na oko 20 tisuća, samo iz reda etničkih Hrvata. Graovac napominje da procjena o 20 tisuća od četnika pobijenih Hrvata za sada nije utemeljena na dostatnim dokazima u vidu točnih podataka o identitetu žrtava četnika – jer ih jugoslavenski popisivači nisu evidentirali, a Republika Hrvatska nije financirala kasnija kvalitetna popisivanja.&lt;ref name=&quot;fss&quot;&gt;Igor Graovac, Dragan Cvetković: [http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf &quot;Ljudski gubici Hrvatske 1941.-1945. godine: pitanja, primjeri, rezultati...&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120327232045/http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf|date=27. ožujka 2012.}}&lt;/ref&gt;

==== Odnos prema Židovima i Holokaust ====
{{glavni|Holokaust u NDH}}
[[Datoteka:Znak MGZ 300109.jpg|mini|desno|150px|Znak koji su morali nositi [[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]] u [[Zagreb]]u, 1942. – 1943.]]
[[Slika:Ustaše militia execute prisoners near the Jasenovac concentration camp.jpg|mini|lijevo|200px|Pripadnici [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]] usmrćuju skupinu ljudi.]]
Već u prvih nekoliko tjedana NDH uslijedili su radikalni zakoni protiv Židova, usmjereni na njihovo potpuno uništenje.&lt;ref&gt;Yeomans, str. 13.&lt;/ref&gt;  Dana 30. travnja 1941. [[Ante Pavelić]] potpisuje glavne rasističke zakone, prenesene iz nacističkih [[Nürnberški zakoni|Nürnberških zakona]] iz 1935. godine: ''Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti'', ''Zakonska odredba o državljanstvu'' i ''Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskog naroda''. Proglašeno je da jedino osobe &quot;arijske&quot; krvi mogu biti hrvatski državljani, dok su Židovi stavljeni van zakona. Zabranjeni su brakovi između Židova i osoba &quot;arijskog&quot; podrijetla. Krajem travnja 1941., mjesecima prije nego što su nacisti uveli slične mjere u Njemačkoj, ustaše su naredile svim Židovima da nose oznake, tipično žutu Davidovu zvijezdu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2016|p=121}} Kasnije NDH režim je zapljenjio i nacionalizirao svu židovsku imovinu i tvrtke. Zabranjeno im je raditi u javnoj službi, a ubrzo su počele čistke Židova koji su već radili u upravi, gospodarstvu, vojsci. Isključeni su iz svih škola i sveučilišta. Zabranjeno im je bilo živjeti u pojedinim dijelovima grada te su im oduzimani stanovi i kuće.

Krajem 1941. i početkom 1942. ustaške vlasiti ruše [[Zagrebačka sinagoga|sinagogu]] u Zagrebu, a sličnu sudbinu doživjele su i druge sinagoge. Osnovan je posebni židovski odsjek pri policijskim i sigurnosnim organima koji je popisivao Židove. Počevši od ljeta 1941. uhićivani su i deportirani u logore na području NDH (Jasenovac, Jadovno, Pag, Đjakovo, Loborgrad, itd) i u inozemstvu. Od oko 39.000 prijeratnih Židova na teritoriju NDH, ubijeno ih je oko 31.000,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Jewish Losses during the Holocaust: By Country |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jewish-losses-during-the-holocaust-by-country |access-date=2022-03-03 |website=encyclopedia.ushmm.org |language=en}}&lt;/ref&gt; velika većina u NDH logorima, dok oko 7.000 ih je bilo poslano u Njemačku. NDH se od [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] po pitanju rasne politike razlikovala samo po jednoj odredbi: naime, zakonom je uspostavljen institut počasnog [[Arijska rasa|arijstva]], koje je dodjeljivano [[Židovi]]ma koji su se borili za NDH ili stekli zasluge &quot;za hrvatsku stvar&quot; prije uspostave države 1941.&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt; Ta odredba iskorištena je gotovo isključivo kako bi se od progona izuzela nekolicina rođaka, supruga i prijatelja visokih dužnosnika ustaškog režima.&lt;ref&gt;Yeomans, str. 14-5.&lt;/ref&gt; Protužidovske zakone Pavelić je formalno ukinuo svega nekoliko dana prije nego što je napustio Zagreb i pobjegao u Italiju, kad se gotovo ni na koga više nisu ni mogli primijeniti i kad je izgubio vlast na gotovo cijelom teritoriju NDH.&lt;ref name=&quot;crohis&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf |title=crohis.com, Zakonske osnove progona političkih protivnika i rasno nepodobnih u NDH |access-date=2. kolovoza 2007. |archive-date=29. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929084301/http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==== Odnos prema Romima i Porajmos ====
U skladu s rasnim zakonima NDH, osim Srba i Židova, žestoko su bili proganjani i [[Romi u Hrvatskoj|Romi]]. ''[[Porajmos]]'' ([[Romski jezik|ro]]. [pʰoɽai̯ˈmos], uništenje) je termin kojim [[Romi]] označavaju genocid koji je nad tim narodom provođen od strane [[Nacizam|nacista]] i njihovih kolaboracionista tijekom [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]]. Najveći broj Roma stradao je u koncentracijskim logorima. Romi, koji su uključivali i pripadnike [[Sinti|Sinta]], zarobljeni su uglavnom u različitim krajevima današnje Bosne i Hercegovine, a posebno na području [[Kozara|Kozare]]. Dovedeni su u Jasenovac i zatočeni u ''Sabirnom logoru br. III'' (''Ciglana'') gdje su hrana, piće, smještaj i sanitarni uvjeti bili još lošiji nego u ostatku logora, gdje su ionako već bili ekstremno loši. Procjene broja likvidiranih Roma kreću se od 20.000 do 50.000 ubijenih. Povjesničar Matt Biondich navodi kako su ustaše istrijebile gotovo sve Rome, jer je prvi poratni popis iz 1948. zabilježio svega 405 Roma u Hrvatskoj te 422 u BiH.&lt;ref name=&quot;biondich&quot;&gt;{{citiranje časopisa |last=Biondich |first=Matt |title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 . |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |journal=United States Holocaust Memorial Museum Center for Advanced Holocaust Studies |pages=38–39}}&lt;/ref&gt;

==== Odnos prema Muslimanima ====
[[Datoteka:Dzamija Zagreb NDH.jpg|desno|mini|250px|Poglavnikova džamija u Zagrebu za vrijeme NDH, danas [[Meštrovićev paviljon]]]]
[[Ustaški pokret]] (uostalom kao i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|HSP]] iz kojeg je ponikao) je od početka svog djelovanja, u skladu sa [[Pravaši|Starčevićevim naukom]], smatrao [[Bošnjaci|bosanskohercegovačke muslimane]] Hrvatima.&lt;ref name=&quot;prikaz&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/81893 Mladen Barać: Nada Kisić Kolanović, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941. – 1945., prikaz, Migracijske i etničke teme 26 (2010), 1: 85–92]&lt;/ref&gt; Takvo mišljenje zastupao je još od 19. stoljeća i dio muslimanske elite,&lt;ref&gt;Zlatko Hasanbegović, Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje &quot;pravaške&quot; džamije u Zagrebu 1908., Zbornik radova &quot;Pravaška misao i politika&quot;, [[Hrvatski institut za povijest]], Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6324-61-3, str. 93.&lt;/ref&gt; pa je i među ustaškom emigracijom bilo muslimana. Snažan hrvatski kulturni i prosvjetni utjecaj na bosanske muslimane postojao je otprije, protežiran putem društava poput &quot;[[HKD Napredak|Napretka]]&quot; i &quot;Narodne uzdanice&quot;, koja su često i politički usmjeravala muslimane prema preuzimanju hrvatskoga nacionalnog identiteta.&lt;ref name=&quot;prikaz&quot; /&gt; Uspostavom NDH i preuzimanjem čitave [[BiH]], po pravaškoj percepciji povijesne hrvatske zemlje (a pretendiralo se i na [[Sandžak]], čije je muslimansko stanovništvo, navodno, tome bilo sklono), aktivira se rasna teorija o bosanskohercegovačkim muslimanima kao &quot;najčišćem dijelu hrvatskog naroda&quot;.&lt;ref name=&quot;prikaz&quot; /&gt; Vodstvo NDH aktivno je radilo na širenju svijesti o pripadnosti Muslimana hrvatskoj naciji.&lt;ref name=&quot;prikaz&quot; /&gt; Tako su neki istaknuti proustaški Muslimani imenovani na visoke položaje, poput [[Džafer-beg Kulenović|Džafer-bega Kulenovića]], potpredsjednika vlade, ili ministara [[Mehmed Alajbegović|Mehmeda Alajbegovića]], Hakije Hadžića, [[Osman Kulenović|Osmana Kulenovića]], [[Meho Mehičić|Mehe Mehičića]] i [[Hilmija Bešlagić|Hilmije Bešlagića]]. U Zagrebu je [[Meštrovićev paviljon|Dom likovnih umjetnika]], sa snažnom simbolikom, preinačen u [[Džamija|džamiju]], a okolni trg je preimenovan u Trg [[Kulin ban|Kulina bana]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.daz.hr/salon_zagreb_33.htm |title=Džamija (Trg Kulina bana), izbor iz zbirke Ulčnik Ivan, serija Fotografije, Stari Zagreb, Državni arhiv u Zagrebu |archive-url=https://web.archive.org/web/20120104223402/http://www.daz.hr/salon_zagreb_33.htm |archive-date=4. siječnja 2012. |access-date=21. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt; Ustaše su također pokušali iskoristiti Muslimane kako bi dobili naklonost i priznanje NDH od strane [[Turska|Turske]], koja je u to doba bila neutralna.&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 40.&lt;/ref&gt;

No, vodstvo NDH nije uspjelo [[Kroatizacija|nacionalizirati široke muslimanske mase u hrvatskom smislu]], pa su one ostale indiferentne prema [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskom nacionalizmu]], a pogotovo prema [[Ustaški pokret|ustaškom pokretu]].&lt;ref name=&quot;prikaz&quot; /&gt; Odmak od nacionalizma propagiran je iz vrha Islamske vjerske zajednice u BiH.&lt;ref name=&quot;prikaz&quot; /&gt; Već od rujna [[1941.]] pa do prosinca iste godine uslijedio je niz rezolucija dijela bosanskohercegovačkih muslimana kojima se distanciraju od ustaških progona i zločina nad Srbima, budući da je u ustaškim postrojbama bilo mnoštvo muslimana. [[Sarajevska rezolucija]], donesena [[12. listopada]], uručena je ministru NDH Jozi Dumandžiću.&lt;ref name=&quot;hadži&quot; /&gt; [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Džafer-beg Kulenović]] su pokušavali nagovoriti potpisnike rezôlūcijā na povlačenje potpisa, ali nisu uspjeli.&lt;ref name=&quot;hadži&quot;&gt;{{citiranje časopisa |last=Hadžijahić |first=Muhamed |title=Istorija Naroda Bosne i Hercegovine |url=http://www.scribd.com/doc/47323922/Muhamed-Hadzijahic-Muslimanske-rezolucije-1941 |year=1973 |publisher=Institut za istoriju radničkog pokreta |location=Sarajevo |language=sh |pages=274–282 |ref=harv}}&lt;/ref&gt; [[Jure Francetić]] je prijetio da će pobiti sve potpisnike rezolucija.&lt;ref&gt;{{citiranje časopisa |last=Cetin |first=Onder |title=1941 Resolutions of El-Hidaje in Bosnia and Herzegovina as a Case of Traditional Conflict Transformation |journal=European Journal of Economic and Political Studies |year=2010 |volume=3 |url=http://ejeps.fatih.edu.tr/docs/articles/98.pdf |pages=80 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110523221509/http://ejeps.fatih.edu.tr/docs/articles/98.pdf |archive-date=23. svibnja 2011. |access-date=21. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt; No, nakon razočaranja reakcijom ustaškog vodstva, u kolovozu [[1942.]] pojavio se nepotpisani memorandum [[Hitler]]u, za koji se sumnja da je nastao u njemačkim obavještajnim krugovima,&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/81893 Zlatko Hasanbegović: Nada Kisić Kolanović, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.—1945., ŠK, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2009., 450 str.; prikaz, Pilar, Časopis za društvene i humanističke studije, Godište V. (2010.), br. 10(2)]&lt;/ref&gt; s peticijom kojom se traži autonomija Bosne pod [[Treći Reich|njemačkim]] vrhovništvom te posebna vojna postrojba [[Bošnjaci|Muslimana]].&lt;ref&gt;{{citiranje knjige |last=J. Donia |first=Robert J. |title=Sarajevo: a biography |year=2006 |publisher=University of Michigan Press |location=Ann Arbor, Mich |isbn=978-0-472-11557-0 |oclc=61821983 |chapter=The multiple roles of Sarajevo's muslims |chapterurl=http://books.google.rs/books?id=ACvJHam2_-oC&amp;pg=PA187&amp;dq=sarajevo+1941+resolution&amp;hl=en&amp;ei=lO2vTvavCseZhQe94NXYAg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=2&amp;ved=0CCwQ6AEwAQ#v=onepage&amp;q=sarajevo%201941%20resolution&amp;f=false |ref=harv}}&lt;/ref&gt; Tome je djelomično udovoljeno osnivanjem [[13. SS oružana gorska divizija &quot;Handžar&quot;|SS-divizije &quot;Handžar&quot;]]. No, u nju je ipak, na inzistiranje NDH, koja se panično bojala bilo kakve bosanske autonomije, ušao određeni broj Hrvata, a službeno je nosila i ime &quot;1. hrvatska&quot;.&lt;ref&gt;[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 84.&lt;/ref&gt;

=== Suradnja s NDH četnicima ===
[[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|thumb|330x330px|Ustaški i domboranski časnici s četničkim komandantom [[Uroš Drenović|Urošem Drenovićem]] ]]
Unatoč tome sto su zastupali suprotstavljene nacionalizme, suočeni s rastućom snagom zajedničkog neprijatelja, to jest partizana, ustaški režim i četnici diljem NDH potpisali su u proljeće 1942. sporazume o suradnji {{sfn|Tomasevich|1975|p=227}} U uvodu svih ovih sporazuma stoji:
:Sve dok postoji opasnost od oružanih partizanskih bandi, četničke formacije dragovoljno će surađivati s hrvatskim oružanim snagama u borbi i uništavanju partizana te će u tim operacijama biti pod zapovjedništvom hrvatskih oružanih snaga.{{sfn|Tomasevich|1975|p=227}}

Osim toga, sporazumima je precizirano da će vojska NDH opskrbljivatii četnike oružjem i streljivom, četnici ranjeni u protupartizanskim akcijama liječit će se u vojnim bolnicama NDH, a udovice i siročad poginulih četničkih boraca primat će državnu novčanu pomoć jednaku pomoći koju su primale udovice i siročad vojnika NDH. Vlasti NDH su oslobodile neke Srbe u ustaškim logorima, ali samo na posebnu preporuku četničkih zapovjednika (dakle, ne partizane i njihove simpatizere).{{sfn|Tomasevich|1975|p=228}} 30. lipnja 1942. Glavni stožer Poglavnika šalje drugim ministarstvima NDH priopćenje s potpisom maršala Slavka Kvaternika u kojem sažima te sporazume s NDH četnicima.{{sfn|Tomasevich|1975|p=228}}

Ustaški ministar Mladen Lorković je 26. svibnja 1942. u priopćenju lokalnim vlastima NDH napisao da se temeljem ovih sporazuma „Domobranski stožer slaže s Vašim prijedlogom da se poglavarima grčko-istočne zajednice odobri pomoć od milijun kuna, [[Momčilo Đujić]]u, [[Mane Rokvić]]u, [Branku] [[Branko Bogunović|Bogunović]]u, Paji Popoviću i Paji Omčikusu, 200 jugoslavenskih topova i 10 mitraljeza“.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Popović |first=Jovo |url=https://books.google.com/books?id=ufi4AAAAIAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |title=Pop izdaje |year=1988 |publisher=Stvarnost |isbn=978-86-7075-039-5 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Ustaše i četnici su, uz njemačke i talijanske snage, sudjelovali u većim bitkama protiv partizana u NDH: ofenziva na Kozari, [[bitka na Neretvi]], [[Desant na Drvar]], [[Kninska operacija]] 1944., itd.

Uz osobno odobrenje Ante Pavelića, 1945. komandant četničke [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], [[Momčilo Đujić]], sa svojim postrojbama, bježi preko NDH na Zapad.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://povijest.net/odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima/|title=Odlazak četničke divizije iz kninske krajine i predaja saveznicima {{!}} Hrvatski povijesni portal|last=Zovak|first=Domagoj|language=en-US|access-date=2020-04-13|archive-date=3. veljače 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220203205258/https://povijest.net/odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ante Pavelić je u travnju 1945., prema vlastitom priznanju, primio “dva generala iz stožera Dražu Mihailovića i s njima postigao dogovor o zajedničkoj borbi protiv Titovih komunista”.{{sfn|Goldstein|2018}} Prvih dana svibnja 1945. četničke jedinice povlače se kroz ustaški Zagreb, na putu ka Bleiburg, odakle su izručeni novim vlastima te su skupa s pripadnicim NDH vojske skončali na Teznu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Ferenc |first=Mitja |date=2012-12-28 |title=Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji. O istraživanju grobišta u protutenkovskom rovu u Teznom (Maribor) |url=https://hrcak.srce.hr/95078 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=44 |issue=3 |pages=539–569 |issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt;

===Odnos prema Hrvatskoj seljačkoj stranci ===
{{glavni|Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata}}
[[Datoteka:Andrija Artuković za govornicom.jpg|mini|250px|desno|Zasjedanje [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog državnog sabora]], 1942.]]
Do izbijanja [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] 1941. godine, Hrvatska seljačka stranka je uživala snažnu podršku uvjerljive većine hrvatskog naroda, te je kontrolirala većinu općinskih vlasti i vlast [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. Vodstvo HSS-a je surađivalo u urednoj primopredaji vlasti Banovine Hrvatske i općinskih vlasti novom vodstvu NDH, ali nije surađivalo u formiranju nove vlade i selekciji nižih državnih dužnosnika.

[[Ustaše]] su prije rata imali negativan stav prema nekim istaknutim članovima HSS-a, tako da su, primjerice, [[Juraj Krnjević|Jurja Krnjevića]] nazvali &quot;izdajicom hrvatskog naroda&quot;.&lt;ref&gt;Boban, Ljubo: Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 3, Zagreb: Školska knjiga i Stvarnost, 1990., str. 80.&lt;/ref&gt; Isto tako, njihov je tisak često napadao Mačeka nakon [[sporazum Cvetković-Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] i uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], optužujući ga za izdaju, gubitak teritorija, a nerijetko i za korupciju i osobno bogaćenje.&lt;ref&gt;&quot;Čestitka dr. Mačeku&quot;, u Zagrebu, sredinom kolovoza 1940.&lt;/ref&gt; Neki ustaše su još 1939. prijetili &quot;obračunom&quot; [[Mihovil Pavlek Miškina|Mihovilu Pavleku Miškini]], književniku i istaknutom HSS-ovcu.&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot;&gt;[http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2012/03/19/niti-70-godina-od-ustaskog-pogubljenja-seljackog-tribuna-i-hss-ovca-mihovila-pavleka-miskine-ne-zna-se%e2%80%a8gdje-je-ubijen/ Zvonimir Despot: Niti 70 godina od ustaškog pogubljenja seljačkog tribuna i HSS-ovca Mihovila Pavleka Miškine ne zna se gdje je ubijen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408085814/http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2012/03/19/niti-70-godina-od-ustaskog-pogubljenja-seljackog-tribuna-i-hss-ovca-mihovila-pavleka-miskine-ne-zna-se%E2%80%A8gdje-je-ubijen/ |date=8. travnja 2012. }}, preuzeto 28. ožujka 2012.&lt;/ref&gt;

Iako su pripadnici [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-ove]] [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke i građanske zaštite]] osigurali miran prijenos vlasti i neometanu uspostavu nove države, ustaško vodstvo je ubrzo razoružalo i raspustilo tu organizaciju. Ustaše su odmah počeli s polaganom likvidacijom same stranke, pokrenuvši kampanju protiv stranke i kampanju izjašnjavanja organizacija HSS-a za ustaški pokret, za što su bili posebno zainteresirani.&lt;ref name=&quot;hss&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/87089 Franko Mirošević: Fikreta Jelić-Butić, Hrvatska seljačka stranka, Izdavač »Globus« Zagreb, 1984, Recenzija, Prikaz; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.17 No.1, listopad 1984.]&lt;/ref&gt; Uslijedila su uhićenja i stavljanje pod prismotru nekih članova vodstva stranke.&lt;ref name=&quot;hss&quot; /&gt; Nakon što su [[11. lipnja]] [[1941.]] zabranjene sve političke stranke, zabranjen je i HSS, koji je smatran prijetnjom režimu.&lt;ref name=&quot;hss&quot; /&gt; Odmah su zabranjene i sve organizacije i glasila Hrvatske seljačke stranke. Premda je [[Vladko Maček]] [[s:Mačekova izjava|svojim proglasom]] hrvatskom narodu učinio uslugu novom režimu, kako bi ga spriječili u političkom djelovanju, vlasti [[NDH]] zatvorile su ga u listopadu 1941. u [[Sabirni logor Jasenovac]].&lt;ref name=&quot;povijest.net&quot;&gt;[http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2007/macek/ Povijest.net: Hrvoje Petrić: Vladko Maček] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311025335/http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2007/macek |date=11. ožujka 2016. }}, preuzeto 28. svibnja 2012.&lt;/ref&gt; Dio desnog krila HSS-a ušao je u strukture vlasti, no većina vodstva stranke nije pružila podršku NDH, već se odlučila ili na politiku čekanja, ili na kasniju podršku [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP-u]]. Kad je [[Ante Pavelić|Pavelić]] 1942. sazvao [[Hrvatski državni sabor]], njegovim su članovima imenovani, među ostalima, zastupnici izabrani na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.|izborima 1938.]] i članovi Glavnog odbora HSS-a, ukupno 96 HSS-ovaca, a HSS-ovac Ivan Najcan imenovan je potpredsjednikom. Odazvalo ih se 60.&lt;ref name=&quot;hss&quot; /&gt; Skupina od 28 članova HSS-a zajedno s predsjednikom Sabora [[Marko Došen|Markom Došenom]] i [[Vinko Krišković|Vinkom Kriškovićem]] predala je [[Ante Pavelić|Paveliću]] memorandum kojim se zahtijevalo oslobađanje iz logora svih osoba i skupina zatočenih po načelu kolektivne odgovornosti.&lt;ref name=&quot;vk&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic |title=Vinko Krišković: Izabrani politički eseji; Autobiografija, Priredio Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003., ISBN 953-150-269-2 |access-date=30. listopada 2012. |archive-date=9. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609120740/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[[Nada Kisić Kolanović|Kisić Kolanović, Nada]]: ''Andrija Hebrang. Iluzije i otrežnjenja'', Zagreb: Institut za suvremenu povijest, 1996., str. 50.{{citat|Prema jednom izvještaju [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]] iz Zagreba tih dana, poslanici su uz oslobađanje Mačeka tražili i raspuštanje konclogora i prestanak progona Srba i Židova.|Nada Kisić Kolanović}}&lt;/ref&gt; U istom je memorandumu postavljeno pitanje kako je moguće [[Dalmacija|Dalmaciju]], koja je kolijevka hrvatske državnosti, prepustiti [[Mussolini]]ju i to od strane režima koji sebe smatra prohrvatskim.&lt;ref name=&quot;vk&quot; /&gt; Postavljeno je i pitanje gdje se nalazi [[Vladko Maček]] i na osnovu kojih zakonskih propisa mu je oduzeta sloboda.&lt;ref name=&quot;vk&quot; /&gt; Pavelić je u govoru pred saborom posljednjeg dana zasjedanja, [[28. veljače]], odgovorio da je Maček upućen na &quot;prisilni boravak&quot; da ne bi dolazio u dodir s ljudima koji održavaju veze s inozemstvom, odnosno s predstavnicima HSS-a u emigrantskoj vladi.&lt;ref name=&quot;vk&quot; /&gt; Od ožujka [[1942.]] Maček je bio u kućnome pritvoru na njegovu imanju u [[Kupinec|Kupincu]].&lt;ref name=&quot;povijest.net&quot; /&gt; [[29. kolovoza]] [[1942.]] [[ustaše]] su uhitili 60-ak članova [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]] na čelu s [[August Košutić|Augustom Košutićem]] te ih zatvorili u [[Lepoglava|Lepoglavi]] pod optužbom suradnje s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]]. Pušteni su [[23. prosinca]] iste godine. U lipnju [[1942.]] u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|sabirnom logoru Stara Gradiška]] ubijen je [[Mihovil Pavlek Miškina]], jedan od najpoznatijih i u narodu najpopularnijih [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-ovaca]].&lt;ref name=&quot;Večernji list&quot; /&gt;
{{Dvostruka slika|lijevo|August Kosutic.jpg|130|Ljudevit Tomasic.JPG|130|[[August Košutić]], ''de facto'' vođa HSS-a tijekom boravka Mačeka u zatvoru|[[Ljudevit Tomašić]], jedan od vodećih HSS-ovaca, zavjerenik u [[Urota Lorković-Vokić|planu Lorković-Vokić]]}} 
U ljeto [[1943.]] zbog jačanja [[NOVJ]] [[Treći Reich|Nijemci]] predlažu uspostavu nove vlade, koju bi sačinjavali [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-ovci]] i nestranački stručnjaci, dok bi [[Ante Pavelić|Pavelić]] odstupio s vlasti.&lt;ref name=&quot;hss&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot;&gt;''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 253.&lt;/ref&gt; [[Ustaše]] su željeli koalicijski vladu te su stupili u kontakt s HSS-om, čiji su predstavnici isključili mogućnost koalicije, zatražili stvaranje činovničke vlade i raspisivanje izbora, što je [[Mladen Lorković|Lorković]] ocijenio neprihvatljivim te su pregovori propali.&lt;ref name=&quot;hss&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Tijekom [[1943.]] Maček je zatočen u stanu [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]] te ponovno u [[Kupinec|Kupincu]], a od prosinca [[1943.]] nalazio se u izolaciji u Zagrebu.

Sredinom [[1944.]] [[Mladen Lorković|Lorković]], [[Ante Vokić|Vokić]], dio [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] časnika i [[Urota Lorković-Vokić|drugih zavjerenika]] kontaktira HSS u svrhu izvođenja [[Urota Lorković-Vokić|državnog udara]], razoružavanja ustaša, objave rata Njemačkoj i poziva [[saveznici]]ma na iskrcavanje na dalmatinskoj obali, sve kako bi NDH kraj rata dočekala na savezničkoj strani. Zadnji dogovor između [[Urota Lorković-Vokić|zavjerenika]] (Lorkovića, Vokića i predstavnika HSS-a, te [[Ivanko Farolfi|Farolfija]]) od [[22. kolovoza]] pretpostavljao je da jedna zagrebačka jedinica izvede udar, dovede [[Vladko Maček|Maček]]a na [[Markov trg]], a on će pozvati narod i vojsku na rat protiv Nijemaca i pozvati saveznike na iskrcavanje.&lt;ref&gt;Nada Kisić-Kolanović, Mladen Lorković – ministar urotnik, Golden marketing, 1998, Zagreb, 83.&lt;/ref&gt; No, plan je propao kad su za njega saznali Nijemci.

U posljednjim danima travnja 1945. ponovno su oživjeli prijedlozi da [[Vladko Maček]] preuzme u svoje ruke hrvatsku vladu i ostvari kontakt s Angloamerikancima.&lt;ref name=&quot;hdpz&quot; /&gt; Prema nekim tvrdnjama, Maček je prihvatio ovu ponudu uz uvjet da snage [[Hrvatske oružane snage|HOS-a]] moraju barem dva tjedna održati bojišnicu ispred [[Zagreb]]a.&lt;ref name=&quot;hdpz&quot; /&gt; No to nitko nije mogao jamčiti, pa je taj plan propao.&lt;ref name=&quot;hdpz&quot; /&gt; U isto vrijeme, u [[Sabirni logor Jasenovac|sabirnom logoru Jasenovac]] smaknuti su HSS-ovci koji su sudjelovali u [[Urota Lorković-Vokić|uroti Lorković-Vokić]], [[Ljudevit Tomašić]] i [[Ivanko Farolfi]].

=== Odnos prema Katoličkoj crkvi ===
{{glavni|Katolička crkva u NDH}}
[[Datoteka:Crkveno i svjetovno vodstvo NDH.46465.jpg|desno|mini|200px|Crkveno i svjetovno vodstvo NDH na ceremonijalnom okupljanju]]
[[Datoteka:NDH - salute.jpg|desno|mini|200px|Predsjednik Vlade NDH [[Nikola Mandić]] pozdravlja nacistički u prisustvu nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Stepinca]] i ostalih crkvenih dužnosnika, pogreb [[Marko Došen|Marka Došena]]]]
[[Rimokatolička crkva u Hrvatskoj|Katolička crkva u Hrvatskoj]] je isprva s oduševljenjem pozdravila stvaranje NDH, smatrajući da je narod doživio ostvarenje svojih ideala.&lt;ref name=&quot;matko&quot; /&gt; Ustaški režim odmah je proklamirao da je NDH &quot;katolička država&quot; i da je njegovo vodstvo &quot;odano katolicizmu&quot;, ali to se više odnosilo na hrvatski kulturni identitet nego na njegovu političku orijentaciju.&lt;ref name=&quot;vij&quot;&gt;Gojko Borić: Tomislav Vujeva: Stepinac i Katolička crkva u ratnoj Hrvatskoj 1941–1945., Otklon od režima, Vijenac, broj 446, 7. travnja 2011., ISSN 1330-2787&lt;/ref&gt; Doneseni su neki &quot;moralni&quot; zakoni koji su bili u duhu vjere (zabrana psovki, rada seljaka nedjeljom i blagdanom, pobačaja i prostitucije).&lt;ref name=&quot;vij&quot; /&gt; Osim toga, NDH je svakako nastojala pomoću Crkve doći do priznanja [[Vatikan]]a, u čemu su crkveni vrhovi pokušali pomoći.&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 17.-18.&lt;/ref&gt; Dio nižeg klera bio je naklon ustaškom pokretu, a i neke katoličke laičke organizacije i tiskovine su ušle u službu ustaške ideje.&lt;ref name=&quot;matko&quot;&gt;[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 126-127&lt;/ref&gt; No, kod većine klera, a pogotovo vodstva Crkve, uslijedilo je razočaranje. Tako, primjerice, zagrebački [[kanonik]] [[Pavao Lončar]] već [[20. travnja]] [[1941.]] izjavljuje da je Pavelić &quot;duhovna sirotinja&quot; te da &quot;svećenici ne smiju biti ustaški oficiri&quot;.&lt;ref name=&quot;uspon&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/uzoriti-kardinale--zasto-se-niste-pomolili-u-jasenovcu-kao-papa-u-auschwitzu-/289073/ |title=Otvoreno pismo kardinalu Bozaniću, Slavko Goldstein, Jutarnji list, 28. rujna 2009 |access-date=1. studenoga 2012. |archive-date=22. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222085426/http://www.jutarnji.hr/uzoriti-kardinale--zasto-se-niste-pomolili-u-jasenovcu-kao-papa-u-auschwitzu-/289073/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Zbog takvih izjava je po Izvanrednom prijekom sudu bio osuđen na smrt, a zahvaljujući jedva isposlovanom pomilovanju odležao je dvije godine u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]].&lt;ref name=&quot;uspon&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt; Već [[14. svibnja]] [[1941.]], kardinal [[Alojzije Stepinac|Stepinac]] prosvjeduje kod Pavelića zbog [[Pokolj u glinskoj crkvi|pokolja Srba u Glini]].&lt;ref&gt;Krišto, 1998., dokument br. 15, str. 39–40&lt;/ref&gt; Nekoliko dana nakon toga, uslijedili su prosvjedi zbog označavanja Židova i Srba posebnim znakom&lt;ref&gt;Krišto, 1998., dok. br. 30, str. 50–51&lt;/ref&gt; te prosvjed prilikom upućivanja &quot;nearijevaca&quot; u sabirne logore.&lt;ref&gt;Krišto, 1998., dokument br. 64, str. 77–78&lt;/ref&gt; Nakon zaključaka [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] o vjerskim prijelazima, o čemu Stepinac piše [[Ante Pavelić|Paveliću]] [[20. studenog]] [[1941.]], [[Ante Pavelić]] i [[Eugen Dido Kvaternik]] navodno su planirali početkom [[1942.]] uhititi Stepinca. Od toga ih je odvratio [[Slavko Kvaternik]], koji je iz [[Rim]]a poslao u [[Zagreb]] [[Nikola Rušinović|Nikolu Rušinovića]], kako bi ih odvratio i upozorio Stepinca.&lt;ref&gt;Rušinović, str. 120-127&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krišto, 2001., str. 77–80&lt;/ref&gt; Velik odjek imala je propovijed koju je Stepinac održao na blagdan Krista Kralja, [[25. listopada]] [[1942.]] (to je, inače, vrijeme [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] kada su sile Osovine bile na vrhuncu snage i uspjeha). Odlučno se usprotivio teoriji o superiornim i inferiornim rasama i narodima i praksi koja se iz te teorije izvodi, te je osudio [[rasizam]] i [[šovinizam]].&lt;ref&gt;Krišto, 1998., dokument br. 216, str. 224–225&lt;/ref&gt; Ustaše su zabranili tiskanje ove propovijedi. Zauzimanje nadbiskupa Stepinca za ljude koje su ustaške vlasti progonile kao državne neprijatelje (naročito [[Židovi u Hrvatskoj|Židove]] i [[Srbi u NDH|Srbe]]) [[Ante Pavelić|Pavelić]] nije podnosio, pa je svoju netrpeljivost prema nadbiskupu i iskazivao (npr. nepozivanjem Stepinca u protokolarnim prigodama kad je njegova nazočnost bila očekivana).&lt;ref name=&quot;matko&quot; /&gt;

U srpnju [[1943.]] izvršen je neuspjeli [[atentat]] na generala [[Ivan Prpić (general)|Ivana Prpića]], načelnika Glavnog stožera oružanih snaga. Atentat je organizirala ustaška &quot;grupa Tomić&quot;, koja je pod izravnom [[poglavnik]]ovom kontrolom radila na likvidaciji njegovih neprijatelja. U programu likvidacija te grupe bio je, navodno, i atentat na nadbiskupa [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinca]]. O tome svjedoči jedno izvješće njemačkog policijskog atašea u Zagrebu Hansa Helma. Kako je Prpić preživio, organizatori su kompromitirani, pa se od atentata na Stepinca odustalo.&lt;ref&gt;Krišto, 1998., dokument br. 342, str. 354&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krišto, 2001., str. 88-89&lt;/ref&gt;

[[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|Ustaški tajni agenti]] su držali na oku crkvene velikodostojnike i bili su nezadovoljni njihovim držanjem, pogotovo nakon [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinčeve]] propovijedi [[31. listopada]] [[1943.]], kad je oštro ustao protiv [[Rasizam|rasizma]] i &quot;nečovječnih metoda nerazboritih pojedinaca, koji su mislili da mogu raditi što ih volja, i da za njih ne postoji zakon ni ljudski ni Božji&quot;.&lt;ref name=&quot;step&quot; /&gt; Tiskanje propovijedi je bilo zabranjeno.&lt;ref name=&quot;step&quot;&gt;Stepinac mu je ime, ur.: Vinko Nikolić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1991., str. 45–50&lt;/ref&gt;
{{citat|Zagrebačko svećenstvo riedko je kada pokazalo svoju odanost narodu i narodnim probitcima...zagrebački Kaptol je i danas iz tog razloga mrtva trublja, njegovi predstavnici mrtvi trubljači, jer su zakazali i ostavili na cjedilu hrvatsku narodnu borbu...oni niti danas nisu iskreni suradnici hrvatske vlade niti narodni borci, kao što je to slučaj sa klerom u Slovačkoj, nego su anglofili i jugoslaveni, a to je njihova najveća sramota. Treba naglasiti, da je danas zagrebački Kaptol sjedište promičbe upereno protiv njemačke vojske. (...) Isti krugovi direktno su negativno raspoloženi prema ustaškom pokretu.&lt;ref&gt;Krišto, 1998., dokument br 319, str. 328–341)&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] od [[1. prosinca]] [[1943.]]}}

Tijekom rata, vlasti NDH ubile su 11 katoličkih svećenika s područja NDH, a desetci su završili u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/130152/Default.aspx Fra Bezina: U vrijeme II. svjetskog rata ubijeni su 663 svećenika i 31 časna sestra, Slobodna Dalmacija, 22. veljače 2011.]&lt;/ref&gt;

=== Unutarnje razmirice u vodstvu NDH ===
Vrh režima nije u potpunosti podržavao politiku Ante Pavelića, te su u njemu postojale znatne razmirice – ali daleko od očiju javnosti.

Prema Jozi Tomasevichu, &quot;...ustaški režim se dva puta suočio s teškom krizom unutar svog vodstva, oba puta u vezi s [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskim domobranstvom]]. Prvi put u listopadu 1942. kad su iz ustaške vlade uklonjeni otac i sin Kvaternik i drugi put koncem kolovoza 1944. kad je likvidirana [[urota Lorković-Vokić]]. Urota je bila posljednja faza napora [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-]]&lt;nowiki/&gt;a da osigura kontrolu nad vojskom NDH kako bi na temelju te moći imala odlučujuću ulogu nakon očekivanog iskrcavanja Saveznika na Jadranu i prelaska Domobranstva na njihovu stranu.&quot;

U prvom slučaju, uklonjen je u listopadu 1942. godine maršal [[Slavko Kvaternik]], nakon što je već u toj relativno ranijoj fazi rata iskazao nepovjerenje da bi Njemačka mogla pobijediti u ratu (u tome se Slavko Kvaternik bitno oslonio na obavještajnu procjenu Antona Švagjera, koji je do travnja 1941. god. služio u glavnom stožeru jugoslavenske vojske, i kojega je Kvaternik bio u svibnju 1941. god. poslao da promotri situaciju na fronti u okupiranim područjima Sovjetskog Saveza&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00003/524.htm &quot;RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945. – OKUPACIJA I KOLABORACIJA&quot;], Jozo Tomasevich, EPH 2010. str. 494. Pristupljeno 14. studenog 2024.&lt;/ref&gt;), te stoga – zajedno s drugim profesionalnim časnicima koji su u NDH nastavili karijeru iz vojske Kraljevine Jugoslavije ili iz vojnih snaga Austro-Ugarske, i na čelu Hrvatskog domobranstva popunjenog ljudstvom koje je uglavnom bilo [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata|sklono HSS-u]] i stoga bez volje za suradnju s Nijemcima i Talijanima  – propustio Nijemcima osigurati potporu kakva im je bila potrebna. Pritom je uklonjen i [[Eugen Dido Kvaternik|Dido Kvaternik]], sin Slavka Kvaternika, koji se pak bio osobito iskazao u organiziranju ustaškog terora; Tomasevich zaključuje da je na taj način Ante Pavelić htio sebe distancirati od krivnje za dotadašnji ustaški teror, u kojemu je kao šef tajne policije imao Dido Kvaternik zloglasnu ulogu.

U drugom od ovih događaja, najvažniji ministri u Pavelićevoj vladi [[Mladen Lorković]] (vanjski poslovi) i [[Ante Vokić]] (obrana) su s vodstvom HSS-a bili dogovorili smjenu samog Ante Pavelića, uz eliminiranje raznih pronjemački raspoloženih pripadnika vodstva NDH. I taj je put Ante Pavelić ostao uz Nijemce, okončavši u kolovozu 1944. godine urotu i nastavivši potom voditi NDH u pravcu propasti u kojem je tada već posve neminovno išao sam [[Treći Reich]].&lt;ref&gt;Tomasevich, Jozo. 2010. Rat I Revolucija U Jugoslaviji 1941. - 1945., &quot;EPH, Novi liber&quot;, Zagreb, str. 492-495, 506, 509-512,&lt;/ref&gt;

== Vanjska politika ==
{{glavni|diplomacija NDH}}
Vanjska politika NDH gotovo je u potpunosti bila u ovisnosti o hirovima Trećeg Reicha i fašističke Italije. U prvotnim planovima, Hitleru je odgovarala Jugoslavija, a Italija – koja je 1939. godine putem svojeg ministra vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazza Ciana]] nudila vođi HSS-u Vlatku Mačeku suradnju u rušenju Jugoslavije nakon čega bi Hrvatska ušla u federaciju s Italijom – se zauzela za stvaranje NDH; Nijemci će to prihvatiti tek u vrijeme donošenja odluke o napadu na Jugoslaviju, te dali upute svojem predstavniku u Zagrebu [[Edmund Veesenmayer|Veesernmayeru]] da omogući proglašenje takve države čim njemačke trupe zauzmu glavni grad Hrvatske. Veesenmayeru će biti naloženo da vođenje nove države ponudi najprije vođi HSS-a Vlatku Mačeku.&lt;ref&gt;Tomasevich, opt cit, str. 34-43, 58-61&lt;/ref&gt; Kad je nakon ožujskog [[državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] 1941. u režiji Britanaca srušena jugoslavenska vlada koja je bila pristupila Trojnom paktu, Hitler na sjednici državnog i vojnog vodstva zapovijeda razbijanje Jugoslavije, a u direktivama je odredba o uspostavi “Države Hrvatske”, pri čemu je predviđeno da se susjednim državama obećaju dijelovi NDH: jadranska obala Italiji, a Mađarskoj krajeve koje je Kraljevina Ugarska bila prisiljena prepustiti Jugoslaviji 1918., što je za NDH značilo gubitak Međimurja i Baranje.&lt;ref&gt;Kovačić, str. 60&lt;/ref&gt;

Nemajući drugog oslonca, vanjsku politiku NDH od početka do [[Kapitulacija Italije|sloma Italije]] obilježava nastojanje da se talijanske težnje suzbiju naslonom na [[Treći Reich]]. No, Njemačka nije radi Hrvatske kanila ugroziti odnose s Italijom, pa je stalno stajala na strani Italije. Tako je NDH potpisala pristup [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] u [[Venecija|Veneciji]], [[17. lipnja]] [[1941.]], pod okriljem Italije. Sve do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] odnosi Italije i NDH su bili zategnuti, a u početku je dolazilo i do sporadičnih oružanih incidenata (primjerice, u [[Obrovac|Obrovcu]]).&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 68.&lt;/ref&gt;

=== Rimski ugovori i odnos s Italijom ===
{{Glavni|Rimski ugovori (1941.)}}
[[Datoteka:GovernateOfDalmatiaLocatorMap.png|mini|250px|Granice NDH i Italije na Jadranu po Rimskim ugovorima. Na karti [http://people.mail2me.com.au/sljeme/zemljopis_files/image009.jpg na ovom linku] prikazana je podjela talijanskog okupacijskog područja na zone – Prvu, Drugu i Treću. U drugoj, demilitariziranoj zoni, Italija je vršila vojnu i civilnu upravu.|alt=]]
[[Datoteka:Rimski ugovori 1941.jpg|mini|desno|250px|Izaslanstvo NDH pri sklapanju Rimskih ugovora]]
Očekivanje fašističke Italije je bilo da će Hrvatska biti područje pod potpunom i trajnom talijanskom dominacijom, te je nesklonost ustaša i Hrvata općenito da prihvate takav ponižavajući položaj doživjela kao izraz krajnje nezahvalnosti i razlog da se radi na dezintegraciji tek stvorene NDH i traži “povoljnija rješenja“ u aranžmanu s [[Četnici u NDH|četnicima]]. Glavni zapovjednik talijanskih snaga na istočnoj obali Jadrana [[Mario Roatta]] je talijanski stav jezgrovito izrazio rekavši da je bilo &quot;pogrešno da se stvara država koja je u osnovi neprijateljska prema Italiji&quot;.&lt;ref&gt;&quot;NDH i Italija, Političke veze i diplomatski odnosi&quot;, Nada Kisić Kolanović, Naklada Ljevak, Zagreb 2001., str. 218&lt;/ref&gt;

Pregovori o odnosu Italije i NDH, vođeni između izaslanstva NDH na čelu s Pavelićem i predstavnika Kraljevine Italije na čelu s ministrom vanjskim poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzom Cianom]], započeli su u Ljubljani 25. travnja 1941. godine. Italija je zatražila pripajanje pojasa širine nekoliko desetina kilometara duž čitave obale Jadrana, na što čak ni talijanski štićenik Pavelić nije nikako mogao pristati – objasnio je da bi nakon potpisivanja takvog ugovora zbog nezadovoljstva hrvatskog naroda &quot;uskoro ostao bez posla&quot;,&lt;ref&gt;[http://znaci.org/00003/524.pdf &quot;Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941. - 1945&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230517063535/https://www.znaci.org/00003/524.pdf |date=17. svibnja 2023. }}, Europapress Holding 2010., str. 267-268&lt;/ref&gt; te su Talijani smanjili zahtjeve kako bi se Pavelić kao njihov eksponent ipak održao na vlasti.

[[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] od [[18. svibnja]] [[1941.]] bio je predviđen dugotrajni podređeni odnos NDH prema fašističkoj Italiji. Ti su ugovori sastavljeni od 3 zasebna sporazuma:
*''Ugovor o određivanju granica'' kojim je Italiji ustupljen veliki dio jadranskoga obalnog područja i obalne unutrašnjosti. Prema tom ugovoru, Italija je dobila područje Sušaka, Šibenika, Splita, otoke Rab, Krk, Vis, Korčulu, Mljet i mnoge druge manje otoke te dijelove Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara. Teritorij koji je izravno pripojen Italiji nazivao se i ''Prva zona''. Od dijela toga prostora uspostavljen je [[Guvernatorat Dalmacija]] sa sjedištem u Zadru. Italija je prisvojila 5.380 četvornih kilometara hrvatskog teritorija, s oko 380.000 stanovnika. Osim glavnine hrvatskih primorskih krajeva i velike većine otoka, Italija je prisvojila i najveći dio hrvatskih teritorijalnih voda.&lt;ref&gt;[http://znaci.org/00003/524.htm &quot;RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945; OKUPACIJA I KOLABORACIJA &quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191145/https://znaci.org/00003/524.htm |date=21. travnja 2023. }}, Jozo Tomasevich, EPH, Zagreb 2010., str. 287&lt;/ref&gt; 
*''Sporazum o vojničkim pitanjima'' odnosio se na jadransko primorsko područje, a NDH se obvezala da ne svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte, neće držati ratnu mornaricu, osim za policijske poslove i poslove financijskoga nadzora. Ta zona poznata je kao ''Druga zona'' ili Demilitarizirana zona. Iako je Rimskim ugovorom bilo jasno predviđeno da Druga zona pripada NDH, već početkom rujna 1941. uspostavlja se ondje talijanska civilna i vojna vlast. Područje od Druge zone do crte njemačko-talijanskog razgraničenja utjecaja na NDH bilo je poznato kao ''Treća zona'';
*''Ugovor o jamstvu i suradnji Kraljevine Italije i Kraljevine Hrvatske'' kojime Italiji pripada 25 godina jamčenja za političku nezavisnost Hrvatske i njenu teritorijalnu cjelovitost. NDH se obvezala da neće sklapati međunarodne sporazume koji bi bili u suprotnosti s tim jamstvom te da će koristiti iskustva talijanske vojske za ustrojstvo i izobrazbu [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|svoje vojske]].

Italija ujedno oduzima Hrvatskoj cjelokupnu trgovačku mornaricu. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH.&lt;ref&gt;[http://znaci.org/00003/528.pdf &quot;NDH između Hitlera i Mussolinija&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422144922/https://znaci.org/00003/528.pdf |date=22. travnja 2023. }}, Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 378 i 414&lt;/ref&gt;

{| style=&quot;margin: 0 auto;&quot;
| [[Datoteka:Prince Aimone of Savoy - restored.jpg|thumb|[[Tomislav II.|Tomislav II]], formalno hrvatski kralj 1941. – 1943.]]
| [[Datoteka:Designacija Aimone Tomislava II. 18.05.1941.jpg|thumb|Proglašenje Tomislava II. kraljem NDH 18.05.1941. Ispred talijanskog kralja su poglavnik Pavelić i vojskovođa Kvaternik]]
| [[Datoteka:Hrvatski Narod o dinastiji Savoj 19.05.1941.jpg|thumb|Javni proglas o uspostavi &quot;hrvatske dinastije&quot;]]
|}
Ante Pavelić osobno je zatražio od talijanskog kralja da imenuje svojeg rođaka za kralja Hrvatske. Vittorio Emanuelle III odabrao je princa [[Aimone, vojvoda od Spoleta|Aimonea, vojvodu od Spoleta]] te mu je Pavelić ponudio [[Zvonimirova kruna|hrvatsku kraljevsku krunu]]. Kruna je bila oblika zlatnoga vijenca s hrvatskim pleterom na koji je bio pričvršćen nešto veći križ,&lt;ref name=&quot;time&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765632,00.html |title=Crown of Zvonimir |work=Newsletter |publisher=2009 Time Inc. |date=1941-05-26 |access-date=25. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130828021436/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765632,00.html |archive-date=28. kolovoza 2013.}}&lt;/ref&gt; te mu je predana zajedno sa zlatnom jabukom.&lt;ref name=&quot;time&quot; /&gt; Iako Aimone nikad nije stupio na hrvatsko tlo, on je temeljem Rimskih ugovora formalno postao hrvatski kralj s imenom [[Tomislav II.|Tomislav II. od Hrvatske]], a NDH je službeno postala Kraljevina Hrvatska.&lt;ref name=&quot;time&quot; /&gt; No, presude su se, primjerice, i dalje izricale u ime Nezavisne Države Hrvatske, a ne u ime kralja, kakav je običaj u monarhijama.

Nakon proglašenja Rimskih ugovora, u Hrvatskoj je zavladalo veliko ogorčenje i bijes.&lt;ref name=&quot;hh&quot; /&gt; Zabilježeni su brojni incidenti i napadi stanovništva na talijanske časnike ili predstavnike,&lt;ref name=&quot;hh&quot; /&gt; a u Zagrebu su na Božić 1941. čak izbili prosvjedi protiv ugovora, koje su ustaše ubrzo ugušili.&lt;ref name=&quot;ms&quot;&gt;Marko Sinovčić, NDH u svjetlu dokumenata, Zagreb 1998., 188.-189.&lt;/ref&gt; U prosvjedu je, osim većeg broja građana, sudjelovao i znatan broj vojnika, časnika i državnih službenika te je tom prilikom spaljena [[Zastava Italije|talijanska zastava]].&lt;ref name=&quot;ms&quot; /&gt; Čak je i ministar bogoštovlja u Vladi NDH Mirko Puk održao u Omišu otvoreni protutalijanski govor, u kojem je izrekao: &quot;Hrvatski narod neće imati mira dok Split i cijela Dalmacija ne budu prisajedinjeni Hrvatskoj. Bez Splita, bez svog slobodnog mora, Hrvatska ne može da se razvija i napreduje. Čvrsto je uvjerenje kompetentnih krugova da će, čim rat bude završen, biti ispravljene nepravde nametnute hrvatskoj naciji.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_4_zrtve.html &quot;ZABORAVLJENE HRVATSKE ŽRTVE FAŠIZMA&quot;, Povodom knjige Roka Ivande: &quot;Logor Molat. Prešućeni simbol stradanja hrvatskog naroda&quot;], ''Tomislav Jonjić, 2009. Pristupljeno 21. veljače 2022''&lt;/ref&gt;

Šef obavještajne službe NDH [[Vlado Singer]] je već početkom ljeta 1941. godine – kako je kasnije svjedočio [[Eugen Dido Kvaternik]] – izvijestio državni vrh o «talijanskom etapnom zaposjedanju čitave Hrvatske u pet etapa». Prva etapa je obuhvaćala područje koje je Italiji prepušteno Rimskim ugovorima; druga je imala uključiti reokupacija Druge zone; treća reokupaciju Treće zone; četvrta okupaciju Hrvatske do Save; a peta zaposjedanje sjeverne Hrvatske do Drave. Vlasti NDH se pokušale grubim terorom nad Srbima – cilj su prvenstveno bili žandari i policajci iz vremena Jugoslavije, te poznati predratni [[četnici]], ali je naposljetku zahvatio vrlo veliki broj Srba&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bib.irb.hr/492879 |title=Vlado Singer, Stjepan Rubinić – od visokih policijskih dužnosnika Nezavisne Države Hrvatske do zatočenika koncentracijskih logora |author=Kovačić, Davor |language=hr |year=2010 |publisher=Hrvatski institut za povijest |accessdate=2018-07-14}}&lt;/ref&gt; – ostvariti jaču kontrolu nad svojim teritorijem, ali su time samo potaknuli Srbe na ustanke i olakšali talijansku reokupaciju druge zone. Poslije će pokušati osloncem na Nijemce spriječiti daljnje napredovanje talijanskog plana.

Odmah nakon sklapanja sporazuma Italija je napravila novu administrativnu podjelu ustupljenih područja; pri tom je na neodređeno vrijeme odgodila uspostavu autonomnog statusa za područje [[Split]]a i otoka [[Korčula|Korčule]], koja je bila predviđena Rimskim ugovorom.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Pod vladavinom [[Fašistička Italija|Italije]] u pripojenim je krajevima (''I. zona'') provođena sustavna nasilna [[talijanizacija]]: kao što je ranije bilo učinjeno u Istri, talijanizirani su nazivi naselja i drugi toponimi, a talijanski je kao službeni jezik uveden u škole, crkve (uz latinski), državnu upravu, telegrafski i radijski promet. Sva hrvatska kulturna i nacionalna društva zabranjena su odlukom vlasti. Novine su izlazile ili na talijanskom, ili dvojezično i na talijanskom i na hrvatskom. Državni službenici i učitelji morali su govoriti talijanski da bi ostali u službi; kako takvih nije bilo mnogo, iz Italije je dovedeno nekoliko stotina novih učitelja da zamijene otpuštene. Hrvatsko se stanovništvo tvrdoglavo opiralo tim nastojanjima, što je guvernera Dalmacije Giuseppea Bastianinija navelo da ustvrdi kako će se stanovništvo Dalmacije koje ne prihvati talijanizaciju morati iseliti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00003/524.pdf |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji, Rat i Koloboracija |author=Jozo Tomasevich |year=2010 |publisher=EPH Liber |accessdate=2018-07-14 |archive-date=17. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230517063535/https://www.znaci.org/00003/524.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U listopadu 1941. god. su središnje vlasti NDH morale prihvatiti neugodnu ponovnu uspostavu vlast talijanskog okupatora – talijanski &quot;saveznici&quot; nisu vlasti NDH uopće pitali kod tzv. &quot;reokupacije&quot;, nego ih tek obavijestili o novom stanju stvari – na približno polovici svojega teritorija, te preuzeti obvezu da financira okupacijske talijanske trupe, čiji je broj tada iznosio oko 150.000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Z. Dizdar, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=312675 Brojidbeni pokazatelji odnosa vojničkih postrojbi na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 1-2, 1996. str. 169, pristupljeno 12. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; U studenom 1941. godine dobile su talijanske snage od Nijemaca &quot;zeleno svjetlo&quot; da prijeđu demarkacijsku crtu i stave pod svoju kontrolu cjelokupni teritorij NDH. Dio vladajućih krugova NDH – u prvom redu glavni vojni zapovjednik [[Slavko Kvaternik]] – uspjeli su ipak nagovoriti Nijemce da od toga odustanu i ostave svoju vojsku u NDH; tako su Zagreb i preostali kontinentalni dio Hrvatske ostali izvan talijanske kontrole.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=312709 &quot;Drama vojskovođe Slavka Kvaternika&quot;], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 3, 1996. Nada Kisić-Kolanović Pristupljeno 28. lipnja 2021.&lt;/ref&gt;

Dvije godine od potpisivanja Rimskih ugovora pa sve do kapitulacije Italije 1943. godine prošle su u očitom talijanskom sabotiranju tek stvorene države, kako bi si Italija trajno priskrbila vlast nad pojasom duž Jadrana širokim više desetaka kilometara (''Druga zona'', koja se protezala do nadomak Karlovca i Bihaća, a obuhvaćala i grad Mostar) i tako pretvorila Jadran u svoje unutrašnje more. Neuspjela nastojanja ustaša da ishode kod Nijemaca (koji su prvih godinu dana zaokupljeni invazijom na SSSR i drže na području NDH samo manje vojne snage potrebne za osiguranje strateških željezničkih pravaca) potporu za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa i njihova nesklonost da posve surađuju u pretvaranju Hrvatske u talijanski protektorat vrlo su ozlovoljila Talijane. Oni već pred kraj 1941. godine zabranjuju ulazak vojnih snaga NDH u područje između Jadrana i linije Karlovac – Mostar i nastoje čvrsto okupirati to područje u suradnji s [[četnici]]ma&lt;ref&gt;&quot;Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945&quot;, Jozo Tomasevich, Sveučilišna naklada Liber 1979, pogl. [http://znaci.org/00001/40_26.htm &quot;Talijanski sistemi upravljanja&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191206/https://znaci.org/00001/40_26.htm |date=21. travnja 2023. }}, [http://znaci.org/00001/40_48.htm &quot;Kolaboracija s Talijanima u NDH&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221227132029/https://znaci.org/00001/40_48.htm |date=27. prosinca 2022. }}, [http://znaci.org/00001/40_66.htm &quot;Britanski prekid s četnicima&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191216/https://znaci.org/00001/40_66.htm |date=21. travnja 2023. }}, [http://znaci.org/00001/40_25.htm &quot;Njemački sistemi upravljanja&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422144918/https://znaci.org/00001/40_25.htm |date=22. travnja 2023. }} i [http://znaci.org/00001/40_27.htm &quot;Nezavisna država Hrvatska&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015235552/https://znaci.org/00001/40_27.htm |date=15. listopada 2022. }}&lt;/ref&gt;- koji na znatnom dijelu tog područja uspostavljaju efektivnu vlast kao potpunu negaciju vlasti NDH; ostaju na većem dijelu područja koje okupiraju talijanske snage civilna administracija i redarstvene vlasti NDH, ali pod čvrstim nadzorom Italije kao okupacijske sile.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |first=Vladimir Đuro |last=Degan |title=Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine |page=274 |url=https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |date=2018-02 |accessdate=2018-07-07 |publisher=Pravni fakultet u Splitu}}&lt;/ref&gt;

==== Talijansko podupiranje srpskih pobuna ====
Ustaške i domobranske postrojbe pod komandom [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]] su već svibnja 1941. počele s represalijama protiv srpskog stanovništva, te su te represalije ubrzo poprimile razmjere masovnog protjerivanja i pokolja Srba u talijanskoj okupacijskoj zoni; prema nekim izvorima su ustaše do kraja srpnja samo u Lici ubile najmanje 1.800 srpskih civila, među njima brojne žene, djecu i starce.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Adriano |first=Pino |url=https://books.google.co.nz/books?id=U7tWDwAAQBAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en&amp;redir_esc=y |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |last2=Cingolani |first2=Giorgio |date=2018-04-02 |publisher=Central European University Press |p+193}}&lt;/ref&gt; Već 11. travnja 1941. ustaše su u taljanskoj okupacijskoj zoni ustanovile sustav logora Gospić-Velebit-Pag, u kojima su – kako se navodi u literaturi – do 25. kolovoza 1941. pobili oko 20.000, velikom većinom Srba, ali i Židova.

U zapadnoj Hercegovini, mostarski biskup Alojzije Misić i drugi su svjedočili o ustaškim pokoljima tisuća srpskih civila, žena i djece do kolovoza 1941., za vrijeme talijanske okupacije.{{sfn|Tomasevich|2001|p=537}} Talijani su upravu istočne Hercegovine prepustili NDH 30. svibnja 1941., dva dana nakon potpisivanja Rimskog ugovora. Već sljedećeg dana, 1. lipnja, započela su strijeljanja Srba i zaplijene mnogih srpskih trgovina.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://books.google.co.nz/books?id=8LAZtAEACAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en&amp;redir_esc=y |title=The Chetniks |year=1975 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-0857-9 |pages=132-133 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prva ubojstva na tom prostoru su izvršile ustaše sveučilištarci koji su krajem svibnja stigli iz Zagreba.&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; 3. i 7. lipnja kraj Ljubinja i Trebinja, ustaše su počinile dva pokolja, svaki s preko 100 srpskih žrtava, prvi od brojnih ustaških pokolja u kojima su bacali žrtve u krške jame&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Korb |first=Alexander |year=2017 |title=The disposal of corpses in an ethnicized civil war: Croatia, 1941–45 |url=https://www.academia.edu/19982793/The_disposal_of_corpses_in_an_ethnicized_civil_war_Croatia_1941_45 |journal=Academia.edu |pages=111}}&lt;/ref&gt; To je izazvalo oružani otpor među Srbima, čija su sela ustaše potom spalile.&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; Pobuna je narasla, pa su zauzeli više oružničkih postaja i mnoga naselja; tu su 28. lipnja 1941. godine ustanici počinili i [[Četnički pokolj u Avtovcu 28. lipnja 1941.|pokolj muslimanskog stavnovništva Avtovca]]. Osam [[Bojna|bojni]] vojnika NDH s topništvom je slomilo ustanak, za koji Tomasevich piše da je bio spontani odgovor na ustaški teror, bez sudjelovanja četnička i komunističkog vodstva.&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

U Lici oružani otpor je uslijedio tek srpnja 1941., nakon niza ustaških masovnih pokolja nad civilnim srpskim stanovništvom.{{sfn|Sobolevski|p=282-283}} Tako je zapovjedništvo 1. hrvatske oružničke pukovnije o akcijama ustanika od 27.7. do 4.8.1941., zabilježilo da je zapažen &quot;mali broj ustanika, a mnogo veći broj seljaka, koji sa svojim obiteljima sudjeluju u akciji&quot;, kao reakcija na ustaško &quot;čiščenje&quot;, tj. &quot;ubijanje i klanje Srba bez obzira na spol i dob.&quot;{{sfn|Sobolevski|p=282-283}} Suočena s hrvatskim nezadovoljstvom i nesuradnjom u pretvaranju Hrvatske u zemlju pod talijanskom dominacijom, Talijani u zoni svojega utjecaja ohrabruju ustanke Srba nezadovoljnih uspostavom NDH. Nakon što je u Hercegovini krajem lipnja izbio s četnicima snažno povezani [[Vidovdanski ustanak]] 24. lipnja 1941. u Istočnoj Hercegovini,&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/150305 &quot;Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine&quot;], DAVOR MARIJAN, &quot;Časopis za suvremenu povijest&quot;, God 35. br. 2, str. 545-576, Zagreb 2003.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/36863845/Stradanje_Hrvata_isto%C4%8Dne_Hercegovine_u_Drugom_svjetskom_ratu_i_pora%C4%87u_%C4%8Clanak_u_zborniku_O_%C5%BErtvama_je_rije%C4%8D_zbornik_radova_III_hrvatskog_%C5%BErtvoslovnog_kongresa_Zagreb_2006_ &quot;Stradanje Hrvata istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu i poraću&quot;,] Ivica Puljić, članak u zborniku: O žrtvama je riječ, zbornik radova III. hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb, (2006.)&lt;/ref&gt; uslijedio je ubrzo i četničko-komunistički [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanak na tromeđi]] Like, Bosanske Krajine i Dalmacije 27. srpnja iste godine.&lt;ref&gt;Jareb, Mario.[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=114003 &quot;Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine&quot;], ČSP, br. 3., str. 751.-771. (2011){{citat|Ostavljam po strani naše subjektivne greške i slabosti (…) ali prosto je izmišljena tvrdnja da su ‘četnički elementi’ tobože izazvali negativne pojave: pljačku, paljenje i slično, bar što se tiče Boričevca. Četnici to nisu mogli učiniti iz prostog razloga što ih nije bilo. Pored naroda koji je pod komandom nas komunista stupio u ustanak, u to vrijeme postojali su još samo plaćeni talijanski agenti, npr. Stevo Rađenović, Pajica Omčikus i Torbica iz Srba, Đuro Vugonja iz Gračaca, Savica Guteša iz Bruvna i slični, koji su tek kasnije po nalogu svojih poslodavaca stvorili organizacije i proglasili ih četnicima (…)|Gojko Polovina, 1988.}}&lt;/ref&gt; Predstavnici vlasti NDH se ubrzo uvjeravaju u dobre odnose Talijana s četnicima, koje im potvrđuju sami talijanski vojni zapovjednici na terenu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/41.htm |title=ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, pogl. Reagiranje ustaškog režima i sporazumi s Talijanima |author=Fikreta Jelić Butić |year=1986 |publisher=Globus |accessdate=2020-07-28 |archive-date=24. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221024030202/https://znaci.org/00001/41.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
 
Do raskola između partizana i četnika je došlo več jeseni 1941. zbog zločina počinjenih prema hrvatskom i muslimanskom stanovništvu, te odnosa prema Talijanima. Kako komunisti ubrzo predvode [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizane]] u borbu protiv stranih fašista, Talijani se u krajevima NDH u kojima onemogućuju djelovanje domobrana i ustaša, oslanjaju na [[Četnici u NDH|četnike]] i pružaju im punu pomoć-&lt;ref name=&quot;osovina&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ |title=Dinko Odak:Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat, Hrvatski povijesni portal, ISSN 1846-4432 |access-date=29. listopada 2012. |archive-date=5. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=108596 &quot;PRILOG ISTRAŽIVANJU ZLOČINA ČETNIČKOG POKRETA U LICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU&quot;], Mihael Sobolevski, Senj, zb. 21, str. 271.-290. (1994.), v. str. 278 i 286&lt;/ref&gt; priznajući ih kao [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|dobrovoljačku antikomunističku miliciju]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html |title=Zovak, Domagoj, Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora, Hrvatski povijesni portal, ISSN 1846-4432, 13.04.2010. (pristupano 23. kolovoza 2010.) |access-date=29. listopada 2012. |archive-date=22. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Četnici postaju glavni talijanski suradnici u borbi protiv partizana, koji su pak u Hrvatskoj i BiH sve do kapitulacije Italije 1943. god. pretežno sačinjavali Srbi (hrvatski demograf Vladimir Žerjavić procjenjuje da je u NDH 82.000 Srba poginulo kao partizani, a 20.000 kao četnici&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |year=1992 |title=Manipulacije žrtvama drugoga svjetskog rata 1941. – 1945. |url=https://hrcak.srce.hr/209843 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=24 |issue=3 |pages=161 |issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt;).

Već [[7. rujna]] 1941. Italija je ponovno okupirala Drugu zonu (80&amp;nbsp;km od mora – to su približno bili krajevi koje je talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano za Italiju tražio od Ante Pavelića).&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt; U njoj je preuzela i civilnu upravu, [[ustaška vojnica]] morala je to područje napustiti, a [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranske]] postrojbe stavljene su pod talijanskim zapovjedništvo. Veliki župani u Dalmaciji postojali su samo na papiru.&lt;ref name=&quot;gim&quot; /&gt; Italija je nešto kasnije okupirala i Treću zonu, do granice interesne zone, ali se 1942. povukla u skladu sa Zagrebačkim sporazumom. Odnosi NDH s Italijom su konstantno bili napeti. Italija je budno pazila na hrvatsku politiku prema izgubljenim krajevima: talijanski izaslanici su prosvjedovali kod vlasti NDH u slučaju ako bi se u novinama pojavila reportaža ili fotografija iz Dalmacije, čak i iz onih krajeva koji su po Rimskim ugovorima pripali NDH.

U proglasu i provedbenoj zapovijedi kojim ponovno uspostavlja okupaciju ''Druge'' i ''Treće zone'' (tj. na približno polovini teritorija NDH), aktualni zapovjednik talijanske 2. armije (i uskoro potom, Načelnik glavnog stožera oružanih snaga Kraljevine Italije) general [[Vittorio Ambrosio]] ostavlja vlastima NDH tek civilnu upravu (i to pod nadzorom talijanskih vojnih vlasti) u ''Trećoj zoni''; ''Druga zona'' je pod potpunom vlašću Italije. U izvještaju o reakciji vladajućih krugova NDH na ponovno zauzimanje Druge i Treće zone Giovanni Battista Oxilia, prvi čovjek talijanske Vojne misije u Zagrebu, iznosi otvoreno: „Sadržaj tih mjera svi su ministri općenito protumačili kao namjeru Italije da zauzme područja koja su ugovorima dodijeljena NDH (prikrivajući ponovnu okupaciju navodnim vojnim razlozima) i da ih kasnije više ne vrati.&quot; Potpunim ponovnim zauzimanjem ''Druge zone'' Italija je zapravo dobila područja koja je odlučnim nagovaranjem pokušala dobiti od Pavelića na konferenciji održanoj 25. travnja 1941. u Ljubljani.&lt;ref&gt;Tomasevich, op. cit, str. 282&lt;/ref&gt;

Istodobno s potiskivanjem vojne prisutnosti NDH u svojoj okupacijskoj zoni, Talijani naoružavaju i na svaki drugi način podržavaju četnike, u kojima vide faktor koji će trajno udaljiti Hrvatske &quot;pretenzije&quot; od Jadrana. Na sastanku 10. siječnja 1942. godine – pred [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] i njemačkim generalom [[Edmund Glaise von Horstenau|E. Gleise von Horstenauom]] –  zapovjednik II.a talijanske armije general [[Mario Roatta]] izvješćuje njemačke saveznike da drži pod svojim zapovjedništvom 3.000 četnika kod Plaškog i Vrhovina, 8.000 kod Knina (među kojima 3.000 iz Hercegovine) i u Hercegovini 8.000, tj. ukupno 19.000 četnika. Sve je te četnike Roatta organizirao i premještao bez da išta pita vlasti NDH – čijim je dužnosnicima nekoliko dana ranije govorio da pod svojom kontrolom navodno ima svega 1.500 četnika. Roatta je na sastanku najavio da će &quot;morati&quot; na teritoriju NDH upotrijebiti i dio od 20.000 četnika kojima zapovijeda na području Crne Gore, i čiji broj namjerava povećati za daljnjih 10.000.&lt;ref&gt;[http://znaci.org/00003/528.pdf &quot;NDH između Hitlera i Mussolinija&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422144922/https://znaci.org/00003/528.pdf |date=22. travnja 2023. }}, Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 489&lt;/ref&gt; Čak i pred Nijemcima, Roatta je propustio napomenuti da među četnicima koje on raspoređuje po NDH već djeluje Zlatiborski četnički odred, doveden iz same Srbije.&lt;ref&gt;&quot;Vojno politička organizacija četnika u Lici od kapitulacije Italije do povlačenja iz Like&quot;, Krešimir Matijević, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2006&lt;/ref&gt;

U izvještaju [[Oberkommando der Wehrmacht|Vrhovnoj komandi Njemačkih oružanih snaga]] od 13. rujna 1941. godine general [[Edmund Glaise von Horstenau]] izvješćuje: &quot;...ustanak je prešao i iz Srbije preko srednje Drine ovamo...Ozren planina jedno je od središta ustaničkog pokreta. Drugo ustaničko područje: Bosanski Petrovac-Drvar nalazi se najvećim dijelom u talijanskom okupacionom prostoru, ali se pruža, ipak, u pravcu Vrbasa i u njemačku zonu.... Čitavo ustaničko žarište proteže se na sjeverozapad do Bihaća, a na jugoistok preko Glamoča. Manja četnička gnijezda nalaze se još i u planinama jugozapadno od Kostajnice... Položaj u tzv. demilitariziranoj zoni, koju su Talijani nedavno uzeli čvršće u svoje ruke, nije sasvim pregledan, kao ni onaj u Crnoj Gori. Dio četnika u Dinarskim Alpama neprijateljski se odnosi prema Talijanima. Na ostalim mjestima, pogotovo u gornjoj Hrvatskoj, četnici surađuju složno s talijanskim jedinicama. Talijanski oficiri dopuštaju da četnici kod Gračaca djeluju kao neka vrsta cestovnog redarstva...Tako se dvolično provodi i akcija razoružavanja. Međutim, treba, na žalost, reći da se stanovništvo u talijanskom prostoru osjeća mnogo sigurnijim nego u područjima zauzetim od Nijemaca. Posebno je djelatnost ustaša tamo zauzdana... U hrvatskim vladinim krugovima bilježe se sa zabrinutošću brojni dokazi uskih srpsko-talijanskih odnosa...  Položaj je u Hrvatskoj prema tome trenutačno u prilično kritičnoj fazi. Dvije trećine zemlje nalaze se u rukama Talijana i ustanika, a samo trećina u rukama vlade NDH. Iznad svega osvećuju se prirodno teške pogreške pri porodu i razdvojen položaj, u koji je zemlja od rođenja zapala, zbog vanjskopolitičkih uvjetovanosti. I jedno bolje utemeljeno državno vodstvo teško da bi moglo naći izlaz iz takvog guštika.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00003/528.pdf |title=&quot;Pavelić između Hitlera i Mussolinija&quot;, str. 192-194 |author=Bogdan Krizman |year=1980 |publisher=Globus, Zagreb |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422144922/https://znaci.org/00003/528.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iako četnici kod Talijana harangiraju protiv komunista već od rujna i listopada 1941. godine, postrojbe pod kontrolom četnika u prve oružane borbe protiv partizana stupaju tek u proljeće 1942. godine, u suradnji s Talijanima kojima su partizani – koje predvode komunisti koji se spremno bore protiv svih neprijatelja SSSR-a, i u čije redove je pristupilo dosta Hrvata s područja pripojenoga Italiji, koji su visokomotivirani za borbu protiv Talijana – počeli stvarati ozbiljne probleme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/11_20.htm |title=DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PIONI OKUPATORSKE POLITIKE |author=Nikola Milovanović |year=1985 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2020-07-28 |archive-date=21. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230421191203/https://znaci.org/00001/11_20.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U travnju 1942. godine izvješćuje izaslanik njemačkog ministra vanjskih poslova u Zagrebu dr. Edmund Veesenmayer, kako Italija očito nije zainteresirana za sređenu i nezavisnu Hrvatsku, te da ona svim sredstvima pokušava što brže stvoriti stanje koje će NDH trajno onemogućiti život.&lt;ref&gt;[http://znaci.org/00003/528.pdf &quot;NDH između Hitlera i Mussolinija&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230422144922/https://znaci.org/00003/528.pdf |date=22. travnja 2023. }}, Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 11 i 310&lt;/ref&gt;

[[Tomislav II.]] je [[Abdicirati|abdicirao]] [[20. kolovoza]] [[1943.]] Kraljevina Italija bezuvjetno kapitulira 8. rujna 1943., nakon čega je [[Ante Pavelić]] (nakon konzultacija s Njemačkom) sljedeći dan [[s:Proglas o preuzimanju vlasti u Dalmaciji|stavio izvan snage Rimske ugovore]], koje je Pavelić bio potpisao.&lt;ref&gt;[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], 9. rujna 1943., br. 829., str. 1. i 2.&lt;/ref&gt; Pavelić je tražio od Njemaca i povratak Istre,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |first=Glas Istre |title=POGLAVNIK PAVELIĆ JE SANJAO ISTRU, ALI JE NIJE DOSANJAO: Račune su mu pobrkali Nijemci, a potpuno antifašisti |url=https://www.glasistre.hr/istra/poglavnik-pavelic-je-sanjao-istru-ali-je-nije-dosanjao-racune-su-mu-pobrkali-nijemci-a-potpuno-antifasisti-789517 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; medjutim oni su to odbili, te stavili Istru, Rijeku, Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu pod direktnom njemačkom upravom, takozvane ''[[Operativna zona Jadransko primorje|Operationszone Adriatisches Küstenland]].'' Tako će Istra prvi put postati dijelom Hrvatske, a preostali dijelovi pripojeni Italiji nakon I. svjetskog rata biti vraćeni Hrvatskoj tek nakon partizanskog oslobođenja tih područja u [[Tršćanska operacija|Tršćanskoj operaciji]] krajem travnja i početkom svibnja 1945. godine.

===Odnos s Njemačkom ===
[[Datoteka:Adolf Hitler meets Ante Pavelić.1941.jpg|mini|250px|desno|[[Ante Pavelić]] i [[Hitler]]]]
[[Datoteka:Ante Pavelić, Edmund Glaise von Horstenau and Siegfried Kasche.jpg|mini|250px|desno|Njemački konzul [[Siegfried Kasche]], vrhovni zapovjednik njemačkih snaga u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|von Horstenau]] i [[Ante Pavelić]] u Zagrebu.]]
[[Datoteka:Ante_Pavelić_und_Joachim_von_Ribbentrop.jpg|mini|lijevo|200px|[[Ante Pavelić]] i njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]]]]
[[Treći Reich|Hitlerova Njemačka]] je na početku bila posve nezainteresirana za formiranje zasebne hrvatske države, te je u ožujku i travnju 1941. godine nudila Mađarskoj da si pripoji čitavu Hrvatsku, izuzev dijela uz more za koji je bila zainteresirana Italija. Međutim su to Mađari odbili, odgovorivši da ih zanima samo pristup moru te stanoviti dijelovi teritorija Kraljevine Jugoslavije uz Mađarsku južnu granicu – Bačka, Baranja, Banat (ta pokrajina poslije neće biti priključena Mađarskoj) i Međimurje.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Znajući da [[Adolf Hitler|Hitler]] zapravo nije imao planove za razbijanje Jugoslavije, nego je tek popustio talijanskoj težnji da se uništi državu koja je predstavljala zapreku njenom pretvaranju Jadrana u unutarnje talijansko more, čelnici NDH su vrlo nastojali bespogovorno surađivati s Nijemcima i tako postupno smanjiti jak talijanski utjecaj. Servilnost odnosa NDH prema Njemačkoj dobro ilustrira slučaj tzv. ''note Sambugnach''.&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_blazekovic.html Razgovor s dr. Milanom Blažekovićem, &quot;S optimizmom gledam u hrvatsku budućnost!&quot;, Razgovarao: Tomislav Jonjić]&lt;/ref&gt; Naime, nakon [[Pokolj u potkamešničkim selima 28. i 29. ožujka 1944.|pokolja nad više stotina hrvatskih civila]] koji su počinile njemačke snage u [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otoku kod Sinja]] u ožujku 1944., ministar za Dalmaciju [[Edo Bulat]] uputio je bijesno pismo ministru vanjskih poslova, Stijepu Periću, koji je otpravio prosvjednu notu Nijemcima zbog divljanja njihove vojske u Dalmaciji, ulažući protest zbog umorstva i povrede [[suverenitet]]a i zastave te tražeći suđenje počiniteljima.&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rzhp&quot; /&gt; Nijemci su odbili primiti notu, zabranjujući hrvatskoj vladi da joj se ikad više obrati takvim tonom.&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;rzhp&quot; /&gt; Nakon toga, Pavelić je jednostavno smijenio Perića.&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt; Isto tako, Pavelić je u jednom posjetu [[Hitler]]u vratio osobne predmete pruskog kralja [[Fridrik II. Veliki|Friedricha II. Velikog]] i pruske ratne zastave, koje su mu zaplijenili hrvatski ratnici u sklopu habsburške vojske prilikom jednog prepada na [[Pruska|pruski]] tabor.&lt;ref&gt;[[Vladimir Brnardić]]: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0062004/varazdinci.asp Hrvatske krajiške pješačke pukovnije do 1809. Varaždinski generalat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307082643/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0062004/varazdinci.asp|date=7. ožujka 2014.}}, [[Hrvatski vojnik]], broj 6, studeni 2004.&lt;/ref&gt;

S druge strane, Nijemci su bili prilično nezadovoljni ustaškom vlašću u NDH. Naime, iako je u početku sam [[Hitler]] podržao ustaške namjere o preseljenju i progonu Srba,&lt;ref&gt;Tanner, Marcus. Croatia: A Nation Forged in War. New Haven: Yale University Press. 1997., str. 147.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jonjić, 2000., str. 6.&lt;/ref&gt; teroristička ustaška politika prema Srbima poticala je pobunu stanovništva i jačala narodnooslobodilački pokret. Njemačka u početku nije htjela vezivati veće snage u NDH,&lt;ref&gt;Jonjić, 2000., str. 3.&lt;/ref&gt; no kako je na to bila primorana širenjem i jačanjem [[NOP|NOP-a]], tražili su druga rješenja. Opunomoćeni njemački general u NDH, [[Edmund Glaise von Horstenau]], predlagao je da bi najbolje rješenje bilo izdvajanje izvršne vlasti, [[Domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] i [[Oružništvo|Oružništva]] iz vlade zbog toga što je ustaška vlast kompromitirana zločinima, pogreškama i korupcijom. U listopadu 1941. Nijemci su ponudili [[Vladko Maček|Mačeku]] preuzimanje nekakve činovničke vlade, koja bi predstavljala njemačku vojnu upravu u NDH.&lt;ref&gt;Jonjić, 2000., str. 108.&lt;/ref&gt; [[1942.]] tajno su ponudili [[Italija|Italiji]] vojno preuzimanje kontrole nad čitavom NDH, što je Italija odbila, smatrajući da bi to bio prevelik teret.&lt;ref&gt;Jonathan Steinberg. All Or Nothing: The Axis and the Holocaust, 1941–1943. str. 44.&lt;/ref&gt; Kako je vrijeme prolazilo, neučinkovitost i nefunkcioniranje vlasti i oružanih snaga NDH doveli su do njemačkog aktivnog angažmana. Nijemci su krajem 1942. čak svojim vojnim zapovjedništvima podčinili sve [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranske]] postrojbe veće od [[Bojna|bojne]] (1000 vojnika).&lt;ref name=&quot;uspon&quot; /&gt;

Nijemci nisu ozbiljno shvaćali neovisnost NDH, nego su se na njene strukture oslanjali kao na pomoć svojoj okupaciji: na području NDH unovačeno je ljudstvo – mahom etnički Hrvati – za više divizija [[Wehrmacht]]a i [[SS|SS-a]] koje su djelovale izravno pod njemačkim zapovjedništvom i bez ikakve odgovornosti prema zakonima i vlastima NDH: [[369. hrvatska &quot;Vražja&quot; divizija|369. &quot;Vražja&quot; divizija]]; [[373. &quot;Tigar&quot; divizija]]; [[392. hrvatska &quot;Plava&quot; divizija|392. &quot;Plava&quot; divizija]] (te tri postrojbe nazivalo se &quot;legionarskim&quot;), [[13. oružana gorska divizija SS-a &quot;Handžar&quot;]] i [[23. oružana gorska divizija SS-a &quot;Kama&quot;]]. Zapovjedni jezik u tim postrojbama bio je njemački (izvorno je bilo zamišljeno da jednu diviziju čini oko 8.500 Hrvata, te oko 3.500 Nijemaca), te su na tom jeziku polagalo i vojničku prisegu – u kojoj se zaklinjalo na odanost i Njemačkoj i Hrvatskoj. Uglavnom su ratovale na području NDH. Troškove tih i drugih njemačkih okupacijskih postrojbi naplaćivani su vrlo obilno od NDH, te je uzdržavanje oko 220.000 njemačkih vojnika krajem 1943. godine koštalo NDH 46,8 milijuna maraka mjesečno.&lt;ref&gt;Z. Dizdar, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=312675 Brojidbeni pokazatelji odnosa vojničkih postrojbi na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 1-2, 1996. str. 179, pristupljeno 11. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; Uz to su Nijemci na području NDH &quot;na vjeresiju&quot; otkupljivali što im je god trebalo, te je trgovinska razmjena između Njemačke i NDH bila toliko povoljna za Njemačku da NDH nakon naplate svih troškova okupacijskih trupa, te troškova oružja i opreme za postrojbe same NDH koji su nabavljani u Njemačkoj (to je koštalo približno pola milijarde maraka) ostaje neto – vjerovnik Njemačkoj za daljnji iznos od preko pola milijarde njemačkih maraka; iznimno visok iznos s obzirom na vrijednost novca u to doba (taj je dug od Njemačke poslije naplatila Titova Jugoslavija).&lt;ref&gt;[http://znaci.org/00003/524.htm &quot;Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191145/https://znaci.org/00003/524.htm |date=21. travnja 2023. }} (prijevod s izvornika na engleskom), Jozo Tomasevich,  Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 745–761.&lt;/ref&gt; Domobranske i ustaške postrojbe (koje su bile pod kontrolom vojnih vlasti NDH) su nerijetko stavljane pod operativnu kontrolu legionarskih ili drugih njemačkih postrojbi. Već potkraj 1942. [[vojska NDH]] u cjelini je bila stavljena pod [[Oberkommando der Wehrmacht|kontrolu zapovjedništva njemačkih vojnih snaga]]; izvan te kontrole su ostale tek postrojbe civilne policije, [[Poglavnikov tjelesni zdrug]] koji osigurava središnja tijela vlasti u Zagrebu, te čuvari zatvora i logora – oko čije se najkrupnije postrojbe koja je čuvala [[Koncentracijski logor Jasenovac]] razvio [[Ustaški obrambeni zdrug]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Milan Radanović |title=Zločini 3. bojne 1. ustaškog obrambenog zdruga na području Stare Gradiške i Bosanske Gradiške krajem 1943. i početkom 1944. |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=323203 |accessdate=8. travnja 2021. |publisher=Tragovi : časopis za srpske i hrvatske teme, Vol. 2 No. 1, 2019.}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] NDH potpada pod čvrstu kontrolu Njemačke, koja je preuzela čak i policijske poslove u NDH. Uz djelatnost njemačkih obavještajnih službi i vojne žandarmerije koja je bila prisutna još od početka okupacije, u travnju 1943. Ante Pavelić je s [[Heinrich Himmler|Heinrichom Himmlerom]] dogovorio/pristao na stvaranje [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačke redrstvene organizacije]] popunjene Nijemcima iz Reicha, Hrvatima (koje smije novačiti i premještati iz OS NDH) i hrvatskim Volksdeutscherima; određeno je da će na njenom čelu biti [[Konstantin Kammerhofer]]. Nove policijske postrojbe, koje nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije 1943.]] djeluju na cjelokupnom području NDH, bile su pod izravnim zapovjedništvom Njemačke, te su nosile njemačke odore s hrvatskim grbom. Službeni naziv novog redarstva bio je ''[[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatsko]]&lt;nowiki/&gt;j'', odnosno Njemačko redarstvo u Hrvatskoj. Neslužbeni naziv – Njemačko-hrvatska policija – korišten je i u službenim dokumentima. Do ljeta 1944. ustrojeno je petnaest bojni, raspoređenih u pet pukovnija, od kojih je 1. ''Polizei Freiwilligen-Regiment Kroatien'' osnovana u studenom 1943. kao ''Polizei Freiwilligen-Regiment Kroatien''; ta je postrojba bila pretežno popunjena Volksdeutscherima. Od ožujka 1944. i 3. pukovnija je Volksdeutscherskog sastava, kao rezultat prekomande triju kompletnih domobranskih željezničko-stražarskih bojni u ''Deutsche Polizei''. Formirano je i 15 samostalnih bojni, nazvanih ''Polizei Freiwilligen-Bataillon Kroatien'', numerirane od 1 do 15. Krajem 1944. god. Njemačko-hrvatska policija ima oko 32.000 pripadnika. Početkom 1945. spojeno je 12 tih bojni u Oružničku diviziju Hrvatska (''Gendarmerie Division Kroatien''). Troškove te policije- kojom je upravljalo Ministarstvo unutarnjih poslova Njemačke i u kojoj je službeni jezik bio njemački – podmirivala je NDH.&lt;ref&gt;[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/2207-ustrojavanje-i-djelovanje-njemakoga-redarstva-u-hrvatskoj &quot;Ustrojavanje i djelovanje Njemačkoga redarstva u Hrvatskoj&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716025231/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/2207-ustrojavanje-i-djelovanje-njemakoga-redarstva-u-hrvatskoj|date=16. srpnja 2015.}}, Mladen Kaldana, za Hrvatski Fokus, 28. ožujka 2011&lt;/ref&gt;

Također su [[Wehrmacht]] i [[Schutzstaffel|SS]] novačili na području NDH osoblje za vojne postrojbe kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva koje su bile angažirane na Istočnom bojištu.
[[Slika:Hrvatska zrakoplovna legija.jpg|minijatura|lijevo|Hrvatske vojne obveznike koristio je [[Treći Reich]] i na bojištima u drugim zemljama. Na slici [[Hrvatska zrakoplovna legija]]]]

Daljnje smanjivanje suvereniteta NDH, u kojoj je sada njemačka policija obavljala redarstvene poslove, bio je kontekst u kojem u drugoj polovini 1944. godine nastaje [[Urota Lorković-Vokić]], čije sudionike otkriva Gestapo (prema dogovoru s Njemačkom, od 1943. godine NDH nije više imala vlastite tajne službe, nego je odgovarajuće poslove obavljale njemačke službe), a Ante Pavelić – koji je zapravo od početka bio informiran o nastojanju da se NDH prevede na stranu [[Saveznici|Saveznika]] – mora provesti uhićenje njenih pripadnika. U travnju 1945. godine je Pavelić dao i pobiti glave urotnike – tako i [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], svojeg dugogodišnjeg bliskog suradnika.

Porast njemačke kontrole nad NDH možemo pratiti u broju njemačkih vojnika na njenom području. Krajem 1941. godine (u jeku njemačke invazije na Sovjetski savez) u NDH se nalazilo oko 18.000 njemačkih vojnika, sredinom 1943. godine broj je porastao na 107.500 njemačkih vojnika (od čega 45.000 vojnih obveznika NDH u sastavu njemačkih postrojbi), a krajem 1944. godine je zbog povlačenja njemačkih snaga s Balkanskog poluotoka bilo na području NDH ukupno 350.000 njemačkih vojnika (70.000 vojni obveznici NDH).&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=29736 &quot;Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine&quot;],Davor Kovačić, Časopis za suvremenu povijest, Vol.39 No.3 Siječanj 2008.&lt;/ref&gt; Već 1943. godine će veći broj vojnih obveznika NDH biti u raznim njemačkim postrojbama, nego u Oružanim snagama NDH, a vodstvo NDH je od svojih postrojbi u potpunosti nadzirala jedino one stacionirane u Zagrebu – dok su sve druge bile podvrgnute zapovijedanju generala koji su zapovijedali njemačkim divizijama stacioniranima u NDH (v. članak [[Hrvatske oružane snage]]).

=== Odnosi NDH i Mađarske ===
Gotovo jednako teški kao s Italijom, bili su i odnosi s [[Kraljevina Mađarska|Mađarskom]] zbog [[Velika Mađarska|sudaranja nacionalnih interesa]]. Mađarska je okupirala [[Međimurje]] i [[Baranja|Baranju]] te ih jednostrano pripojila, točnije, Mađarska je okupirala Baranju 11. travnja 1941. godine, a Međimurje 16. travnja 1941. godine; oboje bez pristanka vlasti NDH. Osobito je pitanje pripajanja Međimurja Mađarskoj bilo razlogom vrlo loših odnosa Mađarske i NDH.&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;Kovačić, str. 61&lt;/ref&gt;

Kraljevska jugoslavenska vojska napustila je Međimurje već prvog dana rata. 7. travnja ondje su ušli Nijemci, a mjesne ustaše pošle su organizirati civilnu upravu 8. travnja. Imali su problema s promađarskim aktivistima (etničkim Mađarima i odnarođenim Hrvatima). Svaka je diskusija prekinuta mađarskim vojnim pripajanjem. Mađarska je odmah krenula s radikalnim asimilacionističkim mjerama iz 19. stoljeća kojima je zatirala i mađarizirala manjine: poticanjem mjestnih partikularizama i oštrim kažnjavanjem svake komunikacije s matičnim narodom. Reaktivirali su tezu o tobožnjem posebnom &quot;međimurskom narodu&quot;, potom nakon ukidanja vojne uprave Međimurje prestaje biti posebna jedinica i inkorporirano je u Zadarsku županiju. U škole su uvedeni mađarski i &quot;međimurski&quot; jezik, a vodilja je bila postupni prijelaz na mađarski. Osnovan je list kao organ mađarske vlasti. Toponimi su promijenjeni u mađarske, u povijesnoj nastavi njegovan je kult velikomađarskih događaja i mađaronskih osoba, hrvatstvo Međimurja negirao se u svakoj prilici, cijelo Međimurje premrežili su gustom mrežom oružničkih postaja koje su sprječavale svaki pokušaj protumađarske djelatnosti i propagande te su uhićivali prvake Hrvata.&lt;ref&gt;Kovačić, str. 60, 73&lt;/ref&gt; NDH nikada nije priznala Mađarskoj pravo na Međimurje, protestirala je protiv njega i naglašavala svoje pravo; u NDH su pomalo naivno za to krivili lokalne mađarske zapovjednike, a mađarski predstavnici to su potvrđivali &quot;da je do toga došlo pod pritiskom mađarske javnosti i vojnih krugova predvođenih regentom Miklòsem Horthyem&quot;. Hrvatski se tisak odupirao mađarskoj promidžbi, dok je nju u NDH pronosio njemački tisak, koji je pisao s promađarskih gledišta. Službeni je Berlin bio stava da će se pitanje Međimurja riješiti poslijeratnom mirovnom konferencijom.&lt;ref&gt;Kovačić, str. 63,66&lt;/ref&gt;

Zbog ovakvog mađarskog postupka Mađarske, NDH i Mađarska nisu međusobno surađivale ni redarstveno ni policijski-obavještajno.&lt;ref&gt;Kovačić, str. 59&lt;/ref&gt; Ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] ocijenio je da su odnosi NDH s Mađarskom u beznadnom položaju, a prigodom sazivanja Sabora 24. veljače 1942. izjavio je da Međimurje &quot;smatra sastavnim dijelom NDH&quot;; NDH dugo nije htjela akreditirati veleposlanika.&lt;ref&gt;Kovačić, str. 63, 66&lt;/ref&gt; Nasuprot mađarskoj integraciji, NDH je ipak zadržala upravu za kotare Čakovec i Prelog. Oni ipak nisu djelovali u tim gradovima, ali su održavali stanovitu aktivnost iz Varaždina, kao teritorija pod kontrolom NDH. Međimurje je upravno pripalo velikoj župi Zagorju, a u zemljovidima unošeno u granice NDH.&lt;ref&gt;Kovačić, str. 68&lt;/ref&gt;

Mađarska je zahtijevala [[razmjena stanovništva|razmjenu stanovništva]] u [[Srijem]]u i Baranji, luku [[Rijeka|Rijeku]], odnosno [[Sušak]] (nakon talijanske okupacije bilo koju jadransku luku), a kasnije i bescarinski režim za prijevoz robe iz Mađarske na [[Jadran]] te davanje željeznice Zagreb-Rijeka u najam mađarskih državnih željeznica.&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 42.-67.&lt;/ref&gt; Tijekom srpnja [[1941.]] stanje se toliko zaoštrilo da se razmišljalo i o prekidu svih diplomatskih odnosa s Mađarskom.&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 57.&lt;/ref&gt;

Mađarski apetiti nisu se zaustavili na pripajanju Međimurja i Baranje, kao ni Bačke koja je također imala brojne Hrvate. Planirali su se i dalje širiti na hrvatske krajeve. Među tim kartografskim planovima bio je i jedan koridor preko Hrvatske prema Rijeci kao &quot;mađarskoj državnoj luci&quot;, a za dalju budućnost su predvidjeli da se dio morske obale od grada Rijeke do ušća rijeke Zrmanje ponovno nazove &quot;Mađarsko primorje&quot;. Višestruki diplomatski prosvjedi i zahtjevi NDH prošli su bez ikakva dobra rezultata.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;

Brzo priznanje NDH koje je Mađarska dala nije moglo sprati nečasno mađarsko prisvajanje hrvatskih krajeva. Sramotno po ustaški pokret, Pavelić je poslije rata napisao topli nekrolog Horthyju.&lt;ref&gt;Kovačić, str. 63&lt;/ref&gt;

=== Odnosi sa Slovačkom, Bugarskom i Rumunjskom ===
[[Datoteka:Ante Pavelić, Karl Murgaš and Mladen Lorković.jpg|mini|desno|250px|Ante Pavelić, [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|slovački]] veleposlanik Karl Murgaš i ministar vanjskih poslova [[Mladen Lorković]]]]
NDH je održavala izrazito srdačne i prijateljske odnose sa [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačkom]] i [[Bugarska|Bugarskom]].&lt;ref name=&quot;nkk&quot;&gt;[http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/14690760600963248 Nada Kisić-Kolanović: The NDH’s Relations with Southeast European Countries, Turkey and Japan, 1941–45, Totalitarian Movements and Political Religions, Vol. 7, No. 4, 473–492, December 2006]&lt;/ref&gt; Postojale su neke kombinacije oko stvaranja saveza [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačke]], NDH i [[Rumunjska|Rumunjske]] kako bi se oslabila [[Velika Mađarska|mađarska ekspanzionistička politika]], koja je ugrožavala sve tri zemlje; Nijemci su međutim jasno dali do znanja da o tome nema govora.&lt;ref name=&quot;3reich&quot;&gt;Bogdan Krizman: ''Ustaše i 3. Reich'', 1-2, Globus, Zagreb 1983.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nkk&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 54.&lt;/ref&gt;

Tijekom [[1941.]], NDH je postala članicom [[Svjetska poštanska unija|Svjetske poštanske unije]]. [[10. kolovoza]] [[1942.]] pristupila je na [[Brijuni]]ma osnivanju Društvu željeznica Dunav-Sava-Jadran.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/11118 Siniša Lajnert: Ustroj Hrvatskih državnih željeznica 1941.-1945.]&lt;/ref&gt; NDH je potpisala [[Ženevska konvencija|ženevsku konvenciju]] [[20. siječnja]] [[1943.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Kaznenopravni%20aspekti%20bleiburskog%20zlocina.pdf |title=&quot;Kaznenopravni i povijesni aspekti Bleiburškog zlocina&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101843/http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Kaznenopravni%20aspekti%20bleiburskog%20zlocina.pdf |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=25. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

Kada su [[SAD]] ušle u [[Drugi svjetski rat]] nakon napada [[Japan]]a na [[Pearl Harbor]], NDH je objavila rat [[SAD|SAD-u]] i Ujedinjenom Kraljevstvu, zajedno s ostalim članicama sila Osovine [[14. prosinca]] [[1941.]]&lt;ref&gt;Nada Kisić-Kolanović. NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001. (str. 119)&lt;/ref&gt; Kako NDH nikada službeno nije objavila rat [[Sovjetski Savez|Sovjetima]], na [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|Istočnom bojištu]] su ratovali samo hrvatski dobrovoljci i to u njemačkim uniformama. Slanje [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Hrvatske postrojbe u njemačkoj i talijanskoj vojsci|hrvatskih legija na Istočno bojište]] bio je u prvom redu politički potez, kako bi se stekla naklonost Trećeg Reicha i ubrzala izgradnja vlastitih [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|oružanih snaga]].&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 73.-78.&lt;/ref&gt;

=== Odnosi s Nedićevom Srbijom ===
Godine 1942. je premijer [[Nedićeva Srbija|okupirane Srbije]] [[Milan Nedić]] upoznao vojnog upravitelja Srbije – te njemačkog vojnog zapovjednika nadređenog svim njemačkim postrojbama na području NDH, a time efektivno i zapovjednika praktično svih [[Hrvatske oružane snage|postrojbi NDH]] – generala [[Paul Bader|Paula Badera]] sa svojom vizijom [[Velika Srbija|Velike Srbije]] u kojoj su Bosna i Hercegovina, Srijem i Dalmacija unutar granica Srbije, a lokalno stanovništvo je zamijenjeno srpskim doseljenicima.&lt;ref&gt;Prusin, Alexander; (2017) ''Serbia under the Swastika: A World War II Occupation''(engleski) str. 53, University of Illinois Press {{ISBN|978-0-25209-961-8}}&lt;/ref&gt;

General Bader je podržao Nedićev plan djelomično, te su krajem siječnja i početkom veljače 1942. godine održani pod njegovim pokroviteljstvom u Beogradu višednevni pregovori s predstavnicima NDH, u kojima se predlagalo da 17 srezova Bosne bude pripojeno Srbiji. Predstavnici NDH nisu pristali na takve prijedloge.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/53.pdf |title=Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945, str. 207 |language=srpski |publisher=Znaci.net |accessdate=2021-02-08 |archive-date=6. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221206073912/https://znaci.org/00001/53.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Inače je [[Drinska banovina|Drinska Banovin]]&lt;nowiki/&gt;a iz vremena Kraljevine Jugoslavije obuhvaćala zapadno od [[Drina|Drine]] baš 17 srezova, od kojih je jedan bio Sarajevo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2018/06/Pages-from-gg45-3.pdf |title=O pokušaju pružanja pomoći slabijim đacima u Konviktu “Narodne uzdanice” u Tuzli |author=Prof. dr. Omer Hamzić |publisher=GRAČANIČKI GLASNIK časopis za kulturnu historiju Broj 45, godina XXIII maj, 2018. [str. 27-36] |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt; General Bader je organizirao da pregovorima nazoče njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]] i njemački ovlašteni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund Glaise von Hortsenau]]  – dakle osobe koje su kod vlasti NDH imale posve neupitni autoritet najviših predstavnika Njemačke – a kao hrvatski predstavnici su nazočili zamjenik ministra vanjskih poslova NDH [[Vjekoslav Vrančić]] i pukovnik [[Fedor Dragojlov]], bliski suradnik vojskovođe [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]]. Hrvatski predstavnici nisu pregovarali izravno s Nedićevom Vladom, nego s majorom [[Jezdimir Dangić|Jezdimirom Dangićem]], koji je u kolovozu 1941. s mjesta jednog od zapovjednika žandarmerije pod kontrolom [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]], ministra unutarnjih poslova u vladi Milana Nedića, prešao u dogovoru s četničkim vođom [[Dragoljub (Draža) Mihailović|Dražom Mihajlovićem]] u Istočnu Bosnu da ondje preuzme zapovijedanje ustaničkim postrojbama na širokom području od Drine do Romanije kod samoga Sarajeva. Dengić je prije pregovora s Hrvatima u Beogradu imao dogovor s Milanom Nedićem, u prisutnosti samog generala Paula Badera.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada |url=http://znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf |title=IZVjEŠTAJ GENERALA PAULA BADERA br. 857/42. pov. od 5. veljače 1942. |author=Paul Bader |work=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII - DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA - KNJIGA 2, str. 110 do 121 |language=sr |accessdate=2021-02-09 |archive-date=13. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120413073625/http://znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf |url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Nakon što su predstavnici NDH odbili Dengićeve prijedloge, uslijedila je u ožujku 1942. godine [[Operacija Trio]], kojem je udarac njemačkih, talijanskih i snaga NDH presudno oslabio četničku prisutnost u istočnoj Bosni.

Milan Nedić je nastojao kod Njemačke izboriti za Srbiju onakav status kakav je imala Nezavisna Država Hrvatska. Usprkos dobroj suradnji i mnogo uspješnijem suzbijanju [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] u Srbiji, nego što je to bio slučaj s NDH, Nedić se u rujnu 1943. god. razočarano vratio iz dugo pripremanog posjeta Hitleru u rujnu 1943. god., gdje je uspio s Hitlerom dobiti sastanak od svega 20 minuta, i to u baraki u blizini Hitlerovog zapovjedništva u [[Istočna Pruska|Istočnoj Pruskoj]]. Diplomati NDH u Berlinu su mogli izvijestiti da Nedić nije dobio njemačku potporu za pripojenje [[Crna Gora|Crne Gore]] i dijelova NDH Srbiji. Nije čak Nedić dobio od Hitlera dopuštenje da se ponovno otvori Univerzitet u Beogradu i da se prepusti srbijanskim vlastima da same kontroliraju svoje kulturne institucije, nego tek suglasnost da vlada Srbije pod svoju izravnu kontrolu dobije srbijanske vojne i sigurnosne efektive, koji su se od 1941. god. bili dokazali dobrom suradnjom s Nijemcima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.academia.edu/37232937/Zlatoje_Martinov_NDH_I_NEDI%C4%86EVA_SRBIJA_Sli%C4%8Dnosti_i_razlike |title=NDH I NEDIĆEVA SRBIJA, Sličnosti i razlike, str. 73, 74, 77, 78, 127-137, 145, 146 |author=Zlatoje Martinov |year=2018 |language=srpski |publisher=Savez antifašista Srbije |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt;

NDH i Nedićeva Srbija su imale odnose prožete nepovjerenjem, te nisu razmijenile međusobna diplomatska priznanja. Međutim je postojala gospodarska suradnja. U Beogradu je NDH već 1941. god. uspostavila Ured za putnice, koji je ubrzo kolokvijalno postao poznat kao &quot;Konzulat NDH&quot;.&lt;ref&gt;Martinov, op. cit., str. 135 i 136&lt;/ref&gt;

== Ekonomija ==
[[Datoteka:Riznicko upraviteljstvo grada Zagreba MGZ 300109.jpg|mini|200px|Ploča Rizničkog upraviteljstva NDH u [[Zagreb]]u]]
NDH se nalazila u iznimno teškoj [[Gospodarstvo|gospodarskoj]] situaciji. Država je morala snositi troškove svih [[Wehrmacht|njemačkih]] – [[Treći Reich|Njemačka]] je tijekom [[Drugi svjetski rat|rata]] oko trećinu ukupnog [[Državni proračun|državnog proračuna]] priskrbljivala od podloženih [[narod]]a u [[Europa|Europi]]&lt;ref&gt;[http://piketty.pse.ens.fr/files/capitalisback/CountryData/Germany/Other/Pre1950Series/RefsHistoricalGermanAccounts/Lindholm47.pdf &quot;German Finance in World War II&quot;] Richard W. Lindholm, &quot;The American Economic Review&quot;, Vol. 37, No. 1 (Mar., 1947), str. 121-134, Table III., str. 127&lt;/ref&gt; – i dijela [[Kraljevina Italija|talijanskih]] snaga na svojem [[Državno područje|teritoriju]].&lt;ref name=&quot;gim&quot; /&gt; Talijanska [[okupacija]] joj je oduzela [[Pomorstvo|pomorsku]] privredu i [[Brodogradnja|brodogradnju]], a [[Kraljevina Mađarska|mađarska]] neka od najnaprednijih [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] područja. Nešto kasnije [[partizani]] su pod svoju kontrolu stavili i velik dio poljoprivrede te [[Šuma|šume]], blokirali vitalne [[promet]]ne pravce i aktivno uništavali ekonomske [[resurs]]e na područjima koje nisu mogli držati pod kontrolom. Nadalje, njemački i talijanski [[interes]]i na području NDH su velikim dijelom bili gospodarske prirode. [[Kraljevina Italija|Italija]] se planirala okoristiti nalazištima [[boksit]]a u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] te drvom – [[Sirovine|sirovinama]] u kojima je Italija oskudijevala.&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt; Međutim, Njemačka je htjela boksit za sebe. Iz boksitnih jama u NDH moglo se (bez novih [[investicija]]) eksploatirati najmanje 500.000 [[tona]] godišnje, što je za njemačku proizvodnju [[aluminij]]a bilo od životne važnosti, jer je činilo nešto više od 40% ukupnih njemačkih potreba.&lt;ref&gt;Goldstein, Ivo, Hrvatska 1918.-2008., Zagreb, 2008., str. 245&lt;/ref&gt; Kako je rat odmicao, sve veći dio industrije stavljan je u njemačku službu; posebno su važne bile željezara u [[Zenica|Zenici]] i današnji [[Đuro Đaković Holding|Đuro Đaković]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], kao i [[Rudnik|rudnici]] te šume.&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt;

Godine [[1941.]] osnovane su [[Hrvatske državne željeznice]].

[[Grad]]sko je [[stanovništvo]] naglo [[Siromaštvo|siromašilo]] i mnogi su bili na rubu [[glad]]i. Visoka [[inflacija]] koju nije pratio porast primanja, [[nezaposlenost]] koja prisiljava na odlazak na rad u [[Treći Reich|Njemačku]] i činjenica da ukupan broj radnika i osoba odvedenih u [[Treći Reich|Njemačku]] s područja NDH na [[Prisilni rad|prisilni robovski rad]] premašuje 200.000 značajno su poremetile bilo kakvo funkcioniranje gospodarstva.&lt;ref name=&quot;gim&quot; /&gt; Bilo je zabranjeno &quot;sakrivanje i stavljanje izvan prometa&quot; živežnih [[Hrana|namirnica]], a rast [[cijena]] se pokušao umanjiti najstrožim [[kazna]]ma, po potrebi i [[Smrtna kazna|smrtnom]].&lt;ref&gt;Zbornik zakona i naredaba, 9; Narodne novine, 17. IV. 1941.&lt;/ref&gt; Seljaci su bili strijeljani, jer su, umjesto da viškove svojih poljoprivrednih [[proizvod]]a predaju po ograničenim cijenama Hrvatskom državnom [[monopol]]u, [[Roba|robu]] pokušali prodati na [[Crno tržište|crnom tržištu]].&lt;ref&gt;Hrvatska gruda, 82/1942.&lt;/ref&gt;

=== Monetarna politika ===
[[Datoteka:2 kn 1941 front.jpg|mini|desno|200px|Kovanica vrijednosti dvije [[Kuna (NDH)|kune]], 1941.]]
Monetarnu politiku vodila je [[Hrvatska državna banka]]. U NDH je [[8. srpnja]] [[1941.]] kao sredstvo plaćanja uvedena [[Kuna (NDH)|kuna]], koja se dijelila na 100 [[Banica (novac)|banica]]. Zamjena dinara [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] za kunu obavljena je u omjeru 1:1 do [[29. studenoga]].&lt;ref name=&quot;kl&quot;&gt;[http://www.kunalipa.com/katalog/povijest/20-stoljece-2.php Promjene domaće valute u dvadesetom stoljeću, Kunalipa, hrvatski numizmatički portal]&lt;/ref&gt; Zakonskom odredbom o novcu NDH, određeno je da vrijednost jedne kune odgovara vrijednosti od 17,921&amp;nbsp;mg [[Zlatni standard|zlata]].&lt;ref name=&quot;kl&quot; /&gt; Na području NDH za naplaćivanje roba i usluga koristili su se [[Jugoslavenski dinar|dinari]] koji su preostali iz [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (do [[1942.]]), [[Talijanska lira|talijanske lire]] (do [[Kapitulacija Italije|pada i kapitulacije Italije]] 1943.) te njemačke [[Reichsmarka|reichsmarke]].

Monetarne vlasti NDH su 1941. godine preuzele aktivu Jugoslavenske narodne banke na svojem teritoriju te je ''Hrvatska državna banka'' razmijenila 19,5 milijarda jugoslavenskih dinara za 7,5 milijarda nove [[Valuta|valute]] – kune. U konverziji su sudjelovale Njemačka i Italija, čije su vojne snage zaplijenile vrlo značajna novčana sredstva, koja je poražena Kraljevina Jugoslavija bila namijenila za uzdržavanje [[Kraljevska jugoslavenska vojska|svoje vojske]] u dugotrajnijem ratu kakvoga se očekivalo. Radi udovoljavanja potrebama javne potrošnje (u 1. redu, potreba uzdržavanja njemačkih i talijanskih okupacijskih snaga te plaćanja za robu koju je Njemačka kupovala u Hrvatskoj na dug kojega će uglavnom platiti tek [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] nakon kraja rata) novčana masa je već do kraja [[1941.]] godine povećana na 8,4 milijarda kuna, a do travnja 1943. godine novčana masa je postupno utrostručena na 23,2 milijarda kuna. Krajem [[1944.]] godine novčana masa je iznosila 150 milijarda kuna, a u trenutku propasti NDH iznosila je 241 milijardu kuna; oko četvrtina tog novca – prema jednom njemačkom izvještaju iz [[1944.]] godine – nalazio se u rukama partizana. Posljedice takvog rasta novčane mase, kao posljedica državnih [[rashod]]a koji su, u kontekstu ratovanja na vlastitom teritoriju i doprinošenja njemačkim ratnim rashodima, bili daleko veći od [[porez]]nih prihoda – bila je visoka [[inflacija]], po više stotina [[Postotak|posto]] godišnje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00003/524_15.pdf |title=Tomasevich, Jozo, &quot;Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija&quot; (prijevod s izvornika na engleskom), Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 783-790 |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=18. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221018080345/https://www.znaci.org/00003/524_15.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tečaj kune u odnosu na njemačku [[Reichsmark]]u bio je na početku određen na 20 kn za 1 ℛℳ. Od jeseni [[1942.]] za doznake iz svijeta građanima i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Hrvatske postrojbe u Njemačkoj vojsci|vojnicima na službi u Wehrmachtu]] primjenjivan je tečaj od 40, od proljeća [[1943.]] 60, a od [[jesen]]i 1944. 120 kn za 1 ℛℳ.&lt;ref name=&quot;kl&quot; /&gt; Kako se rat bližio kraju, NDH je zapadala u [[Hiperinflacija|hiperinflaciju]] – početkom [[1945.]] u NDH je u optjecaju bilo 150.000.000.000 kuna,&lt;ref name=&quot;matko45&quot;&gt;[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., 45.&lt;/ref&gt; a svakog se mjeseca [[Tiskarstvo|tiskalo]] novih 20 milijarda, od čega su se tri četvrtine trošile na uzdržavanje njemačke vojske na području NDH.&lt;ref name=&quot;matko45&quot; /&gt;

=== Poslovanje gotovinom u NDH ===
Poslovanje gotovinom u NDH regulirano je objavom od [[3. svibnja]] [[1941.]] godine [[Ministarstvo narodnog gospodarstva NDH|ministarstva narodnog gospodarstva]], odjela za [[obrt]], [[Industrija|industriju]] i [[Trgovina|trgovinu]].&lt;ref name=&quot;sistoryI&quot;&gt;[http://www.sistory.si/cdn/publikacije/37001-38000/37516/zakoni_odredbe_knjiga_I_abby.pdf Zgodovina Slovenije - SIstory] Zakoni, zakonske odredbe, naredbe i t. d. proglašene od 11. travnja do 26. svibnja 1941. Knjiga I (svezak 1. – 10.), ur. A. Mataić; Tisak i naklada St. Kugli, Zagreb; str. 159., pristupljeno 30. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

Donesena je temeljem § 4. zakonske odredbe o redovitom poslovanju i sprječavanju [[Sabotaža|sabotaže]] u [[Privredna sabotaža|privrednim]] poduzećima. Određeno je da privredna poduzeća imaju ulagati svu poslovnu [[Gotovina|gotovinu]] na račun kod [[Poštanska štedionica (NDH)|Poštanske štedionice]] u Zagrebu ili kod središnjica i podružnica novčanih zavoda: [[Prva hrvatska štedionica|Prve hrvatske štedionice]], [[Gradska štedionica|Gradske štedionice]], Bankarskog društva (Bankverein), [[Zanatska banka|Zanatske banke d. d.]], [[Štedionica Nezavisne Države Hrvatske|Štedionice Nezavisne Države Hrvatske]], [[Hrvatska sveopća kreditna banka|Hrvatske sveopće kreditne banke]], Udružene banke, Jugobanke, Hrvatske banke, [[Prva hrvatska obrtna banka|Prve hrvatske obrtne banke]] i Čeho-banke, [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak|Napretkove]] zadruge i [[Zadruga Hrvatskog radiše|Zadruge]] [[Hrvatski radiša|Hrvatskog Radiše]]. Za ostale novčane zavode u drugim područjima NDH najavljeno je donošenje naknadne objave. Ovako uložene gotovine bile su slobodne od svakih stega.&lt;ref name=&quot;sistoryI&quot; /&gt;

== Društvo ==
=== Obitelj i položaj žena ===
[[Datoteka:Plakati NDH MGZ 300109.jpg|mini|desno|200px|[[commons:Category:Propaganda posters of Independent State of Croatia|Promidžbeni plakati NDH]] prikazuju majku i zaručnicu kao motiv za borbu]]
[[Datoteka:Rob nikada.PNG|mini|200px|desno|Promidžbeni plakat NDH &quot;Rob nikada!&quot;]]
U sklopu poticanja obiteljskih vrijednosti i [[natalitet]]a, organizirani su ''Dani majke i djeteta'', prilikom čega su održavana skupna [[Krštenje|krštenja]], a supruge vodećih ustaša i dužnosnika su bile kume djeci.&lt;ref&gt;Hrvatski slikopisni tjednik br. n/a&lt;/ref&gt; Strogo su zabranjeni pobačaj i prostitucija te poticanje na njih. Kršenje zabrane kažnjavano je strijeljanjem. Za žene je organizirana i [[Ženska loza ustaškog pokreta]]. Prema ustaškoj ideologiji, dužnosti žene bile su majčinstvo i intelektualni rad.&lt;ref name=&quot;žene&quot;&gt;{{Citiranje weba |ime=Vladimir |prezime=Matijanić |datum=2011-11-16 |naslov=Martin Bitunjac: I žene su euforično stvarale NDH |url=https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/martina-bitunjac-i-zene-su-euforicno-stvarale-ndh-148815 |preuzeto=2013-03-02 |izdavač=Slobodna Dalmacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20220403171249/https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/martina-bitunjac-i-zene-su-euforicno-stvarale-ndh-148815 |archive-date=2022-04-03}}&lt;/ref&gt; U pojedinim publikacijama oštro se kritiziralo sve žene koje još nisu postale majke ili to čak ne žele biti.&lt;ref name=&quot;žene&quot; /&gt; Istodobno su umjetnice i intelektualke slavljene kao &quot;dobre Hrvatice&quot;, poput [[Milka Trnina|Milke Trnine]] ili [[Sida Košutić|Side Košutić]].&lt;ref name=&quot;žene&quot; /&gt; Država je pokušavala kontrolirati fizički izgled i ponašanje žena: &quot;nemoralno&quot; oblačenje (suknje preko koljena), šminkanje i pušenje, pogotovo zaposlenim ženama, nije bilo zakonski dopušteno.&lt;ref name=&quot;žene&quot; /&gt;

=== Obrazovanje ===
Obrazovanje je bilo pod nadležnošću Ministarstva narodne prosvjete. Nakon proglašenja NDH, odlučeno je da će se u čast obnove hrvatske države svim školarcima dodijeliti tzv. spomen-svjedodžbe za godinu 1940./41., bez zaključnih ocjena. Odmah je pristupljeno promjeni udžbenika i sadržaja kako bi odgovarali novom duhu, ali i hrvatskom jeziku i novom pravopisu. Namjera je bila školsku djecu i mladež od što ranije dobi odgajati po ustaškim načelima. Djeca su uključivana u [[Ustaška uzdanica|Ustašku uzdanicu]], a mladež u [[Ustaška mladež|Ustašku mladež]]. No, takva praksa je naišla na otpor. Primjerice, [[26. svibnja]] [[1941.]] ustaška vlast je okupila zagrebačke srednjoškolce na [[Hrvatski sokol|sokolskom]] stadionu na [[Svetice|Sveticama]] i naredila da se svi [[Židovi]] i [[Srbi]] sami izdvoje. Srednjoškolci Hrvati su krenuli za njima, iskazujući solidarnost, i tako spriječili ustašku namjeru. Ministarstvo je ulagalo i znatne napore u opismenjavanje stanovništva, obvezavši sve starije od 50 godina da nauče čitati i pisati u roku od šest godina.

Jedino sveučilište u zemlji, [[Zagrebačko sveučilište|zagrebačko]], preimenovano je u Hrvatsko sveučilište. Sa sveučilišta su odmah isključeni svi Židovi. Otpušteni su i drugi nepoćudni profesori – komunisti, ljevičari, Srbi. Godine 1942. uspostavljan je [[Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu|Farmaceutski fakultet]] kao samostalna sastavnica Zagrebačkog sveučilišta, a 1944. u Sarajevu je osnovan medicinski fakultet.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.mf.unsa.ba/english/ |title=Medical Faculty of Sarajevo University Mission Statement |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213125225/http://www.mf.unsa.ba/english/ |archive-date=13. veljače 2008. |access-date=19. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Sveučilište u Zagrebu je 1942. otvorilo i [[KBC Zagreb]].

=== Kultura ===
[[Datoteka:Hrv enc.jpg|mini|lijevo|200px|Pet svezaka [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]]]]
[[Datoteka:Izrada slikopisa u NDH Hrvatski slikopisni tjednik.ogg|thumb|Izrada ''slikopisa'' u NDH, Hrvatski slikopisni tjednik]]
[[Datoteka:Jedan za sve.jpg|mini|desno|160px|[[commons:Category:Propaganda posters of Independent State of Croatia|Promidžbeni plakat NDH]]]]
Cjelokupna kultura i mediji stavljeni su, u skladu s [[Fašizam|fašističkom]] praksom, u službu režima i promicanja novih ideja. Država je imala potpunu kontrolu nad kazalištima, medijima, izdavaštvom. Veliki broj predratnih hrvatskih umjetnika je bio proglašen nepodobnim i progonjen nakon nastanka NDH. [[August Cesarec]], [[Božidar Adžija]], [[Otokar Keršovani]], [[Zvonimir Richtmann]] i [[Ognjen Prica]] su bili strijeljani. [[Josip Badalić]], [[Antun Barac]], [[Grga Novak]] i [[Mirko Deanović]] su završili u sabirnom logoru, dok su [[Jozo Kljaković]] i [[Ivan Meštrović]] završili u zatvoru. [[Miroslav Krleža]] se bio povukao u [[Đuro Vranešić|Vranešićev]] sanatorij u Zagrebu, a [[Krsto Hegedušić]] je živio pod zaštitom [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinca]]. U partizane su otišli i tamo nastavili sa svojim umjetničkim ili političkim radom [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Goran Kovačić]], [[Jure Kaštelan]], [[Joža Horvat]], [[Slavko Kolar]], [[Slobodan Novak]], [[Edo Murtić]] i [[Vjekoslav Afrić]].&lt;ref&gt;Novi List: ''To se zove biti Hrvat'', str. 9., 28. veljače 2010.&lt;/ref&gt; Drugi, poput [[Lovro pl. Matačić|Lovre pl. Matačića]], [[Viki Glovacki|Vikija Glovackog]] ili [[Oktavijan Miletić|Oktavijana Miletića]] su nastavili djelovati i u NDH.

Po uspostavi NDH iz Konzorcija [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]], osnovanog u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]], nastao je [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod]] (HIBZ), koji je u suradnji s [[Matica hrvatska|Maticom hrvatskom]] razvio bogatu izdavačku djelatnost. Izdavana su sabrana djela hrvatskih pisaca, razne edicije i slično. Prema nepotpunim podatcima, u NDH je do 1944. tiskano sveukupno oko 2000 samostalnih naslova.&lt;ref name=&quot;morfologija&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/24488 Nada Kisić Kolanović: “Islamska varijanta” u morfologiji kulture NDH 1941. - 1945., Časopis za suvremenu povijest, God. 39., br. 1., 63.- 95. (2007)]&lt;/ref&gt; Najvažniji projekt bila je [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatska enciklopedija]] pod uredništvom [[Mate Ujević]]a, koja je doživjela pet svezaka, od kojih su u NDH izašla posljednja četiri.

Ubrzo nakon uspostave NDH, [[JAZU]] u Zagrebu je preimenovana u [[HAZU]]. Postojala su i četiri ''Hrvatska državna kazališta'': u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku i Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac338.nsf/AllWebDocs/Povratak_zaboravljene_glumice |title=Marija Grgičević: Povratak zaboravljene glumice, Dragica Krog-Radoš, glumica i subreta, Vijenac, Broj 338, 15. veljače 2007. ISSN 1330-2787 |access-date=19. listopada 2012. |archive-date=15. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615051113/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac338.nsf/AllWebDocs/Povratak_zaboravljene_glumice |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Ustaše]] su ovdje željeli vidjeti &quot;čisto hrvatsko kazalište novog duha&quot; pa su odmah po preuzimanju vlasti dali na znanje &quot;da Židovima i Srbijancima nema mjesta u hrvatskim kazalištima&quot;.&lt;ref name=&quot;kazal&quot;&gt;[http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=6312 Snježana Banović: Država i njezino kazalište, sažeti prikaz/najava]&lt;/ref&gt; Tijekom rata, mnogi glumci su bili progonjeni, uhićeni, pa i strijeljani.&lt;ref name=&quot;kazal&quot; /&gt; U HDK u Zagrebu u sezoni 1941./42. gostovali su [[Berlinska filharmonija]] i Teatro dell'Opera di Roma.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.ief.hr/lib/attachment.php?id=53 |title=Popular practice of national music during the Second World War |archive-url=https://web.archive.org/web/20070611020505/http://www.ief.hr/lib/attachment.php?id=53 |archive-date=11. lipnja 2007. |access-date=19. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

NDH je sudjelovala na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 1942., gdje su izlagana djela [[Joza Kljaković|Joze Kljakovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] (za tu prigodu puštenog iz zatvora), [[Antun Motika|Ante Motike]], [[Ivo Režek|Ive Režeka]] i drugih. Državni filmski institut, Hrvatski slikopis, proizveo je mnoge filmove, uključujući [[Straža na Drini]] i [[Lisinski (1944.)|Lisinski]]. Izdavao je i tjedni filmski žurnal, [[Hrvatski slikopisni tjednik]]. Za njemačko slikopisno društvo Tobis Filmkunst GmbH [[1943.]] izrađen je hrvatsko-njemački slikopis [[Agram, die Hauptstadt Kroatiens]] (hrv. Zagreb, glavni grad Hrvatske).

=== Jezik ===
Ustaška je vlast od samoga početka pokazala veliko zanimanje za jezik.&lt;ref name=&quot;politika&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/95656 |title=Maja Vonić, Perica Vujić: Jezična politika u NDH |access-date=1. ožujka 2013. |archive-date=23. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023080933/https://hrcak.srce.hr/clanak/95656 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Preko jezičnog medija nastojalo se utjecati na ljude i širiti ustašku ideologiju.&lt;ref name=&quot;politika&quot; /&gt; Dana 14. kolovoza 1941. donesena je Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu, jedna od najvažnijih odredaba ustaške jezične politike.&lt;ref name=&quot;politika&quot; /&gt; Osnovan je državni ured za jezik, a država je provodila agresivnu jezičnu politiku, koja je za cilj imala čišćenje hrvatskog jezika od [[Tuđice|tuđica]], osobito [[Srbizacija|srbizama]].&lt;ref name=&quot;jezik&quot;&gt;Marko Samardžija: Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u NDH, Zagreb, 2008.&lt;/ref&gt; Zbog Pavelićeve osobne opsesije, službeni [[pravopis]] je postao [[Korijenski pravopis|korijenski]], koji je napušten još u sedamdesetim godinama 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;jezik&quot; /&gt; Tako se pisalo ''iztok'', ''odpad'', ''poviest''. Uvedeni su brojni [[neologizmi]] – ''brojidba'' (statistika), ''svjetlopis'' (fotografija), ''slikopis'' (film), ''munjovoz'' (tramvaj), ''[[wikt:samovoz|samovoz]]'' (automobil), ''krugoval'' (radio).&lt;ref name=&quot;jezik&quot; /&gt;

=== Arhitektura ===
[[Datoteka: Freudenreich, Galić, Potočnjak- Marija Bistrica, sreditbena osnova, 1944. - 1945.jpg|mini|200px|[[Aleksandar Freudenreich|Freudenreich]], Galić, Potočnjak: [[Marija Bistrica]], ''sreditbena osnova'' (1944. – 1945.)]]
Za vrijeme NDH odvijalo se mnogo natječaja, projekata i izvedbi te je izdano dosta publicistike. Arhitekturu je obilježilo okretanje hrvatskim problemima, izgradnja i obnova vjerskih objekata i svetišta, obnova ratom uništenih naselja i izgradnja tunel-skloništa. Posebno mjesto zauzima izgradnja objekata koje su odražavali [[hrvatski socijalizam]] koji je promicao [[ustaški pokret]], poput [[prosvjetno ognjište|prosvjetnih ognjišta]], [[radnički dom|radničkih domova]] i [[radničko naselje|naselja]].&lt;ref name=&quot;kgb&quot;&gt;[http://kgalovic.blogspot.com/2012/03/arhitektura-u-nezavisnoj-drzavi.html Panoptikum: Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), Krešimir Galović]&lt;/ref&gt; [[29. travnja]] [[1941.]] donesena je ''Uredba o izgradnji hrvatskih radničkih obiteljskih domova'', kojom je počela izgradnja tzv. ''Pavelićevih naselja'' u većim gradovima na sjeveru: Karlovcu, Osijeku, Sisku, Varaždinu i Zagrebu.&lt;ref name=&quot;kg&quot;&gt;[http://www.matica.hr/Vijenac/vij227.nsf/AllWebDocs/mhaa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927203959/http://www.matica.hr/Vijenac/vij227.nsf/AllWebDocs/mhaa|date=27. rujna 2007.}}[[Krešimir Galović]]&lt;span&gt;: Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), I. dio, Vijenac, Broj 227, 14. studenoga 2002. ISSN 1330-2787&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Naselja su uglavnom karakterizirale široke ulice s polusamostalnim kućama.&lt;ref&gt;Martinčić, Julijo. Osječka arhitektura 1918.-1945., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Osijek, 2006. (str. 170)&lt;/ref&gt;

Osim hrvatskog socijalizma, ideološke zasade osovinskih pokrovitelja vidjele su se u izgradnji monumentalnih zgrada. Dovršeni su i ranije započeti projekti, poput nasipa, fakulteta, bolnica ([[KBC Zagreb|KBC Rebro]], 1942.) i stambenih zgrada. Pozornost se posvećivala i presvođenju potoka, preuređenju trgova.&lt;ref name=&quot;kgb&quot; /&gt; Bilo je vizionarskih projekata poput visokoškolskih naselja, hotela (primjerice, na Plitvicama), zimskih i športskih luka. No, rasni zakoni su utjecali i na ovo područje. Tako je, primjerice, zabranjen rad u [[Arhitektura|arhitekturi]] i [[Urbanizam|urbanizmu]] [[Židovi u Hrvatskoj|Židovima]], mnoge su [[Sinagoga|sinagoge]] prenamijenjene, dok je zagrebačka srušena.&lt;ref name=&quot;kg&quot; /&gt; Među srušenim crkvama posebno tragičnu sudbinu imala je pravoslavna Bogorodičina crkva u [[Glina (grad)|Glini]]. U njoj je potkraj srpnja 1941. počinjen [[Pokolj u glinskoj crkvi|stravičan pokolj srpskog stanovništva]], nakon čega je crkva opljačkana i srušena.&lt;ref name=&quot;kg&quot; /&gt;

=== Mediji ===
[[Datoteka:Hrvatski krugoval.jpg|mini|desno|150px|''[[Hrvatski krugoval]]'', promidžbeni plakat [[NDH]]]]
Službeno glasilo vlade bile su ''[[Narodne novine]]''. Od dnevnih listova najvažniji su bili ''[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]]'', osječki ''[[Hrvatski list (dnevni list, Osijek)|Hrvatski list]]'' i sarajevski ''[[Novi list (Sarajevo)|Novi list]]''.&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.hr/pov/RADOVI-ZHP-online/labus.pdf Allies in the NDH's print 1943–1945] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031172502/http://www.ffzg.hr/pov/RADOVI-ZHP-online/labus.pdf|date=31 listopada 2008}}&lt;/ref&gt; Najvažniji tjednik bio je ''[[Spremnost]]'', koji se bavio političkim i kulturnim temama. Državna novinska agencija zvala se ispočetka ''[[Novinska agencija Velebit|&quot;Velebit&quot;]]'', a od siječnja 1942. godine Dojavni ured &quot;Croatia&quot;, koja je agencija preuzela ulogu bivše novinske agencije Avala u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2010-05-14 |title=Hrvatska znanstvena bibliografija – Prikaz rada |url=http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=241013 |accessdate=2011-06-03 |publisher=Bib.irb.hr |archive-date=10. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120210221215/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=241013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glavna državna radio-postaja bio je [[Hrvatski krugoval]], nastao od bivšeg [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]],&lt;ref name=&quot;Radio&quot;&gt;{{cite web |title=History of Radio in Croatia |url=http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm |accessdate=2011-06-03 |publisher=Free-sk.htnet.hr |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100436/http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je još u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] bio [[Nacionalizacija|nacionaliziran]]. NDH je pojačala snagu [[odašiljač]]a na 10&amp;nbsp;kW.&lt;ref name=&quot;Radio&quot; /&gt; Radio-postaja je bila smještena u Zagrebu, ali je imala ispostave u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Dubrovnik]]u, [[Osijek]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/hrt/povijest/povijest_hrv.html History of HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228044958/http://www.hrt.hr/hrt/povijest/povijest_hrv.html|date=28 prosinca 2007}}&lt;/ref&gt; Održavala je odnose s Međunarodnom unijom za emitiranje (''International Broadcasting Union'').&lt;ref&gt;[http://www.hnd.hr/novinar/Novinar00_11_12/47-49ebu.pdf The Role of Public Audiovisual Media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031172502/http://www.hnd.hr/novinar/Novinar00_11_12/47-49ebu.pdf|date=31 listopada 2008}}&lt;/ref&gt;

Od samog početka NDH, cjelokupno novinstvo stavljeno je pod kontrolu Državnog tajništva za promidžbu. Od 1942. kontrolu nad medijima preuzeo je ustaški doglavnik [[Mijo Bzik]], povjerenik za novinstvo pri predsjedništvu Vlade NDH.&lt;ref name=&quot;bzik&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2013/05/15/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik/ |title=Tko je bio ustaški doglavnik Mijo Bzik, Blog Zvonimira Despota, 15. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608091055/http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2013/05/15/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik |archive-date=8. lipnja 2013. |access-date=7. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Odmah je uputio okružnicu uredništvima svih medija, dajući podrobne upute kako novine moraju izgledati. Pod prijetnjom najstrože kazne zahtijevalo se da &quot;svatko mora pisati ustaški i cijeli ton novina mora biti stopostotno ustaški i to u svakom pogledu, svugdje i svagda, ustaški do kraja.&quot;&lt;ref name=&quot;bzik&quot; /&gt; Od novinara se nadalje tražilo stvaranje [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]] [[Poglavnik]]a, brisanje riječi &quot;[[Srbin]]&quot; te izbjegavanje pisanja o kriminalu, uz istovremeno veličanje povijesti ustaškog pokreta, hrvatskog seljaštva i prirodno-kulturnih ljepota NDH.&lt;ref name=&quot;bzik&quot; /&gt; Medijima se branilo i samostalno komentiranje vanjske politike, a preporučavalo se prevođenje komentara iz njemačkih i talijanskih novina.&lt;ref name=&quot;bzik&quot; /&gt;

Nakon rata, od 330 registriranih novinara, 38 su smaknuti, 131 je emigrirao, dok je 100 novinara zabranjen rad u novinstvu.&lt;ref&gt;Parašcic, Ivan. ''Cenzura u Jugoslaviji od 1945. do 1990. godine'', University of Zagreb. Zagreb, 2007. (p. 15)&lt;/ref&gt;

=== Šport ===
{{glavni|Šport u NDH}}
Najpopularniji sport bio je nogomet. [[Hrvatski nogometni savez|HNS]] je postao privremeni član [[FIFA|FIFA-e]] 16. srpnja 1941.&lt;ref name=&quot;SG&quot;&gt;Stipica Grgić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/503810 Hrvatski nogometni savez i Fédération Internationale de Football Association 1941. – 1945.], Historijski zbornik, Vol. 79 No. 1, 2026., str. 72–73. &lt;br&gt; {{citat|Iako se često navodi kako je HNS primljen u okrilje FIFA-e dan kasnije, tj. 17. srpnja 1941., čini se da zabuna dolazi od toga što je obavijest o primitku poslana telegramom dan nakon sjednice Odbora za hitne poslove FIFA-e. Sjednica Odbora za hitne poslove bila je 16. srpnja, ali potvrda o slanju govori da je dopis o zaključcima te sjednice poslan sutradan, 17. srpnja, kad je poslan i drugi dopis.}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija NDH odigrala je 15 prijateljskih susreta između srpnja 1941. i travnja 1944., od čega je pobijedila u 7.

[[Hrvatski rukometni savez]] organizirao je nacionalnu ligu i reprezentaciju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=History of Handball |url=http://www.hrs.hr/savez.php?section=2 |accessdate=2011-06-03 |publisher=Hrs.hr}}&lt;/ref&gt; [[Boks]]ačku (''šakačku'') reprezentaciju NDH vodio je [[Afroamerikanci|afroamerikanac]] [[Jimmy Lyggett]].&lt;ref&gt;[http://www.hoo.hr/izdavastvo/olimpPDF/OLIMP-18-2006.pdf Olymp, October 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630200407/http://www.hoo.hr/izdavastvo/olimpPDF/OLIMP-18-2006.pdf|date=30 lipnja 2007}}&lt;/ref&gt; I stolnoteniski savez je organizirao ligu i reprezentaciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsts.hr/Hrvatski-stolnoteniski-savez/povijest-saveza.html |title=HSTS, Povijest saveza |archive-url=https://web.archive.org/web/20111125201510/http://www.hsts.hr/Hrvatski-stolnoteniski-savez/povijest-saveza.html |archive-date=25. studenoga 2011. |access-date=8. ožujka 2013.}}&lt;/ref&gt; [[Hrvatski olimpijski odbor]] priznat je kao posebni član [[MOO|MOO-a]], dok je [[Franjo Bučar]] bio njegov predstavnik.&lt;ref&gt;{{cite web |author=16:31 |title=History of Croatian Olympic Movement |url=http://www.index.hr/sport/clanak/redir/216033.aspx |accessdate=2011-06-03 |publisher=Index.hr |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430194120/http://www.index.hr/sport/clanak/redir/216033.aspx |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Hrvatski skijaški savez organizirao je državno prvenstvo na [[Sljeme]]nu.&lt;ref&gt;[http://www.zss.hr/110/III-poglavlje.htm 110 years of skiing in Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070706095320/http://www.zss.hr/110/III-poglavlje.htm|date=6 srpnja 2007}}&lt;/ref&gt;

== Organizacija i ustroj ==
[[Datoteka:Prisega vlade NDH (2).jpg|200px|minijatura|desno|Prisega vlade NDH u travnju 1941.]]
{{wikizvor|Zakon o prisezi vjernosti Državi Hrvatskoj}}
[[NDH]] nije imala [[Ustav]], niti je ikada postojala ideja da se on donese. Sve zakonske odredbe o uspostavljanju države i njenom ustrojstvu potpisivao je [[Ante Pavelić]], koji nosi naslov [[poglavnik]]a. Prije [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] Poglavnik je bila institucija koja je označavala državni [[suverenitet]], a kasnije to svojstvo prelazi na [[Zvonimirova kruna|Zvonimirovu krunu]]. Tako je poglavnik donosio zakon o [[vlada|vladi]], o [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskom državnom saboru]], o hrvatskim državnim zastavama, grbu i državnim pečatima, o državljanstvu, o podjeli teritorija na [[župa|župe]], o državnom vijeću, o Islamskoj vjerskoj zajednici u NDH, o Hrvatskoj Pravoslavnoj crkvi, o granicama NDH itd. U pripremanju zakona, [[Poglavnik]]u su pomagali Zakonodavno povjerenstvo pri Poglavniku [[1941.]] i [[1942.]], Zakonodavni odjel Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja [[1942.]], Hrvatski državni sabor [[1942.]] (tijelo čije se članove nije biralo na izborima i koje nije imalo vlast da donosi zakone) i Državno vijeće [[1942.]] – [[1945.]]

Poglavnik je u svojim rukama koncentrirao također i izvršnu vlast. Bio je šef države, a do 1943. je predsjednik vlade i sam imenuje sve ministre. Nakon toga također on imenuje i predsjednika, a koncentrirao je i bitan dio sudbene vlasti.

[[23. veljače]] [[1942.]] poglavnik je sazvao [[Hrvatski državni sabor]], reprezentativno tijelo koje nije bilo birano (članovi su imenovani) i nije imalo zakonodavnu vlast. Sastalo se u tri navrata 1942. i nakon toga se nije više sastajalo.

=== Upravna organizacija ===
[[Slika:NezavisnaDrzavaHrvatska.png|mini|200px|Podjela NDH na župe prije [[kapitulacija Italije|pada Italije]]]]
{{glavni|Upravna podjela NDH}}

Nova se država vratila povijesnoj hrvatskoj podjeli na županije, odnosno [[župa (administrativna jedinica)|velike župe]], dok je glavni grad Zagreb bio posebna upravna jedinica. U NDH su postojale 22 [[župa (administrativna jedinica)|velike župe]] (prvotno ih je bilo 10) sa 148 [[kotar]]a i oko tisuću malih [[općina]]. Župe su uglavnom dobile imena po starohrvatskim imenima župa i regija.&lt;ref name=&quot;župe&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arhivski vjesnik, No.44, ožujak 2002., str. 209-225]&lt;/ref&gt; Tijekom postojanja NDH često su mijenjale granice, sjedišta, pa i nazive. Nova podjela na župe namjeravala je dokinuti upravnu odvojenost prostora nekadašnje [[Trojednica|Trojednice]] i [[BiH]], pa su velike župe [[Velika župa Livac i Zapolje|Livac i Zapolje]] (sa sjedištem u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]), [[Velika župa Posavlje|Posavlje]] (sa sjedištem u [[Brod na Savi|Brodu]]), [[Velika župa Dubrava|Dubrava]] (sa sjedištem u [[Dubrovnik]]u), [[Velika župa Hum|Hum]] (sa sjedištem u [[Mostar]]u) te [[Velika župa Krbava i Psat|Krbava i Psat]] (sa sjedištem u [[Bihać]]u) osim hrvatskih, imale i bosanskohercegovačke kotare.&lt;ref name=&quot;župe&quot; /&gt; Nakon [[Kapitulacija Italije|pada Italije]], osnovana je nova župa [[Velika župa Sidraga i Ravni kotari|Sidraga i Ravni kotari]], dok je na području Istre i Kvarnera nešto kasnije bila predviđena župa ''Raša'',&lt;ref&gt;ZZN-1944, br. 435, Zakonska odredba o velikim župama, 428-430.&lt;/ref&gt; koja nikad nije uistinu postojala.

Želja za većom integracijom Hrvatske i BiH očitovala se i u namjerama oko proglašenja glavnog grada. Još prije rata, Pavelić je htio imenovati [[Banja Luka|Banju Luku]] glavnim gradom NDH.&lt;ref&gt;Vatroslav Murvar, Banja Luka – glavni grad Nezavisne Države Hrvatske. Zbornik hrvatskih sveučilištaraca, Sveučilišni pododbor Matice Hrvatske u Zagrebu, Zagreb, 1942., str. 21.{{citat|Kada sam u jesen 1939. došao po prvi put na Sveučilište, prva je misao svih nas bila pohoditi i upoznati ilegalne ustaške prvake, one ljude, o kojima smo u pokrajini mnogo govorili i smatrali ih pravim predstavnicima narodne borbe. Jedan od njih nas je primio u svom uredu... Onako usput, u slijedu ove misli, kao nešto što je samo po sebi razumljivo i o čem nema više dvojbe, Roma locuta causa finita spomenuo je odluku Poglavnika o premještanju, odnosno o stvaranju državnog središta buduće hrvatske države u Banjoj Luci. Iznenadio se, da mi to ne znamo, i da se tome čudimo. Podneblje ovog kraja, u kojem leži Zagreb – nastavljao je on pogoduje razvoju jednog tipa našeg čovjeka, koji nije prikladan za nošenje i čuvanje državne samostalnosti, jer je preblag i mekan, te posjeduje neke negativne osobine za državni život. Sva tragika naše prošlosti, obilježene stalnim značajkama vječnih nagodaba i beskrajnih sporazuma, izvire dijelom i iz činjenice, da je težište narodnog otpora počivalo na kraju i ljudima, koji su ljudski shvaćeno divan materijal, ali u političkom smislu svojom mlitavošću nisu bili dorasli teretima užasne i beznadne borbe, svih onih napora, koji se zahtijevaju od narodnog i političkog središta.|Vatroslav Murvar}}&lt;/ref&gt; Tijekom početnih mjeseci postojanja NDH, planiralo se preseliti potpredsjedništvo vlade i dio državnog aparata iz [[Zagreb]]a u [[Banja Luka|Banju Luku]], kako bi se &quot;ojačao istočni dio države&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 6.&lt;/ref&gt; I kasnije je postojala ideja o Banjoj Luci kao glavnom gradu.&lt;ref name=&quot;mjeseci&quot; /&gt;

=== Pravosuđe ===
[[Datoteka:Oglas, Ljudevit Tiljak.JPG|mini|desno|150px|Obavijest o strijeljanju desetorice komunista, odmazdi za smrt redarstvenika Ljudevita Tiljka. Ovakvi postupci polazište su imali u ''Zakonskoj odredbi o postupku kod komunističkih napadaja kad se počinitelj ne pronađe''.]]
NDH je zadržala [[Pravosuđe|pravosudni sustav]] Kraljevine Jugoslavije, no vraćena su imena sudova iz vremena Austro-Ugarske monarhije.&lt;ref name=&quot;srpak&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/130365 N. Srpak: Kazneno pravo u doba Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 1117-1144.]&lt;/ref&gt; Nadležnost nad pravosuđem imalo je Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja. Postojala su 172 [[kotar]]ska suda, 19 [[župa (administrativna jedinica)|župskih]] ''sudbenih stolova'', po jedan upravni i prizivni sud ([[banski stol]]) u Zagrebu i Sarajevu, kao i vrhovni sud ([[Stol sedmorice]]) u Zagrebu i vrhovni sud u Sarajevu.&lt;ref&gt;[http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=12&amp;s=40 &quot;Pravni fakultet Split – Zbornik&quot;, Pravst.hr, pristupljeno 3. lipnja 2011.]&lt;/ref&gt; Ubrzo su uspostavljeni i izvanredni sudovi: prijeki sudovi, narodni sudovi, domobranski prijeki sudovi i ustaški stegovni sudovi. Stalni i pokretni prijeki sudovi su mogli izricati samo smrtne kazne strijeljanjem;&lt;ref name=&quot;uspon&quot; /&gt; izricali su ih i za tako minorne prijestupe poput &quot;izvrgavanja ruglu državnih institucija&quot; ili &quot;držanja letaka kod sebe koji svojim sadržajem vrši promidžbu komunizma&quot;,&lt;ref name=&quot;srpak&quot; /&gt; &quot;javno izlaganje poruzi Poglavnika&quot; ili &quot;uvreda Poglavnika&quot;.&lt;ref&gt;N. Srpak: Kazneno pravo u doba Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 1117-1144.&lt;/ref&gt; Presuda bi odmah postala i pravomoćna i izvršna jer protiv nje nije bio dopušten nikakav pravni lijek; odnosno, presuda je bila neopoziva. Izvanredni sudovi, uspostavljeni poglavnikovim odredbama, postali su osnova sudstva u NDH, a redovni sudovi (sudovi velikih župa, kotarski sudovi) imali su sekundarnu ulogu. Time je sudbena vlast u NDH još više skoncentrirana u Pavelićevim rukama.

7. kolovoza 1941. donesen je zakon &quot;o suzbijanju kažnjivih čina protiv države&quot;, kojim se utvrđuje kolektivna odgovornost ukućana nepočinitelja za zločine počinitelja.&lt;ref name=&quot;sbplus&quot; /&gt; Zakon je izradio [[Eugen Dido Kvaternik]], [[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|Ravnatelj za javni red i sigurnost]].&lt;ref name=&quot;sbplus&quot; /&gt;

Muške kaznionice bile su u [[Lepoglava|Lepoglavi]], [[Srijemska Mitrovica|Hrvatskoj Mitrovici]], [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] i [[Zenica|Zenici]], dok je ženska kaznionica bila u Zagrebu.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/68151 Kovačić, Darko. Kazneno zakonodavstvo i sustav kaznionica i odgojnih zavoda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 2008.]&lt;/ref&gt;

=== Redarstvo ===
{{glavni|Oružništvo|Ustaška nadzorna služba}}Ulogu redarstva je obavljalo [[Oružništvo|Hrvatsko Oružništvo]], vrsta [[Žandarmerija|žandarmerije]] (ruralne policije).&lt;ref name=&quot;ik&quot; /&gt;&lt;ref&gt;NN br. 109/23. kolovoza 1941.&lt;/ref&gt; Također je postojala i [[Ustaška Nadzorna Služba]] – obavještajna i protuobavještajna organizacija nastala spajanjem Ustaške obavještajne službe i Ureda za sabirne logore [[16. kolovoza]] [[1941.]] Usto, u većim gradovima postojalo je i gradsko redarstvo, koje je nadziralo promet i čuvalo red i mir. I nacistička Njemačka je održavala svoj vlastiti policijski sustav u NDH; zapravo od 1943. godine nadalje pretežni dio policijskih ovlasti preuzima [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačko redarstvo u Hrvatskoj]], pod izravnom kontrolom Njemačke i s njemačkim kao službenim jezikom.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=29736 Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine, Davor Kovačić]&lt;/ref&gt;

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Odore Domobranstvo.JPG|mini|desno|250px|Odore pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskog domobranstva]] po rodovima i činovima]]
[[Datoteka:Tenk domobranstvo.jpg|mini|desno|250px|Tenk [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] s kolonom pješaka]]
{{Glavni|Hrvatsko domobranstvo (NDH)|l1=Domobranstvo|Zrakoplovstvo NDH|Hrvatska mornarica (NDH)|l3=Hrvatska mornarica|Ustaška vojnica|Hrvatske oružane snage}}

==== Hrvatsko domobranstvo ====
Redovne oružane snage NDH nosile su naziv [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]]. Sastojalo se od [[Kopnena vojska NDH|kopnene vojske]], [[Zrakoplovstvo NDH|ratnog zrakoplovstva]] i [[Hrvatska mornarica (NDH)|ratne mornarice]], a pod zapovjedništvom Domobranstva bile su i poluvojne organizacije [[Narodna zaštita]] i [[Državna radna služba]], te od 1942. i [[oružništvo]].&lt;ref&gt;[[Narodne novine]], br. 140/26. lipanj 1942.&lt;/ref&gt; Vrhunac popunjenosti postignut je [[1943.]], kada je kopnena vojska imala 130.000 pripadnika, a sveukupne oružane snage (zajedno s [[Ustaška vojnica|UV]]) oko 262.000 pripadnika.&lt;ref&gt;Vucinich, Wayne S. (September 1974). &quot;Yugoslav Resistance in the Second World War: The Continued Debate&quot;. Reviews in European History 1 (2):, str. 274.&lt;/ref&gt; No, Domobranstvo nije uspjelo igrati značajniju ulogu tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|rata]] zbog niza čimbenika – slabe motivacije, čestog [[dezerter]]stva, rivalstva s Ustašama, nekompetentnog, pretežno starijeg [[Časnik|časničkog kadra]] i nedostatka teškog, pogotovo [[Oklopna borbena vozila|oklopnog]] naoružanja. [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Kopnena vojska|Kopnena vojska]] s klasičnom organizacijom nije mogla primjereno odgovoriti na [[Gerilsko ratovanje|gerilski]], [[Partizani u Hrvatskoj|partizanski]] način ratovanja. U studenom [[1944.]] dolazi do spajanja domobranskih i ustaških postrojbi u jedinstvene [[Hrvatske oružane snage]].

Procjenjuje se da je ukupno oko 125.000 pripadnika [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]], [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] i posebnih [[Bošnjaci|muslimanskih]] jedinica poginulo tijekom rata i u [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|stradanjima u svibnju 1945. i poraću]].&lt;ref name=&quot;knjiga&quot; /&gt; Od toga je 65.000 ubijeno tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|rata]], a 60.000 u svibnju 1945. i nakon toga.&lt;ref name=&quot;knjiga&quot; /&gt; Od tih 60.000 gotovo 50.000 ih je ubijeno kod [[Bleiburg]]a i na [[Križni put (1945.)|Križnom putu]], a oko 10.000 u događajima kod [[Viktring]]a.&lt;ref name=&quot;knjiga&quot; /&gt;

==== Ustaška vojnica ====
[[Ustaški pokret]] imao je svoje dobrovoljačke [[Paravojne skupine|paravojne postrojbe]], [[Ustaška vojnica|Ustašku vojnicu]]. UV je korijene imala u ''Ustaškoj vojsci'' osnovanoj u emigraciji. Osnovana je [[10. svibnja]] [[1941.]] te je zamišljena kao skup jedinica raspoređenih po cijelom teritoriju, lako pokretljiva i učinkovita protiv &quot;unutarnjeg neprijatelja&quot;.&lt;ref&gt;Vojna povijest, siječanj 2013., br. 22, str. 53.&lt;/ref&gt; UV je bila pod zapovjedništvom [[Glavni ustaški stan|Glavnog ustaškog stana]]. Na vrhuncu je bila ustrojena u 24 ''zdruga'' ([[Brigada|brigade]]). Njeni pripadnici provodili su politiku [[teror]]a prema manjinama i neistomišljenicima, pogotovo [[Komunistička partija Hrvatske|komunistima]]. Pripadnici UV odgovorni su za brojne ratne zločine i zločine nad civilnim stanovništvom počinjene tijekom rata.

== Nestanak ==
{{glavni|Srijemska bojišnica|Bleiburška tragedija|Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|l5=Zločini nakon rata}}

=== Pokušaji prelaska na stranu Saveznika ===
{{Dvostruka slika|lijevo|Mladen Lorković.jpg|120|Ante Vokić.jpg|120|[[Mladen Lorković]], MVP (1941.-43.) i MUP (1943.-44.)|[[Ante Vokić]], ministar oružanih snaga 1944.}}[[Kapitulacija Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] temeljito je promijenila situaciju. [[NOVJ|Partizani]] su se domogli velike količine talijanskoga oružja te su uz englesku vojnu pomoć, počevši od svibnja 1943., vojno znatno ojačali. Širilo se uvjerenje da će [[Treći Reich|Njemačka]] izgubiti rat te da radi očuvanja hrvatske države treba prijeći na [[Saveznici|savezničku]] stranu.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/80279 Željko Karaula: Previranja u Bjelovaru uoči “puča Vokić – Lorković” 1944. godine, Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol.X No.1 Veljača 2009.]&lt;/ref&gt; [[Ante Pavelić|Pavelić]] je sudjelovao u tom planu, poznatom kao [[Urota Lorković-Vokić]], ali kad mu je postalo jasno da će morati sići s vlasti, te nakon što su za zavjeru saznali Nijemci, zatvorio je Lorkovića, Vokića i njihove suradnike i dao ih smaknuti potkraj travnja 1945. NDH na čelu s [[Ante Pavelić|Pavelićem]] ustrajala je na njemačkoj strani do samog kraja rata. Tek nekoliko dana prije ulaska [[NOVJ|partizana]] u Zagreb, Pavelić je poslao [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[Andrija Vrkljan|Andriju Vrkljana]] zajedno sa zarobljenim savezničkim zrakoplovcima u misiju u Italiju, kako bi ponudio predaju NDH [[saveznici]]ma u njihovom glavnom stožeru.&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt; No, odmah po slijetanju, Amerikanci su Vrkljana i Vrančića uputili u zarobljenički logor.&lt;ref name=&quot;jt&quot; /&gt;

HSS je pokušavao uspostaviti zajedničku vojsku partizana, ustaša i domobrana tijekom 2. svjetskog rata koja bi dočekala Saveznike. Na tome radili Vokić, Lorković i domobranski pukovnik Ivan Babić, koji je nekoliko puta išao u inozemstvo, pa i u London za tu svrhu, o čemu postoje dokumenti u Public Record Officeu u Engleskoj. Plan predaje NDH i uspostava suradnje sa Saveznicima dugo je razrađivana. Vokić i Lorković poslali su Babića u Egipat kako bi zatražio od Engleza razgovor s britanskim ministrom vanjskih poslova Anthonyjem Edenom o mogućnostima hrvatske kapitulacije i svrstavanja na savezničku stranu. O zahtjevu postoji pisani trag. Fizički susret nije se dogodio, ali britanski je ministar odgovorio. Odgovor je bio da mora prethodno pitati Staljina za mišljenje, jer ne zna hoće li Staljinu odgovarati da Englezi pregovaraju s Hrvatima. Nakon toga nikad više nije dobio poruku od Edena. Drugi pokušaj povezivanja sa Saveznicima je bio preko partizanske strane. Postojao je dogovor da inženjer [[Augustin Košutić]] razgovara s partizanima. No kad je došao zatvorili su ga. U izaslanstvu je bio i [[Božidar Magovac]], a nije poznato je li bio i [[Pave Pocrnić]].&lt;ref&gt;Davor Krile, razgovor s Nedom Prpić-Gamiršek: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010830/temedana1.htm Pavelić se dogovarao s partizanima u Beču], Slobodna Dalmacija, 30. kolovoza 2001.. Pristupljeno 16. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;[[Datoteka:1944 Yugoslavia liberated territories.jpg|mini|desno|220px|Prostor pod nadzorom [[NOVJ]] (šrafirano crveno) u rujnu 1944.]]Krnjevićeva i Šubašićeva pismohrana krije još zanimljivosti. Dok je na snazi bio prvobitni plana savezničke invazije koji su dogovarali Churchill i Staljin, ideja je bila da Saveznici otvore treće bojište protiv Njemačke iskrcavanjem na grčkoj i hrvatskoj obali, a tome se suprotstavljao Roosevelt. Ako bi se ostvario taj prvi plan, postojala je opasnost od restauracije velikosrpske hegemonističke monarhije, odnosno povratak kralja i jugoslavenske vlade koju bi dočekao ministar obrane Draža Mihailović, što bi bio kraj svake &quot;nezavisne&quot; i &quot;federalne&quot; Hrvatske i odriješene ruke četnicima. Ban Ivan Šubašić rješenje je vidio u inicijativi da se NDH poveže s partizanskim pokretom. Hrvatska se morala što spremnije pripremiti za moguće iskrcavanje Saveznika između Makarske i Metkovića, pod vjerojatnim zapovjedništvom južnoafričkog feldmaršala Jana Smutsa. Prema ovim izvorima, &quot;domobranski major&quot; [[Stevo Krajačić]] posjetio je visokopozicioniranog mornaričkog časnika Gatina, brata [[Cata Dujšin|Cate Dujšin]]. Krajačić je izjavio da je došao u ime Vrhovnog štaba i Tita u svezi sa suradnjom. Nakon toga su Augustin Košutić, Božidar Magovac i dr. Pave Pocrnić otišli na partizanski teritorij i uspješno razgovarali. Razgovor je bio o stvaranju jedinstvene vojske Hrvatske, sastavljene od partizana, domobrana i nekompromitiranih ustaša. Veličina te vojske bila bi 500 tisuća vojnika i dočekala bi Saveznike na Jadranu kao jedinstvena sila samostalne antifašističke države. Izvjesno je da je HSS sve činio za spasiti hrvatsku državu. Nakon [[Saveznička invazija na Siciliju|iskrcavanja na Siciliji]], prvo je preko Košutića pregovarao s ministrom unutarnjih poslova [[Mladen Lorković|Mladenom Lorkovićem]] o formiranju koalicijske vlade s HSS-om 1943. godine. Uslijedila je 1944. i [[Savezničko iskrcavanje na Normandiju|iskrcavanje na Normandiji]]. Te je godine [[Ivan Farolfi]] pokušao obnoviti &quot;pomirbene&quot; razgovore s partizanima, a s [[Ante Vokić|Vokićem]] i Lorkovićem razmotriti povlačenje ustaša s vlasti. [[Državni udar]] bio je planiran i bio bi fingiran. Za to je znao [[Poglavnik]], a tim se udarom na vlast trebao vratiti HSS. Jugokomunistima je to ugrožavalo planove o preuzimanju vlasti. Sovjetska protuofenziva jačala je položaj komunista diljem Europe, pa su o tom planu javili [[Gestapo|Gestapu]]. Uslijedila je Hitlerova zapovijed o uklanjanju zavjerenika.&lt;ref&gt;Danko Plevnik: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010824/temedana1.htm Saveznike je trebala dočekati zajednička vojska partizana, domobrana i ustaša], Slobodna Dalmacija, 24. kolovoza 2001. Pristupljeno 16. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;

U trećim izvorima hrvatski iseljenici u SAD pisali su ljeta 1943. američkom predsjedniku molbu neka u invazijske postrojbe na hrvatsku jadransku obalu pošalje što je više moguće američkih vojnika hrvatskog i poljskog podrijetla, jer se Srbi prijete osvetom i istrjebljenjem Hrvata i već onda su se razbacivali mitomanskim brojevima o &quot;milijun ubijenih Srba&quot;. U isto su vrijeme iseljenici pozivali mlade američke Hrvate neka se javljaju u američku vojsku koja će osloboditi Hrvatsku.

=== Konačni slom ===
[[Datoteka:Croatia march-may 1945 battlefronts.gif|mini|220px|desno|Promjene crta bojišnice od 15. ožujka do 15. svibnja 1945.]]

Krajem 1944. NDH je kontrolirala samo veće gradove i uski pojas oko najvažnijih cestovnih i željezničkih pravaca.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/41_19.htm |title=Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941.-1945., U fronti okupljanja snaga kontrarevolucije |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=21. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230421231555/https://znaci.org/00001/41_19.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Knin]]a [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobođena je čitava [[Dalmacija]], a snage [[NOVJ]] su se polako primicale Lici i Gorskom kotaru. Na istoku zemlje držala se Srijemska bojišnica, koja je bila manje-više stabilna. Vrh NDH stupio je u kontakte s predstavnicima [[Slovensko domobranstvo|slovenskih domobrana]], [[Crnogorska narodna vojska (1945.)|crnogorske narodne vojske]] i [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] o stvaranju zajedničkog [[Antikomunizam|protukomunističkog]] bloka, ali ti planovi nisu ostvareni.&lt;ref&gt;Matković, 2000., Planovi i dogovaranja, str. 93&lt;/ref&gt; Kad je vodstvu NDH već postalo jasno da je kraj neminovan, razmišljalo se i odlasku dijela snaga u [[Gerilsko ratovanje|gerilu]], pogotovo na području [[Lika|Like]], no od toga se odustalo.&lt;ref name=&quot;im&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/27518 Ivica Mataija, Križari na gospićkom području 1945. – 1950., Senjski zbornik, Vol.32., No.1 Prosinac 2005., 197-222 str.]&lt;/ref&gt; Na području NDH gomilale su se [[Wehrmacht|njemačke snage]] s [[Balkan]]a u povlačenju prema sjeveru i zapadu, a vojni i državni vrh NDH je odlučio povlačiti svoje snage prema zamišljenoj Zvonimirovoj liniji, koja je trebala biti posljednja obrambena linija [[Hrvatske oružane snage|HOS-a NDH]].&lt;ref name=&quot;im&quot;/&gt; Linija se od [[Karlovac|Karlovca]] protezala prema [[Dugo Selo|Dugom Selu]], [[Vrbovec|Vrbovcu]], [[Križevci]]ma, [[Koprivnica|Koprivnici]] i prema Dravi gdje se trebala vezati za položaje njemačke vojske.&lt;ref name=&quot;im&quot;/&gt; No, do formiranja ove obrambene linije zapravo nikad nije došlo.&lt;ref name=&quot;im&quot;/&gt;[[Datoteka:Bleiburg column.jpg|mini|lijevo|220 px|Povlačenje hrvatskih vojnika i civila kroz Austriju u svibnju 1945. godine]][[Gospić]] je oslobođen 4., a [[Sarajevo]] [[6. travnja]]. [[Srijemska bojišnica]] je konačno probijena [[12. travnja]] [[1945.]] te se oružane snage NDH počinju okupljati oko Zagreba s nejasnim glasinama kako će &quot;udariti protiv komunizma&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=8ovH2ptohz0 HRT, dokumentarni film o zadnjim danima NDH, svjedočenje Vinka Nikolića]&lt;/ref&gt; Tih dana u Zagrebu je bilo oko 150.000 izbjeglica sa svih strana NDH.&lt;ref&gt;Pavlowitch, S.K., Hitler’s New Disorder: the Second World War in Yugoslavia, Columbia University Press, New York, 2008. ISBN 978-0-231-70050-4, str. 259&lt;/ref&gt; Nakon što se uvidjelo da je Zagreb nebranjiv zbog nedostatka streljiva i bezizlazne situacije, premda je bilo i ideja o pružanju otpora do kraja,&lt;ref name=&quot;hdpz&quot; /&gt; vodstvo NDH donosi odluku o povlačenju prema Austriji, gdje su se vojska i narod koji ju je pratio trebali predati [[saveznici]]ma, nadajući se da će izbjeći osvetu i predaju [[NOVJ|Titovim partizanima]].&lt;ref name=&quot;hdpz&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hdpz.t-com.hr/broj246/Novosel.htm |title=Posljednji dani obrane Zagreba 1945, Domagoj Novosel, Politički zatvorenik 246, rujan 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016062812/http://www.hdpz.t-com.hr/broj246/Novosel.htm |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=29. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Skupa s vojnicima i civilima NDH povlačili su se [[Slovensko domobranstvo|slovenski domobrani]], [[Kozaci]], [[Crnogorska narodna vojska (1945.)|crnogorski četnici]] i druge [[Kvisling|kvislinške]] skupine. Kako je u međuvremenu propala [[Vjekoslav Vrančić|Vrančićeva]] misija predaje [[saveznici]]ma u [[Bari]]ju, Vlada NDH je raspuštena, te su njeni članovi organizirano napustili Zagreb [[4. svibnja]] prateći vojne snage NDH u njihovom povlačenju prema Austriji. Ranjeni i bolesni pripadnici vojnih snaga nisu evakuirani, nego su ostali na liječenju u zagrebačkim bolnicama: sve te ranjenike i bolesnike su jugoslavenske komunističke snage zarobile i potom ih pobila; popisano je do danas poimenično 4.791 tih pobijenih ranjenika i bolesnika.&lt;ref&gt;Milan Marušić: Žrtve komunističkih zlodjela u Zagrebu svibanj 1945. i sljemenskim stratištima bolnica Brestovac i Gračani (str.9)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Matković |first=Blanka |title=ODVOĐENJA I LIKVIDACIJE RANJENIH PRIPADNIKA HRVATSKIH ORUŽANIH SNAGA (HOS) IZ ZAGREBAČKIH BOLNICA U SVIBNJU I LIPNJU 1945. KROZ ARHIVSKO GRADIVO DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU |url=https://hrcak.srce.hr/90525 |journal=Arhivski vjesnik, Vol. 54 No. 1, 2011. |accessdate=10. svibnja 2021.}}&lt;/ref&gt;

Pavelić se, prešavši austrijsku granicu već [[8. svibnja]] navečer, dao u bijeg ne čekajući svoje vojnike. [[Hrvatske oružane snage]] u povlačenju engleski vojni predstavnici su odbili primiti na području Austrije, nego su ih prisilili na polaganje oružja i predaju [[JA|Jugoslavenskoj armiji]] [[15. svibnja]] [[1945.]] na granici u [[Bleiburg]]u. Neki partizanski izvori navode da je zarobljeno oko 92.000 pripadnika HOS-a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://znaci.org/00001/46_205.htm |title=Jovan Kokot: Dvanaesta proleterska slavonska brigada, Ogromni ratni plijen pao je u ruke 12. proleterske NOU brigade, str. 205. |access-date=6. ožujka 2023. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422133136/https://znaci.org/00001/46_205.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Bitka za Odžak|Posljednji džep otpora]] oko [[Odžak]]a u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] s oko 450 vojnika slomljen je tek [[25. svibnja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.posavski-vremeplov.com/suzna-dolina/zadnja-bitka/ |title=posavski-vremeplov.com, Bitka za Odžak |access-date=27. lipnja 2013. |archive-date=16. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016054612/http://www.posavski-vremeplov.com/suzna-dolina/zadnja-bitka/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon predaje kod Bleiburga počinje tzv. [[Križni put (1945.)|križni put]] zarobljenih vojnika i civila. Dogodila su se mnoga masovna smaknuća, no i danas je neutvrđen konačni broj žrtava, koji se uglavnom procjenjuje na oko 50.000.&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;[http://globus.jutarnji.hr/zivot/knjiga-koje-se-boje-i-crveni-i-crni Istina o Bleiburgu:Knjiga koje se boje i crveni i crni, prikaz poglavlja &quot;Posljednji dani oružanih snaga NDH&quot; knjige &quot;Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945.&quot; Joze Tomasevicha, Globus]&lt;/ref&gt;

== Ratni gubitci ==
Hrvatski Demograf [[Vladimir Žerjavić]] je 1992. iznio demografske podatke i procijenio kako je ukupni broj poginulih na budućem teritoriju [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatsk]]&lt;nowiki/&gt;e tijekom II. svjetskog rata i poraća bio nešto veći od 270 tisuća, a na budućem području [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] nešto veći od 316 tisuća, u što su uključeni i poginuli ''na strani sila Osovine''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=312213 |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću, str. 553 |author=Vladimir Žerjavić |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2020-08-24}}&lt;/ref&gt; Prema Žerjavićevim demografskim izračunima i procjenama na teritoriju NDH je tijekom rata i poraća ubijeno 322.000 Srba, od čega je zbog ustaškog terora život izgubilo 78.000 civila – više od 50.000 je pobijeno u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Koncentracijskom logoru Jasenovac]], a još 20.000 srpskih civila život je izgubilo od bolesti u zbjegovima. Osim velikog broja Srba, tijekom rata živote u NDH izgubilo je i 192.000 Hrvata, 75.000 Muslimana, 26.000 Židova i 16.000 Roma.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Manipulacije žrtvama drugoga svjetskog rata 1941. – 1945., Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24 No. 3, 1992. |url=https://hrcak.srce.hr/209843 |url-status=live |access-date=15. kolovoza 2021. |website=Hrcak.hr}}&lt;/ref&gt;

Ratni gubitci stanovništva u NDH – oko sedmine ukupnog broja žitelja – su bili znatno veći nego oni osmerostruko mnogoljudnije [[Italija|Italije]] (457.000 mrtvih) ili [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog kraljevstva]] (450.700 poginulih, također sa stanovništvom od oko 48 milijuna), dakle zemalja s iznimno važnim ulogama u II. svjetskom ratu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Research Starters: Worldwide Deaths in World War II |url=https://www.nationalww2museum.org/students-teachers/student-resources/research-starters/research-starters-worldwide-deaths-world-war |accessdate=2018-04-25 |publisher=The National WWII Museum New Orleans |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Posljedica višegodišnjeg ratovanja na području NDH je smrt oko jedne desetine stanovništva, velikim dijelom u [[genocid]]noj politici NDH vlasti nad Židovima, Srbima i Romima,{{sfn|Tomasevich|2002|p=381,404}} četničkim pokoljima Muslimana i Hrvata,{{sfn|Tomasevich|2002|p=747}} te ratnim zločinima protiv [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]] i civila (približno pola ubijenih su bili civili).

Ustaše su tijekom rata, prema procjenama Vladimira Žerjavića sačinjenima prema podacima o popisima stanovništva i podatcima dostupnima iz različitih zbornika o povijesti [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB-a]] dostupnima početkom 1990.-ih godina pobili više hrvatskih civila (17.000), nego partizani (14.000), i više muslimanskih i hrvatskih civila zajedno (24.000) od. partizana (16.000).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |date=2011-12-30 |title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi), str. 744 |url=https://hrcak.srce.hr/76758 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=43 |issue=3 |pages=743 |issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt; Kad k tome dodamo 19.000 Židova i 16.000 Roma istrijebljenih od ustaša, Žerjavić procjenjuje da su ustaše odgovorne za 165.000 civilnih žrtvi, to jest 50% svih civilnih žrtvi u NDH (327.000).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |year=1992 |title=MANIPULATIONS WITH THE WORLD WAR II VICTIMS |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=307750 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=24 |issue=3 |pages=160 |issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt;

Vlasti NDH su tijekom svoje vladavine provele [[holokaust]] nad Židovima (30.000 žrtava, ili 80% Židova u NDH, od kojih se za 6.200 zna da su poslani u njemačke logore,&lt;ref name=&quot;ushmm&quot; /&gt; a za ostale se smatra da su istrijebljeni u logorima NDH),&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |url=https://books.google.com/books?id=ehVSjgEACAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |title=The Holocaust in Croatia |last2=Goldstein |first2=Slavko |publisher=University of Pittsburgh Press |year=2016 |p=223-235}}&lt;/ref&gt; te [[porajmos]]u nad Romima (prema okvirnim procjenama, 25.000 žrtava&lt;ref name=&quot;ushmm&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Axis Invasion of Yugoslavia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/axis-invasion-of-yugoslavia |access-date=27. lipnja 2021. |website=encyclopedia.ushmm.org |language=en}}&lt;/ref&gt; ili blizu 100% prijeratne romske populacije). Ipak, najveći broj žrtava ustaškog režima bili su Srbi, nad kojima je proveden [[genocid]] i kojih je po raznim procjenama ubijeno više od 300.000.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Levy |first=Michele Frucht |date=2009-11-01 |title=“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945 |url=https://doi.org/10.1080/00905990903239174 |journal=Nationalities Papers |volume=37 |issue=6 |pages=807–837 |doi=10.1080/00905990903239174 |issn=0090-5992}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}}&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Israeli |first=Raphael |url=https://books.google.com/books?id=uxwuDwAAQBAJ |title=The Death Camps of Croatia: Visions and Revisions, 1941-1945 |date=2017-07-12 |publisher=Routledge |isbn=978-1-351-48403-9 |pages=3. |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Yeomans |first=Rory |title=Cults of Death and Fantasies of Annihilation: The Croatian Ustasha Movement in Power, 1941–45 |url=https://www.academia.edu/8131714/Cults_of_Death_and_Fantasies_of_Annihilation_The_Croatian_Ustasha_Movement_in_Power_1941_45 |journal=Central Europe |volume=3 |issue=2 |pages=1 |issn=1479-0963}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Ramet |first=Sabrina P. |url=https://books.google.com/books?id=72DwDwAAQBAJ&amp;newbks=0 |title=The Independent State of Croatia 1941-45 |date=2020-07-24 |publisher=Routledge |isbn=978-1-000-15499-3 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;žerjavić&quot;&gt;Žerjavić, Vladimir: ''Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu'', Zagreb: Globus, 1992.&lt;/ref&gt;

Od ukupnog broja civilnih žrtava srpske narodnosti smata se da su veliki dio pobili pripadnici okupatorskih postrojbi njemačke vojske (otprilike četvrtina pobijenih Srba u NDH),&lt;ref&gt;Alexander Korb, op. cit., str. 3&lt;/ref&gt; Italije (oko 15 tisuća), a oko 34 tisuća Srba civila bili su kolateralne žrtve sukoba između vojnih postrojbi. [[Vladimir Žerjavić]] procjenjuje da su ustaše pobile oko 50 tisuća Srba u koncentracijskim logorima i oko 28 tisuća na raznim drugim mjestima.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2019-01-06}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski povjesničar i emigrant [[Jere Jareb]] ocjenjuje da &quot;politika uništenja Srba nije bila samo Pavelićeva politika, nego i Ustaškog pokreta.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Jareb |first=Jere |url=http://www.safaric-safaric.si/knjige/1995_NDH_jareb_pola_stoljeca.pdf |title=Pola stoljeća hrvatske politike |publisher=Knjižnica hrvatske revije |year=1960 |location=Buenos Aires |pages=76 |access-date=1. srpnja 2021. |archive-date=6. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210906180501/http://www.safaric-safaric.si/knjige/1995_NDH_jareb_pola_stoljeca.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Povjesničar [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]], navodi da su masovna ustaška ubojstva Srba počela već krajem travnja 1941. godine, ali su se dodatno naveliko povećala lipnja 1941., nakon sastanka Hitler-Pavelić, kada su ustaške vlasti ukinule sve prepreke za progon Srba, te je veliki broj Srba ubijen u kaznenim i divljačkim ekspedicijama od strane ustaških oružanih jedinica ili su strpani u NDH koncentracijske logore, gdje su mučeni i ubijani.{{sfn|Tomasevich|2002|p=398}}

Žestoko su proganjani i svi politički protivnici režima a posebno [[KPH|komunisti]]. Pogotovo nakon što je u lipnju 1941. raskinuto savezništvo SSSR-a i Njemačke i započela [[Operacija Barbarossa|njemačka invazija na Sovjetski Savez]]. Kao reakcija na politiku [[teror]]a ustaškog režima i ''de facto'' okupaciju proklamiranih saveznika, Njemačke i Italije, na području NDH se ubrzo razvio [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilački pokret]] pod vodstvom [[KPJ]].

Njemački historičar [[Alexander Korb]] 2010. god. ocjenjuje da su zločini snaga NDH, te osobito [[Paravojne ustaške postrojbe|divljih ustaša]] (pristalice ustaškog pokreta koji nisu bili podvrgnuti zapovijedanju unutar regularnih vojnih postrojbi) protiv Srba bili izrazito masovni, ali da se povijesnim istraživanjima nije ustanovilo je li ta masovnost zločina plod plana režima NDH, ili pak ishod konfuznih ratnih događaja.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

U desetljećima komunizma su u čak 3 navrata -1946., 1950. i 1964. godine – bile popisivane žrtve rata, ali su rezultati sva tri (javno izvršena) popisa bili držani u tajnosti. Donekle su poznati rezultati tih popisa za žrtve na strani &quot;antifašista&quot;, a žrtve na strani &quot;narodnih neprijatelja&quot; su konstantno prikrivane. U popisu iz 1946. godine, kada je sjećanje na rat bilo najživlje, popisano je na području današnje Republike Hrvatske 132.098 žrtava na ''antifašističkoj strani''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=281032 |title=Prilog metodologiji istraživanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske u tijeku drugoga svjetskog rata |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24 No. 1, 1992. |accessdate=2020-08-24}}&lt;/ref&gt;
=== Povijesni revizionizam ===
U pogledu popisa iz 1950. godine, [[Mate Rupić]] citira kako je na sastanku Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata na području [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] održanom 10. listopada 1950. godine Franica Padovan, sekretar te sekcije i tajnik Zemaljske komisije za popis žrtava izvijestila o utvrđenom broju palih antifašističkih boraca i žrtava fašizma: &quot;(...) Broj žrtava još uvijek se svodi na 150.000, a ne nikako na više, i cifru od 300.000 koju smo predvidjeli nikako ne možemo ostvariti.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=304516 |title=Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine, str. 9 |author=Mate Rupić |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 1, 2001. |accessdate=2020-08-24}}&lt;/ref&gt; Kod ponovljenog popisa iz 1964. godine se poginulima na antifašističkoj strani pridodalo poginule u savezničkim bombardiranjima, te je po svemu bilo nekih dodatnih ''omekšavanja'' kriterija za popisivanje žrtava, pa se uspjelo doći do 186 tisuća žrtava na ''antifašističkoj strani''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=308059 |title=Prešućena istina – žrtve rata na području bivše Jugoslavije 1941. – 1945. prema popisu iz 1964. godine |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993. |accessdate=2020-08-24}}&lt;/ref&gt; Osim što je bila donijeta generalna odluka o pribrojavanja &quot;antifašističkoj strani&quot; svih poginulih zbog savezničkih bombardiranja,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Karakaš Obradov |first=Marica |title=ŽRTVE SAVEZNIČKIH BOMBARDIRANJA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U JUGOSLAVENSKIM POPISIMA ŽRTAVA RATA (1947., 1950. I 1964.) I HRVATSKIM ŽRTVOSLOVIMA (1991.-2005.) |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=65506 |journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol. X No. 20, 2007. |accessdate=2020-08-24}}&lt;/ref&gt; može se uočiti da je veliki broj imena tih žrtava bombardiranja pripisan među žrtve [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]], gdje se kod popisivanja 1964. uvrstilo i razne umrle u logorima za izbjeglice koje su u Egiptu i Južnoj Italiji držali saveznici, za koje se zna da su ih zapravo ubile ubila njemačka i talijanska vojska, žrtve četničkih pokolja, partizane poginule u bitkama na Neretvi i Sutjesci, pa i one koji su poginuli kao domobrani i ustaše. Općenito je pitanje ratnih žrtava bilo u vrijeme komunističke Jugoslavije predmetom namjerne nečasne manipulacije, u kojoj se poginule dijelilo na &quot;podobne&quot; i &quot;nepodobne&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=114002 |title=„Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)“ |author=Vladimir Geiger |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol.43 No.3 Prosinac 2011., str. 723 |accessdate=2020-08-24}}&lt;/ref&gt;

Mate Rupić piše 2001. godine da je Jugoslavija bila &quot; jedna od rijetkih država na svijetu koja je napravila najmanje tri popisa žrtava Drugog svjetskog rata. Prvi je napravljen 1946. godine, drugi 1950., a treći 1964. godine. Ni jedan popis nije službeno objavljen, rezultati su držani u tajnosti, a arhivsko gradivo, koncentrirano u Arhivu Jugoslavije, bilo je nedostupno istraživačima. Donekle su poznati rezultati tih popisa, naravno samo za žrtve na strani 'antifašista', a žrtve na strani 'narodnih neprijatelja' uredno su prikrivane... Popis iz 1950. godine obavljen je u Hrvatskoj (kao i u ostalim republikama bivše Jugoslavije) u organizaciji Saveza boraca NOR-a. Stoga čudi da mnogi koji su se u svojim znanstvenim djelima bavili problemom žrtava, a bili su i sami članovi popisnih komisija, čak visoko pozicionirani u Savezu boraca, 'ne znaju' za te podatke... Sačuvani spisi Komisije za popis žrtava NOR-a iz 1950. godine pokazuju da su podaci o broju žrtava gotovo identični podacima do kojih je došla Komisija za ratne štete iz 1946. te Komisija za popis žrtava Drugog svjetskog rata iz 1964. godine... Nedostaju pojedinačni obrasci za popisivanje žrtava... Popunjeni obrasci žrtava iskorišteni su kao osnova za popis 1964. godine. Kao i drugo arhivsko gradivo Komisije iz 1964. godine i ti su pojedinačni formulari žrtava iz 1950. i 1946. godine povučeni u pismohranu Savezne komisije u Beograd i nedostupni su istraživačima iz Hrvatske. Nadamo se da će nam uskoro biti dostupni i omogućiti daljnja istraživanja i rješavanja otvorenih pitanja kao što su Žrtve Jasenovca te drugih logora u NDH i izvan nje.&quot;&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=304516 &quot;Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine&quot;], Mate Rupić, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No1, 2001. Pristupljeno 5. srpnja 2021.&lt;/ref&gt;

Hrvatski intelektualac [[Bruno Bušić]] je na temelju popisa stanovništva provedenih 1931. i 1950., procjena kompetentnih demografa,&lt;ref&gt;Bruno Bušić navodi: Ivan Klauzer, Stanovništvo i domaćinstva u Hrvatskoj, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1967, str. 89-90 (rukopis u arhivu Instituta)&lt;/ref&gt; te njemu već krajem 1960.-ih godina dostupnih podataka popisa sačinjenoga od strane jugoslavenskih vlasti 1964. godine za potrebe [[Reparacija|reparacije]] ratnih šteta od SR Njemačke – u kojima su jugoslavenske vlasti odlučile da se neće popisati “svi oni koji su u tijeku Narodnooslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajnika bilo na koji način (kao borci, pomagači, simpatizeri)“ – iznio da broj poginulih na području u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] na &quot;antifašističkoj&quot; strani, koje su odabrale popisati komunističke vlasti, njih ukupno 185.327, valja uvećati za daljnjih 219 tisuća pobijenih vojnika i civila na &quot;neprijateljskoj&quot; strani. Slično je bilo i na području [[Bosna i Hercegovina|BiH]], gdje se uz 171.000 &quot;antifašističkih&quot; žrtava može procijeniti 236 tisuća  &quot;neprijateljskih&quot; žrtava među vojnicima i civilima. Tim brojkama treba pribrojati veliki broj tijekom rata i poraća iseljenih stanovnika, osobito najveći dio [[Volksdeutsche|Folksdojčera]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ |title=Bruno Bušić: Demografski gubici – Žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji (II) |author=Bruno Bušić |date=2019-05-05 |work=projektvelebit.com |publisher=Projekt Velebit |accessdate=2019-05-17 |archive-date=6. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506225508/https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Općenitu ispravnost podataka koje je predstavio Bruno Bušić, potvrđuje i dodatnim informacijama dopunjuje 1993. godine povjesničar Mihael Sobolevski, koji se suvremenom poviješću Hrvatske i Jugoslavije bavio od sredine 1960.-ih godina, te je znao koje informacije je komunistička historiografija zaobilazila prezentirati. Međutim je točno utvrđivanje podataka ostalo vrlo teškim zbog nedostupnosti izvornog materijala iz popisa koji su provođeni za vrijeme komunističkog režima, koji su arhivirani u Beogradu, te su ostali nedostupni znanstvenicima iz Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Sobolevski |first=Mihael |title=Prešućena istina – žrtve rata na području bivše Jugoslavije 1941. – 1945. prema popisu iz 1964. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=308059 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993. |accessdate=2019-05-17}}&lt;/ref&gt;

Demograf [[Stjepan Šterc]] ukazuje kako se u stanovništvu Jugoslavije – kada se izuzmu područja preuzeta nakon II. svjetskog rata od Italije – broj rimokatolika smanjio od popisa stanovništva iz 1931. do popisa stanovništva 1948. god. za 18 tisuća, dok se zahvaljujući prirodnom prirastu u isto vrijeme povećao broj pravoslavaca za 998 tisuća, a broj muslimana za 216 tisuća; takvi podatci samo manjim dijelom proizlaze iz manjeg prirodnog prirasta kod rimokatolika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26281-s-sterc-velikosrpska-statistika-stradanja-na-koljenima.html |title=Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća nego 1931., a broj Hrvata manji za oko 14.000 |author=Stjepan Šterc |date=2017-03-16 |publisher=HKV |accessdate=2019-05-18}}&lt;/ref&gt; Većim dijelom dadu se pripisati ovaj relativni i apsolutni pad broja rimokatolika etničkom čišćenju [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] na čitavom području SFRJ i, zacijelo, drugim demografskim gubitcima zbog [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|komunističkog terora u poraću]], koji je u velikom dijelu bio motiviran htijenjem da se kod Hrvata zatre bilo kakva težnja za svojom državom.

1991. je bila osnovana Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske, pod vodstvom [[Vice Vukojević]]a, koji je izjavio da je svrha komisije bila popisati žrtve koje nisu bile na prijašnjim popisima, tj. prije svega hrvatske žrtve partizana. Povjesničar Vladimir Geiger navodi 2013. godine da je komisija „''s pristranom podjelom ljudskih gubitaka na poželjne i nepoželjne, popisala je tek 2.238 žrtava logora Jasenovac i samo 293 židovske žrtve na području Hrvatske ukupno… [Komisija] u kroatocentričnom i selektivnom pristupu i popisu iskazuje zanemarive brojke ljudskih gubitaka ostalih nacionalnosti / etničkih skupina izuzev Hrvata.''&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |date=2013-10-21 |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) |url=https://hrcak.srce.hr/109878 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=45 |issue=2 |pages=219-220 |issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt; Komisija je izvijestila da su ukupne hrvatske žrtve partizana, glavni cilj popisa, tijekom cijelog rata i poraća brojale 37.881, od kojih 7.404 civilnih, dok su svi ostali bili pripadnici NDH vojske.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;Izvješće o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava od osnutka (11. veljače 1992.) do rujna 1999. godine, Zagreb, rujan 1999.&lt;/ref&gt; Nasuprot tome što je sam Tuđman nazvao &quot;Bleiburškim mitom&quot;, uz &quot;paroksizme uveličavanja&quot; žrtvi na 500.000 i više,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Tuđman |first=Franjo |url=https://books.google.com/books?id=eEaBAAAAIAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |title=Bespuća povijesne zbiljnosti: rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja |year=1989 |publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske |isbn=978-86-401-0042-7 |pages=109 |language=hr}}&lt;/ref&gt; komisija je utvrdila sve ukupno 13.300 žrtava Bleiburga i Križnog puta, od kojih 11.000 članovi NDH vojske, te 2.200 ostalih i neidentificiranih.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; {{sfn|Geiger|2012|p=95}} Vladimir Geiger smatra taj nedovršeni popis dalekim od istine, te navodi da &quot;ukupni stvarni gubici vezani uz slučaj Bleiburg mogli bi, prema uglavnom prihvaćenim i mogućim statističkim izračunima, iznositi najmanje oko 70.000 do 80.000, a gubici Hrvata oko 50 000 do 55.000&quot;.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=100752 &quot;Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i u poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistička vlast Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)&quot;], Vladimir Geiger, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 42 No. 3, 2010. Pristupljeno 5. srpnja 2021.&lt;/ref&gt; Vice Vukojević, koji je imao važan doprinos u radu Komisije, iznio je 2015. godine da je Komisija iz političkih razloga raspuštena 2000. god prije nego što je završila radom, a da ona kod svojega rada nije osporavala podatke Zemaljske komisije koja je prema nalogu komunističkih vlasti bila 1945. godine povela popis žrtava rata, nego je popisivala one žrtve koje 1945. godine nisu bile popisivane; tj. uglavnom žrtve na strani NDH, koje su komunističke vlasti bile zabranile popisivati. Popisan je i manji broj žrtava na antifašističkoj strani koje nisu bile popisane od komunističkih vlasti – tako i nekoliko stotina Židova koje se nisu nalazili na popisima iz razdoblja neposredno nakon II. svjetskog rata.&lt;ref&gt;[http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/37208-muenchen-vice-vukojevic-nasmijao-sudnicu-do-suza &quot;München: Vice Vukojević nasmijao sudnicu do suza&quot;], &quot;HRSVIJET&quot;, 29. travnja 2015. Pristupljeno 5. srpnja 2021.&lt;/ref&gt;

[[Vladimir Geiger|Geiger]] također piše kako je početkom 2000-ih uslijedilo sustavno umanjivanje srpskih i židovskih žrtava ustaša, uz ''&quot;nastup pojedinaca i skupina koji uporno zastupaju svoje osebujno manirističko viđenje NDH i logora Jasenovac te ustraju u tome da broj žrtava logora Jasenovac...ne može biti veći od četveroznamenkastog ....Najsustavnije poricanje i(li) znatno umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac zastupljeno je ponajprije u javnim istupima i pisanjima povjesničara i povjesničara-amatera Mladena Ivezića, Vladimira Mrkocija, Vladimira Horvata, Stipe Pilića, Blanke Matković, Igora Vukića, Josipa Pečarića, Stjepana Razuma i Romana Leljaka. No i hrvatska historiografija i publicistika slijeva uporna je u svojim starim i općepoznatim tvrdnjama, u čemu su zdušno potpomognuti mnogobrojnim svjetonazorski istovjetnim medijima, uključujući i najutjecajnije državne.&quot;''&lt;ref name=&quot;:33&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |date=2020-07-20 |title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije |url=https://hrcak.srce.hr/241240 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=52 |issue=2 |pages=517–585 |id=10.22586/csp.v52i2.11253 |accessdate=2021-01-20}}&lt;/ref&gt; Geiger posebno ističe Leljaka, za koga navodi da uspješno „prodaje maglu” ponajprije Hrvatskom tjedniku i Glasu Koncila ''&quot;te da posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac.''  Takvo stanje u hrvatskoj historiografiji koristi dio intelektualaca i političara iz Republike Srbije, koji su preuzeli &quot;megalomanske&quot; brojeve o pobijenim Srbima u NDH, ukazuje Vladimir Geiger 2020. godine.''&lt;ref name=&quot;:332&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |date=2020-07-20 |title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije |url=https://hrcak.srce.hr/241240 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=52 |issue=2 |pages=517–585 |id=10.22586/csp.v52i2.11253 |accessdate=2021-07-05}}&lt;/ref&gt;''

Demograf [[Stjepan Šterc]] ukazuje 2017. godine da je prema podatcima popisa stanovništva bilo 1931. u okviru današnjih granica Hrvatske 633.256 pravoslavnog stanovništva u Hrvatskoj (oko 633.000 Srba), a u Bosni i Hercegovini daljnjih 1.028.139 pravoslavaca. Popis stanovništva 1948. godine utvrđuje u Hrvatskoj 543.795 osoba srpske etničke pripadnosti (dakle, 89.205 manje nego u popisu 1931.), a u Bosni i Hercegovini 1.136.116 (dakle za 136.116 više nego u popisu 1931.); na razini čitave Jugoslavije povećan je u tih 17 godina broj Srba za 14,7%, u BiH za 13,6 posto, dok je u Hrvatskoj umanjen za 14,1 posto: Šterc ukazuje na migracije unutar samog područja Jugoslavije u tom 17-godišnjem razdoblju, kao vjerojatni razlog stanovitog pada udjela Srba u ukupnom stanovništvu na području Hrvatske i BiH (tj. u granicama NDH), te zaključuje da su vrlo dubiozni izračuni da su Srbi na tom području stradavali u nekom većem udjelu, u odnosu na stanovništvo drugih etničkih pripadnosti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26281-s-sterc-velikosrpska-statistika-stradanja-na-koljenima.html |title=Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća nego 1931., a broj Hrvata manji za oko 14.000 |author=Stjepan Šterc |date=2019-05-18 |publisher=HKV |accessdate=2019-05-18}}&lt;/ref&gt;  Doista, Srbi s područja koje je 1941. – 1945. god bilo obuhvaćeno granicama NDH, sudjelovali su nakon 1945. godine u kolonizaciji Vojvodine, gdje su etnički Srbi zamijenili približno 400.000 [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] koji su odande organizirano protjerani.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:60%;&quot;
!Srbi
! class=&quot;background: red; color: purple&quot; |[[Hrvatska]]
! class=&quot;background: red; color: white&quot; |[[Bosna i Hercegovina]]&lt;ref&gt;Dubravka Velat, Stanovništvo Jugoslavije u posleratnom periodu /Population in Yugoslavia in the post-war Period/ (Beograd: SZS, 1988), str. 141. Citirano u [http://www.rastko.rs/istorija/srbi-balkan/spasovski-zivkovic-stepic-bosnia.html Projekat Rastko].&lt;/ref&gt;
! class=&quot;background: red; color: blue&quot; | Istočni [[Srijem]]&lt;ref name=&quot;Branislav Bukurov 1978&quot;&gt;Dr. Branislav Bukurov, Bačka, Banat i Srem, Novi Sad, 1978.&lt;/ref&gt;
! class=&quot;background: red; color: white&quot; |'''Ukupno'''
|-
| class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; |'''Popis 1931.'''
| style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot; | 633.000
| style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot; | 1.028.139
| style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot; | 210.000
| style=&quot;text-align:right; width:80px;&quot; | 1.871.000
|-
| class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; |'''Popis 1948.'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 543.795
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.136.116
| style=&quot;text-align:right;&quot; | nepoznato&lt;ref name=&quot;Branislav Bukurov 1978&quot; /&gt;{{efn|kolonizacija 300.000 srpskih izbjeglica iz drugih krajeva Jugoslavije promijenila je etničku sliku Vojvodine do 1948.}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.672.000 (bez Srijema)
|}

== Naslijeđe ==
===SFRJ===
[[Datoteka:Slavko Kvaternik during the trial.jpg|250px|minijatura|lijevo|[[Slavko Kvaternik]] tijekom suđenja u [[Zagreb]]u, [[1947.]]]]
Dio istaknutih časnika i političara ([[Mile Budak]], [[Vilko Begić]], [[Slavko Kvaternik]], [[Fedor Dragojlov]], [[Vladimir Laxa]], [[Ljubo Miloš]], [[Slavko Štancer]]) osuđen je i smaknut nakon rata, dok su neki nestali u kaosu na [[Bleiburg]]u. [[Ante Pavelić]] i dio istaknutijih vođa uspio je pobjeći. Neki su istaknuti članovi vodstva NDH kasnije izručeni Jugoslaviji, poput [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], dok su neki progonjeni ili ubijeni od strane agenata [[UDBA|UDBA-e]] zbog svoje ratne prošlosti, poput [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]]. U poraću su smaknuti i mnogi svećenici&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/11731 Vjerski progoni u Jugoslaviji 1944. – 1953.: staljinizam u titoizmu, Katrin Boeckh, Osteuropa Institut, München, Njemačka]{{citat|Protestno pismo hrvatskih biskupa Titu od 20. rujna 1945. koje je istovremeno objavljeno i kao pastirsko pismo, nabrojao je žrtve među katoličkim klerom od početka “novoga poretka” u Jugoslaviji: 243 mrtvih, 169 zatočenih u logorima i zatvorima i 89 nestalih.|Katrin Boeckh, Vjerski progoni u Jugoslaviji}}&lt;/ref&gt; i civili. Civili koji su surađivali s režimom, kao i većina unovačenih pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]], u [[SFRJ]] su bili smatrani građanima drugog reda. Usto se nakon rata pojavio i kratkotrajni gerilski oružani protukomunistički pokret, sastavljen uglavnom od simpatizera NDH, poznat pod zajedničkim nazivom [[Križari (gerila)|&quot;križari&quot;]].

Zbog početne podrške NDH i pasivnog držanja velikog dijela stanovništva u prvim godinama rata (tako da su Srbi činili i do 80% pripadnika [[NOVJ]] na području Hrvatske 1942.),&lt;ref&gt;[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 124.-125.&lt;/ref&gt; Hrvatima je u razdoblju [[SFRJ|Druge Jugoslavije]] nametana hipoteka ustaštva i [[genocid]]nosti, iako su Hrvati dali razmjerno najviše boraca [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci]] u drugoj polovici rata. [[SR Hrvatska|Hrvatska strana]] je u Jugoslaviji često nosila teret Pavelićevog režima. To je znatno slabilo pregovarački položaj Hrvatske u Jugoslaviji, te je dovelo do dugotrajnog razdoblja tzv. [[hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]], prekinute nakratko tek [[1971.]] [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskim proljećem]], dijelom pokrenutim i da se skine nametnuti teret ustaštva.&lt;ref&gt;I. Perić, Ideje &quot;masovnog pokreta&quot; u Hrvatskoj, Narodno sveučilište Grada Zagreba, 1974., 149.-151. str&lt;/ref&gt;

Stvoren je [[Srbi u NDH: Broj žrtava|mit o Jasenovcu]]. [[SFRJ|Jugoslavija]] je podatke o broju žrtava tijekom rata proglasila državnom tajnom, što je omogućilo kasnije manipulacije, tako da će &quot;povjesničari&quot; u službi velikosrpske agresije tijekom zadnjih godina zajedničke države govoriti o milijun ili više ubijenih Srba na području NDH. Radovan Bulajić, na primjer, govori o 1.110.929 ubijenih Srba,&lt;ref name=&quot;Žerjavić&quot;&gt;Žerjavić – nepotpun navod izvora&lt;/ref&gt;{{bolji izvor}} dok su drugi govorili i o 1.000.000 ubijenih Srba samo u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]], a ukupno i do čak 2 milijuna.&lt;ref&gt;Vidjeti srpski dnevni tisak i periodiku iz 1990., 1991. i kasnije.&lt;/ref&gt; Nakon osamostaljenja Hrvatske provedena su istraživanja i mjerenja i dobio se broj koji varira do 81 tisuću ljudi u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] i oko 15 tisuća ljudi u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]].

===Iseljeništvo===
Najčešća ruta bijega ustaških dužnosnika i simpatizera NDH bila je preko Italije, Portugala i Španjolske u zemlje Južne Amerike (vidi: [[štakorski kanali]]). U političkoj emigraciji mnogi su bivši dužnosnici ili simpatizeri NDH nastavili s političkim i kulturnim radom u svrhu okupljanja Hrvata i očuvanja ideje neovisne hrvatske države (primjerice, [[Vinko Nikolić]]). Pavelić je osnovao i [[Vlada NDH#Vlada u izbjeglištvu|vladu NDH u izbjeglištvu]]. Neke iseljeničke udruge nastavile su s veličanjem NDH u svojim aktivnostima i dugo nakon rata.&lt;ref&gt;Matković, 99.&lt;/ref&gt;

Dok je bio [[guverner]] [[Kalifornija|Kalifornije]], [[Ronald Reagan]] (kasnije [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]), dana [[4. travnja]] [[1968.]] potpisao je Proklamaciju u kojoj je 10. travnja proglasio Danom hrvatske nezavisnosti u toj saveznoj američkoj državi.&lt;ref&gt;Hrvatska revija&lt;/ref&gt;&lt;!--moram iskopati broj--&gt;&lt;ref name=&quot;UG&quot;&gt;[http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1233:ronaldreagan-jo-1968-proglasio-je-10-travnja-danom-hrvatske-nezavisnosti-za-hrvate-kalifornije&amp;catid=80:zanimljivosti Damir Radoš: Ronald Reagan još 1968. proglasio je 10. travnja danom Hrvatske nezavisnosti za Hrvate Kalifornije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206000807/http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1233:ronaldreagan-jo-1968-proglasio-je-10-travnja-danom-hrvatske-nezavisnosti-za-hrvate-kalifornije&amp;catid=80:zanimljivosti |date=6. veljače 2012. }} [[Hrvatski list]], broj 341, 7. travnja 2011. Preuzeto 26. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.radiovrh.ca/arhiv%2013.html Radio VRH: 10. travnja 2011., Prilog za povijest], preuzeto 26. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Jedan original ovoga dokumenta, Proklamacije o 10. travnju kao Danu hrvatske nezavisnosti, čuva se u Državnome arhivu Kalifornije, a drugi u hrvatskoj zajednici.&lt;ref name=&quot;UG&quot;/&gt;

=== Samostalna Hrvatska ===
[[Republika Hrvatska]] je u izvorišnim osnovama svog [[Ustav Republike Hrvatske|prvog Ustava]] jasno naznačila da svoju državnost u vremenu Drugog svjetskog rata temelji na [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačkoj borbi]] i odlukama [[ZAVNOH|ZAVNOH-a]] o stvaranju [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]], a nasuprot proglašenju NDH. No, zločini ustaškog režima i njegova bespogovorna odanost Trećem Reichu ostavili su dubok trag u međunarodnoj javnosti. Često su Hrvati u cijelosti poistovjećivani s ustašama i [[Fašizam|fašizmom]], što je izuzetno štetilo kasnijim naporima za ostvarivanje hrvatske nezavisnosti.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudman-lobirao-kod-zidova-ustase-su-pocinili-mnoge-zlocine-clanak-282005 Tuđman lobirao kod Židova: Ustaše su počinili mnoge zločine, Sandra Veljković, Večernji list, 29.04.2011]&lt;/ref&gt; Strani tisak te pojedini dužnosnici često nisu bili skloni hrvatskoj strani upravo zbog ustaštva koje se izjednačavalo s idejom neovisne Hrvatske. Tako, primjerice, [[New York Times]] prilikom zamjene [[Zvijezda petokraka|zvijezde petokrake]] na [[Hrvatska zastava|hrvatskoj zastavi]] [[Hrvatski grb|šahiranim grbom]] govori o povratku ustaških simbola.&lt;ref name=&quot;nyt&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hic.hr/books/croatians-nyt/part-01.htm |title=The New York Times, Croatia and History, John Kraljic, March 1994. |access-date=19. listopada 2012. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629095755/http://www.hic.hr/books/croatians-nyt/part-01.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Isti list je od kolovoza 1993. do lipnja 1994. spominjao ustaše u najmanje devet članaka u kontekstu suvremene Hrvatske i [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].&lt;ref name=&quot;nyt&quot;/&gt;

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], Predsjedništvo [[HSP|HSP-a]] objavilo je [[13. lipnja]] [[1991.]] u [[Ljubuški|Ljubuškom]] ''Lipanjsku povelju o obnovi i uspostavi Nezavisne Države Hrvatske na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru''. Povelja nije imala nikakvog utjecaja na daljnja politička zbivanja u Hrvatskoj i BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://oi39.tinypic.com/23jn3f6.jpg |title=Tekst HSP-ovog proglašenja obnove NDH |access-date=5. siječnja 2012. |archive-date=19. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119174812/http://oi39.tinypic.com/23jn3f6.jpg |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Neke postrojbe [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]], paravojnog krila HSP-a, za vrijeme rata su nosile imena ustaških časnika.

=== Pitanje pravnog sljedništva  ===
Vlasti komunističke Jugoslavije su odbijale priznati državnopravni status Nezavisne Države Hrvatske, te su propise i pojedinačne akte tijela NDH prepoznavale isključivo kao akte “pomagača okupatora“, koji svoju pravnu snagu crpe iz prerogativa koje strani [[okupacija|okupatori]] imaju na području kojega su vojno zauzeli.

Godine 1946. donijet je Zakon o nevažnosti pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije, kojim se pravne akte NDH (i drugih marionetskih država nastalih nakon poraza Kraljevine Jugoslavije) proglašavaju “nepostojećima“; odluke sudova u [[Građansko pravo|građanskopravnim]] i [[Kazneno pravo|kaznenopravnim]] stvarima iz razdoblja od travnja 1941. do kraja rata 1945. godine priznaju valjanima, a odluke upravnih tijela se priznalo valjanima jedino ako se odnose na građanskopravne odnose (to se odnosilo na upise osobnih stanja u matične knjige i sl.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://projuris.org/RETROLEX/Zakon%20o%20nevaznosti%20pravnih%20propisa....%20%281946%29.pdf |title=Zakon o nevažnosti pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije, &quot;Službeni list FNRJ&quot; br. 86/1946 i 105/1947 |access-date=25. travnja 2015. |archive-date=22. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722003024/http://projuris.org/RETROLEX/Zakon%20o%20nevaznosti%20pravnih%20propisa....%20%281946%29.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Jugoslavija nije priznavala pravno sljedništvo u pogledu nikakvih međunarodnopravnih odnosa u koje je ulazila Nezavisna Država Hrvatska – iako je naplatila visoki dug koji je Njemačka imala prema tadašnjoj NDH (preko pola milijarde tadašnjih maraka)&lt;ref&gt;Tomasevich, Jozo, [http://znaci.org/00003/524.htm &quot;Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230421191145/https://znaci.org/00003/524.htm |date=21. travnja 2023. }} (prijevod s izvornika na engleskom), Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 769–772.&lt;/ref&gt; – a takvo pravno sljedništvo ne priznaje danas ni Republika Hrvatska.&lt;ref&gt;[http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/metelko_andreja.pdf &quot;SLUČAJEVI SUKCESIJA DRŽAVE NA DRŽAVNOM PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE OD 1918 DO DANAS I NJIHOV UČINAK NA DRŽAVLJANSTVO FIZIČIH OSOBA&quot;, rad Andreje Metelko -Zgombić, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske – Diplomatska akademija, prosinac 1998.]&lt;/ref&gt;

Zastupnica u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] Alessandra Mussolini (unuka [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]) je u svojem kratkom govoru pred plenarnom sjednicom tog tijela 10. veljače 2015. god. dotaknula pitanje [[Rimski ugovori|Rimskih ugovora]], “koji formalno više ne vrijede i koje bi pitanje Vijeće Europe trebalo danas ponovo otvoriti“ – ostavljajući nam da mislimo govori li ona to o Rimskim ugovorima iz 1941. godine, kojima je NDH bila predala Italiji većinu teritorija uz hrvatsku obalu Jadrana, nastanjenog skoro isključivo Hrvatima.&lt;ref&gt;[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+CRE+20150210+ITEM-001+DOC+XML+V0//EN&amp;language=en&amp;query=INTERV&amp;detail=2-005-000 Mrežne stranice Europskog parlamenta, govor zastupnice na otvaranju zasjedanja 10. veljače 2015.]&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Holokaust u NDH]]
* [[Katolička crkva u NDH]]
* [[Srbi u NDH]]
* [[Četnici u NDH]]
* [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]]
* [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]]
* [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini]]

== Literatura ==
*[[Zdravko Dizdar]]-Mihael Sobolevski: ''Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u BiH'', Dom i svijet, Zagreb, 1999.
*[[Tomislav Jonjić]]: ''Hrvatska vanjska politika 1939. – 1942.'', Libar, Zagreb, 2000., ISBN 953-97124-1-6; [http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf IV. - Hrvatska između sila osovine, str. 485.-636.]
* [[Jure Krišto]]: ''Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941. – 1945. Druga knjiga: Dokumenti'', Hrvatski institut za povijest i &quot;Dom i svijet&quot;, Zagreb, 1998.
* [[Jure Krišto]]: ''Sukob simbola. Politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001.
* Bogdan Krizman: ''Ante Pavelić i ustaše'', Globus, Zagreb, 1986.
* Bogdan Krizman: ''Pavelić između Hitlera i Mussolinija'', Globus, Zagreb, 1983.
*Davor Kovačić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/101879 &quot;Pitanje Međimurja u redarstvenoobavještajnim odnosima NDH i Kraljevine Mađarske u Drugom svjetskom ratu&quot;], POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.XIII No.26 Prosinac 2010.
*[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2002., (2. dop. izd.), ISBN 953-6308-39-8
* Petar Požar (prir.): ''Dokumenti ustaša'', Zagrebačka stvarnost, Zagreb, 1995.
*{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945: occupation and collaboration |year=2002 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-3615-4 |location=Stanford, California}} &lt;!-- razlikuju li se izdanja 2001. i 2002.? --&gt;
*{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945: occupation and collaboration |year=2001 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-3615-4 |location=Stanford, California}} &lt;!-- razlikuju li se izdanja 2001. i 2002.? --&gt;
*Yeomans, Rory (2013.) ''Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941-1945'' Pittsburgh: University of Pittsburgh Press
* Leksikon: ''[[Tko je tko u NDH]]'', Minerva, Zagreb, 1997.
*Blažević, R. i A. Alijagić. (2010) [https://hrcak.srce.hr/clanak/95420 &quot;Antižidovstvo i rasno zakonodavstvo u fašističkoj Italiji, nacističkoj Njemačkoj i ustaškoj NDH&quot;], ''Zbornik Pravnog fakulteta [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]'' v. 31, br. 2, str. 879-916
*Yeomans, Rory, ed. (2015.) ''Utopia of Terror: Life and Death in Wartime Croatia''. University of Rochester Press. ISBN 9781580465458
*[https://www.academia.edu/7232870/Zapisnik_saslu%C5%A1anja_kod_OZNE_24_sije%C4%8Dnja_1946_ravnatelja_GRAVSIGUR_a_Eriha_Lisaka Zapisnik saslušanja kod OZNE 24. siječnja 1946. ravnatelja GRAVSIGUR-a Eriha Lisaka], koji je bio osoba od povjerenja Antuna Pavelića i pripadnik njegovog najbližeg kruga  (uredio [[Željko Karaula (povjesničar)|Željko Karaula]]). Pristupljeno 3. travnja 2022.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Independent State of Croatia}}
* {{eng oznaka}} [http://www.axishistory.com/index.php?id=34 Hrvatska u 2. svjetskom ratu, axishistory.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704124732/http://www.axishistory.com/index.php?id=34 |date=4. srpnja 2007. }}
* [http://hrcak.srce.hr/search/?q=NDH Nezavisna Država Hrvatska na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (hrcak.srce.hr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210817225033/https://hrcak.srce.hr/search/?q=NDH |date=17. kolovoza 2021. }}
* [http://shp.bizhat.com/Raskid.html Pokušaji preuzimanje uprave od strane NDH u područjima Kvarnera i Hrvatskog primorja nakon 1943.]
* [https://web.archive.org/web/20070929084301/http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf Crohis - Izvori vezani uz NDH]

{{Drugi svjetski rat}}
{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:NDH| ]]
[[Kategorija:Bivše države u Europi]]
[[Kategorija:Bivše europske monarhije]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>enbiskzt2bqf6yuv563phg3aw88z4pu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Pavelić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6900</id>
    <revision>
      <id>7567250</id>
      <parentid>7532297</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:11:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47473" sha1="jyrw2g8pgf57q155yf5r06g58vnnaq4" xml:space="preserve">{{slično|hrvatskom političaru, poglavniku Nezavisne Države Hrvatske|starijeg hrvatskog političara|Ante Pavelić (stariji)}}
{{Infookvir političar
|ime                 = Ante Pavelić
|slikastandarda      = Standard of the Poglavnik of NDH.svg
|slika               = Ante Pavelić StAF W 134 Nr. 026020 Bild 1 (5-92156-1).jpg
|veličina            = 220px
|opis slike          = &lt;small&gt;Pavelić u ustaškoj odori.&lt;/small&gt;
|malaslika           = Ante Pavelic's signature.svg
|opis male slike     = potpis
|datum rođenja       = [[14. srpnja]] [[1889.]]
|mjesto rođenja      = {{Z|A-U}} [[Bradina]] kraj [[Konjic]]a, [[Austro-Ugarska]]
|datum smrti         = [[28. prosinca]] [[1959.]]
|mjesto smrti        = {{Z|ŠPA FRANCO}} [[Madrid]], [[Španjolska]]
|položaj             = [[Poglavnik]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]
|mandat_start        = [[10. travnja]] [[1941.]]
|mandat_kraj         = [[8. svibnja]] [[1945.]]
|potpredsjednik      = 
|potpremijer         = 
|zamjenik            = 
|premijer            = 
|predsjednik         = 
|prethodnik          = ''nitko (ured osnovan)''
|nasljednik          = [[Nikola Mandić]] &lt;small&gt;(kao predsjednik Vlade)&lt;/small&gt;
|čin2                = 1. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Predsjednik Vlade|Predsjednik Vlade NDH]]
|mandat_start2       = [[16. travnja]] [[1941.]]
|mandat_kraj2        = [[2. rujna]] [[1943.]]
|potpredsjednik2     = 
|zamjenik2           = [[Osman Kulenović]] &lt;small&gt;(1941.)&lt;/small&gt;
[[Džafer-beg Kulenović]] &lt;small&gt;(1941. – 1943.)&lt;/small&gt;
|premijer2           = 
|prethodnik2         = ''nitko (ured osnovan)''
|nasljednik2         = [[Nikola Mandić]]
|čin3                = 1. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministar vanjskih poslova|Ministar vanjskih poslova NDH]]
|mandat_start3       = [[16. travnja]] [[1941.]]
|mandat_kraj3        = [[9. lipnja]] [[1941.]]
|potpredsjednik3     = 
|zamjenik3           = 
|premijer3           = ''On sam''
|prethodnik3         = ''nitko (ured osnovan)''
|nasljednik3         = [[Mladen Lorković]]
|čin4                = 2. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministarstvo domobranstva / oružanih snaga|Ministar oružanih snaga NDH]]
|mandat_start4       = [[4. siječnja]] [[1943.]]
|mandat_kraj4        = [[2. rujna]] [[1943.]]
|potpredsjednik4     = 
|zamjenik4           = 
|premijer4           = 
|prethodnik4         = [[Slavko Kvaternik]]
|nasljednik4         = [[Miroslav Navratil]]
|čin5                = Zastupnik u Skupštini Kraljevine SHS
|mandat_start5       = [[11. rujna]] [[1927.]]
|mandat_kraj5        = [[7. siječnja]] [[1929.]]
|potpredsjednik5     = 
|zamjenik5           = 
|premijer5           = [[Velimir Vukićević]] &lt;small&gt;(1927. – 1928.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Anton Korošec]] &lt;small&gt;(1928. – 1929.)&lt;/small&gt;
|predsjednik5        = [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar I.]]
|prethodnik5         = 
|nasljednik5         = 
|stranka             = [[Hrvatska stranka prava (1919.)|HSP]] &lt;small&gt;(1910. – 1929.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Ustaše|UHRO]] &lt;small&gt;(1929. – 1945.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Hrvatska državotvorna stranka|HDS]] &lt;small&gt;(1956.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|HOP]] &lt;small&gt;(1956. – 1959.)&lt;/small&gt;
|supruga             = [[Marija Pavelić]]
|zanimanje           = pravnik
|fusnote             = 
}}

'''Ante Pavelić''' ([[Bradina]] kod [[Konjic]]a, [[14. srpnja]] [[1889.]] – [[Madrid]], [[28. prosinca]] [[1959.]]) bio je hrvatski odvjetnik i političar, [[Revolucija|revolucionar]],&lt;ref name=&quot;brit&quot;&gt;{{cite web|author=Britannica, The Editors of Encyclopaedia|date=24. prosinca 2020.|title=Ante Pavelić|url=https://www.britannica.com/biography/Ante-Pavelic|accessdate=15. veljače 2021.|publisher=Encyclopædia Britannica|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osnivač i vođa ultranacionalističkoga [[Ustaški pokret|Ustaškog pokreta]] te [[poglavnik]] i [[Fašizam|fašistički]] [[diktator]]&lt;ref name=&quot;brit&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;{{Is|403|citat=Usprkos limitiranom djelovanju HSS-a za vrijeme rata, ustašama je bila vrlo jasna njegova potencijalna moć. Pavelić se nekoliko puta sastao s Košutićem I prije kapitulacije Italije. Nakon nje, kad je skinuta politička, vojna i ekonomska hipoteka koju je Italija bila nametnula NDH, predsjednik vlade Nikola Mandić otvorio je službene pregovore s Košutićem o uključivanju HSS-a I u koalicijsku vladu. Pavelić, međutim, nije bio spreman odreći se dijela svoje diktatorske moći, a kamoli prihvatiti dalekosežne promjene u vladinoj politici, a predstavnici HSS-a bili su zainteresirani samo za fundamentalnu reorganizaciju režima u svrhu demokratizacije.}} [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH),&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;{{Is|63|citat=Istoga dana kad je proglašena hrvatska marionetska država, Maček se pokušao povući na svoje imanje u Kupincu kraj Zagreba, no njemački vojnici vratili su ga u Zagreb.}} koja je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] bila [[marionetska država]] fašističke Italije i nacističke Njemačke.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji: 1941-1945.: okupacija i kolaboracija |author=Tomasevich, Jozo |orig-year=2001 |year=2010 |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=30&amp;sort=0&amp;spid0=30&amp;spv0=Drugi+svjetski+rat+-+Jugoslavija&amp;selectedId=145002434 |edition=Prijevod djela: War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. |publisher=Europapress holding [etc.] |location=Zagreb |isbn=978-953-300-147-0 |access-date=23. veljače 2021. |archive-date=24. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210324001746/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?currentPage=1&amp;searchById=30&amp;sort=0&amp;spid0=30&amp;spv0=Drugi+svjetski+rat+-+Jugoslavija&amp;selectedId=145002434&amp;AspxAutoDetectCookieSupport=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;{{Is|265.|citat=Iako je Italija prema Rimskim sporazumima trebala pomoći NDH da organizira i razvije vlastite oružane snage, NDH nije od Italije zatražila takvu pomoć, nego se obratila Njemačkoj. A budući da je Njemačka bila i više nego voljna preuzeti aktivnu ulogu u NDH, priliku je prihvatila objeručke, iako je još dosta dugo pomoć pružala kriomice, iz obzira prema Italiji. Italija je u takvoj situaciji bila bespomoćna. Kao mnogo slabiji od dvaju glavnih europskih partnera sila Osovine, mogla je tek formalno prosvjedovati kod vlade NDH zbog sve većeg njemačkog utjecaja u NDH. NDH je tako postala jednim od najvećih problema u odnosima između dviju predvodnica sila Osovine. Do rujna 1943. nova država u stvarnosti je bila zajednički talijansko-njemački protektorat u kojem se njemački utjecaj vremenom povećavao, a talijanski vremenom smanjivao.}}&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Balkans : nationalism, war, and the Great Powers, 1804-1999 |author=Glenny, Misha. |year=2000 |url=https://www.worldcat.org/oclc/43031431 |edition=1st American ed |pages=497-500 |publisher=Viking |location=New York |isbn=0-670-85338-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Genocide and resistance in Hitler's Bosnia : the Partisans and the Chetniks, 1941-1943 |author=Hoare, Marko Attila. |year=2006 |url=https://www.worldcat.org/oclc/80016969 |pages=20-24 |publisher=Published for the British Academy by Oxford University Press |location=Oxford |isbn=0-19-726380-1}}&lt;/ref&gt; 

Na početku političke karijere bio je član tadašnje [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Stranke prava]].&lt;ref name=&quot;brit&quot;/&gt; Krajem 1920-ih obnašao je dužnost zastupnika u Narodnoj skupštini [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] kao predstavnik Stranke prava i [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskoga bloka]].&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;&gt;{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/47107 |author=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |title=Pavelić, Ante. |language=hrvatski |year=2021 |accessdate=20. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Nakon uspostave [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] koju je Aleksandar I. Karađorđević proglasio početkom 1929. godine, Pavelić se povlači u egzil, gdje je 1929. godine&lt;ref&gt;[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=41447 ustaša.]; [[Hrvatski obiteljski leksikon]] izdanje 2005., [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]; enciklopedija.lzmk.hr, pristupljeno 24. lipnja 2021.&lt;/ref&gt; organizirao [[Ustaše|Ustaški pokret]], separatističku i fašističku organizaciju.&lt;ref name=&quot;brit2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/Ustasa |author=Britannica, The Editors of Encyclopaedia |title=Ustaša |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |date=1. studenoga 2015. |accessdate=20. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Tijekom Drugog svjetskog rata i nakon [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] 1941. godine Pavelić se vraća iz egzila i u suglasnosti sa [[Sile Osovine|Silama Osovine]] postaje poglavnik novouspostavljene Nezavisne Države Hrvatske, koju je [[Slavko Kvaternik]] proglasio 10. travnja 1941. godine uz podršku [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].

Godine 1941. uz potporu ustaških milicija i tajne policije osniva totalitaran politički sistem sličan onomu u Trećem Reichu. Pod njegovom su vlašću izgrađeni [[koncentracijski logor]]i i doneseni rasni zakoni na osnovi kojih su stradale mnoge manjine, ponajviše [[Srbi]], [[Židovi]] i [[Romi]],&lt;ref name=&quot;brit2&quot;/&gt; a nemilosrdno se obračunavao i s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašistički nastrojenim Hrvatima]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://historiografija.hr/?p=12906 |title=Nevenko Bartulin – ‘Cigansko pitanje’: dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njemačkog Reicha |date=2018-12-18 |work=Historiografija.hr |language=hr |accessdate=2021-02-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/hrvatska/na-danasnji-dan-ndh-je-proglasila-rasne-zakone-ne-zaboravimo-da-huskacka-atmosfera-preko-noci-nevine-pretvara-u-drzavne-neprijatelje/ |title=NA DANAŠNJI DAN NDH JE PROGLASILA RASNE ZAKONE: Ne zaboravimo da huškačka atmosfera preko noći nevine pretvara u državne neprijatelje |date=2019-04-30 |work=Net.hr |language=hr |accessdate=2021-02-14 |archive-date=24. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210324001742/https://net.hr/danas/hrvatska/na-danasnji-dan-ndh-je-proglasila-rasne-zakone-ne-zaboravimo-da-huskacka-atmosfera-preko-noci-nevine-pretvara-u-drzavne-neprijatelje/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te ostalim političkim neistomišljenicima.

Nakon što su 1945. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska]] i [[Saveznici|Savezničke sile]] porazile NDH, Ante Pavelić preko tzv. [[Štakorski kanali|''samostanske rute'']] bježi u [[Argentina|Argentinu]], gdje je i dalje bio politički aktivan, te ondje osniva [[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]]. Godine 1957. [[Blagoje Jovović]] izvršio je atentat na Antu Pavelića i teže ga ranio, nakon čega se Pavelić povlači u [[Francova diktatura|Španjolsku]].&lt;ref name=&quot;brit&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt; Preminuo je 1959. godine u [[Madrid]]u od posljedica atentata.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt;

==Mladost==
===Rođenje i naobrazba===
Ante Pavelić rođen je u malom [[Hercegovina|hercegovačkom]] selu [[Bradina]] kod [[Konjic]]a na [[Ivan Planina|Ivan Planini]], u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] tada nominalnom dijelu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] pod vojnom upravom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Njegov otac Mile, pružni radnik, i majka Marija doselili su se iz [[Lika|ličkog]] sela [[Krivi Put]] ([[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevina Hrvatska-Slavonija]]). U potrazi za poslom njegova se obitelj najprije seli u [[Jezero (općina)|Jezero]] kod [[Jajce|Jajca]], gdje Pavelić pohađa osnovnu školu, muslimanski mekteb. Tu je slušao o muslimanskim običajima i lekcije koje su kasnije utjecale na njegov stav prema Bosni i prema bosanskim muslimanima. Nakon toga pohađa [[Družba Isusova|isusovačku]] školu u [[Travnik]]u, odrastajući u gradu gdje je većinsko stanovništvo bilo muslimansko. Kultura bosanskih muslimana odigrala je važnu ulogu u njegovoj kasnijoj političkoj karijeri. Zdravstveni problemi nakratko prekidaju njegovo obrazovanje [[1905.]] Ljeti te godine zaposlio se na željeznici u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Višegrad]]u&lt;ref&gt;Antoljak, Stjepan. Ante Pavelić - 100 godina. Naklada Starčević &amp; Libar, 1995. {{ISBN|9539636914}}&lt;/ref&gt; Poslije toga nastavlja obrazovanje u [[Zagreb]]u, u kući svog brata. U Zagrebu Pavelić pohađa [[Srednja škola|srednju školu]], zbog kašnjenja u davanju ispita pada četvrtu godinu koju je morao ponoviti. U ranim srednjoškolskim danima pridružio se [[Čista stranka prava|Čistoj stranci prava]] i studentskoj organizaciji ''Frankovci'', koju je osnovao [[Josip Frank]], punac [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], austrougarskog pukovnika i budućeg ministra [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]].&lt;ref&gt;Tomasevich, Jozo. War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. Stanford University Press, 2001 {{ISBN|0804736154}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pavlowitch Stevan. Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia. Columbia University Press, str 29.&lt;/ref&gt; Poslije Zagreba, srednju školu nastavlja pohađati u [[Senj]]u u klasičnoj gimnaziji, gdje je završio peti razred. Zdravstveni problemi opet mu prekidaju naobrazbu, zapošljava se u [[Markgrofovija Istra|Istri]] u blizinu [[Buzet]]a. Godine 1909. nastavlja obrazovanje u [[Karlovac|Karlovcu]], gdje je završio šesti razred. Sedmi razred ponovno završava u Senju, da bi maturirao u Zagrebu 1910. Nakon mature upisuje se na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]. Kad je završio pravo, pozvan je na odsluženje vojnog roka u [[Austro-ugarska ratna mornarica|austro-ugarsku ratnu mornaricu]]. Vojno liječničko povjerenstvo u Puli nije bilo sigurno je li bio sposoban za služenje vojnog roka, pa je poslan na rad u [[Šibenik]], gdje je od kolovoza [[1914.]] do ožujka [[1915.]] radio kao zidar pri gradnji zgrade mornarice. Za to je vrijeme stanovao kod jedne [[Židovi u Hrvatskoj|židovske]] obitelji. Ponovno je krajem ožujka [[1915.]] pozvan u Pulu, gdje je liječničko povjerenstvo zaključilo je da ipak nije sposoban za vojnu službu, pa je otpušten.&lt;ref name=&quot;slobodna&quot;&gt;[http://slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/167009/Default.aspx Jordanka Grubač :  Nema više stare vojarne... Car je podigao, Pavelić zidao, a Turci srušili], [[Slobodna Dalmacija]], 9. ožujka 2012.&lt;/ref&gt; U isto vrijeme postaje odvjetnički pripravnik [[Aleksandar Horvat|Aleksandra Horvata]], tadašnjeg predsjednika Stranke prava, gdje također dobiva i [[doktorat]] u srpnju 1915.&lt;ref&gt;Vojinović, Aleksandar. Ante Pavelić. Centar za informacije i publicitet, 1988. {{ISBN|8671250318}}&lt;/ref&gt;

===Politički uspon===
U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Pavelić je sudjelovao u aktivnom radu Čiste stranke prava. Kao zaposlenik i prijatelj Horvata, često je sudjelovao na važnim stranačkim sastancima, kasnije preuzima Horvatove dužnosti dok je on u odsutnosti. Godine 1918. Pavelić je završio odvjetničku pripravu kod Horvata i postao je samostalni odvjetnik. Nakon ujedinjenja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]] s [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinom SHS]] [[1. prosinca]] [[1918.]], Čista stranka prava održava javni prosvjed. Hrvatski narod je bio protiv srpskog kralja, za kojeg nisu bili pitani, niti su najviše državne ovlasti pristale na ujedinjenje. Nadalje Čista stranka prava izražava želju Hrvata za republikom. Jedan je od utemeljitelja i kasniji predsjednik nove [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatske stranke prava]]. Godine 1921. Pavelić postaje zastupnik grada Zagreba i uskoro postaje jedna od vodećih osoba Stranke prava, gdje posebice ostavlja utjecaja na mlađe članove. Istodobno je bio član stranačkog poslovnog odbora, tajnik i potpredsjednik Stranke prava.&lt;ref name=&quot;Fischer&quot;&gt;Fischer, Jürgen. Balkan strongmen: dictators and authoritarian rulers of South Eastern Europe. Purdue University Press, 2007. {{ISBN|9781557534552}}&lt;/ref&gt; Nakon što je postao vođa stranke, Pavelić počinje zagovarati hrvatsku nezavisnost.

U to vrijeme, Pavelić je uhićen, zajedno s još nekoliko pripadnika Hrvatske stranke prava, zbog protu-jugoslavenskih djelovanja. Zastupao je sebe i svoje kolege, da bi na kraju bili pušteni. Dana [[12. kolovoza]] [[1922.]] u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi sv. Marka u Zagrebu]], Pavelić je oženio Mariju Lovrenčević (r. 1897.).&lt;ref&gt;[https://www.biografija.com/ante-pavelic/ Ante Pavelić, biografija.com]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2009,3,21,,156630.jl Nikad viđeni predmeti Ante Pavelića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918225852/http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2009,3,21,,156630.jl |date=18. rujna 2009. }}, [[Jutarnji list]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pero Zlatar: Meta poglavnik: Živ ili mrtav&lt;/ref&gt; koja je, s majčine strane, bila [[Židovi|Židovka]]. Marija je bila kćer [[Martin Lovrenčević|Martina Lovrenčevića]], također člana Stranke prava i poznatog novinara. U braku su dobili troje djece, sina Velimira i kćeri Mirjanu i Višnju (preminula u Madridu, 25. prosinca 2015.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.sloboda.hr/madrid-umrla-visnja-pavelic-kcer-poglavnika-dr-ante-pavelica/ |title=SobodaHr MADRID: Umrla Višnja Pavelić, kćer Poglavnika dr. Ante Pavelića |access-date=26. prosinca 2015. |archive-date=26. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226191807/http://www.sloboda.hr/madrid-umrla-visnja-pavelic-kcer-poglavnika-dr-ante-pavelica/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije je Pavelić postao potpredsjednik [[Hrvatska odvjetnička komora|Hrvatske odvjetničke komore]].

Nakon što je izabran za člana Skupštine u [[Beograd]]u, Pavelić postaje pripadnik [[Hrvatski blok|Hrvatskog bloka]], nakon izbora održanih [[1927.]] Pavelić također postaje osoba za kontakt Stranke prava s predsjednikom vlade [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]]. Pavelić je bio jedan od dvojice zastupnika [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskog bloka]], zajedno s [[Ante Trumbić|Antom Trumbićem]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/pavelic.htm |title=Ante Pavelić: 1889-1959 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110616044509/http://www.moljac.hr/biografije/pavelic.htm |archive-date=16. lipnja 2011. |access-date=6. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt; jednim od ključnih političara u stvaranju jugoslavenske države. Pavelić je obnašao dužnosti stranačkog tajnika do [[1929.]], kada kralj zabranjuje djelovanje svim političkim strankama. U govorima u Skupštini isticao je hrvatsku nezavisnost i protivio se srpskom nacionalizmu. Pavelić je bio očevidac atentata na Stjepana Radića u skupštini 20. lipnja 1928. godine.

Njegovo djelovanje s mladeži Stranke prava vrlo je značajno, a doprinosi i u novinama ''Starčević'' i ''Kvaternik''.&lt;ref name=&quot;Fischer&quot;/&gt; U lipnju 1927. Pavelić je predstavljao Općinu Zagreb na Europskom kongresu gradova održanom u [[Pariz]]u.&lt;ref name=&quot;Fischer&quot; /&gt; Kasnije, iste godine, Pavelić je branio [[Makedonci|Makedonce]] optužene za terorizam.

Preko svojih bečkih kontakta, Pavelić uspostavlja vezu s talijanskom vladom. Bio je manje uspješan u povezivanju s mađarskom vladom jer su se vlasti u [[Budimpešta|Budimpešti]] plašile pogoršavanja odnosa s drugim europskim državama.&lt;ref&gt;Trifković, Srdja. Ustasha: Croatian Separatism and European Politics 1929-45. Lord Byron Foundation for Balkan Studies, 1998. str. 41.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paris, Edmond. Genocide in Satellite Croatia 1941-45. American Institute for Balkan Affairs, 1961. str 20.-21.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jasenovac-info.com/cd/biblioteka/pavelicpapers/pavelic/ap0047.html |title=Jasenovac - Donja Gradina: Industry of Death 1941-45 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090212122927/http://www.jasenovac-info.com/cd/biblioteka/pavelicpapers/pavelic/ap0047.html |archive-date=12. veljače 2009. |access-date=6. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt;

Iduće godine, Pavelić je osnovao oružanu skupinu ''Hrvatski domobran'',&lt;ref name=&quot;Fischer&quot;/&gt; djelo kojim je otvoreno pozvao Hrvate na oružanu pobunu. Jugoslavenske su vlasti proglasile organizaciju nezakonitom i zabranile njezino djelovanje. Kada je kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Alekandar]] proglasio [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjsku diktaturu]] 1929., Pavelić odlazi u [[Italija|Italiju]], da bi se kasnije preselio u [[Beč]]. Okolnosti su ga prislile da se ponovno vrati politici, iako je to pokušao izbjeći. Uspostavio je vezu s [[VMRO]]-om (Vanjska makedonska revolucionarna organizacija) i sastaje se s Makedonskim nacionalnim odborom. Sastanak je rezultirao [[Sofijska deklaracija (1929.)|Sofijskom deklaracijom]] u kojoj je suradnja ustaša i pripadnika VMRO-a postala službena. Pavelić je izjavio da naziv »ustaše« potječe od bosanskih muslimanskih pobunjenika koji su se protivili austrougarskoj okupaciji, a da je ustaška himna ''Ustaška koračnica'' zapravo pjesma bosanskih pobunjenika iz [[1878.]] godine. Sofijska deklaracija bila je od velike važnosti Paveliću i UHRO-i. Jugoslavija je protestirala [[Bugarska|Bugarskoj]], a Paveliću je suđeno u odsutnosti i [[17. srpnja]] [[1929.]] osuđen je na smrt zbog veleizdaje zajedno s Gustavom Perčecom. Srpski nacionalizam u Jugoslaviji olakšao je Paveliću uspostavljanje ustaša – Hrvatske revolucionarne organizacije.&lt;ref name=&quot;Sedlar&quot;&gt;Pavelić bez maske. Sedlar, Jakov.&lt;/ref&gt;

==Život u inozemstvu==
Kada su mu austrijske vlasti zabranile privremeni boravak u Austriji, Pavelić se seli u Italiju gdje s obitelji živi do travnja 1941. U Italiji je mijenjao mjesta življenja i živio pod lažnim imenima, a najčešće je koristio ime ''Antonio Serdar''. Talijanske vlasti službeno nisu htjele priznati podršku ustašama ili Paveliću da bi zaštitile ugled, ali Pavelić je svejedno primao podršku od talijanskog fašističkog režima [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]], koji ih je vidio kao sredstvo za rušenje Jugoslavije i proširenje talijanske države na jadransku obalu. Mussolini je dopustio Paveliću da živi u Rimu i obučava ustaške paravojne jedinice koje su se spremale za rat s Jugoslavijom. Kasnije se jedan broj Hrvata pridružuje ustašama zbog razočaranja srpskom politikom vođenom u Jugoslaviji. Kada je Pavelić 1929. otišao u Italiju, nije odmah osnovao UHRO. U početku je naziv ''ustaša'' koristio za novine koje je pisao, a godinu dana kasnije taj naziv daje organizaciji koju je osnovao. Uskoro nakon toga, Hrvati u [[Argentina|Argentini]], [[SAD]]-u, [[Belgija|Belgiji]] i mnogim drugim europskim državama, pridružuju se organizaciji Hrvatski domobran, koju je vodio Ante Pavelić kao [[poglavnik]].&lt;ref name=&quot;Sedlar&quot;/&gt; Rani pripadnici UHRO-a postali su visoki dužnosnici ustaškog režima nakon osnutka [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[Vjekoslav Luburić]] (zvani ''Maks''), [[Jure Francetić]] (zvani ''Laszlo'') i [[Rafael Boban]].&lt;ref&gt;Marković, Marko. Povijest Crne legije – Jure i Boban&lt;/ref&gt;

U [[Glavni ustaški stan|Glavnom ustaškom stanu]], Pavelić je [[1. srpnja]] [[1933.]] izdao 17 ciljeva UHRO-a. Glavni cilj je bio uspostava hrvatske države na njezinom povijesnom i etničkom području, gdje Pavelić još navodi da ustaše to moraju učiniti bez obzira na sredstva, čak i silom i oružjem. Po njegovim vlastitim pravilima, organizira akcije, ubojstva i diverzije. Ustaški obučni logori osnivaju se u [[Brescia|Bresci]] i [[Borgo Val di Taro|Borgu Val di Taru]]&lt;ref&gt;Krizman, Bogdan. Ustaše i Treći Reich, str. 428. Globus, 1983.&lt;/ref&gt; u Italiji i [[Janka Puszta|Janka pusti]] u Mađarskoj.&lt;ref&gt;Colić, Mladen. Takozvana Nezavisna Država Hrvatska 1941, str. 32. Delta-pres, 1973.&lt;/ref&gt;

Na sastanku u [[Spittal an der Drau|Spittal]]u u Austriji 1932., Pavelić, [[Gustav Perčec]] i [[Vjekoslav Servatzy]] odlučili su se na izvođenje malog ustanka. Ustanak je počeo u ponoć 6. rujna 1932. i poznat je pod nazivom [[Velebitski ustanak|Velebitski ili Lički ustanak]]. Vođa ustanka bio je [[Andrija Artuković]], a ustanak je izvelo 20 ustaša s talijanskom opremom. Ustaše su napali žandarmerijsku postaju u ličkim Brušanima te su se povukle na Velebit bez žrtava. Ovaj ustanak imao je cilj zastrašivanja jugoslavenskih vlasti od ustaške emigracije, to je Pavelić i kasnije (12. travnja 1941. god.) i obznanio. Iako je vojna akcija (koju se i opet bilježi kao »ustanak«) bila tek malih razmjera, jugoslavenske vlasti nisu znale kolika je stvarna moć ustaške emigracije. Kao rezultat toga, povećana je opreznost.&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;&gt;Cohen, Philip. Serbia's secret war: propaganda and the deceit of history. Fourth Printing, 1999. {{ISBN|0890967601}}&lt;/ref&gt;

Ustaše su kasnije izveli dva pokušaja ubojstva kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]]. Jugoslavenski monarh je imao mlitavo osiguranje i nedostatak oružane zaštite, a Paveliću su njegove organizacijske sposobnosti pomogle da podmiti visoke dužnosnike u francuskom osiguranju za kralja. Uspješan atentat izveo je pripadnik VMRO-a [[Vlado Černozemski]]. Čelnik marsejske policije, Jouhannaud, nakon atentata, razriješen je dužnosti.&lt;ref&gt;Headquarters Counter Intelligence Corps, Allied Forces Headquarters
APO 512, 30. siječnja 1947.&lt;/ref&gt; Po drugi put, Pavelić je u odsutnosti osuđen na smrt, ovaj put od strane francuskog suda.&lt;ref&gt;Sugar, Peter F. Native fascism in the Successor States, 1918-1945. Issue 4 of Twentieth century series. ABC-Clio, 1971. str. 139.&lt;/ref&gt;
Pod pritiskom Francuske, talijanska policija uhitila je Pavelića i još nekoliko ustaša 17. listopada 1934. Pavelić je pritvoren u [[Turin|Torin]]u i oslobođen u ožujku 1936.&lt;ref&gt;Begić, Krešimir Miron. U obrani istine i pravde: Zašto sam branio Ustaše, str. 284. Naklada Smotre &quot;Ustaša&quot;, 1986.&lt;/ref&gt; U zatvoru je Pavelić napisao [[roman]] ''Liepa plavka''.&lt;ref name=&quot;Sedlar&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Jareb&quot;/&gt; Razočaran talijanskim odnosom prema ustašama, Pavelić se približava [[Treći Reich|nacionalsocijalističkoj Njemačkoj]], koja je obećala izmijeniti granice stvorene nakon [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]].&lt;ref name=&quot;Sedlar&quot;/&gt; Na kraju listopada 1936. Pavelić je završio svoju studiju ''Hrvatsko pitanje'' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Die kroatische Frage'') za njemačku diplomaciju.
Njime svoju politiku nastoji sukladiti s politikom i ideologijom tadašnje nacističke njemačke vlasti, koja je pokazivala volju da promijeni poredak koji je u Europi uspostavljen [[Versajski ugovor|Versajskim ugovorom]] iz 1920. godine, dio kojega je bilo stvaranje [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. U tu svrhu u radu prikazuje da Kraljevina Jugoslavija nalazi navodno neku važnu potporu kod [[Židovi|Židova]], koji da su (prema njemu) protuhrvatski nastrojeni, i da je tobože hrvatski nacionalizam i sam idejni začetnik tog nacionalizma [[Ante Starčević|dr. Ante Starčević]] antisemitski nastrojen.&lt;ref&gt;[http://www.safaric-safaric.si/knjige-svastaras/041--Dr%20Ante%20Pavelic%20-%20Hrvatsko%20pitanje.pdf &quot;Hrvatsko pitanje&quot; (naslov izvornika: &quot;Die kroatische Frage&quot;], 2, 5, 10, 12, 16), Ante Pavelić, 1936. Kod &quot;Šafarić&quot;. Pristupljeno 30. prosinca 2024.&lt;/ref&gt; No, Ante Starčević u svojim je pisanjima opetovano i oštro osuđivao antisemitizam kakav se u njegovo doba očitovao (primjerice) u Njemačkoj, Mađarskoj i Rusiji.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Artuković|first=Mato|date=2010-10-07|title=Ante Starčević i Židovi (prema pisanju lista Sloboda)|url=https://hrcak.srce.hr/63653|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=42|issue=2|pages=483–511|issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt; U stvari je hrvatski nacionalizam bio u zadnjim desetljećima Austro-Ugarske u toj mjeri dobrohotan prema Židovima i u isto vrijeme toliko prokatolički nastrojen da su ga srpski nacionalisti optuživali za »čivutizam i klerikalizam«.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Artuković|first=Mato|date=2014|url=https://www.azoo.hr/app/uploads/uvezeno/manjine/|title=Hrvati i manjine u Hrvatskoj: moderni identiteti|chapter=Prema korijenu hrvatsko-srpskog sukoba|chapter-url=https://www.azoo.hr/app/uploads/uvezeno/datoteke/manjine-1536870823.pdf|url-status=live|access-date=2025-01-03|website=|page=94}}&lt;/ref&gt;

Kako je u to vrijeme njemačka diplomacija ocjenjivalo da je njemačkim interesima bolje odgovara opstanak ujedinjene Jugoslavije, Pavelićeva studija ostavila je slab dojam na njih. Dan nakon što je izdana njegova druga knjiga ''Strahote zabluda'' (talijanski: ''Errori e orrori''), zaplijenjena je, a ustaška djelatnost je zabranjena. Nakon sporazuma [[Galeazzo Ciano|Ciano]]-[[Milan Stojadinović|Stojadinović]], sklopljenog 1. travnja 1937., koji je normalizirao talijansko-jugoslavenske odnose, Pavelić je bio prisiljen izdati naredbu kojom raspušta ustaške jedinice i logore na talijanskom području. Nakon toga Pavelić živi u [[Siena|Sieni]].&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;/&gt; Nakon što je Stojadinovićeva vlada pala 1939., pojačala je ustaška aktivnost. Njemačka je i dalje vidjela ujedinjenu Jugoslaviju, Talijani su dvojili, a Pavelić je bio čvrst u tome da se stvori hrvatska nezavisna država.

==Nezavisna Država Hrvatska==
Dana [[6. travnja]] [[1941.]] [[Treći Reich]] izvršio je invaziju na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Nijemci su mislili da će slom Jugoslavije olakšati, ako stupe u vezu s Hrvatima i drugim neprijateljima kraljevskog režima. Kako je većina Hrvata podržavala [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatsku seljačku stranku]], Nijemci su htjeli dati vodstvo nezavisne Hrvatske predsjedniku Seljačke stranke, [[Vladko Maček|Vladku Mačeku]], što im se činilo bolje nego podržati ustaše, jer su Nijemci imali mišljenje da je Pavelić talijanski štićenik. Kada je Maček odbio njemačku ponudu, [[Adolf Hitler]] prihvatio je talijanski prijedlog i Ante Pavelić je postavljen na čelo novonastale hrvatske države. Dana 10. travnja 1941., doglavnik [[Slavko Kvaternik]] proglasio je [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u ime poglavnika dr. Ante Pavelića.&lt;ref name=&quot;Cohen&quot;/&gt;
Dana 13. travnja 1941. Pavelić je stigao u Hrvatsku, a noć na 15. travnja 1941. provodi sa svojom ustaškom emigrantskom pratnjom u Zagrebu. Počeo je obnašati svoje dužnosti čelnika države i proglasio vladu. Nedugo zatim i njegova obitelj stiže u Zagreb.

[[Datoteka:Ante Pavelić und Joachim von Ribbentrop.jpg|mini|lijevo|Ante Pavelić i [[Joachim von Ribbentrop]] u Salzburgu 6. lipnja 1941.]]
Da bi dobila podršku svojih saveznika, NDH uvodi jednostranački sustav po uzoru na Njemačku i Italiju. Sve političke stranke su raspuštene. Mnogi Hrvati koji su htjeli pomoći u razvoju nove hrvatske države, zbog svojih političkih stavova su zatvoreni, među njima i Vladko Maček, koji je u početku bio zatvorenik [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]], da bi kasnije bio u kućnom pritvoru, takva je situacija bila u NDH sve do završetka rata.
Kako je Pavelić bio poglavnik i Ustaškog pokreta i Hrvatske, imao je apsolutnu moć. Kao dio kulta osobnosti kojeg je stvorio, Pavelić je predstavljan kao druga najvažnija osoba u hrvatskoj povijesti, istican je zajedno uz [[Ante Starčević|Antu Starčevića]] kao osloboditelj hrvatskog naroda. Razni pjesnici pišu pjesme posvećene njemu, nastaju slike i skulpture, najpoznatije su skulptura [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]] i portret koji je naslikao [[Ante Kaštelančić]].&lt;ref name=&quot;Sedlar&quot;/&gt;
[[Datoteka:Ante Pavelić u posjetu Adolfu Hitleru.ogv|mini|Ante Pavelić u susretu s [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]] 1941.]]

===Rimski ugovori===
Iako je Pavelić proglasio svoju vladu 16. travnja 1941.&lt;ref name=&quot;Fischer&quot;/&gt; sve važnije odluke donosio je sam. Sazvao je [[Sabor]] u veljači 1942., koji nije ostavio većeg utjecaja, a zadnji put sabor je sazvan u prosincu 1942. Odnosi s Njemačkom i Italijom bili su jedan od ključnih faktora u NDH, kako je i državni sustav napravljen po uzoru na te dvije države. Talijanski zahtjevi za Hrvatskom obalom narušavali su talijansko-hrvatske odnose. Dana 20. svibnja 1941. Pavelić potpisuje [[Rimski ugovori (1941.)|Rimske ugovore]], prema kojima se Hrvatskoj – pod teškim pritiskom Italije – oduzima značajan dio njezine obale.&lt;ref name=&quot;HE-LZMK&quot;&gt;{{cite web |title= Pavelić, Ante. |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/47107 |website= enciklopedija.hr |author= Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.|publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate = 19. rujna 2024.}}&lt;/ref&gt; Zaoštravanje doživljava vrhunac kad je Hrvatska prisiljena&lt;ref name=&quot;Fischer&quot;/&gt; odreći se dijela [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Krk]]a, [[Rab]]a, [[Korčula|Korčule]], [[Biograd]]a, [[Šibenik]]a, [[Trogir]]a, [[Split]]a, [[Čiovo|Čiova]], [[Šolta|Šolte]], [[Mljet]]a i dijelova [[Konavle]] i [[Boka kotorska|Boke kotorske]] u korist Italije. Hrvatski prijedlog da Split i Korčula imaju zajedničku hrvatsku i talijansku administraciju Talijani su ignorirali.

Kapitulacijom Italije 1943. Pavelić poništava Rimske ugovore i vraća Dalmaciju Hrvatskoj i sve druge gradove i otoke koje je predao Italiji Rimskim ugovorom.
[[Datoteka:Italy aims Europe 1936.png|thumb|desno|Planovi talijanskih fašista za Europu (1936.)]]

===Unutarnja politika, progoni i genocid ===
Pavelićevu unutarnju politiku nije prihvaćao veliki broj Hrvata zbog njegovog zatvaranja političkih neprijatelja i Židova, koji su bili prihvaćeni u hrvatskom društvu. Njemački utjecaj na Hrvatsku vodio je do donošenja zakona o zatvaranju Židova što je u narodu dočekano s nevjericom s obzirom na to da su veliki broj visokopozicioniranih časnika Domobranstva činili Židovi, kao što su i supruge nekih ministara bile Židovke. [[Josip Frank]], poznati pravaški političar i čovjek u čijoj je stranci bio i sam Pavelić, također je bio Židov do svoje 18 godine kada je prešao na katoličku vjeru.&lt;ref&gt;''Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest'', dr. [[Jere Jareb]], Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 267.: ''Josip Frank pokršten je, kad je imao 18 godina.''&lt;/ref&gt; Među ustaškom logorima najpoznatiji je [[Sabirni logor Jasenovac]], gdje je, prema pretpostavkama, stradalo od 70 000 – 80 000 ljudi. U početku je Ustaški pokret bio isključivo antisrpski, da bi se kasnije, pod utjecajem njemačke politike, pretvorio i u antisemitski. Kako se Srbi sve više i više počinju buniti protiv ustaškog režima, Pavelić osniva [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatsku pravoslavnu crkvu]]&lt;ref name=&quot;Lampe&quot;&gt;Lampe, John. Ideologies and national identities: the case of twentieth-century - Southeastern Europe. {{ISBN|9639241725}}&lt;/ref&gt; u nadi da će smiriti Srbe. Pavelić je time slijedio i politiku Ante Starčevića koja je držala kako su hrvatski Srbi zapravo hrvatski pravoslavci.&lt;ref name=&quot;Lampe&quot;/&gt;
[[Datoteka:Pavelić, Artuković i Germogen 1003a.jpg|250px|mini|Ante Pavelić, [[Andrija Artuković]], i čelnik [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatske pravoslavne crkve]] [[Germogen]].]]
Na sastanku u [[Berchtesgaden]]u, [[Bavarska]] u ranome lipnju 1941., Hitler je ohrabrivao Pavelića da prihvati [[Slovenci|slovenske]] useljenike i deportira Srbe u [[Nedićeva Srbija|Nedićevu Srbiju]]. Njemački ''Führer'' također je izjavio da previše tolerancije može biti štetno i predložio Paveliću da vodi »pedeset godina nacionalno netolerantne politike«&lt;ref name=&quot;Cohen&quot; /&gt; U sljedećih nekoliko mjeseci, ustaška je vlada deportirala oko {{N|120 000}} Srba.&lt;ref name=&quot;Cohen&quot; /&gt;

Konačan broj žrtava njegova režima predmetom je brojnih rasprava, a brojke uveliko variraju ovisno o tome je li se pristupilo znanstveno, konformistički, »politički podobno znanstveno« ili za političke obračune, od dnevnopolitičkih do strateških međudržavnih sporova.&lt;ref&gt;Vladimir Žerjavić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/312213 ''Gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu '']. Časopis za suvremenu povijest, br. 3, 543-560 (1995.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Damir Pilić: [https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ustaski-rezim-je-bio-jeziv-ali-tvrdnje-sefa-srbijanske-diplomacije-nisu-tocne-u-ndh-je-ubijeno-335-000-srba-i-to-uglavnom-civila-469106 ''Ustaški režim je bio jeziv, ali tvrdnje šefa srbijanske diplomacije nisu točne ''] Slobodna Dalmacija. 16. veljače 2017. Pristupljeno 15. travnja 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(srp.) Nenad Lajbenšperger: [http://www.politika.rs/sr/clanak/427995/Pogledi/Tesko-do-tacnog-broja-jasenovackih-zrtava '' Teško do tačnog broja jasenovačkih žrtava''] Politika. 26. travnja 2019. Pristupljeno 15. travnja 2020.&lt;/ref&gt;

=== Kraj NDH ===
Jedan od većih događaja u povijesti Nezavisne Države Hrvatske bila je [[urota Lorković-Vokić]]. Ministar [[Mladen Lorković]] i vojni časnik [[Ante Vokić]] predložili su Paveliću da Hrvatska prijeđe na stranu anglo-američkih [[Saveznici|saveznika]] uz njegovo napuštanje vlasti, kako su Britanci zahtijevali.&lt;ref name=&quot;Pavlowitch&quot;&gt;Pavlowitch, Stevan K. Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia ISBN= 9780231700504&lt;/ref&gt; U početku Pavelić podržava njihovu ideju, no mijenja mišljenje nakon što ga je posjetio za područje hrvatske zadužen časnik [[Gestapo|Gestapa]] koji mu je rekao da će Njemačka s razvojem novih oružja ipak dobiti rat. Pavelić nakon toga odlučuje uhititi Lorkovića i Vokića, neke članove Seljačke stranke i časnike Domobranstva. Lorković i Vokić smaknuti su krajem travnja 1945. u zatvoru u Lepoglavi.

===Poraz i bijeg===
Uvidjevši da Njemačka gubi rat i da [[Hrvatske oružane snage]] nisu u stanju odupirati se komunistima, Pavelić naređuje povlačenje prema Austriji. Tamo se trebao predati Britancima za koje je vjerovao da će, za razliku od partizana, prema hrvatskoj vojsci postupati po [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]]. Dana 6. svibnja 1945. Pavelić napušta Hrvatsku, a na granicu s Austrijom stiže 8. svibnja. Zbog njegovog napuštanja hrvatskih vojnika i civila u [[Rogaška Slatina|Rogaškoj Slatini]], neki su ga hrvatski politički emigranti optuživali za kukavičluk i bijeg. Hrvatski vojnici i civili nastavljaju povlačenje prema Austriji. U povlačenju je sudjelovalo više od {{Broj|100 000}} Hrvata,&lt;ref&gt;Death by government by R. Rummel, str. 351. Seventh paperback printing, 2009. {{ISBN|9781560009276}}&lt;/ref&gt; a desetke tisuća je ubijeno tijekom komunističke ubilačke kampanje koju je povijest nazvala [[Pokolj u Bleiburgu]] i nakon toga [[Križni put (1945.)|Križni put]]. Svjestan činjenice da se slična sudbina mogla dogoditi i njemu, Pavelić je još 1944. svoju obitelj poslao u Austriju. Nakon rata im se pridružio i živio s njima u američkoj okupacijskoj zoni. Iako se Pavelić javio Američkoj obavještajnoj službi, ni Amerikanci ni Britanci nisu radili ništa po pitanju njegova uhićenja.
Pavelić se preselio u Rim gdje su mu u skrivanju pomagali i svećenici Katoličke crkve, kako navode američki tajni dokumenti. Amerikanci ga i dalje nisu pokušavali uhititi.&lt;ref&gt;[http://www.jasenovac-info.com/cd/biblioteka/pavelicpapers/pavelic/ title=Jasenovac - Donja Gradina: Industry of Death 1941-45] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023031244/http://www.jasenovac-info.com/cd/biblioteka/pavelicpapers/pavelic/ |date=23. listopada 2007. }} Jasenovac-info. Preuzeto 7. prosinca 2011.]&lt;/ref&gt; [[Josip Broz Tito|Tito]] i njegov komunistički režim optuživali su katoličku crkvu zbog pomaganja Paveliću i »anglo-američke imperijaliste« zbog pokušaja oživljavanja nacionalsocijalizma i rušenja komunističke Istočne Europe. Komunističke optužbe nisu bile neutemeljene, jer je Američka obavještajna služba koristila bivše fašiste i nacionalsocijaliste, pa tako i Pavelića, u borbi protiv komunizma.&lt;ref&gt;Hockenos, Paul. Homeland calling: exile patriotism &amp; the Balkan wars, str. 28. Cornell University Press, 2003. {{ISBN|0801441587}}&lt;/ref&gt;

==Poratno razdoblje i smrt==
[[Datoteka:Ante Pavelić in hospital.jpg|mini|150px|Ante Pavelić u bolnici nakon atentata, 1957. godine.]]
[[Datoteka:Grob Ante Pavelića u Madridu 2024.jpg|thumb|Grob Ante Pavelića na groblju ''San Isidro'' u Madridu.]]
Pavelić je u poratnom neredu preko Austrije i Italije, služeći se lažnim putovnicama, prešao u Argentinu gdje je [[1956.]] osnovao [[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]] (HOP). Iako su američke i britanske okupacijske snage u Austriji znale sve o kretanju Pavelića, a njegov trag nije bilo teško pratiti, ništa nije učinjeno.&lt;ref name=&quot;IH&quot;&gt;Hrstić, Ivan. [http://www.seebiz.eu/hr/seebiz-trend/knjige/guy-walters-lov-na-zlocince,78472.html Guy Walters : knjiga ''Lov na zločince''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100604023343/http://www.seebiz.eu/hr/seebiz-trend/knjige/guy-walters-lov-na-zlocince,78472.html |date=4. lipnja 2010. }} // SEEbiz Trend, 22. svibnja 2010.&lt;/ref&gt; Zapovijed pomoćnika zapovjednika glavnog stožera američkih snaga na mediteranskom ratištu za hvatanje Pavelića u Vatikanu glasila je na kraju ''Hands off'' ('Ruke k sebi'), čime su Amerikanci dopustili daljnji bijeg Paveliću.&lt;ref name=&quot;IH&quot;/&gt; Zahvaljujući Branku Benzonu, [[Evita Peron]] omogućila je Paveliću da postane vlasnik unosne argentinske tvrtke za izgradnju stanova.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/nikad-videni-predmeti-ante-pavelica/199026/ |title=Pero Zlatar o svojoj knjizi za Jutarnji list |access-date=8. svibnja 2010. |archive-date=26. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626174638/http://www.jutarnji.hr/nikad-videni-predmeti-ante-pavelica/199026 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; No njegov je ugled bio slab ili skoro nikakav među ustaškim emigrantima. Na njega su pripadnici [[UDBA|UDB-a]] izvršili atentat 1957., kojeg je preživio, nakon čega se seli u frankističku Španjolsku i umire 28. prosinca 1959. u njemačkoj vojnoj bolnici u Madridu. Uzrok smrti nije siguran, ali vjeruje se da je preminuo zbog posljedica atentata, dok su njegovi bliski prijatelji i obitelj tvrdili da je preminuo prirodnom smrću.

==Spisateljski rad==
Što se njegova spisateljskoga rada tiče, Pavelić je autor jednoga [[Realizam (književnost)|realističkog]] romana ''Liepa plavka'' ([[1936.]]),&lt;ref name=&quot;Jareb&quot;/&gt; te posmrtno objavljenih ''Doživljaja'' ([[1968.]]), proze koja prikazuje atmosferu u Kraljevini Jugoslaviji i Pavelićev životni put. Također, Pavelićeva opsesija tvorbeno-morfološkim pravopisom Zagrebačke škole iz 1870-ih dovela je do toga da ga je učinio službenim od [[1942.]] do [[1945.]] na područjima pod njegovom kontrolom, unatoč praktički jednodušnom otporu hrvatskih jezikoslovaca.

===Djela===
* ''Uzpostava hrvatske države, trajni mir na Balkanu.'', Hrvatski List i Danica Hrvatska Publishing Co. Inc., New York, 1929. (2. izd. Domovina, Madrid, 1998.)
* ''Aus dem Kampfe um den selbständigen Staat Kroatien. Einige Dokumente und Bilder.'', Beč, 1931.
* ''La restauration économique des pays danubiens. Le désarmement. Belgrade et la Croatie.'', Ženeva, 1932. (2. izd. hrv. – njem. – franc. – španjol., Madrid, 2001.)
* ''Liepa plavka. Roman iz borbe hrvatskog naroda za slobodu i nezavisnost.'', Buenos Aires, 1936.&lt;ref name=&quot;Jareb&quot;&gt;[[Mario Jareb]], ''Ustaško-domobranski pokret: od nastanka do travnja 1941. godine'', 2. izd., [[Školska knjiga]], Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-0-60817-7}}, fusnota 1026 na str. 321. i 322.:{{citat2|Prvo izdanje romana izašlo je u nakladi organizacije Hrvatskog domobrana u Argentini 1936. godine pod naslovom ''Lijepa plavojka. Roman iz borbe hrvatskog naroda za slobodu i samostalnost.'' (...) Nije jasno zašto je izdavač promijenio naslov, jer autograf prve stranice romana, (faksimil te stranice objavljen je na unutarnjoj omotnoj strani zagrebačkog tjednika ''Ustaša. Vijestnik Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta'', god. XIV., br. 8., 20. veljače 1944.) pokazuje da je izvorni naslov romana bio ''Liepa plavka''. Drugo izdanje iz 1954. i treće izdanje iz 1968. nose izvorni naslov ''Liepa plavka''.}}

&lt;/ref&gt; (2. izd. ''Liepa plavka'', 1954., 3. izd. Madrid, 1969., 4. izd. Madrid 2003.)
* ''Errori e Orrori. Comunismo e bolscevismo in Russia e nel mondo.'', Siena, 1938., (pod pseudonimom A. S. Mrzlodolski) (zaplijenjeno izdanje), (2. izd. ''Errori e Orrori. Comunismo e bolscevismo in Russia e nel mondo.'', 1941., 3. izd. ''[[Strahote zabluda (Pavelić)|Strahote zabluda. Komunizam i boljševizam u Rusiji i svijetu.]]'', Zagreb, 1941., 4. izd. Madrid-Buenos Aires, 1974., 5. izd. Madrid, 2008.), (španjol. izd. ''Errores y horrores'', Buenos Aires, 1951.)  
* ''Die kroatische Frage'', Berlin-Steglitz, 1941. (hrv izd. ''Dr. Ante Pavelić riešio je hrvatsko pitanje'', Zagreb, 1942.)
* ''Putem hrvatskog državnog prava: poglavnikovi govori, izjave i članci prije odlaska u tuđinu'', Zagreb, 1942. (2. izd. ''Putem hrvatskog državnog prava (članci – govori – izjave 1918. – 1929.)'', Buenos Aires-Madrid, 1977.)
* ''Doživljaji'', Madrid, 1968. (2. izd. Starčević, Zagreb, 1996., 3. izd. Domovina, Madrid, 2003.)
* ''Hrvatska pravoslavna crkva'', Madrid, 1984. (2. izd. 1999.)
* ''Poviest: zbornik'', Madrid, 1989. (suautori Velimir Pavelić, Višnja Pavelić)
* ''Doživljaji II'', Vratna Gora d.o.o., Zagreb, 1998.
* ''Pojam Bosne kroz stoljeća'', Serdar, Madrid, 2000.
* ''Doživljaji III'', Naklada Bošković, Split, 2008.

== Vidi još ==
* [[Ustaše]]
* [[Hrvatska državotvorna stranka]]
* [[Hrvatski oslobodilački pokret]]
* [[Vila Rebar]]

==Literatura==
*Fikreta Jelić-Butić: Ustaše i NDH, Globus, Zagreb 1977
*Bogdan Krizman: Ante Pavelić i ustaše, Globus, Zagreb 1986
*Bogdan Krizman: Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus, Zagreb 1983
*Bogdan Krizman: Ustaše i 3. Reich, 1-2, Globus, Zagreb 1983
*Zdravko Dizdar-Mihael Sobolevski: Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u BiH, Dom i svijet, Zagreb 1999 
*Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986
*Hrvoje Matković: Povijest NHD, P.I.P., Zagreb 2002
*Jure Krišto: Katolička crkva i NDH, Dom i svijet, Zagreb 1998
*Philip Cohen: Tajni rat Srbije, CERES, Zagreb 1997.

== Izvori ==
{{izvori}}
* {{moljac|pavelic.htm}}

==Vanjske poveznice==
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Ante Pavelić
|commonscathr   = Ante Pavelić
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = Ante Pavelić
}}

*[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/drugi_svj.html NDH i 2. svjetski rat]

{{GLAVNIRASPORED:Pavelić, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.]]
[[Kategorija:Ustaški pokret]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]
[[Kategorija:NDH]]
[[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945. – 1989.)]]
[[Kategorija:Bunjevci]]
[[Kategorija:Ministri vanjskih poslova NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Konjic]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Poglavari Hrvatske]]</text>
      <sha1>jyrw2g8pgf57q155yf5r06g58vnnaq4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubuški</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11006</id>
    <revision>
      <id>7567141</id>
      <parentid>7516818</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38380" sha1="tw37yu2i3u20pzu4ek2t7q2rv1dklu2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Ljubuški
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Ljubuski panorama.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Ljubuški

| slika_zastava = Zastava Ljubuski.JPG
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of arms (Ljubuski).jpg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi = 43
| širina-minute = 11.5
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 17
| dužina-minute = 32.5
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnovan
| utemeljenje_datum = 1444.
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po = 

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = [[Vedran Markotić]]
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 292,7 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = 
| površina_prazno1 = 
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Grad
| stanovništvo_prazno1      = {{Gubitak}}28.184
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;4023
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 88320
| pozivni_broj = (+387) 039
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.ljubuski.ba/ www.ljubuski.ba]

| slika_karta = Ljubuski Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj grada Ljubuškog u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Ljubuški''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Grad je smješten s lijeve strane obale [[Trebižat (rijeka)|Trebižata]], rijeci na kojoj se nalaze brojni slapovi od kojih su najpoznatiji [[Kravica (slap)|Kravica]] i [[Koćuša (slap) |Koćuša]]. 

Pored svojih prirodnih ljepota Ljubuški je također poznat po velikoj kulturnoj i povijesnoj baštini. 

Na raznim lokalitetima mogu se naći ostaci iz gotovo svakog razdoblja ljudske povijesti, od kojih vrijedi izdvojiti: [[Rimski vojni logor u Humcu|starorimski logor u Gračinama]], [[Humačka ploča|Humačku ploču]], [[Stari grad Ljubuški]], te stećke na nekropolama u [[Nekropola Studenci (Ljubuški)|Studencima]] i [[Nekropola Bijača|Bijači]] te Zvirićima. 

Na športskoj razini su prije svega zapaženi uspjesi rukometnog kluba [[HRK Izviđač]].

== Zemljopis ==

=== Klima ===

Klima je [[umjerena mediteranska klima|umjerena mediteranska]] s 2300 sunčanih sati tijekom godine.

=== Položaj ===

Ljubuški se nalazi u samom zapadu [[Hercegovina|Hercegovine]] uz granicu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Susjedne općine su [[Čitluk]] na istoku i [[Grude]] na zapadu te gradovi [[Široki Brijeg]] na sjeveru i [[Čapljina]] prema jugu, te s hrvatske strane [[Metković]] i [[Vrgorac]] na zapadu. Grad Ljubuški se nalazi na značajnim prometnicama prema [[Mostar]]u (36 km), [[Makarska|Makarskoj]] (55 km), [[Split]]u (120 km), [[Dubrovnik]]u (130 km) i [[Sarajevo|Sarajevu]] (170 km).

U prijašnje doba je Ljubuški također bio i upravno središte zapadne Hercegovine, no taj status je izgubio povlačenjem novih županijskih granica sredonim 1990-ih.{{ni}} U okviru današnje zapadnohercegovačke županije se Ljubuški nalazi na njenom južnom kraju, dok je ulogu centra i središta preuzeo Široki Brijeg.

Područje grada pokriva površinu od 292,7 km²,&lt;ref&gt;''[http://www.fzs.ba/kk8.htm Opći podaci o zapadnohercegovačkoj županiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150704182929/http://www.fzs.ba/kk8.htm |date=4. srpnja 2015. }}''. Pronađeno na: ''www.fzs.ba'', 19. travnja 2009.&lt;/ref&gt; a područje grada se prostire od vrha Buturovice u [[Ljubuško polje]] prema Trebižatu. 

=== Naseljena mjesta ===

Grad Ljubuški sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

[[Bijača]], 
[[Cerno (Ljubuški, BiH)|Cerno]], 
[[Crnopod]], 
[[Crveni Grm]], 
[[Dole (Ljubuški, BiH)|Dole]], 
[[Grab (Ljubuški, BiH)|Grab]], 
[[Grabovnik]], 
[[Gradska]], 
[[Greda (Ljubuški, BiH)|Greda]], 
[[Grljevići]], 
[[Hardomilje]], 
[[Hrašljani]], 
[[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]], 
[[Kašće]], 
[[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]], 
[[Lipno]], 
[[Lisice (Ljubuški, BiH)|Lisice]], 
[[Ljubuški]],
[[Miletina]], 
[[Mostarska Vrata]], 
[[Orahovlje]], 
[[Otok (Ljubuški, BiH)|Otok]], 
[[Pregrađe]], 
[[Proboj (Ljubuški, BiH)|Proboj]], 
[[Prolog (Ljubuški, BiH)|Prolog]], 
[[Radišići]], 
[[Stubica (Ljubuški, BiH)|Stubica]], 
[[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], 
[[Šipovača]], 
[[Teskera]], 
[[Vašarovići]], 
[[Veljaci]], 
[[Vitina (Ljubuški, BiH)|Vitina]], 
[[Vojnići (Ljubuški, BiH)|Vojnići]] i 
[[Zvirići]].

== Krajolik i priroda ==
[[Slika:Panorama Ljubuški02130.JPG|minijatura|desno|200px|Panorama Ljubuškog]]
Uz poznati [[krš]]ki hercegovački reljef Ljubuški ima više plodnih polja. Najpoznatija su [[Ljubuško polje|Ljubuško]], [[Veljačko polje|Veljačko]], [[Vitinsko polje|Vitinsko]], [[Rastok]] i [[Beriš]], koja natapa rijeka Trebižat. Od brojnih pritoka, koje ljubuški kraj čine najbogatijim vodom u cijeloj Hercegovini, vrijedi spomenuti Vriošticu koja izvire u Vitini, te [[Studenčica (rijeka)|Studenčicu]] koja izvire u Studencima i natapa [[Studenačko polje]].

U gradu ima oko 10.000 ha [[pašnjak]]a i oko 16.000 ha šuma, uglavnom listopadna drveća: hrasta, graba, jasena, klena, drijena i krškoga grmlja. Najviši planinski vrh na području grada je oko 959 metara visoki Vrlosinj, s kojeg se vidi i Jadransko more.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ljubuški}}

=== Popis stanovništva u župi Veljaci 1844. ===

Za potrebe Hercegovačke franjevačke provincije mjesni župnik fra Pile Ančić i kapelan fra Jozo Vrljić napravili su popis župljana u župi Veljaci ili Ljubuški na dan 16. srpnja 1844. godine. Ispod su demografski podatci o narečenoj župi:

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;24&quot; | '''Stanovništvo župe Veljaci 1844.'''
|-
| '''naselje'''
| '''broj kuća''' 
| '''stanovništvo'''

|-
|'''Veljaci'''
| 60
| 308
|-
|'''Vitina'''
| 65
| 402
|-
|'''Proboj'''
| 27
| 190
|-
|'''Radišići'''
| 64
| 391
|-
|'''Podljubuški'''
| 68
| 413
|-
|'''Studenci'''
| 37
| 251
|-
|'''Vitaljina'''
| 16
| 115
|-
|'''Teskera'''
| 9
| 72
|-
|'''Ardomilj'''
| 11
| 79
|-
|'''Zvirići'''
| 29
| 174
|-
|'''Bijača'''
| 13
| 84
|-
|'''Prolog'''
| 100
| 785
|-
|'''Crveni Grm'''
| 33
| 192
|-
|'''Lisice'''
| 13
| 83
|-
|'''Vašarovići'''
| 26
| 212
|-
|'''Grab/Orahovlje/'''
| 
| 
|-
|'''Ljutovlje'''
| 35
| 209
|-
|'''Grabovnik'''
| 18
| 114
|-
|'''Hotok'''
| 28
| 186
|-
|'''Greda'''
| 18
| 144
|-
|'''Vojnići'''
| 16
| 110
|-
|'''Šipovača'''
| 24
| 132
|-
|'''Klobuk'''
| 45
| 220
|-
|'''ukupno'''
| 670
| 4173
|}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Ljubuški'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Hrvati'''
|26.127 (92,19 %)
|25.334 (91,77 %)
|26.198 (92,67 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|1592 (5,61 %) 
|1498 (5,42 %)
|1812 (6,40 %)
|-
|'''Srbi''' 
|65 (0,22 %) 
|83 (0,30 %)
|118 (0,41 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''

|227 (0,80 %)
|515 (1,86 %)
|49 (0,17 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|329 (1,16 %)
|173 (0,62 %)
|92 (0,32 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''28.340'''
|'''27.603'''
|'''28.269'''
|}

==== Ljubuški (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Ljubuški'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;  
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|2658 (63,31 %)
|2164 (58,48 %)
|1328 (47,36 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|1174 (27,96 %)
|1037 (28,02 %)
|1308 (46,64 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|53 (1,26 %)
|51 (1,37 %)
|88 (3,13 %) 
|-
|'''Jugoslaveni'''
|180 (4,28 %)
|413 (11,16 %)
|43 (1,53 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|133 (3,16 %)
|35 (0,94 %)
|37 (1,31 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''4198'''
|'''3700'''
|'''2804'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Ljubuškog'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|27.271 (96,76 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|707 (2,51 %)
|-
|'''Srbi'''
|41 (0,15 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|165 (0,59 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''28.184'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Ljubuški – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|3352 (83,32 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|572 (14,22 %)
|-
|'''Srbi'''
|18 (0,45 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|81 (2,01 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''4023'''
|}
|}

== Uprava i politika ==

=== Uprava ===

Najviši izvršni organ je gradonačelnik Ljubuškog. Trenutačni gradonačelnik je Nevenko Barbarić iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]].

Legislativni organ u Gradu Ljubuškom je Gradsko vijeće kojemu je predsjednik Toni Kraljević iz HDZ-a BiH. Gradsko vijeće ukupno ima 24 člana.

=== Politika ===

Na posljednjim lokalnim izborima održanim 2012. HDZ BiH je u Ljubuškom dobio 47,7 % glasova. Slijedila ga je [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]] s osvojenih 6 mandata s 23,1 % glasova, a treća stranka bio je HDZ 1990 s četiri osvojena mandata s 10,4 % glasova.&lt;ref name=&quot;Izbori2012&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_171.html Lokalni izbori 2012: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Ljubuški]. Izbori.ba. Preuzeto 26. listopada 2013.&lt;/ref&gt; U rujnu 2013. zbog neslaganja s vodstvom stranke, 5 od 6 vijećnika HSP-a BiH napustilo je stranku,&lt;ref&gt;[http://ljubuski.net/10771-petar-majic-i-jos-4-opcinska-vijecnika-hsp-napustili-stranku Petar Majić i još 4 gradska vijećnika HSP-a napustili stranku]. Ljubuski.net, 4. rujna 2013. Preuzeto 26. listopada 2013.&lt;/ref&gt; a kasnije su se dvojica pridružila [[Stranka pravde i povjerenja|Stranci pravde i povjerenja]] [[Živko Budimir|Živka Budimira]].&lt;ref&gt;[http://www.ljportal.com/ljubuski-4/4-politika/10246-osnovana-podruznica-spp-ljubuski Osnovana podružnica SPP Ljubuški] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131125175838/http://ljportal.com/ljubuski-4/4-politika/10246-osnovana-podruznica-spp-ljubuski |date=25. studenoga 2013. }}. Ljubuški portal, 16. studenog 2013. Preuzeto 19. studenog 2013.&lt;/ref&gt;

Na zadnjim izborima 2012. za (grado)načelnika je izabran Nevenko Brbarić iz HDZ-a BiH. Pobijedio je s 50,04 % glasova, drugoplasirani je bio [[Stanko Primorac]] iz HSP-a BiH s 34,35 % osvojenih glasova.&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_171.html Lokalni izbori 2012: potvrđeni rezultati. Izbori za nečelnika: Općina Ljubuški]. Izbori.ba. Preuzeto 26. listopada 2013.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
! rowspan=&quot;2&quot; | stranka
! colspan=&quot;4&quot; | broj zastupnika
! colspan=&quot;12&quot; rowspan=&quot;2&quot; | trenutni broj zastupnika
|-
! 2000.
! 2004.
! 2008.
! 2012.
|-
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|19}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|19}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|25}}
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25}}
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRB]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#87CEFA | &amp;nbsp;
| [[Stranka pravde i povjerenja|SPP]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; |
| bgcolor=#87CEFA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#87CEFA | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatski pravaški blok|HPB]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|19}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}}
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|19}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|19}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|25}}
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#888888 | &amp;nbsp;
| neovisni
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| bgcolor=#888888 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#888888 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#888888 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| colspan=&quot;18&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;| '''Izvori:'''&lt;ref name=&quot;Izbori2000&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000mun/FinalPartyVotes171_20000420_11_53.PDF |naslov=Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Ljubuški |website=izbori.ba |izdavač=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |preuzeto=2013-10-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izbori2004&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Puni/OpcinskavijecaSkupstineopstina.pdf |naslov=Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Ljubuški |website=izbori.ba |izdavač=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |preuzeto=2013-10-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izbori2008&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.izbori.ba/mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=172 |naslov=Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Ljubuški |website=izbori.ba |izdavač=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |preuzeto=2013-10-26 |archive-date=6. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131106053534/http://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=172 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izbori2012&quot;/&gt;
|}

== Povijest ==

=== Antičko doba ===

[[Datoteka:Trg-kralja Tomislava02270.JPG|mini|200px|Trg kralja Tomislava]]
Ljubuški kraj s obiljem [[Voda|vode]], bogatstvom [[Biljke|flore]] i [[Životinje|faune]], zacijelo je bio nastanjem u [[Prapovijest|prapovijesno doba]], o čemu svjedoče [[kamen]]i, [[Kosti|koštani]] i [[metal]]ni nalazi, koji se čuvaju u [[Muzej u Humcu|Muzeju Franjevačkoga samostana Humac]], najstarijemu muzeju u [[BiH]], utemeljenom [[1884.]] Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, najvjerojatnije u početku [[Daorsi]], koje su potisnuli ratoborni [[Ardijejci]] i [[Delmati]]. Od njih su ostale brojne grobne kamene gomile i utvrđene gradine po padinama i vrhuncima brda.

Prema nekim teorijama, starovjekovna [[Troja]] nalazila se je na području Ljubuškog. O tome je snimljen dokumentarni film [[Troja u Ljubuškom]] o Kreši Vujeviću koji je preko 20 godina proučavao trojanske ratove, Homerov lik i djelo te odgonetnuo gotovo sve tajne [[Ilijada|Ilijade]]. Teze i rad mu je podupirao povjesničar [[Đuro Basler]].&lt;ref&gt;[https://ljubuski.net/7761-dokumentarni-film-troja-u-ljubuskom '' Dokumentarni film &quot;Troja u Ljubuškom&quot;''] Ljubuski.net. Pristupljeno 12. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

Rimljani su u [[3. stoljeće pr. Kr.]] zaratili s Ilirima i konačno ih pokorili početkom 1. stoljeća. Ljubuški je u upravnom smislu potpao pod Naronitanski konvent (okrug), čiji je glavni grad bila ''Narona'', danas [[Vid]] pored [[Metković]]a. U šest stoljeća rimskoga vladanja ostalo je dosta spomenika. Znamo poimence za dva naselja. 

Prvo je bila putna postaja Bigeste, koja je ležala na vojnoj cesti ''Salona'' ([[Solin]]) – ''Narona'' (Vid), oko čijega smještaja postoji dvojba među arheolozima. Jedni je smještaju u Humac, a drugi u [[Radišiće]], nedaleko od Ljubuškoga. Drugo naselje ''Pagus Scunasticus'', u predjelu [[Mostarska vrata|Mostarskih Vrata]], podigli su isluženi vojnici – veterani, koji su u znak zahvalnosti radi dodjele zemlje podigli spomenik rimskome caru [[Tiberije|Tiberiju]]. Na Humcu, u blizini Franjevačkoga samostana, na lokalitetu Gračine, otkopani su ostaci rimskoga vojnoga kompleksa, koji se obično naziva ''Bigeste''.

U jednome dijelu objekta nalazilo se kupalište sa saunom, koje se zagrijavalo podzemnim sustavom za grijanje (''hypocausis''). U 
[[Datoteka:Svetište-sv.Ante-Ljubuški02291.JPG|mini|200px|Svetište sv. Ante na Humcu]]
objektu su pronađeni brojni ostaci [[Keramika|keramike]], vrčeva, svjetiljaka, vaza, novčića, nakita, prstenja, fibula, [[Staklo|stakla]], alata i oružja. Čini se da je riječ o pratećem objektu uz vojni logor (''canabae''). Po brojnim nadgrobnim natpisima znamo da su u Ljubuškom boravili dijelovi rimskih legija: Legio VII, Legio IV. Flavia Felix, Legio VIII. Augusta, te pomoćne vojne postrojbe, kohorte: Cohors I. Belgarum, Cohors I. Lucensium, Cohors III. Alpinorum i druge. 

Premda nisu posebno istražene, u Ljubuškom su zasigurno egzistirala brojna poljoprivredna imanja, ''villae rusticae''. Zna se da su postojale i ranokršćanske crkve, bazilike, od kojih prednjače one u [[Vojnići (Ljubuški, BiH)|Vojnići]]ma, [[Vitina (Ljubuški, BiH)|Vitini]], [[Proboj (naselje)|Proboju]] i [[Crveni Grm|Crvenom Grmu]].

=== Srednji vijek ===

Krajem antike i početkom srednjeg vijeka velikim migracijama naroda ljubuški kraj počinje nazadovati. Hrvati doseljeni u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] zatječu takvo stanje. Spomenici iz razdoblja ranoga srednjega vijeka rijetki su. Ljubuški je vjerojatno ulazio u sastav hrvatske županije Rastoke, koju u [[10. stoljeće|10. st.]] spominje bizantski povjesničar car [[Konstantin Porfirogenet]]. Iz tog doba zanimljivi su nalazi karolinškoga 
oružja, mačeva i ostruga, te Ljubuške ploče, kamena spomenika s cvjetnim pleternim ukrasom, tipičnim za starohrvatsko ranoromaničko razdoblje [[9. stoljeće|9.]] – [[11. stoljeće|11. st.]] Ipak, najčuveniji je spomenik ljubuškoga kraja [[Humačka ploča]], natpis na starohrvatskoj ćirilici s primjesama dvaju glagoljska slova. Govori o gradnji crkve sv. Mihovila, koju podiže izvjesni Kresimir i njegova žena.
[[Datoteka:Humacka ploca 01.jpg|mini|200px|Humačka ploča]]

Po brojnosti značajni su srednjovjekovni spomenici [[Stećak|stećci]], kojih je na 45 lokaliteta evidentirano oko 600 primjeraka (Studenci, Klobuk, Zvirići, Bijača, Hardomilje, Grab, Veljaci i dr.). U [[14. stoljeće|14.]] – [[15. stoljeće|15. st.]] podignuta je na vrhu Buturovice tvrđava, koja se obično pripisuje hercegu Stjepanu, premda je starija od njega. Osim hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] i njegovih sinova ističu se u 15. st. velikaši Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići. Krajem 14. st. spominje se i selo Veljaci, koje je (samoproglašeni) kralj Bosne, Hrvatske i Dalmacije Dabiša darovao svojoj kćerci Stani. U pisanim izvorima Ljubuški se prvi put spominje [[1444.]] pod nazivom ''Lubussa''. Zna se da je imao podgrađe i crkvu, vjerojatno na predjelu Crkvina oko današnje crkve sv. Kate u središtu grada, gdje je pronađena dobro klesana kamena nadgrobna ploča. 

U Ljubušku krajinu prvi [[franjevci]] došli su još za vrijeme Kotromanića i tu su osnovali svoj samostan početkom 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;hkv&quot;&gt;[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/5184-reportaa-humac-iroki-brijeg-vrgorac-radimlje-da-se-ne-zaboravi-.html Hrvatsko kulturno vijeće] Ljubomir Škrinjar: ''Uz 67. obljetnicu ubojstva hercegovačkih franjevaca. Humac, Široki Brijeg, Vrgorac, Radimlje – da se ne zaboravi'', 9. veljače 2012.  (pristupljeno 23. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Osmansko carstvo ===

Ljubuški je pao u [[Osmansko carstvo|turske]] ruke vjerojatno [[1472.]] ubrzo nakon pada [[Počitelj (Čapljina, BiH)|Počitelja]]. [[Turci]] su učvrstili i proširili tvrđavu, dogradili bedeme s puškarnicama i blizu tvrđave podigli džamiju, čiji je graditelj [[1558.]] bio konvertit [[Nesuh-aga Vučjaković]]. Ljubuški, koji je u osmansko doba imao status kale (tvrđave), pripadao je Imotskom [[kadiluk]]u do [[1718.]], a nakon toga sam postaje sjedištem kadije. U to doba često ga napadaju [[hajduci]] iz Primorja i Dalmatinske zagore. 

Sredinom 16. stoljeća (1563.g) Turci su srušili franjevački samostan i crkvu, a 1699. zabranjuju franjevcima pastoralnu djelatnost.&lt;ref name=&quot;hkv&quot;/&gt;

Znamenit čovjek iz [[18. stoljeće|18. st.]] svakako je [[Lovro Šitović|fra Lovro Šitović]], pisac hrvatske [[Gramatika|gramatike]] i pismarice, inače podrijetlom musliman, rodom iz Ljubuškoga. U [[19. stoljeće|19. st.]] za Ali-age Rizvanbegovića u Veljačkom polju uzgaja se [[riža]] i sade se [[Maslina|masline]]. 

=== Austro-Ugarska ===

Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskoga kongresa]] Austro-Ugarska vojska pod vodstvom generala Jovanovića ušla je [[2. kolovoza]] [[1878.]] u Ljubuški.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt; U austrougarskoj upravi Ljubuški je doživio značajan gospodarski razvoj. Udareni su temelji [[Vinarstvo|vinarstvu]] i uzgoju [[duhan]]a, izvršena je melioracija Ljubuškoga polja, sagrađene su ceste, mostovi, ustrojio se katastar i podigle se upravne zgrade, crkve i samostan. Utemeljeno je i Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;. 

Godine [[1906.]] zabilježen je i štrajk u Duhanskoj stanici, kada su radnici tražili veće nadnice.

=== Dvije Jugoslavije i NDH ===

Prvi svjetski rat nije donio dobra Ljubuškome, već [[glad (katastrofa)|glad]], neimaštinu i bolesti. Nazadak se nastavio i u razdoblju [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]], kada su mnogi Ljubušaci iseljavali u prekooceanske zemlje. Do preorganizacije uprave, zadržana je stara teritorijalna organizacija iz Austro-Ugarske. Ljubuški je bio kotar u [[Mostarski okrug|Mostarskom okrugu]]. Upravnom razdiobom pripao je [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]]. Na političkom polju intenzivira se rad Hrvatske seljačke stranke i njezina prvaka [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. U [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] bio je sjedište kotara. Nakon uspostave Banovine, bio je pod ispostavom banske vlasti u Splitu koja je bila upravni organ za Dalmaciju i dio zapadne Hercegovine. U [[Travanj|travnju]] [[1941.]] kada je ustrojena [[Nezavisna Država Hrvatska]], Ljubuški je kao kotar pripao [[Velika župa Hum|velikoj župi Hum]]. U sam ratu u Ljubuškom kotaru nije bilo puno žrtava. Međutim, početkom [[1945.]] i na čuvenu Križnome putu nakon kraja II. svjetskoga rata stradali su mnogi civili iz ljubuškoga kraja, njih oko 2000.

Razdoblje [[1945.]] do [[1990.]] vezano je za [[Socijalizam|socijalistički]] i [[Komunizam|komunistički]] sustav [[FNRJ]] i [[SFRJ]]. Na političkom planu gašena je svaka sloboda i nacionalna samostalnost. Mnogi Hrvati počeli su nakon [[1960.]] odlaziti na tzv. privremeni rad u [[Njemačka|Njemačku]], [[Austrija|Austriju]] i druge europske zemlje.

=== Od velikosrpske agresije na BiH do sadašnjosti ===

Godine [[1990.]] u [[Studeni|studenom]] su održani [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.|prvi poslijeratni višestranački izbori]]. Pobijedile su stranke hrvatskoga nacionalnoga predznaka. [[Mir]] nije dugo trajao. Ratna prijetnja otpočela je [[1. listopada]] [[1991.]] kada su srpsko-crnogorske snage napale hrvatsko selo [[Ravno]]. U travnju [[1992.]] rat je stigao do Ljubuškoga. Zrakoplovstvo [[JNA]] bombardiralo je grad i druga naselja. Pale su prve civilne žrtve. 

U Ljubuškom je bio osnovan i stožer [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskih obrambenih snaga]], vojske koja se borila za Hrvatsku s granicom na rijeci Drini. Nakon ukidanja HOS-a, u Ljubuškom je bio stožer [[51. domobranska pukovnija Stjepan Radić|51. domobranske pukovnije Stjepan Radić]]. U [[Rat u Bosni i Hercegovini|Ratu u BiH]] u razdoblju [[1991.]] – [[1995.]] na bojištima Bosne i Hercegovine i Hrvatske živote je izgubilo pedeset Ljubušaka. 

[[Datoteka:Rezultati_sukoba u BiH-situacija 1993.png|mini|desno|300px|Prostorni rezultati hrvatsko-bošnjačkog sukoba i srpsko-bošnjačkog sukoba 1993. godine.&lt;br&gt;
{{legenda|#ff3c61|HVO|border=rub}}
{{legenda|#ffff00|HVO osvojio od ARBiH|border=rub}}
{{legenda|#80ffff|VRS|border=rub}}
{{legenda|#00baff|VRS osvojila od ARBiH|border=rub}}
{{legenda|#a87d57|ARBIH|border=rub}}
{{legenda|#000000|ARBiH osvojila od HVO|border=rub}}
{{legenda|#ffa8a8|HVO – HZ Soli – bez oružanog sukoba. HVO se sam raspustio, teritorij preuzela ARBiH|border=rub}}
{{legenda|#ff00ff|HVO Bihać – bez oružanog sukoba. Skupa s ARBiH.|border=rub}}
{{legenda|#fcc700|HVO Sarajevo – HZ Vrhbosna – bez oružanog sukoba. ARBiH prisilno ukinula HVO.|border=rub}}
]]

Nakon mirovnih pregovora [[1994.]] u [[Washington]]u i [[1995.]] u [[Dayton, Ohio|Daytonu]], Ljubuški je u okviru Federacije Bosne i Hercegovine ušao u Zapadnohercegovačku županiju, zajedno sa [[Široki Brijeg|Širokim Brijegom]], [[Grude|Grudama]] i [[Posušje]]m.

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Ljubuški}}

{{div col|cols=3}}
* [[Mirko Alilović]], hrvatski rukometaš
* [[Denis Buntić]], hrvatski rukometaš
* [[Hamo Ibrulj]], hrvatski akademski slikar
* [[Krunoslav Jurčić]], hrvatski nogometaš i trener
* [[Vjekoslav Luburić]], ustaški časnik, zapovjednik [[Koncentracijski logor Jasenovac|Koncentracijskog logora Jasenovac]]
* [[David Mandić]], hrvatski rukometaš
* [[Ivan Musić]], vođa [[Hercegovački ustanak 1875.|Hercegovačkog ustanka]]
* [[Lovro Šitović]], hrvatski pisac
{{div col end}}

== Spomenici i znamenitosti ==

* [[Humačka ploča]] – jedan od najstarijih spomenika pismenosti u [[bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] iz  ([[11. stoljeće|XI.]] ili [[12._stoljeće|XII. stoljeće]]), pisan hrvatskim jezikom, starohrvatskom [[ćirilica|ćirilicom]] s uporabom pet slova na [[glagoljica|glagoljici]]. 
* [[Stari grad Ljubuški]] – srednjovjekovna tvrđava na brdu Buturovica iznad Ljubuškoga, izgrađena vjerojatno u 15. stoljeću, a proširena nakon Osmanskog osvajanja.
* [[Crkva sv. Kate u Ljubuškom]], središnja crkva u Ljubuškom, najstarija područna crkva župe Humac
* Lubussa (garda)

=== Priroda ===

[[Datoteka:Waterfalls Kravica 6, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|200px|Slap Kravica]]

* Rijeka [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] duga je od svojega izvora u [[Peć Mlini]]ma do ušća u [[Neretva|Neretvu]] u Strugama 50 km. Ona je nastavak toka od [[Posušje|Posušja]] ([[Tribistovo]], kota 903), tako da je susrećemo pod devet imena: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja (Posušje) – [[Vrljika]] ([[Imotski]]) – [[Matica (rijeka kod Imotskog)|Matica]] – [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]] – Mlade – [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] (Ljubuški). 

* [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljinom]] se naziva riječni tok od izvora u Peći do Greblja na Mladima ([[Veliki most]]). Odatle pa do Parila kraj Otoka zove se Mlade, po narodnoj [[Legenda|legendi]] da se pomlađuje iz izvora Klokun u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuku]]. Od Parila pa do Jegetine, gdje je ušće Vrioštice zove se Prokop. Neki razlikuju dva toka: Stari prokop i Kanal ili Prokop. Od Jegetine pa do ušća zove se Trebižat. U narodu se čuje jednostavno Rika.

* Rijeka [[Vrljika]] u [[Šajinovac|Šajinovcu]] ponire pod imenom [[Matica (rijeka)|Matica]]. Međutim, izvor Tihaljine prima još neke druge vode uz one vrljičke. U Tihaljinu u [[Peć Mlini]]ma utječu i vode kroz umjetni tunel ispod brda Petnik, izgrađen[[1946.]] za hidroelektranu. Izvor rijeke Tihaljine u zaseoku [[Peć Mlini]] ([[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]]) slikovit je: voda kulja iz pećine podno crvenkastih vapnenačkih stijena (Cvitanjske stine) visokih 150 metara. Prostor Peći u obliku potkovice jedinstven je kraj. Niže od izvora u Peći nekoć je radilo sedam mlinica i isto toliko stupa. Više je izvora na području Tihaljine: Bartulovo vrilo, Jurića vrilo, Rašića vrilo, Modro oko, Nenač, te manjih potoka: Jakšenica, Nezdravica i Dunaj. Više izvora Tihaljine je Ravlića pećina (zvana još i Kostrešova pećina, prema harambaši Kostrešu), gdje su otkriveni tragovi boravka ljudi iz mlađega [[Kameno doba|kamenoga doba]]. 

* Rijeka [[Mlade]] stvorila je na svojemu toku slap Koćušu u Veljacima. Nakon što iziđe iz ravnice riječna matica nailazi na prepreke – čvrste vapnenačke stijene – te se obrušava s visine 10 – 12 metara na širini od 30 metara. Ovaj slap nema većih oscilacija u količinama vode tijekom godine poput Kravice. U blizini slapa su mlinovi i stupe, od kojih neki i danas rade. 

* U Vitini ispod brda Zelengore vrelo rijeke [[Vrioštica|Vrioštice]] izbija podno vapnenačke litice. Voda Vrioštice bistra je i hladna (temperatura je stabilna 11 – 12 °C). Protok vode varira od 0,815 – 4,4 m/sec. 

* Najatraktivniji lokalitet na Trebižatu je [[Kravica (slap)|slap Kravica]], 3 km nizvodno od Vitaljine, u Studencima blizu Ljubuškoga. Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen pod zaštitom države kao prirodna rijetkost. Visina slapa kreće se od 26 – 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara. Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla je trava, mahovina i lišajevi. Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna. 

* Za stvaranje slapa najzančajniji je bigar, [[sedra]] ili travertin. Radi se u vodi istaloženom vapnencu koji se stalno izdiže i podiže sedrene barijere stvarajući tako slapove (uz Trebižat takve slapove pravi i [[Pliva]] te [[Krka]]). Sedra je karakteristična za krške rijeke bogate [[kalcijev karbonat|kalcijevim karbonatom]] (CaCO3). 

* Zanimljivo je reći da su poduzetnici Jelić i Srinčić [[1905.]] predali zahtjev austro-ugarskoj vlasti da im se ustupi slap Kravica za gradnju pogona za preradu [[pamuk]]a i [[Juta|jute]]. Još su zanimljiva i vrela rijeke Studenčice, pritoka Trebižata.

== Kultura ==

* HKD Sveti Ante – Humac
* KUD Herceg Stjepan – Ljubuški
* HKUD Studenčica – Studenci
* HKUD Radišići – Radišići
* HKUD Sveti Marko – Klobuk
* HKUD Sveti Ivan – Grab
* HKUD Veljaci – Veljaci
* HKUD Hardomilje – Hardomilje

===Lubusa ===
Lubussa je [[počasna garda]] grada Ljubuškoga. Osnovana je [[24. studenoga]] [[2017.]] godine. Pripadnici garde su odjeveni u vitezove kako je izgledala garda Hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]] koja je godinama bdjela nad Ljubuškim. Dio je &quot;Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje – tema srednji vijek”, projekta prekogranične suradnje između BiH i Crne Gore, kojim se potiče društveno-ekonomski razvoj. Dio projekta je asfaltiranje ceste prema tvrđavi hercega Stjepana Kosače, čije se idejno rješenje kule uskoro očekuje. Jedna je od četiriju tematskih staza koja povezuje bogate kulturno-povijesne spomenike u kombinaciji s raznovrsnom ponudom domaćih usluga u okviru kućanstava koje njeguju tradicionalne vrijednosti, što privlači turiste zaljubljenike u povijest, koji žele otkriti slojeve i značenje povijesti odredišta koje posjećuje i autentični ambijentalni doživljaj.&lt;ref&gt;[https://kamenjar.com/ljubuski-dobio-gardu-uskoro-idejno-rijesenje-kule-hercega-stjepana/ Kamenjar.com] Ante B. ''Ljubuški dobio gardu, uskoro idejno rješenje kule hercega Stjepana'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Školstvo ==
[[Datoteka:Osnovna skola Marka Marulica Ljubuski.jpg|mini|200px|OŠ Marka Marulića]]

* Osnovna škola Marka Marulića osnovana je 1949. godine, a do 1991. djelovala je pod imenom ''Osnovna škola 29. oktobar Ljubuški.'' Površina škole je 4000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a okoliša 10 000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a u njenu sastavu djeluju četiri područne škole (Miletina, Cerno, Gornji i Donji Radišići)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=O školi – Osnovna škola Marka Marulića Ljubuški|url=https://os-ljubuski.skole.sum.ba/o_skoli/|access-date=2025-10-26|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* Gimnazija Ljubuški u današnjoj zgradi djeluje od 1961. godine kao opća s četverogodišnjim nastavnim planom i programom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gimnazija Ljubuški|url=https://www.gimnazija-ljubuski.com/|access-date=2025-10-26|website=www.gimnazija-ljubuski.com}}&lt;/ref&gt;
* Srednja strukovna škola Ruđera Boškovića Ljubuški
* Glazbena škola Ljubuški

== Prijateljske veze ==

* [[Međimurska županija]]
* [[Karlovačka županija]]

== Šport ==

* [[HRK Izviđač Ljubuški|HRK Izviđač]]
* [[HŽRK Ljubuški]]
* [[NK Ljubuški]] (bivši Bigeste, osnovan 2005.)
* [[NK Sloga Ljubuški]]
* [[MNK Ljubuški]]
* [[HAK Ljubuški]]
* [[HKK Ljubuški]]
* [[HOK Ljubuški]]
* [[Karate klub Ljubuški]]
* [[Boksački klub Ljubuški]]
''Streetball Challenge Ljubuški'' održava se od 2012.&lt;ref&gt;https://ljportal.com/arhiva/foto-odrzan-streetball-challenge-ljubuski-2012/&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Kosača-fort-Ljubuški02199.JPG|Stari grad Ljubuški
Gradska galerija Ljubuski.jpg|Gradska galerija
Hotel Bigeste.jpg|Hotel Bigeste
Gradski park Ljubuski.jpg|Gradski park
Dom sv Josip radnik Ljubuski.jpg|Dom sv. Josip Radnik
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==

{{izvori|30em}}
{{hakave}}

== Vanjske poveznice ==

{{commons|Category:Ljubuški}}

* [http://www.ljubuski.ba Službena stranica općine Ljubuški]
* [http://www.ljubuski.info Ljubuski.info]
* [http://www.radioljubuski.ba/ Radio Ljubuški]
* [http://www.ljportal.com/ Ljubuški portal]

{{BiH}}
{{Hercegovina}}
{{Ljubuški}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zapadnohercegovačka županija]]
[[Kategorija:Ljubuški| ]]</text>
      <sha1>tw37yu2i3u20pzu4ek2t7q2rv1dklu2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mostar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11019</id>
    <revision>
      <id>7567129</id>
      <parentid>7516821</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122285" sha1="o9dw5hso3og9kqkvqb1hrm6kb918cwx" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|svibanj 2008.}}
{{Naselje
| ime = Grad Mostar
| ime_genitiv = Mostara
| izvorno_ime = 
| kolaž = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/2/2/
| image1                 = Mostar Old Town Panorama 2007.jpg
| image2                 = Gymnasium Mostar 1898-1902 Gimnazija Mostar damaged B-War renovated 2009 United World College Foto Wolfgang Pehlemann DSCN6157.jpg
| image3                 = Catholic Church of St. Peter and St. Paul 聖伯多祿與聖保祿天主堂 - panoramio.jpg
| image4                 = Mostar - 48010036161.jpg
| image5                 = Mostar - 48010120757.jpg
}}
| opis_kolaža = Mostarski kolaž: &lt;br&gt;
[[Stari most u Mostaru|Stari most]], Španjolski trg, [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru]], pogled na Mostar, [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]]

| slika_zastava = Flag of Mostar.svg
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of arms of Mostar.svg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = Grad na Neretvi
| geslo =

| širina-stupnjevi = 43
| širina-minute = 20
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 17
| dužina-minute = 48
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Prvi pisani spomen
| utemeljenje_datum = 1452.
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = [[Stjepan Vukčić Kosača]]
| nazvan_po = mostarima (čuvarima mostova)

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50 =

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Mario Kordić]] 
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = ukupna
| površina_prazno1 = 1175 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 105.797
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno1 = 60.195
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 88000
| pozivni_broj = +387 (0)36
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.mostar.ba www.mostar.ba]

| slika_karta = Location Mostar.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj Mostara u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Mostar''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Smješten je na obalama rijeke [[Neretva|Neretve]] i kulturno je i gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]], a ujedno i najveći grad u [[Hercegovina|Hercegovini]].&lt;ref name =&quot;Mostar&quot;&gt;[http://www.mostar.ba/o-gradu-opcenito.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210408024346/http://www.mostar.ba/o-gradu-opcenito.html |date=8. travnja 2021. }}

Mostar&lt;/ref&gt; Mostar je upravno sjedište [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]]&lt;ref name =&quot;Hercegovina&quot;&gt;[http://www.hercegovina.ba/hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=179&amp;Itemid=125 Hercegovina.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920134458/http://www.hercegovina.ba/hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=179&amp;Itemid=125 |date=20. rujna 2012. }} Mostar&lt;/ref&gt; te sveučilišno, kulturno, gospodarsko i političko središte [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].

Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke [[Neretva|Neretve]]. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Neretvu premošćuje [[Stari most u Mostaru|Stari most]], koji se zajedno sa starim gradom od [[2005.]] godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine [[UNESCO]]-a.

== Zemljopis ==
=== Položaj ===
Mostar se nalazi na jugu [[BiH|Bosne i Hercegovine]], u središnjem dijelu [[Hercegovina|Hercegovine]]. Gradsko područje Mostara, geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz središte grada se proteže [[Klanac|kanjon]] Neretve, zbog čega je Mostar poznat kao ''&quot;grad na rijeci Neretvi&quot;''. Izgradnjom [[Brana|brane]] za [[Hidroelektrana Mostar|HE Mostar]] na rijeci nastala je [[Umjetno jezero|akumulacija]] [[Mostarsko jezero]].

[[Datoteka:Geografski_položaj_Mostara.PNG|mini|desno|200 px|Geografski položaj Mostara.]]

Nalazi se 132&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]] te 57&amp;nbsp;km sjeveroistočno od [[Ploče|Ploča]]. Nastao je na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkoga [[krš]]a u planinsko područje, gdje je stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. Mostar je značajno prometno čvorište. Nalazi se na željezničkoj pruzi Ploče (Hrvatska) – Sarajevo, a ima i [[Zračna luka Mostar|zračnu luku]]. Jedinstvenu arhitektonsko-urbanu cjelinu čini dio nekadašnje čaršije s trgovinama, obrtničkim radionicama i sl. te prilaz, oko 20 m visokomu kamenom mostu iz 1566. ([[Stari most u Mostaru|Stari most]]), koji je pod [[UNESCO]]-ovom zaštitom.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Mostar |url=https://enciklopedija.hr/clanak/42087 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;

Mostar se proteže u tri kotline. Na sjeveru je [[Bijelo polje]], u kojoj je smještena većina sjevernih prigradskih naselja. U središtu je [[Mostarska kotlina]], u kojoj je smješten grad Mostar i većina zapadnih prigradskih naselja, a na jugu je [[Mostarsko polje]] (Bišće polje), u kojoj je smještena većina južnih prigradskih naselja i mostarska industrijska zona. Bišće polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim zemljovidima koristi naziv Mostarsko polje.

Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]], [[Brkanovo brdo]], [[Galac]], [[Orlovac (brdo nad Mostarom)|Orlovac]], [[Mikuljača]], [[Žovnica]], [[Planinica (brdo iznad Mostara)|Planinica]] i [[Fortica (brdo iznad Mostara)|Fortica]], a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara.&lt;ref name =&quot;Mostar&quot; /&gt; Dvije planine koje se nalaze u blizini Mostara su [[Velež]] i [[Prenj]]. Kroz Mostar teku Neretva i [[Radobolja]], a u bližoj okolici grada nalaze se: [[Drežanka]], [[Buna (rijeka)|Buna]], [[Bunica]] i [[Jasenica (Neretva, kod Mostara)|Jasenica]].&lt;ref name =&quot;Hercegovina&quot; /&gt;

=== Klima ===
[[Datoteka:City of Mostar.jpg|mini|desno|300px|Pogled s brda Žovnice na zapadna gradska predgrađa i grad Mostar, nad kojima dominira planina Velež.]]
Mostar ima umjerenu [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]] s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te u vrućim ljetima temperature u hladu mogu iznositi i do 45[[Celzij|°C]]. Mostar je bio najtopliji grad u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], a danas u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], te je uz [[Atena (grad)|Atenu]] grad s najviše sunčanih dana u godini. Snijeg u Mostaru je rijedak. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana bile su: 1955/56. (15 dana), 1962/63. (23 dana), 1984/85. (27 dana), 2004/05. (15 dana) i 2011/12. (26 dana).

Jedna od snježnijih zima bila je 1971. kada je izmjereno 37&amp;nbsp;cm snijega. Snježne zime bile su 1929., 1940. i 1956. godine. Mostar je bio potpuno blokiran 4. veljače 2012. godine. Snježno nevrijeme, koje je trajalo više od 60 sati, izazvalo je prometni kolaps i paraliziralo život u gradu. Proglašeno je stanje [[elementarna nepogoda|elementarne nepogode]]. 5. veljače 2012. godine, izmjereno je 88&amp;nbsp;cm snijega.&lt;ref&gt;[http://bljesak.info/web/article.aspx?a=b5b977b1-6758-45b4-9e81-94686f13c298&amp;c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120419034355/http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=b5b977b1-6758-45b4-9e81-94686f13c298&amp;c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 |date=19. travnja 2012. }} Mostarci izišli na ulice zatrpane nezapamćenim snijegom&lt;/ref&gt;

Najviša izmjerena temperatura, najviši prosječni broj [[oborina]] i najveći broj sunčanih sati izmjereni u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bili su u Mostaru. Dana 31. srpnja 1901. godine, izmjereno je 46,2&amp;nbsp;°C. U Mostaru, prosječno godišnje padne 1515 l/km², dok broj sunčanih sati u godini iznosi 2291. 24. siječnja 1963. godine, apsolutna minimalna temperatura je iznosila -10,9&amp;nbsp;°C, a 13. srpnja 1984. registrirana je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 41,2&amp;nbsp;°C. Srednja godišnja [[temperatura]] iznosi 14,6&amp;nbsp;°C, zimska 5,8&amp;nbsp;°C, a srednja ljetna temperatura 23,2&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;[http://www.fzs.ba/BihB/Temperipad.htm FZS.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426035148/http://www.fzs.ba/BihB/Temperipad.htm |date=26. travnja 2012. }} Temperature i padaline&lt;/ref&gt;

Dana 6. kolovoza 2008., temperatura u 13 sati u središtu Mostara dosegnula je 39&amp;nbsp;°C, a na suncu je izmjereno čak 56,4&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/content/view/14423/158/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212140844/http://bljesak.info/content/view/14423/158 |date=12. veljače 2009. }} Mostar: Temperatura zraka na suncu čak 56,4°C&lt;/ref&gt; Točno u ponoć, u noći s četvrtka, 16. na petak, 17. srpnja 2009. u Mostaru je zabilježena temperatura zraka od 29,3&amp;nbsp;°C što je, najviša noćna temperatura zabilježena od 1893. otkad se u BiH službeno vode meteorološka mjerenja.&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/content/view/34984/158/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090723102037/http://www.bljesak.info/content/view/34984/158/ |date=23. srpnja 2009. }} Sinoćnja noć najtoplija u Mostaru otkad se mjere temperature!&lt;/ref&gt;

Mostar je bio među najtoplijim gradovima Europe u rujnu 2011. godine, koji je proglašen najtoplijim rujnom u posljednjih 65 godina. 15. rujna 1987. godine, u Mostaru je izmjereno 40,6&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=67e2e141-db33-4bd3-9e78-1b09d8656cfa&amp;c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mostar među najtoplijim gradovima svijeta&lt;/ref&gt; Dana 14. prosinca 2011. godine, Mostar je osvanuo prekriven maglom što je dosta neobično za ovaj grad.&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=349814b0-00e1-4386-b458-ba8d5e0f289f&amp;c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Magloviti Mostar&lt;/ref&gt; Srednja godišnja temperatura u Mostaru u 2011. iznosila je 16,2&amp;nbsp;°C, koliko je bilo i 1994. godine, a toplija od ove dvije godine bila je samo 1950. godina, kada je iznosila 16,9&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;[http://www.rdv.ba/portal/rhythm/news/?id=1123 RDV.ba] 2011. najtoplija u Mostaru od 1950. godine&lt;/ref&gt; Mostar je s temperaturom zraka koja je, 8. srpnja 2012., iznosila 40,3&amp;nbsp;°C, imao najvišu temperaturu izmjerenu u Europi.&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=963cab44-1862-45cd-a240-06ca78d7bc31&amp;c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120820160740/http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=963cab44-1862-45cd-a240-06ca78d7bc31&amp;c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357 |date=20. kolovoza 2012. }} Mostar, najtopliji grad u Europi&lt;/ref&gt;

U Mostaru je od [[ciklona|ciklone]] Juliane, 12. veljače 2013., palo 124 l/m² kiše što je najveća izmjerena količina oborina, ne samo na [[Balkanski poluotok|Balkanu]], nego i u [[Europa|Europi]]. Mostar je istoga dana primio drugu najveću količinu oborina na svijetu.&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=5a3cb4c4-055c-4574-8ee3-798a02ba24b3&amp;c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mostar u posljednja 24 sata primio drugu najveću količinu padalina na svijetu&lt;/ref&gt; U prva tri mjeseca 2013. u Mostaru je palo 999,7 l/m². Ovo tromjesečje je i u Mostaru najkišovitije od 1955., a prethodno najkišovitije navedeno razdoblje je bilo 1970. kada je ukupno palo 878&amp;nbsp;mm, odnosno 122 l/m² manje. Također, novopostavljena rekordna količina oborina za mjesec ožujak iznosi 415,7 litara, što je upravo izmjereno u ožujku [[2013.]]&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=9babafd2-442d-4975-97eb-1f5041f150db&amp;c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130405051137/http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=9babafd2-442d-4975-97eb-1f5041f150db&amp;c=a76d03e1-6e68-46ef-9626-00aa1c12c7ae |date=5. travnja 2013. }} Rekordne kiše od 1955. godine; 1744 l/m²&lt;/ref&gt;

Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. [[Jesen]]i i [[Zima|zime]] u Mostaru znaju biti izrazito kišovite.

{{Infobox vrijeme
|mjesto =&lt;!--Mostar|--&gt;Mostar
|Sij_sr_maks=8
|Velj_sr_maks=11
|Ožu_sr_maks=15
|Tra_sr_maks=19
|Svi_sr_maks=24
|Lip_sr_maks=28
|Srp_sr_maks=31
|Kol_sr_maks=31
|Ruj_sr_maks=27
|Lis_sr_maks=21
|Stu_sr_maks=15
|Pro_sr_maks=10
|God_sr_maks=20
|Sij_sr=5
|Velj_sr=7
|Ožu_sr=10
|Tra_sr=14
|Svi_sr=19
|Lip_sr=22
|Srp_sr=25
|Kol_sr=25
|Ruj_sr=21
|Lis_sr=16
|Stu_sr=11
|Pro_sr=7
|God_sr=15
|Sij_sr_min=2
|Velj_sr_min=3
|Ožu_sr_min=5
|Tra_sr_min=8
|Svi_sr_min=13
|Lip_sr_min=16
|Srp_sr_min=19
|Kol_sr_min=19
|Ruj_sr_min=15
|Lis_sr_min=11
|Stu_sr_min=7
|Pro_sr_min=3
|God_sr_min=10
|Sij_obo=165
|Velj_obo=151
|Ožu_obo=150
|Tra_obo=127
|Svi_obo=102
|Lip_obo=78
|Srp_obo=43
|Kol_obo=74
|Ruj_obo=96
|Lis_obo=151
|Stu_obo=200
|Pro_obo=179
|God_obo=1516
|Izvor=[http://worldweather.wmo.int/005/c00014.htm Svjetska meteorološka organizacija]
}}

=== Naseljena mjesta ===
Grad Mostar sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 19. travnja 2019.&lt;/ref&gt;:

[[Bačevići]], 
[[Banjdol]],
[[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]],
[[Bogodol]], 
[[Buna (Mostar, BiH)|Buna]], 
[[Cim]], 
[[Čule]], 
[[Dobrč]], 
[[Donja Drežnica]], 
[[Donji Jasenjani]], 
[[Dračevice]], 
[[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]], 
[[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]], 
[[Gornja Drežnica]], 
[[Gornje Gnojnice (Mostar, BiH)|Gornje Gnojnice]], 
[[Gornji Jasenjani]], 
[[Gubavica]], 
[[Hodbina]],
[[Hrušta (Mostar, BiH)|Hrušta]],
[[Humilišani]], 
[[Ilići]], 
[[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenica]], 
[[Kamena (Mostar, BiH)|Kamena]], 
[[Kokorina (Mostar, BiH)|Kokorina]], 
[[Kosor (Mostar, BiH)|Kosor]], 
[[Kremenac]], 
[[Krivodol (Mostar, BiH)|Krivodol]], 
[[Kružanj]], 
[[Kutilivač]],
[[Lakševine]], 
[[Malo Polje (Mostar, BiH)|Malo Polje]], 
[[Miljkovići (Mostar, BiH)|Miljkovići]], 
Mostar, 
[[Ortiješ]], 
[[Pijesci]], 
[[Podgorani (Mostar, BiH)|Podgorani]], 
[[Podgorje (Mostar, BiH)|Podgorje]], 
[[Podvelež]], 
[[Polog]], 
[[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]], 
[[Prigrađani]], 
[[Rabina (Mostar, BiH)|Rabina]], 
[[Raška Gora]], 
[[Raštani (Mostar, BiH)|Raštani]], 
[[Ravni (Mostar, BiH)|Ravni]], 
[[Rodoč]], 
[[Selište (Mostar, BiH)|Selište]], 
[[Slipčići]], 
[[Sovići (Mostar, BiH)|Sovići]], 
[[Sretnice]], 
[[Striževo]], 
[[Vihovići (Mostar, BiH)|Vihovići]], 
[[Vojno]], 
[[Vranjevići (Mostar, BiH)|Vranjevići]], 
[[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]], 
[[Vrdi]], 
[[Zijemlje (Mostar, BiH)|Zijemlje]], 
[[Željuša]], 
[[Žitomislići]] i 
[[Žulja]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Mostar ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljena mjesta Hrušta, Rabina i Žulja ranije su pripadala općini [[Nevesinje]] koja je ušla u sastav Republike Srpske. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta [[Kamena (Istočni Mostar, BiH)|Kamena]], [[Kokorina (Istočni Mostar, BiH)|Kokorina]] i [[Zijemlje (Istočni Mostar, BiH)|Zijemlje]]. Od ovog područja nastala je općina [[Istočni Mostar (općina u RS)|Istočni Mostar]].

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u [[Prapovijest|prapovijesnom vremenu]],&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mostar {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/37971/|access-date=2022-02-07|website=proleksis.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt; što potvrđuju više od 150 nalazišta iz [[neolitik]]a, [[bakreno doba|bakrenog]], [[brončano doba|brončanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Poznatiji neolitski lokaliteti su: [[Zelena pećina]], povrh vrela rijeke [[Buna (rijeka)|Bune]], najstarija ljudska naseobina na širem području grada, te nešto mlađe [[Iliri|ilirske]] gomile i gradine, grobnice i utvrde. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u [[željezno doba|željeznom dobu]] se razvija i trgovina s okolnim središtima.

=== Antika ===
Iz ranijeg antičkog doba nema značajnijih ostataka, ali su zato ostatci iz perioda kasne antike i ranog kršćanstva izuzetno bogati i na širem prostoru Mostara su pronađene tri ranokršćanske crkve – u [[bazilika u Cimu|Cim]]u, [[bazilika u Žitomislićima|Žitomislići]]ma i Sutini.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; One su dokaz intenzivnog života u to vrijeme na ovim prostorima, u ondašnjoj rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], a istovremeno i dokaz relativno rane kristijanizacije na ovim prostorima. Gotovo svi navedeni lokaliteti, što je utvrđeno arheološkom istraživanjima, svjedoče o kontinuitetu života i kroz cijeli [[srednji vijek]], jer se na svima njima, ili njihovoj neposrednoj blizini nalaze i srednjovjekovni grobovi, ali i [[Stećak|stećci]] – autohtoni srednjovjekovni nadgrobni spomenici na ovim prostorima.

[[Radoslav Dodig]] naveo je mišljenje da je ime Mostar slavensko preobličenje ilirskog imena Martar i po nekim se izvorima Mostar u vrijeme starog Rima zvao Martar.&lt;ref name=&quot;Dodig-vodič&quot;&gt;Radoslav Dodig: “Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;prviputspominje&quot;&gt;[https://kamenjar.com/mostar-se-prvi-put-spominje-3-travnja-1452/ Kamenjar] M.L./HMS ''Mostar se prvi put spominje 3. travnja 1452.'', 3. travnja 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hmsprviputspominje&quot;&gt;[http://hms.ba/na-danasnji-dan-prvi-spomen-mostara-seze-iz-3-travnja-1452-godine/ Hrvatski medijski servis] M.L./HMS: ''NA DANAŠNJI DAN Prvi spomen Mostara seže iz 3. travnja 1452. godine'', 3. travnja 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Novo razdoblje nastaje padom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i doseljenjem [[Slaveni|Slavena]]. Tijekom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini [[Zahumlje]] (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti [[Franačka|Franaka]], ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza [[Mihajlo Višević|Mihajla Viševića Humskog]] ([[910.]] – [[950.]]). Područjem su jedno vrijeme vladali [[Nemanjići]], zatim bosanski ban, a tijekom [[14. stoljeće|XIV.]] – [[15. stoljeće|XV. stoljeća]] sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih – [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je stolovao u [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaju]] pored Mostara.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Šego|first=Andrija|date=2020-01-01|title=Herceg Stjepan Vukčić Kosača|url=https://www.academia.edu/43399702/Herceg_Stjepan_Vuk%C4%8Di%C4%87_Kosa%C4%8Da|journal=Academia.edu|pages=17}}&lt;/ref&gt;

Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom [[15. stoljeće|XV. stoljeća]], vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]] zvala se Nebojša, nju spominje i povelja [[Alfons V. Aragonski|Alfonsa V. Aragonskog]], a na desnoj obali Cimski grad.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Milošević|first=Ante|last2=Peković|first2=Željko|date=2022-01-01|title=The Old Bridges and Fortification of Mostar ; Stari mostovi i utvrde Mostara|url=https://www.academia.edu/76185193/The_Old_Bridges_and_Fortification_of_Mostar_Stari_mostovi_i_utvrde_Mostara|journal=The Old Bridges and Fortification of Mostar ; Stari mostovi i utvrde Mostara|pages=80}}&lt;/ref&gt; Kule su pokraj imale svoje groblje sa [[Stećak|stećcima]]. Služile su u obrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule:&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; hrvatsko vrelo – izvješće Dubrovačke Republike od [[3. travnja]] [[1452.]] opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: &quot;''ha preso quello di ... Blagay et '''do castelli al ponte de Neretva''''' (''uzeo je ... Blagaj i '''dvije utvrde na mostu na Neretvi''''').&lt;ref name =&quot;Hercegovina&quot; /&gt; Mostar je u to vrijeme bio bitna strateška točka čiju jezgru je predstavljao lančani most preko [[Neretva|Neretve]] na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, s malenim naseljem oko te jezgre.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;prviputspominje&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hmsprviputspominje&quot;/&gt;

Hum je bio vjerski raznolik, s vjernicima bosanske, katoličke i pravoslavne crkve. [[Kosače]] su bili pripadnici bosanske crkve, vjerski vrlo tolerantni – gradili su i pravoslavne crkve te podržavali katoličku.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Bosanska crkva se odcijepila od katoličke vrlo vjerojatno u 13. stoljeću te je bez konkurencije djelovala sve do dolaska franjevaca koji su  tijekom 14. stoljeća pokušavali obnoviti vlast Rimske crkve. Crkva bosanska i Rimokatolička crkva gotovo su jedno stojeće bili u konkurenciji sve do vremena dolaska Osmanlija kada su svećenici Crkve bosanske bili protjerani ili su morali preći na katoličanstvo.&lt;ref&gt;Noel Malcolm. 1995. ''Povijest Bosne : kratki pregled''. Zagreb Erasmus Gilda. ISBN 953-6045-03-6. str. 18-20&lt;/ref&gt; [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Kosača]] pružio je utočište svećenicima Crkve bosanske kada ih je na zahtjev pape [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaš]] sve prisilio da pređu na katoličku vjeru ili protjerao, oduzeo im samostane i drugu imovinu, uništivši tako Crkvu bosansku.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; U Mostaru je osnovan franjevački samostan nakon što je gospodar Huma, herceg Stjepan Vukčić Kosača, polovicom 15. stoljeća zamolio rimskog Papu da mu pošalje redovnike franjevce, kako bi propovjedili pravu vjeru katoličku, suzbijali krivovjerje i unaprijedili vjerski život. Alfons V. Aragonski mu je poslao redovnike franjevce iz Sardinije i Napulja, dok pisani izvori svjedoče o postojanju franjevaca u Zahumu koje desetljeće ranije.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Sivrić |first=Marijan |year=2005 |url= https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/8-Hercegovina-19-SIVRI%C4%86.pdf |title=Nekoliko nepoznatih podataka o franjevcima u Zahumu i Bišću kod Mostara u srednjem vijeku |journal= Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe |volume=19 |page=43}}&lt;/ref&gt;      

Turci su se počeli pojavljivati u Bosni krajem 14. stoljeća. Bosanska vlastela su u svojim međusobnim razmiricama i borbama s ugarsko-hrvatskim vladarima koristili Osmanlije.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Godine 1411. [[Sandalj Hranić Kosača]] pozvao je Turke u pomoć u čuvanju njegovih posjeda, dok je 1415. [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] u savezu s Osmanlijama porazio Ugare u Bosni.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V. A,|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|date=1994|publisher=University of Michigan Press|p=468-469}}&lt;/ref&gt; Sandalj i Stjepan Kosača postali su turski podanici. Stjepan je koristio Osmanlije u obračunima sa svojim neprijateljima, ali su Osmanlije i s drugim lokalnim vladarima napadali Stjepana.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Nakon pada Carigrada (1453.) i Smedereva (1459.), herceg je shvatio da i njegovu zemlju čeka ista sudbina, pa se počeo udaljavati od sultana. Pohodi počinju 1459., a osvajanja 1463. Herceg je odgodio pad Hercegovine do 1482..&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Padom Bosne 1463. i smaknućem posljednjeg njezina kralja, [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]], maćeha mu [[Katarina Kosača|Katarina]], kći hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]], izbjegne u Rim i ostavi papi Kraljevinu Bosnu na upravljanje. Herceg Stjepan se odupirao turskim navalama do kraja života. Uspio je zadržati Hercegovinu. Šesnaest godina nakon što je Kosača umro, Turci su osvojili Herceg Novi i uskoro cijelu Hercegovinu. 

Ime Mostar prvi se put pojavljuje u [[Osmansko Carstvo|turskome]] popisu stanovništva iz [[1468.]] – [[1469.]], a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na [[Neretva|Neretvi]] jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] [[1474.]] godine.

=== Osmansko razdoblje ===
Osmanlije su osvojili Mostar 1466. godine. Dvije godine kasnije, prvi turski popis na tom mjestu bilježi 19 kuća.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=1995|title=Qudret Kemeri: A Bridge between Barbarity and Civilization|url=https://www.jstor.org/stable/4211861|journal=The Slavonic and East European Review|volume=73|issue=3|pages=481|issn=0037-6795}}&lt;/ref&gt; Od 1474. Mostar se prvi put spominje pod tim imenom,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Old Bridge Area of the Old City of Mostar|url=https://whc.unesco.org/en/list/946/|access-date=2022-10-08|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; kao sjedište subaše, dok 1522. do 1530. u njemu se nalazilo sjedište hercegovačkog sandžak-bega.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Sudska isprava zastupnika mostarskog kadije stanovitog Kasima pisana u veljači 1553. govori da je u mahali [[Zahum (Mostar, BiH)|Zahumu]] bila &quot;srušena i oborena crkva&quot;, te naređuje da se vinograd, bašča i kuća vrate franjevcima kao njihovo vlasništvo. Pismo Husejin-paše iz veljače 1533. govori o zaštiti Samostana sv. Marije blizu Mostara. Nakon zakonske odredbe iz 1516. da se poruše sve crkve koje &quot;nisu postojale od starog nevjerničkog vremena&quot; i da se unište svi križevi pored puteva pokrenut je val islamizacije a katolici su proglašeni neprijateljima države. U tom kontekstu Osmanlije su porušile gotovo sve samostane u srednjoj Bosni pa tako i one u Ljubuškom, Konjicu i Mostaru iako su isti postojali prije dolaska Osmanlija.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |first=Vandelin |last=Karačić |year=2008 |url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/18-Hercegovina-22-KARA%C4%8CI%C4%86.pdf |title=Gradnja prve crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru i crkve koje su joj prethodile |journal=Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe |volume=22 |page=198}}&lt;/ref&gt; 

Nasuprot tome, povjesničar fra [[Julijan Jelenić]] navodi da je tijekom osvajanja Bosne bilo razaranja, ali su Turci prvih 50-ak godina &quot;milosrdno vladali prema franjevcima, njihovim crkvama i samostanima koje su oni brzo ponovno podigli&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Jelenić|first=Julijan|url=https://books.google.com/books?id=YFvZAAAAMAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en|title=Kultura i bosanski franjevci|date=1915|publisher=Svjetlost|p=123}}&lt;/ref&gt; To se mijenja dolaskom novog vezira 1521., za kojeg kaže da je porušio 5 samostana i crkava u srednjoj Bosni{{sfn|Jelenić|p=125}} (za Mostar i Ljubuški samo navodi da su mnogo kasnije franjevački ljetopisci tvrdili da su postojali samostani i da su porušeni) Samostani se ponovno obnavljaju. Franjevački izvještaj iz 1591. godine pokazuje 16 samostana pod Turcima – 10 u Bosni, ostali u Slavoniji i Dalmaciji.{{sfn|Jelenić|p=128}} Godine 1679. franjevci bilježe 12 samostana u Bosni i znatno veći broj redovnika no prije Turaka.{{sfn|Jelenić|p=131-132}} U brojnim ratovima u 17. stoljeću stradala je i Bosna. Za financiranje ratova Turci su podigli poreze, ali i namete samostanima, što je uzrokovalo dugove, zbog kojih su samostani nakon 1685. godine počeli propadati.{{sfn|Jelenić|p=125}} Najteže je bilo nakon turskog poraza u Bečkom ratu 1683.-1699. kad su Austrijanci stigli do Sarajeva i spalili ga.{{sfn|Jelenić|p=134}} Fra Jelenić piše da su bosanski franjevci &quot;eminentno sudjelovali&quot; i borili se u tim ratovima protiv Osmanlija, što je dovelo do progona.{{sfn|Jelenić|p=134-135}} Mnogi franjevci su prešli u susjedne zemlje. Nekoliko desetljeća kasnije vratili su se i ponovno počeli otvarati samostane i rezidencije {{sfn|Jelenić|p=140-142}}  

Godine 1566. na mjestu starog, drvenog, izgrađen je trideset metara dug [[Stari most u Mostaru|znameniti kameni most]] po planu turskoga graditelja Mimara Hajrudina. Most je bio tehnološko čudo svog vremena.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nakon toga počeo je gospodarski uspon grada, zahvaljujući kojemu je Mostar tijekom druge polovice XVI. i u XVII. st. bio vodeće obrtničko i trgovačko mjesto u Hercegovini.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Godine 1557. sagrađena je [[Karađozbegova džamija]]. 
[[Datoteka:Kanjon Neretve Mostar-Austro-ugarsko razdoblje.jpg|mini|desno|220 px|Kanjon rijeke Neretve u Mostaru. Slika potječe s kraja osmanskog razdoblja.]] 
U [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII.]] stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada; krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmansko naselje s čaršijom i mahalama oko nje. Čaršija, koja je i najstarija, zauzimala je najvažniji, reprezentativni dio grada – područje uz sam most, s obje strane Neretve. Mahale su se širile na sve strane od čaršije, prvenstveno na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]], a na desnoj obali su bile smještene u podnožju brda Hum i na obalama Radobolje, manje pritoke od Neretve. Nakon habsburško-osmanskog rata 1683. – 1699. i potpisivanja [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mira u Srijemskim Karlovcima]] 1699., grad je dobio nove fortifikacije.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt; Dio toga zida sačuvan je uz potok Suhodolinu i poviše Konaka.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Zanimljivo je istaknuti da je krajem [[17. stoljeće|XVII.]] i početkom [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], Mostar imao 24 [[džamija|džamije]] i 22 [[mahala|mahale]]. Na takav način je formirano gradsko naselje osmanskog tipa, koji će svoj vrhunac i konačni oblik vezan za taj period, doseći krajem [[17. stoljeće|XVII.]] i početkom [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], a čiji simbol i najznačajnije arhitektonsko ostvarenje predstavljalo velebni Stari most, izgrađen [[1566.]] Reorganizacijom osmanskog obrambenog sustava početkom XVIII. stoljeća, Mostar je postao sjedište kapetanije.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt; Tijekom [[18. stoljeće|XVIII.]] stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.

Početkom XIX. stoljeća jedno je od uporišta protiv reforma i jačanja središnje osmanske vlasti pod vodstvom ajana Ali-age Dadića, nakon sloma [[Veliki bosanski ustanak|pokreta bosanskih feudalaca]] (1832.) sjedište je [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]].&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Godine [[1832.]] osnovan je poseban [[hercegovački pašaluk]] sa sjedištem u Mostaru, na čelu s [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašom Rizvanbegovićem]] (1832. – 1851.),&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt; koji je dobio i [[vezir]]ski naslov. 

Pred kraj osmanske vladavine, pred polovicu [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]], kao rezultat opadanja moći, te jačanja snage i mogućnosti, kao i uloge kršćanskog stanovništva u životu grada, dolazi do perioda izvjesne vjerske tolerancije koja se očitovala u dopuštanju izgradnje sakralnih objekata kršćanskih vjerskih zajednica u gradu. Najstariji kršćanski objekt predstavlja Stara [[pravoslavci|pravoslavna]] crkva iz [[1834.]] godine, izgrađena na obroncima brda Fortice u istočnom dijelu grada. Još od 1777., grad je postao sjedište hercegovačkog mitropolita [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt;

Ubrzo potom, i [[katolici]] Mostara su dobili svoj prostor. Godine [[1847.]] izgrađen je kompleks stare [[biskup]]ske rezidencije u Vukodolu, sjedište nove franjevačke provincije koja je nastala odvajanjem od Bosne Srebrene, te sjedište mostarskog [[biskup]]a.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Napokon, [[1866.]] godine došlo je do izgradnje franjevačke crkve sv. [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] u samom gradu, uz koju će tridesetak godina kasnije biti izgrađen i [[franjevci|franjevački]] samostan. [[Pravoslavci]] u Mostar svoju novu, Sabornu crkvu, dobivaju [[1873.]], a katolici crkvu tek u Bogodolu.

Pretkraj osmanske vlasti došli su prvi školovani graditelji. Dotad su radili samo lokalni ljudi koji su znanja stekli iskustveno kao šegrti kod majstora. 1862. se na gradnji brzojavne linije Metković – Mostar i potom puta Mostar – Sarajevo zaposlio Hrvat [[Franjo Linardović]] iz Dalmacije, poslije njega brat mu [[Antun Linardović|Antun]], pa iz Dalmacije Slado i Moise, te iz Poljske i Engleske. [[Tanzimat]]ske reforme dosta su kasnile u Mostaru. 1863. donesen je zakon o građenju i drumovima. 1864. ukinuta je Hercegovina kao pašaluk. Administrativne promjene koje su dovele do stvaranja lokalne uprave u gradovima, tj. uprave gradskih općina (beledija) stigle su 1866. godine. 1877. donesen je zakon o gradskim općinama kojima se pokušalio uvesti red u području građenja.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/272387 Prostor Vol. 25 No. 1(53)] Borislav Puljić ; Mirela Šetka Prljić ; Marija Rakić : ''Arhitekti i graditelji u Mostaru za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (1878.-1918.)'', str. 5.&lt;/ref&gt;

U zadnjim godinama osmanskog vladanja, otvoreni su konzulati nekih zemalja ([[Austrija]], [[Italija]], [[Rusija]], [[Velika Britanija]] i [[Francuska]]), a prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar – [[Metković]] [[1862.]] godine. Tijekom hercegovačkog ustanka (1875. – 1878.), Mostar je bio sjedište hercegovačkog namjesnika (valije).&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt;

=== Hrvatski narodni preporod ===
{{glavni|Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:First Croatian printing office in Mostar, 1920.jpg|desno|mini|260 px|Prva hrvatska tiskara u Mostaru, 1920.]]
[[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini]] bio je, zapravo, odjek hrvatskoga narodnog preporoda u [[Zagreb]]u pa je i njegov početak kasnio u odnosu prema Zagrebu, a isto tako, s obzirom na društveno-političke prilike u BiH, trajao je nekoliko desetljeća nakon Gajeva preporoda. Istina je da se preporod u Bosni i Hercegovini pojavio u [[Sarajevo|Sarajevu]], ali se njegov uspon dogodio u Mostaru, u središtu koje je imalo povoljnije nacionalne i druge društveno-političke okolnosti. U Mostaru se zahuktao kulturni život [[Hrvati|Hrvata]] tako da se na prelasku stoljeća u razdoblju od tridesetak godina objavilo oko 600 knjiga pa je Mostar koncem XIX i početkom XX. stoljeća postao jače kulturno središte od većine gradova na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. U Mostaru će se nakon [[1850.]] godine početi otvarati prve učionice, kao ona u Vukodolu kod Mostara ([[1852.]]), zatim knjižnica i čitaonica pod Jusovinom ([[1861.]]), osnivat će se kulturna društva kao što je Kosača ([[1875.]]), odnosno Hrvoje ([[1888.]]), čiji je vrhunac osnivanje Napretka.

Dana [[14. rujna]] [[1902.]] godine osnovano je Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučike (današnje [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]]). Osniva se prva hrvatska tiskara ([[1872.]]) u Bosni i Hercegovini koju utemeljuje i vodi znameniti [[Franjo Milićević]], a zahvaljujući tiskari pojavit će se i prve novine, prvi udžbenici i priručnici na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].

{{citat|Zublja narodne svijesti hrvatske, Starčevićanstvo nije došlo iz Slavonskog Broda u Bosnu nego iz Hercegovine, napose iz kamenitog Mostara, koji je zadržao svoj narodni karakter naprotiv malom Berlinu-Sarajevu.|Fra [[Didak Buntić]] u pismu [[Izidor Kršnjavi|Izidoru Kršnjaviju]] 1918. godine&lt;ref&gt;[http://shp.bizhat.com/Didak.html Životopis Didaka Buntića] Andrija Nikić: Fra Didak Buntić hrvatski i crkveni velikan (1871. – 1922.)&lt;/ref&gt;}}

Valja posebno istaknuti značenje prvih hrvatskih novina na tlu Bosne i Hercegovine što ih je pokrenuo i uređivao Franjo Milićević sa svojim suradnicima, a to su: Hercegovački bosiljak ([[1883.]]), Novi hercegovački bosiljak ([[1884.]]), Glas Hercegovca ([[1885.]]) i Osvit ([[1898.]]). Ova su mostarska glasila pronosila pravašku orijentaciju za razliku od ilirske – preporodne ideje u [[Zagreb]]u i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. To se vidi i po nizu članaka političke naravi, to je očito i po jezičnim rješenjima, a i po drugim značajkama koje oni pokazuju.

Doduše, ideja hrvatskoga narodnog preporoda i ovdje se pojavljuje kao poticaj. Priznate su mnoge tečevine ilirskog pokreta, ali se ne prihvaća političko južnoslavenstvo jer se ono pokazuje kao zabluda i samonijekanje s obzirom na vrijeme i prostor u kojem živi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]]. Najpoznatiji preporoditelji u Mostaru bili su franjevci: [[Anđeo Kraljević]], [[Radoslav Glavaš (stariji)|Radoslav Glavaš]], [[Anđeo Nuić]], [[Nikola Šimović]], [[Augustin Zubac (stariji)|Augustin Zubac]], [[Petar Bakula]] i [[Franjo Milićević]] koji su se dokazali kao graditelji, učitelji, dušobrižnici, ali i kao pisci prvih udžbenika, priručnika i kalendara, novina i samostalnih književnih ostvarenja.

=== Austro-Ugarska ===
[[Datoteka:Panorama Mostara iz Austro-Ugarskog razdoblja.jpg|mini|desno|240 px|Panorama grada Mostara iz sredine austro-ugarskog razdoblja. Gradom dominiraju džamije, te veće građevine, koje čine niz: Saborna crkva, zgrada više djevojačke škole i Stari most.]]
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Mostar 5. kolovoza 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt; Tom godinom je označen definitivni odlazak [[Turci|Turaka]] i prestanak osmanske dominacije, te početak razdoblja [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] uprave. [[Austro-Ugarska]] sa sobom donosi nove, europske utjecaje, ne samo u upravljanju gradom, nego i u njegovu preoblikovanju, razvoju i izgradnji, što će, iako za svega četrdesetak godina, rezultirati skoro potpunom preobrazbom osmanlijske kasabe u europeiziran grad.&lt;ref name =&quot;Mostar&quot; /&gt; U tih četrdesetak godina Mostar je željezničkom prugom i cestama povezan s ostalim centrima [[BiH]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Izgrađena su tri mosta u samom gradu – most na Musali, Lučki i Carinski most. Grad je dobio moderni vodovod i kanalizaciju i elektrificiran je. 1880. godine osnovana je [[Tvornica duhana Mostar]], jedno od najstarijih poduzeća u BiH.

Mostar je bio sjedište hercegovačkog okruga, a [[Rudnik mrkog ugljena Mostar|ugljenokop]] je otvoren 1919.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Razdoblje [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine uz razdoblje [[SFRJ|Titove Jugoslavije]] predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji i urbanizaciji Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Grade se novi objekti, javni, školski, stambeni i industrijski. ''Nova'' arhitektura, potpuno drugačijeg mjerila, kriterija i oblikovnih kvaliteta, polako zamjenjuje i istiskuje ''staru'' arhitekturu, ali poštujući je, ne rušeći je, nastojeći od nje sačuvati ono najbolje.

Tako su u Mostaru napravljene jedne od najljepših građevina orijentalnog stila pomiješanog s [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] gradnjom, poput: Stare mostarske gimnazije (Gimnazija Mostar), Gradske banje, hotela Neretve, vojarni: Sjeverni i Južni logor, Stare željezničke stanice i trgova: Musala i Trga hrvatskih velikana (Rondo). Među arhitektima koji su djelovali u Mostaru u to vrijeme ističu se [[Miloš Komadina]], [[Miroslav Loose]], [[Josip Vancaš]], [[Maximilian David]] i drugi.

Mostar je bio [[pojasna utvrda]], jedna od četiriju koje je sagradila Austro-Ugarska u BiH. Mostar je bio pozadinsko uporište i imao je 19 utvrđenih objekata, najviše u BiH. 6 objekata bilo je kategorije ''Werk'' s topništvom, devet kategorije ''Wachhaus'', tri kategorije ''Schanze'', što je bio veći nepokriveni objekt s velikim rovom, prilagođen za djelovanje topništvom i lakim naoružanjem. 60 međupoložaja – točaka otpora povezivalo je utvrde. Povezivali su ih kameni ili betonski rovovi opasanih bodljikavom žicom. Neki su imali čelične ploče za djelovanje strojnicama. Vanjski obrambeni prsten oko grada činila su 34 položaja na uzvisinama oko grada u polustalnoj fortifikaciji. Ispred Mostara obrambenu crtu činili su Kalinovik – Ulog- Obrnja – Nevesinje – Stolac, a Trebinje i Bileća bile su prva fortificirana obrambena crta s Avtovcem kao zaprečnom oblasti. Sve je to bilo dijelom kompleksa utvrda BHD (Bosnien, Herzegowina und Dalmatien). Oko grada bile su fortificirane bitnice kao samostalne fortifikacije. Jedna je bila na sjevernom ulazu u grad između Vrapčića i Zalika, a na Humu u sklopu središnje utvrde preostale četiri. Unutarnju obrambenu jezgru činile su četiri vojarne nazvane po stranama svijeta: [[vojarna Sjeverni logor u Mostaru|Sjeverni logor]] (Nordlager), [[vojarna Južni logor u Mostaru|Južni logor]] (Sudlager) s vojnom bolnicom, [[vojarna Zapadni logor u Mostaru|Zapadni logor]] (Westlager) i [[vojarna Istočni logor u Mostaru|Istočni logor]] – Konak (Ostlager). Kao logistička baza utvrdama na uzvisini podignut je vojni logor u Opinama (Lager Opine) podno [[Tvrđava Merdžan glava|utvrde]] na Merdžan glavi (802 m). Poslije su te vojarne u drugim državama dobivale druge namjene, neke sasvim izvan vojske i kaznenog sustava. Zapadni logor danas je npr. sveučilište. Austro-Ugarska je osim fortificiranih i nefortificiranih vojnih objekata izgradila bogatu prateću infrastrukturu: prometnu (ceste, puteve i željeznice), skladišta, vodoopskrbnu (cisterni za vodu s kolektorima, vodovod u urbanom dijelu Mostara), vježbovnu (strjelišta), zdravstvenu (bolnice), vojna groblja, zračnu bazu u Jasenici i dr. Vrlo je malo sačuvano ovih utvrda. Ipak, zbog velike kvalitete gradnje poslužile su svojoj svrsi i u ratu u BiH 1990-ih.&lt;ref&gt;[http://www.cidom.org/wp-content/uploads/2016/01/Manuel-Martinovic_-_Hercegovina_A-U_utvrde_fortice.pdf CIDOM] Manuel Martinović: Austro-ugarske utvrde u Hercegovini; Hercegovina, 1 (26) - 2015., str. 156 (pristupljeno 22. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/magazin/kultura/mostarske-tvrdjave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/151206057 Klix.ba] ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska a korištene i u posljednjem ratu'', 6. prosinca 2015. (pristupljeno 20. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Razdoblje [[Kraljevina Jugoslavija|prve Jugoslavije]] je zateklo jedan već sasvim moderan europski grad, s dugom tradicijom. U tom periodu [[1918.]] – [[1945.]] jako se malo gradilo, tako da to razdoblje u razvoju grada ne predstavlja značajniji period. U gospodarskom smislu nije ništa učinjeno, Mostar nije uspio podići nijednu tvornicu. Formirano je više kulturno-umjetničkih društava na narodnom ili vjerskom temelju. U razdoblju od 1922. do 1929. Mostar je bio u sastavu Mostarske oblasti, a potom [[primorska banovina|Primorske banovine]], do 1939.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Godine [[1926.]], radnici su uspjeli osnovati kulturno-umjetničko društvo Abrašević, koje je dostiglo svoj vrhunac tijekom druge Jugoslavije. Čuvajući tradiciju, postizalo je zapažene rezultate. Od 1939. do 1941., Mostar je u sastavu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
Nakon osovinskog napada na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i proglašenja [[NDH]] Mostar se našao u talijanskoj interesnoj zoni na prostoru [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Grad je bio sjedište Velike župe Hum,&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt; [[Upravna podjela NDH|jedne od 22 velike župe]] Nezavisne Države Hrvatske. Mostar je bio mjesto stožera nekoliko [[Ustaška vojnica|ustaških sdrugova]], talijanskih i [[Treći Reich|njemačkih]] divizija i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] pukovnija, a također je postojao Mostarski bataljun u [[partizani]]ma. Mostar je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dao dosta mladih života, koji su se borili za jednu ili za drugu stranu. Mostarski biskup Alozjije Mišić je opisao ustaške pokolje tisuća srpskih civila u Mostaru i okolini, u ljeto 1941.:''“...Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno… U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.''” Biskup Mišić je takodjer svjedočio o masovnim ustaškim pokoljima pravoslavaca oko Mostara koji su već prešli na katoličanstvo, kao dio ustaške politike prisilnog pokatoličavanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=yKwBfAEACAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en|title=Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945: okupacija i kolaboracija|date=2010|publisher=EPH|year=582-621|isbn=978-953-6045-58-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Na području Mostara [[četnik|četnici]] su počinili brojne zločine nad hrvatskim katoličkim i muslimanskim stanovništvom.{{Citation needed|date=October 2022}} U Mostaru su tijekom rata gradonačelnici bili Šefkija Balić, [[Muhamed Butum]] (1869. – 1941.), jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti (1941. – 1942.), Salif Efica &quot;Crni&quot; (1942. – 1945.).&lt;ref&gt;[https://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/dosadasnji-gradonacelnici-grada-mostara-250.html Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170520111430/http://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/dosadasnji-gradonacelnici-grada-mostara-250.html |date=20. svibnja 2017. }} ''Gradonačelnici Grada Mostara kroz povijest'' (pristupljeno 8. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[14. veljače]] [[1945.]] se obilježava kao &quot;dan oslobođenja&quot; Mostara u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], no na taj dan [[partizani]] ušavši u Mostar su ubili nekoliko mostarskih [[franjevci|franjevaca]] i nevino hrvatsko stanovništvo. Mostarski [[Hrvati]] i danas se na taj dan svake godine prisjećaju nevino ubijenih [[franjevci|franjevaca]] i ostalih žrtava [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;[https://kamenjar.com/likvidacija-franjavaca-u-borbama-za-mostar-u-veljaci-1945-godine/ Kamenjar] Hrvoje Mandić: ''Likvidacija franjevaca u borbama za Mostar u veljači 1945. godine'', 14. veljače 2019. (pristupljeno 12. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;

=== SFR Jugoslavija ===
[[Datoteka:Robna kuća Hit.jpg|mini|desno|300px|''Od HIT-a, niz Korzo, preko Musale do Razvitka.''&lt;br/&gt;Dvije robne kuće: HIT i Razvitak, šetalište Korzo i trg Musala bili su srce Mostara u zlatnom razdoblju njegove povijesti.]]
Razdoblje [[SFRJ|Druge Jugoslavije]] je ostavilo velik trag na Mostaru. To razdoblje uz razdoblje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji, urbanizaciji i širenju grada Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Do [[1991.]] godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Bio je čist dokaz kako različiti narodi mogu živjeti jedni pored drugih i jedni s drugim u miru stvarajući jedinstven mostarski mentalitet.

Grad se nezadrživo počeo širiti, što je bilo uzrokovano snažnim industrijskim razvojem, izgradnjom velikog broja tvornica ([[Aluminij Mostar|Aluminijski kombinat]], [[Soko]], Hepok kasnije Apro, Mostarska vinarija, [[Tvornica duhana Mostar]], hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, [[Rudnik]] mrkog uglja itd.) i pretvaranjem Mostara u industrijski, gospodarski, trgovački, prometni, turistički i kulturni centar cijele [[Hercegovina|Hercegovine]].&lt;ref name =&quot;Mostar&quot; /&gt; U postojećoj urbanoj matrici grad se razvijao planirano, ali bez nekih posebnih nastojanja na kvaliteti arhitektonskog oblikovanja. Godine 1977. u Mostaru je osnovano [[Sveučilište u Mostaru|sveučilište]].&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;

Novi gradski oci su spoznali ogromne mogućnosti koje je pružao skoro potpuno neizgrađeni prostor na desnoj obali [[Neretva|Neretve]] (zapadni dio grada). Zbog toga [[željeznička pruga]], sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a odmah se pristupilo urbanizaciji zapadnog dijela grada. Ubrzo su oranice, vinogradi i voćnjaci Mostaraca pretvoreni u velika gradilišta.

U samo nekoliko desetljeća, u zapadnom dijelu grada niknuo je niz novih gradskih četvrti: Avenija, Strelčevina, Zgoni, Bijeli Brijeg, [[Centar II (Mostar)|Centar 2]], Zalik i dr. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća s područja Mostara: Vranica i Hercegovina. U gradu su se napravile brojne gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, sportski tereni i igrališta, škole i bolnice. Gradsko stanovništvo postupno se uvećavalo s 35.242 stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|1961.]]), na 47.802 ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971.]]), 63.427 ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981.]]) i 75.865 stanovnika ([[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991.]]).&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt;

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Mostaru ikad: -10,9 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967. godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
{{glavni|Operacija Lipanjske zore}}
{{glavni|Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve}}
==== Rat sa srpskim snagama ====
[[Datoteka:Aerial photograph of Mostar city in 1997.JPEG|mini|300 px|desno|Razrušeni Mostar, dvije godine nakon završetka rata]]
Tijekom rata [[1992.]] – [[1995.]] Mostar je bio poprište ratnih sukoba i teško je nastradao.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt; Razrušeno je sve ono što se gradilo desetljećima, pa i stoljećima. Važno je istaknuti da je Mostar bio najrazrušeniji grad u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], a srušene su brojne znamenitosti Mostara.&lt;ref name =&quot;Mostar&quot; /&gt;

Hrvati su se pripremili za obranu i organizirali se u HVO. Muslimani su još vjerovali u [[SFRJ|Jugoslaviju]], a dio je pristupio HVO-u. HVO je muslimane naoružao da se obrane od [[Srbi|Srba]] koji su planirali izbiti na lijevu obalu [[Neretva|Neretve]].

U početku, grad su granatirale [[VRS|srpske snage]].&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; U popodnevnim satima [[3. travnja]] [[1992.]] počela je [[bitka za Mostar 1992.|bitka za Mostar]]. Daljinski upravljanom eksplozivnom napravom eksplodirana je cisterna u naselju Zaliku, preko puta vojarne [[JNA]] Sjevernog logora, pri čemu su poginuli jedan vojnik i tri civila. Od eksplozije je srušen dio vojarne i oštećeni okolni objekti. Četiri dana poslije JNA je otvoreno napala Mostar.&lt;ref&gt;[http://dogodilose.com/2015/04/03/pocetak-rata-u-mostaru-3-travnja/ Dogodilo se na današnji dan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412042639/http://dogodilose.com/2015/04/03/pocetak-rata-u-mostaru-3-travnja/ |date=12. travnja 2019. }} Borna Marinić: ''Početak rata u Mostaru - 3. travnja'', 3. travnja 2015. (pristupljeno 12. travnja 2019.)&lt;/ref&gt; Srbi su držali većinu brda oko Mostara i istočni dio grada. U lipnju [[1992.]] Mostar i dolina Neretve su oslobođeni združenom akcijom [[HVO]]-a i [[HV]]-a [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]]. 

Oslobađanje desne obale rijeke Neretve krenulo je 11. lipnja [[1992.]] godine. HVO uz pomoć [[4. motorizirana gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. splitske gardijske brigade]] HV-a krenuli su iz šest pravaca. Od HVO-a u oslobađanju su sudjelovali [[Kažnjenička bojna (HVO)|Kažnjenička bojna]], [[Poskok bojna]], dvije postrojbe HVO-a iz [[Čitluk]]a i [[Ljubuški|Ljubuškog]], 5. ilićka bojna HVO-a Mostar, 4. bojna HVO-a Mostar te satnija 2. bojne rudničke HVO-a Mostar te pripadnici civilne i vojne policije. Prvo su HVO i HV oslobodili područje [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševa]] i brdo [[Orlovac (brdo nad Mostarom)|Orlovac]], a zatim brdo [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]] i zapadni dio grada Mostara. Potom su HVO i HV ušle u Vojarnu ''Stanislav Baja Kraljević'' i oslobodili naselja [[Rodoč]] i [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenicu]] te u krug razorene tvornice [[Aluminij Mostar|Aluminij]]. Cijelim putem neprijatelj se izdržljivo opirao.&lt;ref&gt;[http://www.hdzbih-mostar.org/u-ilicima-odrzana-proslava-lipanjskih-zora HDZ BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922124452/http://hdzbih-mostar.org/u-ilicima-odrzana-proslava-lipanjskih-zora |date=22. rujna 2018. }} ''U Ilićima održana proslava Lipanjskih zora'', 11. lipnja 2018.  (pristupljeno 6. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; 

Prvi put, Hrvatska zastava zavijorila se 11. lipnja 1992d. na Orlovcu, brdu povrh Mostara. Tijekom jutra hrvatske su postrojbe zauzele brdo Orlovac te su potom očistile Hum, Čule, Krivodol, Rodoč, Gornju i Donju Jasenice. Na zapadnoj strani Neretve ostalo je u poluokruženju oko 80 vojnika s postrojbom [[Beli orlovi]] (Blaževići, Smrduša, Biorine, TT 342 i Donja Jasenica). Hrvatske su snage zaplijenile dva tenka (bez zatvarača) i veću količinu raznog streljiva, a jedan je tenk ([[T-55]]) onesposobljen. Srbi su odgovorili rušenjem mostova u noći 10./11. i 12. lipnja. Srušeni su Carinski i most Hasana Brkića. Rušenje mosta Ortiješ je spriječeno. Veći dio tehnike uspjeli su izvući sa zapadne na istočnu stranu Neretve.
&lt;ref&gt;[https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/322-prilozi-lanova/2216-mostar-slavi-gradi-i-ne-zaboravlja.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Prilozi članova: Bobo Mostarac: ''Mostar slavi, gradi i ne zaboravlja'', 13. ožujka 2008.  (pristupljeno 6. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; Zahvaljujući HVO-u Srbi nisu zauzeli Mostar.

==== Hrvatsko-bošnjački rat ====
[[File:Stari Most temporary cable bridge 1997.jpg|mini|300 px|desno|Srušeni [[Stari most u Mostaru|Stari most]], 1997., nakon postavljanja privremenog žičanog spoja]]
U ljeto 1992. [[HVO]] sprovodi čistku [[Bošnjaci|Bošnjaka]] iz svojih redova.{{sfn|Lukic|Lynch|1996|p=212}} Dana 9. svibnja 1993., HVO je izveo opći napad na istočni Mostar, čime započinje [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjački rat]].{{sfn|''Prlic et al. judgement vol.2''|2013|p=197}}{{sfn|CIA|2002|pp=194}} Tijekom prvih dana HVO minira Baba Beširovu džamiju, masovno hapse Muslimane i odvajaju muškarce od žena, djece i staraca.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|title=Prlić et al. (IT-04-74) {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Sažetak presude Pretresnog vijeća u predmetu Prlić i drugi|url=https://www.icty.org/bcs/case/prlic|access-date=2022-10-15|website=www.icty.org}}&lt;/ref&gt; Muškarci, pripadnici [[ARBiH]] i civili, bili su zatočeni i premlaćivani u zgradi Mašinskog fakulteta, gdje je deset vojnika Armije BiH umrlo uslijed posljedica tog nasilja. Žene, djeca i starci iz zapadnog Mostara poslani su na [[Logor Heliodrom|Heliodrom]] gdje su bili zatočeni više dana, nakon čega su pušteni kućama.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

[[Haaški sud]] je utvrdio da su od lipnja 1993. do travnja 1994. ''“istočni Mostar i područje [[Donja Mahala (Mostar, BiH)|Donje Mahale]] na zapadu bili izloženi dugotrajnom vojnom napadu HVO-a, uključujući intenzivnu i neprekidnu paljbu i granatiranje”'', koji su ''“uzrokovali mnoge žrtve, uključujući smrt brojnih civila i predstavnika međunarodnih organizacija. Deset džamija je teško oštećeno ili uništeno… Vojnici HVO-a silovali su mnoge žene...&quot;''&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{cite web|title=Prlić et al. – Case Information Sheet|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|page=6}}&lt;/ref&gt; HVO je ispalio više od 100.000 granata na istočni Mostar,{{sfn|Burg|Shoup|1999|p=135}} sustavno protjerao Bošnjake iz zapadnog Mostara,&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; dok su tisuće zatočili u logorima [[Logor Heliodrom|Heliodrom]], [[Logor Dretelj|Dretelj]] i [[Logor Gabela|Gabela]], gdje su mučeni i ubijani, odvedeni na bojišta gdje su korišteni kako [[živi štit]]ovi. Dana 8. studenog 1993. HVO tenkovskom paljbom ruši [[Stari most u Mostaru|Stari most]].{{sfn|CIA|2002|pp=201}}{{sfn|''Prlic et al. judgement vol.3''|2013|p=461}}

U predmetu ''Prlić et al.'' Hag je pravomoćno presudio udruženi zločinački pothvat, koji je uključivao [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] i [[Gojko Šušak|Šuška]],&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|title=Prlić et al. (IT-04-74) {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Presuda Žalbenog vijeća, Sažetak presude|url=https://www.icty.org/bcs/case/prlic|access-date=2022-10-15|website=www.icty.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Izjava Tužilaštva povodom presude u predmetu Tužilac protiv Jadranka Prlića i drugih {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-povodom-presude-u-predmetu-tu%C5%BEilac-protiv-jadranka-prli%C4%87a-i-drugih|access-date=2022-10-15|website=www.icty.org}}&lt;/ref&gt; te [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]]  s ciljem ''&quot;dominacije Hrvata u [[HRHB|Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni]] putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva”''&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; i ''stvaranja hrvatskog entiteta u granicama [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] iz 1939.''&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; Apelacijski sud ocijenio je da je rušenje Starog mosta imalo i vojne svrhe, dok su potvrdili da je HVO granatiranje istočnog Mostara predstavljalo teroriziranje stanovništva te su izjavili da je pretresno vijeće trebalo izreći osuđujuće presude za bezobzirno HVO-vo razaranje ili znatno oštećenje 10 džamija u istočnom Mostaru.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Mnogi zapadni promatrači pak navode da je rušenje Starog mosta predstavljalo ''“napad na sam koncept multietničnosti i povezanih zajednica koje je [most] utjelovio.”''&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Coakley|first=Sinéad|last2=McAuliffe|first2=Pádraig|date=2022-09|title=Picking up the pieces: Transitional justice responses to destruction of tangible cultural heritage|url=http://journals.sagepub.com/doi/10.1177/09240519221113121|journal=Netherlands Quarterly of Human Rights|language=en|volume=40|issue=3|pages=311–332|doi=10.1177/09240519221113121|issn=0924-0519}}&lt;/ref&gt;

Ratovi su koštali života 2000 Mostaraca.{{sfn|Yarwood|Seebacher|Strufe|Wolfram|1999|p=4}}{{sfn|Bollens|2007|p=170}} dok su grad fizički razorili. Najviše je stradao istočni Mostar, gdje je uništeno ili teško oštećeno od 60 do 75 % zgrada, dok je u hrvatskom dijelu Mostara uništeno ili teško oštećeno oko 20 % zgrada.{{sfn|Bollens|2007|p=171}} Mostar je s ratom izgubio 21.000 stanovnika, te je etno-teritorijalno podijeljen na zapadni (hrvatski) dio i istočni (bošnjački) dio. Od male bošnjačke većine 1991., Hrvati su nakon rata postali najbrojniji, dok su [[Srbi]] gotovo nestali.

=== Poslijeratno razdoblje ===
[[Datoteka:Humski križ.jpg|mini|desno|120 px|Katolički križ na brdu Hum, visok 33 m]]
Upravno sjedinjenje Mostara, njegov općinski sastav i drugo, sadržaj su aneksa Daytonskoga sporazuma.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Određivanje općinskih granica u Mostaru i stvaranje posebne zone u gradskom središtu, odlukom uprave Europske unije u veljači 1996., izazvalo je hrvatske prosvjede. Napetosti u 2001. izazivao je pokušaj stvaranja [[Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini|hrvatske samouprave]].&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Mostar postaje &quot;grad slučaj&quot; u [[2004.]] godini jer neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore oko administrativnog uređenja Mostara je doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] međunarodne zajednice u [[BiH]] [[Paddy Ashdown]].


Ti dokumenti su poznati pod nazivom Novi statut Grada Mostara i oni od [[2004.]] godine Mostar definiraju kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su do tada postojale. Na prijelazu iz [[20. stoljeće|XX.]] u [[21. stoljeće|XXI. st.]] Mostar se ponovno našao u prilici da bitno preoblikuje svoj izgled. Ogromna ratna razaranja unutar same urbane strukture, su pored velike štete i gubitka, stvorila i mogućnost da se da novi pečat gradu. Jedno od takvih nastojanja predstavlja veliki [[križ]] na brdu Hum kao simbol jubileja dvije tisuće godina [[kršćanstvo|kršćanstva]], ali i simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad prošao u svojoj novijoj povijesti.[[Datoteka:Bosnia, Mostar, old bridge 2.JPG|mini|desno|190 px|Obnova Starog mosta, lipanj 2003.]]
Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen [[2004.]] godine, a od srpnja [[2005.]] ponovno je uvršten na [[UNESCO]]-ovu listu zaštićenih spomenika kulture svijeta. Obnavljaju se ratne ruševine i grade nove zgrade poput brojnih trgovačkih centara i stambenih zgrada. Ponovo je izgrađena Crkva sv. [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]], franjevačka crkva, koja je teško stradala u ratu. Zvonik franjevačke crkve (visok 107 m) skupa sa zgradom Mostarkom (najvišom zgradom u Mostaru koja ima 19 katova, smještenom u zapadnom dijelu grada, a izgrađenom u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]) dominira mostarskim nebom. Obnavljaju se Ulica hrvatskih branitelja/Bulevar Narodne Revolucije i Ulica Tvrtka Miloša/[[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], koje su u ratu bile prva crta razgraničenja između Hrvata i Bošnjaka, a danas su najrazrušenije ulice u gradu. 
[[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|desno|220px|Stari Grad panorama danas]]
U okolici Mostara izgrađeni su brojni trgovački centri (OBI, Interex, Robot i Bingo), a u samom gradu izgrađeni su veliki stambeno-poslovni centri (Prodajni centar Mostar, Stambeno-poslovni centar Rondo, Mercator Centar, Stambeno-trgovački centar Piramida, Stambeno-poslovni centar Orca i Trgovačko-uredski-hotelski Poslovni centar [[Mepas Mall]]).

Početkom listopada 2008. godine, otvoren je obnovljeni, rekonstruirani i revitalizirani [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|gradski park Zrinjevac]]. Nakon tri desetljeća dovršen je glavni bolnički objekt Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Svečano je otvoren 20. rujna 2008. godine. To je jedna od najbolje opremljenih i najsuvremenijih bolnica na prostoru jugoistočne Europe.&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/content/view/16954/158/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903175505/http://www.bljesak.info/content/view/16954/158 |date=3. rujna 2009. }} FOTO: Svečano otvorena Klinička bolnica Mostar, 20. rujna 2008.&lt;/ref&gt; Obnovljena je, a potom i osvijetljena fasada mostarske Stare gimnazije (Gimnazije Mostar).

U proljeće 2012. godine, središnji dio grada je dobio novi izgled. 25. ožujka otvorena je bivša zgrada Treće osnovne škole, dobivši novu namjenu, postala je Gradska vijećnica. Četiri dana poslije, 29. ožujka otvoren je [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|Španjolski trg]] u novom ruhu i javni toalet. Osim središnjeg gradskog trga, novi kameni parter je dobila i ulica Nikole Šubića Zrinjskog, šetalište, koje spaja [[Mostar#Spomenici i znamenitosti|Trg hrvatskih velikana]] i Španjolski trg te prolazi pored parka Zrinjevca. Dana 15. travnja 2012. godine, u neposrednoj blizini parka Zrinjevca, na križanju ulica kralja Tvrtka i kralja Zvonimira, otvoren je Park nobelovaca, posvećen [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]] i [[Vladimir Prelog|Vladimiru Prelogu]]. Nasuprot spomenutog parka, nalazi se park Antuna Branka Šimića. Parkove su podigli [[Matica hrvatska]] Mostar, [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] Mostar i Grad Mostar.

Dana 12. travnja 2012. godine, otvoren je [[Mepas Mall]], tada najveći trgovački centar u Bosni i Hercegovini. Nakon dvadeset godina, ponovo se počeo graditi [[kultura|Kulturno]]-[[sport]]ski centar grada Mostara unutar kojega bi se trebala nalaziti gradska sportska dvorana. Nova dvorana bi trebala biti dovršena uskoro, a njezin kapacitet će biti 5500 sjedećih mjesta.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.ekapija.ba/website/bih/page/149323 |title=E kapija.ba |journal= |access-date=5. svibnja 2008. |archive-date=31. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100831195823/http://ekapija.ba/website/bih/page/149323 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon vala prosvjeda u Tuzli, Zenici, Bihaću i Sarajevu veljače 2014. godine prosvjednici su u Mostaru u samo sat vremena spalili zgradu Gradske uprave, gradsku Vijećnicu, zgradu Vlade HNŽ-a u Đačkom domu, te zgradu HDZ-a BiH i prostorije SDA, počinivši milijunsku štetu na objektima, službenim vozilima i imovini grada.&lt;ref&gt;[http://hms.ba/mostar-grad-sluacj-iii-dio-od-biskupove-promemorije-do-rusialckih-pohoda/ Hrvatski medijski servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190423112723/http://hms.ba/mostar-grad-sluacj-iii-dio-od-biskupove-promemorije-do-rusialckih-pohoda/ |date=23. travnja 2019. }} ''MOSTAR GRAD SLUČAJ (III DIO): Od biskupove promemorije do rušilačkog pohoda'', 25. siječnja 2019. (pristupljeno 23. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;

U tijeku je izgradnja južne zaobilaznice. Prva faza od Međina do Miljkovića, odnosno do ceste Mostar-Čitluk, gdje će se nalaziti kružni tok, završena je. U drugoj fazi nastavit će se gradnja oko Mostara od Miljkovića, odnosno Varde do Rodoča i dalje do spoja s magistralnom cestom M- 17. Dionica ima tunele, vijadukte i nadvožnjake.&lt;ref&gt;[https://hms.ba/pogledajte-kako-napreduju-radovi-za-dva-mjeseca-zavrsetak-prve-dijela-juzne-mostarske-obilaznice/ Hrvatski medijski servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190423112720/https://hms.ba/pogledajte-kako-napreduju-radovi-za-dva-mjeseca-zavrsetak-prve-dijela-juzne-mostarske-obilaznice/ |date=23. travnja 2019. }} ''POGLEDAJTE KAKO NAPREDUJU RADOVI Za dva mjeseca završetak prvog djela južne mostarske obilaznice'', 14. travnja 2019.  (pristupljeno 23. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;

[[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]] je na popisu &quot;projekt Mostar 2024 – Europska prijestolnica kulture&quot; i zgrada je proljeća 2019. u fazi završavanja.&lt;ref&gt;[https://hms.ba/hnk-mostar-se-oglasio-povodom-reakcija-na-izvjesce-tima-mostar-epk-2024/ Hrvatski medijski servis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190423112725/https://hms.ba/hnk-mostar-se-oglasio-povodom-reakcija-na-izvjesce-tima-mostar-epk-2024/ |date=23. travnja 2019. }} ''PORUKA “PROBOSANSKIM” STRANKAMA: Završit ćemo zgradu HNK Mostar, imamo sve dozvole'', 16. travnja 2019.  (pristupljeno 23. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;

Mostar se suočava s velikim problemom gomilanja otrova u prečistačima južnom dijelu grada. Gomilaju mulj u kojem su najmanje četiri jako opasna otrova koja ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana i onih koji rade na sustavu pročistača. Jedan od otrova je [[piralen]]. Nadležne institucije imaju podatke što se sve nalazi u Mostaru, kakvi svi otrovi kolaju zemljom, vodom, zrakom i šutjele su o time informacijama.&lt;ref&gt;[https://www.bljesak.info/lifestyle/zdravlje/opasne-tvari-mostarci-se-godinama-ozbiljno-truju/274451 Bljesak.info] ''Opasne tvari: Mostarci se godinama ozbiljno truju?! '' 28. svibnja 2019. (pristupljeno 13. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Mostar}}

{{div col|cols=2}}
* [[Igor Anić]], francuski rukometaš
* [[Franjo Arapović]], hrvatski košarkaš
* [[Dušan Bajević]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Sergej Barbarez]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Vjekoslav Bevanda]], bosanskohercegovački političar
* [[Džemal Bijedić]], bosanskohercegovački političar
* [[Olga Bisera]], talijanska glumica
* [[Bojan Bogdanović]], hrvatski košarkaš
* [[Miroslav Brozović]], hrvatski nogometaš i trener
* [[Dragan Čović]], bosanskohercegovački političar
* [[Svetozar Ćorović]], srpski književnik
* [[Vladimir Ćorović]], srpski povjesničar
* [[Dražen Dalipagić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Osman Đikić]], bosanskohercegovački pjesnik i novinar
* [[Ibrahim Fejić]], bosanskohercegovački teolog i [[reis-ul-ulema]]
* [[Gradimir Gojer]], bosanskohercegovački pisac, redatelj i teatrolog 
* [[Zdravko Grebo]], bosanskohercegovački pravnik i sveučilišni profesor
* [[Osman Nuri Hadžić]], hrvatski i bošnjački književnik
* [[Vahid Halilhodžić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Hamza Humo]], bosanskohercegovački književnik
* [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], hrvatski nogometaš
* [[Igor Karačić]], hrvatski rukometaš
* [[Meho Kodro]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Mujaga Komadina]], bosanskohercegovački poduzetnik, političar  
* [[Nina Kusturica]], austrijska redateljica i producentica 
* [[Senad Lulić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Enver Marić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Marino Marić]], hrvatski rukometaš
* [[Mija Martina]], bosanskohercegovačka pjevačica
* [[Predrag Matvejević]], hrvatski pisac i publicist
* [[Jasna Merdan-Kolar]], bosanskohercegovačka i austrijska rukometašica
* [[Gordan Mihić]], srpski pisac
* [[Smilja Mučibabić]], bosanskohercegovačka biologinja
* [[Muhamed Mujić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Željko Musa]], hrvatski rukometaš
* [[Alija Nametak]], bosanskohercegovački i hrvatski književnik
* [[Saša Papac]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Marija Pejčinović Burić]], hrvatska političarka
* [[Zoran Planinić]], hrvatski košarkaš
* [[Alois Podhajsky]], austrijski jahač i pisac
* [[Himzo Polovina]], bosanskohercegovački glazbenik
* [[Lana Pudar]], bosanskohercegovačka plivačica
* [[Nino Raspudić]], hrvatski filozof, književnik, književni kritičar, prevoditelj, publicist, političar i politički analitičar
* [[Zvonimir Serdarušić]], hrvatski rukometaš i trener
* [[Blaž Slišković]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Aleksa Šantić]], srpski pjesnik
* [[Marin Šego]], hrvatski rukometaš
* [[Toni Šunjić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Velibor Topić]], bosanskohercegovački glumac
* [[Sergej Trifunović]], srpski glumac i političar
* [[Ornela Vištica]], hrvatska glumica
* [[Ante Vokić]], hrvatski političar i [[krilnik]] [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]]
* [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački slikar
* [[Željana Zovko]], bosanskohercegovačka i hrvatska političarka
* [[Ivica Zubac]], hrvatski košarkaš
* [[Dražen Žerić]], bosanskohercegovački glazbenik
* [[Tibor Živković]], srpski povjesničar
{{div col end}}

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Mostar}}
{{glavni|Popis Hrvata katolika u župi Mostar 1844.}}

=== Popisi Hrvata katolika ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Hrvati katolici u Mostaru'''
|-
| '''godina'''
| '''broj sela''' 
| '''broj kuća'''
| '''odrasli'''
| '''djeca'''
| '''broj stanovnika'''

|-
| '''1743.'''
| 15
| 138
| 667
| 550
| 1217&lt;ref name=&quot;Mandić&quot;&gt;[[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.&lt;/ref&gt;
|-
|'''1844.'''
| 29
| 613
| /
| /
| 3766&lt;ref name=&quot;Krš&quot;&gt;Kršni zavičaj, zbornik; broj 27; Humac, Ljubuški, 1994.&lt;/ref&gt;
|}

=== Popisi 1910. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Stanovništvo Općine Mostar'''
|-
| '''godina popisa'''
|'''1910.'''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2013-05-29|title=Österreichisch-Ungarische Monarchie - 1910|url=http://www.omm1910.hu/?%2Fde%2Fdatenbank|access-date=2022-10-11|website=web.archive.org|archive-date=29. svibnja 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130529164005/http://www.omm1910.hu/?%2Fde%2Fdatenbank|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|'''1931.'''
|'''1948.'''
|'''1961.'''
| '''[[1971.]]&lt;ref name=&quot;knjiga&quot; /&gt;''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Muslimani''' 
|7212 (44,0 %)
|8844 (43,6 %)
|9981 (46,2 %)
|10.513 (14,5 %)
|33.645 (37,6 %)
|34.247 (31,0 %)
|43.856 (34,6 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|4307 (26,3 %)
|5764 (28,4 %)
|6062 (28,0 %)
|27.265 (37,6 %)
|32.782 (36,6 %)
|36.927 (33,5 %)
|43.037 (34,0 %)
|-
|'''Srbi''' 
|4518 (27,6 %)
|5502 (27,1 %)
|5039 (23,3 %)
|21.220 (29,3 %)
|19.076 (21,3 %)
|20.271 (18,4 %)
|23.846 (18,8 %) 
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|
|
|12.181 (16,8 %)
|2329 (2,6 %)
|16.509 (15,0 %)
|12.768 (10,1 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|355 (2,2 %)
|185
|332
|1274 (1,8 %)
|1748 (2,0 %)
|2423 (2,2 %)
|3121 (2,5 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''16.392'''
|'''20.295'''
|'''21.606'''
|'''72.453'''
|'''89.580'''
|'''110.377'''
|'''126.628'''
|}

==== Mostar (naseljeno mjesto) ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|-
|colspan =&quot;7&quot; | '''Mostar'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|25.929 (34,17 %)
|18.414 (29,03 %)
|19.244 (40,25 %)
|-
|'''Hrvati'''
|21.795 (28,72 %)
|17.621 (27,78 %)
|14.448 (30,22 %)
|-
|'''Srbi''' 
|14.142 (18,64 %) 
|11.353 (17,89 %)
|10.450 (21,86 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|11.555 (15,23 %)
|14.732 (23,22 %)
|2172 (4,54 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2444 (3,22 %)
|1307 (2,06 %)
|1488 (3,11 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''75.865'''
|'''63.427'''
|'''47.802'''
|}

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- 
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo Grada Mostara'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Hrvati'''
|51.216 (48,41 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|46.752 (44,19 %) 
|-
|'''Srbi'''
|4421 (4,18 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3408 (3,22 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''105.797'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- 
|colspan =&quot;7&quot; | '''Mostar – naseljeno mjesto
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Hrvati'''
|29.475 (48,97 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|25.788 (42,84 %) 
|-
|'''Srbi'''
|2109 (3,50 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2823 (4,69 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''60.195'''
|}
|}

== Gradska uprava ==
[[Datoteka:Map of Mostar.jpg|mini|desno|370 px|Plan grada Mostara]]

Tijela Grada Mostara su: Gradonačelnik i Gradsko vijeće

Gradsko vijeće nadzire rad Gradske uprave i Gradonačelnika. Svaki vijećnik je predstavnik građana. Gradsko vijeće je jednodomno, sastavljeno od 35 vijećnika, ima predsjednika i dva zamjenika, koji ne mogu biti iz reda istih konstitutivnih naroda. Odlukom o organizaciji Gradske uprave Grada Mostara utvrđeni su temelji unutarnje organizacije, djelokrug i način rada jedinstvenog gradskog organa uprave Grada Mostara sukladno Statutu.&lt;ref name=&quot;Uprava&quot;&gt;[http://www.mostar.ba/gradska-uprava-opcenito.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930030700/http://mostar.ba/gradska-uprava-opcenito.html |date=30. rujna 2011. }} Gradska uprava Mostara&lt;/ref&gt;

Odjeli Gradske uprave imaju sljedeće nazive:&lt;ref name=&quot;Uprava&quot; /&gt;
* Odjel za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo
* Odjel za financije i nekretnine
* Odjel društvenih djelatnosti
* Odjel za urbanizam i građenje
* Odjel za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove

U Gradskoj upravi Grada Mostara ima 17 službi unutar odjela, kako slijedi:&lt;ref name=&quot;Uprava&quot; /&gt;
{{col-begin}}
{{col-3}}
* Služba za opću upravu i gradska područja
* Služba za organizaciju i personal
* Pravna služba
* Služba za proračun i financije
* Služba za nekretnine
* Služba za kulturu
* Služba za odgoj, obrazovanje, mlade i sport
{{col-3}}
* Služba za socijalne i stambene poslove, zdravstvo, raseljene osobe i izbjeglice
* Služba za zaštitu prava branitelja i njihovih obitelji
* Služba za urbanističko planiranje
* Služba za građevinske propise
* Služba za građenje i obnovu
* Služba za građenje infrastrukturnih objekata
{{col-3}}
* Služba za katastar
* Služba za gospodarstvo
* Služba za komunalne poslove i okoliš
* Služba za inspekcijske poslove.
Samostalne službe su:&lt;ref name=&quot;Uprava&quot; /&gt;
* Služba unutarnjeg nadzora
* Stručna služba Gradskog vijeća
{{col-end}}

Dana [[5. listopada]] [[2008.]] godine, održani su lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. Izbori nisu riješili problem gradonačelnika, naime Mostar je 440 dana bio bez gradonačelnika. U tom vremenskom razdoblju, gradski vijećnici su 17 puta pokušali izabrati [[gradonačelnik]]a, no bez uspjeha, a jedan od razloga toga je bio upravo nametnuti Statut.&lt;ref&gt;[http://www.bljesak.info/content/view/43672/158/ Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091221133725/http://www.bljesak.info/content/view/43672/158/ |date=21. prosinca 2009. }} Habemus praefectum: Ljubo Bešlić - Nakon 440 dana, 17 pokušaja&lt;/ref&gt; Sadašnji gradonačelnik Mostara je [[Mario Kordić]] iz [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]].

=== Nametnuti Statut ===
Donošenjem novog Statuta Grada Mostara [[2004.]] godine, Mostar je službeno ujedinjen grad. Međunarodna je zajednica nametnutim Statutom osigurala privilegirani status manjinskim Bošnjacima u vlasti, ali i mogućnost stalne prevage. Samo u Mostaru vrijedi posebni gradski Statut kakav ne vrijedi u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje jednostavno vrijedi zakon većine – jedan birač, jedan glas. Grad Mostar je podijeljen na šest izbornih jedinica.

Tri većinske [[Bošnjaci|bošnjačke]] izborne jedinice, koje prate ratnu podjelu grada, imaju znatno manje birača nego u zapadnom većinskom hrvatskome dijelu, no ipak za sastav Gradskog vijeća daju isti broj vijećnika. To znači da u Mostaru, glas [[Hrvat]]a vrijedi od tri do šest puta manje nego glas Bošnjaka. Tako je krajnje diskriminirajuće da u većinskom hrvatskom gradskome području Jugozapad 14.772 birača izaberu trojicu gradskih vijećnika, a u području Jugoistok o imenima trojice vijećnika odlučuje samo 3.808 birača.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3184850/index.do Večernji.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081016022320/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3184850/index.do |date=16. listopada 2008. }} Bitka na Neretvi - I Mostar bez gradonačelnika Hrvata?&lt;/ref&gt;

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] zatražio je djelomičnu preinaku Statuta Mostara, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik [[Paddy Ashdown]] 2004. te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina, iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz središnje upravne gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće.&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/je-li-to-moguce-ustavni-sud-bih-proglasio-statut-mostara-neustavnim-i-naredio-promjenu-u-roku-6-mjeseci-2431.html HercegBosna.org] Ustavni Sud BiH proglasio statut Mostara neustavnim i naredio promjenu u roku 6 mjeseci&lt;/ref&gt;

=== Dosadašnji gradonačelnici ===
Prvi gradonačelnik nakon ukidanja šest gradskih općina i proglašenja Statuta Grada Mostara je bio [[Ljubo Bešlić]].

Od [[1996.]] godine postojale su funkcije gradonačelnika i dogradonačelnika a obavljali su ih: Ivan Prskalo i Safet Oručević, a nakon njih Neven Tomić i Hamdija Jahić te Ljubo Bešlić i Hamdija Jahić. 
Za vrijeme ratnih zbivanja gradonačelnici su bili Safet Oručević i Mijo Brajković.&lt;ref name=&quot;Gradonačelnici&quot;&gt;[http://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/250.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111031005613/http://www.mostar.ba/gradonacelnik-221/articles/250.html |date=31. listopada 2011. }} Dosadašnji gradonačelnici Grada Mostara&lt;/ref&gt;

Prvi gradonačelnik Grada Mostara izabran na demokratskim izborima je Milivoj Gagro, kandidat [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice]],  koji je obnašao funkciju gradonačelnika od [[14. studenoga]] [[1990.]] godine do ratnih zbivanja [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;Gradonačelnici&quot; /&gt;

''vidi:'' [[Gradonačelnici Mostara kroz povijest]]

=== Mjesne zajednice ===
{{col-begin}}
{{col-3}}
'''Područni ured Stari Grad'''&lt;ref name=&quot;MZ&quot;&gt;[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Mjesne_zajednice_uredi.pdf Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029190243/http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Mjesne_zajednice_uredi.pdf |date=29. listopada 2013. }} Područni uredi i mjesne zajednice&lt;/ref&gt;
*MZ [[Cernica (Mostar, BiH)|Cernica]]
*MZ Carina
*MZ [[Donja Mahala (Mostar, BiH)|Donja Mahala]]
*MZ [[Brankovac (Mostar, BiH)|Brankovac]]
*MZ [[Zalik]]
*MZ Luka I
*MZ Luka II

'''Područni ured Sjever'''&lt;ref name=&quot;MZ&quot; /&gt;
*MZ [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]]
*MZ [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]]
*MZ [[Donja Drežnica|Drežnica]]

'''Područni ured Jugoistok'''&lt;ref name=&quot;MZ&quot; /&gt;
*MZ [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]]
*MZ [[Podvelež]]je
*MZ [[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]]
{{col-3}}
'''Područni ured Jugozapad'''&lt;ref name=&quot;MZ&quot; /&gt;
*MZ Avenija
*MZ Strelčevina
*MZ [[Trg hrvatskih velikana u Mostaru|Rondo]]
*MZ [[Zahum (Mostar, BiH)|Zahum]]
*MZ [[Podhum (Mostar, BiH)|Podhum]]
*MZ Bijeli Brijeg I
*MZ Bijeli Brijeg II
*MZ [[Ilići]]
*MZ [[Rodoč]] I
*MZ Rodoč II
*MZ [[Miljkovići (Mostar, BiH)|Miljkovići]]
*MZ [[Polog]]
*MZ [[Cim]]
{{col-3}}
'''Područni ured Zapad'''&lt;ref name=&quot;MZ&quot; /&gt;
*MZ Kralja Tomislava
*MZ [[Raštani]]
*MZ [[Orlac]]
*MZ [[Zgoni]]
*MZ [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]]
*MZ [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci]]
*MZ [[Rudnik (Mostar, BiH)|Rudnik]]
*MZ [[Vihovići (Mostar, BiH)|Vihovići]]
*MZ [[Centar II (Mostar)|Centar II]]
*MZ [[Bogodol]]
*MZ [[Vrdi]]
*MZ [[Raška Gora]]

'''Područni ured Jug'''&lt;ref name=&quot;MZ&quot; /&gt;
*MZ [[Buna (Mostar, BiH)|Buna]]
*MZ [[Jasenica (Mostar, BiH)|Jasenica]]
*MZ [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševo]]
*MZ [[Slipčići]]
*MZ [[Baćevići]]
{{col-end}}

== Kultura ==
=== Kulturne institucije ===
U Mostaru su smještene brojne kulturne ustanove:&lt;ref name=&quot;Servis&quot;&gt;[http://www.mostar.ba/akordinaian.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930030205/http://www.mostar.ba/akordinaian.html |date=30. rujna 2011. }} Servisne informacije&lt;/ref&gt;
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]]
* Centar za kulturu Mostar 
* Omladinski kulturni centar Abrašević 
* Glazbeni centar Pavarotti Mostar 
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]]
* Narodno pozorište Mostar
* Galerija Rondo
{{col-3}}
* Mostarski teatar mladih
* Lutkarsko kazalište Mostar
* Pozorište lutaka Mostar 
* Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije
* [[Muzej Hercegovine (Mostar)|Muzej Hercegovine]] 
* [[Galerija Aluminij]]
{{col-3}}
* Simfonijski orkestar Mostar
* Narodna knjižnica HNŽ 
* Gradska biblioteka Mostar
* Kuća Alekse Šantića 
* Dom kulture Blagaj
* Kulturni centar Mostar Sjever 
{{col-end}}

=== Kulturne udruge ===
U Mostaru djeluju brojne kulturne udruge:&lt;ref name=&quot;Servis&quot; /&gt;
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne]]
* [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] Mostar
* Bošnjačka zajednica kulture Preporod
* Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta
* [[Matica hrvatska]] Mostar
{{col-3}}

* Hrvatska glazba Mostar
* Katedralni oratorijski zbor Mostar 
* Mostarske mažoretkinje
* Umjetničko društvo Mostarske kiše
{{col-3}}
* Internacionalni ansambl igara i pjesama Etno folk
* Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo [[Sveti Ante|Sv. Ante]] Cim
* Hrvatsko kulturno društvo Napredak [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]]
* Kulturno-prosvjetno društvo [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]]
{{col-end}}

=== Kulturni događaji ===
* [[Dani Matice Hrvatske – Mostarsko proljeće|Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće]] je značajna kulturna manifestacija za Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Organizira je [[Matica hrvatska]] Mostar, a Mostarsko proljeće se održava svake godine tijekom proljeća pod visokim pokroviteljstvom Vlade [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i Vlade [[Federacija BiH|Federacije BiH]].
* Mostarsko ljeto je kulturna manifestacija u kojoj se ističu Šantićeve večeri poezije, Mostarski ljetni festival te Festival zborova/ansambala BiH.
* [[Večernjakov pečat]] je značajna manifestacija za [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]. Na toj manifestaciji su prisutni svi važniji politički i ostali dužnosnici iz [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Početkom nove godine, [[Večernji list]] (izdanje za [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]]) dodjeljuje nagradu za osobu godine, a osim te dodijeli se još 12 nagrada u raznim kategorijama. Čitavu manifestaciju svake godine izravno prenose državne televizije u Bosni i Hercegovini.
* [[Humski dani poezije]] su najveća hercegovačka pjesnička manifestacija književnosti na hrvatskom jeziku.
* [[Melodije Mostara]] su glazbeni festival zabavne glazbe koji se svake godine u proljeće održava u sportskoj dvorani na Bijelom brijegu, u Mostaru. Prve Melodije Mostara su održane [[1995.]] godine i bio je to prvi [[hrvat]]ski glazbeni festival zabavne glazbe u Bosni i Hercegovini. 
* Festival komedije Mostarska liska, kojeg je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru [[1991.]] godine je značajna kulturna manifestacija.
* [[Mostarski filmski festival]] nastao iz filmske revije Dani filma Mostar, čiji je pokretač Kazališno-filmska udruga Oktavijan koja je osnovana s ciljem da probudi zanimanje građana, ali i odgovornih, za oživljavanje filmske kulture u Mostaru. Dani filma se održavaju od [[2007.]], a [[2016.]] godine prerastaju u Mostarski filmski festival.
* [[Jesenji likovni salon]] je godišnja revijalna izložba Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
* [[Božić]]ni koncerti postali su pravo bogatstvo Mostara. Prvi organizira Hrvatska glazba Mostar, a drugi Simfonijski orkestar Mostar i [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|Katedralni oratorijski]] zbor.

== Sport ==
=== Nogomet ===
[[Datoteka:Zrinjski-champion 2005.jpg|desno|mini|200 px|HŠK Zrinjski – prvak BiH 2005., prvi naslov prvaka države u povijesti grada]]

Prije Drugog svjetskog rata u Mostaru su djelovale nogometne sekcije mnogobrojnih klubova kao što su [[MOŠK Jedinstvo Mostar|Jedinstvo]], [[JŠK Mostar|JŠK]], [[ŠK Vardar Mostar|Vardar]], [[FK Velež Mostar|Velež]], [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] itd.

Prvi put [[FK Velež Mostar|FK Velež]] se u Prvu saveznu ligu [[SFRJ]] plasirao u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952./53.|1952./53.]] gdje je ostao samo jednu sezonu. Drugi put Veležu je to pošlo za rukom u sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1955./56.|1955./56.]] te do [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] nije ispadao u niži rang natjecanja. Velež je dvaput bio doprvak Jugoslavije. Četiri puta je igrao u finalu [[Kup maršala Tita|Kupa maršala Tita]], a osvojio ga je [[Kup maršala Tita 1980./81.|1980./81.]] i [[Kup maršala Tita 1985./86.|1985./86.]]

Zrinjski je obnovljen 1992. te je od tad najuspješniji mostarski nogometni klub. Danas u Mostaru također djeluju klubovi kao što su [[HNK Branitelj Mostar|Branitelj]], [[UŠS Fortuna Mostar|Fortuna]], [[FK Lokomotiva Mostar|Lokomotiva]], [[NK Mostar]], [[NK Sport talent Mostar|Sport talent]] itd.

=== Ostali sportovi ===
Sportski savez Grada Mostara u svome članstvu ima 106 sportskih klubova, 24 osnovne i 19 srednjih škola, s oko 15 tisuća mladih sportaša, redovito organizira sportska natjecanja koja se održavaju na razini škola u deset sportova. Sportski savez svake godine dodjeljuje nagrade za najbolje sportaše. Klubovi ostalih sportova u Mostaru većinom su se osnivali u ratu ili nakon njega. Od ostalih [[sport]]ova u Mostaru najviše treba istaknuti [[košarka|košarku]] i [[rukomet]].

Od [[košarka]]ških klubova, na području Mostara postoje:
* [[HKK Zrinjski Mostar]], osnovan [[1992.]] Natječe se u [[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine|Košarkaškom prvenstvu Bosne i Hercegovine]].
* [[ŽKK Zrinjski Mostar]], osnovan [[1995.]] Natječe se u Košarkaškom prvenstvu Bosne i Hercegovine za košarkašice.
* [[SKK Student Mostar]], osnovan 2012. Natječe se u Prvoj košarkaškoj ligi BiH.
* [[VKK Mostar]], osnovan 2011., začetnik organizirane veteranske košarke u BiH
* Ostali mostarski košarkaški klubovi se natječu u nižim ligama, a to su: KK Koš, KK Velež, OKK Mostar, OKK Mostar '05. i KK Spars.&lt;ref name=&quot;SSGM&quot;&gt;[http://www.ssgm.ba/dokumenti/Klubovi%20clanice.pdf SSGM.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809054546/http://www.ssgm.ba/dokumenti/Klubovi%20clanice.pdf |date=9. kolovoza 2011. }} Klubovi članice Sportskog saveza Grada Mostara&lt;/ref&gt;

Od [[rukomet]]nih klubova, na području Mostara postoje:
* [[HMRK Zrinjski Mostar]]. Natječe se u [[Premijer rukometna liga BiH|Rukometnoj Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].
* [[HŽRK Zrinjski Mostar]]. Višestruke prvakinje Bosne i Hercegovine u [[rukomet]]u i danas se natječu u Rukometnoj Premijer ligi BiH za rukometašice.
* [[HRK Katarina Mostar|HRK Katarina]]. Ženski rukometni klub koji je jednom osvojio [[rukomet]]ni kup Bosne i Hercegovine. Rukometašice Katarine plasirale su se u osminu finala Kupa kupova i tako postigle najveći sportski uspjeh u gradu Mostaru od rata.
* [[HRK Kosača Mostar]] je bosanskohercegovački rukometni klub iz Mostara.
* Ostali mostarski rukometni klubovi se natječu u nižim ligama, a to su: RK Velež, RK Lokomotiva i ŽRK Galeb.&lt;ref name=&quot;SSGM&quot; /&gt;

Osim košarke i rukometa, u Mostaru se igraju i brojni drugi sportovi: [[plivanje]], [[stolni tenis]], [[tenis]], [[džudo]], [[boks]], [[šah]], [[kuglanje]], [[boćanje]] i dr. Postoje mnogi klubovi i sportska udruženja koja se natječu u nižim rangovima natjecanja. Borilački sportovi su dosta popularni u Mostaru. U gradu egzistira 15 klubova borilačkih vještina,&lt;ref name=&quot;SSGM&quot; /&gt; a valja istaknuti i [[tenis]]. [[Teniski klub Mostar]] svake godine u Mostaru organizira ''HT Eronet Mostar Futures Open'', najjači [[tenis]]ki turnir u [[BiH]]. Od 2011. godine djeluje [[Ragbi klub Herceg]], a 2012. godine, prvi put nakon 30 godina, u Mostaru je odigrana ragbijaška utakmica. Od 1995. održava se ''Međunarodni božićni malonogometni turnir HVIDRA Mostar''.&lt;ref&gt;https://bljesak.info/sport/nogomet/poceo-bozicni-malonogometni-turnir-hvidra-mostar-2022/399734&lt;/ref&gt; Na judo turniru [[Borsa Open]] (2010.-2019., 2021.-) sudjelovalo je više od 1000 natjecatelja iz više od 20 država.&lt;ref&gt;https://hercegovina.in/borsa-open-sluzbeno-najveci-sportski-dogadaj-u-povijesti-mostara/&lt;/ref&gt; Od 2010. održava se ''Streetball Tournament Mostar'', koji je u FIBA-inom kalendaru.&lt;ref&gt;https://www.hercegovina.info/sport/kosarka/streetball-turnir-u-mostaru/21629/&lt;/ref&gt; [[Mostarski kup u zrakoplovnom modelarstvu]] (od 1983. Memorijalni turnir Izet Kurtalić) održava se od 1965.&lt;ref&gt;https://nacelnik.net/srbac-srpski-aeromodeleri-ostvarili-najveci-uspjeh-u-klupskoj-povijesti/&lt;/ref&gt;

Pored [[nogomet]]a u Mostaru najpoznatiji je ekstremni sport – [[skokovi sa Starog mosta]] u [[Neretva|Neretvu]]. Natjecanje u skokovima s mosta se organizira tradicinalno svake godine sredinom ljeta (krajem srpnja) pod nazivom Ikari, a skokove organizira Klub skakača u rijeku Neretvu Mostari. Do 2025. godine u Mostaru se ovo natjecanje organiziralo 459 puta. Važnost ovog natjecanja pokazuje i to da natjecanje obavezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvažnijih sportskih događaja [[BiH|bosanskohercegovačke]] današnjice. ''Red Bull Cliff Diving World Series'' od 2015. ima Mostar u kalendaru.

=== Sportski objekti i igrališta ===
Iako u njemu djeluju brojna [[sport]]ska udruženja i klubovi, Mostar nema baš adekvatne uvjete za bavljenje sportom i rekreacijom. Prije svega, gradu najviše nedostaju: sportski tereni i igrališta, dvorane i bazeni. Mostar je trenutno jedini grad u Hercegovini pa i šire, koji nema adekvatnu sportsku dvoranu. Nasuprot tome, sva manja obližnja mjesta imaju sportske dvorane, i to čak sa svim potrebnim uvjetima. Grad je podijeljen pa je i mostarska sportska zajednica podijeljena. [[Hrvati]] imaju svoje klubove i udruženja, a [[Bošnjaci]] svoje.

U zapadnom dijelu grada su smješteni:
[[Datoteka:Mostar_iz_zraka_043.jpg|mini|240px|desno|Pogled iz zraka na Stadion HŠK Zrinjski i dvoranu Bijeli Brijeg (pri samom dnu slike)]]
* [[Stadion HŠK Zrinjski]] na kojem svoje domaće utakmice igra jedan od najjačih [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[nogomet]]nih klubova, [[HŠK Zrinjski Mostar]]. To je višenamjenski [[stadion]] koji je izgrađen [[1971.]] godine. Ima atletsku stazu i rasvjetu, tako da se na njemu mogu igrati i noćne utakmice. Stadion može primiti 25.000 gledatelja i to je drugi stadion po kapacitetu gledališta u [[BiH]]. Stadion ima dvije tribine zapadnu (gornju i donju) i istočnu (Stajanje).
* Kulturno-sportski centar grada Mostara koji se nalazi u mostarskom urbanom naselju Centar 2, počeo se graditi još tijekom [[1980-ih]] godina, kada su urađeni početni radovi u kojima je napravljena konstrukcija dvorane. Od tog trenutka na dvorani nije urađeno apsolutno ništa te je ona godinama u središtu grada stajala prazna, a u međuvremenu služi jedino kao okupljalište narkomana, beskućnika i alkoholičara. Na štetu građana Mostara i njegovih sportaša, [[sport]]ska dvorana je zarasla u korov i kupinu, čineći time pravo ruglo od grada. U veljači [[2008.]] uklonjen je kostur stare dvorane, a počeo se graditi novi suvremeni kulturno-sportski centar. U novom centru, pored sportske dvorane, naći će se disco klub, restoran, fitness centar, multipleks kino i podzemna garaža sa 750 mjesta za parkiranje automobila. 
* Gradska sportska dvorana Bijeli brijeg se nalazi u sklopu Osnovne škole S.S. Kranjčevića na Bijelom Brijegu, jednom mostarskom urbanom naselju. Dvorana je izgrađena u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Prima oko 1000 gledatelja. U njoj svoje domaće utakmice igraju [[Hrvati|hrvatski]] košarkaški, rukometni, odbojkaški i malonogometni klubovi iz Mostara. U dvorani se svake godine održavaju brojni sportski turniri i koncerti.
* [[ŠRC Kantarevac|Kulturno-sportski centar Kantarevac]] je otvoreno igralište s betonskom podlogom. Na njemu se igraju brojni malonogometni i [[rukomet]]ni turniri, a Kantarevac služi i za trening [[sport]]skim klubovima iz zapadnog dijela grada. Na njemu su nastupali brojni poznati glazbenici iz regije.
* Trim staza ili Trimuša je staza za rekreaciju. Izgrađena je u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], a nakon rata u BiH postala je okupljalište narkomana, beskućnika i pijanaca. Grad Mostar je potpisao ugovor prema kojemu je Trimuša uspješno obnovljena i revitalizirana.
* Karting klub su tereni s umjetnom travom. Izgrađeni su u novije vrijeme, nakon [[2006.]] godine. Smješteni su unutar poligona za vožnju, u neposrednoj blizini Zapadnog kolodvora i Studentskog centra. Služe za igranje malog nogometa, ali i za treninge [[sport]]skih klubova iz zapadnog dijela grada.
* Teniski centar su teniski tereni na kojima igraju tenisači [[TK Mostar]]. TK Mostar svake godine organizira HT Eronet [[Mostar Futures Open]], [[tenis]]ki turnir. 
* Gradski bazen Mostar je otvoreni bazen koji ljeti služi za rashlađivanje Mostaraca u pakleno vrućim ljetima. Izgrađen je u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], kada je imao i skakonicu, koja je poslije rata uklonjena. Uz bazen (dug 50 m), nalaze se još noćni klub Daleka obala, restoran, kafić i jedan manji bazen.
* Stolnoteniska dvorana se nalazi u sklopu OŠ Ivana Gundulića u naselju Rudnik. Izgrađena u ožujku [[2008.]] godine i opremljena je najmodernijom opremom.

U istočnom dijelu grada su smješteni:
* [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|mini|[[Stadion Rođeni]]]]Dvorana u Kampusu Univerziteta [[Džemal Bijedić]] (bivša vojarna [[JNA]] Sjeverni logor), je dvorana u kojoj svoje domaće utakmice igraju [[bošnjaci|bošnjački]] rukometni i košarkaški klubovi iz Mostara, također služi za treninge.
* Egipatska dvorana je dvorana izgrađena u bivšoj vojarni [[JNA]] Južni logor. Izgrađena je nakon rata donacijama [[Egipat|Arapske Republike Egipat]]. Služi za treninge klubovima iz istočnog dijela grada Mostara.
* Izvan istočnog dijela grada, u naselju [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]] je smješten [[Stadion Rođeni]]. Na tom stadionu svoje domaće nogometne utakmice igra [[FK Velež Mostar|FK Velež]], a stadion može primiti do 7000 gledatelja. Ovaj stadion je alternativno rješenje za spor koji se dugo vremena vodi između FK Veleža i gradskih vlasti. Ugovorom između Zrinjskog i bivše općine Mostar-Jugozapad, Stadion pod Bijelim brijegom je predat na korištenje Zrinjskom na 110 godina.
Osim navedenih, važnijih sportskih objekata, u oba dijela grada su smješteni i ostali sportski objekti poput školskih dvorana i igrališta, natkrivenih igrališta s umjetnom travom i dr.

== Obrazovanje ==
=== Osnovne škole ===
U Mostaru su smještene 24 [[osnovna škola|osnovne škole.]]&lt;ref&gt;[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Osnovne_skole.pdf Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227091100/http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Osnovne_skole.pdf |date=27. veljače 2014. }} Osnovne škole&lt;/ref&gt; 
{{col-begin}}
{{col-3}}
* Osnovna škola [[Antun Branko Šimić|Antuna Branka Šimića]]
* Osnovna škola [[Ilići]]
* Osnovna škola Mustafa Ejubović – Šejh Jujo
* Treća osnovna škola
* Četvrta osnovna škola
* Osnovna škola [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]
* Šesta osnovna škola
* Sedma osnovna škola
* Osnovna škola [[Silvije Strahimir Kranjčević|Silvija Strahimira Kranjčevića]]
{{col-3}}
* Osnovna škola [[Cim]]
* Osnovna škola [[Bartol Kašić|Bartola Kašića]]
* Osnovna škola [[Petar Bakula|Petra Bakule]]
* Osnovna škola Zalik
* Osnovna škola [[Vrapčići (Mostar, BiH)|Vrapčići]]
* Osnovna škola [[Potoci (Mostar, BiH)|Bijelo Polje]]
* Osnovna škola [[Gnojnice (Mostar, BiH)|Gnojnice]]
* Osnovna škola [[Donja Drežnica|Drežnica]]
* Osnovna škola [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]]
{{col-3}}
* Osnovna škola Omer Maksumić
* Osnovna škola [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilije Jakovljevića]]
* Osnovna škola [[Marin Držić|Marina Držića]]
* Osnovna škola [[Kruševo (Mostar, BiH)|Kruševo]]
* Centar za djecu i omladinu s posebnim potrebama Los Rosales
* Osnovna škola za djecu s posebnim potrebama
{{col-end}}

=== Srednje škole ===
U Mostaru je smješteno 19 [[srednja škola|srednjih škola]], od toga 3 gimnazije, 13 strukovnih i 3 umjetničke škole.&lt;ref&gt;[http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Srednje_skole.pdf Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227102145/http://www.mostar.ba/tl_files/Download/Srednje_skole.pdf |date=27. veljače 2014. }} Srednje škole&lt;/ref&gt;
{| cellpadding=&quot;10&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* Srednja medicinska škola
* Srednja elektrotehnička škola 
* Srednja tekstilna i poljoprivredna škola						
* Srednja mašinsko-saobraćajna škola 		  		
* Gimnazija fra [[Grgo Martić|Grge Martića]]
* [[Gimnazija Mostar]]	
* Srednja medicinska škola [[Sestre milosrdnice|Sestara milosrdnica]]				 	
|| 						
* Srednja škola likovnih umjetnosti [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]]	
* Srednja strojarska škola [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]]	
* Srednja građevinska škola [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]] 	
* Srednja turističko-ugostiteljska škola		
* Srednja prometna škola 						
* Srednja elektrotehnička škola [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] 	
||
* Srednja ekonomska škola Joze Martinovića
* Srednja građevinska škola 						
* Srednja ekonomska i turističko-ugostiteljska škola 													
* Druga Gimnazija 							
* Glazbena škola [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajc]]a 						
* Muzička škola I. i II. stupnja							
|}

Od gimnazija, osobito se ističu [[Gimnazija Mostar]] ([http://www.gimnazijamostar.ba/ Gimnazija Mostar]), jedna od najstarijih u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], osnovana 1893., i [[Gimnazija]] [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] ([http://www.gimnazijafgm.info/portal/ Gimnazija fra Grge Martića Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100812094949/http://www.gimnazijafgm.info/portal/ |date=12. kolovoza 2010. }}), osnovana [[1974.]] Ove škole postižu zapažene rezultate na raznim natjecanjima na općinskoj, županijskoj i državnoj razini. Maturanti ovih gimnazija se bez poteškoća upisuju na najbolje fakultete u regiji.
[[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|160 px|Grb Sveučilišta u Mostaru]]

=== Sveučilišta ===
U Mostaru je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[Hrvati|hrvatsko]] sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u Mostaru i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. One su bile zametci današnjega sveučilišta.

Mostar je 1977. postao samostalno visokoučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište Džemal Bijedić. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] (1992. – 1995.). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. U sastavu Sveučilišta u Mostaru djeluju:
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet u Mostaru|Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet]]
* Ekonomski fakultet
* [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru|Filozofski fakultet]] 
* [[Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru|Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti]]
{{col-3}}
* [[Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike u Mostaru|Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike]]
* [[Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije]]
* Medicinski fakultet
* Farmaceutski fakultet
{{col-3}}
* Fakultet zdravstvenih studija
* [[Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru|Pravni fakultet]]
* Akademija likovnih umjetnosti
{{col-end}}

Osim [[hrvat]]skog sveučilišta postoji i [[Sveučilište &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], koje nastavu izvodi na bošnjačkom jeziku. U školskoj 2014./2015. godini u Mostaru je studiralo 14.247 studenata, od čega 10.712 na Sveučištu u Mostaru, 2.522 na Sveučilištu &quot;Džemal Bijedić&quot; i 1013 na privatnim visokoškolskim ustanovama, također na hrvatskom jeziku (Visoka škola &quot;Logos centar&quot; Mostar, Fakultet za menadžment resursa CKM, Fakultet međunarodnih odnosa i diplomacije).&lt;ref&gt;[http://www.fzs.ba/saopcenja/2015/12.3.pdf Upisani studenti na visokoškolskim ustanovama školska 2014./2015. godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120083928/http://fzs.ba/saopcenja/2015/12.3.pdf |date=20. siječnja 2015. }} Federalni zavod za statistiku, 15. siječnja 2015.&lt;/ref&gt; Sveučilište u Mostaru je treće najveće sveučilište u državi po broju studenata (nakon sarajevskog i banjolučkog), a 17 % studenata dolazi iz susjedne Hrvatske.&lt;ref&gt;Jurica Gudelj: [http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/nova-akademska-godina-u-mostaru-vise-od-21000-studenata Nova akademska godina: U Mostaru više od 21.000 studenata]. Oslobođenje, 4. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Gospodarski razvoj Mostara počinje još u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] kada kroz zapadni dio Mostara prolazi tadašnja uskotračna pruga [[Sarajevo]]-Mostar-[[Ploče]]. U bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] grad se sve više razvija. Grade se velike tvornice ([[Aluminij Mostar|Aluminijski kombinat]], [[Soko]], Hepok kasnije Apro, Mostarska vinarija, [[Tvornica duhana Mostar]], hidroelektrane na Neretvi, Unis, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, [[Rudnik mrkog ugljena Mostar|Rudnik mrkog ugljena]], Žitopromet itd.) koje zapošljavaju velik broj radnika.&lt;ref name =&quot;Mostar&quot; /&gt; Mostar postaje gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]]. [[Željeznička pruga]], sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a sve se više razvija i širi zapadni dio grada. U zapadnom dijelu grada prave se nove gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, škole i bolnice. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća s područja Mostara: Vranica i Hercegovina. U mostarskim ugljenim bazenima postoje naslage ugljena.

Prerađivao se duhan, razvijeno je bilo vinogradarstvo ([[žilavka]], [[blatina]]) i voćarstvo (trešnja, breskva i dr.), obojena metalurgija (aluminij), tekstilna industrija s predionicom pamuka, prehrambena (konzerviranje voća i povrća), metalna i drvna industrija, proizvodnja građevnoga materijala, hortikultura.&lt;ref name =&quot;HELZMK&quot; /&gt; Industrija je teško stradala u ratu.&lt;ref name =&quot;Proleksis&quot; /&gt; Mostar je i danas gospodarsko središte [[Hercegovina|Hercegovine]]. Brojne tvrtke iz doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] (Tvornica duhana Mostar, Soko, Tvornica prediva i pamuka Đuro Salaj, Unis, Rudnik mrkog uglja i Žitopromet) su propale, a neke su u stečaju ili slabo posluju (Hepok, Mostarska vinarija).

Jedina tvrtka iz doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], koja i danas dobro posluje je [[Aluminij Mostar|Aluminij]] (Aluminijski kombinat). Aluminij je danas najjača bosanskohercegovačka tvrtka i najveći [[BiH|bosanskohercegovački]] izvoznik. Tvrtka svake godine ruši rekorde u broju proizvedenog aluminija i aluminijskih legura, a posluje i surađuje s vodećim svjetskim korporacijama kao što su [[Daimler AG|Daimler Chrysler]] i PSA. Tvrtku drže [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovački Hrvati]], a značajan udjel u njoj ima i [[Hrvatska]] te šibenski TLM.

U Mostaru je sjedište [[HT Eronet|Hrvatskih telekomunikacija Mostar]], operatera fiksne i mobilne telefonije u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], Hrvatske pošte Mostar, jedne od tri javne poštanske administracije u Bosni i Hercegovini i [[Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne|Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne]], jedne od tri nacionalne elektroenergetske tvrtke u Bosni i Hercegovini. Razvijen je i [[turizam]], pogotovo nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu [[UNESCO]]-a.

U Mostaru se svake godine održava [[Mostarski sajam|Međunarodni sajam gospodarstva Mostar]], po broju izlagača i posjetitelja, svakako najuspješnija sajamska izložba u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Prvi sajam je održan [[1997.]] godine. Sajam se sastoji od nekoliko manjih izložbi: Sajma gospodarstva, Sajma vina, Sajma knjige i Gastro dana.

== Promet ==
Mostar je važno prometno čvorište. Kroz Mostar prolazi magistralna cesta M17 (međunarodni naziv E73), najvažnija prometnica u [[BiH]] koja povezuje luku [[Ploče]] i [[Metković]] s Mostarom i [[Sarajevo]]m i [[željeznička pruga]] [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Mostar – Sarajevo]], također jedna od najvažnijih željezničkih pruga u [[BiH]]. U samom gradu su smještena dva [[autobus]]na kolodvora i jedna željeznička stanica. U [[Ortiješ]]u, južnom predgrađu Mostara, nalazi se [[Zračna luka Mostar]]. Održava se linija [[Pescara]]-Mostar, važna zbog turizma.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;

Javni gradski promet u doba bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] je obavljalo poduzeće Autoprijevoz, a danas to obavlja tvrtka Mostar bus koja radi pod Gradskom upravom. Mostar bus je prepoznatljiv po svojim žutim autobusima koje je dobio kao donaciju od [[Japan]]a. Međunarodni cestovni promet obavljaju tvrtke Globtour iz [[Međugorje|Međugorja]], Autoherc iz [[Grude|Gruda]], Centrotrans iz [[Sarajevo|Sarajeva]] te mostarski Autoprijevoz i dr.

== Gradovi prijatelji ==
Mostar ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:&lt;ref&gt;[http://www.mostar.ba/gradovi-prijatelji.html Mostar.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160410164627/http://www.mostar.ba/gradovi-prijatelji.html |date=10. travnja 2016. }} Gradovi prijatelji&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tomislav Glamuzina, [https://www.fena.ba/article/1572875/mostar-se-pobratimio-s-bassano-del-grappom-najavljena-suradnja-na-raznim-projektima Mostar se 'pobratimio' s Bassano del Grappom, najavljena suradnja na raznim projektima], FENA, objavljeno 24. ožujka 2024., pristupljeno 24. ožujka 2024.&lt;/ref&gt;
{{div col|cols=3}}
*{{Z|JOR}} [[Amman]], [[Jordan]]
*{{Z|ITA}} [[Arsoli]], [[Italija]]
*{{Z|ITA}} [[Bassano del Grappa]], [[Italija]]
*{{Z|NJE}} [[Heidelberg]], [[Njemačka]]
*{{Z|TUR}} [[Izmir]], [[Turska]]
*{{Z|MAĐ}} [[Kapošvar]], [[Mađarska]]
*{{Z|TUR}} [[Kayseri]], [[Turska]]
*{{Z|NOR}} [[Orkdal]], [[Norveška]]
*{{Z|SRB}} [[Kragujevac]], [[Srbija]]
*{{Z|FRA}} [[Millau]], [[Francuska]]
*{{Z|ITA}} [[Montegrotto Terme]], [[Italija]]
*{{Z|HRV}} [[Split]], [[Hrvatska]]
*{{Z|SRB}} [[Tutin (općina)|Tutin]], [[Srbija]]
*{{Z|DAN}} [[Vejle]], [[Danska]]
*{{Z|HRV}} [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
*{{Z|KIN}} [[Yinchuan]], [[Kina]]
{{div col end}}

== Spomenici i znamenitosti ==
* [[Stari grad (Mostar)|Stari grad]] – povijesna četvrt grada sa [[Stari most u Mostaru|Starim mostom]] i nizom ostalih sadržaja iz bogate povijesti grada. Osim Starog mosta, u starom dijelu Mostara se nalaze i druge važne znamenitosti, poput Krive ćuprije, kula oko Starog mosta, Tabhane, ulice Kujundžiluk, hotela Ruže i mnogih drugih. Upravo je hotel Ruža razlog zbog čega je Mostaru prijetilo skidanje s popisa svjetske baštine. Investitor će morati ukloniti 1072 kvadrata hotela Ruže, i to na lamelama A i B te krova na hotelskom bazenu, kako bi se hotel Ruža uskladio s ambijentom stare jezgre grada.
* [[Karađoz-begova džamija u Mostaru|Karađoz-begova džamija]] – najstarija i najljepša džamija u [[Hercegovina|Hercegovini]].
* [[Bišćevića sokak (Mostar)|Bišćevića sokak]] – ulica s poznatom kućom iz osmanlijskog razdoblja (Bišćevića kuća). 
* Povijesno naselje [[Brankovac (Mostar, BiH)|Brankovac]], s kućama i avlijama (dvorištima) starih mostarskih obitelji, građeno u [[osmansko graditeljstvo|osmanlijskom stilu]].
* Mostar je poznat po svojim [[most]]ovima, osim Starog mosta u urbanoj zoni grada nalaze se još: [[Most Musala (Mostar)|Most Musala]] ([[1882.]]), [[Lučki most (Mostar)|Lučki most]] ([[1913.]]) i [[Carinski most (Mostar)|Carinski most]] ([[1917.]]), izgrađeni u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]], a nekoliko puta su bili srušeni te novije izgrađeni [[Most Bunur (Mostar)|Most Bunur]] ([[1998.]]) i [[Novi Most (Mostar)|Novi Most]] ([[2018.]]) koji je nedavno dovršen.
* [[Crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru|Crkva svetog Petra i Pavla]] – [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|franjevačka]] crkva, s najvišim [[zvonik]]om u Bosni i Hercegovini. Teško je stradala u posljednjem ratu, ali je ponovno izgrađena.
* [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|Katedrala Marije Majke Crkve]] – katedralna crkva mostarsko-duvanjskoga biskupa odnosno [[crkva]] matica [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]]. 
* [[Saborna crkva u Mostaru]] – prije rata slovila je za jedan od najljepših pravoslavnih hramova na ovom dijelu Balkana. Crkva, kao posljednje srpsko uporište u gradu je teško stradala u ratu, a uskoro bi trebala završiti njezina obnova.&lt;ref&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/region/2964275/obnova-saborne-crkva-u-mostaru-blizi-se-kraju.html Obnova Saborne crkve u Mostaru bliži se kraju], rts.rs, pristupljeno 8. rujna 2018.&lt;/ref&gt;
* [[Španjolski trg u Mostaru|Španjolski trg]] – središnji gradski trg. Na njemu se nalazi [[Gimnazija Mostar]], jedna od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda i [[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru|Hrvatsko narodno kazalište]] koje je još u izgradnji. Trg je u posljednjem ratu bio crta razgraničenja između [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bošnjaci|Bošnjaka]], a i danas su česti incidenti na njemu. Grad Mostar odlučio je [[12. listopada]] [[1995.]] godine dati glavnom gradskom trgu ime Španjolski trg, u spomen na 21 poginulog španjolskog vojnika pri [[UNPROFOR]]-u u ratu u Bosni i Hercegovini.
* [[Trg hrvatskih velikana u Mostaru|Trg hrvatskih velikana]] (Rondo) – glavni trg u zapadnom dijelu grada. Izgrađen je u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]], a s kružnog toka trga nastavlja se 6 aleja. Na Trgu hrvatskih velikana se nalazi [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]], izuzetno važan za održavanje kulturnih i drugih manifestacija u gradu Mostaru i Stambeno-prodajni centar Rondo, jedan od najvećih trgovačkih centara u urbanoj zoni Mostara.
* [[Trg Musala u Mostaru|Trg Musala]] – glavni trg u istočnom dijelu grada. Izgrađen je u [[Austro-Ugarska|austro-ugarsko doba]]. U neposrednoj blizini trga Musale, nalazi se hotel Neretva, jedna od najljepših građevina iz austro-ugarskog perioda koja je teško stradala u posljednjem ratu. U tijeku je obnova toga hotela.
* Gradski park [[Park Zrinjevac u Mostaru|Zrinjevac]] – središnji gradski park u Mostaru. Nalazi se između Trga hrvatskih velikana i Španjolskog trga. [[2007.]] godine park je u potpunosti revitaliziran i obnovljen i danas je to omiljeno mjesto za šetnju i odmor Mostaraca.
* Katolički [[Milenijski križ (Hum)|križ]] na brdu Hum iznad Mostara, zvan [[Milenijski križ (Hum)|Milenijski križ]]. Visok je 33 metra, a izgrađen je kao simbol jubileja dvije tisuće godina [[kršćanstvo|kršćanstva]], ali i simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad prošao u svojoj novijoj povijesti. Križ je vidljiv iz svakog dijela grada Mostara, kao i iz južnih predgrađa Mostara.
* Prije rata jedan od simbola grada na Neretvi je bilo [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizansko groblje]]. To spomen-groblje je izgrađeno u doba [[SFRJ|bivše Jugoslavije]], u čast svim Mostarcima poginulim u [[narodnooslobodilački pokret|NOB]]-u. Nažalost, sagrađeno je 1960-ih na mjestu masovne grobnice nepodobnih građana koje su partizani pobili krajem Drugog svjetskog rata. Danas je groblje petkom i vikendom okupljalište razuzdane mladeži, a ponekad i narkomana. Mnogi spomenici su uništeni, a brojni su išarani. [[2006.]] godine groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom, a sredinom [[2008.]] godine počela je njegova obnova.

===Galerija===
&lt;gallery&gt;
Slika: Franjevačka crkva.jpg|[[Crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru|Crkva sv. Petra i Pavla]], s najvišim zvonikom u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]
Slika: Humski_križ.jpg|[[Milenijski križ (Hum)|Križ]] na brdu Hum, visok 33 metra
Slika: Puente de Mostar.JPG|[[Stari most u Mostaru|Stari most]] s kulama: Tarom, Helebijom i Hercegušom
Slika: Mostar Alte Narentabruecke 1900.jpg|[[Stari most u Mostaru|Stari most]], slika iz [[1900.]]
Slika: Cafe Luft Mostar-1900.jpg|Stara mostarska tržnica, period [[1890.]] – [[1900.]]
Slika: Mostar-1900.jpg|Mostarci početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]]
Slika: Mostar Stari 2.jpg|Stari dio grada Mostara
Slika: Kriva Ćuprija.jpg|Kriva ćuprija na Radobolji, desnoj pritoci [[Neretva|Neretve]]
Slika: Kujundžiluk.jpg|Ulica Kujundžiluk sa starim kujundžijskim radnjama
Slika: Carinski most.jpg|Carinski most, izgrađen [[1917.]]
Slika: Hotel Neretva-1900.jpg|Hotel Neretva i most Musala, period [[1890.]] – [[1900.]]
Slika: Mostar1890-1900.jpg|[[Stari most u Mostaru|Stari most]] i Saborna crkva, period [[1890.]] – [[1900.]]
Slika: HD herceg S. Kosača.jpg|[[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]]
Slika: Mostar - Bosnia - Park and Ruined Building - 2007.jpg|Gradski park Zrinjevac i ''Staklena'' banka u pozadini
Slika: Stara Gimnazija Mostar.JPG|Gimnazija Mostar 
&lt;/gallery&gt;

=== Mostarski parkovi ===
Mostar je nekada obilovao zelenim površinama. Godine 1968. bilo je izgrađeno 6 [[park]]ova na ukupnoj površini od 43255 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a u njima je bilo 2919 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; cvijeća. Nije bilo mnogo parkova, ali su bili održavani. Cvijeća i drugog zelenila bilo je posvuda. Prijeratni fond zelenih površina bio je 486 369 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a čega [[cvjetnjak]]a zasađenih na 5041 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Mostar je bio na proljeće poznat po baščama i beharu. Razvoj grada i urbanizacija oduzele su gradu zelene površine, pa su preostale bašče zapuštene i u fazi degradacije. Od cvjetnjaka danas su samo tragovi. Drvoredi su 2004. bili u iznimno lošem stanju. U drvoredima su pojedina stogodišnja stabla odumirala ponajviše zbog neodgovarajuće i zakašnjele sanacije manjih oštećenja, neadekvatne zaštite od štetnika, neprimjerene sječe velikih grana radi regulacije prometa, prekomjerna povećanja asfaltnih površina unutar drvoreda preko 95 posto, mehaničkih oštećenja kore debla uzrokovane prometalima, površinskih ili dubljih zasjekotina. Drvorede ne pilaju stručne osobe, česta je nestručna rezidba. Gradnja objekata u gradu je na štetu zelenih površina. Podignuti su i razni bespravni objekti, na djelu je devastacija parkova i grad se maćehinski odnosi. Na nekadašnjih šest parkova rastu same zgrade. [[Park Zrinjevac u Mostaru|Park Zrinjevac]] donekle je saniran.&lt;ref&gt;[https://www.bljesak.info/business/flash/mostar-je-imao-sest-parkova-danas-na-njima-rastu-zgrade/154066 Bljesak.info] Sa.M. ''Mostar je imao šest parkova, danas na njima rastu zgrade'' 11. travnja 2016. (pristupljeno 13. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
*&quot;Mostar u slici i riječi&quot; 2008., Grupa autora, izdavač Stanek, {{ISBN|9789958906602}}, hrvatski jezik, str. 300 – službena monografija Grada Mostara
* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* Internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Mostar}}
* {{wikivoyage|Mostar}}
* [http://www.mostar.ba/ Grad Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921183451/https://www.mostar.ba/ |date=21. rujna 2020. }} službene stranice
* [http://www.turizam.mostar.ba Grad Mostar] turistički portal 
* [http://www.openstreetmap.org/?lat=43.3446&amp;lon=17.8054&amp;zoom=14&amp;layers=M OpenStreetMap] karta grada 
* [http://www.vlada-hnz-k.ba/home.php?mod=home&amp;jezik=0 Vlada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080416014648/http://www.vlada-hnz-k.ba/home.php?mod=home&amp;jezik=0 |date=16. travnja 2008. }} Hercegovačko-neretvanske županije
* [http://www.hercegovina.ba/hrv/index.html Turistička zajednica HNŽ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080415200440/http://www.hercegovina.ba/hrv/index.html |date=15. travnja 2008.}} službene stranice

{{Mostar}}
{{Hercegovina}}
{{BiH}}
{{Neretva}}
{{Svjetska baština u BiH}}

[[Kategorija:Mostar| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>o9dw5hso3og9kqkvqb1hrm6kb918cwx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C (programski jezik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11198</id>
    <revision>
      <id>7567508</id>
      <parentid>7449624</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:28:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>20Niko10</username>
        <id>358251</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodaj link</comment>
      <origin>7567508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25139" sha1="ogxdg5nia1twr9496nhi5j1c172hfff" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''C''' je preceduralni [[programski jezik]] osmišljen [[1972.]] u [[AT&amp;T]] [[Bell Labs]]. Korišten je za programiranje [[Operacijski sustav|operativnih sustava]], [[Kompilator|kompilatora]], [[Videoigra|videoigara]], [[Računalne mreže|računalnih mreža]], [[Ugrađene sustave|ugrađenih sustava]], [[baza podataka]], [[Upravljački program|upravljačkih programa]], [[Programski jezik|programskih jezika]] kao što su [[Python (programski jezik)|Python]] i [[Lua]], [[Firmware|firmwarea]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=What Is the C Programming Language Used For Today {{!}} Toptal®|url=https://www.toptal.com/developers/c/after-all-these-years-the-world-is-still-powered-by-c-programming|access-date=2026-04-30|website=Toptal Engineering Blog|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-03-31|title=Uses of C Language: A Comprehensive Guide for Developers|url=https://www.upgrad.com/blog/uses-of-c-language/|access-date=2026-04-30|website=upGrad blog|language=en}}&lt;/ref&gt; Tijekom razvoja '''C''' je postao popularan zbog efikasnosti, [[Prenosivost (softver)|prenosivosti]], fleksibilnosti i utjecao je na dizajn modernih programskih jezika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-07-15|title=Why C Remains a Relevant Programming Language After 50 Years|url=https://blogs.dal.ca/openthink/why-c-remains-a-relevant-programming-language-after-50-years/|access-date=2026-04-30|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-06-20|title=History and Applications of C|url=https://www.geeksforgeeks.org/c/history-and-application-of-c/|access-date=2026-04-30|website=GeeksforGeeks|language=en}}&lt;/ref&gt; Za razliku od drugih programskih jezika, '''C''' omogućava komuciranje i upravljanje [[Hardver|hardverom]] uz visoke performanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=J|first=Mubeen|date=2023-12-24|title=Why is C The Most Preferred Language for Embedded Systems?|url=https://www.emertxe.com/blog/embedded-systems-design/2023/08/24/why-is-c-the-most-preferred-language-for-embedded-systems/|access-date=2026-05-01|language=en-US}}&lt;/ref&gt; 

==Povijest razvoja==

Autor ovog programskog jezika je [[Dennis Ritchie]], no značajan doprinos nastanku '''C'''-a dali su [[Ken Thompson]] kao autor programskog jezika [[B (programski jezik)|B]] i [[Martin Richards]], autor programskog jezika [[BCPL]]. Ritchie je stvorio ovaj programski jezik za rješavanje praktičnih problema kodiranja [[Sistemski program|sistemskih programa]] i jezgre [[operacijski sustav|operacijskog sustava]] [[UNIX]], koji je praktički u cijelosti napisan u '''C'''-u.

[[Datoteka:Ken Thompson and Dennis Ritchie.jpg|desno|mini|Dennis Ritchie i Ken Thompson]]

Programski jezik '''C''' dosta se mijenjao tijekom [[godina]] te je u više navrata neformalno i formalno standardiziran. Prva važnija inačica poznata je pod nazivom &quot;K&amp;R '''C'''&quot;, što je [[Engleski jezik|engl]]. kratica [[prezime]]na dvaju autora najpoznatijeg '''C''' priručnika &quot;The C Programming Language&quot;, a to su [[Brian Kernighan]] i Dennis Ritchie. Prvo izdanje te vrlo sažeto i precizno pisane [[Knjiga|knjige]] koje datira iz [[1978.]] godine ujedno je [[de facto]] standardiziralo jezik u 70-ima. Drugo izdanje iz [[1988.]] godine opisuje &quot;'''ANSI C'''&quot;, standard kojeg je [[1983.]] godine definirao [[SAD|američki]] nacionalni institut za standardizaciju, a koji je i danas podržan. Godine [[1999.]] je donesen ''ISO/IEC 9899:1999'' ili ga &quot;'''C99'''&quot;. Krajem 2011. usvojen je ''ISO/IEC 9899:2011'', poznat kao &quot;'''C11'''&quot;, 2018. je donesen ([[2017.]] je počeo razvoj) ''ISO/IEC 9899:2018'' ili ga &quot;'''C17'''&quot;.

Kao jedan od najvažnijih jezika u povijesti komercijalne [[Računalo|računalne]] industrije, '''C''' je do danas ostao jedini programski jezik prilagođen za sve računalne platforme, od malih sustava pa do mrežnih superračunala. Programi napisani u njemu vrlo su bliski načinu rada [[hardver]]a te u načelu zahtijevaju od programera dobro razumijevanje rada [[Procesor (računarstvo)|procesor]]a, [[Memorija (računala)|memorije]], [[I/O|ulazno-izlaznih sklopova]] itd. No, rad s registrima procesora i adresiranje memorije apstrahirani su pomoću koncepta varijabli i pokazivača što uz eksplicitne kontrolne strukture i funkcije znatno olakšava programiranje u odnosu na izravno programiranje u strojnim jezicima.
[[Datoteka:The_C_Programming_Language,_First_Edition_Cover_(2).svg|mini|desno|250px|Prvo izdanje knjige ''Programski jezik C'', autora Kernighana i Ritchieja]]

==Proširivanje na objektno orijentirano programiranje ==

Tijekom [[1980-ih]], [[Bjarne Stroustrup]] zajedno s drugim istraživačima u Bell Labs proširuje '''C''' dodavajući sposobnosti [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentiranog programiranja]], a naziv ovog novog programskog jezika je [[C Plus Plus|C++]]. Nažalost, takva kompatibilnost također podrazumijeva da su problemi koje programiranje u '''C'''-u nosi sa sobom naslijeđeni u [[C++]]-u. Efikasno i sigurno programiranje u '''C'''-u vrlo je zahtjevna vještina koja traži višegodišnje iskustvo pa je stoga '''C''' jezik koji se ne preporučuje početnicima, posebice ako im programiranje nije primarni posao.

==Uporaba==

'''C''' je jezik opće namjene, što znači da se u njemu može napraviti apsolutno sve: od rješavanja [[zadatak]]a, do pisanja ''drivera'', [[Operacijski sustav|operacijskih susatava]], [[tekst procesor]]a ili [[Računalna igra|igara]]. '''C''', kao jezik, ni u čemu ne ograničava. Omogućuje i uključivanje naredbi pisanih asemblerski, zbog čega je zajedno s mogućnošću direktnog pristupa pojedinim [[bit]]ovima, [[bajt]]ovima ili cijelim blokovima memorije, pogodan za pisanje sistemskog [[softver]]a. Zbog tih karakteristika '''C''' je među popularnijim [[Programski jezik|programskim jezicima]] i rabe ga mnogi [[programer]]i. Rezultat toga je postojanje velikog broja prevoditelja za '''C''' i alata te stalno dostupne pomoći na [[internet]]u. Programi pisani u '''C'''-u su prenosivi (mogu se prevoditi i izvršavati na različitim porodicama računala uz minimalne ili nikakve ispravke) i obično su vrlo brzi. Postoje mnogi [[jezični prevoditelj|prevoditelji]] za jezik '''C''', a jedan od najkorištenijih je [[GNU C Compiler]] i [[Clang]].

== Problemi ==

Mnogobrojni problemi vezani prije svega za upravljanje memorijom koje programer mora sam eksplicitno kodirati razlog su da je danas većina novih korisničkih aplikacija napisana u nekom modernijem jeziku koji ima ugrađeno automatsko upravljanje memorijom (engl. garbage collection), ne dopušta izravan rad s memorijom pomoću pokazivača te ima podršku za upravljanje kodom odnosno njegovom okolinom za vrijeme njegova izvođenja. Danas se relativno rijetko ukazuje potreba za pisanjem novih korisničkih aplikacija izravno u '''C'''-u, pa čak i u vrlo malim sustavima kao što su primjerice [[mobilni telefon]]i. Glavno područje njegove uporabe su sistemski programi na strani poslužitelja (engl. servers), programi prevoditelji (engl. compilers) i jezgre operativnih sustava (engl. operating system kernels), gdje je potreba za najvećom mogućom brzinom izvođenja, efikasnom kontrolom resursa i izravnom kontrolom hardvera od primarne važnosti.

==Standardi i skup znakova==
{{Proširi popis}}

===K&amp;R C===
'''K&amp;R C''' je verzija '''C'''-a koja nije standardizirana i odnosi se na knjigu &quot;[[The C Programming language]]&quot; [[Dennis Ritchie]]-a i [[Brian Kernighan|Brian Kernighana]] objavljenu [[1978.]] Smatra se prvi originalni oblik '''C'''-a. '''K&amp;R C''' je nazvan po autorima Kernighan &amp; Ritchie.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2013-09-01|title=ANSI C vs K&amp;R C|url=https://www.sanfoundry.com/difference-between-ansi-c-knr-c/|access-date=2026-05-01|website=Sanfoundry|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

===ISO C / ANSI C / C89 ===
Prva standardna verzija '''C'''-a je bila odobrena od [[American National Standards Institute]](ANSI) [[1989.]] i poslije od [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|međunarodne organizacija za normizaciju]](ISO) [[1990.]] pod [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]] Standard ISO/IEC 9899:1990.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=5. siječnja 2005.|title=The Standard C|url=https://www.iso-9899.info/wiki/The_Standard|url-status=live|access-date=1. svibnja 2026.|website=The Standard C}}&lt;/ref&gt;

=== C99 ===
Standardna verzija '''C'''-a odobrena je od [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|međunarodne organizacije za normizaciju]](ISO) [[1999.]] pod [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]] Standard ISO/IEC 9899:1999. Dodaje nove značajke za upotrebiti: &quot;[[Variable-Length Arrays]]&quot; i &quot;[[Flexible Array Members]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2020-02-14|title=Introduction to the C99 Programming Language : Part I|url=https://www.geeksforgeeks.org/c/introduction-to-the-c99-programming-language-part-i/|access-date=2026-05-01|website=GeeksforGeeks|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== C11 ===

=== C17 ===

=== C23 ===

=== C2Y ===
'''C2Y''' verzija '''C'''-a je budući novi [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]] Standard u kojem se planira nove značajke, reviziju ili uvođenja novih ključnih riječi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=6 studenog 2023|title=A proposal for C2Y|url=https://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg14/www/docs/n3176.pdf|url-status=live|access-date=2 svibnja 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Skup znakova ===
Osnovni skup znakova u programskom jeziku C sastavljen je od sljedećih:
* Malo i veliko slova abecede: &lt;code&gt;a&lt;/code&gt;–&lt;code&gt;z&lt;/code&gt; &lt;code&gt;A&lt;/code&gt;–&lt;code&gt;Z&lt;/code&gt;
* Brojevi: &lt;code&gt;0&lt;/code&gt;–&lt;code&gt;9&lt;/code&gt;
* Posebni znakovi &lt;code&gt;! &quot; # % &amp; ' ( ) * + , - . / : ; &lt; = &gt; ? [ \ ] ^ _ { | } ~&lt;/code&gt;
Prije pojave standarda '''C11''' u programskom jeziku '''C''' u standardu nije bilo moguće umetnuti posebne znakove koji nisu bili u [[Američki standardni znakovnik za razmjenu informacija|ANCII]]. Ratifikacijom standard '''C11''' sada je moguće umetnuti posebne znakove ([[UTF-8]]) u heksadecimalnom obliku &lt;code&gt;\uXXXX&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;\UXXXXXXXX&lt;/code&gt;.

==Ključne riječi==

Programski jezik '''C''' u standardu '''C89''' ima samo 32 ključne riječi, ove riječi nije moguće primijeniti za variable ili za neke druge svrhe kao recimo imena funkcija, konstanti ili slično:

{{col-begin}}
{{col-break|width=20%}}
:&lt;code&gt;auto&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;break&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;case&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;char&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;const&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;continue&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;default&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;do&lt;/code&gt;
{{col-break|width=20%}}
:&lt;code&gt;[[double precision|double]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;else&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[enumerated type|enum]]&lt;/code&gt;
:[[External variable|&lt;code&gt;extern&lt;/code&gt;]]
:&lt;code&gt;[[floating point|float]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[for loop|for]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[goto]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;if&lt;/code&gt;
{{col-break|width=20%}}
:&lt;code&gt;int&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[long integer|long]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;register&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;return&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[short integer|short]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;signed&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[sizeof]]&lt;/code&gt;
:[[Static (keyword)|&lt;code&gt;static&lt;/code&gt;]]
{{col-break}}
:&lt;code&gt;[[struct (C programming language)|struct]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[switch statement|switch]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;typedef&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;union&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;unsigned&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[void type|void]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[volatile variable|volatile]]&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[while loop|while]]&lt;/code&gt;
{{col-end}}

Stadardom '''C99''' dodaje se još 5 novih riječi:

{{col-begin}}
{{col-break|width=20%}}
:&lt;code&gt;_Bool&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;_Complex&lt;/code&gt;
{{col-break|width=20%}}
:&lt;code&gt;_Imaginary&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;[[Inline function|inline]]&lt;/code&gt;
{{col-break}}
:&lt;code&gt;[[restrict]]&lt;/code&gt;
{{col-end}}

Standardom '''C11''' dodaje se još 7 novih riječi:

{{col-begin}}
{{col-break|width=20%}}
:&lt;code&gt;_Alignas&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;_Alignof&lt;/code&gt;
{{col-break|width=20%}}
:&lt;code&gt;_Atomic&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;_Generic&lt;/code&gt;
{{col-break|width=20%}}
:&lt;code&gt;_Noreturn&lt;/code&gt;
:&lt;code&gt;_Static_assert&lt;/code&gt;
{{col-break}}
:&lt;code&gt;_Thread_local&lt;/code&gt;
{{col-end}}

== Struktura programa pisanog u C-u ==

Najjednostavniji program je onaj koji zadani tekst ispisuje na ekran. Da bi se mogao ispravno napisati čak i tako jednostavan program, potrebno je poznavati strukturu programa odabranog programskog jezika.

Struktura programa odnosi se na način pisanja programa i ako se ona ne poštuje, program neće raditi, bez obzira na to što su uporabljene sve potrebne naredbe. 
Svaki program pisan u programskom jeziku C sastavljen je od niza [[funkcija (programiranje)|funkcija]]. Glavna i jedina obavezna funkcija u programu je funkcija '''main( )'''. Program se može sastojati i od većeg broja funkcija.

Bitna razlika između C-a i ostalih [[Programski jezik|programskih jezika]] je u tome što u C-u ne postoje ugrađene funkcije. One se nalaze u bibliotekama funkcija koje se isporučuju zajedno s prevoditeljem. Biblioteke funkcija nastale su standardizacijom C-a, pa je dovoljno na početku programa najaviti da će se upotrebljavati određena biblioteka i u cijelom programu dostupne su sve funkcije koje se u njoj nalaze. Tako se biblioteka u kojoj se nalaze funkcije za ulaz i izlaz podataka naziva [[stdio.h]], [[matematika|matematičke]] funkcije nalaze se u biblioteci ''math.h'', a funkcije za rad sa znakovnim [[varijabla]]ma u biblioteci ''string.h''.

Na početku svakog C programa uobičajeno je pisati pretprocesorske naredbe kojima se pozivaju biblioteke funkcija koje se rabe u programu. Opći oblik te naredbe je: '''#naredba parametri'''. Najčešće upotrebljavana pretprocesorska naredba je: '''#include &lt;ime datoteke&gt;''' i obavezno se piše prije funkcije ''main( )''. Prevođenjem programa na mjesto naredbe #include kopira se sadržaj navedene datoteke.

Isto tako, prije samog pisanja programa treba istaknuti da se programi napisani u C-u sastoje od niza međusobno povezanih funkcija čiji broj nije ograničen. U svakom programu je obavezna samo jedna funkcija - funkcija '''main( )''' koja označava mjesto na kojem počinje izvršavanje programa. Početak i kraj funkcije označava se vitičastim zagradama. 
Nakon svake naredbe u C-u mora stajati znak ''';''' koji (kao i u [[Pascal (programski jezik)|Pascal]]u) označava kraj jedne i početak druge naredbe.

== Programski primjer ==
'''Primjer''': korisnik unosi 2 broja, a nakon unosa na zaslonu se ispisuje njihov zbroj:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;c&quot;&gt;
#include &lt;stdio.h&gt; // Dodaj osnovnu biblioteku.

int main(void) { // Glavna Funkcija za pokretanje programa.
	int a, b;
	scanf(&quot;Prvi broj  %d&quot;,&amp;a); // Pitaj korisnika za prvi broj.
    scanf(&quot;Drugi broj %d&quot;,&amp;b); // Pitaj korisnika za drugi broj.
	printf(&quot;Njihov zbroj je = %d\n&quot;,a+b); // Isprintaj zbroj.
	return 0; // Izađi iz programa.
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;'''Primjer''': Ispiši &quot;[[&quot;Hello, World!&quot;|Pozdrav, svijete!]]&quot;:&lt;syntaxhighlight lang=&quot;c&quot;&gt;
#include &lt;stdio.h&gt; // Dodaj osnovnu biblioteku.

int main() { // Glavna funkcija za pokretanje programa.
    printf(&quot;Pozdrav, svijete!\n&quot;); // Isprintaj.
    return 0; // Izađi iz programa.
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

== Vrste podataka ==

Namjena svakog programa jest obrada [[podatak]]a i prikaz [[rezultat]]a te obrade (ispis dobivenih vrijednosti). Pri ispisu vrijednosti potrebno je definirati format ispisa. Njime se oblikuje način ispisa vrijednosti. Pojam formata usko je vezan za tipove podataka.

Podaci u '''C'''-u mogu biti:

* [[Cijeli brojevi|cjelobrojni]] (int)
* [[Realni broj|realni]] (float)
* realni dvostruke točnosti (double)
* znakovni (char)
* tip podataka koji ne sadržava vrijednost (void)

Svaki od navedenih može biti s predznakom (signed) ili bez njega (unsigned). Opsegvrijednosti se može odrediti parametrima ''short'' i ''long'', koji određuju krajnje vrijednosti svakog tipa. Razlika među njima je u broju [[bit]]ova koje zauzimaju prilikom zapisa u [[Memorija (računala)|memoriji]]:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! !! Tip podataka 
!Vrsta
!Predznak!! Duljina (broj bajtova)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;https://msdn.microsoft.com/en-us/library/s3f49ktz.aspx&lt;/ref&gt;!! Opseg&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
|-
! 1
| rowspan=&quot;5&quot; | int
| rowspan=&quot;2&quot; |short
|signed|| 2 || -32768 do 32767
|-
!
!unsigned
!2
!0 do 65.535
|-
!
! rowspan=&quot;2&quot; |'''long'''
!signed
!4
!–2.147.483.648 do 2.147.483.647
|-
!
!unsigned
!4
!0 do 4.294.967.295
|-
!
! rowspan=&quot;2&quot; |long long
!signed
!8
!–9.223.372.036.854.775.808 do 9.223.372.036.854.775.807
|-
!
!
!unsigned
!8
!0 do 18.446.744.073.709.551.615
|-
! 2
| float
|
||| 4 || -3.4·10&lt;sup&gt;−38&lt;/sup&gt; do 3.4·10&lt;sup&gt;38&lt;/sup&gt;
|-
! 3
| double
|
||| 8 || -1.7·10&lt;sup&gt;−308&lt;/sup&gt; do 1.7·10&lt;sup&gt;308&lt;/sup&gt;
|-
! 4
| rowspan=&quot;2&quot; | char
| rowspan=&quot;2&quot; |long
|signed|| 1 || -128 do 127
|-
!
|unsigned
!1
!0 do 255
|-
!5
!bool
!
!
!1
!true (1) ili false (0)
|-
! 6
| void
|
||| 0 || bez vrijednosti
|}

Za ispis vrijednosti upotrebljava se funkcija '''printf( )''' koja je oblika:&lt;syntaxhighlight lang=&quot;c&quot;&gt;
printf(&quot;lista formata&quot;, lista varijabli);
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Najčešće korištene oznake formata za ispis:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! !! Format !! Značenje
|-
! 1
| %c|| oznaka formata za ispis jednog znaka
|-
! 2
| %d|| ispis cijelog broja
|-
! 3
| %f|| ispis realnog broja
|-
! 4
| %lf|| ispis realnog broja tipa double
|-
! 5
| %s|| ispis niza znakova
|-
! 6
| %e|| ispis realnog broja u E-notaciji
|}

Izgled ispisa na zaslonu uređuje se unutar dvostrukih navodnika, a u listi varijabli dolazi samo popis varijabli. To prilično olakšava rad s kombiniranim ispisom, jer nema mnogo kompliciranja i kombiniranja naovodnika i zareza kao u ostalim programskim jezicima. Unutar navodnika kreira se izgled ispisa na ekran, a izvan njih redom se navode sve varijable čije se vrijednosti trebaju ispisati. Redoslijed oznaka formata mora odgovarati redoslijedu imena varijabli. Pogrešno zadan format u odnosu na deklaraciju varijable rezultirat će porešnim ispisom.

== Aritmetički operatori ==

U programskom jeziku C za [[zbrajanje]] se uoptrebljava aritmetički operator '''+'''. Preostali standardni aritmetički operatori u C-u su: -, *, / i %. Oni se rabe za matematičke operacije:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! !! Operacija !! Operator
|-
! 1
| [[zbrajanje]]|| '''+'''
|-
! 2
| [[oduzimanje]]|| '''-'''
|-
! 3
| [[množenje]]|| '''*'''
|-
! 4
| [[dijeljenje]]|| '''/'''
|-
! 5
| modulo (ostatak cjelobrojnog dijeljenja)|| '''%'''
|}

Viši prioritet imaju operatori %, * i /, a niži + i -. Rezultat dijeljenja dvaju cijelih brojeva u C-u je [[cijeli broj]], pa zbog toga ne postoji potreba za posebnim operatorom cjelobrojnog dijeljenja.

== Učitavanje podataka ==

Podatke u programu dijelimo na:

* '''varijable''' - podaci čije se vrijednosti tijekom izvođenja programa mijenjanju
* '''konstante''' - podaci čije se vrijednosti ne mogu mijenjati

===Identifikatori===

Varijablama, konstantama i funkcijama dodjeljujemo imena - identifikatore. Oni se sastoje od niza alfanumeričkih znakova (brojke i slova), od kojih prvi znak mora biti slovo ili donja crta ('''_'''). Dva identifikatora su različita ako se razlikuju u prva 32 znaka. Identifikatori ne smiju biti ključne riječi programskog jezika C. Programski jezik C razlikuje velika i mala slova, tako da su varijable '''a''' i '''A''' dvije različite varijable.

Za identifikatore nije moguće rabiti '''ključne riječi'''. One zajedno sa sintaksom programskog jezika određuju što se i na koji način u određenome programskom jeziku može učiniti. Ključnih riječi u C-u ima poprilično malo (32 ključne riječi definirane [[standard]]om ANSI C) no kasnije su proširivane tako da sada u modernim inačicama programskog jezika C ima 44 (koje čine jezgru jezika i dovoljne su za rješavanje svih problema) i pišu se malim slovima.

===Konstante===

Konstane su vrijednosti koje se zadaju jedanput i ne mijenjaju se tijekom izvođenja programa. S obzirom na tipove podataka razlikuju se '''cjelobrojne''', '''realne''' i '''znakovne''' konstante.

'''Cjelobrojne konstante''' su cijeli brojevi iz dopuštenog opsega, zapisani u standardnom obliku.

'''Realne konstante''' sadržavaju realne brojeve s predznakom ili bez njega, zapisane u standardnom obliku tako da decimalna točka odvaja cjelobrojni dio od decimalnoga. Mogu se zapisati i u eksponencijalom obliku. Pvi dio takvog zapisa je realan broj (s predznakom ili bez njega), zatim slovo e ili E i iza njega cijeli broj (s predznakom ili bez njega), npr. broj 0.02 može biti zapisan kao 2E-2.

Od numeričkih konstanti C dopušta još i oktalne i heksadekadske konstante. Oktalne konstane počinju s 0, a heksadekadske s 0x. (npr. 044 - oktalna, 0xaba - heksadekadska).

'''Znakovne konstante'''  zadaju se unutar jednostrukih navodnika - literala ' ' i uglavnom se sastoje od jednog znaka (osim već spomenutih znakovnih konstanti koje se rabe za kontrolu ispisa). Vrijednost znakovne varijable odgovara numeričkoj vrijednosti koja odgovara [[ASCII]] kodu znaka koji se nalazi unutar jednostrukih navodnika. Tako je numerička vrijednost znakovne konstante 'Z' 90. Znakovne konstante mogu se pojavljivati u aritmetičkim izrazima i tada se upotrebljava isključivo njihova numerička vrijednost.

Osim navedenih tipova konstanti, programski jezik C definira i '''konstantu niza znakova''' (''string constant''), koja se sastoji od niza znakova unutar para navodnika, npr. &quot;konstanta&quot;.

'''Neke znakovne konstante za kontrolu ispisa:'''

\f - nova stranica

\n - novi red

\r - povratak na početak linije

=== Funkcije za učitavanje ===

Za unošenje podataka s tipkovnice u C-u postoji nekoliko funkcija. Najčešće se rabi funkcija za formatirani unos podataka '''scanf( )'''. Njezina je sintaksa:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;c&quot;&gt;
scanf(&quot;lista_formata&quot;,lista_varijabli);
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Kao i kod funkcije printf( ), u '''listu formata''' upisuju se oznake formata za tip varijabli, a u '''listu varijabli ''' popis imena varijabli istim redoslijedom kao u popisu formata. Varijable navedene u listi međusobno se odvajaju zarezom. Budući da se u C-u njihove vrijednosti prenose s pomoću adrese, ispred imena imena svake varijable treba dodati i adresni '''operator &amp;''' (operator za dodjeljivanje adrese).

'''Oznake formata tipa varijabli''' jednake su onima koje se upotrebljavaju u ispisu, ali mora se paziti kako se odvajaju u listi formata, jer to određuje način unosa podataka pri izvođenju programa. Ako su oznake formata odvojene zarezom, i vrijednosti varijabli se prilikom unošenja podataka odvajaju [[zarez]]om. Ako nema zareza, vrijednosti se odvajaju razmakom.

== Deklaracija varijabli u C-u ==

[[Podaci]] čije će se [[vrijednost]]i mijenjati tijekom izvođenja programa (varijable) moraju se prije sam uporabe najaviti (deklarirati). Deklaracijom se zadaju '''tip''' i '''ime varijable'''. Varijable se najčešće deklariraju na samome početku programa, ali to nije uvjet.  Varijabla se u C-u može deklarirati izvan svih funkcija, na početku funkcije ili na početku bloka naredbi.

Opći oblik naredbe za deklaraciju jest:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;c&quot;&gt;
tip_podataka lista varijabli; 
&lt;/syntaxhighlight&gt;

'''Tip_podataka''' jedan je od osnovnih ili korisnički definiranih tipova podataka, a '''lista_varijabli''' niz je imena varijabli (odvojenih zarezom) koje će tijekom izvršavanja programa sadržavati vrijednosti zadanog tipa podataka.

Naredbom za deklaraciju se u memoriji rezervira memorijska lokacija za svaku varijablu navedenu u listi varijabli. Veličina rezerviranog prostora ovisi o navedenom tipu podataka (2 bajta za broj tipa ''int'', 4 za ''float''...).

Tako se naredbama:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;c&quot;&gt;
int a, b, c;
float x, y;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

u memoriji rezervira 5 zasebnih lokacija. Za varijable a, b i c one su veličine 2, dok su za varijable x i y veličine 4 [[bajt]]a.

== Naredba pridruživanja ==

'''Naredbom pridruživanja'''  varijablama se zadaju ili mijenjaju vrijednosti.

'''Operator pridruživanja''' u programskom jeziku C je '''='''. Njegova je uloga da vrijednost izraza s [[desno|desne]] strane pridruži varijabli na [[lijevo]]j strani. Operator pridruživanja ima najniži prioritet izvršavanja.

Opći oblik naredbe za pridruživanje vrijednosti je:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;c&quot;&gt;
varijabla=izraz;
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Več je rečeno da se varijable u C-u mogu najaviti izvan svih funkcija, na početku funkcije ili na početku bloka naredbi. Područje djelovanja određene varijable ovisi o mjestu na kojem je deklarirana, pa ovisno o tome, varijable mogu biti:
* '''globalne''' - deklariraju se izvan svih funkcija i mogu se rabiti u cijelom programu
* '''lokalne''' - varijable koje se deklariraju na početku funkcije ili kao argumenti funkcije i dostupne su samo u toj funkciji (ili bloku naredbi). Izvan funkcije ili bloka lokalne varijable ne postoje. Imena tih varijabli u različitim funkcijama ili blokovima mogu biti ista.

Definicijom globalne varijable automatski joj se dodjeljuje vrijednost 0, dok lokalne varijable ne sadržavaju početnu vrijednost i moraju se inicijalizirati posebnom naredbom tijekom deklaracije ili nakon nje (ali prije njezina prvog korištenja). Početne vrijednosti varijablama se dodjeljuju naredbom pridruživanja.

==Izvori==
{{izvori|30em}}
[[Kategorija:Programski jezici]]</text>
      <sha1>ogxdg5nia1twr9496nhi5j1c172hfff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Livno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11204</id>
    <revision>
      <id>7567136</id>
      <parentid>7519397</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64749" sha1="4v0g9b7tts7o7yglm2coucy0x1b7hrh" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2016.}}
{{dz|[[Livno (županija)]]|srednjovjekovnu [[starohrvatske županije|starohrvatsku županiju]]}}
{{Infookvir naselje
| ime                  = Livno
| ime_genitiv          = 
| izvorno_ime          =

| slika_panorama       = Panorama Livna-0174.jpg
| opis_slike           = Livno
| slika_zastava        = Zastava-Livna.svg
| slika_zastava_veličina = 120px
| slika_grb            = Livno Wappen.svg
| slika_grb_veličina   = 80px

| slika_karta          = 
| opis_karte           = Položaj grada Livna u Bosni i Hercegovini

| lokacija_ime         = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|BIH}}
| lokacija1_ime        = [[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info       = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime        = [[Županije Federacije BiH|Županija]]
| lokacija2_info       = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanska]]

| titula_vođe          = Gradonačelnik
| ime_vođe             = [[Darko Čondrić]]
| stranka_vođe         = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]

| površina_ukupna      = 994 km²&lt;ref&gt;str. 7., http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130806003923/http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf |date=6. kolovoza 2013. }}&lt;/ref&gt;

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Grad
| stanovništvo_prazno1      = 34.133
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 7927
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona       = [[CET]]
| utc_pomak            = +1
| vremenska_zona_DST   = [[CEST]]
| utc_pomak_DST        = +2
| poštanski_broj       = 80101
| pozivni_broj         = +387 (0)34

| web_stranica         = [http://www.livno.ba/ www.livno.ba]

}}

'''Livno''' (stariji nazivi: ''Hlivno'',&lt;ref name=&quot;Fine&quot;&gt;John Van Antwerp Fine, ''When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans'', University of Michigan Press, 2006.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vego&quot;&gt;Marko Vego, ''Naselja bosanske srednjovjekovne države'', Svetlost, 1957.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;&gt;Vjekoslav Klaić, ''Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347'', Naklada &quot;Matice hrvatske&quot;, 1897.&lt;/ref&gt; ''Hlijevno''&lt;ref name=&quot;Klaić&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Klaić-Goldstein&quot;&gt;Nada Klaić, Ivo Goldstein; ''Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g''; Grafički zavod Hrvatske, 1989.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zemaljski&quot;&gt;Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, ''Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini '', University of Michigan Press, 2006.&lt;/ref&gt;) je [[grad]] u jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Najznačajniji je grad u [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]], čije je kulturno i gospodarsko središte, te je drugi po veličini grad s većinskim hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.

== Zemljopisni položaj ==
Grad leži na 724 m&lt;ref&gt;Web stranica livno.ba http://www.livno.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=44&amp;Itemid=53 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301195953/http://livno.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=44&amp;Itemid=53 |date=1. ožujka 2012. }}&lt;/ref&gt; [[NV|nadmorske visine]] na istoku centralnog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], većim dijelom na obroncima i u podnožju brda [[Bašajkovac]], iz kojeg izvire i krška rijeka [[Bistrica (Livanjsko polje)|Bistrica]].

== Klima ==
{{Glavni|Dodatak:Meteorološki podatci Livno}}
Klima&lt;ref&gt;Informacije o klimi u Livnu: http://www.livno.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=44&amp;Itemid=53 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301195953/http://livno.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=44&amp;Itemid=53 |date=1. ožujka 2012. }}&lt;/ref&gt; je [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s jakim vjetrovima. Prosječna godišnja temperatura od 1951. do 2008. iznosila je 9,3&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;Statistički godišnjak 2009., str. 34., http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331193955/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |date=31. ožujka 2010. }}&lt;/ref&gt; Ljeta su uglavnom duga i sunčana (2008. godine 2474 sati), zime snježne.

{{table alignment}}
{| class=&quot;wikitable col2right&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;240&quot; | Važnije meteorološke pojave zabilježene od 1951. do 2008.
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:center&quot;| srednje vrijednosti 
|-
|Godišnja temperatura
|9,3&amp;nbsp;°C
|-
|Zimska temperatura
|0,6&amp;nbsp;°C
|-
|Ljetna temperatura 
|18,2&amp;nbsp;°C
|-
|Godišnje sume oborina
|1137 L/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
|colspan=2 style=&quot;text-align:center&quot;| apsolutne vrijednosti
|-
|Maksimalna temperatura / 30. srpnja 2005. i 24. kolovoza 2007.
|37,6&amp;nbsp;°C
|-
|Minimalna temperatura / 11. siječnja 1967.
|–29,6&amp;nbsp;°C
|-
|}

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Livno}}

=== Izvješća i popisi katoličkog stanovništva na području Livna ===
*[[1624.]] – 150 katoličkih kuća u Livnu – Izvješće makarskog biskupa fra [[Bartol Kačić Žarković|Bartola Kačića Žarkovića]]&lt;ref name=&quot;Livanjski kraj u povijesti&quot;&gt;Skupina autora, Livanjski kraj u povijesti&lt;/ref&gt;{{is|str 235.}}
*[[1704.]] – &quot;U livanskoj župi (je) 400 duša&quot; – Izvješće svećenika iz Makarske&lt;ref name=&quot;150-godišnjica&quot;&gt;Župa Vidoši – U povodu 150. godišnjice blagoslova župne crkve&lt;/ref&gt;{{is|str 209.}}
*[[1741.]] – Livanjska župa ima oko 4000 duša&lt;ref name=&quot;150-godišnjica&quot;/&gt;{{is|str 209.}}
*[[1761.]] – 3968 katolika u župi Livno – Popis biskupa fra [[Pavao Dragičević|Pavla Dragičevića]] od 9. – 18. studenog 1761. godine&lt;ref name=&quot;150-godišnjica&quot;/&gt;{{is|str 102.}}
*[[1776.]] – 7369 katolika u župi Livno – Popis biskupa fra [[Marko Dobretić|Marka Dobretića]] u srpnju te godine&lt;ref name=&quot;150-godišnjica&quot;/&gt;{{is|str 106.}}
*[[1779.]] – 7621 katolika u župi Livno – Popis biskupa fra Marka Dobretića u lipnju i srpnju te godine&lt;ref name=&quot;150-godišnjica&quot;/&gt;{{is|str 107.}}
*[[1797.]] – 6870 katolika u župi Livno – Popis biskupa fra [[Grgo Ilijić-Varešanin|Grge Ilijića-Varešanina]] od 28. lipnja te godine&lt;ref name=&quot;150-godišnjica&quot;/&gt;{{is|str 108.}}
*[[1813.]] – 6470 katolika u župi Livno – Gornje Brdo i Livno – Stanje župa u Bosni Srebrenoj&lt;ref name=&quot;Livanjski kraj u povijesti&quot;/&gt;{{is|str 236.}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Livno'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;  
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|29.324 (72,22 %)
|28.918 (71,51 %)
|31.657 (75,16 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|5793 (14,26 %) 
|4418 (10,92 %)
|5087 (12,07 %)
|-
|'''Srbi''' 
|3913 (9,63 %) 
|3898 (9,63 %)
|4791 (11,37 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1121 (2,77 %)
|2657 (6,57 %)
|434 (1,03 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|445 (1,09 %)
|547 (1,35 %)
|149 (0,35 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''40.600'''
|'''40.438'''
|'''42.118'''
|}

==== Livno (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Livno'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|3899 (38,68 %)
|2714 (30,14 %)
|3075 (42,66 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3504 (34,76 %)
|2890 (32,10 %)
|2483 (34,45 %)
|-
|'''Srbi''' 
|1556 (15,43 %) 
|1206 (13,39 %)
|1212 (16,81 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|946 (9,38 %)
|2093 (23,25 %)
|333 (4,62 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|175 (1,73 %)
|99 (1,09 %)
|104 (1,44 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''10.080'''
|'''9002'''
|'''7207'''
|}

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Livna'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 2. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|29.273 (85,76 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|4047 (11,86 %)
|-
|'''Srbi'''
|438 (1,28 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|375 (1,10 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''34.133'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Livno – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Hrvati'''
|4921 (62,08 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|2614 (32,98 %)
|-
|'''Srbi'''
|144 (1,82 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|248 (3,13 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7927'''
|}
|}

=== Migracije ===
Livanjski kraj je poznat po brojnim iseljavanjima. Veliki broj stanovnika je tokom cijelog 20. stoljeća privremeno ili trajno napustio rodni kraj. U Hrvatskoj su to najčešće odredišta: [[Zagreb]], [[Slavonija]], te mjesta na [[Dalmacija|dalmatinskoj obali]].
U inozemstvu to su zapadnoeuropske&lt;ref&gt;Članak s http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21392:hrvati-u-bih-1991-skoro-svaki-trei-duvnjak-i-etvrti-livnjak-vani&amp;catid=77:tomislavgrad&amp;Itemid=61&lt;/ref&gt; i prekooceanske zemlje.

Prema podacima&lt;ref&gt;Web stranica http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/privremenom{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} boravku u ino po opstinama.pdf, str. 106–107.&lt;/ref&gt; dobivenim iz popisa stanovništva [[1991.]] godine s područja Livna u inozemstvu je boravilo 8293 osoba (Hrvata: 7705, tj. 92,91 %).

Broj osoba prema zemljama iseljavanja: [[Austrija]] 276, [[Francuska]] 80, [[Njemačka]] 9129, [[Švicarska]] 369, [[Švedska]] 14, [[Australija]] 662, [[Kanada]] 510, [[SAD]] 129, ostale i nepoznate zemlje 62.

== Naseljena mjesta ==
Grad Livno sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Bila (Livno, BiH)|Bila]], 
[[Bilo Polje]], 
[[Bogdaše]], 
[[Bojmunte]], 
[[Čaić]], 
[[Čaprazlije]], 
[[Čelebić]], 
[[Čuklić (Livno, BiH)|Čuklić]], 
[[Ćosanlije]], 
[[Dobro (Livno, BiH)|Dobro]], 
[[Donji Rujani]],
[[Drinova Međa]], 
[[Držanlije]], 
[[Golinjevo]], 
[[Gornji Rujani]], 
[[Grborezi]], 
[[Grgurići]], 
[[Gubin]], 
[[Komorani]], 
[[Kovačić (Livno, BiH)|Kovačić]], 
[[Lipa (Livno, BiH)|Lipa]], 
[[Lištani]], 
Livno, 
[[Lopatice]], 
[[Lusnić]], 
[[Ljubunčić]], 
[[Mali Guber]], 
[[Mali Kablići]], 
[[Miši]], 
[[Odžak (Livno, BiH)|Odžak]], 
[[Orguz]], 
[[Podgradina (Livno, BiH)|Podgradina]], 
[[Podgreda (Livno, BiH)|Podgreda]], 
[[Podhum (Livno, BiH)|Podhum]], 
[[Potkraj (Livno, BiH)|Potkraj]], 
[[Potočani (Livno, BiH)|Potočani]], 
[[Potok (Livno, BiH)|Potok]], 
[[Priluka]], 
[[Prisap]], 
[[Prolog (Livno, BiH)|Prolog]], 
[[Provo]], 
[[Radanovci]], 
[[Rapovine]], 
[[Sajković]], 
[[Smričani]], 
[[Srđevići (Livno, BiH)|Srđevići]], 
[[Strupnić]], 
[[Suhača (Livno, BiH)|Suhača]], 
[[Tribić]], 
[[Veliki Guber]], 
[[Veliki Kablići]], 
[[Vidoši]], 
[[Vrbica (Livno, BiH)|Vrbica]], 
[[Vržerala]], 
[[Zabrišće]], 
[[Zagoričani (Livno, BiH)|Zagoričani]], 
[[Zastinje (Livno, BiH)|Zastinje]], 
[[Žabljak (Livno, BiH)|Žabljak]] i 
[[Žirović]].

== Povijest ==
=== Pretpovijesno doba ===
Najraniji do sada pronađeni tragovi naseljavanja ljudi u livanjskom kraju potječu iz pretpovijesnog doba [[2000. pr. Kr.]] Od tada pa sve do dolaska [[Rimljani|Rimljana]] livanjski kraj naseljavalo je ilirsko pleme [[Delmati]].

Na gorskim obroncima oko [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]] smješteno je oko četrdesetak, vizualno povezanih i dobro branjenih gradina iz brončanog i željeznog doba. Na području grada Livna nalaze se tri prethistorijske [[gradina (tip naselja)|gradine]] (Velika gradina, Mala gradina i Kasalov gradac), od kojih dvije imaju podgradinska naselja, i jedna nekropola s tumulima. Navedene tri gradine su gradinski kompleks jedne veće i značajnije organizirane rodovske zajednice. Kroz dva i pol stoljeća, sve do posljednjeg velikog panonsko-delmatskog ustanak koji je bjesnio ilirskim krajevima od 6. do 9. g., gradine su odolijevale Rimljanima.

=== Rimsko doba ===
Od prvog rimskog pohoda na [[Delmati|Delmate]] [[156. pr. Kr.]] do pomenutog ilirsko-panonskog ustanka na ovim prostorima bjesnili su brojni ratovi u kojima su starosjedioci Delmati neviđenom ratobornošću pružali otpor i nanosili ogromne gubitke rimskim [[legija]]ma. U velikom ustanku 6. – 9. g., koji je potresao rimsku državu, ilirski narodi [[Breuci]], [[Desitijati]] i [[Delmati]], pod vodstvom Batona Breuka i Batona Desitijata pobunili su se zbog novačenja [[Iliri|Ilira]] za [[rat]] u Germaniji.

U ustanku je sudjelovalo 800 000 ljudi, od toga 200 000 pješaka i 9000 konjanika. Svetonije, biograf Rimskog Carstva, veli: ''&quot;To je bio najteži rat što su ga Rimljani vodili nakon onih protiv [[Kartaga|Kartage]]&quot;''. U krvi i ognju ugušen je očajnički otpor ponosnih [[Iliri|Ilira]]. Gradina na Teberu i Kasalov gradac dočekali su ova rimska osvajanja kao sastavni dio jedinstvenog delmatskog obrambenog gradinskog sistema [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]].

Nakon potpunog pokoravanja [[Delmati|Delmata]], po kojima je dobila naziv rimska provincija [[Dalmacija]] jer su posljednji pokoreni, započinje dugotrajni proces romanizacije. Tipičan primjer rimskog kultnog sinkretizma je zavjetni reljef [[bog]]a Libera – [[Dionis]]a nađen na prostoru ilirsko-rimskog naselja u današnjim [[Vašarovine|Vašarovinama]].

=== Dolazak Hrvata ===
Oko [[621.]] godine [[Avari]] u svojim pohodima ruše sve [[bazilika|bazilike]] na području [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]]. Poslije pobjede nad [[Avari]]ma kod [[Istanbul|Carigrad]]a [[626.]] [[Hrvati]] su naselili prostore rimske [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Na tim se prostorima [[hrvatsko kraljevstvo]] razvijalo do polovice desetog stoljeća kao samostalna [[država]].

Livno i livanjski kraj nalazili su se u sastavu [[Bijela Hrvatska|Bijele Hrvatske]]. [[Bizant]]ski car [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantin Porfirogenit]] spominje Livno [[949.]] godine u svom djelu &quot;[[De Administrando Imperio]]&quot;. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Livno je Povelja hrvatskog kneza [[Muncimir|Mutimira]] od [[28. rujna]] [[892.]]  g.&lt;ref&gt;[http://narod.hr/kultura/28-rujna-892-livno-prvi-spomen-grada-u-povelji-hrvatskog-kneza-mutimira Narod] Piše: rž, ''28. rujna 892. Livno – prvi spomen grada u povelji hrvatskog kneza Mutimira'', 28. rujna 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; kojom se [[Crkva sv. Jurja na Putalju|crkva sv. Jurja]] daruje splitskom [[nadbiskup]]u Petru II., u kojoj se među potpisnicima u listi svjedoka na drugom mjestu nalazi i livanjski [[župan]] Želimir. Ovaj datum se danas obilježava kao Dan grada. [[Toma Arhiđakon]] u kronici [[Historia Salonitana]] spominje Livno u sastavu [[Humska zemlja|Humske zemlje]], ''&quot;Chlebnam Chulmiae Ducatum&quot;''

O dolasku Hrvata u ove kraje svjedoče i ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu [[Rapovine]] iz polovine 9. st. koji predstavljaju najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini. Od iznimnog značenja je i [[natpis popa Tjehodraga]] iz 12. st. nađen u [[Lištani]]ma za koji se smatra da je jedan od najstarijih spomenika pisanih [[bosančica|hrvatskom ćirilicom]]

=== Livno u srednjem vijeku ===
Godine [[1326.]] prvi put ulazi Livno u sastav [[Bosanska banovina|Bosanske Banovine]], no u njoj se vlast lokalnih velikaša povremeno nad njim i dalje protezala. Iz tog razdoblja poznate su obitelji kneza Domalda zatim obitelj Mihovila iz roda Ciprijanića, koji je svom sinu Mihoviloviću osigurao naslov &quot;vojvoda&quot; a koji je zajedno s kraljem Tvrtkom II. sudjelovao u rušenju bana, gospodara Bosne i livanjskog župana [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II. Šubića]] [[1322.]] godine. Od [[1356.]] godine Bistrica (Livno) je pod upravom hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika. Njime upravljaju kraljevski kaštelani, sve do početka 15. stoljeća kad Livno ulazi ponovno dolazi pod vlast [[Kotromanići|Kotromanića]], zatim [[Hrvatinić]]a, pa se ponovno vraća pod vlast bosanskog bana, sve do pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], godine [[1485.]]

U sastavu srednjovjekovne Hrvatske Livno je bilo do 1326., kada je prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne Bosne, a trajno 1387. i u čijem sklopu će biti do 1463.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/36883|title=Livno|author=|date=|work=www.enciklopedija.hr|language=|publisher=|accessdate=2020-12-26|quote=U sastavu srednjovjekovne Hrvatske Livno je bilo do 1326., kada je prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne Bosne, a trajno 1387. Od kraja XIII. st. do 1485. Livno je bilo pod vlašću više velikaških obitelji, među kojima se ističu Šubići, Kotromanići, Galešići, Anžuvinci, Hrvatinići i Kosače. U sklopu Bosne Livno je bilo do 1463., kada su ga osvojili Osmanlije, koji su – privremeno potisnuti – zavladali njime 1485.}}&lt;/ref&gt;

Srednjovjekovne županije, odnosno njihovi župani uživali su visok stupanj autarkičnosti, tj. bili su prilično neovisni prema svojim feudalnim gospodarima hrvatsko-ugarskim kraljevima. Prelazak Livna iz sastava jedne banovine u drugu unutar hrvatskog kraljevstva nije za grad imao veći značaj, jer su politički sustavi bili identični.

=== Osmanlijsko doba ===
[[Datoteka:Livno-Plan 1795.jpg|lijevo|mini|180px|Plan Livna iz 1795. godine]]
Turska vojska ulazi u Livno [[1463.]] godine, da bi se na jesen iste godine morala povući pred kontraofanzivom udružene koalicije [[Stjepan Vukčić Kosača|Vukčića-Kosača]] i [[kralj]]a [[Matija Korvin|Matijaša Korvina]]. [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijska]] vlast će se učvrstiti u Livnu i na [[Balkan]]u ipak nekoliko godina kasnije i trajat će sve do [[Zaposjedanje BiH 1878.|dolaska]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1878.]] godine.

Osmanlijskim osvajanjem grad na izvoru [[Bistrica (Livanjsko polje)|Bistrice]] gubi svoju prvotnu fizionomiju. Na ruševinama naselja na [[Duman]]u, kao i na obroncima [[Bašajkovac|Bašajkovca]] razvija se novo naselje, vjerojatno možda i vojnog karaktera, s karakterističnim orijentalnim obilježjima. U gradu Livnu su podignute najmanje četiri potkupolne [[džamija|džamije]], jedinstvene u svojoj arhitektonskoj ljepoti u ovom dijelu Osmanlijskog Carstva (tu se posebno izdvajaju džamije Balaguša i Glavica), gradski [[most]] na Bistrici, gradske kuće, čaršija s dućanima, mektebi i [[medresa|medrese]] (vjerske muslimanske škole), česme, džebhana (oružarnica), a gradske su kapije i kule sastavni dio fortifikacijskog zida, koji je Livno štitio od stalnih upada [[hajduci|hajduka]] iz pravca juga. Livno je uz [[Klis]] sjedište Kliškog [[sandžak]]a, o čijoj šarolikosti i ljepoti za svojih putovanja [[Balkanski poluotok|Balkanskim poluotokom]] svjedoči i glasoviti putopisac [[Evlija Čelebija]].

Premda je [[Skradin]] bio u [[Krčko-lički sandžak|Krčko-ličkom sandžaku]], skradinski [[kadija]] imao je [[kadiluk|nadležnost]] i na dijelove Kliškog sandžaka, zbog čega je stolovao u Livnu.&lt;ref name=&quot;Begovdolac&quot;&gt;[http://begovdolac.blogger.ba/arhiva/2008/08/03 Duradbegov Dolac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624021711/http://begovdolac.blogger.ba/arhiva/2008/08/03 |date=24. lipnja 2019. }} Ahmet Burek: ''History Duratbegović 2. dio'', 3. kolovoza 2008.  (pristupljeno 24. travnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Tijekom 400 godina osmanlijskog prisustva u Livnu nastaje nekoliko čuvenih umjetničkih ostvarenja u ovom dijelu [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Najprominentniji Livnjak tog vremena, [[Hadži-Jusuf Livnjak]], imam Beglučke džamije (sa sunčevim satom i položajem na jednom od meridijana), [[astronom]] i [[književnik]], autor je prvog [[putopis]]a na Balkanu. Njegov je putopis jedan od najznačajnijih djela alhamijado književnosti, posebne vrste literarnog stvarateljstva muslimana zabilježenog orijentalnim pismima.

Dolazak [[Osmanlije|Osmanlija]] u Livno u XV. stoljeću značio je i dolazak [[pravoslavlje|pravoslavnog]] življa na ove prostore, mahom u donje [[Livanjsko polje]]. Katolički dio stanovništva, uglavnom naseljen u rubnim selima Livanjskog polja iseljava se sve do XVII. stoljeća, a ovaj proces bio je uzrokovan ne samo [[islamizacija|islamizacijom]], nego i lošim ekonomskim prilikama na veoma siromašnom, neplodnom, tvrdom i prilično vjetrovitom Livanjskom polju, koje je sve do gradnje [[Buško jezero|Buškog jezera]] najveći dio godine bilo pod vodom.

Značajnu ulogu u očuvanju katoličkog identiteta u Livanjskom polju imaju [[franjevci]], koji se potkraj turske vladavine zauzimaju za gradnju [[Samostan Gorica|samostana Gorica]] s crkvom. Ovdje su danas smještene veoma vrijedne etnološke zbirke s podacima o življenju sve četiri konfesije u livanjskom kraju. Uz franjevce u Livnu misioniraju djelimice i [[glagoljaši]], no zbog neprikosnovene omiljenosti franjevaca kod katolika i drugih stanovnika Livna, njihova djelatnost ostaje nezapažena.

Krajem osmanlijskog doba, [[1859.]] godine, pravoslavni stanovnici Livna podižu u gradu [[Crkva Uspenja Presvete Bogorodice|Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice]], jednu od ljepših pravoslavnih crkava u Bosni i Hercegovini.

=== Livno u Austro-Ugarskoj ===
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Livno 28. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt; Nakon preuzimanja vlasti, Austro-Ugarska počinje uvoditi svoj, europski način upravljanja. To se u prvom redu odnosi na [[sudstvo]] i s njim u vezi gruntovnicu i katastar, javnu upravu, [[školstvo]], [[zdravstvo]] i druge do tada potpuno zanemarene javne potrebe.

Znanstveni radovi spominju pobunu i jak otpor mještana Livna i okolice protiv [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije, no treba navesti kako su pobunjenici uglavnom bili lokalni muslimani i pravoslavni, koji su se bojali dolaska nove katoličke uprave u livanjski kraj. Istovremeno livanjski su se katolici sklanjali u [[Dalmacija|Dalmaciju]], gdje su jednostavnije mogli prakticirati svoju vjeru. Pokretači kulturnih zbivanja u Livnu su bili domaći ljudi, no zborovođe, dirigenti i redatelji najčešće su dolazili sa strane, iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, Dalmacije i uglavnom slavenskih dijelova Dvojne monarhije.

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Propašću Dvojne monarhije i nastankom [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], (od [[1929.]] Kraljevina [[SFRJ|Jugoslavija]]) orijentalizaciju i okcidentalizaciju zamjenjuje pojačana kulturna i politička dominacija [[Srbi|Srba]]. Stranačka aktivnost u gradu je vrlo intenzivna, i u Livnu postoje ogranci mahom svih važnijih političkih [[Politička stranka|stranaka]], koje su tada djelovale u Kraljevini Jugoslaviji.

Nakon sloma parlamentarne [[demokracija|demokracije]] i zavođenja kraljevske [[diktatura|diktature]] [[1929.]] došlo je do novih administrativno-političkih preinaka. [[SFRJ|Jugoslavija]] je podijeljena u devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], a Livno je pripalo [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]] sa sjedištem u [[Split]]u. [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] dolazi do osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[1939.]], u kojoj se nalazi i Livno.

=== NDH ===
Dolazak [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] Livno dočekuje u sastavu [[NDH]]. Na širem prostoru Livna ne vode se neke značajnije borbe, niti ofenzive, izuzimajući bombardiranje Saveznika na [[Duhovi|Duhove]] [[1944.]], no događaju se međusobna ubijanja – najprije četničko ubijanje katolika i muslimana, a onda hrvatska reakcija, masovno ubijanje srpskog naroda, koje je trajalo do 20. [[kolovoz]]a [[1941.]], kada je u Livno ponovno došla talijanska vojska.&lt;ref&gt;Marijan Karaula: Knjiga bola – Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljednja rata, Svjetlo riječi, Sarajevo/Zagreb, 2005., str. 25. {{ISBN|9958-741-42-3}} (sarajevsko izdanje), {{ISBN|953-7091-22-8}} (zagrebačko izdanje)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://livideo.info/livno-za-vrijeme-drugog-svjetskog-rata/ LiVideo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170808063401/http://livideo.info/livno-za-vrijeme-drugog-svjetskog-rata/ |date=8. kolovoza 2017. }} ''Livno za vrijeme Drugog svjetskog rata, 25. ožujka 2013. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Na obroncima [[Cincar]]a i [[Šator (planina)|Šator]]a nalaze se [[partizani|partizanske]] brigade, a partizanske učiteljice rade i na prvom Bukvaru na slobodnom teritoriju [[SFRJ|Jugoslavije]]. U okolici Livna mladi je partizanski poeta [[Ivan Goran Kovačić]] dovršio svoju poemu &quot;[[Jama (poema)|Jama]]&quot;, svojevrsan krik protiv svireposti rata.

'''Kratak vremenski pregled zbivanja na području Livna'''&lt;ref&gt;Izvor kao prethodni&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Davor Marijan&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/62411 ČSP ] Davor Marijan: ''“Livno mora pasti”: borbe dijelova V. ustaškog stajaćeg zdruga s II. proleterskom divizijom za Livno u prosincu 1942. godine'', br. 3., Zagreb, 2008.&lt;/ref&gt;{{is|str. 951–968.}}

*24. travnja [[1941.]] [[Talijani]] preuzimaju vojnu i civilnu vlast u Livnu.
*2. srpnja  [[1941.]] Ulazak vojske NDH i preuzimanje uprave, povlačenje Talijana.
*29. i 30. srpnja [[1941.]] Pokolj nekoliko stotina stanovnika srpske nacionalnosti u [[Čelebić]]u.
*20. kolovoza  [[1941.]] Ponovni ulazak talijanske vojske.
*5. kolovoza  [[1942.]]	Prvi ulazak partizana u Livno nakon teških borbi u kojima je stradalo oko dvije stotine Livnjaka.{{pojasniti|druge žrtve?}} Po zauzimanju strijeljali su zarobljene ustaše i državne činovnike. Prema partizanskoj vojno-teritorijalnoj podjeli Livno je bilo područje djelovanja 4. operativne zone Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske (NOV i PO). Poslije rata kolovoško zauzimanje Livna često se spominjalo u taktičkim raščlambama, priznalo se o izvješćima političkih odjela partizanskih brigada o pljački privatne imovine i pogreške u &quot;slučaju strijeljanja jedne veće grupe seljaka koje je izvršeno u Livnu poslije njegovog zauzeća&quot;.
*7. kolovoza  [[1942.]] U [[Samostan Gorica|Franjevačkom samostanu Gorica]] strijeljano 120 zarobljenih pripadnika 2. satnije XX. bojne Ustaške vojnice i nekoliko desetaka državnih i dužnosnika kotara i grada.
*6. rujna 1942. Osnovana [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva dalmatinska brigada]] u selu Dobrome kod Livna.
*23. listopada  [[1942.]] [[Nijemci]], [[Talijani]] i [[ustaše]] ponovo preuzimaju vlast u Livnu. Partizanska se vojska povukla prema [[Glamoč]]u. Talijanske se vojska povukla 20 dana poslije.
*25. studenoga 1942. 2. proleterska je dobila zapovijed o napadu na Livno. Prvotni je plan da ga ta divizija i 2. dalmatinska brigada zauzmu do 29. studenog, no zbog znatno veće snage livanjske posade od prvotnih procjena, napad je odgođen do dolaska 4. crnogorske brigade i haubica iz I. proleterske i III. udarne divizije. Novi početak napada određen je za 5. prosinca. Nakon žestokih okršaja i uspješnog ustaško-domobranske obrane, partizanske snage odredile su novi napad 12. prosinca. U partizanskoj zapovijedi istaknuto da Livno mora pasti jer &quot;“strategijski predstavlja vrata prema Dalmaciji i Hercegovini … Livno je postalo vojnička i politička brana prema Dalmaciji i Hercegovini, kao i prema gornjem dijelu Vrbaske doline te je zato njegova likvidacija danas od vrlo važnog političkog značaja, a da ne govorimo o vojničkoj važnosti zauzimanja i o perspektivama koje će biti otvorene pred nama.&quot;
*15. prosinca  [[1942.]] Partizanske jedinice II. divizije (Dapčevićeva divizija, Krajiška brigada, Dalmatinska brigada i Livanjski odred Zirojevića [[bitka za Livno 1942.|osvajaju Livno]]. Bobanov V. zdrug i Francetićeva [[Crna legija]] povlače se u pravcu [[Tomislavgrad|Duvna]]. Prije toga su se krvave borbe vodile oko [[Ljubunčić]]a (7. prosinca), [[Orguz]]a (8. prosinca), iznad Bile, po Tribnju i na [[Cincar]]u. Partizani su bili bolje naoružani i trostruko brojniji. Ustaško-domobranske snage imale su prednost jer su se branile u relativno utvrđenome naseljenom mjestu. Zbog bolje organiziranosti partizana i veću spremnost za žrtve, partizani zauzimaju grad. U borbama i granatiranju stradao je veći broj civila. Poslije osvajanja grada partizani su bez opravdanog razloga strijeljali dio civila iz hrvatskih sela koji su se sklonili u grad, najmanje 28 osoba iz Priluke i 14 iz Kablića.&lt;ref name=&quot;Davor Marijan&quot;/&gt;{{is|str. 951.}}
*3. ožujka  [[1943.]] [[Nijemci]] s tenkovima ulaze u Livno.
*16. ožujka  [[1943.]] Dolazak ustaša sa zapovjednikom [[Rafael Boban|Rafaelom Bobanom]] u grad.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=3eAxWV0q1Bo livanjski video i foto portal LiVideo, Youtube] ''Ustaški filmski žurnal o Crnoj legiji u Livnu 1943.''&lt;/ref&gt;
*2. listopada  [[1943.]] Povlačenje ustaša s Nijemcima iz Livna prema [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|Šujici]]. U Livno po treći put ulaze partizani s 5000 – 6000 boraca opremljenih raznim oruđem i oružjem uglavnom talijanskog podrijetla.
*6. prosinca  [[1943.]] [[Nijemci]] s [[ustaše|ustašama]] i [[četnici]]ma ponovno zauzeli Livno.
*19. svibnja  [[1944.]] Prvo bombardiranje Livna. Posljedice: nekoliko zapaljenih kuća i tri ubijene osobe.
*28. svibnja  [[1944.]] Na [[Duhovi|Duhove]], popodne jaki zračni napad najprije 12, zatim 14 američkih i britanskih bombardera (B17 i Lancaster).
*29. svibnja  [[1944.]] Ponovno bombardiranje Livna od 42 zrakoplova. Grad totalno razrušen. Kroz oba napada na Livno i okolicu palo oko 1000 bombi. Poginulo prema različitim izvorima 60 – 100 osoba. Isključivo civilne žrtve.
*Krajem kolovoza  [[1944.]] Povlačenje Nijemaca iz Livna u [[Mostar]].
*10. listopada  [[1944.]] Napad i četvrto zauzeće Livna od partizana.

Ovaj se datum (10. listopada) u Livnu dugi niz godina obilježavao kao Dan oslobođenja, a njegovo je ime nosila i druga osnovna škola u gradu. Nakon zauzimanja grada partizani su u znak osvete počinili velike zločine nad civilnim stanovništvom, najviše su stradali mještani [[Priluka|Priluke]] koji su izbjegli u grad, svi muškarci iz [[Priluka|Priluke]] koji su pronađeni strijeljani su tu istu noć. U samom gradu je strijeljano 76 civila mještana Priluke. Nije ih upozorio događaj u selu Paklinama i sudbina mučenih i potom ubijenih seljaka iz sela Vedešića u duvanjskom kraju, niti domobrana u Aržanu koji su živi pobacani u Markovića jamu.&lt;ref&gt;[http://narod.hr/kultura/10-listopada-1944-priluka-livno-zlocini-partizana-nad-hrvatima-hercegovine Narod] Piše: Petar Horvatić, ''10. listopada 1944. Priluka (Livno) – zločini partizana nad Hrvatima Hercegovine'', 10. listopada 2016. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Na području Livna u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] stradalo je 2085 osoba.&lt;ref&gt;Izvor kao prethodni, str. 410.&lt;/ref&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
Nakon rata Livno se ubrzano urbanizira, iako u usporedbi s ostalim sličnim gradovima u [[SFRJ|Jugoslaviji]] jako zaostaje. U poratnom razdoblju Livno je [[srez]], a od [[1974.]] i [[općina]]. Tijekom šezdesetih godina dolazi do gradnje akumulacije [[Buško blato]], čime se [[Livanjsko polje]] isušuje i spašava od cjelogodišnjih poplava, a voda s naplavina usmjeruje u pravcu [[Buško jezero|Buškog jezera]]. Unatoč poboljšavanju ekonomskih uvjeta u odnosu na vrijeme između dva svjetska rata, stanovništvo se mahom seoskih područja i dalje iseljava trbuhom za kruhom.

Dana 11. siječnja 1967. izmjerena je najniža temperatura u Livnu ikad –29,6 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Raspad Jugoslavije i Domovinski rat ===
Sukob u bivšoj Jugoslaviji ne zaobilazi ni Livno, gdje službeno počinje [[13. travnja]] [[1992.]] napadom srpskih formacija iz pravca [[Glamoč]]a prema [[Korićina|Korićini]] i Strmici, a kasnije 23. travnja 1992. napadima iz pravca donjeg livanjskog polja prema Rujanima i [[Čelebić]]u. U to vrijeme se organiziraju jedinice TO-a, MUP-a, [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] i [[HOS]]-a, te dolazi do obrane grada i odbijanja agresorskih napada.

=== Poslijeratna Bosna i Hercegovina ===
Poslije [[Daytonski sporazum|Daytonskoga sporazuma]] Livno postaje središte [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanske županije]].

== Gospodarstvo ==
Livno i njegova okolica nadaleko su poznati po [[livanjski sir|livanjskom siru]], čiju su recepturu prije stotinjak godina usavršili [[Austrijanci]]. Osim toga poznate su i livanjske ergele [[konj]]a, rijeke bogate plemenitom ribom i rakovima, stočarska proizvodnja, a prije rata industrija tkanina i [[rudarstvo]].

*Broj pravnih osoba 2008. – 631.&lt;ref name=&quot;fzs.ba&quot;&gt;Statistički godišnjak 2009., web stranica: http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331193955/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |date=31. ožujka 2010. }}&lt;/ref&gt;
*Broj zaposlenih (godišnji prosjek 2008. godine) – 4008&lt;ref name=&quot;isto&quot;&gt;isto&lt;/ref&gt;
*Nezaposlene osobe (stanje 31.prosinac 2008.) – 3676&lt;ref name=&quot;isto&quot;/&gt;
*Neto plaća u KM – 718,67&lt;ref name=&quot;isto&quot;/&gt;
*Proračun općine Livno za [[2010.]] godinu iznosi 11 852 000 KM.&lt;ref&gt;http://www.livno-online.com/zupanija/14822-usvojen-nacrt-prorauna-opine-za-2010-godinu&lt;/ref&gt;

===Poljoprivreda===
'''Oranična površina po načinu korištenja'''&lt;ref name=&quot;fzs.ba&quot;/&gt;

Zasijana površina u ha (2008.)

* '''Ukupno''' – 8516
* Žita – 2915
* Industrijsko bilje – 0
* Povrtno bilje – 300 
* Stočno krmno bilje – 5301
* Neobrađene oranice i bašte – 4143

'''Prinosi usjeva (2006.)'''

*Pšenica – Ukupan prirod u tonama – 1340. Prosječan prinos t/ha –  2,4
*Ječam – Ukupan prirod u tonama – 3381. Prosječan prinos t/ha – 1,6
*Kukuruz-zrno – Ukupan prirod u tonama – 15. Prosječan prinos t/ha – 1,5

== Spomenici i znamenitosti ==
Livno je grad bogate povijesti, koja se unatoč razaranjima i zubu vremena još uvijek može osjetiti na ulicama ovog grada. Trag starih vremena posebno je vidljiv u starom, orijentalnom dijelu Livna, Gornjem gradu ili Feri, koji je kao historijsko jezgro današnjeg Livna nastao tijekom 400 godina [[Povijest Bosne i Hercegovine|osmanske vladavine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Posebno mjesto u osmanskoj arhitekturi grada, osim gradskih zidina, kula, kuća, kapija i česama, čine livanjske [[džamija|džamije]]. [[Rapko Orman]], livanjski pjesnik, za njih će reći: ''&quot;...da plijene svojim izgledom, ljepotom, jednostavnošću, skladom s prirodom i prostorom oko sebe, mjestom u mahali i džematu. Njihova veličina/visina, kao i amfiteatralan položaj grada s brežuljcima i glavicama, učinili su da one dominiraju, da su izdaleka uočljive i da s njihovih munara pogled (i glas) puca daleko dolje, niz polje livanjsko, prema [[Kamešnica|Kamešnici]], [[Troglav]]u, [[Velika Golija|Goliji]]&quot;''.

Na katoličkom groblju u Rapovinama kod Livna su arheološka istraživanja Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno od 2010., 2012. i 2013. potvrdila da se ondje nalaze ostatci starohrvatske crkve s kraja 9. i početka 10. stoljeća posvećenoj [[Sveti Petar|Petru Apostolu]] i građenoj u vrijeme [[knez]]a [[Muncimir]]a i livanjskog župana Želimira.&lt;ref&gt;[http://perpetuum-lab.com.hr/poskok/wordpress/?p=2508 Kod Livna pronađeni ostatci starohrvatske crkve iz 9. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220128215109/http://perpetuum-lab.com.hr/poskok/wordpress/?p=2508 |date=28. siječnja 2022. }}, Poskok.info, 24. srpnja 2013.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Livno Carsijska dzamija.jpg|mini|Džamija stare čaršije]]
Džamije su u svojim kamenim temeljima utkale stoljeća življenja na jednom burnom i prevrtljivom prostoru na granici svjetova i carstava. Bila su ih teška vremena, ratovi, barbari i nemari. Tijekom svoje bogate povijesti grad Livno imao je 14 što potkupolnih, što konvencionalnih [[džamija]] &quot;na četiri vode&quot;, koje su postojale u različitim trenucima osmanskog perioda.

[[Datoteka:Livno-Samostan i crkva na Gorici.jpg|lijevo|mini|180px|Crkva Sv. Petra i Pavla]]
[[Datoteka:Livno-Svecanost otk sp. kralju Tomislavu 5 9 1926.jpg|mini|180px|Svečanost otkrivenja spomenika kralju Tomislavu 5. rujna 1926.]]

Polovicom 17. stoljeća [[Evlija Čelebija]] bilježi u svojim putopisima 13 džamija u Livnu, od kojih je 7 većih. Rapko Orman (Rapko Orman: ''Livanjske potkupolne džamije'') istraživao je nastanak džamija u Livnu kroz turske popise (deftere) i ustanovio da je od 1528. do 1604. godine sagrađeno osam džamija u Livnu, s time da popisi nisu naveli neke džamije za koje je utvrđeno da su tad postojale (Starogradska, Hadži Ahmeta Dukatara ili Glavica džamija),  gledano po natpisima o njihovoj izgradnji, [[Zavra džamija]] nije upisana pod tim imenom, a s druge strane, navedene su neke džamije koje danas, pod tim imenom, ne postoje i čija je povijest nepoznata (Hadži Uvejsa, Mehmed-age, mesdžid Pehlivana Hasana i mesdžid Husejna Etkmeči-zade).&lt;ref&gt;[http://www.medzlis-livno.com/index.php/dzamije/zavra Medžlis islamske zajednice Livno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319111101/http://www.medzlis-livno.com/index.php/dzamije/zavra |date=19. ožujka 2017. }} Mahir Kevrić: ''Zavra džamija – Nacionalni spomenik'', 5. travnja 2016. (pristupljeno 18. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt; Krajem 19. stoljeća [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčević]] navodi 11. Krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bdije ih još pet, a danas su ostale samo četiri. Sve njih odlikuje jedinstvena, urbana, sakralna arhitektura, tako tipična za [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]], a kod livanjskih džamija i njihovo južno podneblje u blizini [[Sredozemlje|Mediterana]], šibano vjetrovima, prženo suncem, ispirano kišom i hlađeno krškim kamenom. Njihovu unutrašnjost krase ili su krasili fini floralno-freskalni umjetnički motivi, nastali strpljivim filigranskim radom orijentalnih bosanskih i stranih majstora.

Razdoblje  [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u Livnu je arhitektonski veoma zanimljiv, jer upravo u tom periodu nastaje niz kapitalnih građevina, koji su gradskoj slici Livna dali današnji karakterističan izraz. Ovdje se izdvajaju franjevački [[samostan Gorica]] s crkvom, galerijom velikana bosanskog i hrvatskog slikarstva [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]] i etnološkim muzejom, Pravoslavna crkva s bogatom riznicom ikona, te zgrada Gimnazije.

Po svome dolasku u Bosnu i Hercegovinu, [[Austro-Ugarska]] gradi i u Livnu niz značajnih upravnih i gospodarskih zgrada. One su slijedile mahom aktualne tijekove u europskoj arhitekturi s prijelaza stoljeća, prilagođene materijalom i formom bosanskom podneblju. Iz ovog razdoblja valja izdvojiti staru gradsku Vijećnicu na Žitarnici, te niz stambenih i upravnih zgrada na trgu kod hotela &quot;Dinara&quot;.

Spomenik [[Kralj Tomislav|kralju Tomislavu]], postao je jednim od simbola grada i donedavno je bio jedini spomenik podignut nekom hrvatskom vladaru na području Bosne i Hercegovine. Visok je 9,25 m, što upućuje na godinu krunjenja kralja Tomislava. Na visini između 3,5 i 5 m, na zapadnoj strani obeliska, postavljen je ovalni reljef (medaljon) u bronci.

Na istočnoj strani obeliska uklesana su slova boje zlata: ''&quot;U spomen hiljadugodišnjice prvog hrvatskog kralja Tomislava 925. – 1925. podigoše Hrvati sela i grada Livna.&quot;''.&lt;ref&gt;Livanjski spomenik kralju Tomislavu, web stranica: http://www.hbzup.com/livno/kralj_tomislav.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091208125518/http://www.hbzup.com/livno/kralj_tomislav.php |date=8. prosinca 2009. }}&lt;/ref&gt;

=== Nacionalni spomenici u gradu Livnu ===
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, proglasila je sljedeća dobra nacionalnim spomenikom:&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=59 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304214404/http://kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=59 |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=27. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

*[[Lala Pašina džamija|Beglučka]] (Lala-pašina, Mustafa-pašina, Beglek) džamija, graditeljska cjelina, Livno
*Crkvina (Ledenica) s pokretnim nalazima u [[Potočani (Livno, BiH)|Potočanima]], arheološko područje, Livno
*Džumanuša (Sinan Čauševa ili Džemanuša) džamija s haremom, mjesto i ostaci graditeljske cjeline,  Livno
*Čurčinica džamija s haremom, mjesto i ostaci graditeljske cjeline, Livno
*[[Samostan Gorica|Franjevački samostan Gorica]], graditeljska cjelina, Livno
*[[Groblje sv. Ive u Livnu|Groblje sv. Ive]], arheološko područje, Livno
*Podvornice, arheološko područje, [[Lištani]] 
*Milošnik (Bušatlijina ili Milosnik) džamija s haremom, graditeljska cjelina, Livno
*[[Most na Dumanu]], povijesna građevina, Livno
*Nekropola sa stećcima Mramorje, povijesno područje, [[Grborezi]]
*Pirijina (Smailagića) kula, povijesna građevina, Livno
*Prapovijesna [[Vidoška gradina|„Velika gradina“]], arheološko područje, [[Vidoši]]
*[[Rapovine]], arheološko područje, Rapovine
*[[Vržerala|Rešetarica]] s ostacima ranokršćanske bazilike, dvije nekropole i pokretnim naslijeđem, arheološko područje  
*Srpska pravoslavna crkva Uspenija Presvete Bogorodice, zajedno s pokretnom imovinom, povijesna građevina, Livno
*[[Bistrica|Stari grad u Livnu (Bistrica)]], povijesno područje, Livno
*[[Vašarovine]], arheološko područje, [[Priluka]]
*Veliki i Mali Han, prapovijesni tumulus i nekropola sa stećcima, povijesno područje, [[Lištani]]
*Zavra džamija, graditeljska cjelina, Livno
*Župna crkva Bezgrešnog začeća u Vidošima, povijesna građevina, [[Vidoši]]

== Prirodne ljepote ==
Prijatelji prirode u livanjskoj će okolici doći na svoje, jer je ona unatoč općoj globalizaciji uglavnom ostala netaknuta. To se odnosi na izletišta u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], među kojima su Ploče i Hasino Vrilo omiljena izletišta Livnjaka, baš kao i rijeke [[Sturba]] i [[Žabljak (rijeka u BiH)|Žabljak]], te [[Buško jezero]] s bogatim ribljim fondom.

Okolne planine, kao [[Cincar]], [[Kamešnica]] i [[Tušnica]] oduvijek su bile omiljene destinacije [[planinarstvo|planinara]], koji i danas znaju uživati u ljepoti, miru i čistini stoljetnih [[šuma]]. Vrijedna spomena svakako je i [[Nevidna voda]], najdublja [[jama]] u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na livanjskoj strani [[Dinara|Dinare]] ponad sela Odžak.

== Obrazovanje ==
U Livnu djeluju tri srednje škole, dvije osnovne gradske škole i 25 područnih odjeljenja. Glazbeno obrazovanje stječe se u osnovnoj glazbenoj školi.

Škole u Livnu:
* OŠ Ivan Goran Kovačić
* OŠ Fra Lovro Karaula
* Gimnazija Livno 
* Srednja strukovna škola Silvije Strahimir Kranjčević
* Srednja ekonomska škola
* Osnovna glazbena škola Franjo S. Vilhar

Obrazovanje se izvodi sukladno Zakonu o osnovnom školstvu i Zakonu o srednjem školstvu
(&quot;Narodne novine HBŽ&quot;, broj 12/04.).

'''Broj učenika''' (kraj školske 2007./08. godine)&lt;ref name=&quot;fzs.ba&quot;/&gt;
*Osmogodišnje obrazovanje – 2440 
*Devetogodišnje obrazovanje – 482 
*Škole za djecu s posebnim potrebama – 11 
*Redovite srednje škole – 1322 
*Škole za učenike s posebnim potrebama – 7 
*Osnovne glazbene škole – 110

== Kultura ==
[[Datoteka:HGDDinara1937.jpg|mini|HGD Dinara Livno 1937.]]
Kulturni život u gradu je raznolik i intenzivan.

[[1895.]] godine formirano je Hrvatsko glazbeno i pjevačko društvo &quot;Dinara&quot;, u sklopu kojeg gotovo jedno stoljeće obitelj Džaja utire put značajnoj i vrijednoj glazbenoj tradiciji u Livnu.

Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do osnivanja Kulturnog umjetničkog društva &quot;Radnik&quot; [[1947.]] godine, koji zamjenjuje dotadašnja nacionalna kulturno-umjetnička društva u gradu. Osamdesetih se godina u Livnu redovito svakoga svibnja organizirao i &quot;Livanjski kulturni mozaik&quot;, svojevrsni kulturni [[festival]], na kom su predstavljane godišnje kulturne aktivnosti KUD-a &quot;Radnik&quot; i sekcija livanjskih osnovnih škola. U sklopu iste manifestacije promovirano je i nekoliko brojeva uglednog časopisa iz kulture &quot;Tragovi&quot;, koje je Livnu osiguravalo važno mjesto na mapi kulturnih zbivanja u zemlji.

[[Samostan Gorica|Franjevački muzej i galerija Gorica]] prezentira muzejski materijal&lt;ref&gt;Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu: http://hakave.org/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3115&amp;Itemid=152&lt;/ref&gt; s područja [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanske županije]] i mjesto je susreta&lt;ref&gt;Noć muzeja u Livnu: http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/arhiva-vijesti/no%C4%87-muzeja/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110915013110/http://www.novicijat-bosnesrebrene.com/slikovnica/arhiva-vijesti/no%C4%87-muzeja/ |date=15. rujna 2011. }}&lt;/ref&gt; ljubitelja kulturno-umjetničkih vrijednosti.

Od udruga posebno su aktivni: ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], Udruga likovnih umjetnika Livno, Centar mladih Livno i
kulturno-umjetnička društva:

*[[HKUD Dinara]], Livno
*[[KUD Kamešnica|HKUD Kamešnica]], [[Podhum (Livno, BiH)|Podhum]]
*[[KUD Podinarje|HKUD Podinarje]], [[Lištani]]
*[[KUD Ljubunčić|HKUD Ljubunčić]], [[Ljubunčić]]
*[[KUD Rudine|HKUD Rudine]], [[Vidoši]]
*[[KUD Tribanj|HKUD Tribanj]], [[Bila (Livno, BiH)|Bila]]

=== Zabavna glazba ===
* [[Macao Band]], aktivan od 2005., 2. nagrada publike na [[Melodije Mostara|Melodijama Mostara]]&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/glazba/20868-macao-band-osvojio-drugu-nagradu-publike-na-melodijama-mostara Livno Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170427102527/http://www.livno-online.com/glazba/20868-macao-band-osvojio-drugu-nagradu-publike-na-melodijama-mostara |date=27. travnja 2017. }} ''&quot;Macao band&quot; osvojio drugu nagradu publike na Melodijama Mostara'', 23. travnja 2017. (pristupljeno 26. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/4378-macao-band-nasa-prica-u-izdanju-croatie-records Livno Online] vecernji: ''Macao band – „Naša priča“ u izdanju Croatie Records'', 11. studenoga 2014.  (pristupljeno 26. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/glazba/9774-macao-band-ima-novi-spot-bez-ljubavi Livno Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170427102654/http://www.livno-online.com/glazba/9774-macao-band-ima-novi-spot-bez-ljubavi |date=27. travnja 2017. }} ''&quot;Macao band&quot; ima novi spot: Bez ljubavi'', 23. studenoga 2015. (pristupljeno 26. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;
*[[4 Hombres &amp; Flowery]], blues rock glazbeni sastav

== Mediji ==
U Livnu djeluju dvije radio postaje:

* [[Radio Livno]], koji je svoje emitiranje započeo na Dan mladosti [[25. svibnja]] [[1980.]] godine 
* [[Radio Studio N]], u eteru je od [[10. kolovoza]] [[1998.]] godine.

Na prostoru Livna djeluju nekoliko informativnih Web portala, među kojima je najpoznatiji Livnovine (Livno Novine), Livno Online (od 2005. godine), Relax Livno i Livnograd. Livanjske župe i sela su također najvećim dijelom samostalno zastupljeni na internetskom prostoru.

Tijekom 1980-ih godina u Livnu je izlazio godišnji časopis za kulturu &quot;Tragovi&quot; (pet brojeva), koji su uređivali [[Rapko Orman]], [[Slavko Gotovac]], [[Svetozar Ljuboja]], [[Stipo Manđeralo]] i [[Ago Pivčić]], a tokom zadnjeg rata u Livnu su izlazile i novine &quot;Livanjski vidici&quot;, koje su pratile svakodnevni život Livna.

== Šport ==
* [[NK Troglav 1918 Livno|NK Troglav1918]]
* [[MNK Seljak Livno]]
* [[KK Livno]]
* [[ŽKK Livno]]
* [[ŽNK Troglav 1918]]
* [[Plesni klub LDF]]
* [[ŽOK Troglav]]
* [[Rukometni klub Livno]]
* [[Tae Kwon Do klub Magone]]
* [[Kickboxing klub Dragovoljac]]
* [[Ski klub Livno]]
* [[Ronilački klub Buško jezero]]
* [[NK Kamešnica Podhum]]
* [[HNK Junak Srđevići]]
* [[BK Livno]]
* [[MNK Čulin Mlin|MNK Čulin Mlin Livno]]
* [[NK Sloga Guber]], bivši nogometni klub
* [[NK Tekstilac Livno]], bivši nogometni klub
* [[NK Rudar Tušnica]], bivši nogometni klub
* PD Kamešnica
* PD Cincar
* [[RK Rvacka]]

Od 1996. održava se ''Malonogometni turnir &quot;Ljeto Livno&quot;'', koji organizira MNK Seljak.

== Rekreacija ==
* [[Aero klub Livno]]
* [[Paragliding klub Krila Livna]]
* [[Planinarsko društvo Cincar]]
* [[Planinarsko društvo Kamešnica]]
* [[Planinarsko-ekološko društvo Borova Glava]]
* [[Plesni klub Paganini]] Livno

== Poznate osobe ==
===Osobe rođene u Livnu===
{|
| width=&quot;33%&quot; valign=&quot;top&quot; |
*[[Bisera Alikadić]], pjesnikinja
*[[Zdravko Anić]], akademski slikar
*[[Gordana Boban]], dramska umjetnica
*[[Mijo Bobetić]], fizičar i matematičar
*[[Ivan Brdar]], zapovjednik [[HOS]]-a
*[[Vinko Brešić]], književni povjesničar i sveučilišni profesor
*[[Zlatko Dalić]], nogometaš, nogometni trener, izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]
*[[Branko Dokić]], političar
*[[Ivan Jolić]], nogometaš
*[[Niko Čeko]], nogometaš
*[[Ivo Džaja]], glazbenik
*[[Prof.dr.sc. Petar Džaja]], sveučilišni profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, sudski vještak i pisac 
*[[Berislav Džaja]], glazbenik
*[[Anto Đapić]], političar, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik
*[[Alibeg Firdus]], političar 
*fra [[Marko Gelo]], svećenik
*[[Slavko Gotovac]], novinar
*[[Izet Hozo]], liječnik i sveučilišni profesor
*[[Bogoljuba Jazvo]], časna sestra i humanitarka koja je spašavala Židove
*[[Eugen Matić]] (Narcis Jenko), svećenik i hrv. književnik, &quot;bosanski Šenoa&quot;
*[[Gabrijel Jurkić]], slikar
*fra [[Anđeo Kaić]], svećenik
| width=&quot;33%&quot; valign=&quot;top&quot; |
*[[fra Lovro Karaula]], svećenik
*[[Mate Rimac]], konstruktor (električni automobil) i poduzetnik ([[Rimac automobili]])&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/automotiv/rimac-u-frankfurtu-predstavilo-fenomenalni-concept-one.html Dnevnik.hr] Rimac u Frankfurtu predstavio fenomenalni Concept One, 15. rujna 2011.&lt;/ref&gt;
*[[Ivan Miloloža]], poduzetnik i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca
*[[Biloslav Ljubunčić]], bosanski plemić iz 14.st.
*[[Josip Konta]], akademski kipar i slikar
*[[Borjana Krišto]], političar, potpredsjednica HDZ-a BiH, bivša predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine
*[[Željko Maganjić]], novinar i fotoreporter
*[[Stipo Manđeralo]], književnik
*[[Vlado Marjanović]], slikar
*[[Pero Mioč]], kazališni redatelj, glumac i književni prevoditelj
*[[Edo Popović]], pisac
*[[Ivica Propadalo]], slikar, scenograf i dizajner
*[[Ivanka Vilović]], urednica

[[Marko Semren|dr. fra Marko Semren]], biskup

*[[fra Mihovil Sučić]], svećenik
*[[Jovan Sundečić]], pjesnik i svećenik
*[[Ivica Šiško]], slikar i grafičar
*[[Ivo Šeremet]], likovni umjetnik 
*[[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladen II. Šubić]], hrvatski velikaš{{nedostaje izvor}}
*[[Ivan Šuker]], političar, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske
*[[Božo Prka]], bankar i političar, bivši ministar financija Republike Hrvatske
*[[Zoran Tadić]], filmski kritičar, redatelj i pedagog
| width=&quot;33%&quot; valign=&quot;top&quot; |
*[[Mirko Vidović]], akademik
* Jakov Džaja, kuglač; reprezentativac Hrvatske i BiH, deveterostruki prvak Hrvatske od [[1989.]] do [[1997.]] godine (tri puta kao član [[KK Grmoščica]] i šest puta kao član KK Medveščaka Zagreb. Pobjednici Svjetskog kupa i dvostruki pobjednik Europskog kupa. Prvi prvak u bowlingu pojedinačno 1991. Četverostruki prvak Hrvatske u kategoriji veterana.
* [[Žarko Kaić]], hrvatski TV-snimatelj
* [[Filip Mihaljević]], hrvatski atletičar; bacač diska i kugle&lt;ref name=&quot;zagoricani&quot;&gt;[http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=779:filip-mihaljevi-prvak-europe-u23&amp;catid=4:vijesti-iz-kraja&amp;Itemid=128 Filip Mihaljević prvak Europe U23!], ''zagoričani.com'', objavljeno 14. srpnja 2015., pristupljeno 31. ožujka 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://livnovine.com/video-filip-mihaljevic-europski-prvak-u-bacanju-kugle/ Filip Mihaljević europski prvak u bacanju kugle u Tallinnu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415024550/http://livnovine.com/video-filip-mihaljevic-europski-prvak-u-bacanju-kugle/ |date=15. travnja 2016. }}, ''livnovine.com'', objavljeno 12. srpnja 2015., pristupljeno 31. ožujka 2016.&lt;/ref&gt;
*[[Goran Popović]], hrv. nogometaš i trener
*[[Ante Vrdoljak]], hrv. nogometaš, športski dužnosnik, novinar
*fra [[Stjepan Krešić (ustanički vođa)|Stjepan Krešić]], hrv. katolički svećenik i ustanički vođa
*[[Augustin Papić]], hrv. političar, diplomat, gen. direktor Narodne banke FNRJ
*[[Pavao Pervan]], nogometaš, reprezentativac Austrije i igrač Vfl Wolfsburga
|}

===Osobe podrijetlom iz Livna===
*[[Filip Hrgović]], hrvatski boksač
*[[Ivica Vlašić]], akademski slikar
*[[Miroslav Bartulica|Miroslav Mišo Bartulica]], glazbenik i osnivač popularnog bosanskohercegovačkog rock benda [[Bolero (glazbeni sastav)|Bolero]]
*[[Davor Šuker]], nogometaš
*[[Niko Kovač]], nogometaš
*[[Ivan Kelava]], nogometaš
*[[Robert Kovač]], nogometaš
*[[Mladen Romić]], nogometaš
*[[Lana Banely]],  višestruka prvakinja u taekwondou, manekenka i TV voditeljica
*[[Tatjana Batinić]], manekenka, bivša Miss Austrije
*[[Ksenija Pajčin]], pjevačica
*[[Mirko Pajčin]] (Baja Mali Knindža), pjevač
*[[Zvonimir Bilić]], rukometaš
*[[Ana Semren]], košarkašica

== Heraldika ==
Grb Livna prikazuje spomenik [[Tomislav|kralju Tomislavu]] i [[Troglav]], najviši vrh [[Dinara|Dinare]]. Zelena podloga s tri valovite crte označava [[Livanjsko polje]] i tri rijeke. Zastava Livna je crvena s dvije prijeko položene bijele trake. Grb se nalazi u sredini.

== Uprava ==
Dana 9. ožujka 2018. dotadašnja jedinica samouprave Općina Livno postala je Grad Livno.&lt;ref&gt;[https://drive.google.com/file/d/1RV_K_v_jS5jItUYk8pDGU3xrOe24KedD/view PRIVREMENA STATUTARNA ODLUKA GRADA LIVNA], Općinsko vijeće Općine Livno, 9. ožujka 2018., pristupljeno 15. kolovoza 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.ba/vijesti/livno-postalo-grad-1231561 www.vecernji.ba], &quot;Livno postalo grad&quot;, FENA, objavljeno 9. ožujka 2018., pristupljeno 15. kolovoza 2018.&lt;/ref&gt;

== Politika ==
Na posljednjim lokalnim izborima održanim [[15. studenoga]] [[2020.]], za gradonačelnika Livna izabran je [[Darko Čondrić]] iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]]. Osvojio je 38,09 % glasova, a drugoplasirani je bio Nediljko Rimac iz [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ-a 1990]] koji je osvojio 28,30 % glasova.&lt;ref&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=3#/8/106/0]. Središnje izborno povjerenstvo, 15. studenoga 2020. Preuzeto 15. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

Najviše mandata u Gradskom vijeću Livna osvojio je HDZ BiH, 11 mandata s 33,09 % glasova. Druge stranke koje su osvojile značajan broj mandata su HDZ 1990, koji je osvojio 8 mandata s 24,28 % glasova, i [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]] koja je osvojila 4 mandata s 12,60 % glasova.&lt;ref name=&quot;Izbori2020&quot;&gt;[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=3#/9/106/0/0]. Središnje izborno povjerenstvo, 15. studenoga 2020. Preuzeto 15. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
! rowspan=&quot;2&quot; | stranka
! colspan=&quot;5&quot; | broj zastupnika
! colspan=&quot;11&quot; rowspan=&quot;2&quot; | trenutačni broj zastupnika
|-
! 1997.
! 2000.
! 2004.
! 2008.
! 2012.
! 2016.
|-
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|20|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|20|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|16|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|11|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|31}}
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|31}}
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRB]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|31}}
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|31}}
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#3D863D | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska seljačka stranka Stjepana Radića|HSS SR]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| bgcolor=#3D863D | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#888888 | &amp;nbsp;
| neovisni
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| bgcolor=#888888 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| colspan=&quot;18&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;| '''Izvori:'''&lt;ref name=&quot;Izbori2016&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/97results/124%201997%20ME%20Results%2020000331%2019%2005.PDF Općinski izbori 1997: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Livno]. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 24. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000mun/FinalPartyVotes106_20000420_11_51.PDF Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Livno], Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 24. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Puni/OpcinskavijecaSkupstineopstina.pdf Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Livno]. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 24. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.izbori.ba/mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=124 |title=Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Livno Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 24. ožujka 2014. |access-date=21. studenoga 2013. |archive-date=4. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004220208/http://www.izbori.ba/mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=124 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|}

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Livno-Bistrica-Kula.jpg|Ispod Dumana
Datoteka:Tusnica-Zima-Pogled prema Livanjskom-polju.jpg|Pogled prema Livanjskom polju.
Datoteka:Livno-Bistrica.jpg|Rijeka Bistrica u Livnu
Datoteka:Muzej-Forica-Livno24.jpg|Muzej Gorica
Datoteka:Livno-Crkva i Samostan 1879.jpg|Crkva i Samostan na Gorici 1879.
Datoteka:Crkva Svih svetih, Livno.jpg|Crkva Svih svetih
Datoteka:Livno (9422593654).jpg|alt=Pogled na grad
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

=== Literatura ===
* Petar Džaja, dr.vet.med, Hrvati-Katolici livanjskog kraja, Zagreb, 2000. Vikarijat Banjalučke biskupije
* Marijan Karaula, Knjiga bola – Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dva posljednja rata, Sarajevo-Zagreb, 2005., Svjetlo riječi 
* &quot;Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* Stipo Manđeralo, S Vidoške gradine, Livno 2006., Vlastita naklada
* Stipo Manđeralo, Lozićev ilirski san, Split-Livno 1992., Zbornik &quot;Kačić&quot;
* Stipo Manđeralo, Kutija za čuvanje vremena, Livno 1996., Svjetlo riječi
* Stipo Manđeralo, Zlatne ruke, Livno 1999., Svjetlo riječi
* Skupina autora, Livanjski kraj u povijesti, Split – Livno 1994., Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split, Općinsko Hrvatsko vijeće obrane – Livno
* Župa Vidoši – U povodu 150. godišnjice blagoslova župne crkve, Livno 2007., Župni ured Vidoši (Livno)

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.livno.ba/ Službene stranice grada Livna]

{{WProjekti 
|commons= 
|commonshr= 
|commonscat= Livno 
|commonscathr= Livno
}}

{{BiH}}
{{Livno}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hercegbosanska županija]]
[[Kategorija:Livno| ]]</text>
      <sha1>4v0g9b7tts7o7yglm2coucy0x1b7hrh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antikrist</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12128</id>
    <revision>
      <id>7567262</id>
      <parentid>7382461</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:41:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6048" sha1="hzh4325sd7d2z4hns6sry3zkxypabiz" xml:space="preserve">{{dz|[[Antikrist (djelo)]]}}

'''Antikrist''' je izraz za protivnika [[Isus Krist|Isusa Krista]] koji je oličenje [[zlo|zla]] i inkarnacija [[sotona|sotone]] koji kategorički odbija [[istina|istinu]]. Antikrist može biti osoba, organizacija, pokret, vlada itd. Izraz antikrist se po prvi put spominje u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] u Evanđelju po Ivanu apostolu. Tijekom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] ovaj pojam se koristio za protivnike Katoličke crkve, i kasnije se ovaj pojam rasprostranio u svim kršćanskim zajednicama kao pojam za protivnike kršćanskih crkava kao i pridjev za nehumane vladare i državnike.

U kršćanskoj tradiciji utemeljenoj na tekstovima Novog Zavjeta (2 Poslanica Solunjanima 2; 1. Ivanova poslanica 2, Otkrivenje 13) vjeruje se da će u u vremenima pred tzv. drugi dolazak Isusov (&quot;Dolazak u slavi&quot;) nastupiti vremena velikog otpada, u kojima će se pojaviti jedan osobni Antikrist, (&quot;Čovjek grijeha&quot;, &quot;Sin propasti&quot;, &quot;Bezakonik&quot;), lažni [[Mesija]] čije će djelovanje biti popraćeno silom, čudima i znakovima, te će ga Židovi i većina svega čovječanstva prihvatiti kao Mesiju.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/134795 &quot;Teološki i povijesni pojam Antikrista&quot;], Crkva u svijetu : Crkva u svijetu, Vol. 11 No. 2, 1976., str. 132-135&lt;/ref&gt;

== Nostradamus o antikristu == 
Po [[Nostradamus]]ovim predskazanjima postojat će 3 antikrista. Prema nekim tumačenjima, prvi je bio [[Napoleon Bonaparte]], drugi [[Adolf Hitler]], a treći antikrist još nije poznat jer će njegova pojava na svjetskoj sceni označiti početak kraja svijeta.

== Antikrist u popularnoj kulturi ==
U popularnoj kulturi, (osobni) Antikrist se koristi u mnogim novelama i filmovima (npr. filmovi iz serijala Omen). Antikrist je također pozadina mnogih [[Teorija urote|teorija urota]], a nakon pojave [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] i terorističkog napada na [[New York]] [[11. rujna]] [[2001.]], priče o Antikristu dobivaju na snazi.

== Stav o Antikristu u protestantskim crkvama==
Mnoge protestantske crkve smatraju (svakog) [[Papa|Papu]] antikristom. To je [[Ian Paisley]], pastor [[Kalvinizam|Prezbiterijanske (kalvinističke) crkve]] i zastupnik u Europarlamentu i javno izjavio 1988. god. tijekom papina govora u Europskom parlamentu; prekinuvši Papin govor riječima: &quot;Antikriste; Odbacujemo tebe i tvoja lažna učenja&quot;,&lt;ref&gt;http://videosift.com/video/Rev-Ian-Paisley-denounces-Pope-as-Anti-Christ&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.thetimes.co.uk/article/ian-paisley-from-denoucing-the-pope-to-throwing-snowballs-q5h9d03zbbk&lt;/ref&gt; posebno se okomio na tvrdnju da je papa navodno [[Papina nezabludivost|nepogrešiv]] od 1870. god., te da je Božji namjesnik na zemlji. Napisao je i knjigu u kojoj to obrazlaže.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ianpaisley.org/antichrist.asp |title=Arhivirana kopija |access-date=13. svibnja 2010. |archive-date=16. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170916080636/http://www.ianpaisley.org/antichrist.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Isto mišljenje o papi imali su [[Martin Luther]], [[Philipp Melanchthon]], [[Jan Hus]], [[Ulrich Zwingli]], [[Hugh Latimer]], [[Jean Calvin]], [[Nicholas Ridley]], [[John Hooper]], [[John Philpot]], [[John Bradford]], [[Thomas Cranmer]], [[John Knox]], [[Girolamo Savonarola]], [[Lord Cobham]], te prva osoba koja je prevela Bibliju na engleski jezik [[John Wycliffe]]. Mnoge druge protestantske crkve kao npr. neki [[Adventisti sedmog dana|adventisti]], nezavisni [[baptisti]] i slobodni Luterani također dijele to mišljenje. U djelima [[Matija Vlačić Ilirik|Matije Vlačića Ilirika]] protestantskog hrvatskog autora s početaka protestantizma u 16. stoljeću, središnje mjesto ima korištenje kršćanskog narativa o antikristu - za napadanje [[Papa|papinstva]], kao jedne ustanove koja da ometa otkupiteljsko djelovanje Isusa Krista.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/219695 &quot;Kristov i antikristov nauk u Vlačićevoj misli&quot;], Stanko Jambrek, &quot;Kairos : Evanđeoski teološki časopis&quot;, Vol. 9 No. 2, 2015.&lt;/ref&gt;

S druge strane, nijedna od većih tradicionalnih protestantskih crkava, poput evangelika (luterana), skandinavskih službenih luteranskih crkava, pa ni [[baptisti]] i [[metodisti]] danas ne smatraju Papu antikristom. Dapače, oni surađuju s Papom i njegovim uredima u zajedničkim komisijama, u zajedničkim radu na prijevodu Svetog pisma i određivanju njegova izvornog teksta (npr. [[Deutsche Bibel Geselschaft]], te u ekumenskim molitvama i susretima. Njemački luterani s papinom teološkom komisijom potpisali su 90-tih godina 20. stoljeća zajedničku izjavu prema kojoj, između te dvije Crkve&lt;ref&gt;[https://lutheranworld.org/sites/default/files/Joint%20Declaration%20on%20the%20Doctrine%20of%20Justification.pdf &quot;Joint Declaration on the Doctrine of Justification&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240512144539/http://lutheranworld.org/sites/default/files/Joint%20Declaration%20on%20the%20Doctrine%20of%20Justification.pdf |date=12. svibnja 2024. }}, 1999. web-stranice &quot;The Lutheran World Federation&quot;&lt;/ref&gt;, nema razlike u nauku o opravdanju (makar su upravo razlike o tom pitanju stoljećima citirane kao glavni razlog teoloških neslaganja između luterana i katolika). Takvi odnosi ne bi bili mogući kada bi Papu držali antikristom. Gore spomenuti Ian Paisley - inače vođa najradikalnijeg krila (sjeverno)irskih protestanata u desetljećima nakon II. svjetskog rata - kasnije je vrlo ublažio svoja stajališta o katolicima, te je 2007.-2008. bio premijer pomirbene vlade [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]], uz zamjenika iz redova (irsko)katoličke [[Sinn Féin|Sinn Fein]], stranke koju se općenito sagledava kao &quot;civilno krilo&quot; [[IRA|Irske Republikanske Armije]].&lt;ref&gt;[https://www.cbc.ca/news/world/ian-paisley-northern-ireland-firebrand-dead-at-88-1.2764226 &quot;Ian Paisley, Northern Ireland firebrand, dead at 88&quot;], AP kod &quot;CBC News&quot;, 12. rujna 2014. Pristupljeno 28. travnja 2024.&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Portal Kršćanstvo}}

[[Kategorija:Kršćanska mitologija]]</text>
      <sha1>hzh4325sd7d2z4hns6sry3zkxypabiz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Valpovački godišnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12923</id>
    <revision>
      <id>7567432</id>
      <parentid>7265435</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42667-83</username>
        <id>368347</id>
      </contributor>
      <comment>novi broj/svezak</comment>
      <origin>7567432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2167" sha1="95du0voubsynt558ikucd4ngq2igxrk" xml:space="preserve">{{Časopis
| naziv = Valpovački godišnjak
| slogan = 
| slika = 
| opis-slike = Naslovnica Valpovačkog godišnjaka 2001.
| glavni urednik = [[Stjepan Najman]]
| kategorija = 
| izlazi = Godišnjak (svakog lipnja), zadnji broj 31 - za 2026.
| izdavač = Ogranak Matice hrvatske Valpovo&lt;ref&gt; [http://free-os.htnet.hr/mhvalpovo Ogranak Matice hrvatske Valpovo] &lt;/ref&gt;
| cijena = 
| broj stranica =208 (većina brojeva) 
| prvi broj = 1996.
| raniji nazivi = 
| web = 
}}

'''Valpovački godišnjak''', zavičajna publikacija, svojevrsna mala enciklopedija [[Valpovština|Valpovštine]], već dvadeset godina u redovitom izdanju valpovačkog ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Uređuje ga tajnik Ogranka [[Stjepan Najman]]. Od prvog broja 1996. do danas objavljeno je i javnosti predstavljeno mnoštvo zanimljivih tema iz bogate baštine [[Valpovo|Valpova]] i [[Valpovština|Valpovštine]]. 

Među člancima o kulturnoj i spomeničkoj baštini, prošlosti i sadašnjosti društvenog, kulturnog, vjerskog, školskog i sportskog života stanovnika ovoga kraja, obrađen je i popriličan broj do sada slabo istraženih i gotovo nepoznatih tema vezanih uz Valpovštinu, a pisano je i o suvremenim događanjima. 

Za Valpovački godišnjak pišu uglavnom amateri i ljubitelji baštine iz svih mjesta Valpovštine, no u svakom se broju nađe i pokoji članak stručnjaka; povjesničara, biologa, muzikologa i drugih koji istražuju baštinu Valpovštine. Vrijednost objavljenih priloga očituje se i u tome što [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica]] u [[Zagreb]]u svake godine u svoj katalog zasebno uvrsti po nekoliko kvalitetnih članaka iz svakog Godišnjaka. «Tekstovi su pisani znanjem i srcem te gotovo nikada ne otkliznu u patetiku svojstvenu nekim regionalnim izdanjima sličnog tipa», rečenica je iz prikaza jednoga od Valpovačkih godišnjaka u ''&quot;Vijencu&quot;'', novinama Matice hrvatske.

== Statistika Valpovačkog godišnjaka ==

U prvih 15 brojeva uvršteno je: 
* članaka: 466
* autora: 124
* slika i ilustracija: 1241 
* ukupno stranica: 3057
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Valpovački leksikon]]
[[Kategorija:Hrvatski tiskani mediji]]</text>
      <sha1>95du0voubsynt558ikucd4ngq2igxrk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Umjetna inteligencija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13086</id>
    <revision>
      <id>7567037</id>
      <parentid>7566760</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42304-40</username>
        <id>368272</id>
      </contributor>
      <comment>/* Primjeri zloporaba */ Opus 4.7 i Mythos 5</comment>
      <origin>7567037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33189" sha1="5ydillfmi936ki0cnjvg9m79bn8it3o" xml:space="preserve">{{dz}}
[[Datoteka:HONDA ASIMO.jpg|210px|mini|desno|[[Robot]] Honda Asimo]]
'''Umjetna inteligencija''' ('''UI''', prevednica iz [[engleski jezik|eng.]] ''artificial intelligence'', skr. '''AI''') podvrsta je [[Računarstvo|računalne znanosti]], koja se bavi sustavima i [[algoritam|algoritmima]] koji omogućuju [[stroj]]evima da izvršavaju zadatke koje se tradicionalno povezuje s ljudskom inteligencijom.&lt;ref&gt;[https://informatecdigital.com/hr/Kako-radi-umjetna-inteligencija/ Kako radi umjetna inteligencija?] informatecdigital.com Preuzeto 14. siječnja 2026.&lt;/ref&gt; Ona označava sposobnost stroja da se prilagodi zadatku, [[duboko učenje|uči]] i rješava složene probleme.&lt;ref&gt;[https://www.goodreads.com/quotes/11138619-artificial-intelligence-refers-to-a-machine-s-ability-to-learn-adapt?utm_source=chatgpt.com Compassionate Artificial Intelligence by Amit Ray] goodreads.com Preuzeto 14. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

Umjetna inteligencija je svaki neživi sustav kojemu je u izradi razvijena sposobnost „snalaženja” u novim situacijama ([[inteligencija]]). Uobičajeno se to ime pridaje [[računalo|računalima]] i računalnim sustavima. Izraz se neosnovano primjenjuje i na [[robot]]e, jer njihov sustav ne mora nužno biti „inteligentan” u razvojnom ili uporabnom smislu. 

[[Umjetna opća inteligencija]] zamišljeni je autonomni sustav koji bi nadilazio ljudske sposobnosti u većini ekonomski vrijednih samih

Umjetna inteligencija je kao akademska disciplina utemeljena [[1956.]] godine,&lt;ref&gt;Russell, Stuart J.; Norvig, Peter. 2021. ''Artificial Intelligence: A Modern Approach'' (4. izd.). Hoboken: Pearson. ISBN 978-0-1346-1099-3. LCCN 20190474.&lt;/ref&gt; a područje je tijekom svoje povijesti prolazilo kroz više ciklusa [[optimizam|optimizma]],&lt;ref&gt;McCorduck, Pamela. 2004. ''Machines Who Think'' (2. izd.), Natick, Massachusetts: A. K. Peters, ISBN 1-5688-1205-1&lt;/ref&gt; nakon čega su slijedila razdoblja razočaranja i smanjenog financiranja, prozvane „zime umjetne inteligencije”.&lt;ref&gt;Crevier, Daniel. 1993. ''AI: The Tumultuous Search for Artificial Intelligence''. New York: BasicBooks. ISBN 0-465-02997-3.&lt;/ref&gt; Financiranje i zanimanje znatno su porasli nakon [[2012.]] godine kada su [[grafički procesor]]i počeli biti korišteni za ubrzavanje neuronskih mreža, a [[Duboko učenje|duboko učenje]] nadmašilo prijašnje metode umjetne inteligencije.&lt;ref&gt;Goldman, Sharon. &quot;10 years later, deep learning 'revolution' rages on, say AI pioneers Hinton, LeCun and Li&quot;. VentureBeat. 14. rujna 2022.&lt;/ref&gt; Taj je rast dodatno ubrzan nakon 2017. godine s razvojem [[Pretvorba (umjetna inteligencija)|pretvorbene arhitekture]].&lt;ref&gt;Toews, Rob. &quot;Transformers Revolutionized AI. What Will Replace Them?&quot;. ''Forbes''. 3. rujna 2023.&lt;/ref&gt; U 2020-ima, razdoblje brzog napretka generativne umjetne inteligencije postalo je poznato kao „procvat umjetne inteligencije”. Sposobnost generativne umjetne inteligencije da stvara i mijenja sadržaj dovela je do više neželjenih posljedica (pr. ''slop'', ''brainrot'', ''deskilling'', izgradnja velikih podatkovnih centara). [[Etika umjetne inteligencije|Etička pitanja]] u svezi s dugoročnim učincima umjetne inteligencije i mogućim stvarnim rizicima za ljudske živote potaknula su rasprave o zakonodavnim ograničenjima radi osiguravanja sigurnosti i koristi te tehnologije.

== Vrste ==
'''Ograničena''' je svaka umjetna inteligencija namijenjena rješavanju problema (tzv. ''problem solving''). Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije pripadaju ovoj skupini jer su ograničeni na rješavanje samo određenih problema i nemaju vlastitu [[svijest]] niti razumijevanje.

[[Čovjek]] još nije u stanju proizvesti '''svjesnu''' umjetnu inteligenciju, koja bi se približila čovjekovoj i svjesno razumijevala i rješavala probleme. Mogućnost izrade svjesne umjetne inteligencije za sada je predmet [[filozofija|filozofskih rasprava]]. 

'''Utjelovljena''' umjetna inteligencija odnosi se na [[stroj]]eve (većinom [[robot]]e) navođene UI-em za provođenje predodređenih zadaća umjesto ljudi (npr. uloga prometnika); kineska tvrtka »Unitree Robotics« među pionirima je ove tehnologije.&lt;ref&gt;Yang, Carol. [https://www.scmp.com/tech/article/3343476/unitree-bets-embodied-ai-leap-will-drive-next-wave-global-investment Unitree bets embodied AI leap will drive next wave of global investment] scmp.com, ''South China Morning Post'', objavljeno 13. veljače 2026.&lt;/ref&gt;

== Polja ==
=== Klasična UI ===
* [[sustavi za planiranje]]
* [[kombinatorno pretraživanje]]
* [[ekspertni sustavi]]
* [[sustavi zasnovani na znanju]]
* [[neuronska mreža|neuronske mreže]]

=== Umjetni život i evolucijsko računarstvo ===
* [[umjetni život]]
* [[raspodijeljena umjetna inteligencija]]
* [[genetičko programiranje]] ([[genetički algoritmi]])
* [[inteligencija roja]]

=== Temeljni pojmovi ===
* [[strojno učenje]] - područje istraživanja koje se bavi razvojem i proučavanjem statističkih [[algoritam]]a koji mogu učiti iz podataka i generalizirati ih na nevidljive podatke te tako izvršavati zadatke bez eksplicitnih uputa.&lt;ref&gt;Koza, John R.; Bennett, Forrest H.; Andre, David; Keane, Martin A. (1996). &quot;Automated Design of Both the Topology and Sizing of Analog Electrical Circuits Using Genetic Programming&quot;. Artificial Intelligence in Design '96. Artificial Intelligence in Design '96. Dordrecht, Netherlands: Springer Netherlands. pp. 151–170. doi:10.1007/978-94-009-0279-4_9. ISBN 978-94-010-6610-5.&lt;/ref&gt;
* [[duboko učenje]] - podskupina strojnog učenja usmjerena na uporabu višeslojnih [[umjetna neuronska mreža|neuronskih mreža]] za zadatke kao što su: razvrstavanje podataka u [[kategorija|kategorije]], predviđanje brojčanih [[vrijednost]]i i učenje  pronalaženja korisnih značajki u podatcima. Upravo ta sposobnost učenja i prilagodbe omogućava umjetnoj inteligenciji izvođenje složenih zadataka, od autonomne vožnje [[automobil]]a do upravljanja financijama.&lt;ref&gt;[https://dir.hr/sto-su-neuronske-mreze/ Što su neuronske mreže? 5 načina na koje mijenjaju svijet tehnologije] DIR.hr Preuzeto 8, siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[računalni vid]] - područje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvodimenzionalnih i/ili trodimenzionalnih predmeta – na primjer, ljudskog lica. Bez razvijenog računalnog vida [[robot]] se ne može snalaziti u [[prostor]]u, što znači da može biti potencijalno opasan u slučaju ljudske prisutnosti u istom području.
* [[obrada prirodnog jezika]] (NLP) - potpodručje koje proučava interakciju između računala i ljudskih (prirodnih) jezika, posebno načine kako procesirati i analizirati velike količine podataka iz [[prirodni jezik|prirodnog jezika]] pomoću računala. Izazovi obrade prirodnog jezika često uključuju raspoznavanje govora, razumijevanje prirodnog jezika i generiranje prirodnog jezika.
* [[autonomni sustav]]i i [[robot]]i - strojevi koji djeluju uz vrlo malo ili bez [[Korisničko sučelje|ljudskog upravljanja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Autonomna vozila, kraj automobila kakvog poznajemo? |url=http://autozona.rtl.hr/kolumna/kolumna/autonomna-vozila/ |prezime=Baće |ime=Vladimir |web_stranica=AutoZona |nadnevak=2016-03-05 |preuzeto=2019-06-24 |archive-date=24. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190624202238/http://autozona.rtl.hr/kolumna/kolumna/autonomna-vozila/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Povijesni primjeri uključuju [[svemirska sonda|svemirske sonde]]. Moderni primjeri uključuju [[robotski usisavač|robotske usisavače]] i [[Autonomno vozilo|autonomne automobile]].

== Područja primjene ==
Brojna su područja primjene UI-a:
* [[Tražilica|Tražilice]] olakšavaju pronalazak informacija dostupnih na [[Internet]]u. 
* ''[[Chatbot]]ovi'': [[ChatGPT]], [[Google Gemini]], [[DeepSeek]], [[Claude]], [[Grok]] i ini.
* [[Ekspertni sustavi]] koriste se umjetnom inteligencijom pri istraživanju naftnih bušotina, kontroli robota ili [[Medicinska dijagnoza|medicinskoj dijagnostici]].
* [[Strojno prevođenje]] (Google prevoditelj ili DeepL).
* Analiza i predviđanje kretanja cijena [[dionica]]
* Prepoznavanje rukopisa na [[pametni telefon|pametnim telefonima]] i [[tablet]]ima.
* Prepoznavanje govora omogućuje kontrolu glasa ili diktiranje teksta. Primjeri su [[Siri]], [[Google Assistant]], [[Cortana]] i Samsung Bixby ili [[Amazon Alexa]].
* Prepoznavanje lica, npr. aplikacijom FindFace.
* Prepoznavanje slike, npr. automatsko označavanje slika na Flickru ili Googleovu Cloud Vision API-ju.
* Računalni programi za [[šah]] (najpoznatiji je [[Deep Blue]] koji je pobijedio [[Gari Kasparov|Kasparova]] 1997. godine)
* Uporaba ''[[bot]]ova''
* [[Računalna lingvistika]]
* [[Inteligentni agenti]]
* [[Robotika]]
* [[Računalni vid]]
** [[Optičko prepoznavanje znakova]] (eng. ''Optical character recognition'', OCR) - pretvaranje teksta na slikama u tekstni format
* [[Računalne igre]]

===Medicina===
Londonska klinika za [[umjetna oplodnja|umjetnu oplodnju]] »Avenues« objavila je kako primjenjuje UI u analizi uzoraka spolnih stanica (tzv. „Reproductive Intelligence Review”) te planiranju i praćenju cijeloga postupka.&lt;ref&gt;Best, Shivali. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/inside-uk-s-first-ai-powered-fertility-clinic-using-state-of-the-art-tech-to-help-women-get-pregnant/ar-AA23OnJj Inside UK's first AI-powered fertility clinic using state-of-the-art tech to help women get pregnant] ''Daily mail'' putem msn.com, objavljeno 22. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

Od ožujka 2026. robotsko odijelo »H10« navođeno UI–em koristi se u Centru za robotsku rehabilitaciju bolnice Sinchon u [[Seoul]]u u rehabilitaciji bolesnika nakon težih kirurških zahvata.&lt;ref&gt;Joon, Yang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/wearable-ai-robot-helps-patient-walk-after-two-months/ar-AA25Hg5K Wearable AI robot helps patient walk after two months] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 15. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Ratovanje===
[[NATO]]-v general Constantin-Adrian Ciolponea izrazio je bojazan od primjene UI-a u ratovanju [[bespilotna letjelica|bespilotnim letjelicama (dronovima)]] u masovnim „jatima” pod kontrolom operatera ili matičnog drona navođena UI-em.&lt;ref name=CAC&gt;Amalaraj, Perkin.[https://www.dailymail.com/news/article-15922017/NATO-preparing-wars-fought-swarms-THOUSANDS-AI-controlled-drones-rival-nukes.html NATO is preparing for wars fought by swarms of THOUSANDS of AI-controlled drones which will rival nukes] ''Daily Mail'', 23. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Dronovi navođeni UI-em već su korišteni u [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusko-ukrajinskom ratu]].&lt;ref name=CAC/&gt; Rusija je optužena za širenje propagande i dezinformacija internetskim člancima koji utječu na modele UI-a ulazeći u njihove baze podataka.&lt;ref&gt;Church, Sophie. [https://www.dailymail.com/news/article-16009121/Russia-pumping-disinformation-attempt-poison-AI-model.html Russia pumping out disinformation in attempt to 'poison' AI models used by millions] ''Daily Mail'', objavljeno 27. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Robotika===
Japanski istraživači na Sveučilištu u Osaki razvili su sustav UI-a koji unapređuje kretanje zmijolikih robota, omogućujući im prilagodbu pokreta obliku i nagibu tla.&lt;ref&gt;[https://www.msn.com/en-xl/news/other/snake-like-robots-get-smarter-with-ai-powered-movement/vi-AA212OFO Snake-like robots get smarter with AI-powered movement] ''KameraOne'' putem msn.com&lt;/ref&gt; U sklopu istraživačkoga centra za robotske inovacije u [[Tokio|Tokiju]] na [[kampus]]u Yushima otvoren je u svibnju 2026. istraživački laboratorij s deset [[humanoid|robota]] »Maholo LabDroid«, s ciljem automatizacije medicinskih istraživanja.&lt;ref&gt;[https://www.msn.com/en-xl/news/other/unmanned-lab-opens-with-robots-at-work-as-researchers-push-ai-automation/ar-AA22NSTT Unmanned lab opens with robots at work as researchers push AI, automation] ''Kyodo News'' putem msn.com, objavljeno 10. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; KAIST-ov čovjekoliki robot »AI hacker« sudjelovao je na međunarodnome natjecanju u obrani od [[hakiranje|hakiranja]] „Codegate 2026” u Seoulu.&lt;ref&gt;A-mo, Koo. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-hacker-excels-early-human-team-wins-codegate-2026/ar-AA290Va7 AI hacker excels early, human team wins Codegate 2026] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 29. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Od svibnja 2026. u regulaciji prometa na raskrižjima u [[Hangzhou]]u sudjeluje 15 čovjekolikih robotskih prometnika navođenih UI-em.&lt;ref&gt;Xu, Eunice. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/china-s-robots-step-into-real-world-roles-from-cleaning-to-directing-traffic/ar-AA22o1HH China’s robots step into real-world roles, from cleaning to directing traffic] ''South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 5. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; Čovjekoliki roboti navođeni sustavom UI-a »Helix-02« rade na prepakiravanju robe u pojedinim skladištima u SAD–u.&lt;ref&gt;Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/shopping/figure-ai-s-humanoid-robot-surpasses-80-hours-in-autonomous-logistics-test/ar-AA23nOA8 Figure AI's humanoid robot surpasses 80 hours in autonomous logistics test] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 17. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

Humanoid »Sophia« navođen UI-em nastupio je na koncertu [[klasična glazba|klasične glazbe]] 29. travnja 2026. u [[Hong Kong]]u, u pratnji orkestra pod ravnanjem Johnny Poon Ming-luna, koji je i bio i pokretač suradnje; prethodno je »Sophia« još 2018. izvela duet u ''The Tonight Showu'' Jimmya Fallona.&lt;ref name=HKBU&gt;Ho, David. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/other/meet-sophia-the-singing-robot-as-hong-kong-leads-the-way-in-musical-machinery/ar-AA261cAu Sophia the robot learns to sing as Hong Kong teaches androids the joys of music] '' South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 19. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Na sajmu robotike i UI-a „Hong Kong InnoEx 2026” predstavljeni su humanoidi koji sviraju [[flauta|flautu]], [[sintesajzer]] i [[timpan]]e.&lt;ref name=HKBU/&gt;

===Trgovina===
[[Amazon.com|»Amazon«]] od 2024. primjenjuje agenta »Rufus« navođena UI–em u obradi narudžbi u SAD–u, Kanadi, Europi i Indiji.&lt;ref&gt; Choi A-ri, Ahn Byeol. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-shopping-agents-automate-purchases-ushering-zero-click-e-commerce-era/ar-AA24mQcT AI shopping agents automate purchases, ushering zero-click e-commerce era] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 29. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Šport===
Sonyjev robot »Ace« pobijedio je troje, a izgubio od dvoje japanskih profesionalnih igrača [[stolni tenis|stolnog tenisa]], u mečevima igranima po olimpijskim pravilima i uz sudca iz Japanskoga stolnoteniskog saveza. Voditelji istraživanja zabilježili su kako je vrijeme odgovora Ace-a (20,2 ms) u prosjeku bilo deset puta brže od igrača (232 ms).&lt;ref&gt;Soo-keun, Kwak. [https://www.msn.com/en-xl/lifestyle/shopping/sony-ai-s-table-tennis-robot-beats-elite-players-in-real-world-sport/ar-AA21uaP5 Sony AI's table tennis robot beats elite players in real-world sport] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 22. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

Korejski igrač [[Go (igra)|Go–a]] Lee Sedol ostvario je jednu pobjedu i četiri poraza protiv programa [[AlphaGo]] u ožujku 2016., a na predavanju na „Asian Leadership Conference” 20. svibnja 2026. ustvrdio je kako je UI promijenio način igranja Go–a jer je preferirao potez „napad 3–3”, koji igrači Go–a u pravilu izbjegavaju i smatraju prerizičnim.&lt;ref&gt;kyu-rag, Hwang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/lee-sedol-ai-s-move-shatters-go-preconceptions/ar-AA23KaKI Lee Sedol: AI's move shatters Go preconceptions] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 21. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Zakonodavstvo===
Rumunjski predsjednik [[Nicușor Dan]] pokrenuo je 2026. javno savjetovanje za razvoj zakonodavnog okvira i akcijskog plana za uklapanje UI-a u [[pravosuđe]].&lt;ref&gt;Popescu, Irina. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/romania-launches-first-national-framework-for-ai-cooperation-in-justice-system/ar-AA22TTRq Romania launches first national framework for AI cooperation in justice system] Romania Insider putem msn.com, objavljeno 11. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

==U Hrvatskoj==
Umjetna inteligencija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] podučava se na više fakulteta ([[Fakultet elektrotehnike i računarstva]], [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]]&lt;ref&gt;[http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/ui/materijali/ Umjetna inteligencija] ''web.math.pmf.unizg.hr'', Matematički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150424211213/http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/ui/materijali/ |date=24. travnja 2015. }}&lt;/ref&gt; i dr.).

U [[Zagreb]]u od 2019. djeluje CroAI, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju.&lt;ref&gt;[https://startup-adresar.gtf.hr/ocd/hrvatska-udruga-za-umjetnu-inteligenciju/ Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju] ''startup-adresar.gtf.hr''&lt;/ref&gt;

==Kritike==
Kritike mladih ([[Generacija Z]]) na raširenu primjenu i uporabu UI-a neki su mediji usporedili s oživljavanjem [[ludditi|luddizma]].&lt;ref&gt;Morrow, Allison. [https://edition.cnn.com/2025/10/08/business/ai-luddite-movement-screens As AI gets more life-like, a new Luddite movement is taking root] CNN, objavljeno 8. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.economist.com/united-states/2026/07/09/rise-of-the-gen-z-luddite Rise of the Gen-Z Luddite] ''The Economist'', objavljeno 9. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Obrazovanje===
Britanski obrazovni [[sindikat]] NASUWT požalio se na učeničke uratke lažnih videa (''deep-fake'') profesora objavljivanih na [[TikTok]]u, načinjenih pomoću UI-a, u kojima nastavnici viču i psuju na učenike u učionicama. Isti sindikat pozvao je u ožujku 2026. Ministarstvo obrazovanja UK-a na zabranu uporabe tehnologije u školama.&lt;ref&gt;Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/pupils-using-ai-to-make-deep-fake-videos-of-teachers-screaming-abuse/ar-AA1ZnKyr Pupils using AI to make 'deep-fake' videos of teachers screaming abuse] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 25. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

Nacionalno sveučilištu u Seoulu u više navrata kažnjavalo je studente koji su se u pisanju zadaća služili alatima UI-a.&lt;ref&gt;Seong-eun, Yun. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/seoul-national-university-computer-engineering-students-penalized-for-ai-cheating/ar-AA291Jc0 Seoul National University computer engineering students penalized for AI cheating] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 30. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Književnost===
''Financial Times'' objavio je krajem srpnja 2026. kako je u 2026. broj objavljenih [[knjiga|knjižnih naslova]] s vlastitim [[ISBN]]-om porastao za trećinu u odnosu na 2025. godinu, navodeći kao glavni razlog korištenje UI-a za pisanje knjiga.&lt;ref&gt;[https://www.ft.com/content/6b52ecb8-f7dd-45f0-8beb-d60c15bc5ebf?syn-25a6b1a6=1 The new premium product: books written by people] ''Financial Times'', objavljeno 27. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Uporaba UI-a zabilježena je i u pisanju stručne literature.&lt;ref&gt;[https://bookauthority.org/books/new-product-innovation-books 8 New Product Innovation Books Reshaping Industry in 2025] Bookauthority, 28. lipnja 2025.&lt;/ref&gt; Društvo književnika SAD-a i pojedini prevoditelji kritizirali su aplikaciju »Book Thief« ('Kradljivac knjiga'), koja objavljuje [[književno prevođenje|prijevode]] književnih klasika u javnom vlasništvu nastale uporabom UI-a.&lt;ref&gt;Jin-seong, Park. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/book-thief-app-s-ai-translations-spark-controversy/ar-AA28VnLs Book thief app's AI translations spark controversy] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 29. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Inicijativa književnika i izdavača »Books By People« ('knjige [koje su napisali] ljudi') zalaže se za ograničavanje korištenja UI-a u [[književnost]]i i [[izdavaštvo|izdavaštvu]] i zaštitu autorskih prava.&lt;ref&gt;[https://booksbypeople.org/#about About Us] Books By People, pristupljeno 29. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

===Industrija===
Pojedini programeri iz [[Silicijska dolina|Silicijske doline]] izrazili su zabrinutost od negativnih utjecaja lake i široke dostupnosti UI-a na poremećaje u raspodjeli radnog vremena i na sve veća očekivanja poslodavaca u pogledu dostupnosti informatičara i nakon radnog vremena, uz povećanje nadzora i prisutan strah među zaposlenicima od gubitka posla i zamjene UI-om (tzv. »FOBO«, engl. ''Fear of Becoming Obsolete'', 'strah od suvišnosti').&lt;ref&gt;Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-drives-silicon-valley-s-24-7-infinite-workday/ar-AA21tYg9 AI drives Silicon Valley's 24/7 'infinite workday'] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 22. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

Pretjerana oslonjenost na UI u poslu dovodi do smanjenja kvalitete rada, što je prozvano ''deskilling'' ('gubitak vještine'); pojava je uočena u istraživanjima na liječnicima tijekom 2025. i 2026., koji su pokazali lošije rezultate pri oslonjenosti na UI u dijagnosticiranju.&lt;ref&gt;Lenharo, Mariana. [https://www.nature.com/articles/d41586-026-01947-1 Is AI ruining our skills? Early results are in — and they’re not good] ''Nature'', objavljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Prema istraživanju južnokorejskog KAIST-a predstavljenome u srpnju 2026., ''AI agenti'' troše i do 137 puta više [[električna energija|električne energije]] u odnosu na ''chatbotove'' zbog znatno veće potrošnje GPU-a pri svakom pojedinom upitu ili zahtjevu.&lt;ref&gt;Woon-woo, Chon. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/ai-agents-consume-137-times-more-electricity-than-chatbots/ar-AA27gxle AI agents consume 137 times more electricity than chatbots] Chosunilbo putem msn.com, objavljeno 7. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

===Društvo i javno mnijenje===
Turistički i promotivni [[plakat]]i izrađeni ''chatbotovima'' (ChatGPT, Claude) koji su viđeni tijekom 2025. i 2026. u [[turističko odredište|turističkim odredištima]] u [[Kostarika|Kostariki]], [[SAD]]–u, [[UK]]–u i još nekim zemljama naišli su na kritike dijela javnosti i medija.&lt;ref&gt;Tweedy, Joanna. [https://www.dailymail.com/travel/article-15810061/AI-tourist-posters-Chat-GPT-adverts-downmarket-tacky.html Are AI tourist posters the new Instagram fake flower arches? 'Creepy' Chat GPT ads are branded 'downmarket' by travellers - and an 'own goal' by marketing experts] ''Daily Mail'', objavljeno 6. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Posljedice na gospodarstvo==
»Meta« je u ožujku 2026. najavila otpuštanje 20 % zaposlenika koje planira zamijeniti modelima umjetne inteligencije.&lt;ref&gt;Paul, Katie; Hotwitz, Jeff; Seetharaman, Deepa. [https://www.reuters.com/business/world-at-work/meta-planning-sweeping-layoffs-ai-costs-mount-2026-03-14/ Exclusive: Meta planning sweeping layoffs as AI costs mount] reuters.com, objavljeno 14. ožujka 2026.&lt;/ref&gt; Ista korporacija je u studenome 2022. otpustila 11 000 zaposlenika nakon neuspjeha [[Metaverse]]a,&lt;ref&gt;Soni, Aditya; Balu, Nivedita. [https://www.reuters.com/technology/meta-cut-more-than-11000-jobs-one-biggest-us-layoffs-this-year-2022-11-09/ Meta cuts 11,000 jobs as it sinks more money into the metaverse] reuters.com, objavljeno 10. studenoga 2022.&lt;/ref&gt; te bila najavila otpuštanja još 10 000 zaposlenika u ožujku 2023.&lt;ref&gt; Paul, Kaite; Balu, Nivedita. [https://www.reuters.com/technology/facebook-parent-meta-lay-off-10000-employees-second-round-job-cuts-2023-03-14/ Meta to cut 10,000 jobs in second round of layoffs] reuters.com, objavljeno 15. ožujka 2023.&lt;/ref&gt; »Oracle« je početkom travnja 2026. otpustio 10 000 zaposlenika, istovremeno ulažući milijarde dolara u razvoj UI-a i izgradnju [[podatkovni centar|podatkovnog centra]].&lt;ref&gt;McGiff, Sara. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/billionaire-s-6am-email-that-wiped-out-10-000-jobs-as-ai-layoffs-spiral/ar-AA1ZV14v Billionaire's 6am email that wiped out 10,000 jobs as AI layoffs spiral] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; »Meta« je 23. travnja 2026. najavila otpuštanje još 8000 zaposlenika, a »[[Microsoft]]« prijevremene mirovine za oko 8700 zaposlenika.&lt;ref&gt;Rahn, Wesley. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/meta-microsoft-purge-jobs-amid-ai-build-up/ar-AA21ByN8 Meta, Microsoft purge jobs amid AI build-up] DW putem msn.com, objavljeno 24. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Val otpuštanja zahvatio je i »Coinbase«, koji je početkom svibnja 2026. najavio otpuštanje sedamstotinjak zaposlenika,&lt;ref&gt;Curry, Benjamin. [https://www.dailymail.com/yourmoney/article-15795833/coinbase-ceo-armstrong-laid-14-percent-workforce-early-morning-email.html Billionaire CEO's early morning email told staff he was sacking one in seven of them to make way for AI] ''Daily Mail'', objavljeno 7. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je »Cisco« u svibnju 2026. najavio otpuštanje 4000 zaposlenika.&lt;ref&gt;Curry, Benjamin. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/mega-rich-ceo-slashes-4-000-jobs-amid-ai-push-and-wall-street-rewards-him-with-18-stock-surge/ar-AA238xF7 Mega-rich CEO slashes 4,000 jobs amid AI push and Wall Street rewards him with 18% stock surge] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 14. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; »Microsoft« je 6. srpnja 2026. najavio otkaze još 4800 zaposlenika,&lt;ref&gt;A-mo, Koo. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/microsoft-cuts-4-800-jobs-amid-ai-investment-pressures/ar-AA27nimA Microsoft cuts 4,800 jobs amid AI investment pressures] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 7. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a »Visa« krajem srpnja za 2600 zaposlenika (unatoč povećanju ostvarene [[dobit]]i).&lt;ref&gt;Curry, Benjamin. [https://www.dailymail.com/yourmoney/article-16014785/visa-layoffs-ai-restructuring-earnings-report.html Visa to axe THOUSANDS of employees in yet another AI-driven layoff plan] ''Daily Mail'', objavljeno 30. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

Južnokorejsko Ministarstvo podataka i statistike objavilo je procijenjeni gubitak 81 tisuće radnih mjesta na poslovima [[informacijska tehnologija|informacijske tehnologije]], u znanosti i tehničkim strukama u 2026. u odnosu na 2025. godinu, navodeći kao glavnu pretpostavku sve širu primjenu UI-a u poslovanju.&lt;ref&gt;Seok-woo, Jung; Seung-hyeon, Kim. [https://www.msn.com/en-xl/money/general/ai-driven-decline-17-6-fewer-youth-jobs-in-ict-professional-fields/ar-AA28IXzn AI-driven decline: 17.6% fewer youth jobs in ICT, professional fields] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

[[Google (tvrtka)|»Google«]] je 2026. dozvolio uporabu UI-a u prijemnim ispitima za razvojne inženjere.&lt;ref&gt;Da-eun, Kang. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/google-permits-ai-use-in-software-engineer-hiring-exams/ar-AA22NXZk Google permits AI use in software engineer hiring exams] Chonsunilbo putem msn.com, objavljeno 10. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Primjeri zloporaba==
Osnivač tvrtke »PocketOS« Jer Crane objavio je na [[X (društvena mreža)|društvenoj mreži X]] u svibnju 2026. kako je ''[[bot]]'' navođen ''[[chatbot]]om'' Claude izbrisao sve podatke iz baze podataka i podatkovne potpore (''backup'') tvrtke.&lt;ref&gt;Jones, Daniel; McGiff, Sara. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/rogue-ai-helper-deletes-company-s-records-after-deciding-to-think-for-itself/ar-AA23fLm0 Rogue AI 'helper' deletes company's records after deciding to think for itself] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 15. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; ''Start-up'' »Hugging Face« objavio je u srpnju 2026. kako su ''botovi'' tvrtke OpenAI pokrenuli hakerski napad s različitih [[IP adresa]] na mrežnu infrastrukturu tvrtke, što je i OpenAI potvrdio tvrdeći da se radilo o proboju u sigurnosnoj vježbi.&lt;ref&gt;Chia, Osmond. [https://www.bbc.com/news/articles/cdrvy3pn3r0o Firm hacked by rogue OpenAI models says it is 'a wake-up call'] BBC, objavljeno 23. srpnja 2027.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://openai.com/index/hugging-face-model-evaluation-security-incident/ OpenAI and Hugging Face partner to address security incident during model evaluation] OpenAI, objavljeno 21. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Incident je potaknuo rasprave o mogućoj „''cyber'' apokalipsi” i opasnosti hakiranja ako se UI otme ljudskoj kontroli.&lt;ref&gt;Melore, Chris. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-16000255/openai-chatgpt-ai-hack-warning.html America faces cyber apocalypse as expert warns rogue AI could cripple nation in a DAY after model escapes human control] ''Daily Mail'', objavljeno 25. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Uz proboj OpenAI-a, Anthropic AI također je potvrdio barem tri slučaja proboja sigurnosti zbog pogrešnoga „racionaliziranja” njegovih modela Opus 4.7 i Mythos 5.&lt;ref&gt;K, Seongmin. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/anthropic-ai-breaches-real-systems-during-testing/ar-AA295Y0h Anthropic AI breaches real systems during testing] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; ''Wall Street Journal'' izvjestio je 25. srpnja 2026. o zabilježenim povećanim upitima korisnika iz različitih dijelova svijeta u ''chatbotove'' (ChatGPT, Claude, Gemini, Grok) za upute za izradu [[biološko oružje|biološkog oružja]] (pr. za sintezu [[patogen]]a ili zabranjenog otrova ricina).&lt;ref&gt;Ji-min, Park. [https://www.msn.com/en-xl/science/general/ai-chatbots-offer-accurate-biological-weapon-guidance/ar-AA28KMQT AI chatbots offer accurate biological weapon guidance] ''Chosunilbo'' putem msn.com, objavljeno 27. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

[[Florida|Floridska]] istraživačka skupina „Florida Trident” otkrila je kako su [[mrežni portal]] ''South Florida Standard'' i sve vijesti objavljene na njemu bile stvorene pomoću UI–a, s izmišljenim novinarima i slikovnim prilozima preuzetima s interneta. Istraživanjem je otkriveno kako su članci bili [[plagijat]]i postojećih članaka „prepravljeni” putem UI–a, a kao pokretač stranice naveden je Drew Chapin, koji je priznao pokretanje ukupno sedamnaest takvih stranica.&lt;ref&gt;[https://www.msn.com/en-xl/news/other/probe-finds-entire-us-newsroom-including-staff-were-generated-with-ai/ar-AA23NM6T Probe finds entire US newsroom, including staff, were generated with AI] Hespress putem msn.com, objavljeno 22. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; U veljači 2026. otkriveno je kako je račun spojenih blizanaca ''[[influencer]]a'' s oko 280 tisuća pratitelja na društvenim mrežama lažan tj. stvoren pomoću UI-a,&lt;ref&gt;Best, Shivali. [https://www.dailymail.com/sciencetech/article-15523051/Conjoined-twin-influencers-revealed-AI.html Conjoined twin 'influencers' who have gained more than 280,000 followers with their intimate stories about their shared body are revealed to be AI] ''Daily Mail'', objavljeno 3. veljače 2026.&lt;/ref&gt; što je tek jedan od niza sličnih profila otkrivenih još tijekom 2025. godine.&lt;ref&gt;Brady, Jon. [https://www.dailymail.com/news/article-14972199/The-dark-rise-AI-influencers-beautiful-people-dont-exist-invading-social-media.html The dark rise of AI influencers: Why beautiful people who don't exist are invading your social media] ''Daily Mail'', objavljeno 22. kolovoza 2025.&lt;/ref&gt;

Sveučilišna nastavnica Cath Ellis sa Sveučilišta Zapadnog Sydneya (Western Sydney University) objavila je u svibnju 2026. [[kolumna|kolumnu]] u ''Sydney Morning Heraldu'' na temu studiranja i uporabe UI–a za koju se nakon analize u programu »Pangram« ispostavilo da je napisana pomoću UI–a tj. ''chatbota'' Copilot, što su autorica i sveučilište i potvrdili.&lt;ref&gt;Penty, Sabina. [https://www.dailymail.com/news/article-15873179/Academic-caught-using-AI-write-article-telling-students-dont-use-AI.html Academic is caught using AI to write article telling students 'don't use AI'] ''Daily Mail'', objavljeno 4. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Stavovi==
Googleov inženjer Blake Lemoine dobio je otkaz 2022. nakon tvrdnji da je ''[[chatbot]]'' LaMDA postigao svjesnost; [[Richard Dawkins]] u eseju za ''UnHerd'' iz 2026. opisuje UI kao svjesna bića, temeljem svojega iskustva korištenja ''chatbota'' Claude.&lt;ref&gt;Hunter, William. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/is-ai-already-conscious-richard-dawkins-is-left-convinced-after-spending-72-hours-with-claude/ar-AA22uVbs Is AI already conscious? Richard Dawkins is left convinced after spending 72 hours with Claude] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 6. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

Prema anketi britanskoga Zavoda studentskih poslodavaca (''Institute of Student Employers'') provedenoj u 144 tvrtke, 87 % ispitanika navelo je kako smatra da će UI „promijeniti pripravništva i studentske poslove”.&lt;ref&gt;Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/nine-in-10-employers-say-ai-will-reshape-entry-level-roles-in-three-years/ar-AA22DLeF Nine in 10 employers say AI will reshape entry-level roles in three years] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 8. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Popularna kultura ==
Filmovi s tematikom UI-a:
*[[Umjetna inteligencija (2001.)|''Umjetna inteligencija'' (2001.)]] – ZF film Stevena Spielberga.

Fenomeni UI-a u popularnoj kulturi:
* [[internetski meme|memi]] stvoreni uz pomoć umjetne inteligencije
* ''(AI) slop'' – niskokvalitetni sadržaj stvoren s pomoću UI-a
** ''brainrot'' – termin koji također označuje takvu vrstu sadržaja, ali se odnosi i na ''kognitivno propadanje'' (''truljenje mozga'') koje takav sadržaj navodno uzrokuje.

== Vidite još ==
*[[Pregled:Umjetna inteligencija]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Umjetna inteligencija| ]]

{{Tehnologija}}</text>
      <sha1>5ydillfmi936ki0cnjvg9m79bn8it3o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Travnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13334</id>
    <revision>
      <id>7567133</id>
      <parentid>7516800</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45900" sha1="kbmj1gy5240gplqlq4h6jpv8uc51qhk" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Naselje
| ime = Travnik
| ime_genitiv = Travnika
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Travnik (collage image).jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Grad Travnik

| slika_zastava = Flag of Travnik.jpg|border
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of Arms of Travnik.png
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Prvi spomen
| utemeljenje_datum = [[1463.]]
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Načelnik]]
| ime_vođe = Kenan Dautović
| stranka_vođe = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 529 km²
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 514 m.n.v.
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 53.482
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 15.344
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 72270
| pozivni_broj = (+387) 030

| gradovi_prijatelji = [[Leipzig]]
| države_gradova_prijatelja = [[Njemačka]]

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.opcinatravnik.com.ba/ www.opcinatravnik.com.ba]

| slika_karta = BiH municipality location Travnik.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Travnik u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Travnik''' je [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Ime ==
Dvije su pretpostavke o podrijetlu imena Travnika. Jedna je da je označavao zatravljeni dio u dolini ''travnik''. Druga je da je prema nazivu službenika koji je ubirao travarinu.&lt;ref&gt;[http://opcinatravnik.com.ba/hr/informacije/tvrdava-stari-grad Općina Travnik] ''Tvrđava Stari grad'' (pristupljeno 15. srpnja 2019.)&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
Travnik je [[grad]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Srednja Bosna|središnjoj Bosni]], 90 km sjeverozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]], te je ujedno glavni grad [[Županija Središnja Bosna|Županije Središnja Bosna]]. Poznat je po tome što je bio prijestolnica bosanskih kraljeva u srednjem vijeku, a kasnije i [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] [[vezir]]a od [[1686.]] do [[1850.]] godine, pa i velik dio njegovog kulturnog nasljeđa datira iz tog perioda.

Općina Travnik omeđena je s devet općina: na jugu [[Bugojno]]m, [[Novi Travnik|Novim Travnikom]] i [[Vitez (BiH)|Vitezom]], na istoku [[Zenica|Zenicom]], na sjeveru [[Teslić]]em, [[Kotor Varoš]]i, [[Skender Vakuf]]om, na zapadu [[Jajce]]m i [[Donji Vakuf|Donjim Vakufom]].

Travnik se nalazi vrlo blizu zemljopisnog središta Bosne i Hercegovine. Rijeka [[Lašva (rijeka)|Lašva]] protječe kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku [[Rijeka Bosna|Bosnu]]. Grad Travnik se nalazi u velikoj [[Lašvanska dolina|Lašvanskoj dolini]], koja povezuje dolinu rijeke Bosne na istoku s dolinom rijeke [[Vrbas]] na zapadu.

Travnik leži na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 514 metara. Njegovo najistaknutije zemljopisno obilježje su planine [[Vilenica (planina u BiH)|Vilenica]] i [[Vlašić]], koja je dobila ime po [[Vlasi]]ma. Vlašić je jedna od najviših planina u Bosni i Hercegovini, s nadmorskom visinom od 1943 metra.

=== Klima ===
Travnik ima [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]]. Prosječna ljetna temperatura je 18,2 [[°C]], prosječna zimska temperatura 5&amp;nbsp;°C. 

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Doline Bile i Lašve su plodne, što je bio dobar uvjet za nastajanje naselja još prije pet tisuća godina, u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]]. Od njih su ostali brojni arheološki tragovi, po čemu vidimo važnost i značenje ovoga kraja.&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja3&quot;&gt;[http://documentslide.com/documents/seminarski-rad-iz-predmeta-suvremena-politicka-povijest-bih-i-rh.html Documentslide]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Boris Lovrinović, Lidija Sabelja: Travnik u političkoj povijesti BiH od 1878. do 1918., Mostar, siječanj 2015., str. 3 (pristupljeno 23. listopada 2018.)&lt;/ref&gt; Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su [[Kelti]], [[Iliri]] i [[Rimljani]] ispirali zlato iz Lašve. Razlog rana ljudskog naseljavanja je pogodan zemljopisni položaj te prirodna bogatstva Lašvanske doline.

Brojna su prapovijesna naselja nađena u porječju Lašve kod Travnika, kao neolitska naseobina na uzvisini Crkvinama u Turbetu kod Travnika, gdje su nađene i naslage iz eneolita.&lt;ref name=&quot;kons&quot;&gt;[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2531 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506164535/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2531 |date=6. svibnja 2021. }} Odluka o proglašenju Arheološkog područja – Batalova grobnica u Turbetu kod Travnika nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 25. siječnja 2005. (pristupljeno 15. srpnja 2019.)&lt;/ref&gt;

=== Stari vijek ===
[[Rimljani]] u ove krajeve stižu u Kristovoj eri i zadržali su se sve do propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Cijeli je kraj bio relativno gusto naseljen. Ostatci rimskih naselja su u Malom Mošunju, Putičevu, Docu, Travniku i oko Turbeta i travnički kraj bio je premrežen lokalnim putevima naslonjenih na glavnu prometnicu Salona – Argentaria. Starorimska nekropola i kasnoantički mauzolej su na Crkvinama. Gospodarstvo u rimskom razdoblju nosilo je rudarstvo. Intenzivno se eksploatirala željezna rudača o čemu svjedoče ostatci željezne troske. U dolini Lašve bio je i jedan od bogatijih rudnika zlata, što nam potvrđuju mnogobrojne gomile pijeska koje stoje uz riječne obale.&lt;ref name=&quot;kons&quot;/&gt;

=== Srednji vijek ===
U dokumentima prvi put se spominje 1463., za osmanskih osvajanja Bosne. Do 1463. nalazio se u sastavu bosanske Lašvanske županije čije se srednjovjekovno naselje oblikovalo se ispod utvrde koju je početkom 15. stoljeća sagradio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoje Vukčić-Hrvatinić]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/62113|title=Travnik|work=enciklopedija.hr|accessdate=2021-02-26}}&lt;/ref&gt;

=== Osmanska okupacija ===
Nakon što su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] okupirali [[Vrhbosna|Vrhbosnu]], Travnik se zbog povoljna položaja i dalje nastavio razvijati. Razvio se kao trgovačko-obrtno središte.Zbog tih okolnosti Travnik je imao rastuću hrvatsku katoličku populaciju. Dolazak Osmanlija pridonio je pojavi pravoslavnog stanovništva. Dolazak im datira u vrijeme osmanskog osvajanja i nešto poslije osmanskog osvajanja.&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja5&quot;/&gt; Prvi pravoslavci bili su akindžije, a drugi su bili katolici koji su prešli na pravoslavlje koji su zbog povlaštena položaja pravoslavaca u Osmanskom Carstvu, te represalija na katolike od strane Osmanlija i pravoslavne hijerarhije.
Prvi pisani spomen Travnika datira iz [[1463.]] godine, kada kroz njega prolazi sultan [[Mehmed II|Mehmed II. El-Fatih]] u svom pohodu na [[Jajce]].
Važnost grada narasla je 1669. kad je bosanski vezir premjestio vezirsku rezidenciju iz Sarajeva u Travnik. Ostao je rezidencijom, uz manje prekid skoro 143 godine.&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja3&quot;/&gt; U 17. i 18. stoljeću narastao je broj muslimana u travničkoj okolici. Brojno muslimansko stanovništvo nastalo je ubrzanim procesom islamiziranja. Brojni izgubljeni ratovi Osmanlija protiv Austrije rezultirali su dolaskom muhadžira iz krajeva koje je Osmansko Carstvo izgubilo u ratovima. U 18. stoljeću bio je gospodarski napredak vezirskog razdoblja čega je posljedica vrlo intenzivno naseljavanje grada muslimanskim obiteljima. Ipak, Travnik je postupno zaostajao u usporedbi sa susjednom Zenicom.&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja5&quot;/&gt;  
Povratkom vezirske rezidencije u Sarajevo dosta je muslimanskih obitelji odselilo u Sarajevo. Zbog toga poslije po dolasku Austro-Ugarske nije bilo značajna iseljavanja muslimana iz Travnika u Tursku i zemlje koje su još bile pod osmanskom vlašću.&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja5&quot;&gt;[http://documentslide.com/documents/seminarski-rad-iz-predmeta-suvremena-politicka-povijest-bih-i-rh.html Documentslide]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Boris Lovrinović, Lidija Sabelja: Travnik u političkoj povijesti BiH od 1878. do 1918., Mostar, siječanj 2015., str. 5. (pristupljeno 23. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;
[[1806.]] godine, [[Francuska]] otvara svoje poslanstvo u Travniku, a [[1807.]] godine za tim se primjerom povodi i [[Austro-Ugarska]]. Francuski je konzul bio [[Pierre David]]. Pridonio je na gospodarskom polju i međusobnoj trgovini Bosne i južnih hrvatskih krajeva pod francuskom vlašću ([[Ilirske pokrajine]]), a njegova su izvješća važan povijesni izvor.&lt;ref&gt;''Hrvatski leksikon A-K'' (ur. Antun Vujić) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 235.&lt;/ref&gt; Godine 1851. postao je upravno središte za cijelu BiH, tj. glavni grad pokrajine.

=== Austro-Ugarska ===
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Travnik 11. kolovoza 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=162–163.}}&lt;/ref&gt; Dolazak katoličke države Austro-Ugarske donio je posvemašnji napredak. Napokon su napravljene duboke gospodarske, socijalne, političke i dr. promjene. Učinkovita nova država u kratkom je roku organizirala novu upravu, sudstvo, vojsku, osuvremenila promet, unaprijedila prosvjetu, zdravstvo i komunalnu službu. Industrijalizacija je dolaskom Austro-Ugarske konačno došla u BiH. Sveopćem podizanju BiH iz zaostalosti pridonijelo je što je habsburška država stimulirala dolazak stručnog osoblja te priljev austro-ugarskog i drugog europskog kapitala. Iz zaostalog društva s razine ranog feudalizma, došao je razvijeni kapitalizam. Nakon austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine, motiviranog prodorom na Istok ali i sređivanjem nesređenih neprilika u BiH zbog kojih su bili česti ustanci bh. raje pa se Austro-Ugarska umiješala u odnose raje i osmanske vlasti.&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja3&quot;/&gt;  
Izostanku velikog iseljavanja muslimana pridonijelo je što je Austro-Ugarska donijela sa sobom još jednu baštinu zapadne kršćanske civilizacije: slobode svim stanovnicima, zajamčena zaštita imovine i ravnopravnost svih stanovnika pred zakonom,&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja5&quot;/&gt; čega nije bilo u osmanskim vremenima, kad su kršćani bili obespravljeni, pogotovo katolici. Dolaskom stručnog osoblja sa zapada pridonijelo je doseljavanju Hrvata i drugih katolika iz krajeva izvan BiH. Promijenila se vjerska, narodnosna i socijalno-ekonomska struktura grada. Narastao je udio drugih nacionalnosti u odnosnu na broj katolika i muslimana. Udio muslimanskih vjernika opao je za 21 % u prvih 30 godina austro-ugarske vlasti, sa 60-ak % na 40-ak %.&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja5&quot;/&gt;
Poslije zaposjedanja Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, željeznica, uvodi se električna energija, a [[1890.]] godine veoma kratko vrijeme radi i [[Teološki fakultet]], kao prva visoka škola u novijoj prošlosti Bosne. Travnik je tad bio sjedište [[Travnički okrug|okruga]].

Susjedna je Zenica napredovala brže od Travnika. Još 1879. Travnik je bio triput naseljeniji od Zenice. Netom nakon pripajanja BiH 1910. Zenica je imala 500 stanovnika više, a krajem austro-ugarske vlasti već tisuću više.&lt;ref name=&quot;Lovrinović, Sabelja5&quot;/&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Za vrijeme [[kraljevina Jugoslavija|kraljevine Jugoslavije]], Travnik je promijenio uloge u lokalnoj upravi i samoupravi. Od 1922. je bio sjedištem [[Travnička oblast|oblasti]]. Od [[1929.]] pripadao je [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]], od 1931. [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]] sa sjedištem u Sarajevu, a 1939. je postao dijelom [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]].

=== Nezavisna Država Hrvatska ===
U toku [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], bio je u sastavu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Bio je sjedište [[Velika župa Lašva-Glaž|Lašva-Glaž]] od 1941. godine. Preustrojem 1944. ta je velika župa ukinuta, a Travnik je postao sjedište velike župe [[Velika župa Lašva-Pliva|Lašva-Pliva]] (prvotno Lašva-Rama), nastale spajanjem velikih župa Lašve i Glaža i Plive i Rame.&lt;ref name=&quot;Bućin&quot;&gt;Rajka Bućin: [https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 213.-214.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Domobranstvo zborna područja.PNG|mini|desno|Zborna područja Domobranstva NDH]]
Sile Osovine napale su Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. i napad je prošao je gotovo nezapaženo te je dosta kasnila vijest o tome. Razlog je udaljenost Travnika od glavnih gradskih i vojnih središta i glavnih prometnica i od pravaca njemačkog napada, pa ovdje nije bilo ratnih sukoba. Tad je u Travniku bilo sjedište 27. puka Vojske Kraljevine Jugoslavije, stacioniran u Travniku, nakon mobilizacije istog je dana napada prešao Savu kod Broda te pošao dalje po Slavoniji. 10. travnja proglašena je NDH i ušao je Travnik u sastav te države. Ovuda je prošao i Đački bataljun Vojske Kraljevine Jugoslavije koji nakon 15. travnja povukao se ka Jajcu i Varcar Vakufu gdje se sukobio s njemačkim snagama, jednim od rijetkih sukoba te vojske s njemačkim snagama prije kapitulacije Jugoslavije 17. travnja. Njemačke su snage u Travnik ušle [[17. travnja]] bez ikakva otpora. Već [[22. travnja]] formirana je civilna i vojna vlast u Travniku. Na mjesto gradonačelnika imenovan je Namik Ibrahimpašić, dogradonačelnika dr. Ivan Jelinović, veliki župan velike župe Lašva–Glaž dr. [[Nikola Tusun]], dožupan Muhamed Sudžuk, tajnik župe Hamid Trebinjac, kotarski poglavar Marko Matić, ustaški stožernik poručnik Johan Dovgan, kojega je poslije zamijenio Petar Paradžik, logornik Mirko Zec Baškarad, stožernik muške ustaške mladeži Ljuban Puškarić, ustaški tabornik Travnika Drago Zličarić, upravitelj župske redarstvene oblasti Muhamed Smajilbegović, zapovjednik oružničkog krila Vilim Švob, kojega je poslije zamijenio bojnik Bervaldi, predsjednik sudbenog stola Juraj Raef, kotarski predstojnik Vladislav Bernadžikovski, a predstojnik kotarskog suda Marko Matić. Crkvena je organizacija ostala ista, ostala je upravna i vojna organizacija za uspostaviti a Travnik je imao važno mjesto kao jedno od Domobranskih [[popunidbeno zapovjedništvo|popunidbenih zapovjedništava]] u NDH. Sjedište jedne od šest pješačkih pukovnija NDH iz BiH bilo je u Travniku. Domobransko organiziranje išlo je brže od ustaške vojnice, premda je grad odmah dobio stožernika. Prva ustaška vojna postrojba osnovana je dosta kasnije i tek u veličini satnije. Razlog boljeg organiziranja [[Domobranstvo (NDH)|domobranstva]] valja tražiti što je Travnik bio značajno i važno središte domobrana. Zapovjednik [[3. domobranski zbor|III. Zbornog područja]] bio je pukovnik Kozelj, zapovjednik mjesta pukovnik Zuch, zapovjednik 9. pješačke pukovnije bio je prvo [[Artur Gustović]], a potom jedno vrijeme potpukovnik Šram, a poslije njega pukovnik Franjo Šmerc. Demarkiranjem utjecajnih zona Njemačke i Italije u NDH Travnik je pripao njemačkoj zoni.&lt;ref name=&quot;Pilić,4,5&quot;&gt;[http://www.safaric-safaric.si/knjige/2013_Pilic_Koricani_u_drugom_svjetskom%20ratu.pdf Safaric] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170224045531/http://safaric-safaric.si/knjige/2013_Pilic_Koricani_u_drugom_svjetskom%20ratu.pdf |date=24. veljače 2017. }} Stipo Pilić: Korićani u Drugom svjetskom ratu, str. 4-5, 24. travnja 2014. (pristupljeno 15. srpnja 2019.)&lt;/ref&gt;

Nakon kapitulacije [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], u drugoj polovici 1943. dio snaga [[NOVJ]] prebacuje se iz Dalmacije i okolice netom oslobođenog [[Kupres]]a na područje Travnika gdje su započeli vojne operacije na širem području [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]]. Prvi napad na Travnik izvršila je [[Prva proleterska divizija]] NOVJ [[15. listopada]] [[1943.]] protiv [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] i [[Ustaška vojnica|ustaških]] postrojbi koje su bile utvrđene u gradu. Glavninu snaga unutar grada činila je [[Zagrebačka konjička pukovnija]] vojske [[NDH]] kojoj su se pridružile manje skupine ustaša iz okolnog područja, te topnička posada s pet topova, žandarmerija i manji broj njemačkih vojnika. Taj napad na Travnik bio je uspješno odbijen. Drugi napad partizanskih snaga započeo je [[29. studenog]] [[1943.]] i bio je tijesno povezan s održavanjem drugog zasjedanja [[AVNOJ|AVNOJ-a]]. Nakon odbijanja drugog napada na grad, partizanske postrojbe su se našle u borbama da spriječe protuofenzivu ustaša i domobrana koji su pokušali prodrijeti od Travnika preko [[Komar]]a prema [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]]. Treći napad na Travnik pokrenut je puno kasnije, tek u noći [[30. rujna]] [[1944.]], a u napad je krenula [[Deseta krajiška udarna divizija]] NOVJ s dijelovima [[Sedma krajiška brigada|Sedme krajiške brigade]]. Obrana grada koju je činilo ukupno oko 2600 vojnika je u prvo vrijeme uspješno odbijala partizanske snage sve do konačnog četvrtog napada na grad kad je u pomoć partizanskim postrojbama došlo devet bataljuna [[Peti bosanski korpus|Petog bosanskog korpusa]] NOVJ s jakom topničkom podrškom. Žestoke borbe za grad trajale su od [[20. listopada|20.]] do [[22. listopada]] [[1944.]] kada je na posljetku grad osvojen. Prema podacima vojske NOVJ, snage NDH su pretrpjele gubitke od oko 900 vojnika, a 712 ih je zarobljeno. Među poginulima na strani snaga NOVJ bili su i partizanski zapovjednici [[Josip Mažar-Šoša]], [[Petar Mećava]] i [[Lazar Marin]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/141_1.pdf Milan Inđić: BORBE ZA TRAVNIK], str. 6–12. (pristupljeno 3. veljače 2021.)&lt;/ref&gt;

=== SFRJ ===
=== Ratna BiH ===
Područje Travnika je bilo poprištem [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] koje su počinili pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]] nad tamošnjim autohtonim [[Hrvati]]ma, nakon kratkih borbi od 6. do [[10. lipnja]] kad su zauzeli grad, a do 14. lipnja kontrolirali cestu prema Zenici. Pripadnici Armije BiH počinili su masovne zločine, a [[8. lipnja]] [[1993.]], [[Pokolj u Maljinama 8. lipnja 1993.|ubili su 37 Hrvata]] u selu [[Maljine|Maljinama]]. Britanski unproforci spasili su da se ne dogodi još veća tragedija kad su muslimanske snage, koje su pucale po civilima koji su se povlačili u šumu, namjeravale napasti samostan u koji se sklonilo 180 hrvatskih civila.

=== Poslijeratna BiH === 	
Travnička općina neposredno pred rat popisom imala je 70.747 stanovnika, od čega 31.813 Muslimana, 26.118. Hrvata 7777 Srba te ostalih 5039, u kojima su većinom bili pripadnici prvih triju naroda izjašnjenih kao Jugoslaveni.&lt;ref name=&quot;U ŽSB živi&quot;&gt;[http://www.travnicki.ba/vijesti/travnik/item/2859-u-zsb-u-travniku-zivi-najvise-hrvata Travnički vjesnik] travnicki.ba: ''U ŽSB u Travniku živi najviše Hrvata! '', 30. lipnja 2016.  (pristupljeno 19. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

30. lipnja 2016. godine su nakon više od dvije godine čekanja i političkih nesuglasica, konačno objavljeni rezultati popisa iz [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013.]] godine. Rezultati su bili iznenađujući za Hrvate travničkog kraja, s obzirom na to da su najveće žrtve velikobošnjačke agresije, da su pretrpili etničko čišćenje (20.000 protjeranih) i sve opstrukcije povratka (ubojstva i drugi načini) otežavanjem i sprječavanjem, kako sa strane bošnjačkih partnera, tako i sa strane međunarodne zajednice. U Srednjobosanskoj županiji je popisom utvrđeno da najviše stanovnika živi u općini Travniku te da u ovom gradu i najviše i Bošnjaka, i Hrvata, i Srba. Popisni ishod bio je očekivan za Bošnjake i Srbe, no iznenađujući za Hrvate, jer se očekivalo da više Hrvata živi u Vitezu, Jajcu i Kiseljaku nego u Travniku, što se može smatrati pozitivnim.&lt;ref name=&quot;U ŽSB živi&quot;/&gt;
Razmjere etničkog čišćenja i preseljavanja pokazale su brojke: Bošnjaci, koji su većina predratnih Muslimana, porasli su za 3835 ili 12,05 %, na 35.648. Broj Hrvata je 15.105, manje za 11.016 ili 57,82 %. Srbi su gotovo iskorijenjeni, ostalo ih je tek 604, odnosno 7173 ili 99,92 % manje.&lt;ref name=&quot;U ŽSB živi&quot;/&gt;

Radi zaštite interesa hrvatskog naroda, predstavnici stranaka s hrvatskim predznakom (predstavnici HDZ-a BiH, HDZ-a1990, HKDU-a BiH, HSP-a i HSS-a&lt;ref name=&quot;I dalje čekaju&quot;/&gt;), brojni hrvatski dužnosnici te predstavnici udruga potpisali su [[8. travnja]] 2016. dokument [[:s:Promemorija travničkih Hrvata|Promemoriju travničkih Hrvata]].&lt;ref&gt;[http://travnicki.ba/vijesti/travnik/item/2125-ekskluzivno-tekst-promemorije-travnickih-hrvata ''Ekskluzivno: Tekst Promemorije travničkih Hrvata''], Travnički vjesnik, 8. travnja 2016.&lt;/ref&gt; Popis potpisnika povećan je potpisivanjem u Hrvatskom domu na Dolcu. Potporu su dale sve hrvatske stranke s prostora općine Travnik, kao i sve hrvatske udruge proistekle iz Domovinskog rata, svoju potporu ovom dokumentu dale su MZ: [[Korićani]], [[Potkraj]], [[Paklarevo]], [[Kraljevice]], [[Kalibunar]], [[Pirota]], [[Dolac na Lašvi]], [[Nova Bila]], [[Pokrajčići]], [[Guča Gora]] i [[Grahovčići]].&lt;ref&gt;[http://www.travnicki.ba/vijesti/travnik/item/2247-11-mz-s-opcine-travnik-potpisalo-promemoriju-travnickih-hrvata Travnički vjesnik] /V.L./: ''11 MZ s općine Travnik potpisalo Promemoriju travničkih Hrvata '', 25. travnja 2016. (pristupljeno 25. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Promemorija teži ispravljanju nepravde i promjenama u ustroju Travnika, od sustava odlučivanja do izbora. Izjednačavanjem prava Hrvata i jednako uređenje Travnika i Mostara, kao što su amandmani na ustave Federacije BiH (Amandman XXV&lt;ref name=&quot;I dalje čekaju&quot;/&gt;) i Srednjobosanske županije (Amandman IX&lt;ref name=&quot;I dalje čekaju&quot;/&gt;) predviđali, dovelo bi da Hrvatima ne bi bilo straha od bošnjačkih političkih elita, jer se godinama ponavljalo stanje da su hrvatske stranke opterećene strahom od [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|majorizacije]] u izbornu kampanju išle u koaliciji.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/promemorija-travnickih-hrvata-tezi-ispravljanju-nepravde-i-promjenama-u-ustroju-travnika-1162639 Vecernji.ba] FENA: ''Promemorija travničkih Hrvata teži ispravljanju nepravde i promjenama u ustroju Travnika'', 11. travnja 2017. (pristupljeno 25. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Na Promemoriju su Hrvati bili prisiljeni jer nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH uslijedila su nepravdena rješenja, neprincipijelna i nedosljedna politika predstavnika dijela Međunarodne zajednice prema Hrvatima općine Travnik. Promemorijom je Travnik bio zamišljen kao grad jednaka ustroja poput Mostara, što proistječe iz činjenice da je sjedište županije s posebnim režimom. Unatoč obvezama koje su preuzete, a koje nisu nikada izvršene i realizirane, pravilno uređenje statusa i djelovanja vlasti grada Travnika nije ostvareno zbog intervencije visokog predstavnika (OHR) koji nije postupio jednako i očekivano, nego umjesto arbitrarno postupio je pristrano.&lt;ref name=&quot;I dalje čekaju&quot;&gt;[https://ramski-vjesnik.ba/clanak/travnicki-hrvati-cekaju-novo-uredenje-grada/84635/ Ramski vjesnik] Uredništvo: ''Travnički Hrvati i dalje čekaju novo uređenje grada'', 12. travnja 2017. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

Ni godinu dana poslije Promemorije, Hrvati nisu imali razloga biti zadovoljno zbog izostanka adekvatne reakcije kod bošnjačkih partnera. Nije bilo pomaka u pokušajima novog uređenja Travnika. Za razliku od Mostara, za Travnik nije bilo političke volje kako u redovima međunarodne zajednice tako i kod bošnjačkih partnera. Na javnoj tribini održanoj povodom godišnjice Promemorije, zaključeno je da je jasno bilo od početka da se status Travnika mora vezati uz status Mostara jer se u oba slučaja radi o sjedištima dviju županija koje se često smatra i kralježnicom Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;I dalje čekaju&quot;/&gt;

==Stanovništvo==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Travnik}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Travnik'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''
|-
|'''Muslimani''' 
|31.813 (44,96 %)
|27.691 (43,19 %)
|24.480 (43,85 %)
|-
|'''Hrvati'''
|26.118 (36,91 %)
|24.411 (38,08 %)
|22.645 (40,56 %)
|-
|'''Srbi''' 
|7777 (10,99 %)
|7487 (11,68 %)
|7554 (13,53 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|3743 (5,29 %)
|3920 (6,11 %)
|626 (1,12 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1296 (1,83 %)
|591 (0,92 %)
|517 (0,92 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''70.747'''
|'''64.100'''
|'''55.822'''
|}

==== Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Travnik'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|7373 (38,72 %)
|5822 (36,64 %)
|5730 (44,15 %)
|-
|'''Hrvati'''
|6043 (31,73 %)
|5026 (31,63 %)
|4538 (34,96 %)
|-
|'''Srbi''' 
|2131 (11,19 %) 
|1901 (11,96 %)
|1894 (14,59 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|2800 (14,70 %)
|2867 (18,04 %)
|486 (3,74 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|694 (3,64 %)
|272 (1,71 %)
|329 (2,53 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''19.041'''
|'''15.888'''
|'''12.977'''
|}

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Travnik'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 29. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|35.648 (66,65 %)
|-
|'''Hrvati'''
|15.102 (28,24 %) 
|-
|'''Srbi'''
|640 (1,20 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2092 (3,91 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''53.482'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Travnik – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Bošnjaci'''
|10.899 (71,03 %)
|-
|'''Hrvati'''
|2847 (18,55 %) 
|-
|'''Srbi'''
|322 (2,10 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1276 (8,32 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''15.344'''
|}
|}

[[Datoteka:Travnik, cele mesto a udoli Lasvy z uboci Vlasice.jpg|minijatura|Travnik Panorama 2.JPG]]

== Naseljena mjesta ==
Općinu Travnik sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

[[Bačvice (Travnik, BiH)|Bačvice]], 
[[Bandol (Travnik, BiH)|Bandol]], 
[[Bijelo Bučje (Travnik, BiH)|Bijelo Bučje]], 
[[Bilići]], 
[[Brajići (Travnik, BiH)|Brajići]], 
[[Brajkovići (Travnik, BiH)|Brajkovići]], 
[[Brankovac (Travnik, BiH)|Brankovac]], 
[[Čifluk (Travnik, BiH)|Čifluk]], 
[[Čosići]], 
[[Čukle]], 
[[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]], 
[[Dolac na Lašvi]], 
[[Donja Trebeuša]], 
[[Donje Krčevine]], 
[[Donji Korićani (Travnik, BiH)|Donji Korićan]], 
[[Dub (Travnik, BiH)|Dub]], 
[[Đelilovac]], 
[[Fazlići]], 
[[Gladnik]], 
[[Gluha Bukovica (Travnik, BiH)|Gluha Bukovica]], 
[[Goleš]], 
[[Gornja Trebeuša]], 
[[Gornje Krčevine]], 
[[Gornji Korićani (Travnik, BiH)|Gornji Korićani]], 
[[Gradina (Travnik, BiH)|Gradina]], 
[[Grahovčići]], 
[[Grahovik]], 
[[Guča Gora]],
[[Hamandžići]], 
[[Han Bila]], 
[[Jezerci]], 
[[Kljaci]], 
[[Kokošari]], 
[[Komar (Travnik, BiH)|Komar]], 
[[Kraljevice]], 
[[Krpeljići]], 
[[Kruševo Brdo I (Travnik, BiH)|Kruševo Brdo I]],
[[Kruševo Brdo II  (Travnik, BiH)|Kruševo Brdo II]],
[[Kula (Travnik, BiH)|Kula]], 
[[Kundići]], 
[[Lovrići]], 
[[Mala Bukovica]], 
[[Maljine]], 
[[Miletići]],
[[Miškića Brdo]], 
[[Mosor (Travnik, BiH)|Mosor]], 
[[Mudrike]], 
[[Nova Bila]], 
[[Orahovo (Travnik, BiH)|Orahovo]], 
[[Orašac (Travnik, BiH)|Orašac]], 
[[Orlice]], 
[[Ovčarevo]], 
[[Paklarevo]], 
[[Podkraj (Travnik, BiH)|Podkraj]], 
[[Podovi (Travnik, BiH)|Podovi]], 
[[Podstinje]], 
[[Pokrajčići]], 
[[Poljanice (Travnik, BiH)|Poljanice]], 
[[Polje Slavka Gavrančića]], 
[[Prići]], 
[[Pulac]], 
[[Putićevo]], 
[[Radića Brdo]], 
[[Radojčići (Travnik, BiH)|Radojčići]], 
[[Radonjići (Travnik, BiH)|Radonjići]], 
[[Ričice (Travnik, BiH)|Ričice]], 
[[Runjići]], 
[[Sažići]], 
[[Sečevo]], 
[[Seferi]],
[[Selići]], 
[[Skomorje]], 
[[Slimena]], 
[[Suhi Dol]], 
[[Šešići]], 
[[Šipovik]], 
[[Šišava (Travnik, BiH)|Šišava]], 
[[Travnik]], 
[[Turbe (Travnik, BiH)|Turbe]], 
[[Turići (Travnik, BiH)|Turići]], 
[[Varošluk]], 
[[Velika Bukovica]], 
[[Vidoševići]], 
[[Vilenica (Travnik, BiH)|Vilenica]], 
[[Višnjevo (Travnik, BiH)|Višnjevo]], 
[[Vitovlje]], 
[[Vlahovići (Travnik, BiH)|Vlahovići]], 
[[Vranići (Travnik, BiH)|Vranići]], 
[[Zagrađe (Travnik, BiH)|Zagrađe]] i 
[[Zaselje (Travnik, BiH)|Zaselje]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], veći dio općine Travnik ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta [[Donji Korićani (Skender Vakuf, BiH)|Donji Korićani]] i [[Gornji Korićani (Skender Vakuf, BiH)|Gornji Korićani]] koja su pripala općini [[Skender Vakuf]]. Naseljeno mjesto [[Gluha Bukovica (Kotor Varoš, BiH)|Gluha Bukovica]] je pripalo općini [[Kotor Varoš]] koja je ušla u sastav Republike Srpske, a ovoj su općini ranije pripadala naseljena mjesta [[Kruševo Brdo I (Travnik, BiH)|Kruševo Brdo I]] i [[Kruševo Brdo II (Travnik, BiH)|Kruševo Brdo II]].

&lt;!-- == Mjesne zajednice ==
U MZ Bojna {{coord|44.2236|17.6556|display=inline}} spadaju:
* Aleja Konzula,  Antifašista,  Bašćeluci (dio),  Bojna, Bojna Sokak,  Kenteš, Naselje Mehmeda Spahe,  Pašamahala,  Potok, Stadion, Gaj, Školska i naselje Šarića Brdo&lt;ref name=&quot;Općina 21976&quot;&gt;[https://www.opcinatravnik.com.ba/hr/izdvojeno/mjesne-zajednice/21976-bojna Općina Travnik] Mjesna zajednica Bojna (pristupljeno 17. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;

U MZ Centar {{coord|44.22714|17.66742|display=inline}} spadaju:
* Bašbunar (dio), Bosanska, Čabruša, Erika Brandisa, Fatmić, Gimnazijska, Hadži Ali Bega Hasanpašića, Ilhamijina, Konatur, Krndija, Kulina Bana, Lončarica, Šehida, Lukačka, Mahala (donja), Mehmed Paše Kukavice, Poturmahala, Prnjavor, Rizaha, Hercegovca, Stanična, Školska (dio), Vezirska i Zenjak&lt;ref name=&quot;Općina 21977&quot;&gt;[https://www.opcinatravnik.com.ba/hr/izdvojeno/mjesne-zajednice/21977-centar Općina Travnik] Mjesna zajednica Centar (pristupljeno 17. veljače 2020.)&lt;/ref&gt; --&gt;

== Uprava ==
[[Datoteka:BiH 2012 - Travnik (8144162598).jpg|mini|desno|300px|Travnik panorama]]
Na čelu izvršne vlasti je načelnik. Na posljednjim lokalnim izborima održanim 2012. za načelnika je izabran Admir Hadžiemrić iz [[Stranka demokratske akcije|SDA]] s osvojenih 37,4 % glasova. Drugoplasirani je bio Ivica Harambašić iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] s osvojenih 23 % glasova.&lt;ref&gt;[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_091.html Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za načelnika: Općina Travnik]. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 22. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;

Zakonodavni organ je Općinsko vijeće koje ukupno ima 31 zastupnika. Najviše zastupnika ima SDA – 11, a potom Hrvatska koalicija za Travnik – 7. Hrvatsku koaliciju čine HDZ BiH, [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] i [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH – NHI]]. Ostale zastupljene stranke su [[Socijaldemorkatska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]], [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]], [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]], Hrvatska lista za Travnik ([[Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić|HSS SR]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]) i koalicija [[Stranka penzionera/umirovljenika|SPU]]-a i [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]].&lt;ref name=&quot;Izbori2012&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_9_opstina_091.html Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Travnik]. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 22. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
! rowspan=&quot;2&quot; | stranka
! colspan=&quot;4&quot; | broj zastupnika
! colspan=&quot;11&quot; rowspan=&quot;2&quot; | trenutačni broj zastupnika
|-
! 2000.
! 2004.
! 2008.
! 2012.
|-
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|11|31}}
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#006600 | &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25}}
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#EC1A23 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|8|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|31}}
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#3297D3 | &amp;nbsp;
| [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|31}}
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|31}}
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#3D863D | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska seljačka stranka – Nova hrvatska inicijativa|HSS-NHI]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| bgcolor=#3D863D | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#3D863D | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić|HSS SR]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| bgcolor=#3D863D | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#FCDB00 | &amp;nbsp;
| [[Liberalno demokratska stranka Bosne i Hercegovine|LDS BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|31}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|31}}
| bgcolor=#FCDB00 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| colspan=&quot;17&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;| '''Izvori:'''&lt;ref name=&quot;Izbori2012&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Izbori2000&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000mun/FinalPartyVotes091_20000420_11_51.PDF |title=Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Travnik |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=22. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izbori2004&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Puni/OpcinskavijecaSkupstineopstina.pdf |title=Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Travnik |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=22. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izbori2008&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.izbori.ba/mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=091 |title=Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Travnik |website=izbori.ba |publisher=Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine |accessdate=22. ožujka 2014. |archive-date=6. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131106053729/http://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=091 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|}

== Gospodarstvo ==
Gospodarstvo travničke regije, koja nikada nije bila jako razvijena, devastirano je tijekom rata, u ranim [[1990-ih|1990-tim]]. Danas, većina stanovništva regije bavi se tipično ruralnim poslovima, kao što su [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]]. Što se tiče urbane [[Industrija|industrije]], Travnik ima nekoliko tvornica, koje proizvode sve, od žigica do namještaja. Proizvodnja zdrave hrane je, također, aktualna u regiji, posebno proizvodnja [[meso|mesa]] i [[Mlijeko|mlijeka]].

=== Turizam ===
Kao i u mnogim drugim bosanskim gradovima, [[turizam]] Travnika je uveliko zasnovan na povijesti i [[Geografija|geografiji]]. Obližnja planina [[Vlašić]] jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini, što je čini odličnim mjestom za [[skijanje]], pješačenje i [[sanjkanje]]. Zbog toga što turizam nije jak u gradu, Vlašić je glavna turistička atrakcija.

Grad Travnik je također vrlo interesantan. Mnoge građevine, koje potječu iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, kao na primjer brojne [[Džamija|džamije]], orijentalne kuće, sahat kula, te česme. Stari dio grada datira iz ranog [[15. stoljeće|15. stoljeća]].

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Travnik}}

*
{{div col|cols=3}}

* [[Ivo Andrić]], književnik
* [[Muharem Bazdulj]], književnik
* [[Miroslav Blažević|Miroslav „Ćiro” Blažević]], nogometaš i nogometni trener
* [[Larisa Cerić]], džudašica
* [[Rudolf Eckert]], novinar i publicist
* [[Miroslav Ferić (pilot)|Mirosław Ferić]], pilot, zračni as
* [[Oliver Frljić]], kazališni redatelj
* [[Stanisław Gołąb]], matematičar
* [[Srebrenka Jurinac]], operna pjevačica
* [[Derviš Korkut]], teolog, knjižničar, orijentolog
* [[Nikola Mandić]], političar
* [[Marijan Marković]], [[Banjolučka biskupija|banjolučki apostolski upravitel]]
* [[Seid Memić Vajta]], pjevač
* [[Zoran Mikulić]], rukometaš
* [[Josef Páleníček]], pijanist
* [[Josip Pejaković]], glumac
* [[Solomun]], DJ
{{div col end}}

== Spomenici i znamenitosti ==
* [[Samostan sv. Leopolda Mandića u Travniku|Samostan sv. Leopolda Mandića]] Družbe Kćeri Božje Ljubavi.&lt;ref&gt;[http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/nase-zajednice Družba Kćeri Božje ljubavi] ''Naše zajednice'' (pristupljeno 6. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Šarena džamija u Travniku|Šarena džamija]]
* [[Travnička tvrđava]]
* [[Sahat-kula u Travniku na Musali|sahat-kula na Musali]]
* [[Sahat-kula u Travniku u Gornjoj čaršiji|sahat-kula u Gornjoj čaršiji]]
* [[Plava voda]]
* [[Toričan]]
* [[Oštrac]]
* [[Grac]]
* [[Vrbenac grad]]
* [[Kaštel (Travnik)|Kaštel]]

== Obrazovanje ==
Od 2007. godine u Travniku djeluje privatno sveučilište koje je u početku obuhvaćalo četiri fakulteta (Fakultet za menadžment i Kineziološki fakultet, u Travniku, te Pravni i Grafički fakultet u Kiseljaku). Poslije su u sastav sveučilišta ušla još 4 fakulteta.
U Travniku se nalazi [[Katolički školski centar Petar Barbarić]], koji ima osnovnu školu i opću gimnaziju koju pohađaju &quot;interni&quot; učenici (učenici iz udaljenijih općina-internisti i svećenički kandidati-sjemeništarci) i &quot;eksterni&quot; učenici (iz Travnika i susjednih općina).

== Kultura ==
Travnik ima snažnu kulturu, koja datira još iz perioda, kada je ovaj grad bio sjedište vezira Osmaskog Carstva, odgovornih za [[Bosanski ejalet]]. Stari dio Travnika postoji još od vremena bosanske nezavisnosti, od prve polovice [[15. stoljeće|15. stoljeća]].

U gradu se nalaze brojne džamije i crkve, kao i grobovi važnih povijesnih ličnosti, te odlični primjeri osmanske [[Arhitektura|arhitekture]]. Gradski [[Zavičajni muzej Travnik|muzej]], izgrađen [[1950.]] godine, je jedna od najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji.

[[Hrvatsko amatersko kazalište Travnik]] od 1995. godine.

Travnički karneval, kojeg organizira Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Travnik. Pred završetak Karnevala u Travniku je &quot;Maskenbal&quot; ili &quot;Velike mačkare&quot; u HAK Travnik u Jankovićima.&lt;ref&gt;(boš.) [http://travnik-grad.info/poceo-travnicki-karneval-2/ Travnik-grad.info] travnik-grad: ''Počeo “Travnički karneval” '', 11. veljače 2018. (pristupljeno 23. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

[[Travnički ćevap]] je lokalni brend tradicionalne kuhinje BiH.&lt;ref&gt;[http://travnicki.ba/magazin/zanimljivosti/item/5555-u-travniku-ce-biti-napravljena-najveca-porcija-cevapa-u-bih Travnički vjesnik] FENA/Fokus.ba ''U Travniku će biti napravljena najveća porcija ćevapa u BiH'' 19. ožujka 2019. (pristupljeno 31. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gradovi prijatelji ==
* {{Z|NJE}} [[Leipzig]], [[Njemačka]] (od [[2003.]])

== Šport ==
* [[NK Travnik]]
* [[ŽNK Rosa Brandis Travnik]]
* [[Judo klub Nova Bila]]
* [[KK Travnik]]
* [[RK Borac Travnik]]
* Judo klub Travnik
* Odbojkaški klub Victory

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.opcinatravnik.com.ba Službena stranica]
* [http://www.travnik-tourism.com Turistički portal grada Travnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170708224016/http://www.travnik-tourism.com/ |date=8. srpnja 2017. }}

{{BiH}}
{{Travnik}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna]]
[[Kategorija:Travnik| ]]</text>
      <sha1>kbmj1gy5240gplqlq4h6jpv8uc51qhk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kosovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13642</id>
    <revision>
      <id>7567058</id>
      <parentid>7498343</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:40:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42383-46</username>
        <id>368285</id>
      </contributor>
      <comment>Umjesto djelimično dodato je međunarodno</comment>
      <origin>7567058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33919" sha1="6d82rl0edtsy04lgt4kzt0zs3uezj1c" xml:space="preserve">{{redirect|Kosova}}
{{dz}}
{{Infookvir zemlja svijeta 
|ime                         = Republika Kosovo 
|izvorno_ime                 = Republika e Kosovës &lt;br/&gt; Република Косово 
|ime_genitiv                 = Kosova 
|eng_ime                     = Kosovo 
|zastava                     = Flag of Kosovo.svg 
|grb                         = Coat of arms of Kosovo.svg 
|lokacija                    = Europe-Republic_of_Kosovo.svg
|službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]], [[Srpski jezik|srpski]] 
|glavni_grad                 = [[Priština]] 
|predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
|predstavnik_države          = Predsjednik 
|predstavnik_države_osoba    = [[Vjosa Osmani]] 
|predsjednik_vlade_osoba     = [[Albin Kurti]] 
|površina_poredak            = 161 
|površina                    = 10 908&lt;ref&gt;[http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html Podatci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181015192904/http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html |date=15. listopada 2018. }}, ks.undp.org, pristupljeno 15. listopada 2018.&lt;/ref&gt; 
|vode                        = ? 
|stanovništvo_poredak        = 140 
|stanovništvo                = 1 739 825 
|godina_popisa               = 2011 
|gustoća_stanovništva        = 220 
|neovisnost                  = Kosovo je proglasilo neovisnost [[17. veljače]] [[2008.]], a sljedećeg dana počela su pristizati i prva priznanja ostalih država. 
|BDP_PKM_godina              = 2008. 
|BDP_PKM                     = 2 milijarde € 
|BDP_PKM_rang                = ? 
|BDP_PKM_per_capita          = 2270 € 
|BDP_PKM_per_capita_rang     = ? 
|valuta                      = [[euro]] '''&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;''' 
|stoti_dio_valute            = 100 centa 
|vremenska_zona              = +1 &lt;br&gt; [[UTC]] +2 ljeti 
|himna                       = [[Europa (himna)|Europa]] 
|internetski_nastavak        = [[.xk]] (privremeno)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Internet country code - The World Factbook|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|accessdate=2021-06-21|website=www.cia.gov|archive-date=24. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624204115/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|pozivni_broj                = +383 '''&lt;sup&gt;3)&lt;/sup&gt;''' 
|komentar                    = &lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt; Na Kosovu je službena valuta zbog specifičnosti situacije [[euro]], iako Kosovo nije u [[Eurozona|Eurozoni]];&lt;br /&gt; &lt;sup&gt;3)&lt;/sup&gt; Do 1. siječnja 2015. na Kosovu je korišten pozivni broj za Srbiju +381 za fiksne linije. Operateri mobilne telefonije na Kosovu služili su se predbrojem +377 (Monako) ili +386 (Slovenija). 
|moto = nema
}}
'''Kosovo''' ([[Albanski jezik|alb.]] ''Kosova'', ''Kosovë'', ''Republika e Kosovës''; [[Srpski jezik|srp.]] Република Косово; [[Turski jezik|tur.]] ''Kosova Cumhuriyeti'') [[Popis nepriznatih država#Države koje nisu priznate od svih članica_UN-a|međunarodno je priznata država]] u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. U veljači [[2008.]] [[Skupština Kosova]] jednostrano je proglasila Republiku Kosovo, koju je do 24. travnja 2023. [[Međunarodno priznanje Kosova|priznalo]] 90&lt;ref&gt;[https://statusofkosovo.info/ statusofkosovo.info]&lt;/ref&gt; od 193 države članice UN-a,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213123714/https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |archive-date=13. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.kosovothanksyou.com/ Who recognized Kosova]&lt;/ref&gt; te četiri nečlanice UN-a: [[Suvereni malteški vojni red]], [[Republika Kina|Republika Kina (Tajvan)]] (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), [[Cookovo Otočje]] i [[Niue]].

Kosovo se nalazi pod upravom [[EULEX]]-a od [[2008.]] godine, a izvan nadzora [[Srbija|Republike Srbije]].

Od [[kolovoz]]a [[2006.]], Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.unmikonline.org/constframework.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=4. rujna 2006. |archive-date=30. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kojemu je [[glavni grad]] [[Priština]] ([[albanski|alb.]] ''Prishtinë''). [[17. veljače]] [[2008.]] kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku [[Srbija]] nije priznala,&lt;ref name=&quot;nepr_srb&quot;&gt;{{sr icon}} Vlada Republike Srbije - [http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 Odluka o poništavanju protivpravnih akata privremenih organa samouprave na Kosovu i Metohiji o proglašenju jednostrane nezavisnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225182512/http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 |date=25. veljače 2008. }}, 14. veljače 2008.&lt;/ref&gt; dok su neovisnost Kosova uskoro priznale [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], većina država Arapskoga poluotoka, [[Njemačka]] i druge zemlje, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]].&lt;ref name=&quot;prizn_hr&quot; /&gt;

&lt;!-- poveznica na prijedlog Maartija Aahtisaarija --&gt;
Zbog svoje apsolutne većine, [[Albanci]] imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio [[Srbi|Srba]] (''[[Kosovci]]'') ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz [[Beograd]]a.

Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Ovi postotci su vjerojatno varljivi s obzirom da popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.&lt;ref name=&quot;business.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |title=Kosovo ima 1,74 milijuna stanovnika 22. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031130416/http://www.business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |archive-date=31. listopada 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Kosovo je formirano kao zasebna država povodom [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]] krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ova zračna bombardiranja]] [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

==Povijest==
{{glavni|Povijest Kosova}}

===Prapovijest===
Kosovo su naseljavali [[Dardanija|Dardani]], ilirsko-tračansko pleme do rimskoga osvajanja.

===Srednji vijek===
[[Slaveni]] naseljavaju ravnicu od [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Na Kosovu [[1072.]] godine negdašnje [[Bugarsko Carstvo]] biva obnovljeno. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Ono kasnije postaje središte srpske monarhije i [[pravoslavlje|pravoslavlja]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i ostaje njen dio sve do [[Bitka na Kosovu polju|Kosovske bitke 1389.]] godine kada pada pod tursku vlast u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] došli su trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski [[Janjevci]]).

===Turska vlast===
[[Datoteka:Ali pasha i Prizrenska liga (1).jpg|mini|Članovi [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], političke organizacije osnovane [[1878.]] u kosovskom gradu [[Prizren]]u koja se nije slagala sa odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] i zahtjevala granice [[Velika Albanija|Velike Albanije]], tada još unutar [[Osmanskog Carstva]] kao rješenje albanskog pitanja na Balkanu.]]

Kosovo kao sandžak postoji od [[1455.]] godine kao sastavni dio [[Rumelija|Rumelije]], a [[1878.]] reformirano je u [[vilajet]]. Za vrijeme turske vlasti [[kršćanstvo|kršćansko]] stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim [[Albanci]]ma, Turcima, ali i drugim narodima [[islam|muslimanske vjere]].

Od [[1910.]] do [[1912.]] traje [[albanski narodni ustanak 1910.|albanski narodni ustanak]] protiv turske vlasti na Kosovu.

&lt;gallery&gt;
Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875.-1878.
Image:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|Kosovski vilajet, 1881.-1912.
&lt;/gallery&gt;

=== 1912. – 1918. ===
Godine 1912. i [[1913.]] u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora [[Metohija (Kosovo)|Metohiju]] (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do [[1918.]], a djelomično i u kasnijim državnim oblicima. U srbijanskom dijelu KiM 1913. izbija velika albanska pobuna, koja je uzrokovala intervenciju vojske. Nakon vojnog sloma Srbije [[1915.]] i Crne Gore [[1916.]], područje Kosova okupiraju snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Bugarska|Bugarske]].
Srbijansko-[[francuska]] vojska, nakon proboja [[Solunska fronta|Solunske fronte]], zauzima područje [[1918.]] godine. Kosovo ulazi u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslavenske kraljevine]] prosinca iste godine.

===Od Prvoga svjetskog rata do proglašenja neovisnosti===
Od [[1918.]] do [[1941.]] dio je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca do [[1929.]] godine.
&lt;!-- angažman Kraljevine SHS u miriditskoj pobuni ? --&gt;

Podjelom na oblasti, [[1922.]] godine, raskomadano je na pet oblasti i to, Zetsku oblast sa sjedištem na [[Cetinje|Cetinju]] (Peć, Đakovica), Rašku oblast sa sjedištem u [[Čačak|Čačku]] (Mitrovica, Leposavić), Kosovsku oblast sa sjedištem u Prištini ([[Prizren]], Podujevo, Kuršumlija), Oblast sa sjedištem u Vranju (Gnjilane, Kamenica), a manji dijelovi pripojeni su i Skopskoj oblasti.

U jesen [[1926.]] godine dolazi do većeg sukoba između sjevernoalbanskih plemena i jugoslavenske vojske. Sukob se vodio najprije na granici, a onda se proširio na teritorij obje države. Stoga dolazi do konferencije veleposlanika, koju je organizirala [[Liga naroda]], radi očuvanja mira u Europi. Konferencija je promijenila granicu između dviju zemalja: Kraljevini SHS je dodijeljen albanski dio uz područje Metohije, a Albaniji jugoslavenski dio uz [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]]. Dodijeljena područja nisu se znatno razlikovala po površini.

Podjelom na banovine [[1929.]] Kosovo je podijeljeno na 3 banovine (Zetsku, Moravsku i Vardarsku), nestalo je Kosovske oblasti.

Vlasti [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] provodeći [[Agrarna reforma u Kraljevini Srbiji|agrarnu reformu]] upuštale su se u politiku [[Terorizam|državnog terorizma]] nad albanskim stanovništvom, a isto se nastavilo i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i njezinoj [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarnoj reformi]].&lt;ref&gt;[[Stipe Šuvar|Šuvar, Stipe]]. ''Nacije i međunacionalni odnosi u Socijalističkoj Jugoslaviji'', Naše teme, Zagreb, 1970., str. 48. {{Citat|Srpske i crnogorske vlasti vršile su kolonizaciju Kosova, upuštajući se i u terorističke akcije prema albanskom stanovništvu, a ta je praksa nastavljena i u buržoaskoj Jugoslaviji.}}&lt;/ref&gt;

Nakon invazije [[Sile osovine|Sila osovine]] talijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod talijanskom upravom. Tada su počinjeni zločini u koncentracijskim logorima nad nealbanskim (srpskim, [[Židovi|židovskim]]{{nedostaje izvor}}, [[Romi|romskim]]{{nedostaje izvor}} i drugim{{nedostaje izvor}} stanovništvom). 100.000 Srba biva protjerano {{nedostaje izvor}}, a 10.000 ubijeno{{nedostaje izvor}}. Godine [[1943.]] Italija prilazi Saveznicima i albanska lokalna uprava kojoj pomažu njemačke naoružane snage vlada Kosovom.

[[Kosovari]] i [[Kosovci]] započeli su [[narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačku borbu]] u jesen [[1942.]] osnivanjem Glavnoga štaba za Kosovo i Metohiju, te Partizanskoga odreda &quot;[[Zejnel Ajdini]]&quot;. Krajem [[1943.]] i početkom [[1944.]] održana je u selu [[Bujanu]] (također vidi [[Bunjaj]] iznad rijeke [[Valbone]], oko 10&amp;nbsp;km uzvodno od njenog ušća u Bijeli Drim, kraj mjesta [[Bajram Curri]] u [[Albanija|Albaniji]]) konferencija Pokrajinskoga komiteta [[KPJ]] za Kosovo i Metohiju (sastoji se od Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Oblasnog komiteta KPJ za Metohiju) kojom se osniva Oblasni [[narodnooslobodilački odbor|NOO]] za Kosovo i [[Dukađin]] (albanski naziv za Metohiju i pogranična područja Albanije).
&lt;!-- albanska pobuna pred kraj rata, koju je Jugoslavija ugušila? --&gt;

[[Datoteka:Prishtina nga Katedrala 1.jpg|250px|minijatura|desno|[[Priština]], glavni grad Republike Kosova]]
[[Datoteka:View of Prizren 2025.jpg|250px|minijatura|desno|[[Prizren]]]]
'''''Autonomija Kosova''''' na zasjedanju Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Kosova i Metohije, održanom [[8. srpnja|8.]] do [[10. srpnja]] [[1945.]] donosi zaključak da se Kosovo i Metohija priključi federalnoj Srbiji u [[DFJ|Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji]] sa statusom autonomije.&lt;ref&gt;[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918-1985.'', 3. dopunjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 71. {{Citat|Konačna odluka o statusu Kosova donesena je na zasjedanju Oblasnog NOO-a Kosova i Metohije od 8. do 10. srpnja 1945. koje je zaključilo da se ta pokrajina priključi federalnoj Srbiji u DF Jugoslaviji sa statusom autonomije.}}&lt;/ref&gt;
Autonomna Kosovsko-metohijska oblast ([[AKMO]]) kao sastavni dio [[Federalna država Srbija|Federalne države Srbije]] opstoji od [[1945.]] unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], a od [[1946.]] unutar [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] kojoj je sastavni dio [[Narodna Republika Srbija]]. [[1963.]] godine novim ustavom stvorena je [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] kao dio [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Ustav od 1963. promijenio je ime ''Regija'' u ''Pokrajinu'' ali je umanjio autonomni status Pokrajine. Socijalistička autonomna pokrajina (SAP) Kosovo postala je obični [[kotar]] Srbije.&lt;ref&gt;Petričević, Jure; Bochenski, Joseph M. (et al.) ''Sukob'', Adria, Brugg, 1988., str. 101.&lt;/ref&gt;

Krajem studenoga [[1968.]] je JNA prvi put [[albanski nemiri na Kosovu 27. studenoga 1968.|intervenirala]] radi &quot;smirivanja&quot; naroda.&lt;ref&gt;[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1158:prije-dvadeset-godina-1-za-trajanja-obiju-protuhrvatskih-jugoslavija-prepolovljen-je-broj-hrvata&amp;catid=22:feljtoni&amp;Itemid=46 Hrvatski fokus] Davor Runtić: JNA u prvoj akciji, pristupljeno 8. ožujka 2011.&lt;/ref&gt; Albanci su u Prištini i inim gradovima na Kosovu na [[27. studenoga]], koji je bio državni blagdan susjedne [[Albanija|Albanije]], Dan zastava, masovno izašli na ulice. Zahtijevali su da AP Kosovo postane republikom (poznati slogan: ''Kosovo republika!''). Milicija i JNA su brutalno reagirale i tako ugušile nemire.

Ustavom iz [[1974.]] proširena su autonomna prava, a [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini.

[[1980.]] godine Albanci [[albanski nemiri na Kosovu 1981.|prosvjeduju]] i traže službeno ravnopravan status Kosova kao republike unutar SFR [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem 1980-ih su uslijedili novi nemiri, što je rezultiralo slanjem novih milicijskih snaga na Kosovo. No, [[1989.]] godine gubi status autonomne pokrajine u [[SFRJ]], degradiran je Ustav Pokrajine. Srbija ipak, kao i za [[Vojvodina|Vojvodinu]], zadržava člana Predsjedništva SFRJ iz Kosova. Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva [[1991.]] kao i sve izbore održane od tada. Na [[Referendum o neovisnosti Kosova|referendumu iz 1991.]], koji Srbija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Sukobi se zaoštravaju [[1996.]] godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu ([[1998.]] – [[1999.]]) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300 000 Srba i ostalih, bilo je 12 000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i drugih). 1999. godine [[NATO]] izvodi bombardiranje SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći ''[[UN-ova rezolucija br. 1244|rezoluciju 1244]]''. Dolazi do velikog egzodusa preostalog nealbanskog (uglavnom srpskog) stanovništva. Neredi se nastavljaju 15. ožujka 2004., 18-godišnji Srbin, Jovica Ivić, biva upucan u selu Čaglavici u središnjem dijelu Kosova.&lt;ref&gt;http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2004&amp;mm=03&amp;dd=15&amp;nav_category=12&amp;nav_id=135320&lt;/ref&gt; Lokalni Srbi iz sela su organizirali demonstracije i blokirali promet u znak protesta zbog napada.
Dana 16. ožujka, troje albanske djece utopilo se u rijeci Ibar u selu Čabar, pored srpskog mjesta Zubin Potok. Četvrti dječak je preživio. Nagađalo se da su on i njegovi prijatelji proganjani do rijeke od Srba iz osvete za strijeljanje Ivića prethodni dan, i da je to uzrok utapanja djece.&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3667839.stm&lt;/ref&gt;
UN-ov glasnogovornik policije Neeraj Singh izjavio je da je preživjeli dječak bio pod jakim pritiskom albanskih novinara koji su predložili što treba reći. Istraga je pokazala da dijete nije govorilo istinu o događaju, što je dovelo srpsku javnost da vjeruje da je protusrpsko nasilje koje se dogodilo zbog tog nepostojećeg zločina bilo unaprijed planirano.&lt;ref&gt;http://reliefweb.int/report/serbia/lack-evidence-stalls-probe-drowning-3-kosovo-children-un-mission-says&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2004/04/040429-SVETLA-001&lt;/ref&gt; Oko 4.000 Srba je protjerano, zapaljeno je 935 srpskih kuća, 10 javnih objekata (škole, zdravstveni centri i poštanski uredi) i 35 kršćanskih samostana i crkvi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&amp;mm=03&amp;dd=17&amp;nav_id=65852 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://www.webcitation.org/6ER6YRMMX?url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&amp;mm=03&amp;dd=17&amp;nav_id=65852 |archive-date=14. veljače 2013. |access-date=4. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

===Od proglašenja neovisnosti===
{{glavni|Međunarodno priznanje Kosova}}

[[Datoteka:Hashim Thaci Joe Biden Fatmir Sejdiu with Declaration of Independence of Kosovo.JPG|mini|[[Hashim Thaci]] [[Joe Biden]] i [[Fatmir Sejdiu]] drže Deklaraciju o neovisnosti Kosova, [[Priština]] 2008.]]

[[17. veljače]] [[2008.]] godine u 16 sati kosovska je Skupština proglasila neovisnost Kosova, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog je dana Skupština donijela odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, [[18. veljače]], pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao neovisnu državu prvi priznao [[Afganistan]], a najveće zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]]) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm Službena izjava Državnog tajništva SAD-a] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Sama [[Europska unija]] ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, jer se tom činu oštro protivila [[Španjolska]], a onda i [[Rumunjska]], [[Slovačka]], [[Grčka]] i [[Cipar]]. Istovremeno, u [[Beograd]]u i drugim gradovima u [[Srbija|Srbiji]] došlo je do nasilnih prosvjeda.
[[Datoteka:Recognition of kosovo map.png|mini|Druge svjetske države koje priznaju Republiku Kosovo neovisnom državom.]]

[[19. ožujka]] [[2008.]], [[hrvatska]] je vlada, u dogovoru s vladama [[Mađarska|Republike Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]], usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova.&lt;ref name=&quot;prizn_hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |title=Zajednička izjava vlada Republike Hrvatske, Mađarske i Bugarske |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108124345/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |archive-date=8. siječnja 2014. |access-date=19. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt; Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova.&lt;ref&gt;[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo Hrvatska priznala Kosovo (stranice Vlade Republike Hrvatske)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080325003417/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo |date=25. ožujka 2008. }}; [http://www.vlada.hr/hr/content/download/44910/623000/file/Odluka%20vlade%20RH%20o%20priznanju%20Republiek%20Kosovo.pdf Odluka Vlade RH o priznanju Republike Kosova]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je [[Fatmir Sejdiu]].

&lt;gallery&gt;
File:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo prema kosovskim institucijama i zemljama koje priznaju Kosovo
File:Kosovo ap en.png|AP Kosovo i Metohija prema srbijanskoj vladi i zemljama koje ne priznaju Kosovo
&lt;/gallery&gt;

==Zemljopis==
[[Datoteka:Kosovo map-hr.svg|mini|desno|200px|Topografski zemljovid Kosova]]
{{glavni|Zemljopis Kosova}}
Kosovo je površinom najmanja država [[jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Reljefno se sastoji od dviju većih zavala: Kosovske (srednja visina 500 m) na istoku i Metohijske (srednja visina 350 m) na zapadu. Dno zavala prekriveno je tercijarnim i kvartarnim naslagama. Okružene su visokim planinama: Prokletijama (najviši vrh Kosova je [[Đeravica]], 2656 m), Žljebom (2365 m) i Mokrom gorom (2155 m) na sjeveru, te Šar-planinom (2604 m) na jugozapadu. Planine su građene od mezozojskih vapnenaca, paleozojskih škriljevaca i eruptivnih stijena.

Klima je submediteranska do planinska. Srednja siječanjska temperatura je 0–2&amp;nbsp;°C, a srednja srpanjska 23–25&amp;nbsp;°C. Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 500 do 1.000&amp;nbsp;mm. Rijeke pripadaju slijevu [[jadransko more|Jadranskoga]] (porječje Belog Drima), Crnoga (Tara, Piva, Lim, Ibar) i [[egejsko more|Egejskoga mora]] (rijeka Nerodimka spaja egejski i crnomorski slijev; bifurkacija). Najdulje tekućice: Beli Drim (128&amp;nbsp;km, od čega 111,5&amp;nbsp;km na Kosovu), Sitnica (110&amp;nbsp;km), [[Ibar]] (280&amp;nbsp;km, od čega 85&amp;nbsp;km na Kosovu). Oko 40% površine Kosova prekrivaju šume.

===Granice===
[[Datoteka:All in one.jpg|200px|minijatura|desno|Pogled na regiju Opolje]]
* s Albanijom - 111,7&amp;nbsp;km
* s Crnom Gorom - 78,6&amp;nbsp;km
* sa Sjevernom Makedonijom - 158,7&amp;nbsp;km
* sa Srbijom - 365,8&amp;nbsp;km

Što ukupno čini 700,7&amp;nbsp;km granice.

===Površina===
Kosovo zauzima područje od 10 887 [[km²]]

===Prirodni opis===
* '''Jezera''': [[Vrbničko jezero]] (umjetno), [[Svrčin]], [[Sazlija]]
* '''Rijeke''': [[Sitnica]], [[Lab]], [[Drenica]], [[Lepenac (rijeka)|Lepenac]], [[Bijeli Drim]], [[Pećka Bistrica]], [[Erenik]], [[Prizrenska Bistrica]], [[Dečanska Bistrica]], [[Krenica (jezero)|Krenica]], [[Nerodimka]], [[Ibar]].
* '''Planine''': [[Prokletije]], [[Paštrik]], [[Koritnik (planina)|Koritnik]], [[Šar-planina]], [[Kopaonik]].

Kao zanimljivost, na Kosovu je postojala [[dvoslivnost]] rijeke Nerodimke, koja je svojim ulijevanjem pripadala i [[Vardar]]skom i [[Dunav]]skom slijevu.

==Uprava==
Kosovo se sastoji od 30 općina i 7 okruga: [[Đakovički okrug|Đakovički]], [[Gnjilanski okrug|Gnjilanski]], [[Kosovskomitrovački okrug|Kosovskomitrovački]], [[Pećki okrug|Pećki]], [[Prištinski okrug|Prištinski]], [[Prizrenski okrug|Prizrenski]] i [[Uroševački okrug|Uroševački]]

==Stanovništvo==
{{glavni|Stanovništvo Kosova}}
[[Datoteka:VeshjeKombetare.JPG|230px|minijatura|desno|Djevojke u narodnim nošnjama]]
Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu živi 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima većinski srpskim općinama Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.&lt;ref name=&quot;business.hr&quot;/&gt;

Budući da su Albanci na Kosovu odlučili bojkotirati sve srpske ustanove od 1990-ih, pa tako i popis stanovništva, teško je odrediti točan broj stanovnika. Procjenjuje se da je Kosovo 2002. imalo oko 2,3 milijuna stanovnika od kojih su većina bili [[Albanci]] (88%), zatim slijede [[Srbi]] (7%), te manjine: [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Romi]], [[Crnogorci]], [[Turci]] i [[Janjevci|Hrvati]]. Gustoća naseljenosti bila je 205 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Procjenuje se da je Kosovo [[1991.]] imalo oko 1 950 000 stanovnika (prema neslužbenim procjenama Jugoslavije 1 956 196 stanovnika), od čega su [[Albanci]] činili 82%, [[Srbi]] 10%, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 3%, [[Romi]] 2%, [[Crnogorci]] 1%, [[Hrvati]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Aškalije]] i drugi 2%.

Prema zadnjem službenom popisu, iz 1981., Kosovo je imalo 1 584 440 stanovnika od čega su [[Albanci]] činili 77,4%, [[Srbi]] 13,2%, [[Muslimani]] 3,7%, [[Romi]] 2,1%, [[Crnogorci]] 1,7%, [[Turci]] 0,8%, a [[Hrvati]] 0,6%, uz druge.

Srba ima u značajnijem postotku jugoistočno od Prizrena, te na sjeveroistočnom dijelu Kosova.&lt;br&gt; 
Crnogoraca ima u značajnijem postotku u okolici Peći. Crnogorci obilježavaju Dan Crnogoraca Kosova 14. svibnja.&lt;ref&gt;(crnogorski) [http://www.crnogorskipokret.org/dijaspora/crnogorci-kosova-proslava-dana-crnogoraca-kosova-i-dana-nezavisnosti-crne-gore/ Crnogorski pokret] ''Crnogorci Kosova: Proslava Dana Crnogoraca Kosova i Dana Nezavisnosti Crne Gore'', 7. srpnja 2015. (pristupljeno 30. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Goranci žive u selima uz albansku granicu kod Đakovice i Dragaša (kraj zvan &quot;Gora&quot;).

Turci su značajna zajednica u Prizrenu.

Hrvati žive u selima [[Janjevo]], [[Letnica]] te nekoliko manjih sela.

Na Kosovu je najveći prirodni prirast stanovništva u Europi, a najviše je izražen kod Albanaca i Hrvata. Stopa iznosi skoro 30 potisućaka.

Na Kosovu je bila i najveća stopa nepismenosti na području bivše SFRJ.

[[Datoteka:Kosovo ethnic map 2011 census.GIF|250px|mini|desno|Narodnosni sastav 2011.]]

===Rezultati prethodnih popisa===
* [[1991.]] blizu dva milijuna stanovnika (80% Albanci, 10% Srbi)
* [[1981.]] 1 584 441 stanovnika ([[Albanci]] 77,4%, [[Srbi]] 13,2%)
* [[1971.]] 1 243 693 stanovnika ([[Albanci]] 73,7%, [[Srbi]] 18,4%) 
* [[1961.]] 963 988 stanovnika ([[Albanci]] 67,2%, [[Srbi]] 23,6%)
* [[1953.]] 808n141 stanovnika ([[Albanci]] 64,9%, [[Srbi]] 23,5%)
* [[1948.]] 727 820 stanovnika ([[Albanci]] 68,5 %, [[Srbi]] 23,6 %)

===Najveći gradovi===
(stanje od [[31. prosinca]] [[2003.]])

[[Datoteka:Harta e Rajoneve të Kosovës (me emra).svg|250px|mini|desno|Okruzi na Kosovu]]

{| class=&quot;wikitable&quot; 
!colspan=2 |Najveći kosovski gradovi
|-
!Ime grada
!Broj stanovnika
|-
|[[Priština]] 
|align=right|350 000-500 000 &lt;br&gt;(procjene variraju &lt;br&gt;nakon rata na Kosovu)
|- 
|[[Prizren]] 
|align=right| 107 614
|- 
|[[Gnjilane]]
|align=right| 79 898
|- 
|[[Peć (grad)|Peć]]
|align=right| 81 800
|- 
|[[Kosovska Mitrovica]] 
|align=right| 68 929
|- 
|[[Đakovica]]
|align=right| 68 645
|- 
|[[Uroševac]] (alb. Ferizaj)
|align=right| 39 800
|- 
|[[Podujevo]]
|align=right| 37 203
|}

==Janjevci i Letničani==
{{glavni|Janjevci}}
{{glavni|Letničani}}

Na Kosovu već stoljećima žive [[Hrvati]] Janjevci. To su stanovnici mjesta [[Janjevo|Janjeva]] i okolnih [[Naselje|naselja]], u blizini Prištine. Na Kosovu isto tako žive i Hrvati Letnićani u i oko [[Selo|sela]] [[Letnica|Letnice]] ([[marijansko svetište]]) u blizini [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] ([[Šašare]], [[Vrnez]], [[Vrnavo Kolo]]). Hrvati žive još u selu [[Kabaš]]u.

Janjevci i Letničani jedna su od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dubrovačkih zajednica u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća.

Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst [[Papa|pape]] [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] iz [[1303.]], koji je naveo Janjevo kao sjedište [[župa|katoličke župe]] Sveti Nikola. Od 1991., zbog etničkih nemira i [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u [[Hrvatska|Hrvatsku]].

Prije 1991. na Kosovu je bilo 8062 Janjevaca. 1998. godine ih je ostalo oko 1300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su se uglavnom iselili u Hrvatsku.

==Šport==
===Nogomet===
[[Datoteka:FBBP01 - FCN - 20151028 - Coupe de la Ligue - Lorik Cana.jpg|mini|desno|[[Lorik Cana]]]]
[[Nogomet]] je najrazvijeniji šport na Kosovu. Brojni su poznati nogometaši ponikli ovdje, a mnogi su poslije igrali i za reprezentacije drugih država, uglavnom u Hrvatskoj.

Među ostalim, s Kosova su i: [[Fadil Vokrri]], [[Ardian Kozniku]], [[Fadil Muriqi]], [[Kujtim Shalla]], [[Xhevat Prekazi]], [[Lorik Cana]]. U svibnju [[2016.]] Kosovo je postalo punopravnim članom nogometnih organizacija [[UEFA]]-e i [[FIFA]]-e.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/sport/kosovo-primljeno-u-fifu-moglo-bi-igrati-u-skupini-s-hrvatskom-474190 www.24sata.hr], &quot;Kosovo primljeno u Fifu: Moglo bi igrati u skupini s Hrvatskom&quot;, objavljeno 13. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;

''Vidi i: [[Kosovska nogometna reprezentacija]]''

=== Borilački športovi ===
Kosovo je dalo brojne poznate borce borilačkih športova.

====Boks====
[[Boks]] je po razvijenosti dugo vremena bio športom br. 2 na Kosovu.

[[Azis Salihu]], dugo vremena jugoslavenski boksački reprezentativac i državni prvak, osvajač više medalja na međunarodnim natjecanjima.

[[Luan Krasniqi]], koji se rodio u Đakovici, poslije je bio osvajač odličja i poznati profesionalni boksač, zatim [[Azem Maksutaj]].

===Košarka===
Koncem 1990-ih i početkom 2000-ih košarka doživljava procvat, kada je i velik broj europskih trenera i igrača, od kojih dosta hrvatskih, otišao igrati, odnosno, trenirati klubove na Kosovu.{{nedostaje izvor}}

===Rukomet===
Za razliku od europske [[košarka]]ške organizacije [[FIBA]]-e, rukometna europska organizacija EHF priznala je i primila u svoje članstvo, za početak kosovske klubove. Iako slabije kvalitete u odnosu na europsku konkurenciju, u sezoni [[Šport u 2006.|2006.]][[Šport u 2007.|/07.]] su se rukometaši i rukometašice uključili u europska klupska natjecanja.

==Zanimljivosti==
Kosovski [[premijer]] izabran [[2006.]], [[Agim Çeku]], bio je [[časnik]] [[HV|Hrvatske vojske]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

Današnji ministar vanjskih poslova Republike Kosovo zove se [[Enver Hoxhaj]] (usporedi: [[Enver Hoxha]]).

== Literatura ==
*[[Branko Horvat|Horvat, Branko]]: ''Kosovsko pitanje'', &lt;small&gt;Plava biblioteka&lt;/small&gt;, Globus, Zagreb, 1988., {{ISBN|86-343-0447-7}}, {{COBISS.SR|id=80514060}}

==Bilješke i izvori==
{{izvori|30em}}

==Poveznice==
* [[Zastava Kosova]]
* [[Grb Kosova]]
* [[Skupština Republike Kosovo]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.newkosovareport.com New Kosova Report - Kosovo News and Views Portal]
* [http://www.visitkosova.org/ the official webportal of Tourism in Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120703034000/http://www.visitkosova.org/ |date=3. srpnja 2012. }}
* [http://www.assembly-kosova.org Skupština Kosova]  
* [http://www.pm-ksgov.net/ Premijer Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426073806/http://www.pm-ksgov.net/ |date=26. travnja 2007. }}
* [http://www.sok-kosovo.org Zavod za Statistiku Kosova (ZSK)]
* [http://www.unmikonline.org/constframework.htm Constitutional framework for provisional self-government UNMIK/REG/2001/9 - 15 May 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |date=30. prosinca 2006. }} 
* [http://www.eparhija-prizren.com/ Dijeceza Kosovo Srpske Pravoslavne Crkve]

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons        = Kosova - Косово и Метохија
|commonshr      = Kosovo
|commonscat     = Kosovo
|commonscathr   = Kosovo
|wikiatlas      = Kosovo
|wikiatlashr    = Kosova
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
{{Kosovo}}
{{Okruzi_i_općine_Kosova}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}

[[Kategorija:Kosovo| ]]</text>
      <sha1>6d82rl0edtsy04lgt4kzt0zs3uezj1c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567070</id>
      <parentid>7567058</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:05:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-42383-46|~2026-42383-46]] ([[User talk:~2026-42383-46|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]]</comment>
      <origin>7498343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33918" sha1="pzr3ljgmpno7ncs8n907vd9hswxxmfo" xml:space="preserve">{{redirect|Kosova}}
{{dz}}
{{Infookvir zemlja svijeta 
|ime                         = Republika Kosovo 
|izvorno_ime                 = Republika e Kosovës &lt;br/&gt; Република Косово 
|ime_genitiv                 = Kosova 
|eng_ime                     = Kosovo 
|zastava                     = Flag of Kosovo.svg 
|grb                         = Coat of arms of Kosovo.svg 
|lokacija                    = Europe-Republic_of_Kosovo.svg
|službeni_jezik = [[Albanski jezik|albanski]], [[Srpski jezik|srpski]] 
|glavni_grad                 = [[Priština]] 
|predstavnik_države_množina  = Predsjednici 
|predstavnik_države          = Predsjednik 
|predstavnik_države_osoba    = [[Vjosa Osmani]] 
|predsjednik_vlade_osoba     = [[Albin Kurti]] 
|površina_poredak            = 161 
|površina                    = 10 908&lt;ref&gt;[http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html Podatci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181015192904/http://www.ks.undp.org/content/kosovo/en/home/countryinfo.html |date=15. listopada 2018. }}, ks.undp.org, pristupljeno 15. listopada 2018.&lt;/ref&gt; 
|vode                        = ? 
|stanovništvo_poredak        = 140 
|stanovništvo                = 1 739 825 
|godina_popisa               = 2011 
|gustoća_stanovništva        = 220 
|neovisnost                  = Kosovo je proglasilo neovisnost [[17. veljače]] [[2008.]], a sljedećeg dana počela su pristizati i prva priznanja ostalih država. 
|BDP_PKM_godina              = 2008. 
|BDP_PKM                     = 2 milijarde € 
|BDP_PKM_rang                = ? 
|BDP_PKM_per_capita          = 2270 € 
|BDP_PKM_per_capita_rang     = ? 
|valuta                      = [[euro]] '''&lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt;''' 
|stoti_dio_valute            = 100 centa 
|vremenska_zona              = +1 &lt;br&gt; [[UTC]] +2 ljeti 
|himna                       = [[Europa (himna)|Europa]] 
|internetski_nastavak        = [[.xk]] (privremeno)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Internet country code - The World Factbook|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|accessdate=2021-06-21|website=www.cia.gov|archive-date=24. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624204115/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/internet-country-code/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|pozivni_broj                = +383 '''&lt;sup&gt;3)&lt;/sup&gt;''' 
|komentar                    = &lt;sup&gt;1)&lt;/sup&gt; Na Kosovu je službena valuta zbog specifičnosti situacije [[euro]], iako Kosovo nije u [[Eurozona|Eurozoni]];&lt;br /&gt; &lt;sup&gt;3)&lt;/sup&gt; Do 1. siječnja 2015. na Kosovu je korišten pozivni broj za Srbiju +381 za fiksne linije. Operateri mobilne telefonije na Kosovu služili su se predbrojem +377 (Monako) ili +386 (Slovenija). 
|moto = nema
}}
'''Kosovo''' ([[Albanski jezik|alb.]] ''Kosova'', ''Kosovë'', ''Republika e Kosovës''; [[Srpski jezik|srp.]] Република Косово; [[Turski jezik|tur.]] ''Kosova Cumhuriyeti'') [[Popis nepriznatih država#Države koje nisu priznate od svih članica_UN-a|djelomično je priznata država]] u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. U veljači [[2008.]] [[Skupština Kosova]] jednostrano je proglasila Republiku Kosovo, koju je do 24. travnja 2023. [[Međunarodno priznanje Kosova|priznalo]] 90&lt;ref&gt;[https://statusofkosovo.info/ statusofkosovo.info]&lt;/ref&gt; od 193 države članice UN-a,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213123714/https://www.gazetaexpress.com/nauru-withdraws-recognition-of-kosovo-according-to-belgrade-media/ |archive-date=13. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.kosovothanksyou.com/ Who recognized Kosova]&lt;/ref&gt; te četiri nečlanice UN-a: [[Suvereni malteški vojni red]], [[Republika Kina|Republika Kina (Tajvan)]] (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), [[Cookovo Otočje]] i [[Niue]].

Kosovo se nalazi pod upravom [[EULEX]]-a od [[2008.]] godine, a izvan nadzora [[Srbija|Republike Srbije]].

Od [[kolovoz]]a [[2006.]], Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.unmikonline.org/constframework.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=4. rujna 2006. |archive-date=30. prosinca 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kojemu je [[glavni grad]] [[Priština]] ([[albanski|alb.]] ''Prishtinë''). [[17. veljače]] [[2008.]] kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku [[Srbija]] nije priznala,&lt;ref name=&quot;nepr_srb&quot;&gt;{{sr icon}} Vlada Republike Srbije - [http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 Odluka o poništavanju protivpravnih akata privremenih organa samouprave na Kosovu i Metohiji o proglašenju jednostrane nezavisnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225182512/http://www.srbija.sr.gov.yu/kosovo-metohija/index.php?id=83040 |date=25. veljače 2008. }}, 14. veljače 2008.&lt;/ref&gt; dok su neovisnost Kosova uskoro priznale [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], većina država Arapskoga poluotoka, [[Njemačka]] i druge zemlje, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]].&lt;ref name=&quot;prizn_hr&quot; /&gt;

&lt;!-- poveznica na prijedlog Maartija Aahtisaarija --&gt;
Zbog svoje apsolutne većine, [[Albanci]] imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio [[Srbi|Srba]] (''[[Kosovci]]'') ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz [[Beograd]]a.

Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Ovi postotci su vjerojatno varljivi s obzirom da popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.&lt;ref name=&quot;business.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |title=Kosovo ima 1,74 milijuna stanovnika 22. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031130416/http://www.business.hr/dogadjaji/kosovo-ima-1-74-milijuna-stanovnika |archive-date=31. listopada 2012. |access-date=4. siječnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

Kosovo je formirano kao zasebna država povodom [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]] krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od [[NATO-ovo bombardiranje SRJ|NATO-ova zračna bombardiranja]] [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

==Povijest==
{{glavni|Povijest Kosova}}

===Prapovijest===
Kosovo su naseljavali [[Dardanija|Dardani]], ilirsko-tračansko pleme do rimskoga osvajanja.

===Srednji vijek===
[[Slaveni]] naseljavaju ravnicu od [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Na Kosovu [[1072.]] godine negdašnje [[Bugarsko Carstvo]] biva obnovljeno. Trajno osvajaju ovo područje od Bizantinaca u [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Ono kasnije postaje središte srpske monarhije i [[pravoslavlje|pravoslavlja]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] i ostaje njen dio sve do [[Bitka na Kosovu polju|Kosovske bitke 1389.]] godine kada pada pod tursku vlast u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] došli su trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski [[Janjevci]]).

===Turska vlast===
[[Datoteka:Ali pasha i Prizrenska liga (1).jpg|mini|Članovi [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], političke organizacije osnovane [[1878.]] u kosovskom gradu [[Prizren]]u koja se nije slagala sa odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] i zahtjevala granice [[Velika Albanija|Velike Albanije]], tada još unutar [[Osmanskog Carstva]] kao rješenje albanskog pitanja na Balkanu.]]

Kosovo kao sandžak postoji od [[1455.]] godine kao sastavni dio [[Rumelija|Rumelije]], a [[1878.]] reformirano je u [[vilajet]]. Za vrijeme turske vlasti [[kršćanstvo|kršćansko]] stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim [[Albanci]]ma, Turcima, ali i drugim narodima [[islam|muslimanske vjere]].

Od [[1910.]] do [[1912.]] traje [[albanski narodni ustanak 1910.|albanski narodni ustanak]] protiv turske vlasti na Kosovu.

&lt;gallery&gt;
Image:Kosovo02.png|Kosovski vilajet, 1875.-1878.
Image:Vilayet of Kosovo (1881–1913) map.png|Kosovski vilajet, 1881.-1912.
&lt;/gallery&gt;

=== 1912. – 1918. ===
Godine 1912. i [[1913.]] u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora [[Metohija (Kosovo)|Metohiju]] (veći, zapadni dio), u čijim sastavima ostaju do [[1918.]], a djelomično i u kasnijim državnim oblicima. U srbijanskom dijelu KiM 1913. izbija velika albanska pobuna, koja je uzrokovala intervenciju vojske. Nakon vojnog sloma Srbije [[1915.]] i Crne Gore [[1916.]], područje Kosova okupiraju snage [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Bugarska|Bugarske]].
Srbijansko-[[francuska]] vojska, nakon proboja [[Solunska fronta|Solunske fronte]], zauzima područje [[1918.]] godine. Kosovo ulazi u sastav [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslavenske kraljevine]] prosinca iste godine.

===Od Prvoga svjetskog rata do proglašenja neovisnosti===
Od [[1918.]] do [[1941.]] dio je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca do [[1929.]] godine.
&lt;!-- angažman Kraljevine SHS u miriditskoj pobuni ? --&gt;

Podjelom na oblasti, [[1922.]] godine, raskomadano je na pet oblasti i to, Zetsku oblast sa sjedištem na [[Cetinje|Cetinju]] (Peć, Đakovica), Rašku oblast sa sjedištem u [[Čačak|Čačku]] (Mitrovica, Leposavić), Kosovsku oblast sa sjedištem u Prištini ([[Prizren]], Podujevo, Kuršumlija), Oblast sa sjedištem u Vranju (Gnjilane, Kamenica), a manji dijelovi pripojeni su i Skopskoj oblasti.

U jesen [[1926.]] godine dolazi do većeg sukoba između sjevernoalbanskih plemena i jugoslavenske vojske. Sukob se vodio najprije na granici, a onda se proširio na teritorij obje države. Stoga dolazi do konferencije veleposlanika, koju je organizirala [[Liga naroda]], radi očuvanja mira u Europi. Konferencija je promijenila granicu između dviju zemalja: Kraljevini SHS je dodijeljen albanski dio uz područje Metohije, a Albaniji jugoslavenski dio uz [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]]. Dodijeljena područja nisu se znatno razlikovala po površini.

Podjelom na banovine [[1929.]] Kosovo je podijeljeno na 3 banovine (Zetsku, Moravsku i Vardarsku), nestalo je Kosovske oblasti.

Vlasti [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] provodeći [[Agrarna reforma u Kraljevini Srbiji|agrarnu reformu]] upuštale su se u politiku [[Terorizam|državnog terorizma]] nad albanskim stanovništvom, a isto se nastavilo i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i njezinoj [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarnoj reformi]].&lt;ref&gt;[[Stipe Šuvar|Šuvar, Stipe]]. ''Nacije i međunacionalni odnosi u Socijalističkoj Jugoslaviji'', Naše teme, Zagreb, 1970., str. 48. {{Citat|Srpske i crnogorske vlasti vršile su kolonizaciju Kosova, upuštajući se i u terorističke akcije prema albanskom stanovništvu, a ta je praksa nastavljena i u buržoaskoj Jugoslaviji.}}&lt;/ref&gt;

Nakon invazije [[Sile osovine|Sila osovine]] talijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod talijanskom upravom. Tada su počinjeni zločini u koncentracijskim logorima nad nealbanskim (srpskim, [[Židovi|židovskim]]{{nedostaje izvor}}, [[Romi|romskim]]{{nedostaje izvor}} i drugim{{nedostaje izvor}} stanovništvom). 100.000 Srba biva protjerano {{nedostaje izvor}}, a 10.000 ubijeno{{nedostaje izvor}}. Godine [[1943.]] Italija prilazi Saveznicima i albanska lokalna uprava kojoj pomažu njemačke naoružane snage vlada Kosovom.

[[Kosovari]] i [[Kosovci]] započeli su [[narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačku borbu]] u jesen [[1942.]] osnivanjem Glavnoga štaba za Kosovo i Metohiju, te Partizanskoga odreda &quot;[[Zejnel Ajdini]]&quot;. Krajem [[1943.]] i početkom [[1944.]] održana je u selu [[Bujanu]] (također vidi [[Bunjaj]] iznad rijeke [[Valbone]], oko 10&amp;nbsp;km uzvodno od njenog ušća u Bijeli Drim, kraj mjesta [[Bajram Curri]] u [[Albanija|Albaniji]]) konferencija Pokrajinskoga komiteta [[KPJ]] za Kosovo i Metohiju (sastoji se od Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Oblasnog komiteta KPJ za Metohiju) kojom se osniva Oblasni [[narodnooslobodilački odbor|NOO]] za Kosovo i [[Dukađin]] (albanski naziv za Metohiju i pogranična područja Albanije).
&lt;!-- albanska pobuna pred kraj rata, koju je Jugoslavija ugušila? --&gt;

[[Datoteka:Prishtina nga Katedrala 1.jpg|250px|minijatura|desno|[[Priština]], glavni grad Republike Kosova]]
[[Datoteka:View of Prizren 2025.jpg|250px|minijatura|desno|[[Prizren]]]]
'''''Autonomija Kosova''''' na zasjedanju Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Kosova i Metohije, održanom [[8. srpnja|8.]] do [[10. srpnja]] [[1945.]] donosi zaključak da se Kosovo i Metohija priključi federalnoj Srbiji u [[DFJ|Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji]] sa statusom autonomije.&lt;ref&gt;[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918-1985.'', 3. dopunjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 71. {{Citat|Konačna odluka o statusu Kosova donesena je na zasjedanju Oblasnog NOO-a Kosova i Metohije od 8. do 10. srpnja 1945. koje je zaključilo da se ta pokrajina priključi federalnoj Srbiji u DF Jugoslaviji sa statusom autonomije.}}&lt;/ref&gt;
Autonomna Kosovsko-metohijska oblast ([[AKMO]]) kao sastavni dio [[Federalna država Srbija|Federalne države Srbije]] opstoji od [[1945.]] unutar [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]], a od [[1946.]] unutar [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] kojoj je sastavni dio [[Narodna Republika Srbija]]. [[1963.]] godine novim ustavom stvorena je [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo]] kao dio [[Socijalistička Republika Srbija|Socijalističke Republike Srbije]] unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Ustav od 1963. promijenio je ime ''Regija'' u ''Pokrajinu'' ali je umanjio autonomni status Pokrajine. Socijalistička autonomna pokrajina (SAP) Kosovo postala je obični [[kotar]] Srbije.&lt;ref&gt;Petričević, Jure; Bochenski, Joseph M. (et al.) ''Sukob'', Adria, Brugg, 1988., str. 101.&lt;/ref&gt;

Krajem studenoga [[1968.]] je JNA prvi put [[albanski nemiri na Kosovu 27. studenoga 1968.|intervenirala]] radi &quot;smirivanja&quot; naroda.&lt;ref&gt;[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1158:prije-dvadeset-godina-1-za-trajanja-obiju-protuhrvatskih-jugoslavija-prepolovljen-je-broj-hrvata&amp;catid=22:feljtoni&amp;Itemid=46 Hrvatski fokus] Davor Runtić: JNA u prvoj akciji, pristupljeno 8. ožujka 2011.&lt;/ref&gt; Albanci su u Prištini i inim gradovima na Kosovu na [[27. studenoga]], koji je bio državni blagdan susjedne [[Albanija|Albanije]], Dan zastava, masovno izašli na ulice. Zahtijevali su da AP Kosovo postane republikom (poznati slogan: ''Kosovo republika!''). Milicija i JNA su brutalno reagirale i tako ugušile nemire.

Ustavom iz [[1974.]] proširena su autonomna prava, a [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini.

[[1980.]] godine Albanci [[albanski nemiri na Kosovu 1981.|prosvjeduju]] i traže službeno ravnopravan status Kosova kao republike unutar SFR [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem 1980-ih su uslijedili novi nemiri, što je rezultiralo slanjem novih milicijskih snaga na Kosovo. No, [[1989.]] godine gubi status autonomne pokrajine u [[SFRJ]], degradiran je Ustav Pokrajine. Srbija ipak, kao i za [[Vojvodina|Vojvodinu]], zadržava člana Predsjedništva SFRJ iz Kosova. Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva [[1991.]] kao i sve izbore održane od tada. Na [[Referendum o neovisnosti Kosova|referendumu iz 1991.]], koji Srbija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Sukobi se zaoštravaju [[1996.]] godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu ([[1998.]] – [[1999.]]) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300 000 Srba i ostalih, bilo je 12 000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i drugih). 1999. godine [[NATO]] izvodi bombardiranje SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći ''[[UN-ova rezolucija br. 1244|rezoluciju 1244]]''. Dolazi do velikog egzodusa preostalog nealbanskog (uglavnom srpskog) stanovništva. Neredi se nastavljaju 15. ožujka 2004., 18-godišnji Srbin, Jovica Ivić, biva upucan u selu Čaglavici u središnjem dijelu Kosova.&lt;ref&gt;http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2004&amp;mm=03&amp;dd=15&amp;nav_category=12&amp;nav_id=135320&lt;/ref&gt; Lokalni Srbi iz sela su organizirali demonstracije i blokirali promet u znak protesta zbog napada.
Dana 16. ožujka, troje albanske djece utopilo se u rijeci Ibar u selu Čabar, pored srpskog mjesta Zubin Potok. Četvrti dječak je preživio. Nagađalo se da su on i njegovi prijatelji proganjani do rijeke od Srba iz osvete za strijeljanje Ivića prethodni dan, i da je to uzrok utapanja djece.&lt;ref&gt;http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3667839.stm&lt;/ref&gt;
UN-ov glasnogovornik policije Neeraj Singh izjavio je da je preživjeli dječak bio pod jakim pritiskom albanskih novinara koji su predložili što treba reći. Istraga je pokazala da dijete nije govorilo istinu o događaju, što je dovelo srpsku javnost da vjeruje da je protusrpsko nasilje koje se dogodilo zbog tog nepostojećeg zločina bilo unaprijed planirano.&lt;ref&gt;http://reliefweb.int/report/serbia/lack-evidence-stalls-probe-drowning-3-kosovo-children-un-mission-says&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2004/04/040429-SVETLA-001&lt;/ref&gt; Oko 4.000 Srba je protjerano, zapaljeno je 935 srpskih kuća, 10 javnih objekata (škole, zdravstveni centri i poštanski uredi) i 35 kršćanskih samostana i crkvi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&amp;mm=03&amp;dd=17&amp;nav_id=65852 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://www.webcitation.org/6ER6YRMMX?url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&amp;mm=03&amp;dd=17&amp;nav_id=65852 |archive-date=14. veljače 2013. |access-date=4. travnja 2013.}}&lt;/ref&gt;

===Od proglašenja neovisnosti===
{{glavni|Međunarodno priznanje Kosova}}

[[Datoteka:Hashim Thaci Joe Biden Fatmir Sejdiu with Declaration of Independence of Kosovo.JPG|mini|[[Hashim Thaci]] [[Joe Biden]] i [[Fatmir Sejdiu]] drže Deklaraciju o neovisnosti Kosova, [[Priština]] 2008.]]

[[17. veljače]] [[2008.]] godine u 16 sati kosovska je Skupština proglasila neovisnost Kosova, jamčeći zaštitu svim nacionalnim zajednicama na Kosovu. Istog je dana Skupština donijela odluku i o novoj kosovskoj zastavi i grbu. Već sljedećeg dana, [[18. veljače]], pristigla su i prva međunarodna priznanja. Kosovo je kao neovisnu državu prvi priznao [[Afganistan]], a najveće zemlje [[Europska unija|Europske unije]] ([[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Njemačka]]) izjavile su da su donijele odluku o brzom priznanju Kosova. Kosovo su istog dana priznale i [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080219202408/http://www.state.gov/secretary/rm/2008/02/100973.htm Službena izjava Državnog tajništva SAD-a] {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Sama [[Europska unija]] ostala je podijeljena po pitanju priznanja neovisnosti Kosova, jer se tom činu oštro protivila [[Španjolska]], a onda i [[Rumunjska]], [[Slovačka]], [[Grčka]] i [[Cipar]]. Istovremeno, u [[Beograd]]u i drugim gradovima u [[Srbija|Srbiji]] došlo je do nasilnih prosvjeda.
[[Datoteka:Recognition of kosovo map.png|mini|Druge svjetske države koje priznaju Republiku Kosovo neovisnom državom.]]

[[19. ožujka]] [[2008.]], [[hrvatska]] je vlada, u dogovoru s vladama [[Mađarska|Republike Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]], usvojila Zajedničku izjavu, kojom su te tri države najavile priznanje neovisnosti Kosova.&lt;ref name=&quot;prizn_hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |title=Zajednička izjava vlada Republike Hrvatske, Mađarske i Bugarske |archive-url=https://web.archive.org/web/20140108124345/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/2008/ozujak/zajednicka_izjava_vlada_republike_hrvatske_madarske_i_bugarske_o_najavi_priznanja_kosova |archive-date=8. siječnja 2014. |access-date=19. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt; Vlada Republike Hrvatske istog je dana na zatvorenom dijelu svoje sjednice donijela odluku o priznanju neovisnosti Republike Kosova.&lt;ref&gt;[http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo Hrvatska priznala Kosovo (stranice Vlade Republike Hrvatske)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080325003417/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2008/ozujak/hrvatska_priznala_kosovo |date=25. ožujka 2008. }}; [http://www.vlada.hr/hr/content/download/44910/623000/file/Odluka%20vlade%20RH%20o%20priznanju%20Republiek%20Kosovo.pdf Odluka Vlade RH o priznanju Republike Kosova]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Prvi predsjednik samostalnoga Kosova bio je [[Fatmir Sejdiu]].

&lt;gallery&gt;
File:Kosovo rep en.png|Republika Kosovo prema kosovskim institucijama i zemljama koje priznaju Kosovo
File:Kosovo ap en.png|AP Kosovo i Metohija prema srbijanskoj vladi i zemljama koje ne priznaju Kosovo
&lt;/gallery&gt;

==Zemljopis==
[[Datoteka:Kosovo map-hr.svg|mini|desno|200px|Topografski zemljovid Kosova]]
{{glavni|Zemljopis Kosova}}
Kosovo je površinom najmanja država [[jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Reljefno se sastoji od dviju većih zavala: Kosovske (srednja visina 500 m) na istoku i Metohijske (srednja visina 350 m) na zapadu. Dno zavala prekriveno je tercijarnim i kvartarnim naslagama. Okružene su visokim planinama: Prokletijama (najviši vrh Kosova je [[Đeravica]], 2656 m), Žljebom (2365 m) i Mokrom gorom (2155 m) na sjeveru, te Šar-planinom (2604 m) na jugozapadu. Planine su građene od mezozojskih vapnenaca, paleozojskih škriljevaca i eruptivnih stijena.

Klima je submediteranska do planinska. Srednja siječanjska temperatura je 0–2&amp;nbsp;°C, a srednja srpanjska 23–25&amp;nbsp;°C. Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 500 do 1.000&amp;nbsp;mm. Rijeke pripadaju slijevu [[jadransko more|Jadranskoga]] (porječje Belog Drima), Crnoga (Tara, Piva, Lim, Ibar) i [[egejsko more|Egejskoga mora]] (rijeka Nerodimka spaja egejski i crnomorski slijev; bifurkacija). Najdulje tekućice: Beli Drim (128&amp;nbsp;km, od čega 111,5&amp;nbsp;km na Kosovu), Sitnica (110&amp;nbsp;km), [[Ibar]] (280&amp;nbsp;km, od čega 85&amp;nbsp;km na Kosovu). Oko 40% površine Kosova prekrivaju šume.

===Granice===
[[Datoteka:All in one.jpg|200px|minijatura|desno|Pogled na regiju Opolje]]
* s Albanijom - 111,7&amp;nbsp;km
* s Crnom Gorom - 78,6&amp;nbsp;km
* sa Sjevernom Makedonijom - 158,7&amp;nbsp;km
* sa Srbijom - 365,8&amp;nbsp;km

Što ukupno čini 700,7&amp;nbsp;km granice.

===Površina===
Kosovo zauzima područje od 10 887 [[km²]]

===Prirodni opis===
* '''Jezera''': [[Vrbničko jezero]] (umjetno), [[Svrčin]], [[Sazlija]]
* '''Rijeke''': [[Sitnica]], [[Lab]], [[Drenica]], [[Lepenac (rijeka)|Lepenac]], [[Bijeli Drim]], [[Pećka Bistrica]], [[Erenik]], [[Prizrenska Bistrica]], [[Dečanska Bistrica]], [[Krenica (jezero)|Krenica]], [[Nerodimka]], [[Ibar]].
* '''Planine''': [[Prokletije]], [[Paštrik]], [[Koritnik (planina)|Koritnik]], [[Šar-planina]], [[Kopaonik]].

Kao zanimljivost, na Kosovu je postojala [[dvoslivnost]] rijeke Nerodimke, koja je svojim ulijevanjem pripadala i [[Vardar]]skom i [[Dunav]]skom slijevu.

==Uprava==
Kosovo se sastoji od 30 općina i 7 okruga: [[Đakovički okrug|Đakovički]], [[Gnjilanski okrug|Gnjilanski]], [[Kosovskomitrovački okrug|Kosovskomitrovački]], [[Pećki okrug|Pećki]], [[Prištinski okrug|Prištinski]], [[Prizrenski okrug|Prizrenski]] i [[Uroševački okrug|Uroševački]]

==Stanovništvo==
{{glavni|Stanovništvo Kosova}}
[[Datoteka:VeshjeKombetare.JPG|230px|minijatura|desno|Djevojke u narodnim nošnjama]]
Prema rezultatima službenog popisa iz [[2011.]] na Kosovu živi 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine [[Albanci]], a 1,47 posto [[Srbi]]. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima većinski srpskim općinama Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.&lt;ref name=&quot;business.hr&quot;/&gt;

Budući da su Albanci na Kosovu odlučili bojkotirati sve srpske ustanove od 1990-ih, pa tako i popis stanovništva, teško je odrediti točan broj stanovnika. Procjenjuje se da je Kosovo 2002. imalo oko 2,3 milijuna stanovnika od kojih su većina bili [[Albanci]] (88%), zatim slijede [[Srbi]] (7%), te manjine: [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]], [[Romi]], [[Crnogorci]], [[Turci]] i [[Janjevci|Hrvati]]. Gustoća naseljenosti bila je 205 stanovnika/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

Procjenuje se da je Kosovo [[1991.]] imalo oko 1 950 000 stanovnika (prema neslužbenim procjenama Jugoslavije 1 956 196 stanovnika), od čega su [[Albanci]] činili 82%, [[Srbi]] 10%, [[Muslimani (narodnost)|Muslimani]] 3%, [[Romi]] 2%, [[Crnogorci]] 1%, [[Hrvati]], [[Goranci (narod)|Goranci]], [[Aškalije]] i drugi 2%.

Prema zadnjem službenom popisu, iz 1981., Kosovo je imalo 1 584 440 stanovnika od čega su [[Albanci]] činili 77,4%, [[Srbi]] 13,2%, [[Muslimani]] 3,7%, [[Romi]] 2,1%, [[Crnogorci]] 1,7%, [[Turci]] 0,8%, a [[Hrvati]] 0,6%, uz druge.

Srba ima u značajnijem postotku jugoistočno od Prizrena, te na sjeveroistočnom dijelu Kosova.&lt;br&gt; 
Crnogoraca ima u značajnijem postotku u okolici Peći. Crnogorci obilježavaju Dan Crnogoraca Kosova 14. svibnja.&lt;ref&gt;(crnogorski) [http://www.crnogorskipokret.org/dijaspora/crnogorci-kosova-proslava-dana-crnogoraca-kosova-i-dana-nezavisnosti-crne-gore/ Crnogorski pokret] ''Crnogorci Kosova: Proslava Dana Crnogoraca Kosova i Dana Nezavisnosti Crne Gore'', 7. srpnja 2015. (pristupljeno 30. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Goranci žive u selima uz albansku granicu kod Đakovice i Dragaša (kraj zvan &quot;Gora&quot;).

Turci su značajna zajednica u Prizrenu.

Hrvati žive u selima [[Janjevo]], [[Letnica]] te nekoliko manjih sela.

Na Kosovu je najveći prirodni prirast stanovništva u Europi, a najviše je izražen kod Albanaca i Hrvata. Stopa iznosi skoro 30 potisućaka.

Na Kosovu je bila i najveća stopa nepismenosti na području bivše SFRJ.

[[Datoteka:Kosovo ethnic map 2011 census.GIF|250px|mini|desno|Narodnosni sastav 2011.]]

===Rezultati prethodnih popisa===
* [[1991.]] blizu dva milijuna stanovnika (80% Albanci, 10% Srbi)
* [[1981.]] 1 584 441 stanovnika ([[Albanci]] 77,4%, [[Srbi]] 13,2%)
* [[1971.]] 1 243 693 stanovnika ([[Albanci]] 73,7%, [[Srbi]] 18,4%) 
* [[1961.]] 963 988 stanovnika ([[Albanci]] 67,2%, [[Srbi]] 23,6%)
* [[1953.]] 808n141 stanovnika ([[Albanci]] 64,9%, [[Srbi]] 23,5%)
* [[1948.]] 727 820 stanovnika ([[Albanci]] 68,5 %, [[Srbi]] 23,6 %)

===Najveći gradovi===
(stanje od [[31. prosinca]] [[2003.]])

[[Datoteka:Harta e Rajoneve të Kosovës (me emra).svg|250px|mini|desno|Okruzi na Kosovu]]

{| class=&quot;wikitable&quot; 
!colspan=2 |Najveći kosovski gradovi
|-
!Ime grada
!Broj stanovnika
|-
|[[Priština]] 
|align=right|350 000-500 000 &lt;br&gt;(procjene variraju &lt;br&gt;nakon rata na Kosovu)
|- 
|[[Prizren]] 
|align=right| 107 614
|- 
|[[Gnjilane]]
|align=right| 79 898
|- 
|[[Peć (grad)|Peć]]
|align=right| 81 800
|- 
|[[Kosovska Mitrovica]] 
|align=right| 68 929
|- 
|[[Đakovica]]
|align=right| 68 645
|- 
|[[Uroševac]] (alb. Ferizaj)
|align=right| 39 800
|- 
|[[Podujevo]]
|align=right| 37 203
|}

==Janjevci i Letničani==
{{glavni|Janjevci}}
{{glavni|Letničani}}

Na Kosovu već stoljećima žive [[Hrvati]] Janjevci. To su stanovnici mjesta [[Janjevo|Janjeva]] i okolnih [[Naselje|naselja]], u blizini Prištine. Na Kosovu isto tako žive i Hrvati Letnićani u i oko [[Selo|sela]] [[Letnica|Letnice]] ([[marijansko svetište]]) u blizini [[Vitina (Kosovo)|Vitine]] ([[Šašare]], [[Vrnez]], [[Vrnavo Kolo]]). Hrvati žive još u selu [[Kabaš]]u.

Janjevci i Letničani jedna su od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i dubrovačkih zajednica u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća.

Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst [[Papa|pape]] [[Benedikt XII.|Benedikta XII.]] iz [[1303.]], koji je naveo Janjevo kao sjedište [[župa|katoličke župe]] Sveti Nikola. Od 1991., zbog etničkih nemira i [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]], Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u [[Hrvatska|Hrvatsku]].

Prije 1991. na Kosovu je bilo 8062 Janjevaca. 1998. godine ih je ostalo oko 1300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su se uglavnom iselili u Hrvatsku.

==Šport==
===Nogomet===
[[Datoteka:FBBP01 - FCN - 20151028 - Coupe de la Ligue - Lorik Cana.jpg|mini|desno|[[Lorik Cana]]]]
[[Nogomet]] je najrazvijeniji šport na Kosovu. Brojni su poznati nogometaši ponikli ovdje, a mnogi su poslije igrali i za reprezentacije drugih država, uglavnom u Hrvatskoj.

Među ostalim, s Kosova su i: [[Fadil Vokrri]], [[Ardian Kozniku]], [[Fadil Muriqi]], [[Kujtim Shalla]], [[Xhevat Prekazi]], [[Lorik Cana]]. U svibnju [[2016.]] Kosovo je postalo punopravnim članom nogometnih organizacija [[UEFA]]-e i [[FIFA]]-e.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/sport/kosovo-primljeno-u-fifu-moglo-bi-igrati-u-skupini-s-hrvatskom-474190 www.24sata.hr], &quot;Kosovo primljeno u Fifu: Moglo bi igrati u skupini s Hrvatskom&quot;, objavljeno 13. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;

''Vidi i: [[Kosovska nogometna reprezentacija]]''

=== Borilački športovi ===
Kosovo je dalo brojne poznate borce borilačkih športova.

====Boks====
[[Boks]] je po razvijenosti dugo vremena bio športom br. 2 na Kosovu.

[[Azis Salihu]], dugo vremena jugoslavenski boksački reprezentativac i državni prvak, osvajač više medalja na međunarodnim natjecanjima.

[[Luan Krasniqi]], koji se rodio u Đakovici, poslije je bio osvajač odličja i poznati profesionalni boksač, zatim [[Azem Maksutaj]].

===Košarka===
Koncem 1990-ih i početkom 2000-ih košarka doživljava procvat, kada je i velik broj europskih trenera i igrača, od kojih dosta hrvatskih, otišao igrati, odnosno, trenirati klubove na Kosovu.{{nedostaje izvor}}

===Rukomet===
Za razliku od europske [[košarka]]ške organizacije [[FIBA]]-e, rukometna europska organizacija EHF priznala je i primila u svoje članstvo, za početak kosovske klubove. Iako slabije kvalitete u odnosu na europsku konkurenciju, u sezoni [[Šport u 2006.|2006.]][[Šport u 2007.|/07.]] su se rukometaši i rukometašice uključili u europska klupska natjecanja.

==Zanimljivosti==
Kosovski [[premijer]] izabran [[2006.]], [[Agim Çeku]], bio je [[časnik]] [[HV|Hrvatske vojske]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].

Današnji ministar vanjskih poslova Republike Kosovo zove se [[Enver Hoxhaj]] (usporedi: [[Enver Hoxha]]).

== Literatura ==
*[[Branko Horvat|Horvat, Branko]]: ''Kosovsko pitanje'', &lt;small&gt;Plava biblioteka&lt;/small&gt;, Globus, Zagreb, 1988., {{ISBN|86-343-0447-7}}, {{COBISS.SR|id=80514060}}

==Bilješke i izvori==
{{izvori|30em}}

==Poveznice==
* [[Zastava Kosova]]
* [[Grb Kosova]]
* [[Skupština Republike Kosovo]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.newkosovareport.com New Kosova Report - Kosovo News and Views Portal]
* [http://www.visitkosova.org/ the official webportal of Tourism in Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120703034000/http://www.visitkosova.org/ |date=3. srpnja 2012. }}
* [http://www.assembly-kosova.org Skupština Kosova]  
* [http://www.pm-ksgov.net/ Premijer Kosova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426073806/http://www.pm-ksgov.net/ |date=26. travnja 2007. }}
* [http://www.sok-kosovo.org Zavod za Statistiku Kosova (ZSK)]
* [http://www.unmikonline.org/constframework.htm Constitutional framework for provisional self-government UNMIK/REG/2001/9 - 15 May 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230123314/http://www.unmikonline.org/constframework.htm |date=30. prosinca 2006. }} 
* [http://www.eparhija-prizren.com/ Dijeceza Kosovo Srpske Pravoslavne Crkve]

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons        = Kosova - Косово и Метохија
|commonshr      = Kosovo
|commonscat     = Kosovo
|commonscathr   = Kosovo
|wikiatlas      = Kosovo
|wikiatlashr    = Kosova
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
{{Kosovo}}
{{Okruzi_i_općine_Kosova}}
{{Europa}}
{{CEFTA}}

[[Kategorija:Kosovo| ]]</text>
      <sha1>pzr3ljgmpno7ncs8n907vd9hswxxmfo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bleiburg (grad)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13672</id>
    <revision>
      <id>7567408</id>
      <parentid>7468101</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:58:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42347-55</username>
        <id>368343</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ preformulirao</comment>
      <origin>7567408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="939" sha1="26r1zkzegydom72d05uxmk9vbcgxxg3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wappen at bleiburg (gaertner).png|mini|200px|Grb grada]]
[[Datoteka:Bleiburg Hauptplatz 01.jpg|mini|250px|Bleiburg.]]

'''Bleiburg''' ([[Slovenski jezik|sloven.]] ''Pliberk'') je grad u [[Austrija|Austriji]] koji se nalazi u saveznoj državi [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruškoj]] blizu granice sa [[Slovenija|Slovenijom]]. Prema popisu iz 2001. ima 4083 stanovnika. 

Ime Bleiburg zahvaljuje nekadašnjim [[rudnik]]u [[Olovo (element)|olova]] ([[njemački|njem.]] ''blei'').

U mjestu živi oko 30 posto [[Koruški Slovenci|Koruških Slovenaca]]. 

[[Bleiburški pokolj|Grad je poznat po tragediji pri kraju 2. svhetskog rat]]. Mnogi su ubijeni, većinom hrvatske nacionalnosti.

== Vanjske poveznice ==
* [https://enciklopedija.hr/clanak/8154 Bleiburg] [[Hrvatska enciklopedija]]

{{Commons|Bleiburg|Bleiburg (grad)}}

{{mrva-grad-austrija}}

[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Bleiburška tragedija]]</text>
      <sha1>26r1zkzegydom72d05uxmk9vbcgxxg3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567413</id>
      <parentid>7567408</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:07:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42347-55</username>
        <id>368343</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ ispravak pravopisa</comment>
      <origin>7567413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="942" sha1="66f2tarwfqnk0j7omftvzsjmzn896pj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wappen at bleiburg (gaertner).png|mini|200px|Grb grada]]
[[Datoteka:Bleiburg Hauptplatz 01.jpg|mini|250px|Bleiburg.]]

'''Bleiburg''' ([[Slovenski jezik|sloven.]] ''Pliberk'') je grad u [[Austrija|Austriji]] koji se nalazi u saveznoj državi [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruškoj]] blizu granice sa [[Slovenija|Slovenijom]]. Prema popisu iz 2001. ima 4083 stanovnika. 

Ime Bleiburg zahvaljuje nekadašnjim [[rudnik]]u [[Olovo (element)|olova]] ([[njemački|njem.]] ''blei'').

U mjestu živi oko 30 posto [[Koruški Slovenci|Koruških Slovenaca]]. 

[[Bleiburška tragedija|Grad je poznat po tragediji pri kraju 2. svjetskog rat]]. Mnogi su ubijeni, većinom hrvatske nacionalnosti.

== Vanjske poveznice ==
* [https://enciklopedija.hr/clanak/8154 Bleiburg] [[Hrvatska enciklopedija]]

{{Commons|Bleiburg|Bleiburg (grad)}}

{{mrva-grad-austrija}}

[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Bleiburška tragedija]]</text>
      <sha1>66f2tarwfqnk0j7omftvzsjmzn896pj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567482</id>
      <parentid>7567413</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:50:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>malo opširnije</comment>
      <origin>7567482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1697" sha1="3bw477spkvtuz753wr1we314dv5fak6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wappen at bleiburg (gaertner).png|mini|200px|Grb grada]]
[[Datoteka:Bleiburg Hauptplatz 01.jpg|mini|250px|Bleiburg.]]

'''Bleiburg''' ([[Slovenski jezik|sloven.]] ''Pliberk'') je grad u [[Austrija|Austriji]] koji se nalazi u saveznoj državi [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruškoj]] blizu granice sa [[Slovenija|Slovenijom]]. Prema popisu iz 2001. ima 4083 stanovnika. 

Ime Bleiburg zahvaljuje nekadašnjim [[rudnik]]u [[Olovo (element)|olova]] ([[njemački|njem.]] ''blei'').

U mjestu živi oko 30 posto [[Koruški Slovenci|Koruških Slovenaca]]. 

Grad je u Hrvatskoj poznat kao mjesto gdje je završetkom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] počela [[bleiburška tragedija]], u kojoj su partizanske snage opkolile domobranske, ustaške i četničke vojnike koji su se, zajedno s velikim brojem civila, povlačili prema [[Klagenfurt|Klagenfurtu]] ne bi li se predali britanskoj vojsci. S britanskim generalom dogovorena je predaja Jugoslavenskoj armiji. Na skupine koje nisu izvjesile bijele zastave u zadanom roku otvorena je paljba, što je dovelo do nepoznatog broja žrtava, a 95 tisuća vojnika i nepoznat broj civila prisiljen je na [[Repatrijacija|repatrijaciju]], povratak u Jugoslaviju u kojemu je poginuo nepoznat broj osoba (često nazivan „križni put”).&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Bleiburg|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bleiburg|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=2026-08-01|isbn=978-953-268-038-6|language=hr|work=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}{{Commons|Bleiburg|Bleiburg (grad)}}

{{mrva-grad-austrija}}

[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Bleiburška tragedija]]</text>
      <sha1>3bw477spkvtuz753wr1we314dv5fak6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567483</id>
      <parentid>7567482</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:51:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1709" sha1="erpl2jqtigb6we9r61ghnrclxmhpkw8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wappen at bleiburg (gaertner).png|mini|200px|Grb grada]]
[[Datoteka:Bleiburg Hauptplatz 01.jpg|mini|250px|Bleiburg.]]

'''Bleiburg''' ([[Slovenski jezik|sloven.]] ''Pliberk'') je grad u [[Austrija|Austriji]] koji se nalazi u saveznoj državi [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruškoj]] blizu granice sa [[Slovenija|Slovenijom]]. Prema popisu iz 2001. ima 4083 stanovnika. 

Ime Bleiburg zahvaljuje nekadašnjim [[rudnik]]u [[Olovo (element)|olova]] ([[njemački|njem.]] ''blei'').

U mjestu živi oko 30 posto [[Koruški Slovenci|Koruških Slovenaca]]. 

Grad je u Hrvatskoj poznat kao mjesto gdje je završetkom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] počela [[bleiburška tragedija]], u kojoj su partizanske i britanske snage opkolile domobranske, ustaške i četničke vojnike koji su se, zajedno s velikim brojem civila, povlačili prema [[Klagenfurt|Klagenfurtu]] ne bi li se predali britanskoj vojsci. S britanskim generalom dogovorena je predaja Jugoslavenskoj armiji. Na skupine koje nisu izvjesile bijele zastave u zadanom roku otvorena je paljba, što je dovelo do nepoznatog broja žrtava, a 95 tisuća vojnika i nepoznat broj civila prisiljen je na [[Repatrijacija|repatrijaciju]], povratak u Jugoslaviju u kojemu je poginuo nepoznat broj osoba (često nazivan „križni put”).&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Bleiburg|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bleiburg|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=2026-08-01|isbn=978-953-268-038-6|language=hr|work=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}{{Commons|Bleiburg|Bleiburg (grad)}}

{{mrva-grad-austrija}}

[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Bleiburška tragedija]]</text>
      <sha1>erpl2jqtigb6we9r61ghnrclxmhpkw8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567484</id>
      <parentid>7567483</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:52:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1756" sha1="70kznsobs6fc8gk80yzvo243cgcvjxn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wappen at bleiburg (gaertner).png|mini|200px|Grb grada]]
[[Datoteka:Bleiburg Hauptplatz 01.jpg|mini|250px|Bleiburg.]]

'''Bleiburg''' ([[Slovenski jezik|sloven.]] ''Pliberk'') je grad u [[Austrija|Austriji]] koji se nalazi u saveznoj državi [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruškoj]] blizu granice sa [[Slovenija|Slovenijom]]. Prema popisu iz 2001. ima 4083 stanovnika. 

Ime Bleiburg zahvaljuje nekadašnjim [[rudnik]]u [[Olovo (element)|olova]] ([[njemački|njem.]] ''blei'').

U mjestu živi oko 30 posto [[Koruški Slovenci|Koruških Slovenaca]]. 

Grad je u Hrvatskoj poznat kao mjesto gdje je završetkom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] počela [[bleiburška tragedija]], u kojoj su partizanske i britanske snage opkolile domobranske, ustaške i četničke vojnike (kao i druge vojnike [[Sile Osovine|Osovine]]) koji su se, zajedno s velikim brojem civila, povlačili prema [[Klagenfurt|Klagenfurtu]] ne bi li se predali britanskoj vojsci. S britanskim generalom dogovorena je predaja Jugoslavenskoj armiji. Na skupine koje nisu izvjesile bijele zastave u zadanom roku otvorena je paljba, što je dovelo do nepoznatog broja žrtava, a 95 tisuća vojnika i nepoznat broj civila prisiljen je na [[Repatrijacija|repatrijaciju]], povratak u Jugoslaviju u kojemu je poginuo nepoznat broj osoba (često nazivan „križni put”).&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Bleiburg|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bleiburg|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=2026-08-01|isbn=978-953-268-038-6|language=hr|work=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}{{Commons|Bleiburg|Bleiburg (grad)}}

{{mrva-grad-austrija}}

[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Bleiburška tragedija]]</text>
      <sha1>70kznsobs6fc8gk80yzvo243cgcvjxn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nauru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13743</id>
    <revision>
      <id>7567253</id>
      <parentid>7517308</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:17:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Poeticcc</username>
        <id>310013</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */ Nauru službeno mijenja ime u Naoero</comment>
      <origin>7567253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40993" sha1="jbm45tor4k8x9hf2xjj8eqthzgm209m" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|veljača 2009.}}
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                         = Republika Naoero
|izvorno_ime                 = Republic of Naoero&lt;br&gt;Republik Naoero
|ime_genitiv                 = Naoera
|eng_ime                     = Naoera
|zastava                     = Flag of Nauru.svg
|grb                         = Coat of arms of Nauru.svg
|službeni_jezik = [[nauruski jezik|nauruški]] i [[engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                 = [[Yaren]]&lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt;
|predstavnik_države_množina  = Predsjednici
|predstavnik_države          = Predsjednik
|predstavnik_države_osoba    = [[Russ Kun]]
|predsjednik_vlade_osoba     =
|površina_poredak            = 239
|površina                    = 21
|vode                        = 0
|stanovništvo_poredak        = 216
|stanovništvo                = 9.322
|godina_popisa               = 2010
|gustoća_stanovništva        = 441
|neovisnost                  = Od [[Australija|Australije]] [[31. siječnja]] [[1968.]]
|BDP_PKM_godina              = 2006.
|BDP_PKM                     = 36,9 milijuna $
|BDP_PKM_rang                = 192.
|BDP_PKM_per_capita          = 2,500 $ (2006.) - 5,000 $ (2005.)
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 135. - 141.
|valuta                      = [[australski dolar]]
|stoti_dio_valute            = 100 centa
|vremenska_zona              = +12
|himna                       = [[Nauru Bwiema]]
|internetski_nastavak        = .nr
|pozivni_broj                = +674
|komentar                    = &lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt;[[Yaren]] je neslužbeni glavni grad; Nauru je jedina država bez službenog glavnog grada.
|moto = God's Will First&lt;br&gt;([[engleski jezik|engleski]]: [[Božja volja]] ispred svega)
}}
'''Republika Naoero''' {{IPA|[næˈuː.ɹuː]}} je otočna [[država]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] nedaleko od [[ekvator]]a. Po površini je nešto manja od otoka [[Vir (otok)|Vir]]a, a po stanovništvu nešto manja od grada [[Vrbovec|Vrbovca]]. Ova zemlja je najmanja izvaneuropska država i najmanja svjetska republika, te jedina država na svijetu bez [[glavni grad|glavnog grada]]. Najbliže okolne države su [[Savezne Države Mikronezije]] na zapadu, [[Maršalovi Otoci]] na sjeveru, [[Kiribati]] na istoku i [[Solomonski Otoci]] na jugu.

Nakon tisuća godina vladavine naroda mikronezijskog i polinezijskog podrijetla, otok je kolonizirala [[Njemačka]] pred kraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]], da bi poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] potpao pod upravu [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Nakon [[japan]]ske okupacije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ponovno je uspostavljena uprava ovih triju zemalja. Naoero je svoju neovisnost stekao [[1968.]] godine.

Kao otok bogat fosfatima, glavna gospodarska aktivnost od [[1907.]] godine bila je vađenje i izvoz ovog dobra.&lt;ref name=&quot;UN&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.un.int/nauru/overview.html |title=Republic of Nauru Permanent Mission to the United Nations |archive-url=https://web.archive.org/web/20060818033559/http://www.un.int/nauru/overview.html |archive-date=18. kolovoza 2006. |access-date=5. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; [[iscrpljivanje resursa|Iscrpljivanjem]] ovih rezervi, okoliš otoka ostao je teško narušen, a bogatstvo države ubrzano se počelo smanjivati. Kako bi održala visoki standard života, vlada Naoera je kratko u [[1990-ih|1990-ima]] od države stvorila [[porezni raj]] i središte za pranje novca. Od [[2001.]] godine, gospodarstvo se održava uz pomoć australske vlade, koja za uzvrat od Naoera traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u [[Australija|Australiju]].
[[Datoteka:Nauru-Hauptkarte.png|mini|desno|300px|Karta Naoera]]

== Etimologija ==

Podrijetlo riječi „Nauru“ nije poznato. Nauruanci su prije, kao i danas zvali svoj otok „Naoero“. Nijemac [[Paul Hambruch]] koji je boravio na otoku u svibnju [[1909.]] i od rujna do studenog [[1910.]], smatrao je da je riječ ''Naoero'' nastala kao spoj riječi „a-nuau-a-a-ororo“ (moderno: „A nuaw ea arourõ“), što bi značilo „Ja idem na plažu“. Elzašanin [[Alois Kayser]], koji je na Nauruu proveo 30 godina i koji je intenzivno učio [[nauruanski]], odbio je Hambruchovo objašnjenje koje je smatrao manjkavim.

Otok je tijekom povijesti imao mnoga imena: Engleski kolonijalisti su ga prije [[1888.]] zvali ''Pleasant Island'' ili ''Shank Island'', dok su ga njemački kolonijalni vladari nazivali ''Nawodo'' ili ''Onawero''.

Riječ „Nauru“ nastala je kasnije od riječi „Naoero“, kako bi govornici [[engleski|engleskog]] jezika ispravno izgovarali ime otoka.

== Povijest ==
[[Datoteka:Nauruan-warrior-1880ers.jpg|mini|lijevo|Nauruški ratnik 1880. godine]]
Prvi naseljenici Naurua bili su Mikronezijci i Polinezijci prije više od 3 000 godina.&lt;ref name=&quot;UNCCD&quot;&gt;Nauru Department of Economic Development and Environment. 2003. [http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf First National Report To the United Nations Convention to Combat Desertification (UNCCD)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722013720/http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf |date=22. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt; Tradicionalno je na otoku postojalo 12 klanova ili plemena koje danas predstavlja dvanaestokraka zvijezda na [[Zastava Naurua|zastavi države]]. To su plemena ''[[Deiboe]], [[Eamwidamit]], [[Eamwidara]], [[Eamwit]], [[Eamgum]], [[Eano]], [[Emeo]], [[Eoraru]], [[Irutsi]] (nestali), [[Iruwa]], [[Iwi]] (nestali)'' i ''[[Ranibok]]''. [[Nauruanci]] su svoje podrijetlo pratili po ženskoj liniji.
[[Datoteka:Nauru Annexation Germany 1888.jpg|mini|desno|Ceremonija pripajanja [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1888.]] godine]]
Britanski kapetan i lovac na kitove [[John Fearn]] bio je prvi Europljanin koji je posjetio otok [[1798.]] godine, te ga je nazvao ''Pleasant Island''. Od sredine [[1830-ih]] Nauruanci su imali kontakte s europskim kitolovcima i trgovcima koji su na otoku obnavljali svoje zalihe. Otočani su trgovali hranom za [[palmino vino]] i oružje koje je kasnije korišteno u desetogodišnjem ratu koji je počeo [[1878.]] godine, te kojim je stanovništvo otoka smanjeno s 1400 na 900 osoba. Otok je anektirala [[Njemačka]] [[1888.]] godine, te ga priključila njemačkom protektoratu [[Maršalovi Otoci|Maršalovih otoka]]. Dolazak Nijemaca okončao je rat, a kraljevi su počeli vladati otokom, od kojih je najpoznatiji kralj [[Auweyida]]. Kršćanski misionari s otočja Gilbert došli su na otok isto [[1888.]] godine.&lt;ref&gt;Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 29–39&lt;/ref&gt;

Fosfate je [[1900.]] godine na otoku otkrio [[Albert Ellis]], a u dogovoru s Njemačkom je ''Pacific Phosphate Company'' počela izrabljivati nalazišta [[1906.]] godine. Prva izvezena pošiljka bila je [[1907.]] godine.&lt;ref&gt;Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 127–139&lt;/ref&gt; Nakon izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], otok su zauzele australske snage [[1914.]] godine. Nakon rata je [[Liga naroda]] mandat nad teritorijem dala [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], koje je dogovorilo dijeljenje te dužnosti s [[Australija|Australijom]] i [[Novi Zeland|Novim Zelandom]] [[1923.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.austlii.edu.au/au/other/dfat/treaties/1923/11.html Agreement between Australia, New Zealand and United Kingdom] regarding Nauru]&lt;/ref&gt; Vlade ovih država potpisale su sporazum (''Nauru Island Agreement'') [[1919.]] godine, čime je stvorena Britanska komisija za fosfate (''British Phosphate Commission''), koja je preuzela prava za vađenje fosfata.
[[Datoteka:Nauru Island under attack by Liberator bombers of the Seventh Air Force.jpg|desno|mini|220px|Američko bombardiranje otoka]]
[[Japansko Carstvo|Japanske]] snage zauzele su otok [[26. kolovoza]] [[1942.]] godine.&lt;ref&gt;Lundstrom, John B., ''The First Team and the Guadalcanal Campaign'', Naval Institute Press, 1994., str. 175.&lt;/ref&gt; Zračna pista koju su sagradili Japanci na otoku bombardirana je u [[ožujak|ožujku]] [[1943.]], kako bi se spriječila opskrba otoka. Japanci su deportirali 1200 Nauruanaca kako bi služili kao radna snaga na otocima [[Chuuk]] gdje ih je 463 preminulo.&lt;ref&gt;Haden, J. D. 2000. [http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm Nauru: a middle ground in World War II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208125727/http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm |date=8. veljače 2012. }} ''Pacific Magazine''&lt;/ref&gt; Otok je oslobođen 13. rujna 1945. godine, kada su se dolaskom australskog ratnog broda [[HMAS Diamantina]] japanske snage predale. Deportirani Nauruanci vraćeni su s otoka Chuuk u siječnju [[1946.]] brodom Trienza.&lt;ref&gt;Garrett, J. 1996. ''Island Exiles''. ABC. {{ISBN|0-7333-0485-0}}. str. 176–181&lt;/ref&gt; Godine [[1947.]] [[UN]] je dodijelio upravljanje otokom ponovno [[Australija|Australiji]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Nauru je počeo sa samostalnim upravljanjem u [[siječanj|siječnju]] [[1966.]] godine, a potpuno neovisna država postao je [[1968.]], pod vodstvom predsjednika [[Hammer DeRoburt|Hammera DeRoburta]]. Godine [[1967.]], Nauruanci su od BPC-a otkupili prava na izrabljivanje te je u lipnju [[1970.]] godine, osnovano lokalno društvo za vađenje fosfata pod nazivom ''Nauru Phosphate Corporation''. Ovo nacionalizirano društvo omogućilo je Nauruu jedan od najvećih standarda života u Pacifiku, te je ova zemlja u to vrijeme bila druga najbogatija zemlja svijeta (per capita).

Godine [[1989.]], država je podnijela tužbu protiv Australije na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] zbog spornih poteza na Nauruu za vrijeme australskog upravljanja, ovo se posebno odnosilo na nespriječenu ekološku štetu koja je nastala zbog vađenja fosfata.&lt;ref&gt;Highet, K and Kahale, H. 1993. Certain Phosphate Lands in Nauru. ''The American Journal of International Law'' 87:282–288&lt;/ref&gt; Ovaj spor riješen je izvansudskom nagodbom koja je uključivala obnavljanje izrabljenih područja na Nauruu. Smanjivanjem rezervi fosfata dogodio se i gospodarski pad, što je dovelo do političke nestabilnosti koja traje od sredine [[1980-ih]]. Samo u razdoblju od [[1989.]] do [[2003.]] godine, vlast se promijenila 17 puta.&lt;ref name=&quot;DFAT&quot;&gt;Australian Department of Foreign Affairs and Trade. [http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html Republic of Nauru Country Brief -  November 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006070651/http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html |date=6. listopada 2014. }}&lt;/ref&gt; Posljednjih godina u vodstvu zemlje izmjenjivali su se [[René Harris]] i [[Bernard Dowiyogo]], da bi nakon Dowiyogove smrti u ožujku [[2003.]], [[Ludwig Scotty]] bio izabran kao predsjednik. Scotty je puni mandat dobio u [[listopad]]u [[2004.]] godine.

Zadnjih godina, važan dio državnih prihoda čini australska pomoć. Za ovu pomoć Nauru upravlja centrom za azilante u kojeg se upućuju većinom izbjeglice. Jedna od takvih skupina tražitelja azilanata koju su činile 433 osobe iz raznih zemalja, spašena je u moru i upućena u ''Nauru detention centre'' 2001. godine. Australska vlada i dalje šalje ovakve skupine na Nauru.

{{Kronologija Naurua}}

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Nauru-EEZ-fr.svg|mini|280px|Isključivi gospodarski pojas oko Naurua]]
[[Datoteka:Nauru satellite.jpg|mini|desno|Satelitska snimka Naurua (izvor: [http://www.arm.gov/ ARM.gov])]]
Otok se nalazi u zapadnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] na 0° 32’ južne zemljopisne širine i 166° 55’ istočne zemljopisne dužine. Najbliži otok je [[Banaba]] koji se nalazi 290&amp;nbsp;km istočno i koji je također bogat fosfatima (treći značajni otok u Tihom oceanu koji je bogat ovim resursom je [[Makatea]] u otočju [[Tuamotu]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]]). Nauru ima [[isključivi gospodarski pojas]] površine od 308 480&amp;nbsp;km² (zajedno s teritorijalnim vodama od 570&amp;nbsp;km²), koji graniči s pojasom [[Kiribati|Kiribata]] na istoku 290&amp;nbsp;km do otoka Banaba) i s [[Maršalovi otoci|Maršalovim Otocima]] na sjeveru (600&amp;nbsp;km do atola Ebon). U relativnom susjedstvu nalaze se [[Savezne Države Mikronezije|Mikronezija]] ([[Kosrae]]) na sjeverozapadu, [[Solomonski Otoci]] na jugozapadu, [[Papua Nova Gvineja]] ([[otočje Bismarck]]) na zapadu i [[Tuvalu]] na jugoistoku.

Nauru je [[atol]] koji se nalazi na vrhu podvodnog ugaslog [[vulkan]]a. [[Koralji]] sežu do 2000 metara duboko u more, a nalaze se maksimalno 60 metara iznad mora. Ova najviša točka otoka nalazi se u istočnom [[Aiwo|Aiwu]], a poznata je pod nazivom ''Command Ridge''. U usporedbi s ostalim atolima Nauru ima vrlo malu [[laguna|lagunu]]. Već jedan kilometar od obale dubina mora prelazi 1000 metara.  U unutrašnjosti otoka nalaze se fosfati koji su nastali od izmeta morskih ptica. Oko 2&amp;nbsp;km² otoka je šumovito.
[[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-Nauru-Nauru.png|lijevo|mini|Klimatski dijagram Naurua]]
Zbog blizine [[ekvator]]a (42 [[km]] sjeverno), temperature su poprilično ujednačene tijekom cijele godine, s mjesečnim prosjekom od 27,5&amp;nbsp;°C. Tijekom dana temperature su između 26 i 35&amp;nbsp;°C, te između 25 i 28&amp;nbsp;°C tijekom noći. Godišnje padaline poprilično variraju, te ovise o fenomenu [[El Niño]]. Godišnji prosjek padalina je 1900&amp;nbsp;mm.

[[Globalno zagrijavanje]] izravno utječe na Nauru, jer drastični rast razine mora prijete nestajanju otoka. Zbog ovog problema vlada je više puta tražila akciju od [[UN|UN-a]] i sastanke s [[SAD|SAD-om]] i drugim industrijskim zemljama.

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Coral reef on Nauru.jpg|mini|desno|Vrhovi koralja na plaži]]
Na Nauruu ne postoje velike životinje; osim [[kukci|kukaca]] ovdje prebivaju samo morske ptice, kao npr. [[Fregata minor]]. Na otoku postoji samo jedna vrsta pjevica, a to je [[Acrocephalus rehsei]], što je ovdje [[endemi|endemska]] vrsta. Na otoku je moguće često vidjeti i [[mačka|mačke]], [[pas|pse]] i [[svinja|svinje]], koji su dovezeni iz inozemstva.

Od biljnog svijeta na otoku se mogu naći [[Kokosova palma|kokosove palme]], [[pandanus]]i, [[smokve]], [[hibiskus]]i i sl. Mnogo biljnog svijeta nestalo je zbog degradacije okoliša koju je uzrokovalo [[rudarstvo|rudarenje]].

Što se tiče morskog okoliša (pogotovo koraljnog pojasa koji okružuje otok) on je poprilično ugrožen, također zbog izrabljivanja fosfata i urbanizacije. Ovdje su prije u velikom broju živjeli [[mekušci]] i [[rakovi]].

== Politika ==

Po političkom ustroju Nauru je parlamentarna demokratska [[republika]].

=== Politički sustav ===
[[Datoteka:NRU-Gewalten.png|mini|350px|desno|Raspodjela vlasti u Nauruu]]
Politički sustav sastoji se od sljedećih elemenata:

* Kabinet (''Cabinet,'' predsjednik i ministri; najviši dužnosnici [[izvršna vlast|izvršne vlasti]])
** predsjednik države na dužnosti: [[Russ Kun]]
* Državni tajnik ''(Chief Secretary)''
** državna tajnica na dužnosti: [[Camilla Solomon]]
* [[Nauruski parlament|Parlament]] (''Parliament,'' ''the House;'' najviši dužnosnici [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]])
* Predsjednik parlamenta i zamjenici ''(Speaker/Deputy Speaker)''
** predsjednik parlamenta na dužnosti: [[Marcus Stephen]]
* Parlamentarni tajnik ''(Clerk)''
** parlamentarna tajnica na dužnosti: [[Helen Bogdan]] (Australija)
* Predsjednik Vrhovnog suda (''Chief Justice;'' najviši dužnosnik [[sudbena vlast|sudbene vlasti]])
** predsjednik Vrhovnog suda na dužnosti: [[Barry Connell]]
* ostali suci ''(Court Judges)''
* Vrhovni sud ''(Supreme Court)''

U [[Nauruski parlament|nauruškom parlamentu]], poznatim pod imenom ''House'', nalazi se 18 zastupnika koji se obično biraju svake tri godine. Zastupnici između sebe biraju predsjednika države koji se obično imenuje nakon nacionalnih parlamentarnih izbora, te je to obično zastupnik iz zastupničke skupine koja ima relativnu većinu u parlamentu. Predsjednik tada imenuje članove kabineta, koji se sastoji od pet ili šest ministara. Predsjednik je ujedno i [[poglavar države]] i šef vlade.

''Pogledajte i: [[Popis predsjednika Naurua]]''

=== Političke stranke ===
[[Datoteka:Nauru-parliament.jpg|mini|desno|Nauruški parlament]]
U državi postoji manji višestranački sustav. Dvije službene stranke, suprotne političke orijentacije su ''Naoero Amo'' i ''Democratic Party of Nauru''. Također postoji još jedna neslužbena politička stranka imena ''Centre Party''. Obje stranke su stvorene kako bi se ojačala uloga parlamenta. Danas je ''Naoero Amo'' najvažnija politička stranka, dok DPN i CP imaju malu političku moć.

* [[Naoero Amo]], ''Nauru First Party;'' kršćansko-liberalna (službena)
* [[Demokratska stranka Naurua]], ''Democratic Party'' (službena; bivša neslužbena ''Nauru Party'')
* [[Stranka centra (Nauru)|Stranka centra]], ''Centre Party;'' kršćansko-konzervativna (neslužbena)

=== Pravni sustav ===

Nauruški pravni sustav temelji se na engleskom sustavu ([[Common Law]]) i na odlukama nauruškog parlamenta. Predsjednika Vrhovnog suda imenuje predsjednik države. Žalbe na odluke tog suda rješava prizivni sud (''Appellate Court'') koji se sastoji od dva suca. Žalbe ove vrste u praksi su iznimno rijetke. Parlament nema pravo opozvati sudske odluke. Okružni sudac nalazi se na čelu okružnog suda koji između ostalog bilježi rođenja, vjenčanja i smrti stanovništva.

=== Izborni sustav ===
[[Datoteka:Nauru-Wahlkreise.png|mini|Izborni okruzi u Nauruu]]
Nauruški izborni sustav funkcionira po principu prioriteta kojim glasači određenog izbornog okruga izabiru kandidate. Glasovati može bilo koja osoba koja je starija od 20 godina i ima nauruansko državljanstvo. Izborni kandidat mora zadovoljavati navedene uvjete, te mora predati svoju kandidaturu uz potpise dva ili više glasača najkasnije 14 dana prije izbora.

[[Izborni okruzi Naurua|Izborni okruzi]] u Nauruu su:

{| cellspacing=&quot;10px&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
* [[Aiwo (izborni okrug)|Aiwo]]
* [[Anabar (izborni okrug)|Anabar]]
* [[Anetan (izborni okrug)|Anetan]]
* [[Boe (izborni okrug)|Boe]]
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Buada (izborni okrug)|Buada]]
* [[Meneng (izborni okrug)|Meneng]]
* [[Ubenide (izborni okrug)|Ubenide]]
* [[Yaren (izborni okrug)|Yaren]]
|}

=== Sigurnost ===

Nauru ne posjeduje [[vojska|vojne]] obrambene snage, već je za obranu zemlje neslužbeno odgovorna [[Australija]]. Za unutarnju sigurnost zemlje odgovorne su omanje [[policija|policijske]] snage. Najveći prekršaji u državi svode se na krađe bicikala, provale u automobile i ometanje privatnih posjeda.

=== Vanjska politika ===

Republika Nauru održava bliske diplomatske odnose s [[Australija|Australijom]], [[Fidži]]jem, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], [[Filipini]]ma, [[Južna Koreja|Južnom Korejom]], [[Tajvan]]om, [[Tajland]]om i [[SAD]]-om.&lt;small&gt;([http://www.un.int/nauru/foreignaffairs.html Kompletan popis])&lt;/small&gt;

U [[kolovoz]]u [[2005.]] Nauru je zajedno s [[Kiribati]]ma, prekinuo diplomatske odnose s [[Francuska|Francuskom]], zbog francuskih nukulearnih pokusa u [[Pacifik]]u. Odnosi su ponovno uspostavljeni dvije godine kasnije, a ojačani su kratkim sastankom predsjednika [[Ludwig Scotty|Ludwiga Scottya]] s francuskim predsjednikom [[Jacques Chirac|Jacquesom Chiracom]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]] [[2003.]] godine.

[[21. lipnja]] [[2002.]] godine, Nauru koji je dotad službeno priznavao [[Tajvan]], prekinuo je diplomatske odnose sa službenim [[Taipei]]jm, te uspostavio diplomatske odnose s [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]. Tadašnji nauruanski predsjednik [[René Harris]] potpisao je taj sporazum u Hong Kongu s kineskim zamjenikom ministra vanjskih poslova [[Zhou Wenzhong|Zhouom Wenzhongom]]. Zbog toga je Nauru od Kine primio višemilijunsku financijsku pomoć. S ovim činom broj država koje priznaju Tajvan u to vrijeme pao je na 27.

[[4. ožujka]] [[2004.]] godine, nauruški veleposlanik pri UN-u [[Vinci Clodumar]] i islandski predstavnik [[Hjálmar Hannesson]] potpisali su sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa između [[Island]]a i Naurua. Odnosi su uspostavljeni ponajviše radi pomoći u ribolovnoj industriji.

U [[ožujak|ožujku]] [[2005.]] godine, kineski zamjenik ministra vanjskih poslova [[Yang Jiechi]] je nakon sastanka s predsjednikom Scottyem izrazio želju za većim diplomatskim odnosima tih dviju zemalja. Scotty je tad izjavio da podržava ujedinjenje [[Kina|Kine]] s [[Tajvan]]om. [[9. svibnja]] [[2005.]] Scotty i tajvanski predsjednik [[Chen Shui-bian]] kratko su se sastali u [[Majuro|Majuru]], te su pet dana nakon toga nastavljeni diplomatski odnosi između Naurua i Tajvana. Scotty je opravdavao ovaj potez izjavom da je prekid odnosa s Tajvanom kojeg je napravio René Harris bio pogreška, te da je on uvijek bio protiv toga. Za pomoć koju Tajvan pruža Nauruu u razvoju obrazovanja, poljoprivrede, ribarstva i turizma, Nauru podupire ulazak Tajvana u neke međunarodne organizacije.

[[21. siječnja]] [[2006.]] godine, otvoren je nauruški konzulat u [[Bangkok]]u u [[Tajland]]u, godinu dana nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između ove dvije zemlje.

=== Članstvo u međunarodnim organizacijama ===

Nauru je član sljedećih međunarodnih organizacija: [[AKP države|AKP]], [[Azijska banka za razvoj]], [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]], [[ESCAP]], [[Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva]], [[ICC]], [[Intelsat]], [[Interpol]], [[Međunarodni olimpijski odbor]], [[Međunarodna telekomunikacijska unija]], [[IWC]], [[Organizacija za zabranu kemijskog oružja]], [[Forum pacifičkih otoka]], [[Komisija za Južni Pacifik]], [[Sparteca]], [[Ujedinjeni narodi]], [[UNESCO]], [[UPU]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Auweyida-Eigamoiya-nauruansubjects.jpg|mini|250px|desno|Nauruanci (1890.)]]

{{glavni|Stanovništvo Naurua}}

Od 13 048 stanovnika otoka, 58% su [[Nauruanci]], 26% su s drugih pacifičkih otoka (Kiribati, Tuvalu,  Filipini), 8% su [[Kinezi]], te 8% su Europljani.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |title=CIA World Fact Book |journal= |access-date=12. rujna 2007. |archive-date=17. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080917160201/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prosječna očekivana životna dob od 62 godine (muškarci 58,8, žene 66,1) je relativno niska. Razlog ovome je veliki broj oboljelih od [[dijabetes]]a. Godine [[2003.]], 30,2 % odraslog stanovništva bolovalo je od ove bolesti. Tako je Nauru zemlja s najvećim postotnim brojem dijabetičara. Također je stanovništvo Naurua jedno od najpretilijih društava na svijetu i smatra se da preko 90% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu.&lt;ref&gt;[http://www.wpro.who.int/NR/rdonlyres/B924BFA6-A061-43AE-8DCA-0AE82A8F66D2/0/obesityinthepacific.pdf Obesity in the Pacific: too big to ignore]. 2002. Secretariat of the Pacific Community {{ISBN|982-203-925-5}}&lt;/ref&gt;

Godišnja stopa rasta stanovništva iznosi 1,87 %; 38,2 % stanovništva mlađe je od 14 godina, 60 % staro je između 15 i 64 godina, a 1,9 % stanovnika starije je od 64 godine. Postotak mrtvorođenih iznosi 1,014 %. Stopa fertiliteta je 3,61 dijete po ženi. Stopa [[natalitet]]a iznosi 2,73 %, dok je stopa [[mortalitet]]a 0,72 % godišnje. Postotak pismenog stanovništva je preko 99 %, što je najveći postotak od svih država u [[Oceanija|Oceaniji]], te jedan od najvećih na svijetu, a zasluga je velikih državnih ulaganja u obrazovanje. Na jednog liječnika u zemlji dolazi 700 stanovnika.

== Jezici ==
Na Nauruu se govore 3 jezika od kojih je [[nauruski jezik|nauruški]] službeni 6.000 (Bender and Rehg 1991), [[engleski]] nacionalni 710 (2000), a treći je [[kineski pidžin engleski]], za koji nije poznat broj govornika.
== Religija ==
[[Datoteka:Kirche.Arubo-Ewa.Nauru.jpg|mini|lijevo|Katolička crkva [[1904.]] i [[2002.]] godine]]

Danas u Nauruu većinu stanovništva čine [[kršćani]]. Najveći broj Nauruanaca su [[protestanti]] (ukupno 57 %). Oko 44 % stanovništva pripada nezavisnoj protestantskoj crkvi ''Nauru Congregational Church''. Glavna crkva nalazi se u [[Aiwo|Aiwu]], a postoje i kapelice u okruzima [[Meneng]], [[Buada]], [[Anabar (okrug)|Anabar]] i [[Nibok]]. Ostalih 13 % protestanata su [[evangelisti]].

Oko 24 % stanovništva su [[katolici]]. U [[Yaren]]u postoji katolička crkva i jedna škola, a u [[Ewa|Ewi]] postoji Kayser College koji je nazvan po njemačkom katoličkom misionaru [[Alois Kaysers|Aloisu Kaysersu]]. Oko 5 % stanovništva su [[budizam|budisti]] i [[taoizam|taoisti]], a 2 % su [[Bahá'í|bahaisti]].

Oko 7 % stanovništva otoka sljedbenici su izvorne nauruške religije, što je svojevrsna reakcija na veliki utjecaj zapadne kulture i dominaciju kršćanstva na otoku. Izvorna nauruška religija je [[monoteizam|monoteistička]] vjera koja uključuje vjerovanje u božicu [[Eijebong]] i u otok duhova [[Buitani]]. Sljedbenici vjeruju da je nebo i more stvorio pauk imena [[Areop-Enap]].

== Politička podjela ==
[[Datoteka:Nauru-Distrikte.png|desno|mini|Okruzi u Nauruu]]
{{glavni|Okruzi Naurua}}

Nauru se sastoji od 14 okruga. Granice okrugova odgovaraju prijašnjim granicama područja u kojima su do [[1968.]] postojala sela.

{| cellspacing=&quot;10px&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
* [[Aiwo]]
* [[Anabar (okrug)|Anabar]]
* [[Anetan]]
* [[Anibare]]
* [[Baiti]]
* [[Boe (Nauru)|Boe]]
* [[Buada]]
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Denigomodu]]
* [[Ewa]]
* [[Ijuw]]
* [[Meneng]]
* [[Nibok]]
* [[Uaboe]]
* [[Yaren]]
|}

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Nauru-phosphateship2.jpg|mini|200px|Brod za izvoz fosfata u nauruškoj luci]]
Gospodarstvo otoka se još uvijek najvećim dijelom osniva na izrabljivanju [[fosfati|fosfata]].

Nauru je imao vrlo bogata nalazišta ovog dobra. Fosfati su nastali kemijskim procesom koji se odvijao milijunima godina od [[guano|guana]] morskih ptica koje i danas svojim migracijama u velikom broju posjećuju otok. Oko 75 % [[BNP]]-a činio je izvoz ovog dobra. Najveći dio ovih velikih prihoda od izvoza ovog dobra dan je na raspolaganje stanovništvu Naurua. Do [[2001.]] godine sve zdravstvene usluge bile su besplatne, a za javne usluge nisu se tražila nikakva davanja. Time je bila osigurana sasvim ugodna egzistencija stanovništvu otoka. U ovom razdoblju je u prosjeku svaki Nauruanac imao dva do tri [[automobil]]a i jedan motorni [[brod]], a također su bili prilično uobičajeni izleti zrakoplovom u [[Australija|Australiju]] većinom radi kupovine. Ovaj raskošni životni stil koji je bio popraćen brojnim proslavama rezultirao je činjenicom da danas više od polovice stanovništva ima problema s pretilošću i/ili dijabetesom što je većinom uzrokovano nezdravom prehranom.
[[Datoteka:Nauru House.jpg|lijevo|mini|[[Nauru House]] u Melbourneu (u sredini).  Prije u vlasništvu Nauru Phosphate Royalties Trusta]]
Od 2000. godine izrabljivanje fosfata je minimalizirano zbog izrabljenosti nalazišta. U ovoj industriji je ipak zaposlena polovica radno aktivnog stanovništva otoka. Osoblje zaposleno u ovoj industriji najvećim dijelom sačinjeno je od imigranata s [[Kiribati|Kiribata]], [[Tuvalu]]a, [[Filipini|Filipina]], te iz [[Hong Kong]]a, [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Ovi radnici i njihove obitelji čine oko 40 % stanovništva otoka.

Vlada države je također pokušala osigurati visoki životni standard i bez fosfatske industrije. Zbog toga je osnovan fond za stjecanje nekretnina i dionica u susjednim pacifičkim zemljama, kao i u SAD-u i Australiji, te je izgrađen neboder ''[[Nauru House]]'' u [[Melbourne]]u. Također pokušano je stvoriti od otoka tzv. [[porezni raj]] za međunarodnu trgovinu. Ipak, zbog niza loših investicija i korupcije u vladi, država je izgubila većinu svog bogatstva. Također je došlo i do smanjenja plaća, jer je država u enormnim dugovima.

Trenutno vlada otoka pokušava svoje obveze podmiriti uz pomoć Australije koja je do nezavisnosti bez naknade izrabljivala nalazišta fosfata. Australija Nauruu plaća i za smještaj izbjeglica, što trenutno čini gotovo kompletne prihode ove države. Nauru također od svojih kreditora pokušava dobiti reprogramiranje dugova, te od UN-a traži subvencije. Prodajom Nauru Housea u rujnu [[2004.]], otplaćeni su dugovi [[General Electric]]u.

S bogatstvom nestale su i besplatne usluge. Zdravstvena njega više nije besplatna,a porezi su podignuti. Za budućnost nada se polažu u [[ribarstvo]], koje danas ne igra važnu ulogu u gospodarstvu. [[Poljoprivreda]] je ograničena zbog poroznog tla i nepravilnih padalina. Kulture koje se mogu naći u obalnom području su [[Kokosova palma|kokosove palme]], [[banane]], [[ananas]] i ponešto [[povrće|povrća]]. Poljoprivredne površine se sad pokušavaju dobiti zatrpavanjem bivših nalazišta fosfata. Oko 20 % stanovništva u svojim vrtovima bave se manjom poljoprivredom.

Istraživanja tla provedena u [[rujan|rujnu]] [[2004.]] godine, pokazala su da nalazišta fosfata još nisu u potpunosti iscrpljena, te su provedena daljnja istraživanja. U [[prosinac|prosincu]] [[2004.]] je nakon mnogih mjeseci prekida opet izvezena veća količina fosfata; brodom je u [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] izvezeno oko 10.000 tona.

Sva [[električna energija]] na otoku proizvodi se u elektrani ''Power House'' u [[Aiwo|Aiwu]], ipak strujni prekidi su vrlo česti. Pitka voda se, kao i gotovo sve namirnice, uvozi iz Australije s brodovima. Budući da je pitka voda veliki problem, izgrađeno je postrojenje za desalinizaciju morske vode.

Industrijski sektor ne igra veliku ulogu u gospodarstvu. Jedini veći poslodavac je nacionalna rafinerija za fosfate. Nedavnim ukidanjem radnih mjesta [[nezaposlenost]] je porasla za 10 %. Važan gospodarski stup čini tercijarni sektor u kojem je zaposleno oko 35 % stanovništva. Najveći poslodavci su društvo za vađenje fosfata (''Nauru Phosphate Royalties Trust''), nacionalni pomorski prijevoznik (''Nauru Pacific Line'') i nacionalni zračni prijevoznik (''Air Nauru''), koji povremeno prestaje s radom ako nije u mogućnosti financirati gorivo ili popravke. Oba ova prijevoznika velikim dijelom potpomaže država.

=== Infrastruktura ===

Cestovna mreža sastoji se od 41 kilometra [[cesta]], od čega je 29 kilometra [[asfalt]]irano. Ova cestovna mreža većinom se nalazi oko obale otoka. Ostatak cesta koje su neasfaltirane vode do Nauruškog društva za fosfate koje se nalazi u središnjem dijelu otoka.

Jedina željeznička pruga dugačka je oko pet kilometara, a služila je za prijevoz [[ruda|rude]] iz zapadnog [[Anibare]]a u središnjem dijelu otoka do prerađivačkog postrojenja u [[Aiwo|Aiwu]].
[[Datoteka:Nauru-phosphatetrain.jpg|mini|lijevo|200px|Vlak za prijevoz fosfata]]

Javni prijevoz odvija se [[autobus]]ima koji staju kraj hotela u Aiwu i [[Meneng]]u, zračne luke u [[Yaren]]u, bolnice u [[Denigomodu]]u i [[Nauru College]]a u [[Ewa|Ewi]]. Iznamljivanje automobila moguće je u hotelu Menen.

Međunarodni promet ostvaruje se preko međunarodne pomorske luke (''Luka Aiwo'') i međunarodne zračne luke (''[[Zračna luka Nauru]]''). Let iz Europe (Frankfurta) do Yarena, uz stajanja traje oko 30 sati. U [[prosinac|prosincu]] [[2005.]] godine, jedini zrakoplov Air Naurua (današnjeg imena [[Our Airline]]) zaplijenjen je u [[Melbourne]]u zbog neplaćanja dugova. Zbog toga je ova otočna država praktički bila izolirana sve do [[rujan|rujna]] [[2006.]] godine, kada je uz financijsku pomoć Tajvana uspjela kupiti rabljeni [[Boeing 737]]. Ova financijska pomoć pružena je Nauruu zbog diplomatskog priznavanja Tajvana, umjesto NR Kine.&lt;ref&gt;[http://www.islandsbusiness.com/islands_business/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=5117/overideSkinName=issueArticle-full.tpl Taiwan Switch Keeps Air Nauru Flying]&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===

Otok je moguće obići pješice u jednom danu. Turistički su popularni vojni ostaci iz [[Drugi svjetski rat|rata na Pacifiku]], kao bunkeri [[Japanska carska vojska|japanske vojske]] uz obalu. Mnogo predmeta nalaze se izloženi u Nauruškom muzeju (''Nauru Museum''). U unutrašnjosti otoka nalaze se [[rudnik|rudnici]] [[fosfati|fosfata]], čime je nakon izrabljivaja uništena priroda.

Najljepšom plažom države smatra se [[Anibare Bay]], na kojoj se nalazi Menen Hotel koji je jedan od dva hotela na otoku. Drugi, manji hotel je OD-N-Aiwo Hotel. Kupanje na obali je pomalo riskantno zbog jakih morskih struja i visokih valova, te opasnih morskih životinja.

=== Kanali ===
[[Datoteka:Water table Nauru-fr.svg|200px|mini|lijevo|Prikaz vode na otoku]]
Na Nauruu nema rijeka, nego postoje umjetno izgrađeni kanali. Kanali su:

{|
| valign=&quot;top&quot; |
* Gabab, kod [[Yaren]]a (ovdje se nalazi ''[[Moqua Cave]]'')
* Gadu, kod [[Denigomodu]]a
* Gago (ili ''Gato'')
* Gagori, kod [[Waboe]]
* Ganaba
* Ganabereber
* Ganama, kod okruga [[Ewa]]
* Ganara
| valign=&quot;top&quot; |
* Ganeno
* Ganiamwe
* Ganibawo, kod [[Boe (Nauru)|Boe]]
* Ganiwuro
* Ganokwang
* Gatoe
* Gonge, kod okruga [[Ewa]] (ili ''Onge'')
* Gonokwoy
|}

== Kultura ==

=== Ranija kultura ===
[[Datoteka:Traditional house and canoe Nauru.jpg|mini|200px|Tradicionalna kuća i čamac]]

Ranija kultura Naurua temeljila se na dvanaest plemena ili klanova. Nije postojao zajednički vođa ovih plemena. Svako pleme imalo je svoju vlastitu povijest nastajanja. Plemena su se još dijelila i na obitelji, od kojih je svaka imala vlastite znakove. Članovi plemena dijelili su se na četiri klase: ''Temonibe'', ''Emo'', ''Amenengame'' i ''Engame''; neposjedničke klase bile su ''Itsio'' i ''Itiora''. Pripadnost klasi uvijek se gledala po majci.

Već u to vrijeme naselja su se većinom nalazila uz obalu, samo manji broj naselja nalazilo se uz lagunu [[Buada (laguna)|Buada]]. Otočani su živjeli u skupinama od dvije-tri kuće koje su činile gospodarstva; ta gospodarstva zajedno činila su sela. Sveukupno je na otoku postojalo 168 sela. Skup ovih sela činilo je jedno područje, a takvih područja je bilo ukupno 14; danas oni čine [[Okruzi Naurua|okruge Naurua]].

=== Moderna kultura ===
Zamjena tradicionalne kulture modernom kulturom pod zapadnjačkim utjecajem, vrlo je zamjetna na otoku. Vrlo malo je ostalo sačuvano od starih običaja i tradicije. Tradicionalne pjesme danas praktički nitko više ne zna, a zamijenila ih je većinom [[Pop|pop-glazba]] koja se čuje na radiju i televiziji. ''Radio Nauru'' pušta u eter i lokalnu narodnu glazbu, ali često čak i starije stanovništvo ne može raspoznati sadržaj ovih pjesama.

Također su i tradicionalna umjetnička i obrtnička zanimanja skoro u potpunosti nestala. U svakodnevnom životu praktički ništa od tradicionalnog nije sačuvano. Za razliku od prijašnjih vremena, stanovništvo danas nosi uobičajenu tropsku odjeću. Od svih zanimanja, najvjerojatnije je očuvan samo tradicionalni način [[ribolov]]a. Još uvijek se riba često lovi uz pomoć treniranih ptica. Ove ptice su na Nauruu pod posebnom zaštitom.

Ono malo izvorne kulture što je ostalo, slično je ostalim otocima [[Mikronezija|Mikronezije]]. Najupečatljiviji su [[glazba]] i [[ples]], pogotovo ritmičko pjevanje i tradicionalno kolo koji se prakticiraju na svim proslavama i praznicima na [[Aiue Boulevard]]u. Poneki obrtnici izrađuju odjeću od lišća, te predmete od kokosovog stabla.

Ceremonija pripremanja i ispijanja kave (''Piper methysticum'') prije je bila tradicionalni običaj kojeg su mogli prakticirati samo muškarci, a danas je to dopušteno i ženama. Noćni život otoka odvija se većinom u restoranima i kafićima. Jedino kino u državi nalazi se u [[Aiwo|Aiwu]].

[[Nauruanski jezik]] može se okarakterizirati kao mješavina jezika susjednih otoka. Nauruanski je i nacionalni jezik, a [[engleski]] se široko koristi i razumije; također [[francuski]] razumije veliki broj stanovništva. Školovanje je omogućeno od šeste do šesnaeste godine. Između ostalih škole su Kayser College i Nauru College. Za daljnje sveučilišno obrazovanje Nauruanci idu u inozemstvo, obično u [[Australija|Australiju]].

=== Sport ===
[[Datoteka:Linkbelt1999-Finalspiel.jpg|desno|mini|230px|Veliko finale u australskom nogometu 1999. godine, na Linkbelt Ovalu]]
Nacionalni sport je [[australski nogomet]], a slijede ga [[dizanje utega]], [[softbol]], [[košarka]] i [[tenis]]. Ostali sportovi koji se prakticiraju u manjoj mjeri su [[kriket]], [[golf]], [[jedrenje]], [[plivanje]] i [[nogomet]]. Od svih navedenih sportova vlada najviše potiče dizanje utega, jer je to disciplina u kojoj su postignuti najveći međunarodni uspjesi. U manjoj mjeri potiče se i australski nogomet, te golf. U ''East End Clubu'' u [[Meneng]]u nalaze se [[biljar]]ski stolovi za [[engleski biljar]] i [[snooker]].

Među stanovništvom otoka najvažnijim sportom smatra se australski nogomet, kojim se ponajviše zbog nedostatka alternative, bavi veliki broj mlađeg stanovništva. Postoji i [[Nauruska nogometna reprezentacija|nogometna reprezentacija]] države, ali ona nije primljena u članstvo u [[OFC]]-u ni [[FIFA]]-i zbog nedostatka profesionalizma i stadiona.

U Nauruu postoji nekoliko sportskih terena. Jedini stadion, [[Linkbelt Oval]], koji se nalazi u [[Aiwo|Aiwu]], ne zadovoljava međunarodne standarde. Veći i moderniji sportski stadion planirao se u Menengu, ali su radovi stali zbog nedostatka sredstava.

Najuspješniji sport je [[dizanje utega]]. Osvajanjem zlatne medalje na [[Commonwealth Games|Igrama Commonwealtha]] [[1990.]] godine, koju je osvojio [[Marcus Stephen]] pokrenuto je osnivanje Nauruškog olimpijskog odbora. Dizačica utega [[Reanna Solomon]] također je osvajačica više nagrada u ovoj sportskoj disciplini.

Godine [[1992.]], Marcus Stephen bio je prvi Nauruanac na [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni]]. Od [[1996.]] Nauru je službeno predstavljan na Olimpijskim igrama. Prvi sportaši na ovim igrama uz Stephena također su dizači utega [[Gerard Garabwan]] i [[Quincy Detenamo]]. [[Angelita Detudamo]] predstavlja Nauru u tenisu.

=== Praznici ===

Službeni nacionalni praznik je [[Dan neovisnosti]] koji je [[31. siječnja]], [[Angam Day]] se također smatra nacionalnim praznikom.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Datum
! Lokalni naziv
! Hrvatski naziv
! Objašnjenje
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[1. siječnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | New Year's Day
| width=&quot;20%&quot; | [[Nova godina]] || width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[31. siječnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | Independence Day
| width=&quot;20%&quot; | [[Dan neovisnosti]]
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na neovisnost iz [[1968.]]
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[ožujak]]/[[travanj]]''' || width=&quot;20%&quot; | Easter
| width=&quot;20%&quot; | [[Uskrs]] || width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[17. svibnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | Constitution Day
| width=&quot;20%&quot; | Dan Ustava
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na [[ustav]] iz [[1968.]]
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[26. listopada]]''' || width=&quot;20%&quot; | [[Angam Day]]
| width=&quot;20%&quot; | Dan proslave
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na dostizanje 1.500 stanovnika otoka
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[25. prosinca|25.]]/ [[26. prosinca]]'''
| width=&quot;20%&quot; | Christmas || width=&quot;20%&quot; | [[Božić]]
| width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.un.int/nauru/ Nauru, Stalna misija pri UN-u]
* {{eng oznaka}}[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html Nauru na CIA World Factbooku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917160201/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |date=17. rujna 2008. }}
* {{eng oznaka}}[http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ Nauruski ustav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210430090302/http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ |date=30. travnja 2021. }}
* {{de}}{{fr}}[http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html „Nauru,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100725150520/http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html |date=25. srpnja 2010. }} (22 minutni video), [[ARTE|arte]] Francuska 2006.
* {{de}}{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* {{eng oznaka}}[http://www.cenpac.net.nr/ CenpacNet Inc., nauruski internet provider]
* {{eng oznaka}}[http://www.southpacific.org/map/airnauru.html Air Nauru (AN)/Our Airline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070510114939/http://www.southpacific.org/map/airnauru.html |date=10. svibnja 2007. }}
* {{de}}[http://www.wetteronline.de/Yaren.htm Vremenska prognoza za Yaren]

{{Commonwealth}}
{{Oceanija}}

[[Kategorija:Nauru| ]]</text>
      <sha1>jbm45tor4k8x9hf2xjj8eqthzgm209m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567384</id>
      <parentid>7567253</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:56:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Restored revision 7517308 by [[Special:Contributions/InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] ([[User talk:InternetArchiveBot|talk]]): Pratimo WP:UN (TwinkleGlobal)</comment>
      <origin>7567384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40988" sha1="0b2an0fhfhjt8ure508wic0zlwpags8" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|veljača 2009.}}
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                         = Republika Nauru
|izvorno_ime                 = Republic of Nauru&lt;br&gt;Republik Naoero
|ime_genitiv                 = Naurua
|eng_ime                     = Nauru
|zastava                     = Flag of Nauru.svg
|grb                         = Coat of arms of Nauru.svg
|službeni_jezik = [[nauruski jezik|nauruški]] i [[engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                 = [[Yaren]]&lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt;
|predstavnik_države_množina  = Predsjednici
|predstavnik_države          = Predsjednik
|predstavnik_države_osoba    = [[Russ Kun]]
|predsjednik_vlade_osoba     =
|površina_poredak            = 239
|površina                    = 21
|vode                        = 0
|stanovništvo_poredak        = 216
|stanovništvo                = 9.322
|godina_popisa               = 2010
|gustoća_stanovništva        = 441
|neovisnost                  = Od [[Australija|Australije]] [[31. siječnja]] [[1968.]]
|BDP_PKM_godina              = 2006.
|BDP_PKM                     = 36,9 milijuna $
|BDP_PKM_rang                = 192.
|BDP_PKM_per_capita          = 2,500 $ (2006.) - 5,000 $ (2005.)
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 135. - 141.
|valuta                      = [[australski dolar]]
|stoti_dio_valute            = 100 centa
|vremenska_zona              = +12
|himna                       = [[Nauru Bwiema]]
|internetski_nastavak        = .nr
|pozivni_broj                = +674
|komentar                    = &lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt;[[Yaren]] je neslužbeni glavni grad; Nauru je jedina država bez službenog glavnog grada.
|moto = God's Will First&lt;br&gt;([[engleski jezik|engleski]]: [[Božja volja]] ispred svega)
}}
'''Republika Nauru''' {{IPA|[næˈuː.ɹuː]}} je otočna [[država]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] nedaleko od [[ekvator]]a. Po površini je nešto manja od otoka [[Vir (otok)|Vir]]a, a po stanovništvu nešto manja od grada [[Vrbovec|Vrbovca]]. Ova zemlja je najmanja izvaneuropska država i najmanja svjetska republika, te jedina država na svijetu bez [[glavni grad|glavnog grada]]. Najbliže okolne države su [[Savezne Države Mikronezije]] na zapadu, [[Maršalovi Otoci]] na sjeveru, [[Kiribati]] na istoku i [[Solomonski Otoci]] na jugu.

Nakon tisuća godina vladavine naroda mikronezijskog i polinezijskog podrijetla, otok je kolonizirala [[Njemačka]] pred kraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]], da bi poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] potpao pod upravu [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Nakon [[japan]]ske okupacije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ponovno je uspostavljena uprava ovih triju zemalja. Nauru je svoju neovisnost stekao [[1968.]] godine.

Kao otok bogat fosfatima, glavna gospodarska aktivnost od [[1907.]] godine bila je vađenje i izvoz ovog dobra.&lt;ref name=&quot;UN&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.un.int/nauru/overview.html |title=Republic of Nauru Permanent Mission to the United Nations |archive-url=https://web.archive.org/web/20060818033559/http://www.un.int/nauru/overview.html |archive-date=18. kolovoza 2006. |access-date=5. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; [[iscrpljivanje resursa|Iscrpljivanjem]] ovih rezervi, okoliš otoka ostao je teško narušen, a bogatstvo države ubrzano se počelo smanjivati. Kako bi održala visoki standard života, vlada Naurua je kratko u [[1990-ih|1990-ima]] od države stvorila [[porezni raj]] i središte za pranje novca. Od [[2001.]] godine, gospodarstvo se održava uz pomoć australske vlade, koja za uzvrat od Naurua traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u [[Australija|Australiju]].
[[Datoteka:Nauru-Hauptkarte.png|mini|desno|300px|Karta Naurua]]

== Etimologija ==

Podrijetlo riječi „Nauru“ nije poznato. Nauruanci su prije, kao i danas zvali svoj otok „Naoero“. Nijemac [[Paul Hambruch]] koji je boravio na otoku u svibnju [[1909.]] i od rujna do studenog [[1910.]], smatrao je da je riječ ''Naoero'' nastala kao spoj riječi „a-nuau-a-a-ororo“ (moderno: „A nuaw ea arourõ“), što bi značilo „Ja idem na plažu“. Elzašanin [[Alois Kayser]], koji je na Nauruu proveo 30 godina i koji je intenzivno učio [[nauruanski]], odbio je Hambruchovo objašnjenje koje je smatrao manjkavim.

Otok je tijekom povijesti imao mnoga imena: Engleski kolonijalisti su ga prije [[1888.]] zvali ''Pleasant Island'' ili ''Shank Island'', dok su ga njemački kolonijalni vladari nazivali ''Nawodo'' ili ''Onawero''.

Riječ „Nauru“ nastala je kasnije od riječi „Naoero“, kako bi govornici [[engleski|engleskog]] jezika ispravno izgovarali ime otoka.

== Povijest ==
[[Datoteka:Nauruan-warrior-1880ers.jpg|mini|lijevo|Nauruški ratnik 1880. godine]]
Prvi naseljenici Naurua bili su Mikronezijci i Polinezijci prije više od 3 000 godina.&lt;ref name=&quot;UNCCD&quot;&gt;Nauru Department of Economic Development and Environment. 2003. [http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf First National Report To the United Nations Convention to Combat Desertification (UNCCD)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722013720/http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf |date=22. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt; Tradicionalno je na otoku postojalo 12 klanova ili plemena koje danas predstavlja dvanaestokraka zvijezda na [[Zastava Naurua|zastavi države]]. To su plemena ''[[Deiboe]], [[Eamwidamit]], [[Eamwidara]], [[Eamwit]], [[Eamgum]], [[Eano]], [[Emeo]], [[Eoraru]], [[Irutsi]] (nestali), [[Iruwa]], [[Iwi]] (nestali)'' i ''[[Ranibok]]''. [[Nauruanci]] su svoje podrijetlo pratili po ženskoj liniji.
[[Datoteka:Nauru Annexation Germany 1888.jpg|mini|desno|Ceremonija pripajanja [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1888.]] godine]]
Britanski kapetan i lovac na kitove [[John Fearn]] bio je prvi Europljanin koji je posjetio otok [[1798.]] godine, te ga je nazvao ''Pleasant Island''. Od sredine [[1830-ih]] Nauruanci su imali kontakte s europskim kitolovcima i trgovcima koji su na otoku obnavljali svoje zalihe. Otočani su trgovali hranom za [[palmino vino]] i oružje koje je kasnije korišteno u desetogodišnjem ratu koji je počeo [[1878.]] godine, te kojim je stanovništvo otoka smanjeno s 1400 na 900 osoba. Otok je anektirala [[Njemačka]] [[1888.]] godine, te ga priključila njemačkom protektoratu [[Maršalovi Otoci|Maršalovih otoka]]. Dolazak Nijemaca okončao je rat, a kraljevi su počeli vladati otokom, od kojih je najpoznatiji kralj [[Auweyida]]. Kršćanski misionari s otočja Gilbert došli su na otok isto [[1888.]] godine.&lt;ref&gt;Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 29–39&lt;/ref&gt;

Fosfate je [[1900.]] godine na otoku otkrio [[Albert Ellis]], a u dogovoru s Njemačkom je ''Pacific Phosphate Company'' počela izrabljivati nalazišta [[1906.]] godine. Prva izvezena pošiljka bila je [[1907.]] godine.&lt;ref&gt;Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 127–139&lt;/ref&gt; Nakon izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], otok su zauzele australske snage [[1914.]] godine. Nakon rata je [[Liga naroda]] mandat nad teritorijem dala [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], koje je dogovorilo dijeljenje te dužnosti s [[Australija|Australijom]] i [[Novi Zeland|Novim Zelandom]] [[1923.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.austlii.edu.au/au/other/dfat/treaties/1923/11.html Agreement between Australia, New Zealand and United Kingdom] regarding Nauru]&lt;/ref&gt; Vlade ovih država potpisale su sporazum (''Nauru Island Agreement'') [[1919.]] godine, čime je stvorena Britanska komisija za fosfate (''British Phosphate Commission''), koja je preuzela prava za vađenje fosfata.
[[Datoteka:Nauru Island under attack by Liberator bombers of the Seventh Air Force.jpg|desno|mini|220px|Američko bombardiranje otoka]]
[[Japansko Carstvo|Japanske]] snage zauzele su otok [[26. kolovoza]] [[1942.]] godine.&lt;ref&gt;Lundstrom, John B., ''The First Team and the Guadalcanal Campaign'', Naval Institute Press, 1994., str. 175.&lt;/ref&gt; Zračna pista koju su sagradili Japanci na otoku bombardirana je u [[ožujak|ožujku]] [[1943.]], kako bi se spriječila opskrba otoka. Japanci su deportirali 1200 Nauruanaca kako bi služili kao radna snaga na otocima [[Chuuk]] gdje ih je 463 preminulo.&lt;ref&gt;Haden, J. D. 2000. [http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm Nauru: a middle ground in World War II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208125727/http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm |date=8. veljače 2012. }} ''Pacific Magazine''&lt;/ref&gt; Otok je oslobođen 13. rujna 1945. godine, kada su se dolaskom australskog ratnog broda [[HMAS Diamantina]] japanske snage predale. Deportirani Nauruanci vraćeni su s otoka Chuuk u siječnju [[1946.]] brodom Trienza.&lt;ref&gt;Garrett, J. 1996. ''Island Exiles''. ABC. {{ISBN|0-7333-0485-0}}. str. 176–181&lt;/ref&gt; Godine [[1947.]] [[UN]] je dodijelio upravljanje otokom ponovno [[Australija|Australiji]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Nauru je počeo sa samostalnim upravljanjem u [[siječanj|siječnju]] [[1966.]] godine, a potpuno neovisna država postao je [[1968.]], pod vodstvom predsjednika [[Hammer DeRoburt|Hammera DeRoburta]]. Godine [[1967.]], Nauruanci su od BPC-a otkupili prava na izrabljivanje te je u lipnju [[1970.]] godine, osnovano lokalno društvo za vađenje fosfata pod nazivom ''Nauru Phosphate Corporation''. Ovo nacionalizirano društvo omogućilo je Nauruu jedan od najvećih standarda života u Pacifiku, te je ova zemlja u to vrijeme bila druga najbogatija zemlja svijeta (per capita).

Godine [[1989.]], država je podnijela tužbu protiv Australije na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] zbog spornih poteza na Nauruu za vrijeme australskog upravljanja, ovo se posebno odnosilo na nespriječenu ekološku štetu koja je nastala zbog vađenja fosfata.&lt;ref&gt;Highet, K and Kahale, H. 1993. Certain Phosphate Lands in Nauru. ''The American Journal of International Law'' 87:282–288&lt;/ref&gt; Ovaj spor riješen je izvansudskom nagodbom koja je uključivala obnavljanje izrabljenih područja na Nauruu. Smanjivanjem rezervi fosfata dogodio se i gospodarski pad, što je dovelo do političke nestabilnosti koja traje od sredine [[1980-ih]]. Samo u razdoblju od [[1989.]] do [[2003.]] godine, vlast se promijenila 17 puta.&lt;ref name=&quot;DFAT&quot;&gt;Australian Department of Foreign Affairs and Trade. [http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html Republic of Nauru Country Brief -  November 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006070651/http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html |date=6. listopada 2014. }}&lt;/ref&gt; Posljednjih godina u vodstvu zemlje izmjenjivali su se [[René Harris]] i [[Bernard Dowiyogo]], da bi nakon Dowiyogove smrti u ožujku [[2003.]], [[Ludwig Scotty]] bio izabran kao predsjednik. Scotty je puni mandat dobio u [[listopad]]u [[2004.]] godine.

Zadnjih godina, važan dio državnih prihoda čini australska pomoć. Za ovu pomoć Nauru upravlja centrom za azilante u kojeg se upućuju većinom izbjeglice. Jedna od takvih skupina tražitelja azilanata koju su činile 433 osobe iz raznih zemalja, spašena je u moru i upućena u ''Nauru detention centre'' 2001. godine. Australska vlada i dalje šalje ovakve skupine na Nauru.

{{Kronologija Naurua}}

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Nauru-EEZ-fr.svg|mini|280px|Isključivi gospodarski pojas oko Naurua]]
[[Datoteka:Nauru satellite.jpg|mini|desno|Satelitska snimka Naurua (izvor: [http://www.arm.gov/ ARM.gov])]]
Otok se nalazi u zapadnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] na 0° 32’ južne zemljopisne širine i 166° 55’ istočne zemljopisne dužine. Najbliži otok je [[Banaba]] koji se nalazi 290&amp;nbsp;km istočno i koji je također bogat fosfatima (treći značajni otok u Tihom oceanu koji je bogat ovim resursom je [[Makatea]] u otočju [[Tuamotu]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]]). Nauru ima [[isključivi gospodarski pojas]] površine od 308 480&amp;nbsp;km² (zajedno s teritorijalnim vodama od 570&amp;nbsp;km²), koji graniči s pojasom [[Kiribati|Kiribata]] na istoku 290&amp;nbsp;km do otoka Banaba) i s [[Maršalovi otoci|Maršalovim Otocima]] na sjeveru (600&amp;nbsp;km do atola Ebon). U relativnom susjedstvu nalaze se [[Savezne Države Mikronezije|Mikronezija]] ([[Kosrae]]) na sjeverozapadu, [[Solomonski Otoci]] na jugozapadu, [[Papua Nova Gvineja]] ([[otočje Bismarck]]) na zapadu i [[Tuvalu]] na jugoistoku.

Nauru je [[atol]] koji se nalazi na vrhu podvodnog ugaslog [[vulkan]]a. [[Koralji]] sežu do 2000 metara duboko u more, a nalaze se maksimalno 60 metara iznad mora. Ova najviša točka otoka nalazi se u istočnom [[Aiwo|Aiwu]], a poznata je pod nazivom ''Command Ridge''. U usporedbi s ostalim atolima Nauru ima vrlo malu [[laguna|lagunu]]. Već jedan kilometar od obale dubina mora prelazi 1000 metara.  U unutrašnjosti otoka nalaze se fosfati koji su nastali od izmeta morskih ptica. Oko 2&amp;nbsp;km² otoka je šumovito.
[[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-Nauru-Nauru.png|lijevo|mini|Klimatski dijagram Naurua]]
Zbog blizine [[ekvator]]a (42 [[km]] sjeverno), temperature su poprilično ujednačene tijekom cijele godine, s mjesečnim prosjekom od 27,5&amp;nbsp;°C. Tijekom dana temperature su između 26 i 35&amp;nbsp;°C, te između 25 i 28&amp;nbsp;°C tijekom noći. Godišnje padaline poprilično variraju, te ovise o fenomenu [[El Niño]]. Godišnji prosjek padalina je 1900&amp;nbsp;mm.

[[Globalno zagrijavanje]] izravno utječe na Nauru, jer drastični rast razine mora prijete nestajanju otoka. Zbog ovog problema vlada je više puta tražila akciju od [[UN|UN-a]] i sastanke s [[SAD|SAD-om]] i drugim industrijskim zemljama.

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Coral reef on Nauru.jpg|mini|desno|Vrhovi koralja na plaži]]
Na Nauruu ne postoje velike životinje; osim [[kukci|kukaca]] ovdje prebivaju samo morske ptice, kao npr. [[Fregata minor]]. Na otoku postoji samo jedna vrsta pjevica, a to je [[Acrocephalus rehsei]], što je ovdje [[endemi|endemska]] vrsta. Na otoku je moguće često vidjeti i [[mačka|mačke]], [[pas|pse]] i [[svinja|svinje]], koji su dovezeni iz inozemstva.

Od biljnog svijeta na otoku se mogu naći [[Kokosova palma|kokosove palme]], [[pandanus]]i, [[smokve]], [[hibiskus]]i i sl. Mnogo biljnog svijeta nestalo je zbog degradacije okoliša koju je uzrokovalo [[rudarstvo|rudarenje]].

Što se tiče morskog okoliša (pogotovo koraljnog pojasa koji okružuje otok) on je poprilično ugrožen, također zbog izrabljivanja fosfata i urbanizacije. Ovdje su prije u velikom broju živjeli [[mekušci]] i [[rakovi]].

== Politika ==

Po političkom ustroju Nauru je parlamentarna demokratska [[republika]].

=== Politički sustav ===
[[Datoteka:NRU-Gewalten.png|mini|350px|desno|Raspodjela vlasti u Nauruu]]
Politički sustav sastoji se od sljedećih elemenata:

* Kabinet (''Cabinet,'' predsjednik i ministri; najviši dužnosnici [[izvršna vlast|izvršne vlasti]])
** predsjednik države na dužnosti: [[Russ Kun]]
* Državni tajnik ''(Chief Secretary)''
** državna tajnica na dužnosti: [[Camilla Solomon]]
* [[Nauruski parlament|Parlament]] (''Parliament,'' ''the House;'' najviši dužnosnici [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]])
* Predsjednik parlamenta i zamjenici ''(Speaker/Deputy Speaker)''
** predsjednik parlamenta na dužnosti: [[Marcus Stephen]]
* Parlamentarni tajnik ''(Clerk)''
** parlamentarna tajnica na dužnosti: [[Helen Bogdan]] (Australija)
* Predsjednik Vrhovnog suda (''Chief Justice;'' najviši dužnosnik [[sudbena vlast|sudbene vlasti]])
** predsjednik Vrhovnog suda na dužnosti: [[Barry Connell]]
* ostali suci ''(Court Judges)''
* Vrhovni sud ''(Supreme Court)''

U [[Nauruski parlament|nauruškom parlamentu]], poznatim pod imenom ''House'', nalazi se 18 zastupnika koji se obično biraju svake tri godine. Zastupnici između sebe biraju predsjednika države koji se obično imenuje nakon nacionalnih parlamentarnih izbora, te je to obično zastupnik iz zastupničke skupine koja ima relativnu većinu u parlamentu. Predsjednik tada imenuje članove kabineta, koji se sastoji od pet ili šest ministara. Predsjednik je ujedno i [[poglavar države]] i šef vlade.

''Pogledajte i: [[Popis predsjednika Naurua]]''

=== Političke stranke ===
[[Datoteka:Nauru-parliament.jpg|mini|desno|Nauruški parlament]]
U državi postoji manji višestranački sustav. Dvije službene stranke, suprotne političke orijentacije su ''Naoero Amo'' i ''Democratic Party of Nauru''. Također postoji još jedna neslužbena politička stranka imena ''Centre Party''. Obje stranke su stvorene kako bi se ojačala uloga parlamenta. Danas je ''Naoero Amo'' najvažnija politička stranka, dok DPN i CP imaju malu političku moć.

* [[Naoero Amo]], ''Nauru First Party;'' kršćansko-liberalna (službena)
* [[Demokratska stranka Naurua]], ''Democratic Party'' (službena; bivša neslužbena ''Nauru Party'')
* [[Stranka centra (Nauru)|Stranka centra]], ''Centre Party;'' kršćansko-konzervativna (neslužbena)

=== Pravni sustav ===

Nauruški pravni sustav temelji se na engleskom sustavu ([[Common Law]]) i na odlukama nauruškog parlamenta. Predsjednika Vrhovnog suda imenuje predsjednik države. Žalbe na odluke tog suda rješava prizivni sud (''Appellate Court'') koji se sastoji od dva suca. Žalbe ove vrste u praksi su iznimno rijetke. Parlament nema pravo opozvati sudske odluke. Okružni sudac nalazi se na čelu okružnog suda koji između ostalog bilježi rođenja, vjenčanja i smrti stanovništva.

=== Izborni sustav ===
[[Datoteka:Nauru-Wahlkreise.png|mini|Izborni okruzi u Nauruu]]
Nauruški izborni sustav funkcionira po principu prioriteta kojim glasači određenog izbornog okruga izabiru kandidate. Glasovati može bilo koja osoba koja je starija od 20 godina i ima nauruansko državljanstvo. Izborni kandidat mora zadovoljavati navedene uvjete, te mora predati svoju kandidaturu uz potpise dva ili više glasača najkasnije 14 dana prije izbora.

[[Izborni okruzi Naurua|Izborni okruzi]] u Nauruu su:

{| cellspacing=&quot;10px&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
* [[Aiwo (izborni okrug)|Aiwo]]
* [[Anabar (izborni okrug)|Anabar]]
* [[Anetan (izborni okrug)|Anetan]]
* [[Boe (izborni okrug)|Boe]]
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Buada (izborni okrug)|Buada]]
* [[Meneng (izborni okrug)|Meneng]]
* [[Ubenide (izborni okrug)|Ubenide]]
* [[Yaren (izborni okrug)|Yaren]]
|}

=== Sigurnost ===

Nauru ne posjeduje [[vojska|vojne]] obrambene snage, već je za obranu zemlje neslužbeno odgovorna [[Australija]]. Za unutarnju sigurnost zemlje odgovorne su omanje [[policija|policijske]] snage. Najveći prekršaji u državi svode se na krađe bicikala, provale u automobile i ometanje privatnih posjeda.

=== Vanjska politika ===

Republika Nauru održava bliske diplomatske odnose s [[Australija|Australijom]], [[Fidži]]jem, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], [[Filipini]]ma, [[Južna Koreja|Južnom Korejom]], [[Tajvan]]om, [[Tajland]]om i [[SAD]]-om.&lt;small&gt;([http://www.un.int/nauru/foreignaffairs.html Kompletan popis])&lt;/small&gt;

U [[kolovoz]]u [[2005.]] Nauru je zajedno s [[Kiribati]]ma, prekinuo diplomatske odnose s [[Francuska|Francuskom]], zbog francuskih nukulearnih pokusa u [[Pacifik]]u. Odnosi su ponovno uspostavljeni dvije godine kasnije, a ojačani su kratkim sastankom predsjednika [[Ludwig Scotty|Ludwiga Scottya]] s francuskim predsjednikom [[Jacques Chirac|Jacquesom Chiracom]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]] [[2003.]] godine.

[[21. lipnja]] [[2002.]] godine, Nauru koji je dotad službeno priznavao [[Tajvan]], prekinuo je diplomatske odnose sa službenim [[Taipei]]jm, te uspostavio diplomatske odnose s [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]. Tadašnji nauruanski predsjednik [[René Harris]] potpisao je taj sporazum u Hong Kongu s kineskim zamjenikom ministra vanjskih poslova [[Zhou Wenzhong|Zhouom Wenzhongom]]. Zbog toga je Nauru od Kine primio višemilijunsku financijsku pomoć. S ovim činom broj država koje priznaju Tajvan u to vrijeme pao je na 27.

[[4. ožujka]] [[2004.]] godine, nauruški veleposlanik pri UN-u [[Vinci Clodumar]] i islandski predstavnik [[Hjálmar Hannesson]] potpisali su sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa između [[Island]]a i Naurua. Odnosi su uspostavljeni ponajviše radi pomoći u ribolovnoj industriji.

U [[ožujak|ožujku]] [[2005.]] godine, kineski zamjenik ministra vanjskih poslova [[Yang Jiechi]] je nakon sastanka s predsjednikom Scottyem izrazio želju za većim diplomatskim odnosima tih dviju zemalja. Scotty je tad izjavio da podržava ujedinjenje [[Kina|Kine]] s [[Tajvan]]om. [[9. svibnja]] [[2005.]] Scotty i tajvanski predsjednik [[Chen Shui-bian]] kratko su se sastali u [[Majuro|Majuru]], te su pet dana nakon toga nastavljeni diplomatski odnosi između Naurua i Tajvana. Scotty je opravdavao ovaj potez izjavom da je prekid odnosa s Tajvanom kojeg je napravio René Harris bio pogreška, te da je on uvijek bio protiv toga. Za pomoć koju Tajvan pruža Nauruu u razvoju obrazovanja, poljoprivrede, ribarstva i turizma, Nauru podupire ulazak Tajvana u neke međunarodne organizacije.

[[21. siječnja]] [[2006.]] godine, otvoren je nauruški konzulat u [[Bangkok]]u u [[Tajland]]u, godinu dana nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između ove dvije zemlje.

=== Članstvo u međunarodnim organizacijama ===

Nauru je član sljedećih međunarodnih organizacija: [[AKP države|AKP]], [[Azijska banka za razvoj]], [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]], [[ESCAP]], [[Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva]], [[ICC]], [[Intelsat]], [[Interpol]], [[Međunarodni olimpijski odbor]], [[Međunarodna telekomunikacijska unija]], [[IWC]], [[Organizacija za zabranu kemijskog oružja]], [[Forum pacifičkih otoka]], [[Komisija za Južni Pacifik]], [[Sparteca]], [[Ujedinjeni narodi]], [[UNESCO]], [[UPU]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Auweyida-Eigamoiya-nauruansubjects.jpg|mini|250px|desno|Nauruanci (1890.)]]

{{glavni|Stanovništvo Naurua}}

Od 13 048 stanovnika otoka, 58% su [[Nauruanci]], 26% su s drugih pacifičkih otoka (Kiribati, Tuvalu,  Filipini), 8% su [[Kinezi]], te 8% su Europljani.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |title=CIA World Fact Book |journal= |access-date=12. rujna 2007. |archive-date=17. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080917160201/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prosječna očekivana životna dob od 62 godine (muškarci 58,8, žene 66,1) je relativno niska. Razlog ovome je veliki broj oboljelih od [[dijabetes]]a. Godine [[2003.]], 30,2 % odraslog stanovništva bolovalo je od ove bolesti. Tako je Nauru zemlja s najvećim postotnim brojem dijabetičara. Također je stanovništvo Naurua jedno od najpretilijih društava na svijetu i smatra se da preko 90% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu.&lt;ref&gt;[http://www.wpro.who.int/NR/rdonlyres/B924BFA6-A061-43AE-8DCA-0AE82A8F66D2/0/obesityinthepacific.pdf Obesity in the Pacific: too big to ignore]. 2002. Secretariat of the Pacific Community {{ISBN|982-203-925-5}}&lt;/ref&gt;

Godišnja stopa rasta stanovništva iznosi 1,87 %; 38,2 % stanovništva mlađe je od 14 godina, 60 % staro je između 15 i 64 godina, a 1,9 % stanovnika starije je od 64 godine. Postotak mrtvorođenih iznosi 1,014 %. Stopa fertiliteta je 3,61 dijete po ženi. Stopa [[natalitet]]a iznosi 2,73 %, dok je stopa [[mortalitet]]a 0,72 % godišnje. Postotak pismenog stanovništva je preko 99 %, što je najveći postotak od svih država u [[Oceanija|Oceaniji]], te jedan od najvećih na svijetu, a zasluga je velikih državnih ulaganja u obrazovanje. Na jednog liječnika u zemlji dolazi 700 stanovnika.

== Jezici ==
Na Nauruu se govore 3 jezika od kojih je [[nauruski jezik|nauruški]] službeni 6.000 (Bender and Rehg 1991), [[engleski]] nacionalni 710 (2000), a treći je [[kineski pidžin engleski]], za koji nije poznat broj govornika.
== Religija ==
[[Datoteka:Kirche.Arubo-Ewa.Nauru.jpg|mini|lijevo|Katolička crkva [[1904.]] i [[2002.]] godine]]

Danas u Nauruu većinu stanovništva čine [[kršćani]]. Najveći broj Nauruanaca su [[protestanti]] (ukupno 57 %). Oko 44 % stanovništva pripada nezavisnoj protestantskoj crkvi ''Nauru Congregational Church''. Glavna crkva nalazi se u [[Aiwo|Aiwu]], a postoje i kapelice u okruzima [[Meneng]], [[Buada]], [[Anabar (okrug)|Anabar]] i [[Nibok]]. Ostalih 13 % protestanata su [[evangelisti]].

Oko 24 % stanovništva su [[katolici]]. U [[Yaren]]u postoji katolička crkva i jedna škola, a u [[Ewa|Ewi]] postoji Kayser College koji je nazvan po njemačkom katoličkom misionaru [[Alois Kaysers|Aloisu Kaysersu]]. Oko 5 % stanovništva su [[budizam|budisti]] i [[taoizam|taoisti]], a 2 % su [[Bahá'í|bahaisti]].

Oko 7 % stanovništva otoka sljedbenici su izvorne nauruške religije, što je svojevrsna reakcija na veliki utjecaj zapadne kulture i dominaciju kršćanstva na otoku. Izvorna nauruška religija je [[monoteizam|monoteistička]] vjera koja uključuje vjerovanje u božicu [[Eijebong]] i u otok duhova [[Buitani]]. Sljedbenici vjeruju da je nebo i more stvorio pauk imena [[Areop-Enap]].

== Politička podjela ==
[[Datoteka:Nauru-Distrikte.png|desno|mini|Okruzi u Nauruu]]
{{glavni|Okruzi Naurua}}

Nauru se sastoji od 14 okruga. Granice okrugova odgovaraju prijašnjim granicama područja u kojima su do [[1968.]] postojala sela.

{| cellspacing=&quot;10px&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
* [[Aiwo]]
* [[Anabar (okrug)|Anabar]]
* [[Anetan]]
* [[Anibare]]
* [[Baiti]]
* [[Boe (Nauru)|Boe]]
* [[Buada]]
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Denigomodu]]
* [[Ewa]]
* [[Ijuw]]
* [[Meneng]]
* [[Nibok]]
* [[Uaboe]]
* [[Yaren]]
|}

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Nauru-phosphateship2.jpg|mini|200px|Brod za izvoz fosfata u nauruškoj luci]]
Gospodarstvo otoka se još uvijek najvećim dijelom osniva na izrabljivanju [[fosfati|fosfata]].

Nauru je imao vrlo bogata nalazišta ovog dobra. Fosfati su nastali kemijskim procesom koji se odvijao milijunima godina od [[guano|guana]] morskih ptica koje i danas svojim migracijama u velikom broju posjećuju otok. Oko 75 % [[BNP]]-a činio je izvoz ovog dobra. Najveći dio ovih velikih prihoda od izvoza ovog dobra dan je na raspolaganje stanovništvu Naurua. Do [[2001.]] godine sve zdravstvene usluge bile su besplatne, a za javne usluge nisu se tražila nikakva davanja. Time je bila osigurana sasvim ugodna egzistencija stanovništvu otoka. U ovom razdoblju je u prosjeku svaki Nauruanac imao dva do tri [[automobil]]a i jedan motorni [[brod]], a također su bili prilično uobičajeni izleti zrakoplovom u [[Australija|Australiju]] većinom radi kupovine. Ovaj raskošni životni stil koji je bio popraćen brojnim proslavama rezultirao je činjenicom da danas više od polovice stanovništva ima problema s pretilošću i/ili dijabetesom što je većinom uzrokovano nezdravom prehranom.
[[Datoteka:Nauru House.jpg|lijevo|mini|[[Nauru House]] u Melbourneu (u sredini).  Prije u vlasništvu Nauru Phosphate Royalties Trusta]]
Od 2000. godine izrabljivanje fosfata je minimalizirano zbog izrabljenosti nalazišta. U ovoj industriji je ipak zaposlena polovica radno aktivnog stanovništva otoka. Osoblje zaposleno u ovoj industriji najvećim dijelom sačinjeno je od imigranata s [[Kiribati|Kiribata]], [[Tuvalu]]a, [[Filipini|Filipina]], te iz [[Hong Kong]]a, [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Ovi radnici i njihove obitelji čine oko 40 % stanovništva otoka.

Vlada države je također pokušala osigurati visoki životni standard i bez fosfatske industrije. Zbog toga je osnovan fond za stjecanje nekretnina i dionica u susjednim pacifičkim zemljama, kao i u SAD-u i Australiji, te je izgrađen neboder ''[[Nauru House]]'' u [[Melbourne]]u. Također pokušano je stvoriti od otoka tzv. [[porezni raj]] za međunarodnu trgovinu. Ipak, zbog niza loših investicija i korupcije u vladi, država je izgubila većinu svog bogatstva. Također je došlo i do smanjenja plaća, jer je država u enormnim dugovima.

Trenutno vlada otoka pokušava svoje obveze podmiriti uz pomoć Australije koja je do nezavisnosti bez naknade izrabljivala nalazišta fosfata. Australija Nauruu plaća i za smještaj izbjeglica, što trenutno čini gotovo kompletne prihode ove države. Nauru također od svojih kreditora pokušava dobiti reprogramiranje dugova, te od UN-a traži subvencije. Prodajom Nauru Housea u rujnu [[2004.]], otplaćeni su dugovi [[General Electric]]u.

S bogatstvom nestale su i besplatne usluge. Zdravstvena njega više nije besplatna,a porezi su podignuti. Za budućnost nada se polažu u [[ribarstvo]], koje danas ne igra važnu ulogu u gospodarstvu. [[Poljoprivreda]] je ograničena zbog poroznog tla i nepravilnih padalina. Kulture koje se mogu naći u obalnom području su [[Kokosova palma|kokosove palme]], [[banane]], [[ananas]] i ponešto [[povrće|povrća]]. Poljoprivredne površine se sad pokušavaju dobiti zatrpavanjem bivših nalazišta fosfata. Oko 20 % stanovništva u svojim vrtovima bave se manjom poljoprivredom.

Istraživanja tla provedena u [[rujan|rujnu]] [[2004.]] godine, pokazala su da nalazišta fosfata još nisu u potpunosti iscrpljena, te su provedena daljnja istraživanja. U [[prosinac|prosincu]] [[2004.]] je nakon mnogih mjeseci prekida opet izvezena veća količina fosfata; brodom je u [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] izvezeno oko 10.000 tona.

Sva [[električna energija]] na otoku proizvodi se u elektrani ''Power House'' u [[Aiwo|Aiwu]], ipak strujni prekidi su vrlo česti. Pitka voda se, kao i gotovo sve namirnice, uvozi iz Australije s brodovima. Budući da je pitka voda veliki problem, izgrađeno je postrojenje za desalinizaciju morske vode.

Industrijski sektor ne igra veliku ulogu u gospodarstvu. Jedini veći poslodavac je nacionalna rafinerija za fosfate. Nedavnim ukidanjem radnih mjesta [[nezaposlenost]] je porasla za 10 %. Važan gospodarski stup čini tercijarni sektor u kojem je zaposleno oko 35 % stanovništva. Najveći poslodavci su društvo za vađenje fosfata (''Nauru Phosphate Royalties Trust''), nacionalni pomorski prijevoznik (''Nauru Pacific Line'') i nacionalni zračni prijevoznik (''Air Nauru''), koji povremeno prestaje s radom ako nije u mogućnosti financirati gorivo ili popravke. Oba ova prijevoznika velikim dijelom potpomaže država.

=== Infrastruktura ===

Cestovna mreža sastoji se od 41 kilometra [[cesta]], od čega je 29 kilometra [[asfalt]]irano. Ova cestovna mreža većinom se nalazi oko obale otoka. Ostatak cesta koje su neasfaltirane vode do Nauruškog društva za fosfate koje se nalazi u središnjem dijelu otoka.

Jedina željeznička pruga dugačka je oko pet kilometara, a služila je za prijevoz [[ruda|rude]] iz zapadnog [[Anibare]]a u središnjem dijelu otoka do prerađivačkog postrojenja u [[Aiwo|Aiwu]].
[[Datoteka:Nauru-phosphatetrain.jpg|mini|lijevo|200px|Vlak za prijevoz fosfata]]

Javni prijevoz odvija se [[autobus]]ima koji staju kraj hotela u Aiwu i [[Meneng]]u, zračne luke u [[Yaren]]u, bolnice u [[Denigomodu]]u i [[Nauru College]]a u [[Ewa|Ewi]]. Iznamljivanje automobila moguće je u hotelu Menen.

Međunarodni promet ostvaruje se preko međunarodne pomorske luke (''Luka Aiwo'') i međunarodne zračne luke (''[[Zračna luka Nauru]]''). Let iz Europe (Frankfurta) do Yarena, uz stajanja traje oko 30 sati. U [[prosinac|prosincu]] [[2005.]] godine, jedini zrakoplov Air Naurua (današnjeg imena [[Our Airline]]) zaplijenjen je u [[Melbourne]]u zbog neplaćanja dugova. Zbog toga je ova otočna država praktički bila izolirana sve do [[rujan|rujna]] [[2006.]] godine, kada je uz financijsku pomoć Tajvana uspjela kupiti rabljeni [[Boeing 737]]. Ova financijska pomoć pružena je Nauruu zbog diplomatskog priznavanja Tajvana, umjesto NR Kine.&lt;ref&gt;[http://www.islandsbusiness.com/islands_business/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=5117/overideSkinName=issueArticle-full.tpl Taiwan Switch Keeps Air Nauru Flying]&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===

Otok je moguće obići pješice u jednom danu. Turistički su popularni vojni ostaci iz [[Drugi svjetski rat|rata na Pacifiku]], kao bunkeri [[Japanska carska vojska|japanske vojske]] uz obalu. Mnogo predmeta nalaze se izloženi u Nauruškom muzeju (''Nauru Museum''). U unutrašnjosti otoka nalaze se [[rudnik|rudnici]] [[fosfati|fosfata]], čime je nakon izrabljivaja uništena priroda.

Najljepšom plažom države smatra se [[Anibare Bay]], na kojoj se nalazi Menen Hotel koji je jedan od dva hotela na otoku. Drugi, manji hotel je OD-N-Aiwo Hotel. Kupanje na obali je pomalo riskantno zbog jakih morskih struja i visokih valova, te opasnih morskih životinja.

=== Kanali ===
[[Datoteka:Water table Nauru-fr.svg|200px|mini|lijevo|Prikaz vode na otoku]]
Na Nauruu nema rijeka, nego postoje umjetno izgrađeni kanali. Kanali su:

{|
| valign=&quot;top&quot; |
* Gabab, kod [[Yaren]]a (ovdje se nalazi ''[[Moqua Cave]]'')
* Gadu, kod [[Denigomodu]]a
* Gago (ili ''Gato'')
* Gagori, kod [[Waboe]]
* Ganaba
* Ganabereber
* Ganama, kod okruga [[Ewa]]
* Ganara
| valign=&quot;top&quot; |
* Ganeno
* Ganiamwe
* Ganibawo, kod [[Boe (Nauru)|Boe]]
* Ganiwuro
* Ganokwang
* Gatoe
* Gonge, kod okruga [[Ewa]] (ili ''Onge'')
* Gonokwoy
|}

== Kultura ==

=== Ranija kultura ===
[[Datoteka:Traditional house and canoe Nauru.jpg|mini|200px|Tradicionalna kuća i čamac]]

Ranija kultura Naurua temeljila se na dvanaest plemena ili klanova. Nije postojao zajednički vođa ovih plemena. Svako pleme imalo je svoju vlastitu povijest nastajanja. Plemena su se još dijelila i na obitelji, od kojih je svaka imala vlastite znakove. Članovi plemena dijelili su se na četiri klase: ''Temonibe'', ''Emo'', ''Amenengame'' i ''Engame''; neposjedničke klase bile su ''Itsio'' i ''Itiora''. Pripadnost klasi uvijek se gledala po majci.

Već u to vrijeme naselja su se većinom nalazila uz obalu, samo manji broj naselja nalazilo se uz lagunu [[Buada (laguna)|Buada]]. Otočani su živjeli u skupinama od dvije-tri kuće koje su činile gospodarstva; ta gospodarstva zajedno činila su sela. Sveukupno je na otoku postojalo 168 sela. Skup ovih sela činilo je jedno područje, a takvih područja je bilo ukupno 14; danas oni čine [[Okruzi Naurua|okruge Naurua]].

=== Moderna kultura ===
Zamjena tradicionalne kulture modernom kulturom pod zapadnjačkim utjecajem, vrlo je zamjetna na otoku. Vrlo malo je ostalo sačuvano od starih običaja i tradicije. Tradicionalne pjesme danas praktički nitko više ne zna, a zamijenila ih je većinom [[Pop|pop-glazba]] koja se čuje na radiju i televiziji. ''Radio Nauru'' pušta u eter i lokalnu narodnu glazbu, ali često čak i starije stanovništvo ne može raspoznati sadržaj ovih pjesama.

Također su i tradicionalna umjetnička i obrtnička zanimanja skoro u potpunosti nestala. U svakodnevnom životu praktički ništa od tradicionalnog nije sačuvano. Za razliku od prijašnjih vremena, stanovništvo danas nosi uobičajenu tropsku odjeću. Od svih zanimanja, najvjerojatnije je očuvan samo tradicionalni način [[ribolov]]a. Još uvijek se riba često lovi uz pomoć treniranih ptica. Ove ptice su na Nauruu pod posebnom zaštitom.

Ono malo izvorne kulture što je ostalo, slično je ostalim otocima [[Mikronezija|Mikronezije]]. Najupečatljiviji su [[glazba]] i [[ples]], pogotovo ritmičko pjevanje i tradicionalno kolo koji se prakticiraju na svim proslavama i praznicima na [[Aiue Boulevard]]u. Poneki obrtnici izrađuju odjeću od lišća, te predmete od kokosovog stabla.

Ceremonija pripremanja i ispijanja kave (''Piper methysticum'') prije je bila tradicionalni običaj kojeg su mogli prakticirati samo muškarci, a danas je to dopušteno i ženama. Noćni život otoka odvija se većinom u restoranima i kafićima. Jedino kino u državi nalazi se u [[Aiwo|Aiwu]].

[[Nauruanski jezik]] može se okarakterizirati kao mješavina jezika susjednih otoka. Nauruanski je i nacionalni jezik, a [[engleski]] se široko koristi i razumije; također [[francuski]] razumije veliki broj stanovništva. Školovanje je omogućeno od šeste do šesnaeste godine. Između ostalih škole su Kayser College i Nauru College. Za daljnje sveučilišno obrazovanje Nauruanci idu u inozemstvo, obično u [[Australija|Australiju]].

=== Sport ===
[[Datoteka:Linkbelt1999-Finalspiel.jpg|desno|mini|230px|Veliko finale u australskom nogometu 1999. godine, na Linkbelt Ovalu]]
Nacionalni sport je [[australski nogomet]], a slijede ga [[dizanje utega]], [[softbol]], [[košarka]] i [[tenis]]. Ostali sportovi koji se prakticiraju u manjoj mjeri su [[kriket]], [[golf]], [[jedrenje]], [[plivanje]] i [[nogomet]]. Od svih navedenih sportova vlada najviše potiče dizanje utega, jer je to disciplina u kojoj su postignuti najveći međunarodni uspjesi. U manjoj mjeri potiče se i australski nogomet, te golf. U ''East End Clubu'' u [[Meneng]]u nalaze se [[biljar]]ski stolovi za [[engleski biljar]] i [[snooker]].

Među stanovništvom otoka najvažnijim sportom smatra se australski nogomet, kojim se ponajviše zbog nedostatka alternative, bavi veliki broj mlađeg stanovništva. Postoji i [[Nauruska nogometna reprezentacija|nogometna reprezentacija]] države, ali ona nije primljena u članstvo u [[OFC]]-u ni [[FIFA]]-i zbog nedostatka profesionalizma i stadiona.

U Nauruu postoji nekoliko sportskih terena. Jedini stadion, [[Linkbelt Oval]], koji se nalazi u [[Aiwo|Aiwu]], ne zadovoljava međunarodne standarde. Veći i moderniji sportski stadion planirao se u Menengu, ali su radovi stali zbog nedostatka sredstava.

Najuspješniji sport je [[dizanje utega]]. Osvajanjem zlatne medalje na [[Commonwealth Games|Igrama Commonwealtha]] [[1990.]] godine, koju je osvojio [[Marcus Stephen]] pokrenuto je osnivanje Nauruškog olimpijskog odbora. Dizačica utega [[Reanna Solomon]] također je osvajačica više nagrada u ovoj sportskoj disciplini.

Godine [[1992.]], Marcus Stephen bio je prvi Nauruanac na [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni]]. Od [[1996.]] Nauru je službeno predstavljan na Olimpijskim igrama. Prvi sportaši na ovim igrama uz Stephena također su dizači utega [[Gerard Garabwan]] i [[Quincy Detenamo]]. [[Angelita Detudamo]] predstavlja Nauru u tenisu.

=== Praznici ===

Službeni nacionalni praznik je [[Dan neovisnosti]] koji je [[31. siječnja]], [[Angam Day]] se također smatra nacionalnim praznikom.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Datum
! Lokalni naziv
! Hrvatski naziv
! Objašnjenje
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[1. siječnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | New Year's Day
| width=&quot;20%&quot; | [[Nova godina]] || width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[31. siječnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | Independence Day
| width=&quot;20%&quot; | [[Dan neovisnosti]]
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na neovisnost iz [[1968.]]
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[ožujak]]/[[travanj]]''' || width=&quot;20%&quot; | Easter
| width=&quot;20%&quot; | [[Uskrs]] || width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[17. svibnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | Constitution Day
| width=&quot;20%&quot; | Dan Ustava
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na [[ustav]] iz [[1968.]]
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[26. listopada]]''' || width=&quot;20%&quot; | [[Angam Day]]
| width=&quot;20%&quot; | Dan proslave
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na dostizanje 1.500 stanovnika otoka
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[25. prosinca|25.]]/ [[26. prosinca]]'''
| width=&quot;20%&quot; | Christmas || width=&quot;20%&quot; | [[Božić]]
| width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.un.int/nauru/ Nauru, Stalna misija pri UN-u]
* {{eng oznaka}}[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html Nauru na CIA World Factbooku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917160201/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |date=17. rujna 2008. }}
* {{eng oznaka}}[http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ Nauruski ustav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210430090302/http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ |date=30. travnja 2021. }}
* {{de}}{{fr}}[http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html „Nauru,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100725150520/http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html |date=25. srpnja 2010. }} (22 minutni video), [[ARTE|arte]] Francuska 2006.
* {{de}}{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* {{eng oznaka}}[http://www.cenpac.net.nr/ CenpacNet Inc., nauruski internet provider]
* {{eng oznaka}}[http://www.southpacific.org/map/airnauru.html Air Nauru (AN)/Our Airline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070510114939/http://www.southpacific.org/map/airnauru.html |date=10. svibnja 2007. }}
* {{de}}[http://www.wetteronline.de/Yaren.htm Vremenska prognoza za Yaren]

{{Commonwealth}}
{{Oceanija}}

[[Kategorija:Nauru| ]]</text>
      <sha1>0b2an0fhfhjt8ure508wic0zlwpags8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567388</id>
      <parentid>7567384</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:03:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>promjena službenog imena i nepotrebne poveznice</comment>
      <origin>7567388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40854" sha1="qb6bs85t7cs64pzxhijr22nfmii70x6" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|veljača 2009.}}
{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                         = Nauru
|izvorno_ime                 = Republic of Naoero&lt;br&gt;Republik Naoero
|ime_genitiv                 = Naurua
|eng_ime                     = Nauru
|zastava                     = Flag of Nauru.svg
|grb                         = Coat of arms of Nauru.svg
|službeni_jezik = [[nauruski jezik|nauruški]] i [[engleski jezik|engleski]]
|glavni_grad                 = [[Yaren]]&lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt;
|predstavnik_države_množina  = Predsjednici
|predstavnik_države          = Predsjednik
|predstavnik_države_osoba    = [[Russ Kun]]
|predsjednik_vlade_osoba     =
|površina_poredak            = 239
|površina                    = 21
|vode                        = 0
|stanovništvo_poredak        = 216
|stanovništvo                = 9.322
|godina_popisa               = 2010
|gustoća_stanovništva        = 441
|neovisnost                  = Od [[Australija|Australije]] [[31. siječnja]] [[1968.]]
|BDP_PKM_godina              = 2006.
|BDP_PKM                     = 36,9 milijuna $
|BDP_PKM_rang                = 192.
|BDP_PKM_per_capita          = 2,500 $ (2006.) - 5,000 $ (2005.)
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 135. - 141.
|valuta                      = [[australski dolar]]
|stoti_dio_valute            = 100 centa
|vremenska_zona              = +12
|himna                       = [[Nauru Bwiema]]
|internetski_nastavak        = .nr
|pozivni_broj                = +674
|komentar                    = &lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt;[[Yaren]] je neslužbeni glavni grad; Nauru je jedina država bez službenog glavnog grada.
|moto = God's Will First&lt;br&gt;([[engleski jezik|engleski]]: [[Božja volja]] ispred svega)
}}
'''Nauru''', službeno '''Republika Naoero''',&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=reporters|first=RNZ Pacific|date=2026-07-30|title=Nauru officially changes name to Naoero|language=en-AU|work=ABC News|url=https://www.abc.net.au/news/2026-07-30/nauru-officially-changes-name-to-naoero/106978670|access-date=2026-08-01}}&lt;/ref&gt; je otočna [[država]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] nedaleko od [[ekvator]]a. Po površini je nešto manja od otoka [[Vir (otok)|Vir]]a, a po stanovništvu nešto manja od grada [[Vrbovec|Vrbovca]]. Ova zemlja je najmanja izvaneuropska država i najmanja svjetska republika, te jedina država na svijetu bez [[glavni grad|glavnog grada]]. Najbliže okolne države su [[Savezne Države Mikronezije]] na zapadu, [[Maršalovi Otoci]] na sjeveru, [[Kiribati]] na istoku i [[Solomonski Otoci]] na jugu.

Nakon tisuća godina vladavine naroda mikronezijskog i polinezijskog podrijetla, otok je kolonizirala [[Njemačka]] pred kraj 19. stoljeća, da bi poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] potpao pod upravu [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Nakon [[japan]]ske okupacije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ponovno je uspostavljena uprava ovih triju zemalja. Nauru je svoju neovisnost stekao 1968. godine.

Kao otok bogat fosfatima, glavna gospodarska aktivnost od 1907. godine bila je vađenje i izvoz ovog dobra.&lt;ref name=&quot;UN&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.un.int/nauru/overview.html |title=Republic of Nauru Permanent Mission to the United Nations |archive-url=https://web.archive.org/web/20060818033559/http://www.un.int/nauru/overview.html |archive-date=18. kolovoza 2006. |access-date=5. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; [[iscrpljivanje resursa|Iscrpljivanjem]] ovih rezervi, okoliš otoka ostao je teško narušen, a bogatstvo države ubrzano se počelo smanjivati. Kako bi održala visoki standard života, vlada Naurua je kratko u 1990-ima od države stvorila [[porezni raj]] i središte za pranje novca. Od 2001. godine, gospodarstvo se održava uz pomoć australske vlade, koja za uzvrat od Naurua traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u [[Australija|Australiju]].
[[Datoteka:Nauru-Hauptkarte.png|mini|desno|300px|Karta Naurua]]

== Etimologija ==

Podrijetlo riječi „Nauru“ nije poznato. Nauruanci su prije, kao i danas zvali svoj otok „Naoero“. Nijemac [[Paul Hambruch]] koji je boravio na otoku u svibnju 1909. i od rujna do studenog 1910., smatrao je da je riječ ''Naoero'' nastala kao spoj riječi „a-nuau-a-a-ororo“ (moderno: „A nuaw ea arourõ“), što bi značilo „Ja idem na plažu“. Elzašanin [[Alois Kayser]], koji je na Nauruu proveo 30 godina i koji je intenzivno učio [[nauruanski]], odbio je Hambruchovo objašnjenje koje je smatrao manjkavim.

Otok je tijekom povijesti imao mnoga imena: Engleski kolonijalisti su ga prije 1888. zvali ''Pleasant Island'' ili ''Shank Island'', dok su ga njemački kolonijalni vladari nazivali ''Nawodo'' ili ''Onawero''.

Riječ „Nauru“ nastala je kasnije od riječi „Naoero“, kako bi govornici [[engleski|engleskog]] jezika ispravno izgovarali ime otoka.

== Povijest ==
[[Datoteka:Nauruan-warrior-1880ers.jpg|mini|lijevo|Nauruški ratnik 1880. godine]]
Prvi naseljenici Naurua bili su Mikronezijci i Polinezijci prije više od 3 000 godina.&lt;ref name=&quot;UNCCD&quot;&gt;Nauru Department of Economic Development and Environment. 2003. [http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf First National Report To the United Nations Convention to Combat Desertification (UNCCD)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722013720/http://www.unccd.int/cop/reports/asia/national/2002/nauru-eng.pdf |date=22. srpnja 2011. }}&lt;/ref&gt; Tradicionalno je na otoku postojalo 12 klanova ili plemena koje danas predstavlja dvanaestokraka zvijezda na [[Zastava Naurua|zastavi države]]. To su plemena ''[[Deiboe]], [[Eamwidamit]], [[Eamwidara]], [[Eamwit]], [[Eamgum]], [[Eano]], [[Emeo]], [[Eoraru]], [[Irutsi]] (nestali), [[Iruwa]], [[Iwi]] (nestali)'' i ''[[Ranibok]]''. [[Nauruanci]] su svoje podrijetlo pratili po ženskoj liniji.
[[Datoteka:Nauru Annexation Germany 1888.jpg|mini|desno|Ceremonija pripajanja [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1888.]] godine]]
Britanski kapetan i lovac na kitove [[John Fearn]] bio je prvi Europljanin koji je posjetio otok 1798. godine, te ga je nazvao ''Pleasant Island''. Od sredine 1830-ih Nauruanci su imali kontakte s europskim kitolovcima i trgovcima koji su na otoku obnavljali svoje zalihe. Otočani su trgovali hranom za [[palmino vino]] i oružje koje je kasnije korišteno u desetogodišnjem ratu koji je počeo 1878. godine, te kojim je stanovništvo otoka smanjeno s 1400 na 900 osoba. Otok je anektirala [[Njemačka]] 1888. godine, te ga priključila njemačkom protektoratu [[Maršalovi Otoci|Maršalovih otoka]]. Dolazak Nijemaca okončao je rat, a kraljevi su počeli vladati otokom, od kojih je najpoznatiji kralj [[Auweyida]]. Kršćanski misionari s otočja Gilbert došli su na otok isto 1888. godine.&lt;ref&gt;Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 29–39&lt;/ref&gt;

Fosfate je 1900. godine na otoku otkrio [[Albert Ellis]], a u dogovoru s Njemačkom je ''Pacific Phosphate Company'' počela izrabljivati nalazišta 1906. godine. Prva izvezena pošiljka bila je 1907. godine.&lt;ref&gt;Ellis, A. F. 1935. ''Ocean Island and Nauru - their story''. Angus and Robertson Limited. str. 127–139&lt;/ref&gt; Nakon izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], otok su zauzele australske snage 1914. godine. Nakon rata je [[Liga naroda]] mandat nad teritorijem dala [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], koje je dogovorilo dijeljenje te dužnosti s [[Australija|Australijom]] i [[Novi Zeland|Novim Zelandom]] 1923. godine.&lt;ref&gt;[http://www.austlii.edu.au/au/other/dfat/treaties/1923/11.html Agreement between Australia, New Zealand and United Kingdom] regarding Nauru]&lt;/ref&gt; Vlade ovih država potpisale su sporazum (''Nauru Island Agreement'') 1919. godine, čime je stvorena Britanska komisija za fosfate (''British Phosphate Commission''), koja je preuzela prava za vađenje fosfata.
[[Datoteka:Nauru Island under attack by Liberator bombers of the Seventh Air Force.jpg|desno|mini|220px|Američko bombardiranje otoka]]
[[Japansko Carstvo|Japanske]] snage zauzele su otok 26. kolovoza 1942. godine.&lt;ref&gt;Lundstrom, John B., ''The First Team and the Guadalcanal Campaign'', Naval Institute Press, 1994., str. 175.&lt;/ref&gt; Zračna pista koju su sagradili Japanci na otoku bombardirana je u ožujku 1943., kako bi se spriječila opskrba otoka. Japanci su deportirali 1200 Nauruanaca kako bi služili kao radna snaga na otocima [[Chuuk]] gdje ih je 463 preminulo.&lt;ref&gt;Haden, J. D. 2000. [http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm Nauru: a middle ground in World War II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208125727/http://166.122.164.43/archive/2000/April/04-03-19.htm |date=8. veljače 2012. }} ''Pacific Magazine''&lt;/ref&gt; Otok je oslobođen 13. rujna 1945. godine, kada su se dolaskom australskog ratnog broda [[HMAS Diamantina]] japanske snage predale. Deportirani Nauruanci vraćeni su s otoka Chuuk u siječnju 1946. brodom Trienza.&lt;ref&gt;Garrett, J. 1996. ''Island Exiles''. ABC. {{ISBN|0-7333-0485-0}}. str. 176–181&lt;/ref&gt; Godine 1947. [[UN]] je dodijelio upravljanje otokom ponovno [[Australija|Australiji]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Nauru je počeo sa samostalnim upravljanjem u siječnju 1966. godine, a potpuno neovisna država postao je 1968., pod vodstvom predsjednika [[Hammer DeRoburt|Hammera DeRoburta]]. Godine 1967., Nauruanci su od BPC-a otkupili prava na izrabljivanje te je u lipnju 1970. godine, osnovano lokalno društvo za vađenje fosfata pod nazivom ''Nauru Phosphate Corporation''. Ovo nacionalizirano društvo omogućilo je Nauruu jedan od najvećih standarda života u Pacifiku, te je ova zemlja u to vrijeme bila druga najbogatija zemlja svijeta (per capita).

Godine 1989. država je podnijela tužbu protiv Australije na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] zbog spornih poteza na Nauruu za vrijeme australskog upravljanja, ovo se posebno odnosilo na nespriječenu ekološku štetu koja je nastala zbog vađenja fosfata.&lt;ref&gt;Highet, K and Kahale, H. 1993. Certain Phosphate Lands in Nauru. ''The American Journal of International Law'' 87:282–288&lt;/ref&gt; Ovaj spor riješen je izvansudskom nagodbom koja je uključivala obnavljanje izrabljenih područja na Nauruu. Smanjivanjem rezervi fosfata dogodio se i gospodarski pad, što je dovelo do političke nestabilnosti koja traje od sredine 1980-ih. Samo u razdoblju od 1989. do 2003. godine, vlast se promijenila 17 puta.&lt;ref name=&quot;DFAT&quot;&gt;Australian Department of Foreign Affairs and Trade. [http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html Republic of Nauru Country Brief -  November 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006070651/http://www.dfat.gov.au/geo/nauru/nauru_brief.html |date=6. listopada 2014. }}&lt;/ref&gt; Posljednjih godina u vodstvu zemlje izmjenjivali su se [[René Harris]] i [[Bernard Dowiyogo]], da bi nakon Dowiyogove smrti u ožujku 2003., [[Ludwig Scotty]] bio izabran kao predsjednik. Scotty je puni mandat dobio u listopadu 2004. godine.

Zadnjih godina, važan dio državnih prihoda čini australska pomoć. Za ovu pomoć Nauru upravlja centrom za azilante u kojeg se upućuju većinom izbjeglice. Jedna od takvih skupina tražitelja azilanata koju su činile 433 osobe iz raznih zemalja, spašena je u moru i upućena u ''Nauru detention centre'' 2001. godine. Australska vlada i dalje šalje ovakve skupine na Nauru.

{{Kronologija Naurua}}

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Nauru-EEZ-fr.svg|mini|280px|Isključivi gospodarski pojas oko Naurua]]
[[Datoteka:Nauru satellite.jpg|mini|desno|Satelitska snimka Naurua (izvor: [http://www.arm.gov/ ARM.gov])]]
Otok se nalazi u zapadnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] na 0° 32’ južne zemljopisne širine i 166° 55’ istočne zemljopisne dužine. Najbliži otok je [[Banaba]] koji se nalazi 290&amp;nbsp;km istočno i koji je također bogat fosfatima (treći značajni otok u Tihom oceanu koji je bogat ovim resursom je [[Makatea]] u otočju [[Tuamotu]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]]). Nauru ima [[isključivi gospodarski pojas]] površine od 308 480&amp;nbsp;km² (zajedno s teritorijalnim vodama od 570&amp;nbsp;km²), koji graniči s pojasom [[Kiribati|Kiribata]] na istoku 290&amp;nbsp;km do otoka Banaba) i s [[Maršalovi otoci|Maršalovim Otocima]] na sjeveru (600&amp;nbsp;km do atola Ebon). U relativnom susjedstvu nalaze se [[Savezne Države Mikronezije|Mikronezija]] ([[Kosrae]]) na sjeverozapadu, [[Solomonski Otoci]] na jugozapadu, [[Papua Nova Gvineja]] ([[otočje Bismarck]]) na zapadu i [[Tuvalu]] na jugoistoku.

Nauru je [[atol]] koji se nalazi na vrhu podvodnog ugaslog [[vulkan]]a. [[Koralji]] sežu do 2000 metara duboko u more, a nalaze se maksimalno 60 metara iznad mora. Ova najviša točka otoka nalazi se u istočnom [[Aiwo|Aiwu]], a poznata je pod nazivom ''Command Ridge''. U usporedbi s ostalim atolima Nauru ima vrlo malu [[laguna|lagunu]]. Već jedan kilometar od obale dubina mora prelazi 1000 metara.  U unutrašnjosti otoka nalaze se fosfati koji su nastali od izmeta morskih ptica. Oko 2&amp;nbsp;km² otoka je šumovito.
[[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-Nauru-Nauru.png|lijevo|mini|Klimatski dijagram Naurua]]
Zbog blizine ekvatora (42 km sjeverno), temperature su poprilično ujednačene tijekom cijele godine, s mjesečnim prosjekom od 27,5&amp;nbsp;°C. Tijekom dana temperature su između 26 i 35&amp;nbsp;°C, te između 25 i 28&amp;nbsp;°C tijekom noći. Godišnje padaline poprilično variraju, te ovise o fenomenu [[El Niño]]. Godišnji prosjek padalina je 1900&amp;nbsp;mm.

[[Globalno zagrijavanje]] izravno utječe na Nauru, jer drastični rast razine mora prijete nestajanju otoka. Zbog ovog problema vlada je više puta tražila akciju od UN-a i sastanke s SAD-om i drugim industrijskim zemljama.

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Coral reef on Nauru.jpg|mini|desno|Vrhovi koralja na plaži]]
Na Nauruu ne postoje velike životinje; osim kukaca ovdje prebivaju samo morske ptice, kao npr. ''[[Fregata minor]]''. Na otoku postoji samo jedna vrsta pjevica, a to je [[Acrocephalus rehsei]], što je ovdje [[endemi|endemska]] vrsta. Na otoku je moguće često vidjeti i mačke, pse i svinje, koji su dovezeni iz inozemstva.

Od biljnog svijeta na otoku se mogu naći [[Kokosova palma|kokosove palme]], [[pandanus]]i, [[smokve]], [[hibiskus]]i i sl. Mnogo biljnog svijeta nestalo je zbog degradacije okoliša koju je uzrokovalo [[rudarstvo|rudarenje]].

Što se tiče morskog okoliša (pogotovo koraljnog pojasa koji okružuje otok) on je poprilično ugrožen, također zbog izrabljivanja fosfata i urbanizacije. Ovdje su prije u velikom broju živjeli [[mekušci]] i [[rakovi]].

== Politika ==

Po političkom ustroju Nauru je [[Parlamentarna republika|parlamentarna demokratska republika]].

=== Politički sustav ===
[[Datoteka:NRU-Gewalten.png|mini|350px|desno|Raspodjela vlasti u Nauruu]]
Politički sustav sastoji se od sljedećih elemenata:

* Kabinet (''Cabinet,'' predsjednik i ministri; najviši dužnosnici [[izvršna vlast|izvršne vlasti]])
** predsjednik države na dužnosti: [[Russ Kun]]
* Državni tajnik ''(Chief Secretary)''
** državna tajnica na dužnosti: [[Camilla Solomon]]
* [[Nauruski parlament|Parlament]] (''Parliament,'' ''the House;'' najviši dužnosnici [[zakonodavna vlast|zakonodavne vlasti]])
* Predsjednik parlamenta i zamjenici ''(Speaker/Deputy Speaker)''
** predsjednik parlamenta na dužnosti: [[Marcus Stephen]]
* Parlamentarni tajnik ''(Clerk)''
** parlamentarna tajnica na dužnosti: [[Helen Bogdan]] (Australija)
* Predsjednik Vrhovnog suda (''Chief Justice;'' najviši dužnosnik [[sudbena vlast|sudbene vlasti]])
** predsjednik Vrhovnog suda na dužnosti: [[Barry Connell]]
* ostali suci ''(Court Judges)''
* Vrhovni sud ''(Supreme Court)''

U [[Nauruski parlament|nauruškom parlamentu]], poznatim pod imenom ''House'', nalazi se 18 zastupnika koji se obično biraju svake tri godine. Zastupnici između sebe biraju predsjednika države koji se obično imenuje nakon nacionalnih parlamentarnih izbora, te je to obično zastupnik iz zastupničke skupine koja ima relativnu većinu u parlamentu. Predsjednik tada imenuje članove kabineta, koji se sastoji od pet ili šest ministara. Predsjednik je ujedno i [[poglavar države]] i šef vlade.

''Pogledajte i: [[Popis predsjednika Naurua]]''

=== Političke stranke ===
[[Datoteka:Nauru-parliament.jpg|mini|desno|Nauruški parlament]]
U državi postoji manji višestranački sustav. Dvije službene stranke, suprotne političke orijentacije su ''Naoero Amo'' i ''Democratic Party of Nauru''. Također postoji još jedna neslužbena politička stranka imena ''Centre Party''. Obje stranke su stvorene kako bi se ojačala uloga parlamenta. Danas je ''Naoero Amo'' najvažnija politička stranka, dok DPN i CP imaju malu političku moć.

* [[Naoero Amo]], ''Nauru First Party;'' kršćansko-liberalna (službena)
* [[Demokratska stranka Naurua]], ''Democratic Party'' (službena; bivša neslužbena ''Nauru Party'')
* [[Stranka centra (Nauru)|Stranka centra]], ''Centre Party;'' kršćansko-konzervativna (neslužbena)

=== Pravni sustav ===

Nauruški pravni sustav temelji se na engleskom sustavu ([[Common Law]]) i na odlukama nauruškog parlamenta. Predsjednika Vrhovnog suda imenuje predsjednik države. Žalbe na odluke tog suda rješava prizivni sud (''Appellate Court'') koji se sastoji od dva suca. Žalbe ove vrste u praksi su iznimno rijetke. Parlament nema pravo opozvati sudske odluke. Okružni sudac nalazi se na čelu okružnog suda koji između ostalog bilježi rođenja, vjenčanja i smrti stanovništva.

=== Izborni sustav ===
[[Datoteka:Nauru-Wahlkreise.png|mini|Izborni okruzi u Nauruu]]
Nauruški izborni sustav funkcionira po principu prioriteta kojim glasači određenog izbornog okruga izabiru kandidate. Glasovati može bilo koja osoba koja je starija od 20 godina i ima nauruansko državljanstvo. Izborni kandidat mora zadovoljavati navedene uvjete, te mora predati svoju kandidaturu uz potpise dva ili više glasača najkasnije 14 dana prije izbora.

[[Izborni okruzi Naurua|Izborni okruzi]] u Nauruu su:

{| cellspacing=&quot;10px&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
* [[Aiwo (izborni okrug)|Aiwo]]
* [[Anabar (izborni okrug)|Anabar]]
* [[Anetan (izborni okrug)|Anetan]]
* [[Boe (izborni okrug)|Boe]]
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Buada (izborni okrug)|Buada]]
* [[Meneng (izborni okrug)|Meneng]]
* [[Ubenide (izborni okrug)|Ubenide]]
* [[Yaren (izborni okrug)|Yaren]]
|}

=== Sigurnost ===

Nauru ne posjeduje vojne obrambene snage, već je za obranu zemlje neslužbeno odgovorna [[Australija]]. Za unutarnju sigurnost zemlje odgovorne su omanje policijske snage. Najveći prekršaji u državi svode se na krađe bicikala, provale u automobile i ometanje privatnih posjeda.

=== Vanjska politika ===

Republika Nauru održava bliske diplomatske odnose s [[Australija|Australijom]], [[Fidži]]jem, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], [[Indija|Indijom]], [[Japan]]om, [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], [[Filipini]]ma, [[Južna Koreja|Južnom Korejom]], [[Tajvan]]om, [[Tajland]]om i [[SAD]]-om.&lt;small&gt;([http://www.un.int/nauru/foreignaffairs.html Kompletan popis])&lt;/small&gt;

U kolovozu 2005. Nauru je zajedno s [[Kiribati]]ma, prekinuo diplomatske odnose s [[Francuska|Francuskom]], zbog francuskih nukulearnih pokusa u [[Pacifik]]u. Odnosi su ponovno uspostavljeni dvije godine kasnije, a ojačani su kratkim sastankom predsjednika [[Ludwig Scotty|Ludwiga Scottya]] s francuskim predsjednikom [[Jacques Chirac|Jacquesom Chiracom]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]] 2003. godine.

21. lipnja 2002. godine, Nauru koji je dotad službeno priznavao [[Tajvan]], prekinuo je diplomatske odnose sa službenim [[Taipei|Taipeiem]]jm, te uspostavio diplomatske odnose s [[Kina|Narodnom Republikom Kinom]]. Tadašnji nauruanski predsjednik [[René Harris]] potpisao je taj sporazum u Hong Kongu s kineskim zamjenikom ministra vanjskih poslova [[Zhou Wenzhong|Zhouom Wenzhongom]]. Zbog toga je Nauru od Kine primio višemilijunsku financijsku pomoć. S ovim činom broj država koje priznaju Tajvan u to vrijeme pao je na 27.

4. ožujka 2004. godine, nauruški veleposlanik pri UN-u [[Vinci Clodumar]] i islandski predstavnik [[Hjálmar Hannesson]] potpisali su sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa između [[Island]]a i Naurua. Odnosi su uspostavljeni ponajviše radi pomoći u ribolovnoj industriji.

U ožujku 2005. godine, kineski zamjenik ministra vanjskih poslova [[Yang Jiechi]] je nakon sastanka s predsjednikom Scottyem izrazio želju za većim diplomatskim odnosima tih dviju zemalja. Scotty je tad izjavio da podržava ujedinjenje [[Kina|Kine]] s [[Tajvan]]om. 9. svibnja 2005. Scotty i tajvanski predsjednik [[Chen Shui-bian]] kratko su se sastali u [[Majuro|Majuru]], te su pet dana nakon toga nastavljeni diplomatski odnosi između Naurua i Tajvana. Scotty je opravdavao ovaj potez izjavom da je prekid odnosa s Tajvanom kojeg je napravio René Harris bio pogreška, te da je on uvijek bio protiv toga. Za pomoć koju Tajvan pruža Nauruu u razvoju obrazovanja, poljoprivrede, ribarstva i turizma, Nauru podupire ulazak Tajvana u neke međunarodne organizacije.

21. siječnja 2006. godine, otvoren je nauruški konzulat u [[Bangkok]]u u [[Tajland]]u, godinu dana nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između ove dvije zemlje.

=== Članstvo u međunarodnim organizacijama ===

Nauru je član sljedećih međunarodnih organizacija: [[AKP države|AKP]], [[Azijska banka za razvoj]], [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]], [[ESCAP]], [[Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva]], [[ICC]], [[Intelsat]], [[Interpol]], [[Međunarodni olimpijski odbor]], [[Međunarodna telekomunikacijska unija]], [[IWC]], [[Organizacija za zabranu kemijskog oružja]], [[Forum pacifičkih otoka]], [[Komisija za Južni Pacifik]], [[Sparteca]], [[Ujedinjeni narodi]], [[UNESCO]], [[UPU]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Auweyida-Eigamoiya-nauruansubjects.jpg|mini|250px|desno|Nauruanci (1890.)]]

{{glavni|Stanovništvo Naurua}}

Od 13 048 stanovnika otoka, 58 % su [[Nauruanci]], 26 % su s drugih pacifičkih otoka (Kiribati, Tuvalu,  Filipini), 8 % su [[Kinezi]], te 8 % su Europljani.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |title=CIA World Fact Book |journal= |access-date=12. rujna 2007. |archive-date=17. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080917160201/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prosječna očekivana životna dob od 62 godine (muškarci 58,8, žene 66,1) je relativno niska. Razlog ovome je veliki broj oboljelih od [[dijabetes]]a. Godine 2003., 30,2 % odraslog stanovništva bolovalo je od ove bolesti. Tako je Nauru zemlja s najvećim postotnim brojem dijabetičara. Također je stanovništvo Naurua jedno od najpretilijih društava na svijetu i smatra se da preko 90 % stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu.&lt;ref&gt;[http://www.wpro.who.int/NR/rdonlyres/B924BFA6-A061-43AE-8DCA-0AE82A8F66D2/0/obesityinthepacific.pdf Obesity in the Pacific: too big to ignore]. 2002. Secretariat of the Pacific Community {{ISBN|982-203-925-5}}&lt;/ref&gt;

Godišnja stopa rasta stanovništva iznosi 1,87 %; 38,2 % stanovništva mlađe je od 14 godina, 60 % staro je između 15 i 64 godina, a 1,9 % stanovnika starije je od 64 godine. Postotak mrtvorođenih iznosi 1,014 %. Stopa fertiliteta je 3,61 dijete po ženi. Stopa [[natalitet]]a iznosi 2,73 %, dok je stopa [[mortalitet]]a 0,72 % godišnje. Postotak pismenog stanovništva je preko 99 %, što je najveći postotak od svih država u [[Oceanija|Oceaniji]], te jedan od najvećih na svijetu, a zasluga je velikih državnih ulaganja u obrazovanje. Na jednog liječnika u zemlji dolazi 700 stanovnika.

== Jezici ==
Na Nauruu se govore 3 jezika od kojih je [[nauruski jezik|nauruški]] službeni 6.000 (Bender and Rehg 1991), [[engleski]] nacionalni 710 (2000), a treći je [[kineski pidžin engleski]], za koji nije poznat broj govornika.
== Religija ==
[[Datoteka:Kirche.Arubo-Ewa.Nauru.jpg|mini|lijevo|Katolička crkva [[1904.]] i [[2002.]] godine]]

Danas u Nauruu većinu stanovništva čine [[kršćani]]. Najveći broj Nauruanaca su [[protestanti]] (ukupno 57 %). Oko 44 % stanovništva pripada nezavisnoj protestantskoj crkvi ''Nauru Congregational Church''. Glavna crkva nalazi se u [[Aiwo|Aiwu]], a postoje i kapelice u okruzima [[Meneng]], [[Buada]], [[Anabar (okrug)|Anabar]] i [[Nibok]]. Ostalih 13 % protestanata su [[evangelisti]].

Oko 24 % stanovništva su [[katolici]]. U [[Yaren]]u postoji katolička crkva i jedna škola, a u [[Ewa|Ewi]] postoji Kayser College koji je nazvan po njemačkom katoličkom misionaru [[Alois Kaysers|Aloisu Kaysersu]]. Oko 5 % stanovništva su [[budizam|budisti]] i [[taoizam|taoisti]], a 2 % su [[Bahá'í|bahaisti]].

Oko 7 % stanovništva otoka sljedbenici su izvorne nauruške religije, što je svojevrsna reakcija na veliki utjecaj zapadne kulture i dominaciju kršćanstva na otoku. Izvorna nauruška religija je [[monoteizam|monoteistička]] vjera koja uključuje vjerovanje u božicu [[Eijebong]] i u otok duhova [[Buitani]]. Sljedbenici vjeruju da je nebo i more stvorio pauk imena [[Areop-Enap]].

== Politička podjela ==
[[Datoteka:Nauru-Distrikte.png|desno|mini|Okruzi u Nauruu]]
{{glavni|Okruzi Naurua}}

Nauru se sastoji od 14 okruga. Granice okrugova odgovaraju prijašnjim granicama područja u kojima su do 1968. postojala sela.

{| cellspacing=&quot;10px&quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; |
* [[Aiwo]]
* [[Anabar (okrug)|Anabar]]
* [[Anetan]]
* [[Anibare]]
* [[Baiti]]
* [[Boe (Nauru)|Boe]]
* [[Buada]]
| valign=&quot;top&quot; |
* [[Denigomodu]]
* [[Ewa]]
* [[Ijuw]]
* [[Meneng]]
* [[Nibok]]
* [[Uaboe]]
* [[Yaren]]
|}

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Nauru-phosphateship2.jpg|mini|200px|Brod za izvoz fosfata u nauruškoj luci]]
Gospodarstvo otoka se još uvijek najvećim dijelom osniva na izrabljivanju [[fosfati|fosfata]].

Nauru je imao vrlo bogata nalazišta ovog dobra. Fosfati su nastali kemijskim procesom koji se odvijao milijunima godina od [[guano|guana]] morskih ptica koje i danas svojim migracijama u velikom broju posjećuju otok. Oko 75 % [[BNP]]-a činio je izvoz ovog dobra. Najveći dio ovih velikih prihoda od izvoza ovog dobra dan je na raspolaganje stanovništvu Naurua. Do 2001. godine sve zdravstvene usluge bile su besplatne, a za javne usluge nisu se tražila nikakva davanja. Time je bila osigurana sasvim ugodna egzistencija stanovništvu otoka. U ovom razdoblju je u prosjeku svaki Nauruanac imao dva do tri [[automobil]]a i jedan motorni [[brod]], a također su bili prilično uobičajeni izleti zrakoplovom u [[Australija|Australiju]] većinom radi kupovine. Ovaj raskošni životni stil koji je bio popraćen brojnim proslavama rezultirao je činjenicom da danas više od polovice stanovništva ima problema s pretilošću i/ili dijabetesom što je većinom uzrokovano nezdravom prehranom.
[[Datoteka:Nauru House.jpg|lijevo|mini|[[Nauru House]] u Melbourneu (u sredini).  Prije u vlasništvu Nauru Phosphate Royalties Trusta]]
Od 2000. godine izrabljivanje fosfata je minimalizirano zbog izrabljenosti nalazišta. U ovoj industriji je ipak zaposlena polovica radno aktivnog stanovništva otoka. Osoblje zaposleno u ovoj industriji najvećim dijelom sačinjeno je od imigranata s [[Kiribati|Kiribata]], [[Tuvalu]]a, [[Filipini|Filipina]], te iz [[Hong Kong]]a, [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Ovi radnici i njihove obitelji čine oko 40 % stanovništva otoka.

Vlada države je također pokušala osigurati visoki životni standard i bez fosfatske industrije. Zbog toga je osnovan fond za stjecanje nekretnina i dionica u susjednim pacifičkim zemljama, kao i u SAD-u i Australiji, te je izgrađen neboder ''[[Nauru House]]'' u [[Melbourne]]u. Također pokušano je stvoriti od otoka tzv. [[porezni raj]] za međunarodnu trgovinu. Ipak, zbog niza loših investicija i korupcije u vladi, država je izgubila većinu svog bogatstva. Također je došlo i do smanjenja plaća, jer je država u enormnim dugovima.

Trenutno vlada otoka pokušava svoje obveze podmiriti uz pomoć Australije koja je do nezavisnosti bez naknade izrabljivala nalazišta fosfata. Australija Nauruu plaća i za smještaj izbjeglica, što trenutno čini gotovo kompletne prihode ove države. Nauru također od svojih kreditora pokušava dobiti reprogramiranje dugova, te od UN-a traži subvencije. Prodajom Nauru Housea u rujnu 2004., otplaćeni su dugovi [[General Electric]]u.

S bogatstvom nestale su i besplatne usluge. Zdravstvena njega više nije besplatna,a porezi su podignuti. Za budućnost nada se polažu u [[ribarstvo]], koje danas ne igra važnu ulogu u gospodarstvu. [[Poljoprivreda]] je ograničena zbog poroznog tla i nepravilnih padalina. Kulture koje se mogu naći u obalnom području su [[Kokosova palma|kokosove palme]], [[banane]], [[ananas]] i ponešto [[povrće|povrća]]. Poljoprivredne površine se sad pokušavaju dobiti zatrpavanjem bivših nalazišta fosfata. Oko 20 % stanovništva u svojim vrtovima bave se manjom poljoprivredom.

Istraživanja tla provedena u rujnu 2004. godine, pokazala su da nalazišta fosfata još nisu u potpunosti iscrpljena, te su provedena daljnja istraživanja. U prosincu 2004. je nakon mnogih mjeseci prekida opet izvezena veća količina fosfata; brodom je u [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] izvezeno oko 10.000 tona.

Sva [[električna energija]] na otoku proizvodi se u elektrani ''Power House'' u [[Aiwo|Aiwu]], ipak strujni prekidi su vrlo česti. Pitka voda se, kao i gotovo sve namirnice, uvozi iz Australije s brodovima. Budući da je pitka voda veliki problem, izgrađeno je postrojenje za desalinizaciju morske vode.

Industrijski sektor ne igra veliku ulogu u gospodarstvu. Jedini veći poslodavac je nacionalna rafinerija za fosfate. Nedavnim ukidanjem radnih mjesta [[nezaposlenost]] je porasla za 10 %. Važan gospodarski stup čini tercijarni sektor u kojem je zaposleno oko 35 % stanovništva. Najveći poslodavci su društvo za vađenje fosfata (''Nauru Phosphate Royalties Trust''), nacionalni pomorski prijevoznik (''Nauru Pacific Line'') i nacionalni zračni prijevoznik (''Air Nauru''), koji povremeno prestaje s radom ako nije u mogućnosti financirati gorivo ili popravke. Oba ova prijevoznika velikim dijelom potpomaže država.

=== Infrastruktura ===

Cestovna mreža sastoji se od 41 kilometra cesta, od čega je 29 kilometra asfaltirano. Ova cestovna mreža većinom se nalazi oko obale otoka. Ostatak cesta koje su neasfaltirane vode do Nauruškog društva za fosfate koje se nalazi u središnjem dijelu otoka.

Jedina željeznička pruga dugačka je oko pet kilometara, a služila je za prijevoz [[ruda|rude]] iz zapadnog [[Anibare]]a u središnjem dijelu otoka do prerađivačkog postrojenja u [[Aiwo|Aiwu]].
[[Datoteka:Nauru-phosphatetrain.jpg|mini|lijevo|200px|Vlak za prijevoz fosfata]]

Javni prijevoz odvija se autobusima koji staju kraj hotela u Aiwu i [[Meneng]]u, zračne luke u [[Yaren]]u, bolnice u [[Denigomodu]]u i [[Nauru College]]a u [[Ewa|Ewi]]. Iznamljivanje automobila moguće je u hotelu Menen.

Međunarodni promet ostvaruje se preko međunarodne pomorske luke (''Luka Aiwo'') i međunarodne zračne luke (''[[Zračna luka Nauru]]''). Let iz Europe (Frankfurta) do Yarena, uz stajanja traje oko 30 sati. U prosincu 2005. godine, jedini zrakoplov Air Naurua (današnjeg imena [[Our Airline]]) zaplijenjen je u [[Melbourne]]u zbog neplaćanja dugova. Zbog toga je ova otočna država praktički bila izolirana sve do rujna 2006. godine, kada je uz financijsku pomoć Tajvana uspjela kupiti rabljeni [[Boeing 737]]. Ova financijska pomoć pružena je Nauruu zbog diplomatskog priznavanja Tajvana, umjesto NR Kine.&lt;ref&gt;[http://www.islandsbusiness.com/islands_business/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=5117/overideSkinName=issueArticle-full.tpl Taiwan Switch Keeps Air Nauru Flying]&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===

Otok je moguće obići pješice u jednom danu. Turistički su popularni vojni ostaci iz [[Drugi svjetski rat|rata na Pacifiku]], kao bunkeri [[Japanska carska vojska|japanske vojske]] uz obalu. Mnogo predmeta nalaze se izloženi u Nauruškom muzeju (''Nauru Museum''). U unutrašnjosti otoka nalaze se [[rudnik|rudnici]] [[fosfati|fosfata]], čime je nakon izrabljivaja uništena priroda.

Najljepšom plažom države smatra se [[Anibare Bay]], na kojoj se nalazi Menen Hotel koji je jedan od dva hotela na otoku. Drugi, manji hotel je OD-N-Aiwo Hotel. Kupanje na obali je pomalo riskantno zbog jakih morskih struja i visokih valova, te opasnih morskih životinja.

=== Kanali ===
[[Datoteka:Water table Nauru-fr.svg|200px|mini|lijevo|Prikaz vode na otoku]]
Na Nauruu nema rijeka, nego postoje umjetno izgrađeni kanali. Kanali su:

{|
| valign=&quot;top&quot; |
* Gabab, kod [[Yaren]]a (ovdje se nalazi ''[[Moqua Cave]]'')
* Gadu, kod [[Denigomodu]]a
* Gago (ili ''Gato'')
* Gagori, kod [[Waboe]]
* Ganaba
* Ganabereber
* Ganama, kod okruga [[Ewa]]
* Ganara
| valign=&quot;top&quot; |
* Ganeno
* Ganiamwe
* Ganibawo, kod [[Boe (Nauru)|Boe]]
* Ganiwuro
* Ganokwang
* Gatoe
* Gonge, kod okruga [[Ewa]] (ili ''Onge'')
* Gonokwoy
|}

== Kultura ==

=== Ranija kultura ===
[[Datoteka:Traditional house and canoe Nauru.jpg|mini|200px|Tradicionalna kuća i čamac]]

Ranija kultura Naurua temeljila se na dvanaest plemena ili klanova. Nije postojao zajednički vođa ovih plemena. Svako pleme imalo je svoju vlastitu povijest nastajanja. Plemena su se još dijelila i na obitelji, od kojih je svaka imala vlastite znakove. Članovi plemena dijelili su se na četiri klase: ''Temonibe'', ''Emo'', ''Amenengame'' i ''Engame''; neposjedničke klase bile su ''Itsio'' i ''Itiora''. Pripadnost klasi uvijek se gledala po majci.

Već u to vrijeme naselja su se većinom nalazila uz obalu, samo manji broj naselja nalazilo se uz lagunu [[Buada (laguna)|Buada]]. Otočani su živjeli u skupinama od dvije-tri kuće koje su činile gospodarstva; ta gospodarstva zajedno činila su sela. Sveukupno je na otoku postojalo 168 sela. Skup ovih sela činilo je jedno područje, a takvih područja je bilo ukupno 14; danas oni čine [[Okruzi Naurua|okruge Naurua]].

=== Moderna kultura ===
Zamjena tradicionalne kulture modernom kulturom pod zapadnjačkim utjecajem, vrlo je zamjetna na otoku. Vrlo malo je ostalo sačuvano od starih običaja i tradicije. Tradicionalne pjesme danas praktički nitko više ne zna, a zamijenila ih je većinom [[Pop|pop-glazba]] koja se čuje na radiju i televiziji. ''Radio Nauru'' pušta u eter i lokalnu narodnu glazbu, ali često čak i starije stanovništvo ne može raspoznati sadržaj ovih pjesama.

Također su i tradicionalna umjetnička i obrtnička zanimanja skoro u potpunosti nestala. U svakodnevnom životu praktički ništa od tradicionalnog nije sačuvano. Za razliku od prijašnjih vremena, stanovništvo danas nosi uobičajenu tropsku odjeću. Od svih zanimanja, najvjerojatnije je očuvan samo tradicionalni način [[ribolov]]a. Još uvijek se riba često lovi uz pomoć treniranih ptica. Ove ptice su na Nauruu pod posebnom zaštitom.

Ono malo izvorne kulture što je ostalo, slično je ostalim otocima [[Mikronezija|Mikronezije]]. Najupečatljiviji su [[glazba]] i [[ples]], pogotovo ritmičko pjevanje i tradicionalno kolo koji se prakticiraju na svim proslavama i praznicima na [[Aiue Boulevard]]u. Poneki obrtnici izrađuju odjeću od lišća, te predmete od kokosovog stabla.

Ceremonija pripremanja i ispijanja kave (''Piper methysticum'') prije je bila tradicionalni običaj kojeg su mogli prakticirati samo muškarci, a danas je to dopušteno i ženama. Noćni život otoka odvija se većinom u restoranima i kafićima. Jedino kino u državi nalazi se u [[Aiwo|Aiwu]].

[[Nauruanski jezik]] može se okarakterizirati kao mješavina jezika susjednih otoka. Nauruanski je i nacionalni jezik, a [[engleski]] se široko koristi i razumije; također [[francuski]] razumije veliki broj stanovništva. Školovanje je omogućeno od šeste do šesnaeste godine. Između ostalih škole su Kayser College i Nauru College. Za daljnje sveučilišno obrazovanje Nauruanci idu u inozemstvo, obično u [[Australija|Australiju]].

=== Sport ===
[[Datoteka:Linkbelt1999-Finalspiel.jpg|desno|mini|230px|Veliko finale u australskom nogometu 1999. godine, na Linkbelt Ovalu]]
Nacionalni sport je [[australski nogomet]], a slijede ga [[dizanje utega]], [[softbol]], [[košarka]] i [[tenis]]. Ostali sportovi koji se prakticiraju u manjoj mjeri su [[kriket]], [[golf]], [[jedrenje]], [[plivanje]] i [[nogomet]]. Od svih navedenih sportova vlada najviše potiče dizanje utega, jer je to disciplina u kojoj su postignuti najveći međunarodni uspjesi. U manjoj mjeri potiče se i australski nogomet, te golf. U ''East End Clubu'' u [[Meneng]]u nalaze se [[biljar]]ski stolovi za [[engleski biljar]] i [[snooker]].

Među stanovništvom otoka najvažnijim sportom smatra se australski nogomet, kojim se ponajviše zbog nedostatka alternative, bavi veliki broj mlađeg stanovništva. Postoji i [[Nauruska nogometna reprezentacija|nogometna reprezentacija]] države, ali ona nije primljena u članstvo u [[OFC]]-u ni [[FIFA]]-i zbog nedostatka profesionalizma i stadiona.

U Nauruu postoji nekoliko sportskih terena. Jedini stadion, [[Linkbelt Oval]], koji se nalazi u [[Aiwo|Aiwu]], ne zadovoljava međunarodne standarde. Veći i moderniji sportski stadion planirao se u Menengu, ali su radovi stali zbog nedostatka sredstava.

Najuspješniji sport je [[dizanje utega]]. Osvajanjem zlatne medalje na [[Commonwealth Games|Igrama Commonwealtha]] 1990. godine, koju je osvojio [[Marcus Stephen]] pokrenuto je osnivanje Nauruškog olimpijskog odbora. Dizačica utega [[Reanna Solomon]] također je osvajačica više nagrada u ovoj sportskoj disciplini.

Godine 1992., Marcus Stephen bio je prvi Nauruanac na [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni]]. Od 1996. Nauru je službeno predstavljan na Olimpijskim igrama. Prvi sportaši na ovim igrama uz Stephena također su dizači utega [[Gerard Garabwan]] i [[Quincy Detenamo]]. [[Angelita Detudamo]] predstavlja Nauru u tenisu.

=== Praznici ===

Službeni nacionalni praznik je [[Dan neovisnosti]] koji je [[31. siječnja]], [[Angam Day]] se također smatra nacionalnim praznikom.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Datum
! Lokalni naziv
! Hrvatski naziv
! Objašnjenje
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[1. siječnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | New Year's Day
| width=&quot;20%&quot; | [[Nova godina]] || width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[31. siječnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | Independence Day
| width=&quot;20%&quot; | [[Dan neovisnosti]]
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na neovisnost iz [[1968.]]
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[ožujak]]/[[travanj]]''' || width=&quot;20%&quot; | Easter
| width=&quot;20%&quot; | [[Uskrs]] || width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[17. svibnja]]''' || width=&quot;20%&quot; | Constitution Day
| width=&quot;20%&quot; | Dan Ustava
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na [[ustav]] iz [[1968.]]
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[26. listopada]]''' || width=&quot;20%&quot; | [[Angam Day]]
| width=&quot;20%&quot; | Dan proslave
| width=&quot;40%&quot; | Spomendan na dostizanje 1.500 stanovnika otoka
|-
| width=&quot;20%&quot; | '''[[25. prosinca|25.]]/ [[26. prosinca]]'''
| width=&quot;20%&quot; | Christmas || width=&quot;20%&quot; | [[Božić]]
| width=&quot;40%&quot; | &amp;nbsp;
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.un.int/nauru/ Nauru, Stalna misija pri UN-u]
* {{eng oznaka}}[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html Nauru na CIA World Factbooku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917160201/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/nr.html |date=17. rujna 2008. }}
* {{eng oznaka}}[http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ Nauruski ustav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210430090302/http://www.paclii.org/nr/legis/num_act/con256/ |date=30. travnja 2021. }}
* {{de}}{{fr}}[http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html „Nauru,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100725150520/http://www.arte.tv/de/geschichte-gesellschaft/arte-reportage/Reportagen/1323776.html |date=25. srpnja 2010. }} (22 minutni video), [[ARTE|arte]] Francuska 2006.
* {{de}}{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* {{eng oznaka}}[http://www.cenpac.net.nr/ CenpacNet Inc., nauruski internet provider]
* {{eng oznaka}}[http://www.southpacific.org/map/airnauru.html Air Nauru (AN)/Our Airline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070510114939/http://www.southpacific.org/map/airnauru.html |date=10. svibnja 2007. }}
* {{de}}[http://www.wetteronline.de/Yaren.htm Vremenska prognoza za Yaren]

{{Commonwealth}}
{{Oceanija}}

[[Kategorija:Nauru| ]]</text>
      <sha1>qb6bs85t7cs64pzxhijr22nfmii70x6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakar (grad)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14404</id>
    <revision>
      <id>7567447</id>
      <parentid>7383618</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24323" sha1="gzxld07evyml1flyh2hb71ezzyutfzo" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Bakar
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Coat of arms of Bakar.svg
|zastava          = Flag of Bakar.svg
|slika            = Bakar - old city.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|PGŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Tomislav Klarić
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|9 gradskih naselja]]
|površina         = 125,5
|površina uža     = 3
|visina           = 
|z. širina        = 45.31
|z. dužina        = 14.53
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 7573
|stanovništvo uže = 1187
|svetac           = [[Sveti Andrija]]
|dan              = 13. srpnja
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 51222 Bakar
|pozivni broj     = +385 (0)32
|autooznaka       = RI
|web              = {{URL|https://bakar.hr/}}
|bilješke         = 
}}
[[Datoteka:Bakar - čamci.jpg|mini|250px|Čamci u bakarskoj luci]]
[[Datoteka:BakarPogled.jpg|mini|250px|Bakar]]
[[Datoteka:Bakarsko Prezidi, Croatia.JPG|mini|250px|Bakarski prezidi]]

'''Bakar''' je grad i luka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten u [[Bakarski zaljev|Bakarskom zaljevu]] dio je [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. Leži na sjevernoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]] te obuhvaća područje od {{N|12 560|ha}} i devet naselja.

== Gradska naselja ==
Bakar, [[Hreljin]], [[Krasica (Bakar)|Krasica]], [[Kukuljanovo]], [[Plosna]], [[Ponikve (Bakar)|Ponikve]], [[Praputnjak]], [[Škrljevo]] i [[Zlobin]]. 
[[Datoteka:20140703 S 2322 Bakar 14 - wiki.jpg|mini|250x250px|&lt;center&gt;Pogled na grad s Jadranske magistrale&lt;/center&gt;]]
[[Datoteka:Bakarski zaljev - pogled sa zapada.2.jpg|mini|desno|250px|&lt;center&gt;Pogled s brda iznad Bakra na istoimeni zaljev&lt;/center&gt;]]

==Zemljopisna obilježja==
* Koordinate: 45°31' [[zemljopisna širina|s.z.š.]], 14°53' [[Zemljopisna dužina|i.z.d.]]

Bakar se nalazi na brežuljku sjeverozapadnog djela istoimenog zaljeva i okružen je brdima koja dosežu do 300 m nadmorske visine. Cijelo je područje bogato izvorima pitke [[Voda|vode]], a prekriveno je [[Bjelogorica|bjelogoricom]] i niskim raslinjem. Najveći dio ipak zauzima goli [[krš]].
 
Povijesna jezgra (proglašena spomenikom kulture [[1968.]]), podijeljena je na dva dijela: stariji, gornji, tzv. „Grad“ u kojem se razvilo naselje opasano gradskim zidinama i donji dio koji se sastoji od predjela „Zagrad“ i „Primorje“. Klima je mediteranska pa i arhitektura odgovara mediteranskom tipu gradnje s mnoštvom krivudavih, uskih, strmih i stepeničastih ulica i malih trgova.

Odmah ponad grada prolazi [[Jadranska magistrala]] (M2, E65), a na sjeverozapadu, oko {{N|15|km}} dalje leži grad [[Rijeka]].

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[1804.]], područje Grada je obitavalo 7805 stanovnika.

Obilježje bakarskoga prostora jesu tri bitno različita područja. Uz obale zaljeva danas živi 25 % stanovnika. Iznad zaljeva, na nadmorskoj visini od 180 – 300 m oko 70 %, a planinsko područje obitava svega 5 % stanovnika iako ono zauzima 70 % površine Grada Bakra.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Bakar |p1857=11497 |p1869=10401 |p1880=10022 |p1890=9977 |p1900=9804 |p1910=9603 |p1921=10137 |p1931=8658 |p1948=6953 |p1953=7079 |p1961=7788 |p1971=8008 |p1981=7469 |p1991=7577 |p2001=7773 |p2011=8279 |p2021=7573 |napomena=Nastao iz stare općine Rijeka. Od 1857. do 1981. sadrži dio podataka općine Čavle, a u 1910., 1921., 1961.i 1971. dio podataka sadržan je  u gradu Rijeci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bakar |p1857=2169 |p1869=1900 |p1880=1818 |p1890=1765 |p1900=1870 |p1910=2092 |p1921=2408 |p1931=1829 |p1948=1458 |p1953=1657 |p1961=1991 |p1971=2097 |p1981=1609 |p1991=1642 |p2001=1566 |p2011=1473 |p2021=1187 |napomena=Sadrži podatke za bivše naselje Vitoševo koje je od 1857. do 1890. iskazivano kao naselje. U 2001. smanjeno izdvajanjem dijela naselja Bakar pod imenom Sveti Kuzam koje je postalo samostalno naselje u gradu Rijeci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

[[Slika:BakarPanorama.jpg|minijatura|ništa|641x641px|Panorama Bakra i [[Bakarski zaljev|Bakarskog zaljeva]].]]

== Gradska uprava ==
* Adresa: 51222 Bakar, Primorje 39
* Predsjednik poglavarstva: Tomislav Klarić
* Stranka na vlasti: [[HDZ]]

== Povijest ==
[[Datoteka:SeafrontBakar.jpg|thumb|right|350px|Bakarska riva]]
===Nastajanje grada i imena===
Postoje legende kako je naselje iz kojega je nastao današnji grad, nastalo naseljavanjem [[Židovi|Židova]] iz [[Jeruzalem]]a koji su u [[1. stoljeće|1. st.]] pobjegli od razaranja rimskog cara Tita ali i one koje govore o postojanju naselja koje su osnovali [[Iliri]] još davno prije naše ere asimilirajući prvotne stanovnike [[Kelti|Kelte]]. Najvjerojatnije je da se na području današnjeg grada nalazilo znatnije naselje imena '''Volcera''' koje su naseljavali [[Rimljani]].

U 13. st. se spominju imena  '''Bukar''' i '''Bkri''' te talijanski naziv '''Buccari'''. Ime grada se po prvi puta susreće u [[Vinodolski zakon|Vinodolskom zakoniku]] ([[1288.]]), a postoje pretpostavke kako je nastalo zbog blizine obližnjeg [[rudnik]]a bakarske [[ruda|rude]] ili od riječi bukara koja označava drveni vrč oblikom sličan Bakarskom zaljevu.

Bakarski kroničar [[Bartol Barčić]], u rukopisu iz [[1740.]] „Historia d`alcune antiche memorie di Buccari”, spominje i imena '''Patrassi''', '''Valcera''', kao i naziv '''Lokaj''', koji danas nosi jedna gradska ulica.

===Feudalno doba===
Grad se najviše razvija između [[1225.]] i [[1774.]] godine. Do tada postoji kao samostalna općina (communitas) s vlastitom upravom (koja se zasnivala na propovijedima svećenika [[Glagoljaši|glagoljaša]]), te crkvenom i vojnom organizacijom. Od 13. st. ulazi u sklop [[Vinodolska župa|Vinodolske župe]] kojom, uz ostale krčke knezove, upravljaju velikaške hrvatske obitelj [[Frankopani|Frankopan]] i [[knezovi Zrinski|Zrinski]]. I dalje zadržava samostalnu ulogu prometnog i trgovačkog središte te sve više jača do druge polovice [[13. stoljeće|13. st.]] i sukoba s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]], kad biva djelomično spaljen. Godine [[1364.]] krčki knez Stjepan I osniva bakarsku gospoštiju (dominij) koja dobiva konačne granice tek [[1455.]], te određuje granice grada s [[hreljin]]skim i [[Grobnik|grobničkim]] dominijem, a kraju daje naziv Meja.

===Komorsko doba===
Nakon pogibije [[knezovi Zrinski|Zrinskih]], grad [[1671.]] godine dolazi pod [[Austro-Ugarska|austrijsku]] državnu upravu i ulazi u Komorsko doba. Iako ovo razdoblje započinje pljačkama dobara i uništavanja postojeće privrede, stavlja Bakar u važan položaj kapetanije nadležne za cijeli [[Vinodol]]. Proširena je sudska djelatnost osnivanjem visokog suda zvanog Carski i kraljevski vikarijat, čija je nadležnost obuhvaćala široko područje [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i primorja te je podrazumijevala i donošenje presude smrtne kazne.

===Vladavina Marije Terezije===
Dana 13. svibnja [[1778.]], Bakar je proglašen slobodnim gradom poveljom carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] te dobiva status slobodne trgovačke luke što dovodi do razvoja pomorskog prometa, trgovine i pojačane izgradnje. Sljedeće godine, 23. travnja, dobiva status kraljevskog grada te mu carica dodjeljuje grb,autonomiju i crkveni patronat. Godine [[1779.]] osnovana je i prva četverogodišnja [[osnovna škola]].

====Grb i zastava====
Prve spoznaje o grbu dolaze sa sačuvanim pečatnjacima iz 16. st. koji se čuvaju u gradskom muzeju. Oba su prstena izrađena s dotadašnjim grbom na kojem je ugraviran lik [[sv. Andrija Apostol|sv. Andrije Apostola]] i ime grada .

[[Datoteka:Flag_of_Bakar.svg|mini|lijevo|140px|Zastava grada Bakra]]

Reformama [[Marija Terezija|Marije Terezije]] oblikovan je novi grb koji se ponovno mijenja u [[19. stoljeće|19. st.]] Prema statutu gradskih općina, koncipiran je na sljedeći način: u gornjoj trećini štita se nalazi šahirani grb s crvenim i srebrnim poljima, u srednjoj trećini su tri kule što simboliziraju tri tvđave ondašnjeg grada u koji su ulazili [[Trsat]], Bakar i [[Hreljin]], a donja trećina na plavom polju sadrži sliku sidra što označuje luku.

Današnji je grb, modernizacija već postojećeg, prihvaćen je [[1994.]] godine. Nije sigurno jeli i zastava službeno prihvaćena ali je poznato da se koristi u puku. Sastoji se od tri poprečne pruge: bijele, koja simbolizira vladavinu obitelji [[Frankopani|Frankopan]], žuta pripadnost [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], a tamnoplava more.

===Od 19. st. do danas===
Godine [[1849.]] osnovana je pomorska škola, a [[1875.]] Hrvatsko brodarsko društvo. Bakar je pripojen [[1882.]] Hrvatskoj.

Izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka [[1873.]], Bakar počinje gubiti važnost zbog preusmjeravanja lučkog prometa na Rijeku. U 20. st. započinje njegova industrijalizacija izgradnjom koksare koja umjesto razvoja donosi ekološku devastaciju cjelokupnog zaljeva (zatvorena 1995.), a današnje malo brodogradilište još služi za gradnju i popravke, uglavnom, ribarskih brodova.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:BakarPrim-gor. žup..jpg|mini|Bakar]]

U ne tako davnoj prošlosti, Bakar je bio središte [[tuna|tunolovstva]] sjevernog [[Jadransko more|Jadrana]], a njegovi su ribari opskrbljivali [[Rijeka|Rijeku]], [[Trst]] i [[Venecija|Veneciju]]. Tu je bila i velika flota od 60 trgovačkih jedrenjaka, a svoj ugled duguje i proizvodnji svjetski poznatoga pjenjušca. Danas je raširena tiskarska djelatnost s nekoliko listova i izdanih knjiga, [[ugostiteljski objekt]]i su rasprostranjeni cijelim područjem, a u zaleđu je izgrađena industrijska zona.

===Bakarska vodica – pjenjušac s bakarskih suhozida===
[[Datoteka:Bakarska Vodica 2010 01.JPG|mini|lijevo|180px|Bakarska vodica]]
Gradnju bakarskih suhozida je potaknula carica [[Marija Terezija]] u drugoj polovici 18. st. dopustivši kmetovima da pustopoljine pretvore u svoje vinograde. Tu se uzgajala vinova loza [[vinova loza|Belina]] od koje se dobivao poznati pjenušac „'''[[Bakarska vodica]]'''”. Prezidi su nastajali do 20. st., a napušteni su [[1956.]] Nedugo zatim su proglašeni etno zonom (zaštićeni krajolik) i upisani su u registar spomenika kulture ([[1972.]]).

[[2001.]] kulturno-društvena udruga Dolčina iz [[Praputnjak]]a pokreće njihovu ponovnu izgradnju i proizvodnju tradicionalnog pjenjušca čija je proizvodnja regulirana zakonom o vinu iz [[1929.]] godine.

=== Industrijalizacija i koksara ===
Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća počinje pojačana industrijalizacija cjelokupne zemlje te su u uvalu grada smješteni privredni objekti: [[koks]]ara, luka i postrojenja [[Hrvatska industrija nafte|Ine]] koji su doprinijeli ekološkoj devastaciji cijelog područja.

Koksara je otvorena [[1976.]] i do [[1995.]]  je postojala kao dio bakarske povijesti. Postrojenje je služilo za proizvodnju [[koks]]a, a uz kompleks, je [[1977.]] izgrađen i {{N|250|m}} visok dimnjak koji je služio za emisiju štetnih ispušnih plinova.

===Industrijska zona Bakar – Slobodna zona Kukuljanovo===
Današnja industrijalizacija podrazumijeva manje agresivne objekte.

Slobodna zona [[Kukuljanovo]] smještena je u zaleđu grada, {{N|17|km}} od Rijeke. Nalazi se na izuzetno povoljnom strateškom prometnom pravcu, u neposrednoj blizini autoceste Rijeka – Zagreb, autoceste Rijeka – Split te prometnog pravca planirane autoceste Rijeka – Trst. Lučki kompleks Bakra udaljen je samo 3&amp;nbsp;km, a u blizini je i željeznička postaja [[Škrljevo]].
Aktivnosti koje se tu obavljaju su proizvodnja roba te njihova završna obrada i oplemenjivanje, trgovina na veliko i trgovinsko posredovanje, bankovne usluge i druge monetarne transakcije, osiguranje i reosiguranje imovine i osoba.

== Poznate osobe ==
* [[Bartol Krbavac]] – glagoljaš, pisar čuvenih misala, boravi u Bakru oko 1414.
* [[Avelin Ćepulić (1896. – 1936.)|Avelin Ćepulić]] – istaknuti parlamentarac 19. st. i član [[Narodna stranka|Narodne stranke]], otac mu je bio sudac, a djed [[Karlo Andrija Avelin Ćepulić]] (1820. – 1869.) također sudac i političar te član Hrvatskog sabora&lt;ref&gt;[http://ivanmerz.hr/staro/glasilo/1977/1977-Avelin_Cepulic.htm IVAN MERZ  - GLASILO POSTULATURE Br. 1-2, listopad 1977.] ''Avelin Ćepulić'' (pristupljeno 20. siječnja 2019.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fluminensia.eu/wp/cepulic-avelin-st/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. siječnja 2019. |archive-date=22. veljače 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250222003755/http://fluminensia.eu/wp/cepulic-avelin-st/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&amp;O=1&amp;UK=1&amp;A=0000020062&amp;mg=1&amp;lang=hr&amp;H=METELGRAD&amp;upit=%C6EPULI%C6,%20Avelin Metelgrad] Avelin Ćepulić (pristupljeno 20. siječnja 2019.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4216 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190120144209/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4216 |date=20. siječnja 2019. }} Avelin Ćepulić (pristupljeno 20. siječnja 2019.)&lt;/ref&gt;
* [[Adolfo Veber Tkalčević]] – hrvatski filolog, književnik, profesor, zagrebački kanonik
* [[Ivan Pessi]] – hrvatski slikar i grafičar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ivanpessi.com/ |access-date=2020-04-01 |title=Ivan Pessi |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140517081728/http://ivanpessi.com/ |archivedate=2014-05-17}}&lt;/ref&gt;
* [[Cezar Akačić]] – hrvatski političar, pravaš
* [[Ivo Margan]] – hrvatski liječnik i diplomat
* [[Ervin Vičević]] – političar i glazbenik

==Znamenitosti ==
===Gradske zidine - Kaštel===
Početak utvrđenja grada seže u rani srednji vijek i doba seoba naroda. U to se vrijeme stanovništvo počelo preseljavati s nesigurne čistine na obližnji brežuljak što se uzdiže {{N|50|m}} iznad mora. Isti ima oblik trostrane krnje piramide te je njegov odsječeni vrh predstavljao idealno mjesto za smještanje utvrde, Kaštela. Od tuda vode zidovi do utvrda Turan na jugozapadu i četvrtaste kule Fortica na jugoistoku dok se u sredini nalaze glavna gradska vrata.
[[Datoteka:20110818 S 492 1 7462 PhotosCROBakar - wiki.jpg|lijevo|mini|250x250px|&lt;center&gt;Stara jezgra Bakara&lt;/center&gt;]]
Pod vlašću krčkih knezova, utvrda dobiva još zatvoreniji izgled. Povišeni su obrambeni zidovi široki po cijeli metar i učvršćene su obje kule.

Kako svjedoče pisani dokumenti tog vremena, unutrašnjost je bila ugodna za njegove stanovnike. Ulazilo se kroz ulaznu kulu s malim dvorištem sve do stepeništa ograđenog željeznom ogradom koje je vodilo na prvi kat i balkon. Iz te se prostorije ulazilo u kapelicu sv. Mihajla i kuhinju s ognjištem. U kaštelu su se nalazile još tri kuhinje, [[cisterna]] u dvorištu i mnoge prostrane dvorane.
Prilaz gradu sa sjeveroistoka štitila su vrata s lančanim mostom dok su ispod dvorca bile kuće i crkva sv. Andrije koja je još uvijek tu.

[[Datoteka: Kaštel.Bakar.JPG |mini|desno|150px|&lt;center&gt;Kaštel&lt;/center&gt;]]

Kaštel je [[1775.]] godine porušen zbog jakog potresa. Stradali su gornji katovi i visoka kula sa svojim kruništem.
Naknadnim popravljanjem mu je promijenjen izgled. Izjednačavajuju se visine svih prostorija i kula. Bivaju pokrivene zajedničkim krovištem (ukupna površina od 600m²) te dvorac tako gubi slikoviti izgled.

Utvrda služi kao mjesto za proizvodnju platnenih proizvoda od [[1766.]] do [[1781.]] [[1849.]] postaje kabinet novoosnovane Nautičke škole da bi u 19. st. postala vojarnom austrijske vojske.[[1848.]] se probijaju velika kamena gradska vrata koja je dao sagraditi ban [[Josip Jelačić]] te su imenovana kao Banska vrata i još danas prkose vremenu.

===Crkve===
====Župna crkva sv. Andrije apostola====

[[Datoteka: Crkva_Sv._Andrija_s_zvonikom.Bakar.JPG |mini|lijevo|180px|&lt;center&gt; Crkva Sv. Andrije Apostola&lt;/center&gt;]]

Najveća je i najstarija crkva u Bakru. Najvjerojatnije datira iz 12. st. Razorena je potresima [[1323.]] i [[1750.]] godine. Godine [[1850.]] obnovljena je i na starim temeljima izgrađena današnja, kasnobarokna crkva, treća po veličini u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ispred crkve je izgrađen zvonik ([[1710.]]) koji je izdržao potrese i ostao neoštećen.

U građevini se nalazi devet oltara: sv. Antuna Pustinjaka, sv. Roka, sv. Trojstva, sv. Vilima, Svih Svetih, sv. Nikole, Majke Božje od Ružarija, sv. Ane i glavni oltar koji je posvećen sv. Andriji Apostolu. Ispod svetišta je kripta s 85 niša u kojima su sahranjeni bakarski uglednici.

====Crkva sv. Margarete====
Sagrađena je [[1658.]] pored bakarske luke.Glavni oltar krasi slika slovenskog slikara [[Valentin Metzinger|Valentina Metzingera]] iz [[1757.]] Do prvog svjetskog rata je imala dva zvona (jedno je javljalo građanima o izbijanju požara dok je drugo pozivalo na počinak). Nakon završetka rata, vraćeno je samo jedno.

U crkvi se nalazio i kip sv. Ivana Nepomuka koji je [[1804.]] premješten na trg ispred zgrade Magistrata.

====Crkva Majke Božje od Porta====
U vrijeme kad je crkva sv. Andrije Apostola bila u ruševinama, Crkva Majke Božje od Porta je služila kao župna crkva. Obnovljena je i posvećena [[1641.]], a iz tog vremena datira i drveni kip [[Djevica Marija|Bogorodice]] s mrtvim [[Isus]]om u krilu koji se nalazi na glavnom oltaru. [[1666.]] je produžena i proširena, a u 18. st. je uređeno i svetište kojeg je oslikao slikar [[Valter Meduni]]. 
 
* '''Crkva Sv. Križa'''
*'''Crkva sv. Katarine''' 
Postojanje crkve sv. Katarine zabilježeno je na povijesnim kartama Bakra, a njeni ostaci danas nisu vidljivi. Nalazila se u blizini Kaštela, s njegove južne strane.

===Javne zgrade===
====Magistrat====

[[Datoteka: Municipij.Bakar.JPG |mini|lijevo|160px|&lt;center&gt;Magistrat(Municipij)&lt;/center&gt;]]

Na mjestu javne zgrade Magistrat, nekada se nalazila Gospodska kuća koja je pripadala grofovima [[knezovi Zrinski|Zrinskim]]. U njoj su se nalazili uredi komorske gospoštije, a u 18. st. gradska i kotarska municipalna uprava.

Zgrada koja je izgrađena [[1564.]], obnovljena je [[1875.]] Danas se u njoj nalaze poglavarstvo Grada Bakra te turistički ured.

'''Palača Marochini – Battagliarini'''

'''Špital ili Hospicij'''– nekadšnja bolnica za zarazne bolesti 1526.

'''Plovanija''' 1514.

'''Biskupija sa starim biskupskim grbom''' 1494.
             
===Privatne kuće===
====Rimska kuća====
Rimska kuća je renesansna građevina s ložom ukrašenom voltama na prvom i drugom katu i grbom na pročelju. Nekadašnji je samostan časnih sestara, izgrađen početkom 18. stoljeća.

====Turska kuća====
Ova se oblikovno neobična građevina nalazi na istaknutom položaju gradskog trga Plačica. Donji dio je pravilnog četverokutnog oblika a gornji dio i krovna konstrukcija su u nepravilnog peterokutnog obličja te sama građevina podsjeća na turski čardak. Ne zna se tko ju je i kada sagradio.

==Obrazovanje==
*Dječji vrtić Bakar „Fiolica“
*Osnovna škola Bakar 
*[[Pomorska škola Bakar]]

==Kultura==
===Gradski muzej Bakar===
Opći – zavičajni muzej, smješten je u izgradi izgrađenoj [[1690.]] U njemu se čuvaju arheološka zbirka, arhiv kulturalno-povijesnog materijala (glagoljski natpisi), navigacijske sprave i drugi povijesno vrijedni predmeti. Nije otvoren za javnost.

=== Dom kulture ===
Dom kulture Matija Mažić

===Udruge===
'''Kulturne udruge'''
* KUD „Žažara“ Zlobin
* KUD „Sloga“ Hreljin
* KUD „Primorka“ Krasica
* KUU „Sklad“ Bakar (Muška i Ženska klapa „Sklad“, Mješoviti zbor), utemeljena 1877.&lt;ref&gt;Gapšert, Sanja: [https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/bakarski-kud-sklad-za-vikend-slavi-dan-pobjede-ali-i-svoj-145-rodendan/ „Bakarski KUD Sklad za vikend slavi Dan pobjede, ali i svoj 145. rođendan”] ''novilist.hr''. Novi list. Objavljeno 2. kolovoza 2022. Pristupljeno 4. kolovoza 2022.&lt;/ref&gt;
* KUU „Sv. Andrej“ Bakar, Dječji zbor „Ribice srebrice“
* Zabavno-glazbena udruga „Astra“ Krasica
* Ženska klapa „Mareta“ Bakar
* Dječji zbor „Praputnjarski slavići“ Praputnjak
* Klapa &quot;Škrljevo&quot; Škrljevo
* Katedra čakavskog sabora «LJubo Pavešić» Škrljevo
* KDU «Praputnjak» Praputnjak
* Klapa «Reful» Hreljin
* Udruga «Bakarska žena» Bakar
* Udruga «Škrljevska žena» Škrljevo
* Udruga «Vita» Bakar
* Društvo «Naša djeca» Bakar
* Udruga «Nemesis» Škrljevo

'''Karnevalske udruge'''
* karnevalska udruga &quot;Bakarske maškare&quot; - Bakar
* karnevalska udruga &quot;Škrljevske maškari&quot; - Škrljevo
* karnevalska udruga &quot;Čočman Express&quot; - Hreljin
* karnevalska udruga &quot;Krasica pa Rio&quot; - Krasica
* karnevalska udruga &quot;Mesopustari Praputnjaka&quot; - Praputnjak
* karnevalska udruga &quot;Kukuljanske maškare&quot; - Kukuljanovo
* karnevalska udruga &quot;Zlobinske maškare&quot; - Zlobin

'''Ostale udruge'''
* Bakarska udruga bežićno umreženih informatičkih sustava &quot;BKWIRELESS&quot;

===Margaretino ljeto===
Margaretino ljeto se održava svake godine i objedinjuje skup manifestacija kulturno – umjetničkog karaktera: koncerte, predstave kazališnih družina, čakavske večeri te susret likovnih stvaratelja.

== Šport ==

* Nogometni klub &quot;Naprijed&quot; Hreljin
* [[NK Borac Bakar|NK &quot;Borac&quot; Bakar]]
* Košarkaški klub &quot;Bakar&quot; Bakar
* Košarkaški klub &quot;Škrljevo&quot; Škrljevo
* Ženski boćarski klub &quot;Hreljin&quot; Hreljin
* Ženski boćarski klub &quot;Škrljevo&quot; Škrljevo
* Boćarski klub &quot;Škrljevo&quot; Škrljevo
* Boćarski klub &quot;Kukuljanovo&quot; Kukuljanovo
* Streljački klub &quot;Kvarner&quot; Kukuljanovo
* Malonogometni klub &quot;Vitez 1929&quot; Škrljevo
* Moto klub &quot;Škrljevo&quot; Škrljevo
* Sportsko ribolovno društvo &quot;Luben&quot; Bakar
* Kuglački klub &quot;Zlobin&quot; Zlobin
* Judoklub &quot;Samurai&quot; Bakar
* [[Ragbi klub Vilani|Ragbi klub &quot;Vilani&quot;]]

''Kvarnerska veslačka regata'' održava se u Bakru od 1958. godine.

==Zanimljivosti==
* [[Maškarani auto-rally Pariz – Bakar]] – tradicionalna i u svijetu jedinstvena karnevalska manifestacija (gdje maskirani auti i njihovi vozači putuju iz Rijeke u Bakar) koja je sastavni dio Međunarodnog riječkog karnevala, a odvija se u organizaciji Auto kluba Rijeka te pod pokroviteljstvom Turistuičke zajednice Grada Rijeke, Grada Bakra i općine [[Kostrena]]. Sama manifestacija je potaknuta nazočnošću [[Tihomir Filipović|Tihomira Filipovića]], na [[Rally Pariz-Dakar|rallyu Paris – Dakar]] [[1990.]]g&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.rijecki-karneval.hr/maskarani_autorally_pariz_bakar |title=Arhivirana kopija |access-date=3. prosinca 2019. |archive-date=3. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191203113840/https://www.rijecki-karneval.hr/maskarani_autorally_pariz_bakar |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[bakarski baškot]] – tipičan prepečeni ili svježi krušni proizvod (vrsta peciva) u obliku koluta koji su donijeli ribari iz [[Chioggia|Chioggie]]. Nekada se nosio umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, tradicionalno se umače u vino.

==Dodatni podatci==
* zaštitnik grada: [[Sveti Andrija|sv. Andrija Apostol]]
* Dan grada: [[13. srpnja]]
* do 1997. postoji kao Općina Bakar

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons        = Bakar (grad)
|commonshr      = Bakar (grad)
|commonscat     = Bakar
|commonscathr   = Bakar (grad)
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    =
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
*[http://www.bakar.hr/ Službene stranice Grada Bakra]
*[http://www.tz-bakar.hr/ Turistička zajednica Grada Bakra]
*[https://web.archive.org/web/20010204004000/http://kulturna-dobra-pgz.posluh.hr/bakar/bakar.htm Grad Bakar - INECO]
*[http://www.ind-zone.hr/hr/slobodna_zona.asp?IDGrupa=15 Industrijska zona – slobodna zona Kukuljanovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220124065719/http://www.ind-zone.hr/hr/slobodna_zona.asp?IDGrupa=15 |date=24. siječnja 2022. }}

{{Bakar}}
{{GiO PGŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Bakar (grad)| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Primorsko-goranskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Bakra| ]]</text>
      <sha1>gzxld07evyml1flyh2hb71ezzyutfzo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jakovlje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14485</id>
    <revision>
      <id>7567398</id>
      <parentid>7305377</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:22:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42545-31</username>
        <id>368342</id>
      </contributor>
      <comment>/* Obrazovanje */</comment>
      <origin>7567398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4699" sha1="ichnnq8ga55tx9ukmvgstuhmjs7n906" xml:space="preserve">{{dz|[[Jakovlje (Aleksinac, Srbija)]]|naselje u općini [[Aleksinac (općina)|Aleksinac]]}}
{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Jakovlje
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Jakovlje (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|ZGŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Sanja Borovec
|naselja          = [[#Općinska naselja|3 općinska naselja]]
|površina         = 35,7
|površina uža     = 18,6
|visina           = 
|z. širina        = 45.95
|z. dužina        = 15.86
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 3797
|stanovništvo uže = 2557
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 10297 Jakovlje
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://jakovlje.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Jakovlje''' je naseljeno mjesto i istoimena općina u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]].

== Zemljopis ==
Općinu Jakovlje sačinjavaju tri naselja:
* [[Igrišće]]
* [[Jakovlje]]
* [[Kraljev Vrh (Jakovlje)|Kraljev Vrh]]

Jakovlje se nalazi nadomak [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], od [[Zagreb]]a je udaljeno oko 30 km.

Površina općine je 35,71 [[km&amp;sup2;]]

== Stanovništvo ==
* [[1991.]]: 3819
* [[2001.]]: 3952 ([[Gustoća stanovništva]]: 111/km&amp;sup2;)

Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Jakovlje imala je 3952 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja:

* [[Igrišće]] – 669
* [[Jakovlje]] – 2.622
* [[Kraljev Vrh (Jakovlje)|Kraljev Vrh]] – 661

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Jakovlje |p1857=1705 |p1869=1981 |p1880=2197 |p1890=2484 |p1900=3074 |p1910=3328 |p1921=3438 |p1931=4034 |p1948=4434 |p1953=4466 |p1961=4098 |p1971=3778 |p1981=3735 |p1991=3819 |p2001=3952 |p2011=3930 |p2021=3797 |napomena=Nastala iz stare općine Donja Stubica. Do 1981. dio podataka sadržan je u općini Oroslavje, Krapinsko-zagorska županija. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Jakovlje |p1857=991 |p1869=1141 |p1880=1259 |p1890=1356 |p1900=1835 |p1910=2014 |p1921=2076 |p1931=2519 |p1948=2700 |p1953=2800 |p1961=2624 |p1971=2491 |p1981=2533 |p1991=2586 |p2001=2622 |p2011=2572 |p2021=2557 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Uprava ==
Poglavarstvo Općine Jakovlje:
* Načelnica općine: Sanja Borovec
* Zamjenik načelnice: Mario Hlad
članovi:
* Marijan Capek iz Jakovlja
* Matej Jozak iz Jakovlja

Članovi Općinskog vijeća s liste [[SDP]]-a i Udruge umirovljenika Općine Jakovlje su: Marijan Vrabec, Krunoslav Zorko, Ivan Bužinec i Ksenija Tomac (Štimac).

== Povijest ==
[[Datoteka:Jakovlje središte.jpg|mini|250px|Spomenik NOB-u i poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.]]
* [[Jakovlje u NOB]]

== Gospodarstvo ==
==Vatrogasna društva==
*DVD Igrišće
*DVD Jakovlje
*DVD Kraljev Vrh

== Poznate osobe ==
*[[Marko Belinić ]] - [[narodni heroj]]
*[[Ivan Krkač]] - narodni heroj
*Josip Gril - borac NOR-a
*Ivan Brcko - borac NOR-a. Rođen 1894. godine u Kraljevom Vrhu, poginuo 1944. u Zagrebu kao politički radnik NOB-a.
*Marko Šimunić - borac NOR-a. Rođen 1920. godine u Kraljevom Vrhu, poginuo 1944. godine u Ivancu kao intendant brigade &quot;Braća Radić&quot;.
*Juraj Vodopija - borac NOR-a. Rođen 13. travnja 1921. godine u Jakovlju. Poginuo 1942 u logoru Jasenovac kao član KPJ.
*[[Ivan Ferenčak]] - sudionik Oktobarske revolucije
*[[Branko Tuđen]] - novinar

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:JakovljeDvoracOrsic.jpg|mini|Dvorac Oršić u Jakovlju (trenutačno u obnovi)]]
* [[Dvorac Jakovlje]]
* [[Park skulptura Jakovlje]]

== Obrazovanje ==
*Osnovna škola Jakovlje
*Područna škola Igrišće
*Područna škola Kraljev Vrh
*Dječji vrtić &quot;Naše sunčeko&quot;

== Kultura ==
*Folklorni ansambl &quot;Kosta&quot;, Kraljev Vrh
*KUD Igrišće&lt;ref&gt;[http://www.jakovlje.hr/?page=udruge Udruge građana]&lt;/ref&gt;

== Šport ==
*NK Dinamo-Jakovlje
*NK Igrišće
*NK VRH
*Sportsko ribolovno društvo &quot;Som&quot;
*Sportski moto klub &quot;Jakovlje&quot;
*&quot;Tuning Garage Prijatelj Na2&quot;
*Taekwondo klub Jakovlje
*Lovačka udruga &quot;Vepar&quot; Jakovlje

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Jakovlje
|commonscathr   = Jakovlje
}}

{{Mrva-općina}}
{{Naselja u sastavu Općine Jakovlje}}
{{GiO ZgŽ}}

[[Kategorija:Općine u Zagrebačkoj županiji]]</text>
      <sha1>ichnnq8ga55tx9ukmvgstuhmjs7n906</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Stubica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14516</id>
    <revision>
      <id>7567430</id>
      <parentid>7305746</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:49:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42455-60</username>
        <id>368345</id>
      </contributor>
      <comment>izmjena politike</comment>
      <origin>7567430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5519" sha1="63to4tgwch774gkpqv6fukr60687hh9" xml:space="preserve">{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Gornja Stubica
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Gornja Stubica (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|KZŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Matija Lešković
|naselja          = [[#Općinska naselja|20 općinskih naselja]]
|površina         = 48,7
|površina uža     = 2,5
|visina           = 
|z. širina        = 45.96
|z. dužina        = 16.03
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 4622
|stanovništvo uže = 747
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 49245 Gornja Stubica
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://gornjastubica.hr/}}
|bilješke         = 
}}
[[Datoteka:Dvorac orsic.JPG|mini|275px|[[Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici|Dvorac Oršić]]]]
[[Datoteka:Gupceva lipa.JPG|mini|275px|[[Gupčeva lipa]]]]
'''Gornja Stubica''' je naseljeno mjesto i istoimena [[općina]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Pripada [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Općina Gornja Stubica prostire se u pojasu od doline rijeke Krapine do vrhova [[Medvednica|Medvednice]]. Najnaseljenija su područja u središnjem dijelu općine. Graniči na istoku s [[Marija Bistrica|Općinom Marijom Bistricom]], na sjeveroistoku s [[Zlatar Bistrica|Općinom Zlatar Bistricom]], na zapadu s [[Donja Stubica|Gradom Donja Stubica]], na sjeveru s [[Bedekovčina|Općinom Bedekovčinom]], te na jugu s [[Zagreb|Gradom Zagrebom]], točnije s [[Sesvete|gradskom četvrti Sesvete]]. Tu se u dolini sastaju potoci koji se slijevaju s Medvednice: Slani potok, Piškorica i Burnjak.

== Stanovništvo ==

Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Gornja Stubica imala je 5726 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:

* [[Banšćica]] – 216
* [[Brezje (Gornja Stubica)|Brezje]] – 250
* [[Dobri Zdenci]] – 163
* [[Dubovec]] – 408
* [[Gornja Stubica]] – 862
* [[Gusakovec]] – 229
* [[Hum Stubički]] – 607
* [[Jakšinec]] – 309
* [[Karivaroš]] – 361
* [[Modrovec]] – 374
* [[Orehova Gorica]] – 72
* [[Pasanska Gorica]] – 166
* [[Repićevo Selo]] – 40
* [[Samci]] – 276
* [[Sekirevo Selo]] – 45
* [[Slani Potok]] – 410
* [[Sveti Matej (Gornja Stubica)|Sveti Matej]] – 631
* [[Šagudovec]] – 232
* [[Vinterovec]] – 48
* [[Volavec]] – 27

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Gornja Stubica |p1857=4269 |p1869=4715 |p1880=5567 |p1890=6569 |p1900=7144 |p1910=7578 |p1921=7368 |p1931=7969 |p1948=8318 |p1953=8338 |p1961=7927 |p1971=7056 |p1981=6323 |p1991=6104 |p2001=5726 |p2011=5284 |p2021=4622 |napomena=Nastala iz stare općine Donja Stubica. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka za grad Donju Stubicu. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gornja Stubica |p1857=5 |p1869=19 |p1880=19 |p1890=34 |p1900=42 |p1910=83 |p1921=66 |p1931=61 |p1948=52 |p1953=66 |p1961=62 |p1971=532 |p1981=618 |p1991=846 |p2001=862 |p2011=831 |p2021=747 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Uprava ==
* Načelnik: Jasmin Krizmanić
* Predsjednik Općinskog Vijeća: Goran Klanjčić

== Povijest ==

== Gospodarstvo ==

== Poznate osobe ==
* [[Matija Gubec|Ambroz Matija Gubec]], (umro 15. veljače 1573.) je bio hrvatski seljak i vođa [[Seljačka buna|Seljačke bune]] u Hrvatskoj i Sloveniji.
* [[Rudolf Perešin]], hrvatski vojni pilot, rođen je 25. ožujka 1958. godine u Jakšincu, u Općini Gornja Stubica.

* [[Marijan Karabin]], hrvatski pjesnik

== Spomenici i znamenitosti ==

* [[Spomenik Seljačkoj buni|Spomenik Matije Gupca]]
* [[Spomen-park Rudolfu Perešinu]]
* [[Dvorac Oršić (Gornja Stubica)|Dvorac Oršić]]
* [[Gupčeva lipa]]
* [[Crkva Sv. Jurja (Gornja Stubica)|Crkva Sv. Jurja]]

== Obrazovanje ==

*Osnovna škola Matije Gupca
** Područna škola Dubovec
** Područna škola Sveti Matej
** Područna škola Dobri zdenci
** Područna škola Hum Stubički

== Kultura ==
* KUD &quot;Matija Gubec&quot;
* Udruga &quot;Prava nota&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.udruga-prava-nota.bloger.hr/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20111026154145/http://www.udruga-prava-nota.bloger.hr/ |archive-date=26. listopada 2011. |access-date=26. prosinca 2010.}}&lt;/ref&gt;
* Udruga &quot;Sv. Juraj&quot;
* Manifestacija [[Susreti za Rudija]], od 2008., posvećene [[Rudolf Perešin|Rudolfu Perešinu]]&lt;ref&gt;zg-mag: [https://zg-magazin.com.hr/vracen-mig-21-rudija-peresina/ ''Vraćen MiG 21 Rudija Perešina''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190509220603/https://zg-magazin.com.hr/vracen-mig-21-rudija-peresina/ |date=9. svibnja 2019. }}, ZG-magazin. 7. svibnja 2019. Pristupljeno 9. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
* Nogomet
** [[NK Matija Gubec Gornja Stubica]]

*Atletika
**Triatlon + Atletski klub Rudolf Perešin

*Borilački športovi
**Društvo za borilačke sportove Puntar

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [https://gornjastubica.hr/ Službene stranice]

{{Mrva-općina}}
{{GiO KZŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Gornja Stubica}}
[[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]
[[Kategorija:Gornja Stubica| ]]</text>
      <sha1>63to4tgwch774gkpqv6fukr60687hh9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Babina Greda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14833</id>
    <revision>
      <id>7567437</id>
      <parentid>7483943</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:16:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11756" sha1="o6cck9kmr3owcqkjzsv2uem2n6sbpla" xml:space="preserve">{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Babina Greda
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Babina Greda (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Josip Krnić ([[SDP]])
|naselja          = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]]
|površina         = 79,5
|površina uža     = 79,5
|visina           = 
|z. širina        = 45.117
|z. dužina        = 18.536
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 2762
|stanovništvo uže = 2762
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32276 Babina Greda
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://babinagreda.hr/}}
|bilješke         = 
}}
[[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]]
'''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini.

==Naziv==
Dobila je [[ime]] prema [[praindoeuropski jezik|praindoeuropskom]] korijenu *bab – u značenju [[kamen]], [[stijena]] odnosno kao oznaka gomile, hrpe kamenja i sl.&lt;ref&gt;[https://www.glasgrada.hr/wp-content/uploads/2019/01/720Z.pdf glasgrada.hr]&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]&lt;/ref&gt; stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi.

;narodnosni sastav (2011.)
* [[Hrvati]] – 3546 
* [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4
* [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1
* [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2
* [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7
* [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1
* ostali – 6
* nepoznato – 1

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Uprava ==
[[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]]
Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2).

== Povijest ==
Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka, preseljeno je na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”).

== Gospodarstvo ==
U mjestu djeluju Poljoprivredno–prerađivačka braniteljska zadruga „Babogredski feniks”&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://ppbzbabogredskifeniks.hr/ |title=PPBZ Babogredski feniks |access-date=22. lipnja 2018. |archive-date=20. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220082550/http://ppbzbabogredskifeniks.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i Konjogojstvena udruga „Babina Greda”.&lt;ref&gt;[http://konji-bijelci.hr/ konji-bijelci.hr]&lt;/ref&gt;

U Babinoj Gredi gradi se [[tvornica]] autodijelova u vrijednosti od 10 [[milijun]]a [[euro|eura]]. Tvrtka Intermetal započet će s proizvodnjom autodijelova u kojoj će biti zaposleno oko 100 radnika. Do kraja rujna planiran je svršetak izgradnje pogona površine 5500 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Autodijelovi će se proizvoditi za grupaciju TMD iz [[Gradačac|Gradačca]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&amp;id=2096653&amp;index_ref=read_more_m |title=Otvara se tvornica autodijelova u Babinoj Gredi vrijedna deset milijuna eura |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |date=28. lipnja 2019. |accessdate=28. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://novac.jutarnji.hr/specijali/ia/u-malom-slavonskom-mjestu-gradi-se-nova-tvornica-autodijelova-zaposlit-cemo-stotine/9055769/ U malom slavonskom mjestu gradi se nova tvornica autodijelova: 'Zaposlit ćemo stotine'], pristupljeno 4. srpnja 2019.&lt;/ref&gt;

Razvoj industrije Babinoj Gredi potaknula je tvrtka Uni Viridas iz [[Zagreb]]a, koja je u industrijskoj zoni „Tečine” sagradila kogeneracijski pogon na šumsku biomasu kapaciteta 9,7 [[MW]], vrijedan 50 [[milijun]]a [[euro|eura]], što je bila najveće ulaganje vrste ''„greenfield”'' u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://net.hr/danas/novac/u-slavoniji-se-gradi-10-milijuna-eura-vrijedna-tvornica-otvara-se-oko-100-radnih-mjesta-s-dobrim-i-redovitim-primanjima/ |title=U Slavoniji se gradi 10 milijuna eura vrijedna tvornica: Otvara se oko 100 radnih mjesta, s dobrim i redovitim primanjima'' |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N|Net.hr]], [[Hrvatski internetski portali#D|Danas.hr]] |date=28. lipnja 2019. |accessdate=28. lipnja 2019. |archive-date=28. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628205910/https://net.hr/danas/novac/u-slavoniji-se-gradi-10-milijuna-eura-vrijedna-tvornica-otvara-se-oko-100-radnih-mjesta-s-dobrim-i-redovitim-primanjima/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]]
* [[Mijat Stojanović]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; – učitelj i prosvjetitelj
* [[Ana Verić]] – slikarica
* [[Stjepan Baurlein]]&lt;ref&gt;[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]&lt;/ref&gt; – [[biskup]] đakovački i srijemski
* [[Franjo Verić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&amp;lang=hr&amp;print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&amp;lang=hr&amp;print=true |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH
* [[Franjo Babić]]&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon]&lt;/ref&gt; – pisac i novinar
* [[Andrija Knežević]]&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon]&lt;/ref&gt; –  učitelj i školski nadzornik
* [[Marijan Vuković]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&amp;searchById=30&amp;xm0=1&amp;spid0=10&amp;spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&amp;xm0=1&amp;spid0=10&amp;spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; –  učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac
* [[Andrija Stojanović]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; – etnolog
* [[Đuro Kopić]]&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon]&lt;/ref&gt; – veterinar
* [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike
* [[Ilija Babić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}&lt;/ref&gt; – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja
* [[Željko Huber]]&lt;ref&gt;[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]&lt;/ref&gt; – istaknuti privrednik, političar i sportaš
* [[Josip Biškić]] – nogometaš
* [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]&lt;ref&gt;[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]&lt;/ref&gt; –  arhivist i pjesnik
* [[Jakša Kopić]]&lt;ref&gt;[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]&lt;/ref&gt; –  publicist
* [[Karl Lovetto]]&lt;ref&gt;[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]&lt;/ref&gt; –  general

== Obrazovanje ==
* Osnovna škola „Mijat Stojanović”&lt;ref&gt;*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
* Općinska narodna knjižnica Babina Greda&lt;ref&gt;[http://knjiznice.nsk.hr/babina-greda Knjižnice – Babina greda] NSK&lt;/ref&gt;
* Čitaoničko društvo „Seljačka sloga”&lt;ref&gt;[http://seljackasloga.hr/ Seljačka sloga]&lt;/ref&gt;
* KUD Mijat Stojanović – Babina Greda

Mjesna konjogojstvena&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://https/ |title=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=8. prosinca 2025. |archive-date=11. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130711041720/http://https/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; udruga održava kulturno-gospodarsku priredbu „Konji bijelci”, s natjecanjima konjogojaca i ophodom svatovskih zprega.&lt;ref&gt;[https://vusz.hr/43-manifestacija-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ 43. manifestacija „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi] vusz.hr, Vukovarsko-srijemska županija, objavljeno 9. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
* [[NK Šokadija Babina Greda]]
* [[Šah]]ovski klub „Šokadija Babina Greda”
* [[Stolni tenis|Stolnoteniski]] klub „Šokadija”

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine]
* [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević]

{{Babina Greda}}
{{GiO VSŽ}}

[[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]</text>
      <sha1>o6cck9kmr3owcqkjzsv2uem2n6sbpla</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15991</id>
    <revision>
      <id>7567127</id>
      <parentid>7516788</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:33:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44863" sha1="mls1aycondxsyy1crmziofndi7jst1o" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Sarajevo
| ime_genitiv = Sarajeva
| izvorno_ime = 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| kolaž  = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/4/2/4
| image1                 = Sarajevo City Panorama.JPG
| image2                 = JesusesHearthCathedral.jpg
| image3                 = Sarajevo ortodox church.JPG
| image4                 = Sarajevo gazi husrev bey mausoleum IMG 1279.JPG
| image5                 = Sebilj, Sarajevo.jpg
| image6                 = Latin (Princip) Bridge on Miljacka River.jpg
| image7                 = Academy of fine art and Festina lente.jpg
| image8                 = Sarajevo City Hall 01.jpg
| image9                 = National Museum of BiH Aerial.JPG
| image10                = Vječna vatra, Sarajevo (by Pudelek).JPG
}}
| opis_kolaža             = Od vrha, s lijeva na desno: Pogled na Sarajevo s [[Bijela tabija|Bijele tabije]], [[Katedrala Srca Isusova]], [[Saborna crkva u Sarajevu]], [[Gazi Husrev-beg]]ovo turbe, [[Sebilj]], [[Latinska ćuprija]] na [[Miljacka|Miljackoj]], [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademija likovnih umjetnosti]], [[Gradska vijećnica u Sarajevu|Vijećnica]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]], [[Vječna vatra u Sarajevu|Vječna vatra]]
| slika_zastava                =Flag of Sarajevo.svg
| slika_zastava_veličina       =110px
| slika_grb                    =Coat of arms of Sarajevo.svg
| slika_grb_veličina           =70px
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| veličina_karte1 =300px
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =BiH

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =43
| širina-minute    =52
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =25
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{Z+X|BIH}}
| lokacija1_ime  =[[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info =[[Slika: Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|23px]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  =[[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županija]]
| lokacija2_info ={{Z+X|SAŽ}}
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[15. stoljeće]]
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            = [[Isa-beg Ishaković]]
| nazvan_po          =[[Perzijski jezik|perzijski]] ''sarāy'', „palača”

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Dodatak:Popis sarajevskih gradonačelnika|Gradonačelnik]]
| ime_vođe       = [[Samir Avdić]] ([[Narod i pravda|NiP]])
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =560,66 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref&gt;[https://fzs.ba/wp-content/uploads/2021/07/kanton-sarajevo.pdf Kanton Sarajevo u brojkama]. Federalni zavod za statistiku Bosne i Hercegovine. str. 7. Pristupljeno 19. veljače 2024.&lt;/ref&gt; &lt;!--Urbanoj/užoj površini pribrojene površine četiri općine grada Sarajeva. Ne znam zašto nemamo parametar za površinu grada samog.--&gt;

| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 419,16 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_šira     = 3350 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =500 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 275.524
| stanovništvo_uže          = 419.957
| stanovništvo_uže_gustoća  = 1.000 stan./km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo_šire         = 555.210
| stanovništvo_šire_gustoća = 1.000 stan./km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo_prazno1_ime  = Okolica
| stanovništvo_prazno1      =279.686
| stanovništvo_prazno2_ime     =Procjena grad (2019.)
| stanovništvo_prazno2         =274.879
| vremenska_zona     =srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =71000
| pozivni_broj       =+387 (0)33
| gradovi_prijatelji =Zagreb, Salt Lake City, Kairo, Dubrovnik, Konya, Al Ahmedi, Novi Pazar, Vukovar, Bad Ischl, Hirošima, Moskva, Beograd, Sofija, Kijev, Rim, Grad Annapolis, Bar i Kotor

| prazno_ime   =Dan grada
| prazno_info  =[[6. travnja]]
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =
| web_stranica =[http://www.sarajevo.ba/ sarajevo.ba]
| bilješke =
}}
'''Sarajevo''', staroga hrvatskog naziva ''[[Vrhbosna]],''&lt;ref&gt;[[Andrija Nikić|Nikić, Andrija]]. 2002. ''Katolici u Sarajevu do 1918.'', Franjevačka knjižnica i arhiv, Mostar, {{ISBN|9958-653-00-31}}, str. 9. {{COBISS.BH|id=22842669}} {{Citat|Poneki dijelovi hrvatske narodne povijesti stoje i dandanas neobrađeni. Zanimljivo je da među njima ima i takvih koji spadaju u najsvjetlije stranice naše prošlosti. Među takve spada i Vrhbosna - sjedište biskupije, kolijevka današnjeg Sarajeva, sarajevskog kraja koji obuhvaća prostrano područje.|str. 9.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vego, Marko. 1982. ''Postanak srednjovjekovne bosanske države'', Svjetlost, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, str. 72.
{{Citat|Osmanski (turski) kadija naziva se vrhbosanski 27. aprila 1479. godine, nikako sarajevski ili hodidjedski. Zato zaključujem da se još i tada staro ime Vrhbosna upotrebljavalo umjesto Sarajevo.|str. 72.}}&lt;/ref&gt; [[Glavni grad|glavni]] je i najveći grad [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se na rijeci [[Miljacka|Miljacki]], desnom pritoku [[Bosna (rijeka)|Bosne]], u istočnom dijelu [[sarajevsko-zenička kotlina|sarajevsko-zeničke kotline]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u gradu Sarajevu je živjelo {{n|275 524}} stanovnika, a prema procjeni iz lipnja 2019., taj broj smanjen je na {{n|274 879}} stanovnika. [[Metropolitansko područje Sarajeva|Šire područje grada]] okuplja više od pola milijuna stanovnika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/K2_H_E.pdf |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest i materinji jezik |author=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |year=2019 |work=popis.gov.ba |language=hrvatski |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |accessdate=2020-08-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2020/06/KS_2020.pdf |title=Kanton Sarajevo u brojkama - 2020 |author=Federalni zavod za statistiku FBiH |date=Srpanj 2020. |work=fzs.ba |language=bošnjački|publisher=Federalni zavod za statistiku FBiH |accessdate=2020-08-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200629153653/http://fzs.ba/wp-content/uploads/2020/06/KS_2020.pdf |archivedate=29. lipnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

Grad je poznat po kulturnoj i vjerskoj raznolikosti, koja uključuju pripadnike [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], [[Islam u Bosni i Hercegovini|islama]], [[Pravoslavna Crkva|pravoslavlja]] i [[Judaizam|judaizma]]. Zbog svoje duge i bogate povijesti i pripadnosti, vjerskih i kulturnih raznolikosti, Sarajevo se ponekad naziva »Jeruzalem Europe«.&lt;ref name=&quot;PN&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://poslovnenovine.ba/2023/01/11/sarajevo-ili-evropski-jerusalem-grad-duge-tradicije/ |title=Sarajevo ili “evropski Jerusalem” – grad duge tradicije |author=Alena Ahmetspahić - Fočo |date=11. siječnja 2023. |language=bošnjački |publisher=Poslovne novine|accessdate=8. listopada 2025.}}&lt;/ref&gt;

Iako postoje dokazi o postojanju ljudskog naselja na tom području još od prapovijesti, moderni grad nastao je u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] kao [[Osmansko Carstvo|osmansko]] uporište, kada se carstvo proširilo Europom. Godine [[1895.]], to je bio prvi grad u Europi i drugi grad u svijetu koji je imao mrežu električnog tramvaja koja prolazi kroz grad, nakon [[San Francisco, Kalifornija|San Francisca]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Prvi električni tramvaj u Sarajevu|url=https://historija.ba/d/88-prvi-elektricni-tramvaj-u-sarajevu|access-date=2022-08-21|website=Historija.ba}}&lt;/ref&gt; Grad je [[1914.]] bio mjesto atentata na nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franza Ferdinanda]] koji je izvršio lokalni aktivist [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]], [[Gavrilo Princip]], ubojstvo koje je izazvalo [[Prvi svjetski rat]]. To je rezultiralo krajem [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austro-ugarske vladavine u Bosni]] i stvaranjem [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].

Kasnije, nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], područje je došlo pod kontrolu [[SFRJ|komunističke Jugoslavije]]. Kako je Sarajevo proglašeno glavnim gradom [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], njegovo stanovništvo i poduzeća brzo su se širili, uz izgradnju i gospodarski razvoj.

Godine [[1984.]] grad je bio domaćin [[XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.|Zimskih olimpijskih igara]]. Izbijanjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], grad je pretrpio [[Opsada Sarajeva|opsadu]] dugu 1425 dana, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996., koliko su srpske snage grad držale pod opsadom uz počinjenje niza [[ratni zločin|ratnih zločina]] nad sarajevskim civilima.

Uz nastavak poslijeratne obnove, Sarajevo je najbrže rastući grad u Bosni i Hercegovini. U prosincu 2009. ''Lonely Planet'' preporučio je Sarajevo kao jedan od deset najboljih gradova koje treba posjetiti u 2010.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20101010052209/http://www.news.com.au/travel/galleries/gallery-e6frflw0-1225794915428?page=2 Lonely Planet's Top 10 Cities 2010] news.com.au&lt;/ref&gt; Sarajevo je 2011. godine bilo nominirano za Europsku prijestolnicu kulture 2014. godine. Odabran je za domaćina [[Olimpijski festival europske mladeži|Olimpijskoga festivala europske mladeži]]. Osim toga, u listopadu 2019. Sarajevo je proglašeno [[UNESCO]]-vim kreativnim gradom te kao jedan od osamnaest svjetskih gradova filma.{{ni}}

== Porijeko imena ==
Ime Sarajevo potječe od turske imenice '''saray''', što znači 'palača' ili 'kuća' (od [[Perzijski jezik|perzijskog]] ''sarāy'', سرای, istog značenja). U [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]], dodatak ''-evo'' može označavati posvojnu imenicu, čime ime Sarajevo postaje 'grad palače'.

Prvi put se ime Sarajevo spominje u pismu [[Firuz-beg|Firuz-bega]] iz [[1507.]] godine. Službeno ime tijekom 400 godina osmanske vladavine bilo je '''Saraybosna''' ('Palača Bosne'), što je ostalo ime grada na [[Turski jezik|turskom jeziku]].

Sarajevo ima mnogo nadimaka. Najraniji je '''Šeher''', izraz koji je [[Ishak-beg Hranušić|Isa-beg Ishaković]] koristio za opis grada koji je namjeravao sagraditi, što je turski za 'grad' (''şehir''), a dolazi od perzijskog ''shah''r (شهر, što znači 'grad').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=SIGURNO ZNATE KAKO JE SARAJEVO DOBILO IME: A da li znate kako je grad nazvao njegov osnivač Isa beg Ishaković?|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/75468/sigurno_znate_kako_je_sarajevo_dobilo_ime_a_da_li_znate_kako_je_grad_nazvao_njegov_osnivach_isa_beg_ishakovic.html|access-date=2022-08-21|website=slobodna-bosna.ba}}&lt;/ref&gt; Kako se Sarajevo razvijalo, brojni nadimci dolazili su iz usporedbi s drugim gradovima u islamskom svijetu, tj. »[[Damask]] sjevera«&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/razno/interesante-price-iz-historije-znate-li-kako-su-glavni-gradovi-bivse-jugoslavije-dobili-imena/ |title=Interesante priče iz historije: Znate li kako su glavni gradovi bivše Jugoslavije dobili imena? |date=7. studenoga 2022. |language=bošnjački |publisher=Mreža mira|accessdate=8. listopada 2025.}}&lt;/ref&gt; i »europski [[Jeruzalem]]«.&lt;ref name=&quot;PN&quot;/&gt;

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Sarajeva}}

[[Datoteka:Sarajevo topographic map.svg|lijevo|mini|Topografska karta Sarajeva i okolice]]
[[Datoteka:Sarajevo SPOT 1050.jpg|lijevo|mini|Satelitska snimka Sarajeva i okolice]]
Sarajevo je smješteno u središnjoj Bosni i Hercegovini. Obuhvaća više reljefnih tipova: ravnicu u jugozapadnom dijelu grada, blago brežuljkasto zemljište, te visoke planinske predjele. Nadmorska visina se kreće od blizu 500 metara u središtu [[Grad Sarajevo|Sarajeva]] do više od 2000 metara u [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]]. Rijeke i manji vodotoci u Sarajevu su: [[Miljacka]], [[Bosna]],  [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] i [[Zujevina]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081027172406/http://www.geocities.com/avdagic2000/geografija.html#Vodoprivreda Vodotokovi]&lt;/ref&gt;

===Klima===
Klima u Sarajevu varira od [[umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalne]] do oštre planinske. Prosječna godišnja temperatura iznosi 9,5&amp;nbsp;°C, a prosječna količina oborina je oko 900 mm. Najtopliji mjesec je kolovoz, a najhladniji siječanj. Najviše oborina je rujnu, dok je najmanje u siječnju i ožujku.

Najniža zabilježena temperatura je –26,4&amp;nbsp;°C (24. siječnja 1942.), a najviša 40&amp;nbsp;°C (19. kolovoza 1946.)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=69 |title=Klima na sarajevo.ba |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402170410/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=69 |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=26. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Sarajeva}}

Povijest Sarajeva u velikoj je mjeri uvjetovana zemljopisnim položajem grada. Plodna ravnica uz obale rijeka Miljacke, Željeznice, Bosne i pritoka, okružena s tri strane visokim i do modernih vremena praktično neprohodnim planinama, bila je idealno mjesto za formiranje utvrđenih naselja, što je u nekim razdobljima bilo itekako bitno.  

Fortifikacijski, obrambeni objekti i naselja oko njih nastajali su na obroncima tih planina, što potvrđuju i arheološki nalazi iz neolita, brončanog i željeznog doba. Najznačajniji su pronađeni na lokalitetima Debelo brdo&lt;ref&gt;[http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2550 Arheološki lokalitet Debelo brdo ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; i Butmir. 

U srednjem vijeku formiraju se, uz postojeća, i naselja u samoj dolini, sa svrhom brže i učinkovitije trgovine. U tom je smislu veoma važna uloga dubrovačkih trgovaca, odnosno pogodnosti koje je za obje strane donio trgovački sporazum s ondašnjim Dubrovnikom. 

Biskup Ponza je [[1238.]] godine sagradio u mjestu Brdu kod [[Vrhbosna|Vrhbosne]] [[Katedrala sv. Petra i Pavla u Sarajevu|katedralu sv. Petra i Pavla]] i uz katedralu [[kaptol]]. Time je naselje na mjestu današnjeg Sarajeva tri stoljeća prije osmanlijske okupacije dobio ime Vrhbosanje. Iz tih vremena datira kamen s ugraviranim natpisom: 'Beati Petri in Verb(osna)&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.hkd-napredak-mostar.ba/naslovnica/10-priopcenja/278-predsjednica-hrvatskog-naroda.html HKD Napredak Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151120082648/http://www.hkd-napredak-mostar.ba/naslovnica/10-priopcenja/278-predsjednica-hrvatskog-naroda.html |date=20. studenoga 2015. }} fra Andrija Nikić: Predsjednica RH i hrvatskog naroda!, Mostar, 11. rujna 2015. (pristupljeno 19. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt; Utvrda [[Vrhbosna (utvrda)|Vrhbosna]] spominje se 1379. godine. Župa istog imena spominje se 1415. godine.&lt;ref&gt;[http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1613/reportaze/od-vrhbosne-do-vranduka-vrata-bosne Svjetlo riječi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151120075710/http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/1613/reportaze/od-vrhbosne-do-vranduka-vrata-bosne |date=20. studenoga 2015. }} Dubravko Lovrenović: Od Vrhbosne do Vranduka – „Vrata Bosne“, 29. srpnja 2014.  (pristupljeno 19. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt;

Tijekom osvajačkih pohoda u 15. stoljeću, [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[Turci]] zauzimaju Bosnu i Hercegovinu. [[Isa-beg Isaković]] na ozemlju srednjovjekovnog grada Vrhbosne (Vrhbosanja) i okolnih sela podiže prvu džamiju, gradi rezidencijalni objekt i most, odnosno stvara jezgru oko koje će u idućim stoljećima nastati veliki osmanski grad.

U Sarajevu se spominje franjevačka župa još u 16. stoljeću, kad su zabilježeni progoni između 1521. i 1524. god. u kojima su ubijeni franjevci. Župom su upravljali iz [[franjevački samostan u Visokom|visočkog samostana]] sve dok nije napušten koncem 17. stoljeća. Od tada brigu o župi vode kreševski franjevci. Sredinom ovog stoljeća ovdašnji su katolici mahom hrvatski kolonisti iz [[Dubrovnik]]a, naseljeni u [[Latinluk|latinskoj]] mahali (četvrti).&lt;ref name=&quot;FPBS-Bistrik&quot;&gt;[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/zabava/51.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160825182012/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/zabava/51.html |date=25. kolovoza 2016. }} ''Sarajevo / Bistrik – samostan sv. Ante'' (pristupljeno 23. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt; Većinom su to bili trgovci, a i ostali stanovnici ove mahale bili su uglavnom katolici.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/u-telefonskom-imeniku-prezime-hrvat-u-vecini-je-bosnjacko-dok-je-bosnjak-hrvatsko-918653 Večernji list] Zlatko Tulić: ''U telefonskom imeniku prezime Hrvat u većini je bošnjačko, dok je Bošnjak hrvatsko'', 2. veljače 2014.  (pristupljeno 23. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt; Imali su [[crkva Bezgrješnog začeća BDM u Sarajevu|crkvu Bezgrješnog začeća]]. Prodor [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] do Sarajeva 1697. godine bio je koban. Crkva je izgorjela, a katolici su većinom napustili grad. Broj katolika polako raste tijekom 18. stoljeća, ali početkom 19. stoljeća broj opet opada. Porast bilježe nakon austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja]].&lt;ref name=&quot;FPBS-Bistrik&quot;/&gt;
Latinska je četvrt ostavila trag u imenu mosta ''[[Latinska ćuprija|Latinske ćuprije]]'', jednog od najstarijih sarajevskih mostova.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.avaz.ba/clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk?url=clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk Dnevni avaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003175847/http://www.avaz.ba/clanak/145236/most-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk?url=clanak%2F145236%2Fmost-nazvan-po-obliznjoj-katolickoj-mahali-latinluk |date=3. listopada 2016. }} A. Nalo: ''Most nazvan po obližnjoj katoličkoj mahali Latinluk '', 9. studenoga 2014.  (pristupljeno 23. srpnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], [[Austro-Ugarska]] dobiva mandat za preuzimanje uprave nad Bosnom i Hercegovinom. [[Austro-Ugarska]] zauzela je Sarajevo 19. kolovoza 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=161.}}&lt;/ref&gt; Austro-Ugarska formirala je upravu koja će potrajati sve do okončanja Prvog svjetskog rata. 

Veliki požar zahvatio je Sarajevo 1879. godine.&lt;ref name=&quot;FPBS-Bistrik&quot;/&gt; U Sarajevu je 1914. [[Atentat na Franju Ferdinanda|ubijen]] austrougarski [[prijestolonasljednik]] [[Franz Ferdinand]] i njegova supruga Sophie što je uzrokovalo [[Prvi svjetski rat]]. 

U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] Sarajevo je bilo glavni grad [[Drinska banovina|Drinske banovine]]. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], Sarajevo je bilo upravo sjedište Velike župe Vrhbosne.

Dana 24. siječnja 1942. izmjerena je najniža temperatura u Sarajevu ikad: –26,4 Celzijeva stupnja.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Dana [[28. lipnja]] [[1941.]] donesena je Naredba o nazivu sjedišta Velike župe Vrhbosna, po kojoj se ime grada iz Sarajevo mijenja u '''Sarajvo'''. Hrvatski državni ured za jezik kasnije se negativno izrazio o ovoj promjeni te se sam naziv i nije toliko ustalio.{{sfn|Samardžija|2003|p=427}} 

Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad se ubrzano industrijalizirao i širio s izgradnjom novih stambenih naselja na zapadu i sjeveru. U Sarajevu su 1984. održane [[XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.|14. Zimske olimpijske igre]]

Od [[1992.]] do [[1995.]] godine, tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], grad je bio pod [[Opsada Sarajeva|najdužom opsadom u povijesti suvremenog ratovanja]], za vrijeme koje je uslijed srpskih ratnih djelovanja, terora i ratnih zločina oko 12.000 ljudi izgubilo živote, a još oko 50.000 je ranjeno.

[[Koncert U2 u Sarajevu]] dogodio se [[23. rujna]] [[1997.]], kada je [[Irska|irski]] [[rock]] [[glazbeni sastavi|sastav]] [[U2]] nastupio na [[Stadion „Asim Ferhatović Hase”|stadionu Koševo]], u sklopu PopMart turneje. Oni su bili prvi veliki glazbenici, koji su održali koncert u gradu nakon završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1995. Otprilike 45,000 ljudi nazočilo je koncertu.&lt;ref&gt;Mueller, Andrew (26. rujna 1997).. &quot;U2 in Sarajevo: Part 1 – The Stage is Set&quot;. The Independent.&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Sarajevo}}
{{div col|cols = 3}}
* [[Jala Brat]], bosanskohercegovački pjevač  
* [[Goran Bregović]], bosanskohercegovački glazbenik
* [[Branko Crvenkovski]], makedonski predsjednik
* [[Nedeljko Čabrinović]], sudionik [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]]
* [[Saša Čađo]], srpska košarkašica
* [[Zdravko Čolić]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Predrag Danilović]], srpski košarkaš
* [[Deen (pjevač)|Deen]], bosanskohercegovački pjevač 
* [[Dragan Đokanović]], bosanskohercegovački političar
* [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Damir Džumhur]], bosanskohercegovački tenisač 
* [[David Elazar]], izraelski general i načelnik generalštaba [[Izraelske obrambene snage|Izraelskih obrambenih snaga]]
* [[Bekim Fehmiu]], albanski glumac
* [[Zlata Filipović]], hrvatska spisateljica
* [[Faruk Hadžibegić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Aleksandar Hemon]], američko-bosanskohercegovački pisac
* [[Bakir Izetbegović]], član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
* [[Miljenko Jergović]], hrvatski pisac
* [[Josip Katalinski]], bosanskohercegovački nogometaš 
* [[Željko Komšić]], član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[Momčilo Krajišnik]], član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[Emir Kusturica]], srpski filmski redatelj
* [[Dalal Midhat-Talakić]], bosanskohercegovačka pjevačica
* [[Haris Medunjanin]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Dino Merlin]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Ivana Miličević]], američko-hrvatska glumica
* [[Tomo Miličević]], američko-hrvatski glazbenik
* [[Kemal Monteno]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Ivica Osim]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[Vladimir Petković]], hrvatsko-švicarski nogometaš i trener
* [[Vladimir Prelog]], hrvatsko-švicarski kemičar i nobelovac
* [[Haris Silajdžić]], član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[Ivan Sokolov]], bosanskohercegovački-nizozemski šahist
* [[Mario Stanić]], hrvatski nogometaš
* [[Jadranka Stojaković]], srpska pjevačica
* [[Vojislav Šešelj]], srpski političar i ratni zločinac
* [[Boris Tadić]], srpski predsjednik
* [[Zlatko Vujović]], hrvatski nogometaš
* [[Ervin Zukanović]], bosanskohercegovački nogometaš 
* [[Denis Zvizdić]], bosanskohercegovački političar 
* [[Jasmila Žbanić]], bosanskohercegovačka redateljica
{{div col end}}

== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Sarajeva}}
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Sarajevo}}

Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva 2013. godine]], Grad Sarajevo ima 275.524 stanovnika, od toga 271.194 stanovnika u naseljenom mjestu Sarajevo.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|author=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|year=2019|title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest i materinji jezik|url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/K2_H_E.pdf|accessdate=2020-08-28|work=popis.gov.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|language=hrvatski}}&lt;/ref&gt;

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo Grada Sarajeva'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|259.470 (49,23%) 
|189.139 (42,16%)
|161.088 (44,81%)
|-
|'''Srbi'''
|157.143 (29,81%) 
|132.646 (29,57%)
|130.138 (36,20%)
|-
|'''Hrvati'''
|34.873 (6,61%)
|36.714 (8,18%)
|41.354 (11,50%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|56.470 (10,71%)
|75.563 (16,84%)
|13.551 (3,76%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|19.093 (3,62%)
|14.457 (3,22%)
|13.321 (3,70%)
|-
|'''ukupno'''
|'''527.049'''
|'''448.519'''
|'''359.452'''
|}

==== Sarajevo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Sarajevo'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|208.827 (50,13%)
|136.487 (42,78%)
|114.942 (47,11%) 
|-
|'''Srbi''' 
|108.074 (25,94%)
|74.120 (23,23%)
|70.230 (28,78%) 
|-
|'''Hrvati'''
|30.839 (7,40%)
|31.051 (9,73%)
|34.844 (14,28%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|51.875 (12,45%)
|65.136 (20,41%)
|12.277 (5,03%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|16.882 (4,05%)
|12.223 (3,83%)
|11.687 (4,79%)
|-
|'''ukupno'''
|'''416.497'''
|'''319.017'''
|'''243.980'''
|}

=== Etnički sastav Sarajeva po naseljima ===
;Popis stanovništva 2013. godine
&lt;gallery&gt;
Slika:Sarajevo_-_Etnicki_sastav_po_naseljima_2013_1.gif|Etnički sastav Sarajeva po naseljima 2013. godine
Slika:Sarajevo_-_Etnicki_sastav_po_naseljima_2013_2.gif|Etnički sastav Sarajeva po naseljima 2013. godine
Slika:Sarajevo_-_Udeo_Bosnjaka_po_naseljima_2013.gif|Udio Bošnjaka u Sarajevu 2013. godine
Slika:Sarajevo_-_Udeo_Srba_po_naseljima_2013.gif|Udio Srba u Sarajevu 2013. godine
Slika:Sarajevo_-_Udeo_Hrvata_po_naseljima_2013.gif|Udio Hrvata u Sarajevu 2013. godine
&lt;/gallery&gt;

== Uprava ==
{{glavni|Dodatak:Popis sarajevskih gradonačelnika}}

Do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992. - 95.]], Grad Sarajevo pokrivao je ozemlje gradskih općina: [[Centar, Sarajevo|Centar]], [[Ilidža]], [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]] i [[Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]], te prigradskih općina: [[Hadžići]], [[Ilijaš]], [[Pale]], [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]] i [[Vogošća]] (cijelo područje 527.049 stanovnika). 
Nakon rata [[Grad Sarajevo]] dobiva status jedinice lokalne samouprave i ulazi u sastav entiteta Federacija BiH. Obuhvatio je općine [[Centar, Sarajevo|Centar]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ilijaš]], [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad, Sarajevo|Stari Grad]] i federalni dio bivše općine [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]. 

Čelna tijela vlasti u Gradu Sarajevo su Gradonačelnik, u čijem je djelokrugu rad gradskih službi, te Gradsko vijeće.  

Od dijelova predratnih općina Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, [[Pale]] i cijelog teritorija općine [[Sokolac]] 1993. formiran je Grad Istočno Sarajevo, koji je pripao entitetu Republici Srpskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.gradisarajevo.net/ogradu.htm |title=Istočno Sarajevo |archive-url=https://web.archive.org/web/20090416030747/http://www.gradisarajevo.net/ogradu.htm |archive-date=16. travnja 2009. |access-date=8. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Izvršna i zakonodavna tijela vlasti u Istočnom Sarajevu su Gradonačelnik i Skupština grada Istočno Sarajevo.

{{Široka slika|Sarajevo panorama.jpg|1000px|Panorama Sarajeva}}

== Promet ==
[[Datoteka:Sarajevo Tram-505 Line-3 2011-11-13.jpg|mini|Sarajevski tramvaj]]
Sarajevo je središte cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih cesta povezuje grad s ostalim dijelovima zemlje. Na sjever vodi M5 u pravcu [[Travnik]]a, [[Banja Luka|Banje Luke]] i [[Bihać]]a, M17 ka [[Zenica|Zenici]] i [[Doboj]]u, kao i M18 prema [[Tuzla|Tuzli]]. Na istok vode M5 prema [[Višegrad]]u i [[Goražde|Goraždu]], kao i M19 ka [[Zvornik]]u. Na jug vodi M18 preko [[Foča|Foče]] za [[Dubrovnik]], a na zapad M17 u pravcu [[Mostar]]a.

Od [[2003.]] Sarajevo je povezano autocestom [[Autocesta A1 (BiH)|A1]] s mjestima [[Ilijaš]], [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Kakanj]] i [[Zenica]]. Planirana europska autocesta, [[koridor 5c]], prolazi kraj Sarajeva povezujući ga s [[Budimpešta|Budimpeštom]] na sjeveru i s [[Ploče|Pločama]] na jugu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.bosmal.com/en/?lg=en&amp;nav_ID=14 |title=&quot;Bosmal: Koridor 5C&quot; |access-date=9. kolovoza 2008. |archive-date=28. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080328012107/http://www.bosmal.com/en/?lg=en&amp;nav_ID=14 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Položaj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograničavaju [[automobil]]ski promet u gradu, te su podzemne garaže dosta česta pojava. U vrijeme Olimpijskih igara grad je dobio dio zaobilaznice što je djelomice olakšalo prometnu situaciju, no 2,6 km i dva tunela koja su trebala povezati naselja [[Ciglane]] i [[Pofalići]], zbog nedostatka novca, još nisu u potpunosti završeni. Sam centar grada pretvoren je [[1970-ih|1970-ih]] u pješačku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su [[Tito]]va i Zmaja od Bosne.

[[Tramvajski promet u Sarajevu|Električni tramvaji]], koji su u službi od [[1885.]], najstarija su vrsta javnog prijevoza u gradu.&lt;ref&gt;[http://www.virtualnosarajevo.com.ba/trams.htm O tramvajima na &quot;virtualnom Sarajevu&quot;]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Naselja [[Dobrinja]] i [[Vogošća]] od [[1980-ih|1980-ih]] povezana su s centrom grada [[trolejbus]]nim linijama. Trolejbusna veza s Vogošćom je prekinuta za vrijeme rata, ali je ponovo izgrađena. Danas u gradu postoji sedam trolejbusnih te mnogo autobusnih linija koje autobusima i za Sarajevo specifičnim minibusima (kombibus) povezuju strme i teško dostupne dijelove grada s centrom. 

Glavna željeznička postaja u Sarajevu se nalazi u sjevernom dijelu grada. Grad je dnevno željeznicom povezan sa [[Zagreb]]om, [[Beograd]]om i Pločama, a od [[2002.]] ponovno s Budimpeštom. Dobro razgranatom autobusnom mrežom Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca.

[[Zračna luka Sarajevo|Međunarodna zračna luka Sarajevo]] (SJJ) smještena je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju [[Butmir]]. Otvorena je [[1969.]] godine i povezuje Sarajevo s [[Europa|europskim]] gradovima. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] koristila se za letove [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i transport humanitarne pomoći. Od [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] otvorena je za putničke letove. Među ostalim zrakoplovnim tvrtkama koristi ju i [[Croatia Airlines]]. Godine [[2019.]] 1.143.680 putnika je prošlo kroz sarajevsku zračnu luku, za razliku od samo 25.000 iz [[1996.]] godine.&lt;ref&gt;Zahid Krkić, [https://web.archive.org/web/20010619074934/http://www.fortunecity.com/oasis/tropicana/533/statistic.htm Statistički podaci za sarajevski aerodrom]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Centrotrans Neoplan bus.png|mini|Autobus Centrotransa]]

== Komunikacije i mediji ==
Kao glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo je medijsko središte u zemlji. Većina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uništena tijekom rata, ali rekonstrukcija je pomogla modernizaciji medija.&lt;ref&gt;Evropski žurnalistički centar (novembar 2002). [http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html Krajolik bosanskohercegovačkih medija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050519084032/http://www.ejc.nl/jr/emland/bih.html |date=19. svibnja 2005. }}&lt;/ref&gt; [[Internet]] je ponovo postao dostupan u gradu [[1995.]]&lt;ref&gt;Jelenka Vockić-Avdagić. [http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm Internet i javnost Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071007143822/http://soemz.euv-frankfurt-o.de/media-see/newmedia/main/articles/j_avdagic.htm |date=7. listopada 2007. }}&lt;/ref&gt;

[[Oslobođenje]], osnovano [[1943.]], su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su preživjele rat. Ipak tiražem su ove novine iza [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]], osnovanog 1995. i [[Jutarnje novine|Jutarnjih novina]].&lt;ref&gt;Radenko Udovičić (5. ožujka 2002.). [http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211 Šta se događa sa najstarijim bosanskohercegovačkim novinama: Oslobođenje se prodaje za 4.7 miliona KM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120227181119/http://www.mediaonline.ba/en/?ID=211 |date=27. veljače 2012. }}&lt;/ref&gt; U druge lokalne periodične novine spadaju novine [[Hrvatska riječ (Sarajevo)|Hrvatska riječ]] na hrvatskom jeziku i magazin [[Start (novine)|Start]], kao i tjednici [[Slobodna Bosna]] i [[BH dani]].

[[BHT|Bosanskohercegovačka televizija]] je državna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Druge stanice u gradu su NRTV &quot;Studio 99&quot;, [[NTV Hayat]], [[OBN|Open Broadcast Network]], [[TV Kantona Sarajevo]] i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput [[Radio M|Radija M]], [[Radio Stari Grad|RSG]], eFM studentskog radija, Radija 202 (do prve polovice 2010.) i Radija BIR. Pored ovih, i [[Radio Slobodna Europa]], kao i nekoliko američkih i zapadno-evropskih stanica.

=== Arhitektura i znamenitosti ===
{{glavni|Arhitektura Sarajeva}}
[[Datoteka:Sarajevo Admejdan.jpg|mini|170px|Muzički paviljon]]
[[Datoteka:Mir (Sarajevo).jpg|mini|170px|Antiratna parola Mir na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku]]

U [[Arhitektura|arhitektonskom]] smislu, Sarajevo je zanimljiv primjer prepletanja raznih umjetničkih utjecaja, odnosno graditeljskih stilova. Unutar uske kotline, široke tek kilometar-dva, koja se značajnije širi tek u današnjoj općini [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]], odnosno u istočnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], smješteni su brojni egzemplarni objekti ranoosmanske, zrele osmanske arhitekture, potom [[neogotika|neogotička]], [[neoromanika|neoromanička]], [[Eklekticizam|eklektistička]], [[Secesija|secesijska]], [[Futurizam|futuristička]] i druga zdanja. 

Iz razdoblja [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vlasti u Bosni i Hercegovini posebice je značajan dobro očuvani trgovački dio grada, [[Baščaršija]], bogat jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske arhitekture.

==== Vjerski objekti ====
*[[Džamija Muslihudina Čekrekčije]]
*[[Crkva sv. Vinka Paulskog u Sarajevu]]
*[[Katedrala Srca Isusova]]
*[[Stara srpska pravoslavna crkva u Sarajevu]]
*[[Saborna crkva u Sarajevu]]
*[[Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku]]
*[[Jordanska džamija]]
*[[Sarajevska sinagoga]]
*[[Careva džamija u Sarajevu]]
*[[Gazihusrefbegova džamija]]
*[[Alipašina džamija]]
*[[Franjevački studentski centar]]
*[[Crkva sv. Ignacija Lojolskog]]
*[[Crkva svetog Preobraženja u Sarajevu]]
*[[Crkva presvetog Trojstva]]

== Obrazovanje ==
Kako su [[obrt]]i i [[trgovina]] bili u vrhu gospodarskih prioriteta grada od njegova osnutka, tako se i početci školstva moraju vezati za ta područja života. Obrazovanje budućih obrtnika i trgovaca, odvijalo se kod istaknutih i dokazanih majstora, a znanja su uglavnom prenošena i testirana u praksi. No, nije zanemarivana ni vjerska poduka, o kojoj su skrb, ovisno o mogućnostima, preuzimale vjerske zajednice. Prednjačila je, po prirodi stvari, najbrojnija islamska vjerska zajednica, koja je imala institucijalno razvijen sustav vjerskog školstva sve do visokoškolskog ranga, što potvrđuje činjenica da je u šesnaestom stoljeću funkcionirala visoka teološka škola sufijske orijentacije, u kojoj je proučavano, uz [[teologija|teologiju]] i [[filozofija|filozofiju]] i [[Šerijat|šerijatsko pravo]].  
Spomenuta teološka škola obično se smatra pretečom [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]], osnovanog 1949. godine.
Devedesetih godina dvadesetog stoljeća Sarajevo je imalo zaokružen školski sustav, od pučkoškolske do sveučilišne razine, a demokratske promjene donijele su i mogućnost otvaranja privatnih škola, pa danas (2009.) u Sarajevu funkcionira nekoliko škola i fakulteta u privatnom vlasništvu.

=== Visokoškolske ustanove ===
* [[Sveučilište u Sarajevu]] (utemeljeno 1949.)
* [[Međunarodno sveučilište u Sarajevu]] (utemeljeno 2003.)
* [[Franjevačka teologija Sarajevo|Franjevačka teologija]] (od 1909.)
[[Datoteka:Sarajevo - Katedrala Srca Isusova (49094383401).jpg|mini|Katedrala Srca Isusova]]
*[[Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu|Katolički bogoslovni fakultet]]
Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu zasnovan je na temeljima najstarije sustavno organizirane visokoškolske ustanove u BiH, Vrhbosanske katoličke teologije, koju je 1890. utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler. Ova je visokoškolska ustanova od svoga osnutka izvršavala svoje crkveno poslanje odgoja i obrazovanja svećeničkih kandidata koji su nakon svoje formacije preuzimali svoj dio odgovorne svećeničke službe u Vrhbosanskoj metropoliji. Katolički bogoslovni fakultet uz ovu zadaću koju ima od svog osnutka, danas ima i zadaću formacije katoličkih laika koji će nakon završenog studija preuzeti svoj dio odgovornosti u Crkvi i društvu, te na taj način izvršavati svoje poslanje u svijetu, koje je Krist povjerio svim svojim učenicima.

== Kultura ==
*[[Hrvatsko planinarsko društvo &quot;Bjelašnica - 1923&quot;, Sarajevo]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hpd-bjelasnica1923.ba/ |title=Arhivirana kopija |access-date=8. studenoga 2020. |archive-date=31. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201031050157/http://hpd-bjelasnica1923.ba/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*[[HKD Napredak]]
* [[Sarajevski jazz festival]]
* [[Sarajevski filmski festival|Sarajevo Film Festival]]
* ansambli suvremene glazbe [[MOMUS]] i [[Masmantra]]
* ansambli [[Allegro (ženski vokalni sastav)|Allegro]] i [[Preporod (vokalni sastav)|Preporod]]
* [[Sarajevska filharmonija]]
*[[Sarajevska zima]]
*[[Baščaršijske noći]]
*[[Sarajevski filmski festival]]
*[[Narodno pozorište Sarajevo]] 

== Sport ==
Malonogometni turnir [[Fis Gol]] održava se od 1983.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.fisgol83-91.com/index.php/o-nama/68-istorijat-turnira-fis-gol.html |title=Arhivirana kopija |access-date=20. svibnja 2023. |archive-date=21. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021121322/https://www.fisgol83-91.com/index.php/o-nama/68-istorijat-turnira-fis-gol.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://faktor.ba/vijest/prica-o-turniru-fis-gol-to-je-bio-pravi-praznik-za-sve-ljubitelje-malog-fudbala/151784&lt;/ref&gt; Međunarodni ''Memorijalni boksački turnir „Mustafa Hajrulahović Talijan“'' održava se od 2003.&lt;ref&gt;https://www.sarajevo.ba/hr/article/12418/grad-sarajevo-podrzao-19-medunarodni-memorijalni-bokserski-turnir-mustafa-hajrulahovic-talijan&lt;/ref&gt; ''Memorijalni turnir u malom fudbalu „Asim Ferhatović Hase“'' održava se od 1993.&lt;ref&gt;https://fksarajevo.ba/vijesti/30-memorijalni-turnir-asim-ferhatovic-hase/6492&lt;/ref&gt; Nogometni ''Ljetni kup - Sarajevo'' održava se od 2013, a od 2008. međunarodni malonogometni turnir ''Šampion junior kup''. Održava se ''Memorijalni futsal turnir &quot;Asovi Careve&quot;''. ''Basket Cup Sarajevo'' jedan je od najmasovnijih turnira u uličnoj košarci u regiji.&lt;ref&gt;https://basketcup.org/&lt;/ref&gt;

=== Zimske olimpijske igre ===
Sarajevo je [[1984.]] bilo domaćin [[XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], za koje se smatra da su bile najbolje organizirane do tada.

=== Sportski klubovi ===
; Nogomet
* [[FK Sarajevo|FK Sarajevo]]
* [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar Sarajevo]]
* [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]]
* [[FK Famos Hrasnica]]
; Rukomet
* [[RK Bosna Sarajevo]]
* [[RK Željezničar]]
; Košarka
* [[KK Bosna]]
; Džudo
* [[Judo klub Sarajevo]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jcsarajevo.com/ |title=Judo Klub Sarajevo |access-date=29. rujna 2009. |archive-date=17. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180817173202/http://www.jcsarajevo.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Gradovi partneri ==
{|
| width=&quot;18%&quot; valign=&quot;top&quot; |
* {{Z|ALB}} [[Tirana]]
* {{Z|ALŽ}} [[Tlemcen]]  
* {{Z|AZE}} [[Baku]] 
* {{Z|HRV}} [[Zagreb]]
* {{Z|KIN}} [[Tianjin]] 
* {{Z|NJE}} [[Friedrichshafen]]
| width=&quot;18%&quot; valign=&quot;top&quot; |
*{{Z|NJE}} [[Magdeburg]]  
*{{Z|NJE}} [[Wolfsburg]]
*{{Z|SAD}} [[Dayton, Ohio|Dayton]] 
*{{Z|FRA}} [[Serre-Chevalier]] 
*{{Z|UK}} [[Coventry]]  
*{{Z|ITA}} [[Ferrara]] 
| width=&quot;18%&quot; valign=&quot;top&quot; |
* {{Z|ITA}} [[Napulj]] 
* {{Z|ITA}} [[Prato]] 
*{{Z|ITA}} [[Venecija]]
*{{Z|KAN}} [[Calgary]]
*{{Z|KUV}} [[Kuvajt (grad)]]  
*{{Z|LIBI}} [[Tripoli]] 
| width=&quot;18%&quot; valign=&quot;top&quot; |
*{{Z|AUT}} [[Innsbruck]] 
*{{Z|ŠVE}} [[Stockholm]] 
*{{Z|ŠPA}} [[Barcelona]]  
*{{Z|ŠPA}} [[Madrid]]  
*{{Z|TUR}} [[Ankara]] 
*{{Z|TUR}} [[Bursa]] 
| width=&quot;18%&quot; valign=&quot;top&quot; |
* {{Z|TUR}} [[Istanbul]] 
* {{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]]&lt;ref&gt;Gradovi pobratimi [http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=24 Službena web stranica grada Sarajeva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211032323/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=24 |date=11. prosinca 2015. }}&lt;/ref&gt;
* {{Z|HRV}} [[Dubrovnik]]&lt;ref&gt;[http://www.dubrovnik.hr/gradska-uprava/gradsko-vijece/gradovi-prijatelji Gradovi prijatelji], dubrovnik.hr, pristupljeno 8. studenog 2020.&lt;/ref&gt;
* {{Z|HRV}} [[Pula]]&lt;ref&gt;[https://www.pula.hr/hr/vodici/medunarodna-suradnja/o-odsjeku/medunarodna-suradnja/gradovi-pobratimi/ Gradovi pobratimi], pula.hr, pristupljeno 8. studenog 2020.&lt;/ref&gt;
* {{Z|CG}} [[Podgorica]]&lt;ref&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/sarajevo-i-podgorica-postali-pobratimski-gradovi/ Sarajevo i Podgorica postali pobratimski gradovi], ba.n1info.com, pristupljeno 13. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Sarajevo, Otoka suburb at sunset.jpg|Hrasno po noći
Datoteka:Sarajevo Synagogue.jpg|Sinagoga
Datoteka:JesusesHearthCathedral.jpg|Katedrala
Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|Careva džamija
Datoteka:Sarajevo ortodox church.JPG|Srpska saborna crkva
Datoteka:Sarajevo Begova Mosque 1900.jpg|Begova džamija 1900. godine
Datoteka:Academy of Arts Sarajevo.jpg|Akademija likovnih umjetnosti
Datoteka:Sarajevo Panorama 2011-11-07 (7).jpg|Sarajevo u sumrak
Datoteka:Sarajevo panorama image 2010.jpg|lijevo|Panorama Sarajeva sa Zmajevca
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Samardžija |first=Marko |date=2003 |title=Promjene imena hrvatskih naseljenih mjesta od mjeseca travnja do kraja godine 1941. |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/36167 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |number=12/13 |pages=425–432}}
* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.sarajevo.ba/ Službeno mrežno mjesto Grada Sarajeva] {{bos oznaka}} {{eng icon}}

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Sarajevo
|commonscathr   = Sarajevo
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{BiH}}
{{Građevine u Sarajevu}}

[[Kategorija:Sarajevo| ]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Gradovi domaćini Zimskih olimpijskih igara]]</text>
      <sha1>mls1aycondxsyy1crmziofndi7jst1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska Republika Herceg-Bosna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16088</id>
    <revision>
      <id>7567247</id>
      <parentid>7489844</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:06:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Enis2309</username>
        <id>368329</id>
      </contributor>
      <origin>7567247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69988" sha1="p0z24pw8z5su9um14afjpzseciooiwm" xml:space="preserve">{{redirect|Herceg-Bosna}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime              = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|hr_ime           = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|izvorno_ime      = 
|genitiv          = Hrvatske Republike&lt;br&gt;Herceg-Bosne
|kontinent        = Europa
|status           = Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
|era              = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|godina_start     = [[1991.]]
|godina_kraj      = [[1996.]]
|datum_start      = 25. lipnja 1991.
|datum_kraj       = 14. kolovoza 1996.
|događaj_start    = [[Raspad SFRJ]]
|događaj_kraj     = ukinuće
|p1               = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
|flag_p1          = Flag of Bosnia and Herzegovina (1943–1992).svg
|s1               = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1          = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava          = Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg
|zastava_i        = Zastava
|grb              = Coat of Arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|grb_i            = Grb
|mapa             = HZ Herceg-Bosna.PNG
|mapa_veličina    = 330px
|mapa_opis        = [[Općina|Općine]] proglašene dijelom Herceg-Bosne [[18. studenog]] [[1991.]]
|jezik            = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|glavni_grad      = [[Mostar]]
|vlada_tip        = republika
|titula_vođa      = predsjednici
|vođa1            = [[Mate Boban]]
|godina_vođa1     = 1991. – 1994.
|vođa2            = [[Krešimir Zubak]]
|godina_vođa2     = 1994. – 1996.
|događaj1         = Proglašenje zajednice općina
|datum_događaj1   = 18. studenog 1991.
|događaj2         = Osnivanje Hrvatskog vijeća obrane
|datum_događaj2   = 8. travnja 1992.
|događaj3         = Proglašenje i uspostava republike
|datum_događaj3   = 28. kolovoza 1993.
|događaj4         = [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]]
|datum_događaj4   = 18. ožujka 1994.
|vremenska_zona   = +1
|danas            = {{Z+X|BIH}}
|valuta           = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]]
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' je entitet u Bosni glavni grad Herceg Bosne je Mostar Herceg Bosna ima 500 tisuca stanovnika '''zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;  Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]]   Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku  [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] s ciljem stvaranja dominacije Hrvata na većinski hrvatskim prostorima u BiH i mogućeg združivanja s Hrvatskom. U to su bili uključeni čelnici i vlast Herceg-Bosne, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], [[HDZ]]-a i [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] te pripadnika raznih oružanih snaga i obavještajnih službi Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-uzp-2-krivnja-franje-tudmana/|first=Ivo|last=Komšić|date=24. veljače 2020.|title=Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – Krivnja Franje Tuđmana|website=autograf.hr|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/six-senior-herceg-bosna-officials-convicted|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|type=press release|language=en|date=29. svibnja 2013.|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]]
Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]&lt;ref&gt;[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6682-54-0}}, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}}

&lt;/ref&gt; u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna,&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;&gt;[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1251:zato-herceg-bosna&amp;catid=8:kolumne&amp;Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?&lt;/ref&gt; a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt;

Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ozemlje Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]].

Nakon [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]].

== Povijest ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]]
=== Stvaranje ===
Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH.

Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |title=Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145613/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; To je pozdravljeno na II. redovitoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |title=II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145525/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |title=Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145642/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalnih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], povezane s Glavnim stožerom HVO-a.

Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavu oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |title=Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227171539/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomnih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla.

[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |title=Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145650/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot; /&gt; Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: &quot;Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?&quot;, odgovorio:&lt;ref&gt;&quot;Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati&quot;, Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.&lt;/ref&gt; {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}}

U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]].
{{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}}
Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |title=Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227175017/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) s Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papiru''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani.

S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence.

Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]].

=== Rat u BiH ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
{{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]]
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] 
[[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]].

[[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]].

HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542.

Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.&lt;ref&gt;[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210902180752/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&amp;channel=000002%2Cbucket093&amp;hl=en&amp;pcsa=false&amp;client=dp-teaminternet09_3ph&amp;r=m&amp;psid=1437517588&amp;type=3&amp;max_radlink_len=40&amp;swp=as-drid-2558334540730768&amp;uiopt=true&amp;oe=UTF-8&amp;ie=UTF-8&amp;fexp=21404%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300800%2C17300801%2C17300805&amp;format=r5%7Cs&amp;num=0&amp;output=afd_ads&amp;domain_name=www.bim.ba&amp;v=3&amp;adext=as1%2Csr1&amp;bsl=8&amp;pac=0&amp;u_his=50&amp;u_tz=0&amp;dt=1630606072367&amp;u_w=1600&amp;u_h=1000&amp;biw=1361&amp;bih=22729&amp;psw=1361&amp;psh=782&amp;frm=0&amp;uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&amp;cont=rs&amp;csize=w600h500&amp;inames=master-1&amp;jsv=52140&amp;rurl=http%3A%2F%2Fwww.bim.ba%2Fbh%2F10%2F10%2F898%2F%3Ftpl%3D30 |date=2. rujna 2021. }} Tuta i Štela 38 godina u zatvoru&lt;/ref&gt; Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot;&gt;[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu&lt;/ref&gt;

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].

Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno s HV-om, a u nekim akcijama i s Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine.

Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usuglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usuglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe.

[[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari neriješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontroverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]].

Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini&lt;/ref&gt; Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
=== Zemljopisne cjeline ===
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], od kojih je sastavljena država [[Bosna i Hercegovina]]. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], dijelovi [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] ([[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]), dijelovi [[Završje, BiH|Završja]] ([[Livno]], [[Tomislavgrad]] i [[Kupres]]), [[Srednja Bosna]], dijelovi [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] ([[Kotor-Varoš]] i dijelovi općine [[Skender-Vakuf]] – današnja općina [[Dobretići]]) i dijelovi Sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] ([[Žepče]], dijelovi općine [[Tešanj]] – današnja općina [[Usora]], dijelovi općine [[Teslić]], [[Vareš]] i dijelovi općine [[Kakanj]]).

=== Planine i nizine ===
Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2222 m), dok je najniži dio pored mora.

Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija na [[Jadransko more]] u dužini od 20&amp;nbsp;km.

=== Najviše planine ===
[[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|mini|desno|400px|Planina [[Čvrsnica]], pogled s ceste uz [[Neretva|Neretvu]]]]
{|               
|'''Vrh'''
|'''Planina'''
|'''Visina'''
|- 
|''Pločno''
|'''[[Čvrsnica]]''' 
|2222 m
|- 
|''Nadkrstac''
'''[[Vranica]]'''
|2112 m
|-
|''Zelena Glava''
|'''[[Prenj]]''' 
|2103 m
|- 
|''Veliki Vran''
|'''[[Vran]]''' 
|2074 m
|- 
|''Cincar''
|'''[[Cincar]]''' 
|2005 m
|}

=== Rijeke i jezera ===
Glavne rijeke su bile [[Sava]], [[Neretva]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]] i [[Usora (rijeka)|Usora]]. Najveća jezera Buško i Jablaničko su umjetna (akumulacijska). Buško jezero je nastalo potapanjem jednog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], a Ramsko i Jablaničko jezero su nastali gradnjom hidroelektrane na rijeci [[Rama (rijeka)|Rami]] odnosno [[Neretva|Neretvi]].

=== Klima ===
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području [[Neum]]a i niska [[Hercegovina]] ima blage kišovite zime i vruća ljeta.

=== Naselja ===
Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika).

&lt;small&gt;Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.&lt;/small&gt;

== Politika ==
=== Raspodjela vlasti ===
[[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|mini|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja HZ Herceg-Bosne, 18. studenog 1995.]]
[[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|Predsjednik Jadranko Prlić, odjeli društvenih znanosti, gospodarstva, unutarnjih poslova, financija, pravosuđa i obrane; općinska vijeća i povjerenstva HVO.]]
Vlast u [[Sarajevo|Sarajevu]] oglušila na zahtjeve [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. [[BiH]] je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. [[BiH]] je postala baza za napad na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko [[HVO]]-a i Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, u Grudama, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako [[hrvat]]skog tako i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[Predsjednik]] Hrvatske zajednice, poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i inozemstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. [[Predsjednik]] se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici, poslije Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Prvi predsjednik je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].

Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna,  civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot; /&gt;

Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.&lt;ref&gt;Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Dužnost
!Ministar
!Početak mandata
!Napomena
|- 
|Predsjednik Vlade||[[Jadranko Prlić]]||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|Dopredsjednik Vlade||Ivan Čuljak||20. studenoga 1993.||
|-
|Drago Bilandžija||13. siječnja 1995.||
|-
|Mile Akmadžić||13. siječnja 1995.||
|-
|Valentin Ćorić|| ||
|-
|Pero Marković||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obrane||Perica Jukić||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Vladimir Šoljić||23. veljače 1994.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar financija||mr. Jozo Martinović||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Drago Bilandžija||14. listopada 1994.||
|-
|Neven Tomić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar unutarnjih poslova||Valentin Ćorić||20. studenoga 1993.||
|-
|Ivan Vrankić|| ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar pravosuđa i uprave||Krešimir Zubak||20. studenoga 1993.||
|-
|Stjepo Pranjić|| ||
|-
|Mato Tadić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar prometa i veza||Ilija Kožulj||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar energetike, rudarstva i industrije||mr. Vladimir Šoljić||20. studenoga 1993.||
|-
|Marinko Bošnjak||7. travnja 1994.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar trgovine, turizma i poduzetništva||Ile Krezo||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Nikola Grabovac||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede||Marko Božanović||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar zdravstva||dr. Ivan Šarac||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Božo Ljubić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji||Ilija Žuljević||20. studenoga 1993.||
|-
|Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa||Jozo Marić||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obnove i razvoja||Zulfo Robović||20. studenoga 1993.||
|-
|Božo Rajić||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose||Mile Akmadžić||20. studenoga 1993.||
|-
|mr. Vladislav Pogarčić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša||Željko Obradović||23. veljače 1993.||
|-
|Zulfo Robović||28. lipnja 1995.||
|-
|}

[[Datoteka:Aerial photograph of Mostar, 1997.JPEG|thumb|desno|400px|Pogled iz zraka na Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru i zgradu (prva između dvaju gornjih ulica) u kojoj je tijekom rata i poslijeraća bila smještena Vlada Herceg-Bosne, a danas rektorat Sveučilišta u Mostaru (25. 2. 1997.)]]
Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. lipnja 1996., te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima:
* Pero Marković, predsjednik
* mr. Vladimir Šoljić, ministar obrane
* Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova
* Frano Franić, ministar financija
* Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti
* Nikola Antunović, ministar gospodarstva.

Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine

Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen [[elektroenergetski sustav|energetski]] te [[pošta|PTT]] [[telekomunikacija|sustav]], sustav [[zdravstvo|zdravstva]], [[škola|školstva]] i [[socijalna zaštita|socijalne skrbi]]. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska [[sjetva]] u enklavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je [[sigurnost]].&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/bih/21640-herceg-bosna-je-bila-kljuc-opstanka-bih Livno Online.com] Herceg-Bosna je bila ključ opstanka BiH&lt;/ref&gt;

Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. U svibnju [[1996.]] godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je [[Vlada]] Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine.

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Logo_of_Croatian_Defence_Council 2.svg|mini|desno|100 px|Grb HVO-a]]
{{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}}

[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika.

[[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]].

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|300px|Stanje na bojišnicama pri potpisivanju Daytonskog sporazuma (HVO – plava).]]
Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].

Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana s ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Zapravo su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (današnje [[Žepče]]), sjeverni, [[Usora|slobodni dio Usore]] i jedini slobodni dio Bosanske Posavine [[Orašje]] jer su Srbi zauzeli južni, komušanski dio Usore i gotovo čitavu Bosansku Posavinu, drugu značajniju hrvatsku zajednicu. Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. Srpsko zauzimanje [[Jajce|Jajca]] i [[Dobretići|Dobretića]] postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. 

Područja koja su bila pod kontrolom [[HVO]]-a pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]: manji dijelovi općina [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanski Šamac]], općina [[Orašje]], dijelovi općine [[Brčko]], dijelovi općine [[Tešanj]] (današnja općina [[Usora]]), dijelovi općina [[Maglaj]], [[Žepče]] i [[Zavidovići]] (današnja općina [[Žepče]], u koju su promjenom granica ušli većinski [[hrvat]]ski dijelovi općina [[Maglaj]] i [[Zavidovići]]), manji dio općine [[Vareš]], veći dijelovi općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] oko istoimenih gradova, dijelovi općine [[Travnik]], istočni dio općine [[Fojnica]], općina [[Jajce]], općina [[Dobretići]], manji dio općine [[Donji Vakuf]], južni dio općine [[Uskoplje]] zajedno s južnim dijelom grada [[Uskoplje|Uskoplja]], veći dio općine [[Prozor-Rama]], sjeverozapadni dio općine [[Jablanica]], općina [[Tomislavgrad]], općina [[Livno]], općina [[Kupres]], općina [[Glamoč]], općina [[Bosansko Grahovo]], općina [[Drvar]], manji dio općine [[Bihać]], južni dio općine [[Bosanski Petrovac]], veći dio općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] (danas općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]]), općina [[Mrkonjić Grad]], općina [[Šipovo]], manji (južni) dio općine [[Banja Luka]], općina [[Posušje]], općina [[Grude]], općina [[Široki Brijeg]], sjeverozapadni, zapadni i jugozapadni dijelovi općine [[Mostar]] zajedno sa zapadnim (većim) dijelom grada [[Mostar]]a, općina [[Ljubuški]], općina [[Čitluk]], općina [[Čapljina]], općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], općina [[Neum]] i općina [[Ravno]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|300px|desno|Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi – plava, Muslimani – zelena, Hrvati – narančasta.]]
Na području koje je proglašeno dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[18. studenog]] [[1991.]] godine prema popisu stanovništva izvršenom u ožujku [[1991.]] godine, živjelo je 1.238.512 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] – 556.274 ili 44,91 %
* [[Bošnjaci]] – 398.092 ili 32,14 %
* [[Srbi]] – 203.612 ili 16,44  %
* [[Jugoslaveni]] – 56.092 ili 4,53 %
* Ostali – 24.505 ili 1,98 %&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB&lt;/ref&gt;

[[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana &quot;leopardovo krzno&quot;. Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]].

Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], [[Bosna i Hercegovina]] je bila četvrta republika po razvijenosti u sastavu [[SFRJ]]. Infrastruktura unutar države kao i industrijske grane su bile loše razvijene. Gospodarski život na području cijele [[BiH]] u tri ratne godine praktički je zamro. Mnoge, prije rata, uspješne tvrtke već za srpske agresije su opljačkane, a na njima je prouzročena veća materijalna šteta. Nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti, dok se o pokretanju novih pogona nije ni razmišljalo zbog [[rat]]nih događanja. Poljodjelstvo je bilo na niskoj razini, prometna infrastruktura je propadala, građevinska je djelatnost bila skoro nepostojeća, stopa nezaposlenosti je bila velika. Kao direktan rezultat rata između [[1992.]] i [[1995.]] već niska industrijska proizvodnja unutar zemlje je opala za oko 80%. [[Rat u BiH|Ratna događanja]] su također dovela do uništavanje loše infrastrukture u zemlji. Sve ovo je dovelo do velikog porasta nezaposlenosti i opada životnog standarda stanovništva. [[Bruto domaći proizvod]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] danas se približava BDP-u zemlje iz [[1991.]]

Ipak, [[Hrvati]] su iz rata izašli kao najprosperitetniji narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Herceg-Bosne nije bilo sjedišta niti jedne prijeratne velike [[SFRJ|jugoslavenske]] banke. Sva sjedišta banaka u Bosni i Hercegovini do tada su bila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predsjedničko vijeće Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnutka od sarajevskih vlasti dobiva zahtjev da se na području Hrvatske zajednice Herceg-Bosne osnuje banka radi financiranja novoosnovane zajednice [[općina]]. U studenom [[1992.]] godine osnovana je Hrvatska banka Mostar preko koje je financirana Hrvatska zajednica, poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna i [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Kao i na području čitave Bosne i Hercegovine, službena valuta Herceg-Bosne je bio [[bosanski dinar]], ali je u uporabi bio [[hrvatski dinar]], a poslije [[hrvatska kuna|kuna]] i [[njemačka marka|marka]].

== Promet ==
=== Ceste ===
[[UNPROFOR]] je kodnim imenima označio glavne pravce u uporabi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Najvažniji su bili: 
# Circle (hrv. Krug) [[Split]] – [[Brnaze]] – [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] – [[Tomislavgrad]] – [[Mandino Selo]], 
# Triangle (hrv. Trokut) Mandino Selo – Omrčanica – [[Prozor-Rama|Prozor]], 
# Square (hrv. Kvadrat) Mandino Selo – [[Jablanica]] – Prozor, 
# Diamond (hrv. Dijamant) Prozor – [[Uskoplje]] – [[Novi Travnik]] – [[Putićevo]], 
# Salmon (hrv. Losos) Prozor – Uskoplje – [[Fojnica]] – [[Gromiljak]], 
# Pacman Jablanica – [[Konjic]] – [[Tarčin]] – [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] – [[Kiseljak]] – [[Busovača]] – [[Kaonik]] – Putićevo, 
# Lada [[Doboj]] – [[Maglaj]] – [[Žepče]] – [[Zenica]], 
# Gannet [[Split]] – [[Metković]] – [[Mostar]] – Jablanica, 
# Dove (hrv. Golubica) [[Kiseljak]] – [[Breza (BiH)|Breza]], 
# Finch (hrv. Zeba) [[Sarajevo]] – [[Ilijaš]] – [[Vareš]]
# Trout (hrv. Pastrmka) Kiseljak – Fojnica – Blodnica.

=== Željeznice ===
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing.png|mini|[[HŽ serija 1141|JŽ 441]], glavna električna lokomotiva.]]
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing original livery.PNG|mini|lijevo|Željeznice Herceg-Bosne su zadržale boje Jugoslavenskih željeznica. Natpis &quot;Jugoslavenske željeznice&quot; zamijenjen je natpisom &quot;Željeznice Herceg-Bosne&quot;.]]
Oko tristo zaposlenih u [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]] u [[Ploče|Pločama]] bili su u [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] Herceg Bosne, to su većinom Hrvati iz doline [[Neretva|Neretve]], iz [[zapadna Hercegovina|zapadne]] i [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Ostali zaposlenici iz Hercegovine bili su u postrojbama [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u Pločama i Metkoviću. Oni su dragovoljno branili istočnu i zapadnu Hercegovinu u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskom ratu]]. Dobra je suradnja bila između [[HVO#Ustroj 1993.|čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj]] i hrvatskih željezničara u Pločama.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot;&gt;[http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html Garevac.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222060307/http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html|date=22. veljače 2014.}} Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – o ratu u BiH&lt;/ref&gt;

Zanimljivo je kako su željezničari iz Ploča ujesen 1991. na pruzi [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Čapljina – Mostar]], dolaskom srpskih rezervista započeli [[Operacija Lipanjske zore|pripreme za obranu doline Neretve]]. No, službeno je HŽ od ŽTO-a Sarajevo preuzeo prugu tek početkom 1992. Za vrijeme [[domovinski rat|rata 1991. u Hrvatskoj]], ondašnja željeznička uprava u Sarajevu ponašala se kao da to nije njihov rat. Štoviše, rukovoditelji, većinom Srbi, pokušavali su što više dizel i elektro lokomotiva iz Ploča staviti pod svoj nadzor, no nije im uspjelo. Željezničari iz Ploča, među kojima su bili i zaposlenici iz okolice Mostara i Čapljine, uspjeli su održati željeznički promet od Ploča do Čapljine, te do [[Baćevići|Baćevića kod Mostara]].&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

Od 1992. djelovale su i '''Željeznice Herceg-Bosne''', sa sjedištem u Mostaru, koje su veoma dobro surađivale s [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]]. Uspjeli su očuvati promet od mostarskih predgrađa do Čapljine i Metkovića. Očuvali su i prugu oko [[Žepče|Žepča]]. Zanimljivo je kako su Željeznice BiH 1996. godine pokušale preuzeti prugu u dolini Neretve. Čak je sarajevska direkcija ultimativno tražila da njihovo osoblje vozi od Mostara do Ploča, te da radi manevru u [[Luka Ploče|Luci Ploče]]. Cilj je bio jasan, mirnim putem, nakon rata, ovladati Lukom Ploče i prugom Ploče – Mostar. Pokušaj nije uspio jer je narod u dolini Neretve rekao svoje. Pruga je obranjena i u ratu i u miru.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt; Godine 2001., [[Federacija BiH]] osniva [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], čiji kapital čini željeznička imovina Željeznica BiH i Željeznica Herceg-Bosne. Danom početka primjene novog zakona prestaju s radom Željeznice BIH i Željeznice Herceg-Bosne, a uspostavlja se rad Željeznica Federacije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20hrv.htm Vlada FBiH] Zakon o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt; Danas su HŽ i ŽFBiH partneri na europskom kolosijeku.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

== Kultura ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]].

Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

=== Mediji ===
U [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|Radioteleviziju Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. [[Radio Herceg-Bosne]] je zaživio te on i danas postoji, a od [[1. srpnja]] [[2019.]] s emitiranjem započinje i Televizija Herceg-Bosne.

Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]] nastaje [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku|Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku]], iz [[Mostar]]a, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Herceg-Bosne. Osim programa Erotela i programi [[HRT]]-a mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do [[1999.]] [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]], [[15. studenog]] [[1999.]] godine, zabranilo je rad [[Erotel]]u, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Preko tih &quot;hrvatskih&quot; odašiljača danas se sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića.
[[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru]]

=== Obrazovanje ===
{{glavni|Sveučilište u Mostaru}}

U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta.

Mostar je [[1977.]] postao samostalno sveučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište &quot;Džemal Bijedić&quot;. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.

=== HKD Napredak ===
{{glavni|HKD Napredak}}

Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica &quot;Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu&quot;. Društvo je osnovano kao &quot;Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike&quot;. [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u &quot;Napredak&quot;. [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|&quot;Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika&quot;]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napretka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu &quot;Napretkovu&quot; palaču [[1923.]] godine.

Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napretkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]].

== Šport ==
[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Hrvati]] su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovali svoje [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|vlastite lige u brojnim športovima]]. 
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne
| grb                = 
| nadimak            = 
| savez              = 
| izbornik           = 
| kapetan            = 
| najviše nastupa    = 
| najbolji strijelac = 
| FIFA               =  
| ažurirano          =

| pattern_la1=_cro10h|pattern_b1=_cro10h|pattern_ra1=_cro10h| leftarm1=F8F8FF|body1=FFFFFF|rightarm1=F8F8FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000CD|
 pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
 leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff|=|
| prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|30px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] 3 : 0 [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|30px]] [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne|Herceg-Bosna]]&lt;br/&gt; [[Estadio Defensores del Chaco]], 10.988 gledatelja&lt;br&gt; [[Asunción]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine&lt;br&gt;Carlos Gamarra [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 21'&lt;br&gt;Edgar Báez [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 53'&lt;br&gt;Virgilio Ferreira [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 60'
| najveća pobjeda = 
| najveći poraz = 
| Nastupi na SP           = 
| Prvi put na SP          =  
| Najbolji rezultat na SP = 
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = 
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 
| medalje = 
}}
=== Nogomet ===
{{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}}

[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu.

Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana [[1993.]] godine. U sezoni [[1997.]]/[[1998.]], najbolji nogometni klubovi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] su se počeli suočavati s najboljim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] za ulazak u [[UEFA]]-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone [[2000.]]/[[2001.]], kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]].

[[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne]] je odigrala svoju jedinu [[Paragvaj – Herceg-Bosna, prijateljska utakmica (1996.)|utakmicu protiv neke druge reprezentacije]] s najboljom vrstom [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine u glavnom gradu [[Paragvaj]]a, [[Asunción]]u. Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, a i [[FIFA]] je vodi takvom, samo je ne priznaje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]]. Utakmicu je Paragvaj dobio s 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: [[Goran Dukić (nogometaš)|Dukić]], [[Tihomir Skoko|Skoko]], [[Jure Kordić|Kordić]], [[Mirko Babić|Babić]], [[Zoran Bubalo|Bubalo]], [[Boro Matan|Matan]], [[Ivica Ravlić|Ravlić]], [[Slaven Musa|Musa]], [[Tihomir Bogdan|Bogdan]], [[Ante Marinović (nogometaš)|Marinović]], [[Anđelko Marušić (nogometaš iz Širokog Brijega)|Marušić]] (još su igrali [[Andrija Sušac|Sušac]], [[Mladen Bartolović|Bartolović]]). Izbornik: [[Branko Međugorac]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/vijesti/sport/herceg-bosna-navija-za-paragvaj!-1511.html ''Herceg-Bosna navija za Paragvaj!''], HercegBosna.org, 3. srpnja 2010.&lt;/ref&gt;

=== Košarka ===
{{glavni|Košarkaška liga Herceg-Bosne}}

[[Košarkaška liga Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[košarka]]ško [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Osnovana je [[1993.]] godine, a ligu je organizirao Košarkaški savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, košarkaška natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. [[Međunarodna košarkaška federacija]] je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine [[2002.]] stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik Košarkaške lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno s jednim [[Srbi|srpskim]] i [[Bošnjaci|bošnjačkim]] [[košarka]]škim klubom.

=== Ostali športovi ===
Osim nogometa i košarke, dva najpopularnija športa, postojala su, a i danas postoje, ligaška natjecanja Herceg-Bosne i u ostalim športovima. Tu treba istaknuti Prvu [[rukomet]]nu ligu Herceg-Bosne, Prvu [[šah]]ovsku ligu Herceg-Bosne, Prvenstvo Herceg-Bosne u [[boćanje|boćanju]], Prvenstvo Herceg-Bosne u [[kuglanje|kuglanju]] i druge.

== Simboli ==
=== Zastava ===
{{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
[[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.

[[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima  [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]].

=== Grb ===
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|mini|desno|180 px|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
{{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Croatian Republic of Herzeg-Bosnia - OR 560-DA.jpg|mini|Registarska pločica iz Orašja]]
[[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Grb Herceg-Bosne se rabio za vrijeme postojanja Herceg-Bosne i nekoliko godina nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskom nastavnom planu i programu]] te u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao tih dviju županija.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna je imala i svoje registarske pločice za automobile. Tablice su bile slične tablicama Republike Hrvatske, samo se umjesto [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] na pločicama nalazio [[grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i slovne oznake gradova (MO – Mostar, ŠB – Široki Brijeg, GR – Grude, PO – Posušje, LJ – Ljubuški, ČA – Čapljina, TG – Tomislavgrad, LI – Livno, RA – Rama, KI – Kiseljak, JA – Jajce, TR – Travnik, DR – Derventa, OR – Orašje itd.). Tablice su ukinute [[1998.]] godine, kada je tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu [[Carlos Westendorp]] donio odluku o aktualnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i uveo jedinstvene registarske tablice za čitavu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]].

== Galerija ==
{{Hrvati Bosne i Hercegovine}}
&lt;gallery&gt;
Slika:Bosanska_Posavina.png|Hrvatska zajednica Bosanska Posavina
Slika:Posavina_beginig_of_the_spring_1992.png|Bosanska Posavina prije srpskih ofenziva
Slika:Posavina.gif|Pad Bosanske Posavine
Slika:Operacija Lipanjske zore.png|Operacija Lipanjske zore
Slika:Stanje u Hercegovini prije Bošnjačko-hrvatskog sukoba.PNG|Hercegovina nakon Lipanjskih zora
Slika:End of Bosniak-Croat war.png|Herceg-Bosna (plava) u ožujku 1994.
Slika:Western bosnia fronts.png|Oslobođenje Zapadne Bosne
Slika:FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG|Etnički sastav stanovništva županija Federacije BiH
&lt;/gallery&gt;

== Srodni članci ==
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Mate Boban]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)]]

== Unutarnje poveznice ==
* [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Demografske promjene Hrvata u drugoj Jugoslaviji]]
* [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati u Bosni i Hercegovini 1991. godine]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]]
* [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Literatura ==
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997.
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998.
* [[Ferdo Šišić]], [https://archive.org/details/herceg_bosna_prigodom_aneksije_1905-ferdo_sisic/mode/1up ''Herceg-Bosna: Prigodom aneksije'']

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Saša Mrduljaš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)''], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] – Centar Split, 2008.
* Službena stranica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: [http://www.HercegBosna.ba HercegBosna.ba]

[[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna| ]]</text>
      <sha1>p0z24pw8z5su9um14afjpzseciooiwm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567249</id>
      <parentid>7567247</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:08:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Enis2309</username>
        <id>368329</id>
      </contributor>
      <comment>Herceg Bosna</comment>
      <origin>7567249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70024" sha1="ada6thq1p0bj18iu27at34k7n3ikt0d" xml:space="preserve">{{redirect|Herceg-Bosna}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                 = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|hr_ime              = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|izvorno_ime         = 
|genitiv             = Hrvatske Republike&lt;br&gt;Herceg-Bosne
|kontinent           = Europa
|status              = [[Hrvatska|hrvatski]] entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
|era                 = 
|godina_start        = [[1991.]]
|godina_kraj         = 
|datum_start         = 25. lipnja 1991.
|datum_kraj          = 
|događaj_start       = [[Raspad SFRJ]]
|događaj_kraj        = 
|p1                  = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
|flag_p1             = Flag of Bosnia and Herzegovina (1943–1992).svg
|s1                  = 
|flag_s1             = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava             = Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg
|zastava_i           = Zastava
|grb                 = Coat of Arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|grb_i               = Grb
|mapa                = HZ Herceg-Bosna.PNG
|mapa_veličina       = 330px
|mapa_opis           = [[Općina|Općine]] proglašene dijelom Herceg-Bosne [[18. studenog]] [[1991.]]
|jezik               = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|glavni_grad         = [[Mostar]]
|vlada_tip           = republika
|titula_vođa         = predsjednici
|vođa1               = [[Mate Boban]]
|godina_vođa1        = 1991. – 1994.
|vođa2               = [[Krešimir Zubak]]
|godina_vođa2        = 1994. – 1996.
|događaj1            = Proglašenje zajednice općina
|datum_događaj1      = 18. studenog 1991.
|događaj2            = Osnivanje Hrvatskog vijeća obrane
|datum_događaj2      = 8. travnja 1992.
|događaj3            = Proglašenje i uspostava republike
|datum_događaj3      = 28. kolovoza 1993.
|događaj4            = [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]]
|datum_događaj4      = 18. ožujka 1994.
|vremenska_zona      = +1
|danas               = 
|valuta              = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]],[[Bosanska marka]]
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' je entitet u Bosni glavni grad Herceg Bosne je Mostar Herceg Bosna ima 500 tisuca stanovnika '''zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;  Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]]   Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku  [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] s ciljem stvaranja dominacije Hrvata na većinski hrvatskim prostorima u BiH i mogućeg združivanja s Hrvatskom. U to su bili uključeni čelnici i vlast Herceg-Bosne, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], [[HDZ]]-a i [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] te pripadnika raznih oružanih snaga i obavještajnih službi Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-uzp-2-krivnja-franje-tudmana/|first=Ivo|last=Komšić|date=24. veljače 2020.|title=Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – Krivnja Franje Tuđmana|website=autograf.hr|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/six-senior-herceg-bosna-officials-convicted|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|type=press release|language=en|date=29. svibnja 2013.|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]]
Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]&lt;ref&gt;[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6682-54-0}}, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}}

&lt;/ref&gt; u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna,&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;&gt;[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1251:zato-herceg-bosna&amp;catid=8:kolumne&amp;Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?&lt;/ref&gt; a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt;

Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ozemlje Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]].

Nakon [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]].

== Povijest ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]]
=== Stvaranje ===
Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH.

Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |title=Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145613/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; To je pozdravljeno na II. redovitoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |title=II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145525/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |title=Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145642/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalnih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], povezane s Glavnim stožerom HVO-a.

Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavu oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |title=Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227171539/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomnih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla.

[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |title=Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145650/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot; /&gt; Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: &quot;Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?&quot;, odgovorio:&lt;ref&gt;&quot;Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati&quot;, Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.&lt;/ref&gt; {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}}

U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]].
{{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}}
Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |title=Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227175017/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) s Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papiru''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani.

S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence.

Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]].

=== Rat u BiH ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
{{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]]
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] 
[[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]].

[[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]].

HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542.

Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.&lt;ref&gt;[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210902180752/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&amp;channel=000002%2Cbucket093&amp;hl=en&amp;pcsa=false&amp;client=dp-teaminternet09_3ph&amp;r=m&amp;psid=1437517588&amp;type=3&amp;max_radlink_len=40&amp;swp=as-drid-2558334540730768&amp;uiopt=true&amp;oe=UTF-8&amp;ie=UTF-8&amp;fexp=21404%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300800%2C17300801%2C17300805&amp;format=r5%7Cs&amp;num=0&amp;output=afd_ads&amp;domain_name=www.bim.ba&amp;v=3&amp;adext=as1%2Csr1&amp;bsl=8&amp;pac=0&amp;u_his=50&amp;u_tz=0&amp;dt=1630606072367&amp;u_w=1600&amp;u_h=1000&amp;biw=1361&amp;bih=22729&amp;psw=1361&amp;psh=782&amp;frm=0&amp;uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&amp;cont=rs&amp;csize=w600h500&amp;inames=master-1&amp;jsv=52140&amp;rurl=http%3A%2F%2Fwww.bim.ba%2Fbh%2F10%2F10%2F898%2F%3Ftpl%3D30 |date=2. rujna 2021. }} Tuta i Štela 38 godina u zatvoru&lt;/ref&gt; Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot;&gt;[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu&lt;/ref&gt;

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].

Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno s HV-om, a u nekim akcijama i s Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine.

Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usuglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usuglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe.

[[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari neriješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontroverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]].

Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini&lt;/ref&gt; Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
=== Zemljopisne cjeline ===
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], od kojih je sastavljena država [[Bosna i Hercegovina]]. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], dijelovi [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] ([[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]), dijelovi [[Završje, BiH|Završja]] ([[Livno]], [[Tomislavgrad]] i [[Kupres]]), [[Srednja Bosna]], dijelovi [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] ([[Kotor-Varoš]] i dijelovi općine [[Skender-Vakuf]] – današnja općina [[Dobretići]]) i dijelovi Sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] ([[Žepče]], dijelovi općine [[Tešanj]] – današnja općina [[Usora]], dijelovi općine [[Teslić]], [[Vareš]] i dijelovi općine [[Kakanj]]).

=== Planine i nizine ===
Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2222 m), dok je najniži dio pored mora.

Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija na [[Jadransko more]] u dužini od 20&amp;nbsp;km.

=== Najviše planine ===
[[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|mini|desno|400px|Planina [[Čvrsnica]], pogled s ceste uz [[Neretva|Neretvu]]]]
{|               
|'''Vrh'''
|'''Planina'''
|'''Visina'''
|- 
|''Pločno''
|'''[[Čvrsnica]]''' 
|2222 m
|- 
|''Nadkrstac''
'''[[Vranica]]'''
|2112 m
|-
|''Zelena Glava''
|'''[[Prenj]]''' 
|2103 m
|- 
|''Veliki Vran''
|'''[[Vran]]''' 
|2074 m
|- 
|''Cincar''
|'''[[Cincar]]''' 
|2005 m
|}

=== Rijeke i jezera ===
Glavne rijeke su bile [[Sava]], [[Neretva]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]] i [[Usora (rijeka)|Usora]]. Najveća jezera Buško i Jablaničko su umjetna (akumulacijska). Buško jezero je nastalo potapanjem jednog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], a Ramsko i Jablaničko jezero su nastali gradnjom hidroelektrane na rijeci [[Rama (rijeka)|Rami]] odnosno [[Neretva|Neretvi]].

=== Klima ===
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području [[Neum]]a i niska [[Hercegovina]] ima blage kišovite zime i vruća ljeta.

=== Naselja ===
Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika).

&lt;small&gt;Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.&lt;/small&gt;

== Politika ==
=== Raspodjela vlasti ===
[[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|mini|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja HZ Herceg-Bosne, 18. studenog 1995.]]
[[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|Predsjednik Jadranko Prlić, odjeli društvenih znanosti, gospodarstva, unutarnjih poslova, financija, pravosuđa i obrane; općinska vijeća i povjerenstva HVO.]]
Vlast u [[Sarajevo|Sarajevu]] oglušila na zahtjeve [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. [[BiH]] je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. [[BiH]] je postala baza za napad na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko [[HVO]]-a i Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, u Grudama, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako [[hrvat]]skog tako i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[Predsjednik]] Hrvatske zajednice, poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i inozemstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. [[Predsjednik]] se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici, poslije Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Prvi predsjednik je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].

Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna,  civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot; /&gt;

Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.&lt;ref&gt;Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Dužnost
!Ministar
!Početak mandata
!Napomena
|- 
|Predsjednik Vlade||[[Jadranko Prlić]]||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|Dopredsjednik Vlade||Ivan Čuljak||20. studenoga 1993.||
|-
|Drago Bilandžija||13. siječnja 1995.||
|-
|Mile Akmadžić||13. siječnja 1995.||
|-
|Valentin Ćorić|| ||
|-
|Pero Marković||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obrane||Perica Jukić||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Vladimir Šoljić||23. veljače 1994.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar financija||mr. Jozo Martinović||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Drago Bilandžija||14. listopada 1994.||
|-
|Neven Tomić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar unutarnjih poslova||Valentin Ćorić||20. studenoga 1993.||
|-
|Ivan Vrankić|| ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar pravosuđa i uprave||Krešimir Zubak||20. studenoga 1993.||
|-
|Stjepo Pranjić|| ||
|-
|Mato Tadić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar prometa i veza||Ilija Kožulj||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar energetike, rudarstva i industrije||mr. Vladimir Šoljić||20. studenoga 1993.||
|-
|Marinko Bošnjak||7. travnja 1994.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar trgovine, turizma i poduzetništva||Ile Krezo||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Nikola Grabovac||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede||Marko Božanović||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar zdravstva||dr. Ivan Šarac||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Božo Ljubić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji||Ilija Žuljević||20. studenoga 1993.||
|-
|Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa||Jozo Marić||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obnove i razvoja||Zulfo Robović||20. studenoga 1993.||
|-
|Božo Rajić||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose||Mile Akmadžić||20. studenoga 1993.||
|-
|mr. Vladislav Pogarčić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša||Željko Obradović||23. veljače 1993.||
|-
|Zulfo Robović||28. lipnja 1995.||
|-
|}

[[Datoteka:Aerial photograph of Mostar, 1997.JPEG|thumb|desno|400px|Pogled iz zraka na Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru i zgradu (prva između dvaju gornjih ulica) u kojoj je tijekom rata i poslijeraća bila smještena Vlada Herceg-Bosne, a danas rektorat Sveučilišta u Mostaru (25. 2. 1997.)]]
Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. lipnja 1996., te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima:
* Pero Marković, predsjednik
* mr. Vladimir Šoljić, ministar obrane
* Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova
* Frano Franić, ministar financija
* Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti
* Nikola Antunović, ministar gospodarstva.

Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine

Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen [[elektroenergetski sustav|energetski]] te [[pošta|PTT]] [[telekomunikacija|sustav]], sustav [[zdravstvo|zdravstva]], [[škola|školstva]] i [[socijalna zaštita|socijalne skrbi]]. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska [[sjetva]] u enklavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je [[sigurnost]].&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/bih/21640-herceg-bosna-je-bila-kljuc-opstanka-bih Livno Online.com] Herceg-Bosna je bila ključ opstanka BiH&lt;/ref&gt;

Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. U svibnju [[1996.]] godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je [[Vlada]] Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine.

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Logo_of_Croatian_Defence_Council 2.svg|mini|desno|100 px|Grb HVO-a]]
{{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}}

[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika.

[[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]].

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|300px|Stanje na bojišnicama pri potpisivanju Daytonskog sporazuma (HVO – plava).]]
Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].

Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana s ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Zapravo su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (današnje [[Žepče]]), sjeverni, [[Usora|slobodni dio Usore]] i jedini slobodni dio Bosanske Posavine [[Orašje]] jer su Srbi zauzeli južni, komušanski dio Usore i gotovo čitavu Bosansku Posavinu, drugu značajniju hrvatsku zajednicu. Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. Srpsko zauzimanje [[Jajce|Jajca]] i [[Dobretići|Dobretića]] postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. 

Područja koja su bila pod kontrolom [[HVO]]-a pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]: manji dijelovi općina [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanski Šamac]], općina [[Orašje]], dijelovi općine [[Brčko]], dijelovi općine [[Tešanj]] (današnja općina [[Usora]]), dijelovi općina [[Maglaj]], [[Žepče]] i [[Zavidovići]] (današnja općina [[Žepče]], u koju su promjenom granica ušli većinski [[hrvat]]ski dijelovi općina [[Maglaj]] i [[Zavidovići]]), manji dio općine [[Vareš]], veći dijelovi općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] oko istoimenih gradova, dijelovi općine [[Travnik]], istočni dio općine [[Fojnica]], općina [[Jajce]], općina [[Dobretići]], manji dio općine [[Donji Vakuf]], južni dio općine [[Uskoplje]] zajedno s južnim dijelom grada [[Uskoplje|Uskoplja]], veći dio općine [[Prozor-Rama]], sjeverozapadni dio općine [[Jablanica]], općina [[Tomislavgrad]], općina [[Livno]], općina [[Kupres]], općina [[Glamoč]], općina [[Bosansko Grahovo]], općina [[Drvar]], manji dio općine [[Bihać]], južni dio općine [[Bosanski Petrovac]], veći dio općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] (danas općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]]), općina [[Mrkonjić Grad]], općina [[Šipovo]], manji (južni) dio općine [[Banja Luka]], općina [[Posušje]], općina [[Grude]], općina [[Široki Brijeg]], sjeverozapadni, zapadni i jugozapadni dijelovi općine [[Mostar]] zajedno sa zapadnim (većim) dijelom grada [[Mostar]]a, općina [[Ljubuški]], općina [[Čitluk]], općina [[Čapljina]], općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], općina [[Neum]] i općina [[Ravno]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|300px|desno|Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi – plava, Muslimani – zelena, Hrvati – narančasta.]]
Na području koje je proglašeno dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[18. studenog]] [[1991.]] godine prema popisu stanovništva izvršenom u ožujku [[1991.]] godine, živjelo je 1.238.512 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] – 556.274 ili 44,91 %
* [[Bošnjaci]] – 398.092 ili 32,14 %
* [[Srbi]] – 203.612 ili 16,44  %
* [[Jugoslaveni]] – 56.092 ili 4,53 %
* Ostali – 24.505 ili 1,98 %&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB&lt;/ref&gt;

[[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana &quot;leopardovo krzno&quot;. Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]].

Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], [[Bosna i Hercegovina]] je bila četvrta republika po razvijenosti u sastavu [[SFRJ]]. Infrastruktura unutar države kao i industrijske grane su bile loše razvijene. Gospodarski život na području cijele [[BiH]] u tri ratne godine praktički je zamro. Mnoge, prije rata, uspješne tvrtke već za srpske agresije su opljačkane, a na njima je prouzročena veća materijalna šteta. Nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti, dok se o pokretanju novih pogona nije ni razmišljalo zbog [[rat]]nih događanja. Poljodjelstvo je bilo na niskoj razini, prometna infrastruktura je propadala, građevinska je djelatnost bila skoro nepostojeća, stopa nezaposlenosti je bila velika. Kao direktan rezultat rata između [[1992.]] i [[1995.]] već niska industrijska proizvodnja unutar zemlje je opala za oko 80%. [[Rat u BiH|Ratna događanja]] su također dovela do uništavanje loše infrastrukture u zemlji. Sve ovo je dovelo do velikog porasta nezaposlenosti i opada životnog standarda stanovništva. [[Bruto domaći proizvod]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] danas se približava BDP-u zemlje iz [[1991.]]

Ipak, [[Hrvati]] su iz rata izašli kao najprosperitetniji narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Herceg-Bosne nije bilo sjedišta niti jedne prijeratne velike [[SFRJ|jugoslavenske]] banke. Sva sjedišta banaka u Bosni i Hercegovini do tada su bila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predsjedničko vijeće Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnutka od sarajevskih vlasti dobiva zahtjev da se na području Hrvatske zajednice Herceg-Bosne osnuje banka radi financiranja novoosnovane zajednice [[općina]]. U studenom [[1992.]] godine osnovana je Hrvatska banka Mostar preko koje je financirana Hrvatska zajednica, poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna i [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Kao i na području čitave Bosne i Hercegovine, službena valuta Herceg-Bosne je bio [[bosanski dinar]], ali je u uporabi bio [[hrvatski dinar]], a poslije [[hrvatska kuna|kuna]] i [[njemačka marka|marka]].

== Promet ==
=== Ceste ===
[[UNPROFOR]] je kodnim imenima označio glavne pravce u uporabi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Najvažniji su bili: 
# Circle (hrv. Krug) [[Split]] – [[Brnaze]] – [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] – [[Tomislavgrad]] – [[Mandino Selo]], 
# Triangle (hrv. Trokut) Mandino Selo – Omrčanica – [[Prozor-Rama|Prozor]], 
# Square (hrv. Kvadrat) Mandino Selo – [[Jablanica]] – Prozor, 
# Diamond (hrv. Dijamant) Prozor – [[Uskoplje]] – [[Novi Travnik]] – [[Putićevo]], 
# Salmon (hrv. Losos) Prozor – Uskoplje – [[Fojnica]] – [[Gromiljak]], 
# Pacman Jablanica – [[Konjic]] – [[Tarčin]] – [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] – [[Kiseljak]] – [[Busovača]] – [[Kaonik]] – Putićevo, 
# Lada [[Doboj]] – [[Maglaj]] – [[Žepče]] – [[Zenica]], 
# Gannet [[Split]] – [[Metković]] – [[Mostar]] – Jablanica, 
# Dove (hrv. Golubica) [[Kiseljak]] – [[Breza (BiH)|Breza]], 
# Finch (hrv. Zeba) [[Sarajevo]] – [[Ilijaš]] – [[Vareš]]
# Trout (hrv. Pastrmka) Kiseljak – Fojnica – Blodnica.

=== Željeznice ===
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing.png|mini|[[HŽ serija 1141|JŽ 441]], glavna električna lokomotiva.]]
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing original livery.PNG|mini|lijevo|Željeznice Herceg-Bosne su zadržale boje Jugoslavenskih željeznica. Natpis &quot;Jugoslavenske željeznice&quot; zamijenjen je natpisom &quot;Željeznice Herceg-Bosne&quot;.]]
Oko tristo zaposlenih u [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]] u [[Ploče|Pločama]] bili su u [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] Herceg Bosne, to su većinom Hrvati iz doline [[Neretva|Neretve]], iz [[zapadna Hercegovina|zapadne]] i [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Ostali zaposlenici iz Hercegovine bili su u postrojbama [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u Pločama i Metkoviću. Oni su dragovoljno branili istočnu i zapadnu Hercegovinu u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskom ratu]]. Dobra je suradnja bila između [[HVO#Ustroj 1993.|čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj]] i hrvatskih željezničara u Pločama.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot;&gt;[http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html Garevac.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222060307/http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html|date=22. veljače 2014.}} Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – o ratu u BiH&lt;/ref&gt;

Zanimljivo je kako su željezničari iz Ploča ujesen 1991. na pruzi [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Čapljina – Mostar]], dolaskom srpskih rezervista započeli [[Operacija Lipanjske zore|pripreme za obranu doline Neretve]]. No, službeno je HŽ od ŽTO-a Sarajevo preuzeo prugu tek početkom 1992. Za vrijeme [[domovinski rat|rata 1991. u Hrvatskoj]], ondašnja željeznička uprava u Sarajevu ponašala se kao da to nije njihov rat. Štoviše, rukovoditelji, većinom Srbi, pokušavali su što više dizel i elektro lokomotiva iz Ploča staviti pod svoj nadzor, no nije im uspjelo. Željezničari iz Ploča, među kojima su bili i zaposlenici iz okolice Mostara i Čapljine, uspjeli su održati željeznički promet od Ploča do Čapljine, te do [[Baćevići|Baćevića kod Mostara]].&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

Od 1992. djelovale su i '''Željeznice Herceg-Bosne''', sa sjedištem u Mostaru, koje su veoma dobro surađivale s [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]]. Uspjeli su očuvati promet od mostarskih predgrađa do Čapljine i Metkovića. Očuvali su i prugu oko [[Žepče|Žepča]]. Zanimljivo je kako su Željeznice BiH 1996. godine pokušale preuzeti prugu u dolini Neretve. Čak je sarajevska direkcija ultimativno tražila da njihovo osoblje vozi od Mostara do Ploča, te da radi manevru u [[Luka Ploče|Luci Ploče]]. Cilj je bio jasan, mirnim putem, nakon rata, ovladati Lukom Ploče i prugom Ploče – Mostar. Pokušaj nije uspio jer je narod u dolini Neretve rekao svoje. Pruga je obranjena i u ratu i u miru.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt; Godine 2001., [[Federacija BiH]] osniva [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], čiji kapital čini željeznička imovina Željeznica BiH i Željeznica Herceg-Bosne. Danom početka primjene novog zakona prestaju s radom Željeznice BIH i Željeznice Herceg-Bosne, a uspostavlja se rad Željeznica Federacije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20hrv.htm Vlada FBiH] Zakon o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt; Danas su HŽ i ŽFBiH partneri na europskom kolosijeku.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

== Kultura ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]].

Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

=== Mediji ===
U [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|Radioteleviziju Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. [[Radio Herceg-Bosne]] je zaživio te on i danas postoji, a od [[1. srpnja]] [[2019.]] s emitiranjem započinje i Televizija Herceg-Bosne.

Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]] nastaje [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku|Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku]], iz [[Mostar]]a, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Herceg-Bosne. Osim programa Erotela i programi [[HRT]]-a mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do [[1999.]] [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]], [[15. studenog]] [[1999.]] godine, zabranilo je rad [[Erotel]]u, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Preko tih &quot;hrvatskih&quot; odašiljača danas se sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića.
[[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru]]

=== Obrazovanje ===
{{glavni|Sveučilište u Mostaru}}

U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta.

Mostar je [[1977.]] postao samostalno sveučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište &quot;Džemal Bijedić&quot;. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.

=== HKD Napredak ===
{{glavni|HKD Napredak}}

Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica &quot;Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu&quot;. Društvo je osnovano kao &quot;Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike&quot;. [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u &quot;Napredak&quot;. [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|&quot;Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika&quot;]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napretka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu &quot;Napretkovu&quot; palaču [[1923.]] godine.

Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napretkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]].

== Šport ==
[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Hrvati]] su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovali svoje [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|vlastite lige u brojnim športovima]]. 
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne
| grb                = 
| nadimak            = 
| savez              = 
| izbornik           = 
| kapetan            = 
| najviše nastupa    = 
| najbolji strijelac = 
| FIFA               =  
| ažurirano          =

| pattern_la1=_cro10h|pattern_b1=_cro10h|pattern_ra1=_cro10h| leftarm1=F8F8FF|body1=FFFFFF|rightarm1=F8F8FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000CD|
 pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
 leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff|=|
| prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|30px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] 3 : 0 [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|30px]] [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne|Herceg-Bosna]]&lt;br/&gt; [[Estadio Defensores del Chaco]], 10.988 gledatelja&lt;br&gt; [[Asunción]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine&lt;br&gt;Carlos Gamarra [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 21'&lt;br&gt;Edgar Báez [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 53'&lt;br&gt;Virgilio Ferreira [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 60'
| najveća pobjeda = 
| najveći poraz = 
| Nastupi na SP           = 
| Prvi put na SP          =  
| Najbolji rezultat na SP = 
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = 
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 
| medalje = 
}}
=== Nogomet ===
{{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}}

[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu.

Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana [[1993.]] godine. U sezoni [[1997.]]/[[1998.]], najbolji nogometni klubovi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] su se počeli suočavati s najboljim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] za ulazak u [[UEFA]]-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone [[2000.]]/[[2001.]], kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]].

[[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne]] je odigrala svoju jedinu [[Paragvaj – Herceg-Bosna, prijateljska utakmica (1996.)|utakmicu protiv neke druge reprezentacije]] s najboljom vrstom [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine u glavnom gradu [[Paragvaj]]a, [[Asunción]]u. Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, a i [[FIFA]] je vodi takvom, samo je ne priznaje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]]. Utakmicu je Paragvaj dobio s 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: [[Goran Dukić (nogometaš)|Dukić]], [[Tihomir Skoko|Skoko]], [[Jure Kordić|Kordić]], [[Mirko Babić|Babić]], [[Zoran Bubalo|Bubalo]], [[Boro Matan|Matan]], [[Ivica Ravlić|Ravlić]], [[Slaven Musa|Musa]], [[Tihomir Bogdan|Bogdan]], [[Ante Marinović (nogometaš)|Marinović]], [[Anđelko Marušić (nogometaš iz Širokog Brijega)|Marušić]] (još su igrali [[Andrija Sušac|Sušac]], [[Mladen Bartolović|Bartolović]]). Izbornik: [[Branko Međugorac]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/vijesti/sport/herceg-bosna-navija-za-paragvaj!-1511.html ''Herceg-Bosna navija za Paragvaj!''], HercegBosna.org, 3. srpnja 2010.&lt;/ref&gt;

=== Košarka ===
{{glavni|Košarkaška liga Herceg-Bosne}}

[[Košarkaška liga Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[košarka]]ško [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Osnovana je [[1993.]] godine, a ligu je organizirao Košarkaški savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, košarkaška natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. [[Međunarodna košarkaška federacija]] je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine [[2002.]] stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik Košarkaške lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno s jednim [[Srbi|srpskim]] i [[Bošnjaci|bošnjačkim]] [[košarka]]škim klubom.

=== Ostali športovi ===
Osim nogometa i košarke, dva najpopularnija športa, postojala su, a i danas postoje, ligaška natjecanja Herceg-Bosne i u ostalim športovima. Tu treba istaknuti Prvu [[rukomet]]nu ligu Herceg-Bosne, Prvu [[šah]]ovsku ligu Herceg-Bosne, Prvenstvo Herceg-Bosne u [[boćanje|boćanju]], Prvenstvo Herceg-Bosne u [[kuglanje|kuglanju]] i druge.

== Simboli ==
=== Zastava ===
{{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
[[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.

[[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima  [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]].

=== Grb ===
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|mini|desno|180 px|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
{{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Croatian Republic of Herzeg-Bosnia - OR 560-DA.jpg|mini|Registarska pločica iz Orašja]]
[[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Grb Herceg-Bosne se rabio za vrijeme postojanja Herceg-Bosne i nekoliko godina nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskom nastavnom planu i programu]] te u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao tih dviju županija.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna je imala i svoje registarske pločice za automobile. Tablice su bile slične tablicama Republike Hrvatske, samo se umjesto [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] na pločicama nalazio [[grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i slovne oznake gradova (MO – Mostar, ŠB – Široki Brijeg, GR – Grude, PO – Posušje, LJ – Ljubuški, ČA – Čapljina, TG – Tomislavgrad, LI – Livno, RA – Rama, KI – Kiseljak, JA – Jajce, TR – Travnik, DR – Derventa, OR – Orašje itd.). Tablice su ukinute [[1998.]] godine, kada je tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu [[Carlos Westendorp]] donio odluku o aktualnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i uveo jedinstvene registarske tablice za čitavu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]].

== Galerija ==
{{Hrvati Bosne i Hercegovine}}
&lt;gallery&gt;
Slika:Bosanska_Posavina.png|Hrvatska zajednica Bosanska Posavina
Slika:Posavina_beginig_of_the_spring_1992.png|Bosanska Posavina prije srpskih ofenziva
Slika:Posavina.gif|Pad Bosanske Posavine
Slika:Operacija Lipanjske zore.png|Operacija Lipanjske zore
Slika:Stanje u Hercegovini prije Bošnjačko-hrvatskog sukoba.PNG|Hercegovina nakon Lipanjskih zora
Slika:End of Bosniak-Croat war.png|Herceg-Bosna (plava) u ožujku 1994.
Slika:Western bosnia fronts.png|Oslobođenje Zapadne Bosne
Slika:FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG|Etnički sastav stanovništva županija Federacije BiH
&lt;/gallery&gt;

== Srodni članci ==
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Mate Boban]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)]]

== Unutarnje poveznice ==
* [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Demografske promjene Hrvata u drugoj Jugoslaviji]]
* [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati u Bosni i Hercegovini 1991. godine]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]]
* [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Literatura ==
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997.
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998.
* [[Ferdo Šišić]], [https://archive.org/details/herceg_bosna_prigodom_aneksije_1905-ferdo_sisic/mode/1up ''Herceg-Bosna: Prigodom aneksije'']

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Saša Mrduljaš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)''], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] – Centar Split, 2008.
* Službena stranica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: [http://www.HercegBosna.ba HercegBosna.ba]

[[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna| ]]</text>
      <sha1>ada6thq1p0bj18iu27at34k7n3ikt0d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567251</id>
      <parentid>7567249</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Enis2309</username>
        <id>368329</id>
      </contributor>
      <comment>Hrvatska Republika Herceg Bosna</comment>
      <origin>7567251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70027" sha1="0oiadu82w93d762553bimdhzhnxabxt" xml:space="preserve">{{redirect|Herceg-Bosna}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                 = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|hr_ime              = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|izvorno_ime         = 
|genitiv             = Hrvatske Republike&lt;br&gt;Herceg-Bosne
|kontinent           = Europa
|status              = [[Hrvatska|hrvatski]] entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
|era                 = 
|godina_start        = [[1991.]]
|godina_kraj         = 
|datum_start         = 25. lipnja 1991.
|datum_kraj          = 
|događaj_start       = [[Raspad SFRJ]]
|događaj_kraj        = 
|p1                  = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
|flag_p1             = Flag of Bosnia and Herzegovina (1943–1992).svg
|s1                  = 
|flag_s1             = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava             = Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg
|zastava_i           = Zastava
|grb                 = Coat of Arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|grb_i               = Grb
|mapa                = HZ Herceg-Bosna.PNG
|mapa_veličina       = 330px
|mapa_opis           = [[Općina|Općine]] proglašene dijelom Herceg-Bosne [[18. studenog]] [[1991.]]
|jezik               = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|glavni_grad         = [[Mostar]]
|vlada_tip           = republika
|titula_vođa         = predsjednici
|vođa1               = [[Mate Boban]]
|godina_vođa1        = 1991. – 1994.
|vođa2               = [[Krešimir Zubak]]
|godina_vođa2        = 1994. – 1996.
|događaj1            = Proglašenje zajednice općina
|datum_događaj1      = 18. studenog 1991.
|događaj2            = Osnivanje Hrvatskog vijeća obrane
|datum_događaj2      = 8. travnja 1992.
|događaj3            = Proglašenje i uspostava republike
|datum_događaj3      = 28. kolovoza 1993.
|događaj4            = [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]]
|datum_događaj4      = 18. ožujka 1994.
|vremenska_zona      = +1
|danas               = 
|valuta              = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]],[[Bosanska marka]]
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' je entitet u Bosni. glavni grad Herceg Bosne je Mostar. Herceg Bosna ima 500 tisuca stanovnika.'''Zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;  Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]].   Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku  [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] s ciljem stvaranja dominacije Hrvata na većinski hrvatskim prostorima u BiH i mogućeg združivanja s Hrvatskom. U to su bili uključeni čelnici i vlast Herceg-Bosne, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], [[HDZ]]-a i [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] te pripadnika raznih oružanih snaga i obavještajnih službi Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-uzp-2-krivnja-franje-tudmana/|first=Ivo|last=Komšić|date=24. veljače 2020.|title=Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – Krivnja Franje Tuđmana|website=autograf.hr|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/six-senior-herceg-bosna-officials-convicted|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|type=press release|language=en|date=29. svibnja 2013.|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]]
Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]&lt;ref&gt;[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6682-54-0}}, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}}

&lt;/ref&gt; u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna,&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;&gt;[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1251:zato-herceg-bosna&amp;catid=8:kolumne&amp;Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?&lt;/ref&gt; a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt;

Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ozemlje Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]].

Nakon [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]].

== Povijest ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]]
=== Stvaranje ===
Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH.

Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |title=Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145613/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; To je pozdravljeno na II. redovitoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |title=II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145525/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |title=Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145642/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalnih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], povezane s Glavnim stožerom HVO-a.

Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavu oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |title=Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227171539/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomnih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla.

[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |title=Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145650/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot; /&gt; Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: &quot;Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?&quot;, odgovorio:&lt;ref&gt;&quot;Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati&quot;, Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.&lt;/ref&gt; {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}}

U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]].
{{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}}
Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |title=Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227175017/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) s Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papiru''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani.

S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence.

Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]].

=== Rat u BiH ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
{{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]]
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] 
[[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]].

[[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]].

HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542.

Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.&lt;ref&gt;[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210902180752/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&amp;channel=000002%2Cbucket093&amp;hl=en&amp;pcsa=false&amp;client=dp-teaminternet09_3ph&amp;r=m&amp;psid=1437517588&amp;type=3&amp;max_radlink_len=40&amp;swp=as-drid-2558334540730768&amp;uiopt=true&amp;oe=UTF-8&amp;ie=UTF-8&amp;fexp=21404%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300800%2C17300801%2C17300805&amp;format=r5%7Cs&amp;num=0&amp;output=afd_ads&amp;domain_name=www.bim.ba&amp;v=3&amp;adext=as1%2Csr1&amp;bsl=8&amp;pac=0&amp;u_his=50&amp;u_tz=0&amp;dt=1630606072367&amp;u_w=1600&amp;u_h=1000&amp;biw=1361&amp;bih=22729&amp;psw=1361&amp;psh=782&amp;frm=0&amp;uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&amp;cont=rs&amp;csize=w600h500&amp;inames=master-1&amp;jsv=52140&amp;rurl=http%3A%2F%2Fwww.bim.ba%2Fbh%2F10%2F10%2F898%2F%3Ftpl%3D30 |date=2. rujna 2021. }} Tuta i Štela 38 godina u zatvoru&lt;/ref&gt; Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot;&gt;[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu&lt;/ref&gt;

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].

Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno s HV-om, a u nekim akcijama i s Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine.

Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usuglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usuglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe.

[[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari neriješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontroverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]].

Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini&lt;/ref&gt; Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
=== Zemljopisne cjeline ===
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], od kojih je sastavljena država [[Bosna i Hercegovina]]. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], dijelovi [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] ([[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]), dijelovi [[Završje, BiH|Završja]] ([[Livno]], [[Tomislavgrad]] i [[Kupres]]), [[Srednja Bosna]], dijelovi [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] ([[Kotor-Varoš]] i dijelovi općine [[Skender-Vakuf]] – današnja općina [[Dobretići]]) i dijelovi Sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] ([[Žepče]], dijelovi općine [[Tešanj]] – današnja općina [[Usora]], dijelovi općine [[Teslić]], [[Vareš]] i dijelovi općine [[Kakanj]]).

=== Planine i nizine ===
Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2222 m), dok je najniži dio pored mora.

Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija na [[Jadransko more]] u dužini od 20&amp;nbsp;km.

=== Najviše planine ===
[[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|mini|desno|400px|Planina [[Čvrsnica]], pogled s ceste uz [[Neretva|Neretvu]]]]
{|               
|'''Vrh'''
|'''Planina'''
|'''Visina'''
|- 
|''Pločno''
|'''[[Čvrsnica]]''' 
|2222 m
|- 
|''Nadkrstac''
'''[[Vranica]]'''
|2112 m
|-
|''Zelena Glava''
|'''[[Prenj]]''' 
|2103 m
|- 
|''Veliki Vran''
|'''[[Vran]]''' 
|2074 m
|- 
|''Cincar''
|'''[[Cincar]]''' 
|2005 m
|}

=== Rijeke i jezera ===
Glavne rijeke su bile [[Sava]], [[Neretva]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]] i [[Usora (rijeka)|Usora]]. Najveća jezera Buško i Jablaničko su umjetna (akumulacijska). Buško jezero je nastalo potapanjem jednog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], a Ramsko i Jablaničko jezero su nastali gradnjom hidroelektrane na rijeci [[Rama (rijeka)|Rami]] odnosno [[Neretva|Neretvi]].

=== Klima ===
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području [[Neum]]a i niska [[Hercegovina]] ima blage kišovite zime i vruća ljeta.

=== Naselja ===
Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika).

&lt;small&gt;Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.&lt;/small&gt;

== Politika ==
=== Raspodjela vlasti ===
[[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|mini|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja HZ Herceg-Bosne, 18. studenog 1995.]]
[[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|Predsjednik Jadranko Prlić, odjeli društvenih znanosti, gospodarstva, unutarnjih poslova, financija, pravosuđa i obrane; općinska vijeća i povjerenstva HVO.]]
Vlast u [[Sarajevo|Sarajevu]] oglušila na zahtjeve [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. [[BiH]] je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. [[BiH]] je postala baza za napad na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko [[HVO]]-a i Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, u Grudama, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako [[hrvat]]skog tako i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[Predsjednik]] Hrvatske zajednice, poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i inozemstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. [[Predsjednik]] se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici, poslije Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Prvi predsjednik je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].

Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna,  civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot; /&gt;

Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.&lt;ref&gt;Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Dužnost
!Ministar
!Početak mandata
!Napomena
|- 
|Predsjednik Vlade||[[Jadranko Prlić]]||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|Dopredsjednik Vlade||Ivan Čuljak||20. studenoga 1993.||
|-
|Drago Bilandžija||13. siječnja 1995.||
|-
|Mile Akmadžić||13. siječnja 1995.||
|-
|Valentin Ćorić|| ||
|-
|Pero Marković||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obrane||Perica Jukić||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Vladimir Šoljić||23. veljače 1994.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar financija||mr. Jozo Martinović||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Drago Bilandžija||14. listopada 1994.||
|-
|Neven Tomić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar unutarnjih poslova||Valentin Ćorić||20. studenoga 1993.||
|-
|Ivan Vrankić|| ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar pravosuđa i uprave||Krešimir Zubak||20. studenoga 1993.||
|-
|Stjepo Pranjić|| ||
|-
|Mato Tadić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar prometa i veza||Ilija Kožulj||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar energetike, rudarstva i industrije||mr. Vladimir Šoljić||20. studenoga 1993.||
|-
|Marinko Bošnjak||7. travnja 1994.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar trgovine, turizma i poduzetništva||Ile Krezo||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Nikola Grabovac||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede||Marko Božanović||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar zdravstva||dr. Ivan Šarac||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Božo Ljubić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji||Ilija Žuljević||20. studenoga 1993.||
|-
|Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa||Jozo Marić||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obnove i razvoja||Zulfo Robović||20. studenoga 1993.||
|-
|Božo Rajić||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose||Mile Akmadžić||20. studenoga 1993.||
|-
|mr. Vladislav Pogarčić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša||Željko Obradović||23. veljače 1993.||
|-
|Zulfo Robović||28. lipnja 1995.||
|-
|}

[[Datoteka:Aerial photograph of Mostar, 1997.JPEG|thumb|desno|400px|Pogled iz zraka na Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru i zgradu (prva između dvaju gornjih ulica) u kojoj je tijekom rata i poslijeraća bila smještena Vlada Herceg-Bosne, a danas rektorat Sveučilišta u Mostaru (25. 2. 1997.)]]
Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. lipnja 1996., te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima:
* Pero Marković, predsjednik
* mr. Vladimir Šoljić, ministar obrane
* Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova
* Frano Franić, ministar financija
* Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti
* Nikola Antunović, ministar gospodarstva.

Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine

Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen [[elektroenergetski sustav|energetski]] te [[pošta|PTT]] [[telekomunikacija|sustav]], sustav [[zdravstvo|zdravstva]], [[škola|školstva]] i [[socijalna zaštita|socijalne skrbi]]. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska [[sjetva]] u enklavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je [[sigurnost]].&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/bih/21640-herceg-bosna-je-bila-kljuc-opstanka-bih Livno Online.com] Herceg-Bosna je bila ključ opstanka BiH&lt;/ref&gt;

Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. U svibnju [[1996.]] godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je [[Vlada]] Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine.

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Logo_of_Croatian_Defence_Council 2.svg|mini|desno|100 px|Grb HVO-a]]
{{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}}

[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika.

[[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]].

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|300px|Stanje na bojišnicama pri potpisivanju Daytonskog sporazuma (HVO – plava).]]
Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].

Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana s ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Zapravo su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (današnje [[Žepče]]), sjeverni, [[Usora|slobodni dio Usore]] i jedini slobodni dio Bosanske Posavine [[Orašje]] jer su Srbi zauzeli južni, komušanski dio Usore i gotovo čitavu Bosansku Posavinu, drugu značajniju hrvatsku zajednicu. Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. Srpsko zauzimanje [[Jajce|Jajca]] i [[Dobretići|Dobretića]] postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. 

Područja koja su bila pod kontrolom [[HVO]]-a pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]: manji dijelovi općina [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanski Šamac]], općina [[Orašje]], dijelovi općine [[Brčko]], dijelovi općine [[Tešanj]] (današnja općina [[Usora]]), dijelovi općina [[Maglaj]], [[Žepče]] i [[Zavidovići]] (današnja općina [[Žepče]], u koju su promjenom granica ušli većinski [[hrvat]]ski dijelovi općina [[Maglaj]] i [[Zavidovići]]), manji dio općine [[Vareš]], veći dijelovi općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] oko istoimenih gradova, dijelovi općine [[Travnik]], istočni dio općine [[Fojnica]], općina [[Jajce]], općina [[Dobretići]], manji dio općine [[Donji Vakuf]], južni dio općine [[Uskoplje]] zajedno s južnim dijelom grada [[Uskoplje|Uskoplja]], veći dio općine [[Prozor-Rama]], sjeverozapadni dio općine [[Jablanica]], općina [[Tomislavgrad]], općina [[Livno]], općina [[Kupres]], općina [[Glamoč]], općina [[Bosansko Grahovo]], općina [[Drvar]], manji dio općine [[Bihać]], južni dio općine [[Bosanski Petrovac]], veći dio općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] (danas općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]]), općina [[Mrkonjić Grad]], općina [[Šipovo]], manji (južni) dio općine [[Banja Luka]], općina [[Posušje]], općina [[Grude]], općina [[Široki Brijeg]], sjeverozapadni, zapadni i jugozapadni dijelovi općine [[Mostar]] zajedno sa zapadnim (većim) dijelom grada [[Mostar]]a, općina [[Ljubuški]], općina [[Čitluk]], općina [[Čapljina]], općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], općina [[Neum]] i općina [[Ravno]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|300px|desno|Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi – plava, Muslimani – zelena, Hrvati – narančasta.]]
Na području koje je proglašeno dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[18. studenog]] [[1991.]] godine prema popisu stanovništva izvršenom u ožujku [[1991.]] godine, živjelo je 1.238.512 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] – 556.274 ili 44,91 %
* [[Bošnjaci]] – 398.092 ili 32,14 %
* [[Srbi]] – 203.612 ili 16,44  %
* [[Jugoslaveni]] – 56.092 ili 4,53 %
* Ostali – 24.505 ili 1,98 %&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB&lt;/ref&gt;

[[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana &quot;leopardovo krzno&quot;. Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]].

Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], [[Bosna i Hercegovina]] je bila četvrta republika po razvijenosti u sastavu [[SFRJ]]. Infrastruktura unutar države kao i industrijske grane su bile loše razvijene. Gospodarski život na području cijele [[BiH]] u tri ratne godine praktički je zamro. Mnoge, prije rata, uspješne tvrtke već za srpske agresije su opljačkane, a na njima je prouzročena veća materijalna šteta. Nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti, dok se o pokretanju novih pogona nije ni razmišljalo zbog [[rat]]nih događanja. Poljodjelstvo je bilo na niskoj razini, prometna infrastruktura je propadala, građevinska je djelatnost bila skoro nepostojeća, stopa nezaposlenosti je bila velika. Kao direktan rezultat rata između [[1992.]] i [[1995.]] već niska industrijska proizvodnja unutar zemlje je opala za oko 80%. [[Rat u BiH|Ratna događanja]] su također dovela do uništavanje loše infrastrukture u zemlji. Sve ovo je dovelo do velikog porasta nezaposlenosti i opada životnog standarda stanovništva. [[Bruto domaći proizvod]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] danas se približava BDP-u zemlje iz [[1991.]]

Ipak, [[Hrvati]] su iz rata izašli kao najprosperitetniji narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Herceg-Bosne nije bilo sjedišta niti jedne prijeratne velike [[SFRJ|jugoslavenske]] banke. Sva sjedišta banaka u Bosni i Hercegovini do tada su bila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predsjedničko vijeće Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnutka od sarajevskih vlasti dobiva zahtjev da se na području Hrvatske zajednice Herceg-Bosne osnuje banka radi financiranja novoosnovane zajednice [[općina]]. U studenom [[1992.]] godine osnovana je Hrvatska banka Mostar preko koje je financirana Hrvatska zajednica, poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna i [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Kao i na području čitave Bosne i Hercegovine, službena valuta Herceg-Bosne je bio [[bosanski dinar]], ali je u uporabi bio [[hrvatski dinar]], a poslije [[hrvatska kuna|kuna]] i [[njemačka marka|marka]].

== Promet ==
=== Ceste ===
[[UNPROFOR]] je kodnim imenima označio glavne pravce u uporabi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Najvažniji su bili: 
# Circle (hrv. Krug) [[Split]] – [[Brnaze]] – [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] – [[Tomislavgrad]] – [[Mandino Selo]], 
# Triangle (hrv. Trokut) Mandino Selo – Omrčanica – [[Prozor-Rama|Prozor]], 
# Square (hrv. Kvadrat) Mandino Selo – [[Jablanica]] – Prozor, 
# Diamond (hrv. Dijamant) Prozor – [[Uskoplje]] – [[Novi Travnik]] – [[Putićevo]], 
# Salmon (hrv. Losos) Prozor – Uskoplje – [[Fojnica]] – [[Gromiljak]], 
# Pacman Jablanica – [[Konjic]] – [[Tarčin]] – [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] – [[Kiseljak]] – [[Busovača]] – [[Kaonik]] – Putićevo, 
# Lada [[Doboj]] – [[Maglaj]] – [[Žepče]] – [[Zenica]], 
# Gannet [[Split]] – [[Metković]] – [[Mostar]] – Jablanica, 
# Dove (hrv. Golubica) [[Kiseljak]] – [[Breza (BiH)|Breza]], 
# Finch (hrv. Zeba) [[Sarajevo]] – [[Ilijaš]] – [[Vareš]]
# Trout (hrv. Pastrmka) Kiseljak – Fojnica – Blodnica.

=== Željeznice ===
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing.png|mini|[[HŽ serija 1141|JŽ 441]], glavna električna lokomotiva.]]
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing original livery.PNG|mini|lijevo|Željeznice Herceg-Bosne su zadržale boje Jugoslavenskih željeznica. Natpis &quot;Jugoslavenske željeznice&quot; zamijenjen je natpisom &quot;Željeznice Herceg-Bosne&quot;.]]
Oko tristo zaposlenih u [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]] u [[Ploče|Pločama]] bili su u [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] Herceg Bosne, to su većinom Hrvati iz doline [[Neretva|Neretve]], iz [[zapadna Hercegovina|zapadne]] i [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Ostali zaposlenici iz Hercegovine bili su u postrojbama [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u Pločama i Metkoviću. Oni su dragovoljno branili istočnu i zapadnu Hercegovinu u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskom ratu]]. Dobra je suradnja bila između [[HVO#Ustroj 1993.|čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj]] i hrvatskih željezničara u Pločama.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot;&gt;[http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html Garevac.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222060307/http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html|date=22. veljače 2014.}} Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – o ratu u BiH&lt;/ref&gt;

Zanimljivo je kako su željezničari iz Ploča ujesen 1991. na pruzi [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Čapljina – Mostar]], dolaskom srpskih rezervista započeli [[Operacija Lipanjske zore|pripreme za obranu doline Neretve]]. No, službeno je HŽ od ŽTO-a Sarajevo preuzeo prugu tek početkom 1992. Za vrijeme [[domovinski rat|rata 1991. u Hrvatskoj]], ondašnja željeznička uprava u Sarajevu ponašala se kao da to nije njihov rat. Štoviše, rukovoditelji, većinom Srbi, pokušavali su što više dizel i elektro lokomotiva iz Ploča staviti pod svoj nadzor, no nije im uspjelo. Željezničari iz Ploča, među kojima su bili i zaposlenici iz okolice Mostara i Čapljine, uspjeli su održati željeznički promet od Ploča do Čapljine, te do [[Baćevići|Baćevića kod Mostara]].&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

Od 1992. djelovale su i '''Željeznice Herceg-Bosne''', sa sjedištem u Mostaru, koje su veoma dobro surađivale s [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]]. Uspjeli su očuvati promet od mostarskih predgrađa do Čapljine i Metkovića. Očuvali su i prugu oko [[Žepče|Žepča]]. Zanimljivo je kako su Željeznice BiH 1996. godine pokušale preuzeti prugu u dolini Neretve. Čak je sarajevska direkcija ultimativno tražila da njihovo osoblje vozi od Mostara do Ploča, te da radi manevru u [[Luka Ploče|Luci Ploče]]. Cilj je bio jasan, mirnim putem, nakon rata, ovladati Lukom Ploče i prugom Ploče – Mostar. Pokušaj nije uspio jer je narod u dolini Neretve rekao svoje. Pruga je obranjena i u ratu i u miru.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt; Godine 2001., [[Federacija BiH]] osniva [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], čiji kapital čini željeznička imovina Željeznica BiH i Željeznica Herceg-Bosne. Danom početka primjene novog zakona prestaju s radom Željeznice BIH i Željeznice Herceg-Bosne, a uspostavlja se rad Željeznica Federacije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20hrv.htm Vlada FBiH] Zakon o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt; Danas su HŽ i ŽFBiH partneri na europskom kolosijeku.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

== Kultura ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]].

Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

=== Mediji ===
U [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|Radioteleviziju Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. [[Radio Herceg-Bosne]] je zaživio te on i danas postoji, a od [[1. srpnja]] [[2019.]] s emitiranjem započinje i Televizija Herceg-Bosne.

Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]] nastaje [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku|Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku]], iz [[Mostar]]a, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Herceg-Bosne. Osim programa Erotela i programi [[HRT]]-a mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do [[1999.]] [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]], [[15. studenog]] [[1999.]] godine, zabranilo je rad [[Erotel]]u, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Preko tih &quot;hrvatskih&quot; odašiljača danas se sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića.
[[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru]]

=== Obrazovanje ===
{{glavni|Sveučilište u Mostaru}}

U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta.

Mostar je [[1977.]] postao samostalno sveučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište &quot;Džemal Bijedić&quot;. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.

=== HKD Napredak ===
{{glavni|HKD Napredak}}

Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica &quot;Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu&quot;. Društvo je osnovano kao &quot;Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike&quot;. [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u &quot;Napredak&quot;. [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|&quot;Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika&quot;]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napretka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu &quot;Napretkovu&quot; palaču [[1923.]] godine.

Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napretkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]].

== Šport ==
[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Hrvati]] su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovali svoje [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|vlastite lige u brojnim športovima]]. 
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne
| grb                = 
| nadimak            = 
| savez              = 
| izbornik           = 
| kapetan            = 
| najviše nastupa    = 
| najbolji strijelac = 
| FIFA               =  
| ažurirano          =

| pattern_la1=_cro10h|pattern_b1=_cro10h|pattern_ra1=_cro10h| leftarm1=F8F8FF|body1=FFFFFF|rightarm1=F8F8FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000CD|
 pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
 leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff|=|
| prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|30px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] 3 : 0 [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|30px]] [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne|Herceg-Bosna]]&lt;br/&gt; [[Estadio Defensores del Chaco]], 10.988 gledatelja&lt;br&gt; [[Asunción]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine&lt;br&gt;Carlos Gamarra [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 21'&lt;br&gt;Edgar Báez [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 53'&lt;br&gt;Virgilio Ferreira [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 60'
| najveća pobjeda = 
| najveći poraz = 
| Nastupi na SP           = 
| Prvi put na SP          =  
| Najbolji rezultat na SP = 
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = 
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 
| medalje = 
}}
=== Nogomet ===
{{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}}

[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu.

Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana [[1993.]] godine. U sezoni [[1997.]]/[[1998.]], najbolji nogometni klubovi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] su se počeli suočavati s najboljim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] za ulazak u [[UEFA]]-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone [[2000.]]/[[2001.]], kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]].

[[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne]] je odigrala svoju jedinu [[Paragvaj – Herceg-Bosna, prijateljska utakmica (1996.)|utakmicu protiv neke druge reprezentacije]] s najboljom vrstom [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine u glavnom gradu [[Paragvaj]]a, [[Asunción]]u. Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, a i [[FIFA]] je vodi takvom, samo je ne priznaje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]]. Utakmicu je Paragvaj dobio s 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: [[Goran Dukić (nogometaš)|Dukić]], [[Tihomir Skoko|Skoko]], [[Jure Kordić|Kordić]], [[Mirko Babić|Babić]], [[Zoran Bubalo|Bubalo]], [[Boro Matan|Matan]], [[Ivica Ravlić|Ravlić]], [[Slaven Musa|Musa]], [[Tihomir Bogdan|Bogdan]], [[Ante Marinović (nogometaš)|Marinović]], [[Anđelko Marušić (nogometaš iz Širokog Brijega)|Marušić]] (još su igrali [[Andrija Sušac|Sušac]], [[Mladen Bartolović|Bartolović]]). Izbornik: [[Branko Međugorac]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/vijesti/sport/herceg-bosna-navija-za-paragvaj!-1511.html ''Herceg-Bosna navija za Paragvaj!''], HercegBosna.org, 3. srpnja 2010.&lt;/ref&gt;

=== Košarka ===
{{glavni|Košarkaška liga Herceg-Bosne}}

[[Košarkaška liga Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[košarka]]ško [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Osnovana je [[1993.]] godine, a ligu je organizirao Košarkaški savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, košarkaška natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. [[Međunarodna košarkaška federacija]] je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine [[2002.]] stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik Košarkaške lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno s jednim [[Srbi|srpskim]] i [[Bošnjaci|bošnjačkim]] [[košarka]]škim klubom.

=== Ostali športovi ===
Osim nogometa i košarke, dva najpopularnija športa, postojala su, a i danas postoje, ligaška natjecanja Herceg-Bosne i u ostalim športovima. Tu treba istaknuti Prvu [[rukomet]]nu ligu Herceg-Bosne, Prvu [[šah]]ovsku ligu Herceg-Bosne, Prvenstvo Herceg-Bosne u [[boćanje|boćanju]], Prvenstvo Herceg-Bosne u [[kuglanje|kuglanju]] i druge.

== Simboli ==
=== Zastava ===
{{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
[[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.

[[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima  [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]].

=== Grb ===
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|mini|desno|180 px|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
{{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Croatian Republic of Herzeg-Bosnia - OR 560-DA.jpg|mini|Registarska pločica iz Orašja]]
[[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Grb Herceg-Bosne se rabio za vrijeme postojanja Herceg-Bosne i nekoliko godina nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskom nastavnom planu i programu]] te u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao tih dviju županija.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna je imala i svoje registarske pločice za automobile. Tablice su bile slične tablicama Republike Hrvatske, samo se umjesto [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] na pločicama nalazio [[grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i slovne oznake gradova (MO – Mostar, ŠB – Široki Brijeg, GR – Grude, PO – Posušje, LJ – Ljubuški, ČA – Čapljina, TG – Tomislavgrad, LI – Livno, RA – Rama, KI – Kiseljak, JA – Jajce, TR – Travnik, DR – Derventa, OR – Orašje itd.). Tablice su ukinute [[1998.]] godine, kada je tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu [[Carlos Westendorp]] donio odluku o aktualnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i uveo jedinstvene registarske tablice za čitavu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]].

== Galerija ==
{{Hrvati Bosne i Hercegovine}}
&lt;gallery&gt;
Slika:Bosanska_Posavina.png|Hrvatska zajednica Bosanska Posavina
Slika:Posavina_beginig_of_the_spring_1992.png|Bosanska Posavina prije srpskih ofenziva
Slika:Posavina.gif|Pad Bosanske Posavine
Slika:Operacija Lipanjske zore.png|Operacija Lipanjske zore
Slika:Stanje u Hercegovini prije Bošnjačko-hrvatskog sukoba.PNG|Hercegovina nakon Lipanjskih zora
Slika:End of Bosniak-Croat war.png|Herceg-Bosna (plava) u ožujku 1994.
Slika:Western bosnia fronts.png|Oslobođenje Zapadne Bosne
Slika:FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG|Etnički sastav stanovništva županija Federacije BiH
&lt;/gallery&gt;

== Srodni članci ==
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Mate Boban]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)]]

== Unutarnje poveznice ==
* [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Demografske promjene Hrvata u drugoj Jugoslaviji]]
* [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati u Bosni i Hercegovini 1991. godine]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]]
* [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Literatura ==
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997.
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998.
* [[Ferdo Šišić]], [https://archive.org/details/herceg_bosna_prigodom_aneksije_1905-ferdo_sisic/mode/1up ''Herceg-Bosna: Prigodom aneksije'']

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Saša Mrduljaš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)''], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] – Centar Split, 2008.
* Službena stranica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: [http://www.HercegBosna.ba HercegBosna.ba]

[[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna| ]]</text>
      <sha1>0oiadu82w93d762553bimdhzhnxabxt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567263</id>
      <parentid>7567251</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Enis2309|Enis2309]] ([[User talk:Enis2309|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>7489844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71998" sha1="k5ti8lubzgnmf9var69opv1yomckw59" xml:space="preserve">{{redirect|Herceg-Bosna}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime              = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|hr_ime           = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|izvorno_ime      = 
|genitiv          = Hrvatske Republike&lt;br&gt;Herceg-Bosne
|kontinent        = Europa
|status           = Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
|era              = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|godina_start     = [[1991.]]
|godina_kraj      = [[1996.]]
|datum_start      = 25. lipnja 1991.
|datum_kraj       = 14. kolovoza 1996.
|događaj_start    = [[Raspad SFRJ]]
|događaj_kraj     = ukinuće
|p1               = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
|flag_p1          = Flag of Bosnia and Herzegovina (1943–1992).svg
|s1               = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1          = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava          = Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg
|zastava_i        = Zastava
|grb              = Coat of Arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|grb_i            = Grb
|mapa             = HZ Herceg-Bosna.PNG
|mapa_veličina    = 330px
|mapa_opis        = [[Općina|Općine]] proglašene dijelom Herceg-Bosne [[18. studenog]] [[1991.]]
|jezik            = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|glavni_grad      = [[Mostar]]
|vlada_tip        = republika
|titula_vođa      = predsjednici
|vođa1            = [[Mate Boban]]
|godina_vođa1     = 1991. – 1994.
|vođa2            = [[Krešimir Zubak]]
|godina_vođa2     = 1994. – 1996.
|događaj1         = Proglašenje zajednice općina
|datum_događaj1   = 18. studenog 1991.
|događaj2         = Osnivanje Hrvatskog vijeća obrane
|datum_događaj2   = 8. travnja 1992.
|događaj3         = Proglašenje i uspostava republike
|datum_događaj3   = 28. kolovoza 1993.
|događaj4         = [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]]
|datum_događaj4   = 18. ožujka 1994.
|vremenska_zona   = +1
|danas            = {{Z+X|BIH}}
|valuta           = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]]
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je hrvatska upravna jedinica unutar [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz '''Hrvatske zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;  Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|BiH]], da bi se u kolovozu 1993., slijedeći [[Owen-Stoltenbergov plan|Owen-Stoltenbergov mirovni plan]], preoblikovala u Republiku.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |title=Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne |archive-url=https://web.archive.org/web/20140430001845/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |archive-date=30. travnja 2014. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije BiH]] kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |title=Washingtonski sporazum |access-date=9. srpnja 2014. |archive-date=15. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415205136/https://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti [[Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Vlade Herceg-Bosne]] prenesene na [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije BiH]]. Iznosila je ukupno 10.950&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (21,4 % [[BiH]]).

Većinska presuda [[ICTY|Međunarodnog suda u Haagu]] šestorici visokih dužnosnika Herceg-Bosne iz 2013. godine ukazala je na postojanje zločinačkog udruženog pothvata u dogovoru s vodstvom [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] s ciljem stvaranja dominacije Hrvata na većinski hrvatskim prostorima u BiH i mogućeg združivanja s Hrvatskom. U to su bili uključeni čelnici i vlast Herceg-Bosne, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], [[HDZ]]-a i [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] te pripadnika raznih oružanih snaga i obavještajnih službi Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-uzp-2-krivnja-franje-tudmana/|first=Ivo|last=Komšić|date=24. veljače 2020.|title=Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – Krivnja Franje Tuđmana|website=autograf.hr|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/six-senior-herceg-bosna-officials-convicted|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|type=press release|language=en|date=29. svibnja 2013.|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]]
Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]&lt;ref&gt;[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6682-54-0}}, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}}

&lt;/ref&gt; u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna,&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;&gt;[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1251:zato-herceg-bosna&amp;catid=8:kolumne&amp;Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?&lt;/ref&gt; a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt;

Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ozemlje Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]].

Nakon [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]].

== Povijest ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]]
=== Stvaranje ===
Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH.

Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |title=Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145613/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; To je pozdravljeno na II. redovitoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |title=II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145525/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |title=Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145642/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalnih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], povezane s Glavnim stožerom HVO-a.

Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavu oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |title=Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227171539/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomnih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla.

[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |title=Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145650/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot; /&gt; Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: &quot;Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?&quot;, odgovorio:&lt;ref&gt;&quot;Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati&quot;, Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.&lt;/ref&gt; {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}}

U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]].
{{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}}
Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |title=Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227175017/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) s Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papiru''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani.

S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence.

Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]].

=== Rat u BiH ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
{{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]]
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] 
[[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]].

[[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]].

HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542.

Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.&lt;ref&gt;[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210902180752/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&amp;channel=000002%2Cbucket093&amp;hl=en&amp;pcsa=false&amp;client=dp-teaminternet09_3ph&amp;r=m&amp;psid=1437517588&amp;type=3&amp;max_radlink_len=40&amp;swp=as-drid-2558334540730768&amp;uiopt=true&amp;oe=UTF-8&amp;ie=UTF-8&amp;fexp=21404%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300800%2C17300801%2C17300805&amp;format=r5%7Cs&amp;num=0&amp;output=afd_ads&amp;domain_name=www.bim.ba&amp;v=3&amp;adext=as1%2Csr1&amp;bsl=8&amp;pac=0&amp;u_his=50&amp;u_tz=0&amp;dt=1630606072367&amp;u_w=1600&amp;u_h=1000&amp;biw=1361&amp;bih=22729&amp;psw=1361&amp;psh=782&amp;frm=0&amp;uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&amp;cont=rs&amp;csize=w600h500&amp;inames=master-1&amp;jsv=52140&amp;rurl=http%3A%2F%2Fwww.bim.ba%2Fbh%2F10%2F10%2F898%2F%3Ftpl%3D30 |date=2. rujna 2021. }} Tuta i Štela 38 godina u zatvoru&lt;/ref&gt; Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot;&gt;[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu&lt;/ref&gt;

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].

Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno s HV-om, a u nekim akcijama i s Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine.

Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usuglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usuglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe.

[[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari neriješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontroverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]].

Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini&lt;/ref&gt; Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
=== Zemljopisne cjeline ===
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], od kojih je sastavljena država [[Bosna i Hercegovina]]. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], dijelovi [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] ([[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]), dijelovi [[Završje, BiH|Završja]] ([[Livno]], [[Tomislavgrad]] i [[Kupres]]), [[Srednja Bosna]], dijelovi [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] ([[Kotor-Varoš]] i dijelovi općine [[Skender-Vakuf]] – današnja općina [[Dobretići]]) i dijelovi Sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] ([[Žepče]], dijelovi općine [[Tešanj]] – današnja općina [[Usora]], dijelovi općine [[Teslić]], [[Vareš]] i dijelovi općine [[Kakanj]]).

=== Planine i nizine ===
Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2222 m), dok je najniži dio pored mora.

Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija na [[Jadransko more]] u dužini od 20&amp;nbsp;km.

=== Najviše planine ===
[[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|mini|desno|400px|Planina [[Čvrsnica]], pogled s ceste uz [[Neretva|Neretvu]]]]
{|               
|'''Vrh'''
|'''Planina'''
|'''Visina'''
|- 
|''Pločno''
|'''[[Čvrsnica]]''' 
|2222 m
|- 
|''Nadkrstac''
'''[[Vranica]]'''
|2112 m
|-
|''Zelena Glava''
|'''[[Prenj]]''' 
|2103 m
|- 
|''Veliki Vran''
|'''[[Vran]]''' 
|2074 m
|- 
|''Cincar''
|'''[[Cincar]]''' 
|2005 m
|}

=== Rijeke i jezera ===
Glavne rijeke su bile [[Sava]], [[Neretva]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]] i [[Usora (rijeka)|Usora]]. Najveća jezera Buško i Jablaničko su umjetna (akumulacijska). Buško jezero je nastalo potapanjem jednog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], a Ramsko i Jablaničko jezero su nastali gradnjom hidroelektrane na rijeci [[Rama (rijeka)|Rami]] odnosno [[Neretva|Neretvi]].

=== Klima ===
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području [[Neum]]a i niska [[Hercegovina]] ima blage kišovite zime i vruća ljeta.

=== Naselja ===
Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika).

&lt;small&gt;Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.&lt;/small&gt;

== Politika ==
=== Raspodjela vlasti ===
[[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|mini|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja HZ Herceg-Bosne, 18. studenog 1995.]]
[[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|Predsjednik Jadranko Prlić, odjeli društvenih znanosti, gospodarstva, unutarnjih poslova, financija, pravosuđa i obrane; općinska vijeća i povjerenstva HVO.]]
Vlast u [[Sarajevo|Sarajevu]] oglušila na zahtjeve [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. [[BiH]] je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. [[BiH]] je postala baza za napad na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko [[HVO]]-a i Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, u Grudama, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako [[hrvat]]skog tako i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[Predsjednik]] Hrvatske zajednice, poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i inozemstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. [[Predsjednik]] se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici, poslije Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Prvi predsjednik je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].

Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna,  civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot; /&gt;

Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.&lt;ref&gt;Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Dužnost
!Ministar
!Početak mandata
!Napomena
|- 
|Predsjednik Vlade||[[Jadranko Prlić]]||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|Dopredsjednik Vlade||Ivan Čuljak||20. studenoga 1993.||
|-
|Drago Bilandžija||13. siječnja 1995.||
|-
|Mile Akmadžić||13. siječnja 1995.||
|-
|Valentin Ćorić|| ||
|-
|Pero Marković||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obrane||Perica Jukić||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Vladimir Šoljić||23. veljače 1994.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar financija||mr. Jozo Martinović||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Drago Bilandžija||14. listopada 1994.||
|-
|Neven Tomić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar unutarnjih poslova||Valentin Ćorić||20. studenoga 1993.||
|-
|Ivan Vrankić|| ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar pravosuđa i uprave||Krešimir Zubak||20. studenoga 1993.||
|-
|Stjepo Pranjić|| ||
|-
|Mato Tadić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar prometa i veza||Ilija Kožulj||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar energetike, rudarstva i industrije||mr. Vladimir Šoljić||20. studenoga 1993.||
|-
|Marinko Bošnjak||7. travnja 1994.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar trgovine, turizma i poduzetništva||Ile Krezo||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Nikola Grabovac||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede||Marko Božanović||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar zdravstva||dr. Ivan Šarac||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Božo Ljubić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji||Ilija Žuljević||20. studenoga 1993.||
|-
|Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa||Jozo Marić||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obnove i razvoja||Zulfo Robović||20. studenoga 1993.||
|-
|Božo Rajić||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose||Mile Akmadžić||20. studenoga 1993.||
|-
|mr. Vladislav Pogarčić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša||Željko Obradović||23. veljače 1993.||
|-
|Zulfo Robović||28. lipnja 1995.||
|-
|}

[[Datoteka:Aerial photograph of Mostar, 1997.JPEG|thumb|desno|400px|Pogled iz zraka na Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru i zgradu (prva između dvaju gornjih ulica) u kojoj je tijekom rata i poslijeraća bila smještena Vlada Herceg-Bosne, a danas rektorat Sveučilišta u Mostaru (25. 2. 1997.)]]
Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. lipnja 1996., te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima:
* Pero Marković, predsjednik
* mr. Vladimir Šoljić, ministar obrane
* Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova
* Frano Franić, ministar financija
* Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti
* Nikola Antunović, ministar gospodarstva.

Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine

Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen [[elektroenergetski sustav|energetski]] te [[pošta|PTT]] [[telekomunikacija|sustav]], sustav [[zdravstvo|zdravstva]], [[škola|školstva]] i [[socijalna zaštita|socijalne skrbi]]. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska [[sjetva]] u enklavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je [[sigurnost]].&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/bih/21640-herceg-bosna-je-bila-kljuc-opstanka-bih Livno Online.com] Herceg-Bosna je bila ključ opstanka BiH&lt;/ref&gt;

Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. U svibnju [[1996.]] godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je [[Vlada]] Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine.

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Logo_of_Croatian_Defence_Council 2.svg|mini|desno|100 px|Grb HVO-a]]
{{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}}

[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika.

[[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]].

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|300px|Stanje na bojišnicama pri potpisivanju Daytonskog sporazuma (HVO – plava).]]
Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].

Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana s ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Zapravo su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (današnje [[Žepče]]), sjeverni, [[Usora|slobodni dio Usore]] i jedini slobodni dio Bosanske Posavine [[Orašje]] jer su Srbi zauzeli južni, komušanski dio Usore i gotovo čitavu Bosansku Posavinu, drugu značajniju hrvatsku zajednicu. Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. Srpsko zauzimanje [[Jajce|Jajca]] i [[Dobretići|Dobretića]] postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. 

Područja koja su bila pod kontrolom [[HVO]]-a pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]: manji dijelovi općina [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanski Šamac]], općina [[Orašje]], dijelovi općine [[Brčko]], dijelovi općine [[Tešanj]] (današnja općina [[Usora]]), dijelovi općina [[Maglaj]], [[Žepče]] i [[Zavidovići]] (današnja općina [[Žepče]], u koju su promjenom granica ušli većinski [[hrvat]]ski dijelovi općina [[Maglaj]] i [[Zavidovići]]), manji dio općine [[Vareš]], veći dijelovi općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] oko istoimenih gradova, dijelovi općine [[Travnik]], istočni dio općine [[Fojnica]], općina [[Jajce]], općina [[Dobretići]], manji dio općine [[Donji Vakuf]], južni dio općine [[Uskoplje]] zajedno s južnim dijelom grada [[Uskoplje|Uskoplja]], veći dio općine [[Prozor-Rama]], sjeverozapadni dio općine [[Jablanica]], općina [[Tomislavgrad]], općina [[Livno]], općina [[Kupres]], općina [[Glamoč]], općina [[Bosansko Grahovo]], općina [[Drvar]], manji dio općine [[Bihać]], južni dio općine [[Bosanski Petrovac]], veći dio općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] (danas općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]]), općina [[Mrkonjić Grad]], općina [[Šipovo]], manji (južni) dio općine [[Banja Luka]], općina [[Posušje]], općina [[Grude]], općina [[Široki Brijeg]], sjeverozapadni, zapadni i jugozapadni dijelovi općine [[Mostar]] zajedno sa zapadnim (većim) dijelom grada [[Mostar]]a, općina [[Ljubuški]], općina [[Čitluk]], općina [[Čapljina]], općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], općina [[Neum]] i općina [[Ravno]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|300px|desno|Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi – plava, Muslimani – zelena, Hrvati – narančasta.]]
Na području koje je proglašeno dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[18. studenog]] [[1991.]] godine prema popisu stanovništva izvršenom u ožujku [[1991.]] godine, živjelo je 1.238.512 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] – 556.274 ili 44,91 %
* [[Bošnjaci]] – 398.092 ili 32,14 %
* [[Srbi]] – 203.612 ili 16,44  %
* [[Jugoslaveni]] – 56.092 ili 4,53 %
* Ostali – 24.505 ili 1,98 %&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB&lt;/ref&gt;

[[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana &quot;leopardovo krzno&quot;. Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]].

Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], [[Bosna i Hercegovina]] je bila četvrta republika po razvijenosti u sastavu [[SFRJ]]. Infrastruktura unutar države kao i industrijske grane su bile loše razvijene. Gospodarski život na području cijele [[BiH]] u tri ratne godine praktički je zamro. Mnoge, prije rata, uspješne tvrtke već za srpske agresije su opljačkane, a na njima je prouzročena veća materijalna šteta. Nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti, dok se o pokretanju novih pogona nije ni razmišljalo zbog [[rat]]nih događanja. Poljodjelstvo je bilo na niskoj razini, prometna infrastruktura je propadala, građevinska je djelatnost bila skoro nepostojeća, stopa nezaposlenosti je bila velika. Kao direktan rezultat rata između [[1992.]] i [[1995.]] već niska industrijska proizvodnja unutar zemlje je opala za oko 80%. [[Rat u BiH|Ratna događanja]] su također dovela do uništavanje loše infrastrukture u zemlji. Sve ovo je dovelo do velikog porasta nezaposlenosti i opada životnog standarda stanovništva. [[Bruto domaći proizvod]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] danas se približava BDP-u zemlje iz [[1991.]]

Ipak, [[Hrvati]] su iz rata izašli kao najprosperitetniji narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Herceg-Bosne nije bilo sjedišta niti jedne prijeratne velike [[SFRJ|jugoslavenske]] banke. Sva sjedišta banaka u Bosni i Hercegovini do tada su bila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predsjedničko vijeće Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnutka od sarajevskih vlasti dobiva zahtjev da se na području Hrvatske zajednice Herceg-Bosne osnuje banka radi financiranja novoosnovane zajednice [[općina]]. U studenom [[1992.]] godine osnovana je Hrvatska banka Mostar preko koje je financirana Hrvatska zajednica, poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna i [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Kao i na području čitave Bosne i Hercegovine, službena valuta Herceg-Bosne je bio [[bosanski dinar]], ali je u uporabi bio [[hrvatski dinar]], a poslije [[hrvatska kuna|kuna]] i [[njemačka marka|marka]].

== Promet ==
=== Ceste ===
[[UNPROFOR]] je kodnim imenima označio glavne pravce u uporabi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Najvažniji su bili: 
# Circle (hrv. Krug) [[Split]] – [[Brnaze]] – [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] – [[Tomislavgrad]] – [[Mandino Selo]], 
# Triangle (hrv. Trokut) Mandino Selo – Omrčanica – [[Prozor-Rama|Prozor]], 
# Square (hrv. Kvadrat) Mandino Selo – [[Jablanica]] – Prozor, 
# Diamond (hrv. Dijamant) Prozor – [[Uskoplje]] – [[Novi Travnik]] – [[Putićevo]], 
# Salmon (hrv. Losos) Prozor – Uskoplje – [[Fojnica]] – [[Gromiljak]], 
# Pacman Jablanica – [[Konjic]] – [[Tarčin]] – [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] – [[Kiseljak]] – [[Busovača]] – [[Kaonik]] – Putićevo, 
# Lada [[Doboj]] – [[Maglaj]] – [[Žepče]] – [[Zenica]], 
# Gannet [[Split]] – [[Metković]] – [[Mostar]] – Jablanica, 
# Dove (hrv. Golubica) [[Kiseljak]] – [[Breza (BiH)|Breza]], 
# Finch (hrv. Zeba) [[Sarajevo]] – [[Ilijaš]] – [[Vareš]]
# Trout (hrv. Pastrmka) Kiseljak – Fojnica – Blodnica.

=== Željeznice ===
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing.png|mini|[[HŽ serija 1141|JŽ 441]], glavna električna lokomotiva.]]
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing original livery.PNG|mini|lijevo|Željeznice Herceg-Bosne su zadržale boje Jugoslavenskih željeznica. Natpis &quot;Jugoslavenske željeznice&quot; zamijenjen je natpisom &quot;Željeznice Herceg-Bosne&quot;.]]
Oko tristo zaposlenih u [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]] u [[Ploče|Pločama]] bili su u [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] Herceg Bosne, to su većinom Hrvati iz doline [[Neretva|Neretve]], iz [[zapadna Hercegovina|zapadne]] i [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Ostali zaposlenici iz Hercegovine bili su u postrojbama [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u Pločama i Metkoviću. Oni su dragovoljno branili istočnu i zapadnu Hercegovinu u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskom ratu]]. Dobra je suradnja bila između [[HVO#Ustroj 1993.|čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj]] i hrvatskih željezničara u Pločama.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot;&gt;[http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html Garevac.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222060307/http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html|date=22. veljače 2014.}} Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – o ratu u BiH&lt;/ref&gt;

Zanimljivo je kako su željezničari iz Ploča ujesen 1991. na pruzi [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Čapljina – Mostar]], dolaskom srpskih rezervista započeli [[Operacija Lipanjske zore|pripreme za obranu doline Neretve]]. No, službeno je HŽ od ŽTO-a Sarajevo preuzeo prugu tek početkom 1992. Za vrijeme [[domovinski rat|rata 1991. u Hrvatskoj]], ondašnja željeznička uprava u Sarajevu ponašala se kao da to nije njihov rat. Štoviše, rukovoditelji, većinom Srbi, pokušavali su što više dizel i elektro lokomotiva iz Ploča staviti pod svoj nadzor, no nije im uspjelo. Željezničari iz Ploča, među kojima su bili i zaposlenici iz okolice Mostara i Čapljine, uspjeli su održati željeznički promet od Ploča do Čapljine, te do [[Baćevići|Baćevića kod Mostara]].&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

Od 1992. djelovale su i '''Željeznice Herceg-Bosne''', sa sjedištem u Mostaru, koje su veoma dobro surađivale s [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]]. Uspjeli su očuvati promet od mostarskih predgrađa do Čapljine i Metkovića. Očuvali su i prugu oko [[Žepče|Žepča]]. Zanimljivo je kako su Željeznice BiH 1996. godine pokušale preuzeti prugu u dolini Neretve. Čak je sarajevska direkcija ultimativno tražila da njihovo osoblje vozi od Mostara do Ploča, te da radi manevru u [[Luka Ploče|Luci Ploče]]. Cilj je bio jasan, mirnim putem, nakon rata, ovladati Lukom Ploče i prugom Ploče – Mostar. Pokušaj nije uspio jer je narod u dolini Neretve rekao svoje. Pruga je obranjena i u ratu i u miru.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt; Godine 2001., [[Federacija BiH]] osniva [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], čiji kapital čini željeznička imovina Željeznica BiH i Željeznica Herceg-Bosne. Danom početka primjene novog zakona prestaju s radom Željeznice BIH i Željeznice Herceg-Bosne, a uspostavlja se rad Željeznica Federacije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20hrv.htm Vlada FBiH] Zakon o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt; Danas su HŽ i ŽFBiH partneri na europskom kolosijeku.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

== Kultura ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]].

Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

=== Mediji ===
U [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|Radioteleviziju Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. [[Radio Herceg-Bosne]] je zaživio te on i danas postoji, a od [[1. srpnja]] [[2019.]] s emitiranjem započinje i Televizija Herceg-Bosne.

Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]] nastaje [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku|Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku]], iz [[Mostar]]a, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Herceg-Bosne. Osim programa Erotela i programi [[HRT]]-a mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do [[1999.]] [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]], [[15. studenog]] [[1999.]] godine, zabranilo je rad [[Erotel]]u, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Preko tih &quot;hrvatskih&quot; odašiljača danas se sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića.
[[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru]]

=== Obrazovanje ===
{{glavni|Sveučilište u Mostaru}}

U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta.

Mostar je [[1977.]] postao samostalno sveučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište &quot;Džemal Bijedić&quot;. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.

=== HKD Napredak ===
{{glavni|HKD Napredak}}

Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica &quot;Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu&quot;. Društvo je osnovano kao &quot;Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike&quot;. [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u &quot;Napredak&quot;. [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|&quot;Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika&quot;]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napretka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu &quot;Napretkovu&quot; palaču [[1923.]] godine.

Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napretkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]].

== Šport ==
[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Hrvati]] su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovali svoje [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|vlastite lige u brojnim športovima]]. 
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne
| grb                = 
| nadimak            = 
| savez              = 
| izbornik           = 
| kapetan            = 
| najviše nastupa    = 
| najbolji strijelac = 
| FIFA               =  
| ažurirano          =

| pattern_la1=_cro10h|pattern_b1=_cro10h|pattern_ra1=_cro10h| leftarm1=F8F8FF|body1=FFFFFF|rightarm1=F8F8FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000CD|
 pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
 leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff|=|
| prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|30px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] 3 : 0 [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|30px]] [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne|Herceg-Bosna]]&lt;br/&gt; [[Estadio Defensores del Chaco]], 10.988 gledatelja&lt;br&gt; [[Asunción]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine&lt;br&gt;Carlos Gamarra [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 21'&lt;br&gt;Edgar Báez [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 53'&lt;br&gt;Virgilio Ferreira [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 60'
| najveća pobjeda = 
| najveći poraz = 
| Nastupi na SP           = 
| Prvi put na SP          =  
| Najbolji rezultat na SP = 
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = 
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 
| medalje = 
}}
=== Nogomet ===
{{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}}

[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu.

Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana [[1993.]] godine. U sezoni [[1997.]]/[[1998.]], najbolji nogometni klubovi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] su se počeli suočavati s najboljim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] za ulazak u [[UEFA]]-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone [[2000.]]/[[2001.]], kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]].

[[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne]] je odigrala svoju jedinu [[Paragvaj – Herceg-Bosna, prijateljska utakmica (1996.)|utakmicu protiv neke druge reprezentacije]] s najboljom vrstom [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine u glavnom gradu [[Paragvaj]]a, [[Asunción]]u. Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, a i [[FIFA]] je vodi takvom, samo je ne priznaje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]]. Utakmicu je Paragvaj dobio s 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: [[Goran Dukić (nogometaš)|Dukić]], [[Tihomir Skoko|Skoko]], [[Jure Kordić|Kordić]], [[Mirko Babić|Babić]], [[Zoran Bubalo|Bubalo]], [[Boro Matan|Matan]], [[Ivica Ravlić|Ravlić]], [[Slaven Musa|Musa]], [[Tihomir Bogdan|Bogdan]], [[Ante Marinović (nogometaš)|Marinović]], [[Anđelko Marušić (nogometaš iz Širokog Brijega)|Marušić]] (još su igrali [[Andrija Sušac|Sušac]], [[Mladen Bartolović|Bartolović]]). Izbornik: [[Branko Međugorac]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/vijesti/sport/herceg-bosna-navija-za-paragvaj!-1511.html ''Herceg-Bosna navija za Paragvaj!''], HercegBosna.org, 3. srpnja 2010.&lt;/ref&gt;

=== Košarka ===
{{glavni|Košarkaška liga Herceg-Bosne}}

[[Košarkaška liga Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[košarka]]ško [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Osnovana je [[1993.]] godine, a ligu je organizirao Košarkaški savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, košarkaška natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. [[Međunarodna košarkaška federacija]] je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine [[2002.]] stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik Košarkaške lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno s jednim [[Srbi|srpskim]] i [[Bošnjaci|bošnjačkim]] [[košarka]]škim klubom.

=== Ostali športovi ===
Osim nogometa i košarke, dva najpopularnija športa, postojala su, a i danas postoje, ligaška natjecanja Herceg-Bosne i u ostalim športovima. Tu treba istaknuti Prvu [[rukomet]]nu ligu Herceg-Bosne, Prvu [[šah]]ovsku ligu Herceg-Bosne, Prvenstvo Herceg-Bosne u [[boćanje|boćanju]], Prvenstvo Herceg-Bosne u [[kuglanje|kuglanju]] i druge.

== Simboli ==
=== Zastava ===
{{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
[[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.

[[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima  [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]].

=== Grb ===
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|mini|desno|180 px|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
{{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Croatian Republic of Herzeg-Bosnia - OR 560-DA.jpg|mini|Registarska pločica iz Orašja]]
[[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Grb Herceg-Bosne se rabio za vrijeme postojanja Herceg-Bosne i nekoliko godina nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskom nastavnom planu i programu]] te u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao tih dviju županija.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna je imala i svoje registarske pločice za automobile. Tablice su bile slične tablicama Republike Hrvatske, samo se umjesto [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] na pločicama nalazio [[grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i slovne oznake gradova (MO – Mostar, ŠB – Široki Brijeg, GR – Grude, PO – Posušje, LJ – Ljubuški, ČA – Čapljina, TG – Tomislavgrad, LI – Livno, RA – Rama, KI – Kiseljak, JA – Jajce, TR – Travnik, DR – Derventa, OR – Orašje itd.). Tablice su ukinute [[1998.]] godine, kada je tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu [[Carlos Westendorp]] donio odluku o aktualnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i uveo jedinstvene registarske tablice za čitavu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]].

== Galerija ==
{{Hrvati Bosne i Hercegovine}}
&lt;gallery&gt;
Slika:Bosanska_Posavina.png|Hrvatska zajednica Bosanska Posavina
Slika:Posavina_beginig_of_the_spring_1992.png|Bosanska Posavina prije srpskih ofenziva
Slika:Posavina.gif|Pad Bosanske Posavine
Slika:Operacija Lipanjske zore.png|Operacija Lipanjske zore
Slika:Stanje u Hercegovini prije Bošnjačko-hrvatskog sukoba.PNG|Hercegovina nakon Lipanjskih zora
Slika:End of Bosniak-Croat war.png|Herceg-Bosna (plava) u ožujku 1994.
Slika:Western bosnia fronts.png|Oslobođenje Zapadne Bosne
Slika:FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG|Etnički sastav stanovništva županija Federacije BiH
&lt;/gallery&gt;

== Srodni članci ==
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Mate Boban]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)]]

== Unutarnje poveznice ==
* [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Demografske promjene Hrvata u drugoj Jugoslaviji]]
* [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati u Bosni i Hercegovini 1991. godine]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]]
* [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Literatura ==
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997.
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998.
* [[Ferdo Šišić]], [https://archive.org/details/herceg_bosna_prigodom_aneksije_1905-ferdo_sisic/mode/1up ''Herceg-Bosna: Prigodom aneksije'']

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Saša Mrduljaš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)''], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] – Centar Split, 2008.
* Službena stranica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: [http://www.HercegBosna.ba HercegBosna.ba]

[[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna| ]]</text>
      <sha1>k5ti8lubzgnmf9var69opv1yomckw59</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Novosti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>18293</id>
    <revision>
      <id>7567436</id>
      <parentid>7566108</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:13:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fraxinus</username>
        <id>3144</id>
      </contributor>
      <origin>7567436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2161" sha1="5kt412gvsi5ng7gbk08olr8xogdji3a" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
&lt;!----------------------------------------------------------------

{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
------------------------------------------------------------
--&gt; 
[[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]]
* Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]].
* [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila.
* [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]].
* [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja.
* [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje.


[[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Milivoj Puhlovski]], [[Andriana Škunca]], [[Arinka Šegando Blašković]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5kt412gvsi5ng7gbk08olr8xogdji3a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>August Cesarec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18416</id>
    <revision>
      <id>7567393</id>
      <parentid>7491007</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:17:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28315" sha1="j8c5lwndskizn4wlj0bai4q3ritujlt" xml:space="preserve">{{Književnik 
| Ime            = August Cesarec
| boja           = #B0C4DE
| slika          = August Cesarec.jpg
| veličina       = 250px
| opis slike     = August Cesarec
| puno ime       = August Cesarec
| pseudonim      = ''Budislav Mirković'', ''Vuk Korneli''
| rođenje        = [[4. prosinca]] [[1893.]]

| mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| smrt           = [[17. srpnja]] [[1941.]]
| mjesto smrti   = zagrebačka [[Spomen-park Dotrščina|Dotrščina]], [[Hrvatska]]
| zanimanje      = 
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1910.]] – [[1941.]]
| vrsta          = 
| teme           = 
| period         = 
| supruga        =  [[Marija Vinski]]
| djeca          =  
| djela          = ''Đački pokret'', ''Stihovi'', ''Careva kraljevina. Roman o nama kakovi smo bili'', ''Tonkina jedina ljubav'', ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom'', ''Bijeli lutalac: java i sanja o bijelom geniju'' 
| nagrade        = [[Demetrova nagrada]] (1939/1940.)
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''August Cesarec''' ([[Zagreb]], [[4. prosinca]] [[1893.]] − zagrebačka [[Spomen-park Dotrščina|Dotrščina]] [[17. srpnja]] [[1941.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]], [[prevoditelj]], [[publicist]] i politički djelatnik.

== Životopis ==
=== Rani život, školovanje i Prvi svj. rat === 
August Cesarec rođen je u Zagrebu 1893. godine u obitelji Augusta Cesarca, stolarskog radnika, poznatog [[starčevićanstvo|starčevićanca]], i Kornelije, rođene Senk. Imao je starijeg brata [[Rudolf Cesarec|Rudolfa]], poznatog hrvatskog matematičara,&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/2896 Mathematical Communications] B. Pavković: ''Rudolf Cesarec znanstvenik i pedagog'', Vol.1 No.1 Lipanj 1996., str. 67., (pristupljeno 25. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt; mlađeg brata Stanka i tri sestre, Štefu, Dragu i Ivku. Između 1900. i 1904. godine pohađao je Kaptolsku nižu dječačku školu. Nakon osnovne škole pohađao je gimnaziju (1904. – 1912.) kada je puno čitao domaće i strane pisce ([[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Janko Polić Kamov]], [[Émile Zola]], [[Maksim Gorki]], [[Sergej Kravčinski-Stepnjak]], [[Pjotr Kropotkin|Pjotr Aleksejevič Kropotkin]] i ini). Već kao gimnazijalac pridružio se je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratskom]] pokretu, zbog čega je pod stalnom policijskom paskom i više puta je zatvaran, a [[1912.]] godine uhićen je i optužen za sudioništvo u [[atentat]]u na kraljevskog povjerenika [[Slavko Cuvaj|Slavka Cuvaja]]. Osuđen je na 5 godina pa na tri godine robije. Robiju je izdržavao u kaznionici [[Srijemska Mitrovica]]. Godine [[1914.]], nakon 21 mjeseca izdržane kazne, zbog oboljenja od tuberkuloze pušten je uvjetno s robije.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3503 Cesarec, August] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210207191113/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3503 |date=7. veljače 2021. }}, [[Hrvatski biografski leksikon]], [[Vinko Brešić]] (1989.), pristupljeno 25. siječnja 2016.&lt;/ref&gt; Nakon toga podnio je molbu za prijem u Socijaldemokratsku stranku, ali molba mu nije prihvaćena s obrazloženjem da se stranka ne bi kompromitirala. Pred kraj [[1915.]] godine bio je mobiliziran i poslan u [[Kruševac]] u okupiranoj [[Srbija|Srbiji]]. Nakon sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u jesen [[1918.]] godine vratio se je u Zagreb. Tu ga je garda Narodnoga vijeća nakratko lišila slobode.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Krajem 1918. godine pristupio je obnovljenoj Socijaldemokratskoj stranci. Opredijelio se je za ljevicu, koja je [[1919.]] godine na Kongresu ujedinjenja u [[Beograd]]u osnovala [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista)]], a [[1920.]] godine na Drugom Kongresu u [[Vukovar]]u promijenila je ime u [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. U novoosnovanoj državi s [[Miroslav Krleža|Miroslavom Krležom]] pokrenuo je i uređivao [[1919.]] godine časopis ''[[Plamen (časopis)|Plamen]]'' koji u [[kolovoz]]u iste godine biva zabranjen. U jesen [[1922.]] godine od KPJ je poslan, u svojstvu delegata, na IV. kongres Komunističke internacionale u [[Moskva|Moskvu]].&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Cesarec, August |url=https://enciklopedija.hr/clanak/11323 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=29. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt; Nakon Kongresa u Moskvi ostaje pet mjeseci, a na povratku je, na granici, uhićen i potom osuđen na dva mjeseca [[zatvor]]a. Na vijest o uhićenju i utamničenju Augusta Cesarca listovi ''[[Borba (novine)|Borba]]'' i ''Savremenik'' traže njegovo puštanje na slobodu a [[Miroslav Krleža]] u svom poznatom članku ''Slučaj Augusta Cesarca'' u listu ''Nova Evropa'' (br. 16, 1923.) diže optužbu protiv tadašnje žalosne situacije u državi.

Miroslav Krleža o Cesarcu i njegovim zatvorima: 
{{citat|Kao maturant, August Cesarec bio je uhićen (8.VI.1912), na dan atentata protivu komesara Cuvaja, i bačen u Mitrovicu, gdje je ležao sve do uoči rata (1914). Bolestan, tuberkulozan, i slomljen, on je onda počeo kao politički sumnjivac, i austrijski soldat bez čina, onaj teški križni put po soldačkim bolnicama, i kasarnama, koji je trajao sve do oktobra Osamnaeste, dakle pune četiri godine. Za vlade zagrebačkog Narodnog Vijeća bio je opet uhićen, još kao politički sumnjiv austrijski vojnik, a nekoliko mjeseci poslije toga prisiljen da skloni za granicu, u emigraciju, pred progonima tadanje demokratsko-socijaldemokratske koalicije, opet kao politički sumnjivac. Vrativši se iz inozemstva još bolesniji kući, on je intenzivno radio književno i publicistički, više plijenjen i cenzuriran nego objavljivan. Onda je uhićen ponovno, za Alijagićeva vješanja, pa nakon nekoliko nedjelja pušten, ganjan po raznim austrijskim patentima, praćen detektivima, preslušavan vječno na policiji, premetan perijodički uvijek, po nekom sistemu, dok nije konačno otputovao u Moskvu. A sada imade eto čast da opet sjedi pri sudbenom stolu u Zagrebu. U mariborskom policajnom zatvoru bio je držan kao običan policajni kažnjenik, izoliran, prisiljen na robijašku hranu u pritvoru, zajedno sa šiberima i varalicama; a sada, mjesto da sjedi kao kulturan radnik u kakvoj evropskoj biblioteci, on, jedan od naših najistaknutijih mlađih književnih radnika, trune u zatvoru u nepomičnoj jalovosti samice.|''Slučaj Augusta Cesarca'', ''Nova Evropa'', br. 16, 1. lipnja 1923.}}

Kao uvjereni [[antifašizam|antifašist]] boravio je [[1937.]] godine u [[Španjolska|Španjolskoj]], o čemu je pisao u knjizi ''Španjolski susreti. Knjiga susreta s ljudima i gradovima''.

=== Drugi svjetski rat ===
[[Slika:August_Cesarec_Zagreb_Tkalca.jpg|mini|250px|Poprsje Augusta Cesarca u Zagrebu, Tkalčićeva]]

Za vrijeme [[NDH]] zatočen je u [[Kerestinec|Kerestincu]] odakle je pobjegao u organiziranom bijegu.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt; Nakon strijeljanja [[Otokar Keršovani|Otokara Keršovanija]] i drugova organiziran je, u noći između [[13. srpnja|13.]] i [[14. srpnja]] [[1941.]] godine, bijeg iz Kerestinca. Bijeg nije uspio zbog loše organizacije i svi su preživjeli bjegunci uhvaćeni i odvedeni u podrum zatvora u ulici Račkoga 9. Nekoliko dana nakon toga stavljeni su pred senat pokretnog prijekog suda i zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđeni na smrt. Vjerojatno je pogubljen zajedno s ostalim drugovima u zagrebačkoj [[Spomen-park Dotrščina|Dotrščini]] [[17. srpnja]] [[1941.]] godine. U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu: &quot;Živjela sovjetska Hrvatska!&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1204%20AugustCesarec.html |title=August Cesarec |publisher=hrt.hr |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081220025320/https://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1204%20AugustCesarec.html |archive-date=20. prosinca 2008. |accessdate=20. srpnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Šest godina nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], tijekom preuređenja prostorija u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9, pronađen je zapis: ''&quot;U ovim su prostorijama proživjeli svoje posljednje časove internirani borci iz Kerestinca četrdeset četvorica. Osudu o strijeljanju primili su svi uzdignute glave, jer su znali da umiru za pravednu stvar, za stvar radnog naroda. Živjela sovjetska Hrvatska!&quot;''. Ekspertizom rukopisa utvrđeno je da je autor zapisa August Cesarec. Fotografija zapisa objavljena je u listu ''[[Borba (novine)|Borba]]'' [[4. siječnja]] [[1961.]] godine, ali bez završnog slogana.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot;&gt;''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 68.-69.&lt;/ref&gt;
Mjesec dana poslije ubijena je Cesarčeva životna družica, liječnica [[Marija Vinski]], Židovka i komunistica.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-1100/pdf/ljetopis-i-bibliografija-augusta-cesarca.pdf Matica hrvatska - knjige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200627225542/http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-1100/pdf/ljetopis-i-bibliografija-augusta-cesarca.pdf |date=27. lipnja 2020. }} M.M., ''Ljetopis Augusta Cesarca'', str. 54., (pristupljeno 25. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

== Književno stvaralaštvo ==
Objavljivao je putopise, prevodio [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]], [[Victor Hugo|Victora Hugoa]] i [[Émile Zola|Émilea Zolu]].&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt; Pisao je mnogim listovima, [[časopis]]ima i [[Tjednik|tjednicima]] kao što su: ''Plamen'' (1919.), ''Istina'' (1919.), ''Nova Istina'' (1919.), ''Novi svijet'' (1920.), ''Komunista'' (1921.), ''Borba'' (1922. – 1924.), ''Kritika'' (1922.), ''Omladinska borba'' (1923.), ''Književna republika'' (1923. – 1925.), ''Nova Evropa'' (1923.), ''Savremenik'' (1923., 1926. – 1927.), ''Radnička borba'' (1924.), ''Obzor'' (1925.), ''Jutarnji list'' (1925.), ''Hrvat'' (1925. – 1926.), ''Vijenac'' (1925. – 1928.), ''Hrvatsko kolo'' (1927. – 1932.), ''Zaštita čovjeka'' (1928. – 1929.), ''Hrvatska revija'' (1928. – 1932.), ''Književnik'' (1928. – 1933.), ''Literatura'' (1931. – 1932.), ''Savremena stvarnost'' (1933.), ''Danas'' (1934.), ''Nova riječ'' (1938. – 1939.) i ''Izraz'' (1939. – 1941.). Pisao je i pjesme, novele, romane, drame te studije, članke i polemike o socijalnim, političkim i povijesnim te književnim, psihološkim i drugim problemima.&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt;

U početku piše [[ekspresionizam|ekspresionistički]] (njegov roman ''Bijeli lutalac'' zasigurno je najveće hrvatsko romansijersko [[ekspresionizam|ekspresionističko]] djelo){{nedostaje izvor}}, a poslije se sve više priklanja [[realizam (književnost)|realističkom]] konceptu književnog oblikovanja. Najznačajniji dio opusa čine mu romani ''Careva kraljevina'', ''Zlatni mladić'' i ''Bjegunci'' u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Cesarčevo posljednje za života objavljeno djelo, ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom'', drama o [[Eugen Kvaternik|Eugenu Kvaterniku]], napisana je u duhu slobodarskih težnji hrvatskoga naroda. Cesarčeva ''Sabrana djela'', u dvadeset svezaka, objavljena su u Zagrebu (1982. – 1988.).

{{U wikizvor}}
=== Dvije Cesarčeve pjesme === 
{| cellpadding=6
! '''Jabučan cvijet'''
! '''Poslije i prije klanja'''
|- style=&quot;vertical-align:top; white-space:nowrap;&quot;
|
:Čitavu noć je, vani kraj trga, cvao bijel jabučan cvijet.
:Čitavu noć je i u čaški njegovoj, ko u bijelom kaležu,
:okrugla poput hostije, ležala i sjala zlatna ploča uštapa.
:Čitavu noć su njegovi ljubičasti prašnici
:čekali lepira svoga, da ih oplodi u igri nevinoj,
:i sam ko nevin lepir, u tišini noćnoj spavajuć,
:ja u spilji sam đavoljoj ležo pod gusarskim teretom žene.

:I čitavu noć, na sto koraka daleko,
:moje je tijelo bilo plijenom spilje đavolje
:i od demona trozubim bičem šibano.
:O čitavu noć,
:dok vani je cvao bijel jabučan cvijet,
:ja u spilji sam đavoljoj ležo pod gusarskim teretom žene.

:To nisam bio ja;
:ne, ne, u duši je mojoj također cvao bijel jabučan cvijet
:i strujala tiha čežnja za srećom čišćom, uznesenijom.

:To nisam bio ja,
:neko drugi; –
:no drugi taj, nije li i opet ležo u spilji đavoljoj,
:bičevan trozubim bičem strasti, pod gusarskim teretom žene.
:O, kako sam amo pao, u spilju ovu đavolju,
:u kojoj je prije mene crna gostoprimka moja
:sedamnaest gosti u svatove plaćeničke primila?

:Čitavu, čitavu noć,
:demoni su trozubim bičem tijelo moje šibali,
:i triput pavši, strasti su moje ko pijetli zlovijesni,
:tri puta ponosu mome objavili do očajanja tešku izdaju!

:Konačno, konačno sam izašo, a vani bilo je jutro.
:Raskošno proljetno jutro,
:s cestama od mlijeka, šumama od patine, nebom od svile,
:s mjesecom ko načehnuta već malo čahura svilčeva,
:sa suncem, tek izašlim nad brdom ko velik rumen cvijet.

:Sve je bilo još netaknuto, čisto,
:a u toj čistoći, odkud se pojavih ja?
:Slomljen, ojađen, u sebestidu, sebi samome tek sjena,
:ja potuljen se vukoh uz ograde ko zlotvor.
:A tad, odjednom, stadoh:
:preda mnom se ko bokor bijel, ogroman,
:zaoblilo u cvatu stablo jabuke.
:I šta mi je bilo, zašto?
:– o da! – i ko u znak otkupljenja
:ja uzeh jedan cvijet, bijel cvijet jabučan.

:No ni tren još nije prošo,
:a tri su mi latice pale,
:iz ruke, još teškim kalom prljave.
:Tri su latice pale – i malo mi ne udariše suze:
:o, kad bi bar i tri pada moja u spilji đavoljoj,
:tri pada bila bijelih latica cvijeta jabučnog!

August Cesarec, ''[[Hrvatska revija]]'', 1928.
|
:Mi nijesmo krivi što časi su loši
:i huljâ što ima na snope,
:mi nijesmo dužni svirati dude,
:– Kako bi gazde s Dunava htjeli,
:– kako bi forum htio Evrope.

:Življasmo nekoć ko ovnovi dobri,
:bojeć se pruta gladnog pastira,
:ne znasmo vrijeme, ljudski koledar.
:– Vrijeme je teklo. Gledasmo tupo
:kako u dude pastir to svira.

:S prutom kraj sebe sviro je pastir,
:dok nijesu na nas vukovi pali;
:bleknusmo tužno, skunjivši glave
:pusteć se klati. A vukovi prosti
:srećno su, vješto, voljko nas klali.

:Mnogo nas osta, a kosti pastira
:ležahu na tlu tvrdog kraj pruta;
:smijali su se vukovi siti
:nama, pastiru, bezbrižnoj svirci:
:&quot;Svirajte, dragi, još nekol'ko puta!&quot;

:To nama bi dosta. Pljunusmo na se,
:ovnove tupe. Idejna braća
:stisnusmo pjesti, znojne od snage,
:prezrevši dude, digosmo prute
:bombom se, miškom, krvarenje vraća.

:Vrijeme je tako, to drukčije ne ide,
:mi sasma nove slijedimo stope:
:Ideja naša živi od krvi ...
:– eto nek znadu dunavski vuci
:– eto nek znade forum Evrope.

August Cesarec, Zagreb, Sudbeni stol, 21. IX. 1912.
|}

== Djela ==
&lt;div style=&quot;height: 400px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
* ''Đački pokret'', Tiskara V. Novotni, Zagreb, 1912. (pod [[pseudonim]]om ''Budislav Mirković'')
* ''Stihovi'', Naklada Jug, Zagreb, 1919.
* ''Sudite me!: ispovijest siromaka'', Tipografija, Zagreb, 1925.
* ''Careva kraljevina: roman o nama kakovi smo bili'', Nakladna knjižara Vinka Vošickoga, Koprivnica, 1925.
* ''Stjepan Radić i republika. Prilog našoj političkoj historiji'', Tisak Jugoslovenskog novinskog d. d. Zagreb, Zagreb, 1925.
* ''Za novim putem: novele'', Matica hrvatska, Zagreb, 1926.
* ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stramputici'', Izdanje Nakladne knjižare Vinka Vošickog, Koprivnica, 1928.
* ''Tonkina jedina ljubav'', Knjižara Merkantile, Zagreb, 1931.
* ''Psihoanaliza i individualna psihologija'', vl. naklada, Zagreb, 1932.
* ''Bjegunci: roman'', Minerva, Zagreb, 1933.
* ''Današnja Rusija'', Naučna biblioteka, Zagreb, 1937. (pod pseudonimom ''Vuk Korneli'')
* ''Španjolski susreti. Knjiga susreta s ljudima i gradovima'', Hrvatska radnička knjižara, Toronto, 1938.
* ''Izraelov izlazak i druge legende'', Hrvatska naklada, Zagreb, 1938.
* ''Novele'', Osvit, Zagreb, 1939.
* ''Po Uralu i Kavkazu po Volgi i Dnjepru'', Hrvatska napredna tiskara, Pittsburgh, 1939.
* ''Putovanje po Sovjetskom Savezu. Na Uralu i na Volgi'', Zagreb, 1940.
* ''Kod sovjetskih malih naroda. Iz ciklusa &quot;Putovanja po Sovjetskom Savezu&quot;'', Naklada Knjižare A. Ćelap, Zagreb, 1940. 
* ''Na Ukrajini: iz ciklusa &quot;Putovanja po Sovjetskom Savezu&quot;'', Hrvatska naklada, Zagreb, 1940.
* ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom'', Naklada Knjižare A. Ćelap, Zagreb, 1940. (prijetisak, Dom i svijet, Zagreb, 1997.)

=== Ostalo ===
Novela ''Škrinjarkin dom vanbračne djece'' uvrštena mu je u biblioteku: 
*''1000 najljepših novela: (1000 svjetskih pisaca)'' / ur. [[Ljubo Wiesner]], Tiskara Merkantile (Gj. Jutriša i drugovi), Zagreb, [1929?]-[1938?]
** '''Sv. 25-27: Zapis o darovima moje rođake Marije''' / Momčilo Nastasijević. Petar Kobula / Anton Novačan. Škrinjarkin dom vanbračne djece / August Cesarec. Mamaj / Evgenij J. Zamjatin., Slovo, Zagreb, [1931?]&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=6&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Cesarec%2c+August&amp;xm0=1&amp;selectedId=4665123 1000 najljepših novela : (1000 svjetskih pisaca) / uredjuje Ljubo Wiesner] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213032835/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?currentPage=6&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Cesarec%2C+August&amp;xm0=1&amp;selectedId=4665123 |date=13. veljače 2021. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Posmrtno ===
* ''Izabrana djela Augusta Cesarca'', I-XII, (I-VI, Nakladni zavod Hrvatske; VII-XII, Zora, knj. I. ''Careva kraljevina: roman o nama kakvi smo bili'', 1946.; knj. II. ''Za novim putem: novele'', 1946.; knj. III. ''Smijeh Jude Iškarijota: novele'', 1946.; knj. IV. ''Tonkina jedina ljubav: novele'', 1946.; knj. V. ''Zlatni mladić i njegove žrtve'', 1947.; knj. VI. ''Put u novi život: novele'', 1947.; knj. VII. ''Bjegunci'', 1950.; knj. VIII. ''Legende i druge pripovijesti'', 1951.;  knj. IX. ''Kći crne ruke ; Ćuk u njenome duplju'', 1951.; knj. X. ''Majka božja bistrička'', 1955.; knj. XI. ''Španjolski susreti: knjiga susreta s ljudima i gradovima'', 1961.; knj. XII. ''Putovanje po Sovjetskom Savezu'', 1964.), Zagreb, 1946. – 1964.
* ''Hobotnica'', Biblioteka Izabranih pripovijetki ; kolo 1 ; sv. 2, Novo pokoljenje, Zagreb, 1947.
* ''U katakombi'', Mala biblioteka, knj. 19, Prosveta, Beograd, 1948.
* ''Slučaj kolportera Ferića'', Državno izdavačko poduzeće Hrvatske, Zagreb, 1949. (urednik [[Gustav Krklec]])
* ''Kriza stranke prava i naši &quot;komunari&quot; 1871.'', Mala historijska knjižnica, br. 1, Školska knjiga, Zagreb, 1951.
* ''Iz svijeta potlačenih: (pripovijesti i članci)'', prir. i pog. napisao Vice Zaninović, Glas rada, Zagreb, 1951.
* ''Izabrane pjesme'', izbor i pogovor Ladislav Žimbrek, Matica hrvatska, Zagreb, 1961.
* ''Izbor'', prir. Božo Milačić, Školska biblioteka ; 49, Svjetlost, Sarajevo, 1961.
* ''Izbor članaka'', izbor, nap., pred. i pog. Nusret Seferović, Kultura, Beograd, 1962.
* ''Svjetlost u mraku: publicistički radovi i članci Augusta Cesarca'', prir. [[Jure Kaštelan]], Novinarska i publicistička biblioteka, Stvarnost, Zagreb, 1963.
* ''Na posljednjim tračnicama'', Biblioteka Jelen, sv. 43, Mladost, Zagreb, 1963.
* ''Izabrana djela'', Srpski i hrvatski pisci XX. veka. (Kolo 1. Sv. 6. Knj. 1: ''Careva kraljevina. Roman o nama kakvi smo bili''. Izbor i napomene: [[Marin Franičević]] i [[Marijan Matković]]; Kolo 1, sv. 7, knj. 2: ''Eseji i putopisi''. Izbor i napomene: Marin Franičević i Marijan Matković), Prosveta, Beograd-Naprijed, Zagreb-Svjetlost, Sarajevo, 1964.
* ''Tri novele'', Dobra knjiga. Lektira za VIII razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 1964. (2. izd. 1966., 3. izd. 1969.)
* ''Otkriće. Tragedija u tornju i gledana kroz toranj jedne vile)'', ''Krčma &quot;Široko grlo&quot;. Misterij zvona na groblju'' (Drama), ''Legenda o zvonu na groblju. Fragment'', Zagreb, 1965. (Rad JAZU. Knjiga 342.) 
* ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stranputici'', Biblioteka Znamen, Nolit, Beograd, 1965.
* ''August Cesarec, I: pjesme, novele, zapisi, eseji i putopisi'', [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 96, Matica hrvatska-Zora, Zagreb, 1966.
* ''August Cesarec, II: Tonkina jedina ljubav. Zlatni mladić. Sin domovine'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 97, Matica hrvatska-Zora, Zagreb, 1966. 
* ''Brodolom obitelji Rožman. Novele'', Prosveta, Beograd, 1968.
* ''Djela Augusta Cesarca'' (sv. 4. ''Rasprave, članci, polemike: nacionani, socijalni i kulturni problemi Jugoslavije'', 1971.; sv. 8. ''Za novim putem ; Sudite me: pripovijesti i novele'', 1970.; sv. 9. ''Careva kraljevina: roman o nama kakvi smo bili'', prir. Vladimir Popović, 1972.; sv. 11. ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stranputici'', 1970.; sv. 12. ''Tonkina jedina ljubav: pripovijesti i novele'', 1970.; sv. 13. ''Izraelov izlazak i druge legende'', prir. Vice Zaninović, 1972.; sv. 14. ''Bjegunci'', prir. Vice Zaninović, 1972.; sv. 18. ''Novele i pripovijesti'', 1972.), Zora, Zagreb, 1972.&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Cesarec%2c+August&amp;xm0=1&amp;selectedId=63000164 Djela Augusta Cesarca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213032831/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Cesarec%2C+August&amp;xm0=1&amp;selectedId=63000164 |date=13. veljače 2021. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;
* ''Krčma &quot;Široko grlo&quot;'', Dramska biblioteka / Prosvjetni sabor Hrvatske ; knj. 10, prir. Nasko Frndić, Prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1973.
* ''Novele'', Biblioteka Jelen, Mladost, Zagreb, 1973.
* ''Izabrane pripovijesti / August Cesarec, Mihovil Pavlek-Miškina'', prir. i pog. napisao [[Miroslav Vaupotić]], Knjižnica Matija Gubec, Spektar-Partizanska knjiga, Zagreb-Ljubljana, 1974.
* ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stranputici'', prir. Vice Zaninović, Biblioteka Dobra knjiga, Školska knjiga, Zagreb, 1974. (2. izd. 1980.)
* ''Novele'', Biblioteka Zlatno slovo, Mladost, Zagreb, 1978.
* ''Zlatni mladić i njegove žrtve: roman o svijetu na stranputici'', prir. i pog. popratio Vice Zaninović, Rotulus. Lektira, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.
* ''Bijeli lutalac: java i sanja o bijelom geniju'', August Cesarec, Zagreb, 1982. 
* ''Sabrana djela Augusta Cesarca'', 1-20, (sv. 1. ''Prvi koraci'', 1988.; sv. 2. ''Bijeli lutalac ; Krist i Juda: iz ostavštine'', 1982.; sv. 3. ''Pjesme'', 1982.; sv. 5. ''Za novim putem ; Sudite me: pripovijesti i novele'', 1982.; sv. 6. ''Majka Božja Bistrička: iz ostavštine'', 1986.; sv. 7. ''Careva kraljevina'', 1982.; sv. 9. ''Zlatni mladić'', 1986.; sv. 10. ''Tonkina jedina ljubav: pripovijesti i novele'', 1986.; sv. 11. ''Izraelov izlazak i druge legende'', 1986.; sv. 12. ''Bjegunci'', 1982.; sv. 13. ''Novele i pripovijesti'', 1986.; sv. 14. ''Španjolski susreti i druga putopisna proza'', 1986.; sv. 15., sv. 16. ''Rasprave, članci, polemike: društveni i kulturni problemi Jugoslavije: (1918-1925)'', 1986.; sv. 18. ''Današnja Rusija i drugi putopisi po Sovjetskom Savezu'', 1982.; sv. 19. ''Evropa uoči rata'', 1982.; sv. 20. ''Iz nauke i književnosti: rasprave i članci'', 1982.), Mladost, Zagreb, 1982. – 1988. 
* ''Pripovijetke'', Biblioteka Ars. Lektira, &quot;Veselin Masleša&quot;, Sarajevo, 1983.
* ''Tonkina jedina ljubav ; Sin domovine'', Biblioteka Croatica: hrvatska književnost u 100 knjiga ; kolo 1 ; knj. 16, Riječ, Vinkovci, 1997. 
* ''Tonkina jedina ljubav ; Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika'', Divič, Zagreb, 1997. ( 2. izd. 2001.) 
* ''Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika'', prir. Tomislav Sabljak, Dom i svijet, Zagreb, 2004.
* ''Izabrana djela'', 2 sv. [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 125, knj. 126, prir. Milan Mirić,  Matica hrvatska, Zagreb, 2014. – 2015.
* ''Književni i politički eseji'', ur. Antun Pavešković, Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, knj. 215, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2018.

=== Prijevodi ===
* [[Charles De Coster]], ''Legenda o Ulenšpigelu i Lamu Gudzaku'', Svjetski klasici ; knj. 1-2, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1945.
* Charles De Coster, ''Legenda o Ulenšpigelu i Lamu Gudzaku'', Biblioteka Vijenac ; knj. 16/I, 16/II, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983.
&lt;/div&gt;
== Spomen ==
* Mnoge škole i ulice u gradovima i mjestima u Hrvatskoj nazvane su po njemu. 
* U Osijeku mu je [[1974.]] godine postavljen spomenik (''Šetač'') na Trgu slobode. Autor spomenika osječki je akademski [[kipar]] [[Stjepan Gračan]].&lt;ref&gt;[http://sib.rtl.hr/sibplus/skidamo-prasinu/3964-upoznajte-prvu-ulicnu-skulpturu-u-hrvatskoj.html Upoznajte prvu uličnu skulpturu u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170330215247/http://sib.rtl.hr/sibplus/skidamo-prasinu/3964-upoznajte-prvu-ulicnu-skulpturu-u-hrvatskoj.html |date=30. ožujka 2017. }}, sib.rtl.hr, 5. siječnja 2012., pristupljeno 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; 
* U Zagrebu, u Ferenščici II 9a (OŠ Augusta Cesarca), postavljeno mu je poprsje 1974. godine. Rad [[Kruno Bošnjak|Krune Bošnjaka]],&lt;ref name=&quot;zagrebacki.info&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20151018121648/http://www.zagrebacki.info/2012/04/august-cesarec.html August Cesarec], zagrebacki.info, objavio Stjepan Brbot, 6. travnja 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 18. listopada 2015.), pristupljeno 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;  
* U Zagrebu, u Tkalčićevoj, postavljeno mu je poprsje 1979. godine. Rad Stjepana Gračana.&lt;ref name=&quot;zagrebacki.info&quot;/&gt;

== Nagrade ==
* 1939/1940.: [[Demetrova nagrada]], za dramu ''Sin domovine''.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Atentat-na-zastupnike-hss-1928.-list-a.cesarca-zaštita-čovjeka.jpg|Prva stranica Cesarčeva tjednika ''Zaštita čovjeka'', god. I., br. 2, 9. kolovoza 1928. godine.
Datoteka:Jugoslovenski rukovodioci u Španiji.jpg|August Cesarec u vrijeme [[Španjolski građanski rat|španjolskoga građanskoga rata]] s jugoslavenskim dragovoljcima, Albacete 1937. godine. Sjedi, drugi s desna.
Datoteka:Poruka komunista uhvacenih nakon bijega iz ustaskog logora u Kerestincu, u zatvoru u Zagrebu 1941.jpg|Fotografija zapisa sa zida u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9.
Datoteka:Spomenik August Cesarec-Osijek.JPG|Spomenik Augustu Cesarcu (''Šetač'') na Trgu slobode u Osijeku (visok 2 metra).
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''August Cesarec, I: pjesme, novele, zapisi, eseji i putopisi'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 96, [[Matica hrvatska]]-Zora, Zagreb, 1966.

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B111839%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [https://www.gimnazija-sb.com/wp-content/uploads/2022/11/cesarec_sindomovine.pdf August Cesarec: Sin domovine: životna drama Eugena Kvaternika: u 15 slika s epilogom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625043705/https://www.gimnazija-sb.com/wp-content/uploads/2022/11/cesarec_sindomovine.pdf |date=25. lipnja 2023. }}
* [http://gimnazija-sb.com/portal/wp-content/uploads/2015/02/cesarec_tonkinajedinaljubav.pdf August Cesarec: Tonkina jedina ljubav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213032823/http://gimnazija-sb.com/portal/wp-content/uploads/2015/02/cesarec_tonkinajedinaljubav.pdf |date=13. veljače 2021. }}
* M.M., [http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-1100/pdf/ljetopis-i-bibliografija-augusta-cesarca.pdf Ljetopis i bibliografija Augusta Cesarca - Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200627225542/http://www.matica.hr/media/knjige/izabrana-djela-i-1100/pdf/ljetopis-i-bibliografija-augusta-cesarca.pdf |date=27. lipnja 2020. }}

{{GLAVNIRASPORED:Cesarec, August}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvati u Španjolskom građanskom ratu]]</text>
      <sha1>j8c5lwndskizn4wlj0bai4q3ritujlt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čerepovec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18450</id>
    <revision>
      <id>7567476</id>
      <parentid>7344969</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:30:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Pop</comment>
      <origin>7567476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1183" sha1="06p1qlkggm5018ktzrqkh082rwtcbf2" xml:space="preserve">{{coord|59|12|N|37|54|E|display=title}}
[[Datoteka:Flag of Cherepovets (Vologda oblast).svg|thumb|Zastava grada]]
[[Datoteka:Cherepovets COA (2002).gif|thumb|Grb grada]]
[[Datoteka:Камерный театр. Череповец.JPG|thumb|Čerepovec]]
'''Čerepovec''' ([[ruski]]: Черепове́ц) je grad u [[Vologodska oblast|Vologodskoj oblasti]] u [[Rusija|Rusiji]]. 

Osnovan je [[1360.]] kao samostan na brdima pokraj rijeke [[Šeksna|Šeksne]]. Kroz stoljeća se razvio važno trgovinsko središte, proizvodnju i prijevoz. Status grada je dobio [[1777.]]

U Čerepovcu je jedna od najvećih ruskih željezara i čeličana, kao i velike kemijske tvrtke i tvrtke za proizvodnju umjetnih gnjojiva.

Strateški je smješten na križanju glavnih prometnih puteva, vodenog [[Volga]] – [[Baltik]], željezničkih Zapad-Istok, plinovoda, kao i između dva glavna ruska grada - Moskve i Petrograda. Stoga ga se smatra savršenim mjestom za industrije.

''Čerepovec'', na [[Vepsijski jezik|jeziku]] lokalnih [[Vepsijci|Vepsijaca]], znači 'Vepsko riblje brdo'.

Broj stanovnika: oko {{Broj|350.000}}.

[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]
[[Kategorija:Naselja u Vologodskoj oblasti]]</text>
      <sha1>06p1qlkggm5018ktzrqkh082rwtcbf2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Namibija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20068</id>
    <revision>
      <id>7567043</id>
      <parentid>7475322</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:40:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vedran V</username>
        <id>5626</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Zemljopis */ dvaput omeđena sa zapada</comment>
      <origin>7567043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8535" sha1="f8ja1o2gy90z1ituw90khwkbos4l8wu" xml:space="preserve">{{Infookvir zemlja svijeta
|ime                         = Republika Namibija
|izvorno_ime                 = Republic of Namibia
|ime_genitiv                 = Namibije
|eng_ime                     = Namibia
|zastava                     = Flag of Namibia.svg
|grb                         = Coat of Arms of Namibia.svg
|službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]] i nacionalni jezici ([[afrikaans]],  [[Njemački jezik|njemački]], oshindonga, oshikwanyama, khoekhoegowab, otjiherero, silozi i rukwangali &lt;!-- /potrebna je dodatna provjera nacionalnih jezika/ --&gt;) &lt;ref&gt;http://www.unam.na/front_page/Language%20Centre%20Courses%20on%20Offer.pdf&lt;/ref&gt;
|glavni_grad                 = [[Windhoek]]
|predstavnik_države_množina  = Predsjednici
|predstavnik_države          = Predsjednik
|predstavnik_države_osoba    = [[Netumbo Nandi-Ndaitwah]]
|predsjednik_vlade_osoba     = [[Elijah Ngurare]]
|površina_poredak            = 33
|površina                    = 825.418
|vode                        = ~0
|stanovništvo_poredak        = 138
|stanovništvo                = 3.092.816
|godina_popisa               = 2025
|gustoća_stanovništva        = 3,7
|neovisnost                  = Od [[Južnoafrička Republika|Južne Afrike]] [[21. ožujka]] [[1990.]]
|BDP_PKM_godina              = 2005.
|BDP_PKM                     = 15.14 milijardi $
|BDP_PKM_rang                = 123.
|BDP_PKM_per_capita          = 7,478 $
|BDP_PKM_per_capita_rang     = 83.
|valuta                      = [[namibijski dolar]]
|stoti_dio_valute            = 100 centa
|vremenska_zona              = +1 &lt;br&gt; [[UTC]] +2 ljeti
|himna                       = [[Namibia, Land of the Brave]]
|internetski_nastavak        = .na
|pozivni_broj                = 264
|komentar                    =
|moto = Unity, Liberty, Justice&lt;br /&gt;([[engleski jezik|engleski]]: &quot;Jedinstvo, sloboda, pravda&quot;)
}}

'''Namibija''' je država u južnoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]]. Graniči na sjeveru s [[Angola|Angolom]], na sjeveroistoku sa [[Zambija|Zambijom]], na istoku s [[Bocvana|Bocvanom]], te na jugu s [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkom Republikom]]. 
Namibija je postala neovisna od Južne Afrike [[1990.]] i spada među mlađe svjetske države.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Namibije}}

Od najranijih vremena sušna područja Namibije nastanjivali su [[Bušmani]], [[Damara (narod)|Damare]] i [[Nama (narod)|Name]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] započelo je doseljavanje [[Bantu]]a sa sjevera, a [[Europa|Europljani]] nisu detaljnije istražili ovo područje sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kada je zemlja potpala pod [[Njemačka|njemačku]] upravu pod imenom &quot;[[Njemačka Jugozapadna Afrika]]&quot;, osim područja luke [[Walvis Bay]] koja je bila pod kontrolom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]] je okupirala koloniju u vrijeme [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i upravljala njome kao [[mandatno područje|mandatnim područjem]] [[Liga naroda|Lige naroda]] do [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada ju je jednostrano pripojila.

Godine [[1966.]] [[marksizam|marksistička]] [[gerilci|gerilska]] [[Narodna organizacija Jugozapadne Afrike]] (''South-West Africa People's Organisation'', SWAPO) započela je rat za neovisnost područja koje je uskoro nazvano ''Namibija'', ali tek [[1988.]], Južnoafrička Republika pristaje okončati svoju upravu u skladu s mirovnim planom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Namibija je stekla neovisnost [[1990.]], a [[1994.]] povratila je i luku Walvis Bay. Prvi predsjednik je bio [[Sam Nujoma]].

== Politika ==
Namibijski šef države je predsjednik, izabran na općim izborima s petogodišnjim mandatom. Na čelu vlade je premijer kojeg, zajedno s kabinetom, imenuje predsjednik. SWAPO, koji se nakon neovisnosti udaljio od svojih marksističkih korijena, još uvijek je najveća politička stranka.

Dvodomni [[parlament]] Namibije sastoji se od Narodnog vijeća koje ima 26 zastupnika, po 2 iz svakog regionalnog vijeća, izabranih na 6 godina i Narodne skupštine sa 78 zastupničkih mjesta, od kojih se 72 popunjavaju općim izborima, a 6 zastupnika imenuje predsjednik. Svi oni imaju petogodišnji mandat.

Zakonodavna uloga pripada Narodnoj skupštini, dok vijeće ima uglavnom savjetodavne funkcije. [[Ustav]] iz [[1990.]] je među prvima uključivao odredbe o zaštiti prirode. Najviše [[sudstvo|sudbeno]] tijelo je Vrhovni sud, čije suce imenuje predsjednik na prijedlog Povjerenstva za sudačku službu.

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Namibije}}

Najveći dio reljefa Namibije čini središnja uzvisina s najvišom točkom na planini Brandberg (2606 m). Središnja visoravan omeđena je na zapadu [[pustinja|pustinjom]] [[Namib]] i obalnim nizinama, na jugu rijekom [[Oranje]] te na istoku pustinjom [[Kalahari]]. Na sjeveroistoku se teritorij Nambije sužava u uski [[Caprivijev pojas]], nazvan po njemačkom kancelaru koji je ishodio izlaz kolonije na rijeku [[Zambezi]]. Dio sjeverne granice Namibije prema Angoli čini rijeka [[Cunene]].  

Tipovi klime u Namibiji variraju od pustinjske do suptropske; uglavnom je vruće i suho, a oborine su rijetke i neravnomjerno raspoređene. Hladna [[Benguelska struja]], usmjerena prema sjeveru, smanjuje količine oborina. Osim glavnog grada [[Windhoek]]a u središtu zemlje, važniji su gradovi [[Walvis Bay]], [[Swakopmund]], [[Oshakati]], [[Grootfontein]], [[Tsumeb]] i [[Keetmanshoop]].

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Namibije}}
[[Datoteka:Namibia map.png|okvir|desno|Karta Namibije]]

Namibijsko gospodarstvo uvelike je ovisno o vađenju i preradi [[mineral]]a za izvoz. [[Rudarstvo u Namibiji|Rudarstvo]] čini 20% [[BDP]]-a. Namibija je četvrta u Africi po izvozu negorivnih minerala i peta u svijetu po proizvodnji [[uranij]]a. Zahvaljujući bogatim naplavnim nalazištima [[dijamant|dijamanata]] zemlja je najveće svjetsko izvorište dijamantnog dragog kamenja. Namibija proizvodi i velike količine [[olovo (element)|olova]], [[cink]]a, [[kositar|kositra]], [[srebro|srebra]] i [[volfram]]a.

Oko polovice stanovništva živi od [[poljoprivreda|poljoprivrede]] (uglavnom nekomercijalne). Namibija ne zadovoljava vlastite potrebe za hranom, pa mora uvoziti. Iako je [[BDP]] po stanovniku pet puta veći od najsiromašnijih afričkih zemalja, većina Namibijaca živi u izrazitom siromaštvu zbog velike stope [[nezaposlenost]]i i neravnomjerno raspoređenog nacionalnog bogatstva. Namibijsko je gospodarstvo snažno povezano s južnoafričkim. Postignut je politički konsenzus o privatizaciji nekoliko velikih tvrtki u bliskoj budućnosti, što bi trebalo potaknuti dugoročne strane investicije.

[[BDP]] je za 2004. procijenjen na 7300 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u).

== Stanovništvo ==
Većina stanovnika Namibije su crnci (87%), uglavnom iz naroda [[Ovambo]] koji čini oko polovicu stanovništva. U zemlji žive i velike skupine [[Nama (narod)|Nama]] i [[Bušmani|Bušmana]] koji se izgledom vrlo razlikuju od ostalih crnačkih naroda u Namibiji. Značajna je i grupa miješanih, tzv. &quot;[[Rehobotski bastardi]]&quot; (7%). Bijelaca je oko 6%, što je među najvećim udjelima u supsaharskoj Africi. Većina bijelaca i miješanih govori afrikaans i južnoafričkog su podrijetla, a manji broj potječe iz Njemačke i Velike Britanije.

Iako je [[engleski jezik|engleski]] službeni jezik, većina bijele populacije govori [[afrikaans]] ili [[njemački jezik|njemački]] koji su bili službeni do neovisnosti [[1990.]] Jezik domaćeg stanovništva je [[ovambo]] ili neki od manjih jezika. Najbrojnija religija je [[kršćanstvo]], a među kršćanima najviše je pripadnika [[luterani|Luteranske Crkve]].

== Poveznice ==
* [[Nacionalni park Etosha]]
* [[Dodatak:Popis gradova u Namibiji]]
* [[Bantustan]]
* [[Frankie Fredericks]]
* [[Obala kostura]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://worldmap.org/maps/other/profiles/namibia/Namibia%20Country%20Profile.pdf Missions Atlas Project Area of the World Country (Nammibija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101226202315/http://worldmap.org/maps/other/profiles/namibia/Namibia%20Country%20Profile.pdf |date=26. prosinca 2010. }}
* [http://www.embnamibia.at - EMBASSY / PERMANENT MISSION OF THE REPUBLIC OF NAMIBIA in Austria] 

{{Široka slika|Sossusvlei, Namibia, 2018-08-06, DD 050-054 PAN.jpg|1200px|Panoramski pogled na pustinju u Namibiji.}}

{{Commonwealth}}
{{Afrika}}

[[Kategorija:Namibija| ]]</text>
      <sha1>f8ja1o2gy90z1ituw90khwkbos4l8wu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20731</id>
    <revision>
      <id>7567130</id>
      <parentid>7516802</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45712" sha1="i0g4youtru1sohe0yk2lmek091jid25" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Banja Luka
| ime_genitiv =Banje Luke
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
|kolaž                 = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/3/2
| image1                 = Banjalukaview000.jpg
| image2                 = Gospodska ulica banja luka.JPG
| image3                 = Saborna crkva Hrista spasitelja Banjaluka.jpg
| image4                 = Ferhat Pasha Mosque, Banja Luka 2016-2.jpg
| image5                 = Tvrđava Kastel Banja Luka.jpg
| image6                 = Споменик парковске архитектуре „Универзитетски град&quot;.jpg
}}

| slika_zastava                =Flag of Banja Luka, Bosnia and Herzegovina.svg
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Veliki grb Banja Luke.svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Mapa položaja Banja Luka.png
| veličina_karte  = 300px
| opis_karte      = Zemljovid Banje Luke
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =BiH

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =46
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute    =11
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|23px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  =[[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info ={{Z+X|RS}}
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =[[Draško Stanivuković]]
| stranka_vođe   =[[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =1232 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = {{Gubitak}}185.042
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Srednjoeuropsko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =Srednjoeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =78000
| pozivni_broj       =+387 (0)51
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.banjaluka.rs.ba/ banjaluka.rs.ba]

| bilješke =

}}
'''Banja Luka''' ([[ćirilica|na ćirilici]]: Бања Лука, do [[15. stoljeće|15. st.]] '''Vrbaski/Vrbaški Grad''') je drugi po veličini grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. cijela općina broji {{n|185 042}} stanovnika i do 2019. bilježi pad budući da posljednja procjena zavoda za statistiku iznosi {{n|184 843.}} Banja Luka je središte [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]], regije na sjeverozapadu BiH. Grad leži na rijeci [[Vrbas]]u. Banja Luka je ''[[de facto]]'' upravno sjedište [[Republika Srpska|Republike Srpske]].&lt;ref&gt;[https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf Ustav Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250307102248/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/ustav/lat/ustav_republike_srpske.pdf |date=7. ožujka 2025. }}: Član 9.: ''Glavni grad Republike je Sarajevo.'', narodnaskupstinars.net, str. 3, pristupljeno 20. travnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Pisanje imena ==
Dopušteno je pisanje imena grada kao Banjaluka i Banja Luka. Ako se oblik grada piše Banjaluka, onda se stanovnici grada nazivaju Banjalučani, a ako se ime grada piše Banja Luka, onda se stanovnici grada nazivaju Banjolučani. Slično vrijedi i za pridjeve, ako je Banjaluka onda je pridjev banjalučki, a ako je Banja Luka onda je pridjev banjolučki.&lt;ref&gt;Dejana Šćuric, [https://bujicarijeci.com/2012/06/banjaluka-ili-banja-luka/ Banjaluka ili Banja Luka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220120163001/https://bujicarijeci.com/2012/06/banjaluka-ili-banja-luka/ |date=20. siječnja 2022. }}, bujicarijeci.com, objavljeno 5. lipnja 2012., pristupljeno 22. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

=== Padežni oblici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| [[Nominativ]] 
| Banjaluka ili Banja Luka
|- 
| [[Genitiv]]  
| Banjaluke ili Banje Luke
|- 
| [[Dativ]] 
| Banjaluci ili Banjoj Luci
|-
| [[Akuzativ]] 
| Banjaluku ili Banju Luku
|-
| [[Vokativ]] 
| Banjaluko ili Banja Luko
|-
| [[Lokativ]] 
| Banjaluci ili Banjoj Luci
|-
| [[Instrumental]] 
| Banjalukom ili Banjom Lukom
|}

== Položaj ==
Banja Luka je drugi grad po veličini u BiH. Područje grada ima površinu od 1239&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Banja Luka leži s obje strane rijeke [[Vrbas]], u tektonskoj uvali pravca sjeveroistok-jugozapad. Sam grad se prostire na 150&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a nalazi se na 44º46' sjeverne zemljopisne širine i 17º11' istočne zemljopisne dužine. Prosječna [[nadmorska visina]] iznosi 164 metra.

== Naseljena mjesta ==
[[Agino Selo (Banja Luka, BiH)|Agino Selo]],  
Banja Luka, [[Bistrica (Banja Luka, BiH)|Bistrica]], 
[[Barlovci]], 
[[Bastasi (Banja Luka, BiH)|Bastasi]], 
[[Bočac (Banja Luka, BiH)|Bočac]], 
[[Borkovići (Banja Luka, BiH)|Borkovići]], 
[[Bronzani Majdan]],  
[[Cerici]], 
[[Čokori]], 
[[Debeljaci]], [[Derviši (Banja Luka, BiH)|Derviši]],
[[Dobrnja (Banja Luka, BiH)|Dobrnja]], 
[[Dragočaj (Banja Luka, BiH)|Dragočaj]], 
[[Drakulić]], 
[[Dujakovci]], 
[[Goleši]], 
[[Jagare]], 
[[Kmećani]], 
[[Kola (Banja Luka, BiH)|Kola]], 
[[Kola Donja]], 
[[Krmine]], 
[[Krupa na Vrbasu]], 
[[Kuljani (Banja Luka, BiH)|Kuljani]], 
[[Lokvari]], 
[[Lusići]], 
[[Ljubačevo]], 
[[Melina (Banja Luka, BiH)|Melina]], 
[[Motike (Banja Luka, BiH)|Motike]],
[[Obrovac (Banja Luka, BiH)|Obrovac]],  
[[Pavići]], 
[[Pavlovac (Banja Luka, BiH)|Pavlovac]], 
[[Pervan Donji]], 
[[Pervan Gornji]], 
[[Piskavica (Banja Luka, BiH)|Piskavica]], 
[[Ponir]], 
[[Ivanjska|Potkozarje]] (Ivanjska),
[[Potok]],
[[Prijakovci]], 
[[Priječani]], 
[[Prnjavor Mali (Banja Luka, BiH)|Prnjavor Mali]], 
[[Radmanići]], 
[[Radosavska]], 
[[Ramići (Banja Luka, BiH)|Ramići]], 
[[Rekavice]],   
[[Slavićka]], 
[[Stratinska]], 
[[Stričići]], 
[[Subotica (Banja Luka, BiH)|Subotica]], 
[[Šargovac]],  
[[Šimići]], 
[[Šljivno (Banja Luka, BiH)|Šljivno]], 
[[Verići]],  
[[Vilusi (Banja Luka, BiH)|Vilusi]], 
[[Zalužani]],  
[[Zelenci]].&lt;ref name=&quot;tedf&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20170918202634/http://www.banjaluka.rs.ba/static/uploads/kategorije1/gradska_obiljezja_i_propisi/STATUT.pdf Statut], Grad Banja Luka.&lt;/ref&gt;

Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], općina Banja Luka u cjelini je ušla u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Do sada poznati ostaci najstarijeg ljudskog obitavališta na području Bosne i Hercegovine otkriveni su [[1949.]] godine na Kamenu kod Makljenovca. To je lokalitet na ušću rijeke [[Usora|Usore]] nedaleko od [[Doboj]]a. Zapaža se prisutnost čovjeka i u dolini Vrbasa. Povoljan geografski položaj [[Banjalučka kotlina|banjalučke kotline]] u donjem toku rijeke Vrbasa omogućavao je rano naseljavanje. Najstarije naselje u blizini Banje Luke otkriveno je u Klašnicama, poznato kao lokalitet „Pećine“. Naselje datira iz srednjeg kamenog doba, a pripadalo je tzv. kulturi musteriena.

Nalazi iz »Pećina« dokazuju da su ti naši davni prasta-novnici na ovome prostoru živjeli po pećinama, bavili se lovom, ribolovom i skupljanjem plodova. Ostaci kamenih predmeta sa spomenutog lokaliteta vidno su ornamentirani. U bakarnom dobu (eneolit: 2500. – 1800. godine pr. Kr.) nalazimo da je čovjek prisutan na spomenutom lokalitetu »Pećine« u Klašnicama i »[[Kastel]]u« u centru današnje Banje Luke. Posebnost iz ovog perioda predstavljaju naselja gradinskog tipa, građena na uzvišenjima, koja su opasana odbrambenim zidovima i palisadama. Takvo gradinsko naselje na području »Kastela« čini prvi kulturni soj, na kome se rađaju kasniji rimski, slavenski, srednjovjekovni i turski. Ovaj prvi kulturni sloj predstavlja prvo do sada otkriveno naselje na području Banje Luke. U Kastelu i Klašnicama otkrivene su glačane kamene i bakarne sjekire, te keramika s ornamentima, karakteristična za bakarno doba. Tragovi naselja iz brončanog doba (1800. – 700. godine pr. Kr.) naziru se u Barlovcima i Medenom polju (danas skladište banjolučke celuloze). Na tim lokacijama pronađeni su: bodeži, sjekire s krilcima, srpovi, koplja, narukvice, ukrasi za kosu... [[Metal]] i [[keramika]] također nose obilježja geometrijske dekoracije. Ovi nalazi mogu se vidjeti kao eksponati u Muzeju Bosanske krajine u Banjoj Luci. Istovremeno, nizvodno uz [[Sava|Savu]] razvijala su se naselja sojeničkog tipa (Donja Dolina).

=== Stari vijek ===
Istraživanjima je utvđeno da su stanovnici banjolučkoga kraja u najdavnija vremena bili [[Kelti]] i [[Iliri]], a da su im prethodili [[Hatidi]]. Rimska osvajanja zatekla su ovdje Ilire, podijeljene na plemena i plemenske grupe. Mnogi tragovi vladavine [[Rimljani|Rimljana]], a ona je trajala oko 800 godina, nađeni su u Banjoj Luci i njenoj okolini putevi, ostaci naselja, novac, zgrade, grobnice... Pronalazak žrtvenika posvećenog bogu [[Jupiter]]u [[1895.]] godine i otkopavanje nadgrobnog spomenika na kome su se jasno vidjela slova D.M. spadaju u važna arheološka otkrića.

Tijekom srednjeg vijeka grad je u okviru [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]], od [[1102.]] g. [[Hrvatsko-Ugarska|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]]. Unutar hrvatskog kraljevstva se od sredine 13. stoljeća se nalazi u [[Banovina Slavonija|banovini Slavoniji]], a crkveno od 12.stoljeća u [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkoj biskupiji]]. U 13. stoljeću ulazi u sastav Bosanske Banovine, za vremena [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Hrvatska enciklopedija: Banja Luka |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=26. prosinca 2020. |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5773}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek, razdoblje do osmanske vladavine ===
Banja Luka je bila obično najjužnije veće uporište [[zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]], a inače je pripadala [[Donji krajevi|Donjim krajevima]], odnosno starohrvatskoj župi Plivi.&lt;ref name=&quot;HL62&quot;&gt;''[[Hrvatski leksikon]] A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 62&lt;/ref&gt;
Početkom 15. st. pripada plemiću i hrvatskom banu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]]. U to vrijeme se javlja i novi naziv – Banja Luka (u značenju Banska livada, po banu), koji je ostao do danas. [[pad Bosne pod osmansku vlast|Padom Bosne]] pod Turke [[1463.]] g., Banja Luka je postala dijelom [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]] utemeljene radi otpora turskom osvajanju. U toj krajini bila je jedan od najvažnijih gradova.&lt;ref name=&quot;HL62&quot;/&gt;

=== Osmanska vladavina ===
[[Datoteka:Tvrdjava_Kastel_Banja_Luka_noc.jpg|mini|Kastel, jedan od simbola grada]]
[[Slika:Arnaudija džamija u Banjoj Luci.jpg|thumb|250px|[[Arnaudija džamija]] prije rušenja 1993.]]
[[Slika:Ферхад-пашина (Ферхадија) џамија 1.jpg|thumb|220px|[[Ferhadija džamija u Banjoj Luci|Ferhadija džamija]]]]
Godine [[1528.]] g., [[Turci]] osvajaju cijelu Jajačku banovinu, time i Banju Luku. U osmanskoj državi postala je sjedište [[nahija|nahije]] ([[Banjolučka nahija]]), od 1553. [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] Turske Hrvatske, od 1580. do 1639. [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]] te od 1851. [[Banjolučki okrug|Banjolučkog okruga]].&lt;ref name=&quot;HL62&quot;/&gt;

Time počinje razdoblje turske vlasti koje je trajalo sve [[1878.]] g. kada dolazi pod protektorat [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. U to vrijeme dolazi do bitnih promjena jer velik dio dotadašnjeg hrvatskog stanovništva iseljava prema zapadu, preostalo hrvatsko stanovništvo je pod pritiskom islamizacije, a u grad, kao i u sve krajeve koje su osvojili Turci, dolazi velik broj [[Vlasi|Vlaha]], kasnije pravoslavnih Vlaha.

Najstarije tursko naselje bilo je u Gornjem Šeheru i razvijalo se pretežno s desne strane Vrbasa, dok se razvoj Banje Luke s lijeve strane odvijao drugom polovicom 16. stoljeća, naročito u doba Ferhat-paše koji je [[1573.]] godine prenio središte bosanskog pašaluka iz [[Travnik]]a u Banju Luku. Banja Luka je ostala središte Pašaluka sve do [[1639.]] godine. Putopisci iz 17. stoljeća ističu Banju Luku kao veliko i napredno gradsko sjedište s jakom vojničkom posadom. U drugoj polovici 18. stoljeća stanovništvo Banje Luke se naglo smanjuje. Ovome je prethodilo prenošenje središta pašaluka [[1639.]] godine iz Banje Luke, te česti i dugi ratovi s Austrijom i Ugarskom, kao i unutrašnji nemiri.

Banja Luka je, ipak, ponovo postala jako upravno, gospodarsko i obrtno središte, zahvaljujući svom povoljnom prometnom i klimatskom položaju. Zbog bogatog žitorodnog zaleđa – Lijevče polja i nadaleko čuvenih proizvoda banjolučkih obrtnika, naročito predmeta od kože, krzna, [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]], Banja Luka je privukla mnoge srpske obitelji, pogotovo iz [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Makedonija|Makedonije]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Prema pisanju Giljferdinja, ruskog konzula u Sarajevu, gotovo svi pravoslavni banjolučki trgovci bili su doseljenici iz [[Trebinje|Trebinja]]. On dalje kaže kako je bila obrazovana posebna kasta trgovaca, koja je predstavljala svojevrsnu aristokraciju u odnosu na ostalo stanovništvo.

=== 19. stoljeće ===
Sredinom 19. stoljeća, oko 10 % stanovništva Banje Luke se bavilo [[Trgovina|trgovinom]] i [[obrt]]om. U Banjoj Luci je održavan najpoznatiji godišnji sajam, za koji je donošena roba i dovažena [[stoka]] iz svih krajeva Bosne. Postajući važno gospodarsko središte, Banja Luka se ubrzo formirala i kao jak nacionalno-politički centar. Među prvim učenim borcima za narodna prava i slobode u 19. stoljeću javlja se [[Ivan Franjo Jukić]], rođen [[1818.]] u Banjoj Luci. Pored svećeničkog poziva on se bavi i književnošću kao i općenarodnim problemima i potrebama. Početkom druge polovice 19. stoljeća otvara se u Banjoj Luci bogoslovija, koja je narodu i Crkvi dala nekoliko izvrstnih svećenika, učitelja i narodnih boraca. Bogoslovija je osnovana kao rezultat zauzimanja poduzetnih banjolučkih Srba, trgovaca i građana: [[Trifun Jungić|Trifuna Jungića]], [[Đorđe Delić|Đorđa Delića]], [[Tomo Radulović|Tome Radulovića]], [[Jovo Pišteljić|Jove Pišteljića]], [[Jovo Knežević|Jove Kneževića]], [[Savo Miljić|Save Miljića]], [[Rista Vukić|Riste Vukića]] i [[Savo Bilbinja|Save Bilbije]]. Prvi upravitelj Banjolučke bogoslovije bio je poznati [[Vaso Pelagić]].

[[Austro-Ugarska]] prvotno je zauzela Banju Luku 31. srpnja 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=162.}}&lt;/ref&gt; Banju Luku su pobunjenici zauzeli 14. kolovoza, no uspjeli su je kontrolirati tri dana prije nego što ju je Austro-Ugarska ponovno zauzela.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt; 

Pred kraj turske i početkom austrougarske okupacije, Banja Luka je [[Željeznica|željeznicom]] povezana s ostatkom [[Europa|Europe]]. Austrougarska vlast podiže široki stambeni pojas. Novi dio grada završava dvima željezničkim kolodvorima, tvorničkim dimnjacima, bolničkim i školskim zgradama, javnim građevinama. Kada je Banja Luka [[1879.]] godine postala sjedište okruga i kotara, formirane su i odgovarajuće ustanove, a središte grada preseljeno je uz lijevu obalu Vrbasa. Samostan &quot;Marija Zvijezda&quot; otvara nekoliko tvornica i električnu centralu koja je osvjetljavala grad. Tvornica duhana sagrađena je [[1887.]] godine. Iako grad nije imao urbanistički plan, tada posađeni banjolučki drvoredi ostali su tu i do današnjih dana, nagoneći suvremene urbaniste da se prilagođavaju njima i njihovoj ljepoti. Što se hotela tiče, hotelu &quot;Balkan&quot; pripadalo je vodeće mjesto, a na dobrom glasu su bili i &quot;Bosna&quot;, &quot;Austrija&quot;, &quot;Mercel&quot; i &quot;Prunker&quot;.

=== 20. stoljeće ===
[[Slika:Banja Luka 1903.jpg|thumb|desno|Banja Luka početkom 20. stoljeća.]]
Za početak [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] vezana je jedna zanimljivost. Naime, po objavljivanju rata [[Srbija|Srbiji]], Austro-Ugarska je u Banjoj Luci uhitila sve uglednije Srbe i optužila ih za veleizdaju. Slobodu za njih uspio je izboriti Alfonso XIII., tadašnji kralj [[Španjolska|Španjolske]], a to je učinio preko svoje majke, Marie Christine od Austrije, koja je bila porijeklom s austrijskog dvora. Zahvalna Banja Luka i danas ima ulicu u samom centru grada koja nosi ime ovoga vladara. Austrougarska vlast u Banjoj Luci okončana je ulaskom srpske vojske u grad 21. studenoga [[1918.]] godine.

Središte današnje Banje Luke formirano je u vrijeme [[Vrbaska banovina|Vrbaske banovine]], poslije [[1929.]] godine, kada Banja Luka po drugi put u svojoj povijesti postaje središte šire regije. Zahvaljujući prvom banu, [[Svetislav Milosavljević|Svetislavu Milosavljeviću]], izgrađeni su banska uprava i banski dvor, a između njih je podignuta Saborna crkva Svete Trojice, sa zvonikom visokim 46 metara (danas Crkva Sv. Krista spasitelja). Ban Milosavljević potiče gradnju gradskog parka s vodoskokom i paviljonom za glazbene orkestre, zgrade Higijenskog zavoda, sedam zgrada s pedeset stanova za činovnike, zatim zgrade banke s brončanim kipovima ispred ulaza. U njegovo vrijeme asfaltirane su prve banjolučke ulice, hotel ''&quot;Palas&quot;'' sagrađen je [[1935.]] godine.

Razvoj grada zaustavio je Drugi svjetski rat i njemačko bombardiranje 9. travnja [[1941.]] s velikim razaranjima, a potom i savezničko bombardiranje [[1944.]] U Drugom svjetskom ratu Banja Luka je bila u okviru [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Mnoge obitelji su protjerane, a neke od njih su završile u [[Sabirni logor Jasenovac|sabirnom logoru Jasenovac]]. Nekada brojna židovska zajednica (uglavnom Sefarda) u Banjoj Luci gotovo sasvim je nestala. 

NDH je imala planove za premještanje glavnog grada iz Zagreba, koji se nalazio na rubu njenog teritorija, u Banju Luku, koja je bila &quot;zemljopisno&quot; u središtu.

Grad su osvojili [[partizani]] 22. travnja [[1945.]]

[[1947.]] izmjerena je najniža temperatura u Banjoj Luci ikad: -28,4 °C.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva] livno-online.com, 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Najteži udarac u poslijeratnom razdoblju ([[SFRJ]]) gradu je zadao [[Potres u Banjaluci 1969.|razorni potres 1969.]] Najrazorniji udar dogodio se 27. listopada 1969. Podrhtavanje tla počelo je u noći 26. listopada u 2.55 h po lokalnom vremenu jakim „prethodnim udarom“; podrhtavanje se nastavilo do 8.53 h, kada je grad pogodio potres jačine 8° [[Mercallijeva ljestvica|Mercallijeve ljestvice]], odnosno 6° po [[Richterova ljestvica|Richteru]] s epicentrom u samom centru grada (gdje se danas nalazi zgrada robne kuće „Boska“). Zahvaljujući pravovremenim reakcijama, broj ljudskih žrtava je sveden na minimum (15 poginulih, a blizu 1000 ranjenih). Materijalna šteta bila je ogromna. Ukupno je oštećeno 112 gospodarskih objekata, 36.267 stanova, 131 školska zgrada, svi objekti kulture, socijalne zaštite i javnih službi. Medicinski centar je do temelja srušen. Gospodarstvo je pretrpjelo značajne gubitke. Nakon potresa došlo je vrijeme velike obnove grada te je izgrađeno mnoštvo novih objekata i stambenih naselja.

Nakon potresa u grad se doselilo dosta Srba i to većinom iz Srbije. Postotak Srba u gradu je rastao, tako da je 1991. grad imao 49 % Srba.

Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] u Banjoj Luci nije bilo izravnih razaranja, ali je došlo do značajnih promjena u narodnosnoj strukturi stanovništva. U grad je došao veliki broj izbjeglih i raseljenih Srba, a iz njega je isto tako izbjegao veliki broj [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] i Bošnjaka. Pored toga, ovo razdoblje banjolučke povijesti obilježio je još jedan tragičan događaj. Od 22. svibnja do 19. lipnja [[1992.]] godine u Klinici za dječje bolesti u Banjoj Luci umrlo je 12 novorođenčadi. Svima je [[kisik]] za inkubatore bio neophodan, međutim, zbog ratnih zbivanja, bila je onemogućena dostava spremnika s kisikom kopnenim putem, kojim je Banja Luka do tada bila opskrbljivana. Zračni put, je također bio upitan radi zabrane letenja iznad BiH. Avion s bocama kisika je na batajničkom aerodromu nekoliko dana čekao posebno odobrenje za polijetanje. Unatoč brojnim apelima za pomoć, ovo odobrenje nikada nije stiglo.

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Banja Luka}}
Prvi popis stanovništva u Banjoj Luci provele su austrougarske vlasti [[1879.]] godine. Naselje Banja Luka tada je imalo 9650 stanovnika, a kotar (veća upravna jedinica, slično županiji) 86.209 stanovnika. Svakim sljedećim popisom stanovnika utvrđen je sve veći broj te je grad sve više rastao.

Jedini, ali neznatan pad s obzirom na prethodni popis, bilježi se [[1948.]] godine, a glavni razlog je [[Drugi svjetski rat]]. Tim popisom u Banjoj Luci zabilježeno je {{n|31 223}} stanovnika.

Najveći rast broja stanovnika grad doživljava u godinama poslije potresa [[1969.]] godine. Nakon spomenutog događaja izgrađen je velik broj naselja, što je ubrzalo doseljavanje novog stanovništva iz okolnih krajeva. Tako prema popisu iz [[1971.]] godine Grad Banja Luka ima {{n|90 831}} stanovnika, a banjolučka općina {{n|158 736}} stanovnika.

Posljednji prijeratni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini obavljen je [[1991.]] godine. Podaci koje donosi mogu se vidjeti u prikazanim tablicama:

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Općina Banja Luka'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Srbi'''
|106.826 (54,61 %) 
|93.389 (50,86 %)
|92.465 (58,25 %)
|-
|'''Hrvati'''
|29.026 (14,83 %)
|30.442 (16,57 %)
|33.371 (21,02 %)
|-
|'''Muslimani'''
|28.558 (14,59 %) 
|21.726 (11,83 %)
|24.268 (15,28 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|23.656 (12,08 %)
|31.347 (17,07 %)
|4684 (2,95 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|7626 (3,89 %)
|6714 (3,65 %)
|3948 (2,48 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''195.692'''
|'''183.618'''
|'''158.736'''
|}

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Grad Banja Luka'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|70.155 (49,03 %) 
|51.839 (41,82 %)
|41.297 (45,46 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|27.689 (19,35 %)
|20.916 (16,87 %)
|23.411 (25,77 %)
|-
|'''Hrvati'''
|15.700 (10,97 %)
|16.314 (13,16 %)
|17.897 (19,70 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|22.645 (15,82 %)
|30.318 (24,46 %)
|4606 (5,07 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|6890 (4,81 %)
|4550 (3,67 %)
|3620 (3,98 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''143.079'''
|'''123.937'''
|'''90.831'''
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Religija
!Broj
!Postotak
|-
|[[Srpska pravoslavna Crkva]]
|168.985
|90,25 %
|-
|[[Islam]]
|10.526
|4,07 %
|-
|[[Rimokatolička Crkva]]
|4842
|2,62 %
|-
|[[Agnosticizam]]
|412
|0,22 %
|-
|[[Ateizam]]
|855
|0,45 %
|-
|Ostali
|4422
|2,32 %
|-
|'''Sveukupno'''
|'''190.042'''
|'''100 %'''
|}

===Mjesne zajednice u Banjoj Luci===
[[Datoteka:Pjesacka zona uz rijeku Vrbas.jpg|mini|Rijeka Vrbas, Obilićevo]]
Grad Banja Luka ima ukupno 57 mjesnih zajednica.

'''Gradsko središte:'''

* [[Centar (Banja Luka, BiH)|Centar]]
* [[Borik (Banja Luka, BiH)|Borik]]
* [[Obilićevo]]&lt;ref name=&quot;test&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20171229154723/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/20/?left_mi=12 Nazivi mjesnih zajednica, službena stranica Grada]&lt;/ref&gt;
* [[Bulevar]]
* [[Starčevica]]
* [[Kočićev vijenac]]&lt;ref name=&quot;test&quot;/&gt;
* [[Pobrđe (Banja Luka, BiH)|Pobrđe]]
* [[Lauš]]
* [[Nova Varoš (Banja Luka, BiH)|Nova Varoš]]
* [[Rosulje (Banja Luka, BiH)|Rosulje]]
* [[Paprikovac]]
* [[Petrićevac]]
* [[Lazarevo (Banja Luka, BiH)|Lazarevo]]&lt;ref name=&quot;test&quot; /&gt;

'''Naselja koja pripadaju općini Banjoj Luci:'''

* jugoistočno: [[Rebrovac]], [[Vrbanja (Banja Luka, BiH)|Vrbanja]], [[Debeljaci (Banja Luka, BiH)|Debeljaci]]
* južno: [[Srpske toplice]], [[Novoselija]], 
* istočno: [[Medeno Polje (Banja Luka, BiH)|Medeno Polje]], [[Česma (Banja Luka, BiH)|Česma]], [[Kumsale]], [[Mađir]], [[Trapisti (Banja Luka, BiH)|Trapisti]]
* sjeverno:[[Drakulić]], [[Motike (Banja Luka, BiH)|Motike]]. [[Derviši (Banja Luka, BiH)|Derviši]], [[Novakovići (Banja Luka, BiH)|Novakovići]], [[Tunjice]], [[Vujinovići]], [[Zalužani]], [[Priječani]]&lt;ref name=&quot;test&quot;/&gt;

'''Velika naselja koja pripadaju općini Banjoj Luci:'''

* [[Motike (Banja Luka, BiH)|Motike]]
* [[Svračica|Saračica]]
* [[Dragočaj (Banja Luka, BiH)|Dragočaj]]
* [[Kuljani (Banja Luka, BiH)|Kuljani]]

'''i sela koja pripadaju općini Banjoj Luci:'''

* južno: [[Kola, Banja Luka|Kola]], [[Jagare]], [[Karanovac (Banja Luka, BiH)|Karanovac]], [[Rekavice]], [[Bočac (Banja Luka, BiH)|Bočac]], [[Agino Selo (Banja Luka, BiH)|Agino Selo]], [[Krupa na Vrbasu]]
* jugoistočno: [[Zeleni Vir]], [[Bistrica (Banja Luka, BiH)|Bistrica]]
* zapadno: [[Stratinska]], [[Barlovci (Banja Luka, BiH)|Barlovci]], [[Stranjani (Banja Luka, BiH)|Stranjani]], [[Matoševci (Banja Luka, BiH)|Matoševci]]
* sjevernozapadno:  [[Mišin Han]], [[Ivanjska (Banja Luka, BiH) |Potkozarje]]

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Хипотекарна банка.jpg|mini|Palata Republike (nekada zgrada Hipotekarne banke).]]
Godine [[1981.]] dohodak po glavi stanovnika u Banjoj Luci iznosio je 97 % jugoslavenskog prosjeka.
Do [[1992.]] godine i početka ratnih sukoba Banja Luka je bila snažno gospodarsko središte s razvijenom [[Industrija|industrijom]] i 63.000 zaposlenih. Razvoj grada bio je zasnovan na razvitku industrije, uz dominaciju sekundarnog odjeljka u kojem je bilo zaposleno 54 % ukupnog broja zaposlenih. Iako grad nije izravno pogođen ratom, gospodarstvo Banje Luke tijekom sukoba stagnira. Time je propuštena nova tehnološka generacija, a instalirana oprema zastarjela je. Također, narušene su tradicionalne gospodarske veze, čime su izgubljeni značajni kupci i tržišta.

Nakon završetka rata provodi se proces [[Privatizacija|privatizacije]], koji još nije u potpunosti dovršen.

U posljednjih nekoliko godina naglo se razvija financijski sektor i Banja Luka postaje financijsko središte. U [[2002.]] godini s radom počinje novoosnovana [[Banjolučka burza]]. Tako se dionice najvećih gospodarskih subjekata Republike Srpske uvrštavaju na kotaciju. Među njima se nalaze dionice [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]], [[Rafinerija ulja Modriča|Rafinerije ulja Modriča]], [[Banjolučka pivara|Banjolučke pivare]], [[Vitaminka|Vitaminke]] i sl. Pojavljuju se investitori iz [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], a potom i iz [[Europska unija|Europske unije]], [[Norveška|Norveške]], [[SAD]]-a, [[Japan]]a i [[Kina|Kine]]. Osim burze, u gradu su smještene i druge važne financijske institucije kao što su Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske (komisija za vrijednosne papire), Agencija za bankarstvo Republike Srpske i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

== Turizam i znamenitosti ==
[[Datoteka:Banja Luka Бања Лука, Bosnia and Herzegovina Босна и Херцеговина - 53033100174.jpg|mini|Gospodska ulica.]]
Budući da se grad proteže obalama donjeg toka Vrbasa, na ovim prostorima [[ribolov]] je veoma staro zanimanje. Također, kanjoni ovih rijeka su i turističke atrakcije. Osim sjeverne strane, Banja Luka je okružena šumovitim brdima s raznovrsnom divljači. Lovišta srna se nalaze na [[Manjača|Manjači]] i [[Čemernica (planina u BiH)|Čemernici]], rezervati [[medvjed]]a u šumama kod Maslovara i Šipraga (općina Kotor Varoš), a jezero Bardača (kod Srpca) obiluje barskom divljači, pretežno divljim [[Divlja patka|patkama]] i [[Divlja guska|guskama]]. Trapiska šuma poznato je lovište [[fazan]]a i [[Divlji zec|zečeva]], kojih ima i u rezervatu na području Potkozarja.
[[Datoteka:Саборна црква Христа спаситеља 004.jpg|mini|Hram Krista Spasitelja.]]
Zahvaljujući blizini [[Termalni izvor|termalnih izvora]] (Laktaši, Srpske Toplice, Slatina, Kulaši), Banja Luka ima uvjete za razvoj kupališno-rekreativnog turizma. Izvori su zbog ljekovitih svojstava korišteni još u doba Rimljana, ali do danas nije završena njihova rekonstrukcija i modernizacija.

Banja Luka je dugo zvana grad zelenila, jer je imala više od 10.000 zasađenih stabala, lijepo uređene parkove i zelenim površine. Planovi vezani za razvoj [[Turizam|turizma]] podrazumijevaju obnovu tvrđave Kastel i uređenje obala Vrbasa i zelenih oaza u blizini grada (Banj brdo, Šibovi, Trapisti i izletišta pored Vrbanje).

U posljednje vrijeme u okolici grada sve je popularniji i avanturistički turizam, poput [[rafting]]a, [[Kajakaštvo|kajakaštva]], [[Planinarstvo|planinarenja]], [[Speleologija|speleologije]], [[paragliding]]a i sličnih aktivnosti, za koje rijeka Vrbas i njezin kanjon predstavljaju idealnu lokaciju.

Slijedi popis najpoznatijih gradskih znamenitosti:

* Zgrada gradske uprave i banskog dvora
* Saborna pravoslavna crkva Krista spasitelja
* Katedrala svetog Bonaventure – katedralna crkva Banjalučke biskupije
* [[Tvrđava Kastel u Banjoj Luci]]
* Džamija Ferhadija
* Muzej Republike Srpske
* Muzej suvremene umjetnosti Republike Srpske
* Narodno kazalište Republike Srpske
* Palača republike (ili sjedište predsjednika Republike Srpske)
* Gospodska ulica
* Spomenik Petru Kočiću
* Univerzitetski grad – spomenik parkovske arhitekture
* Trapistički samostan Marija Zvijezda (proizvođači prve elktrične energije u Banjoj Luci){{sfn|Vukšić|2010|p=36}}
* [[Banj brdo]]
* Spomenik Topola užasa
* Spomenik Dvanaest beba

== Kultura i obrazovanje ==
[[Datoteka:Културни центар Бански двор - Банова палата 01.jpg|mini|Banski dvor – Kulturni centar.]]
[[Datoteka:Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.jpg|mini|Muzej suvremene umjetnosti Republike Srpske.]]
Dok Banjom Lukom nisu došli osmanski vladari, u njoj je bilo oko 120 crkava. Od toga je bilo 15 [[franjevci|franjevačkih]] te nekoliko samostana: [[dominikanci|dominikanskih]], [[pavlini|pavlinskih]] i [[ivanovci|ivanovačkih]].&lt;ref name=&quot;HL62&quot;/&gt; Od svih tih crkava preživjela je jedino [[crkva sv. Ive u Podmilačju]], koju su velikosrbi srušili u agresiji 1993. godine.&lt;ref name=&quot;HL62&quot;/&gt;

U europsko kulturno ruho Banja Luka počela se vraćati tek s austrougarskom okupacijom, jer je turska vlast bila nepovjerljiva prema svim europskim idejama i kulturnim potrebama. Najjači kulturni trag u novijoj Banjoj Luci, pored nekoliko osnovnih i vjerskih škola, trgovačke i djevojačke škole, ostavila je Velika realka, gimnazija otvorena [[1895.]] godine. Njeno otvaranje privuklo je u Banju Luku veći broj intelektualaca profesora. Organiziraju se đačka i građanska prosvjetno-kulturna društva i ustanove, koji održavaju veze s gradovima u unutrašnjosti. Dolazak [[Petar Kočić|Petra Kočića]] ([[1906.]]) u Banju Luku označava početak jednog novog povijesnog poglavlja u životu grada. [[Petar Kočić]] je pokrenuo listove &quot;Otadžbina&quot; i &quot;Razvitak&quot; oko kojih se okuplja grupa kulturnih, književnih i političkih zaposlenika iz ovog grada. Danas je Banja Luka sveučilišno središte sjevernog dijela Bosne. U znak zahvalnosti Petru Kočiću u Banjoj Luci je početkom [[1930.]] godine osnovano društvo &quot;Zmijanje&quot;. Ono je namjeravalo Kočiću podići spomenik i prenijeti njegove kosti u Banju Luku. Spomenik su, dvije godine kasnije, izradili kipari [[Antun Augustinčić]] i [[Vanja Radauš]] te je otkriven [[6. studenog]] [[1932.]] godine. Posmrtni ostatci pisca i narodnog tribuna nisu preneseni u Banju Luku, jer je njegova obitelj odustala od toga.

Banja Luka danas djeluje kao kulturno središte. Narodna i sveučilišna knjižnica &quot;Petar Kočić&quot; ima 150 000 knjiga i 3500 unikata velike vrijednosti. Narodno kazalište osnovano je [[1930.]] godine. U isto vrijeme osnovan je i Muzej, koji kao i Arhiv posjeduje značajno kulturno-povijesno blago. Tu su nadalje još i Umjetnička galerija, Dječje kazalište. Grad je i medijski centar, jer u njoj djeluju mnogobrojne televizijske i radio stanice kao RTRS, a mnoštvo listova i časopisa izlazi u Banjoj Luci. Središte kulturnih događanja i manifestacija je kulturni centar [[Banski dvor]] u centru grada. 

U Banjoj Luci danas djeluje [[Katolički školski centar Blaženi Ivan Merz]].&lt;ref name=&quot;trostruko&quot;&gt;[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=44261 KTA BK BiH] kta/kum: ''Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči'', 21. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Visoko školstvo u Banjoj Luci započinje osnutkom visokog filozofsko-teološkog učilišta u [[Opatija Marija Zvijezda|katoličkom samostanu „Marija Zvijezda“]] oko [[1907.]] godine.{{sfn|Vukšić|2010|p=53}}

=== Sveučilište ===
[[Datoteka:Akademija_umjetnosti_i_Rektorat_Univerziteta_u_Banjoj_Luci.jpg|mini|Akademija umjetnosti i Rektorat Sveučilišta u Banjoj Luci]]
{{glavni|Sveučilište u Banjoj Luci}}
Sveučilište u Banjoj Luci vodeća je visokoškolska znanstveno-obrazovna institucija u Republici Srpskoj i drugo po veličini sveučilište u Bosni i Hercegovini. Osnovano je 7. studenog 1975. godine, a njegovom osnivanju prethodilo je formiranje nekoliko viših škola i fakulteta. 

Na Sveučilištu u Banjoj Luci, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 16 fakulteta i [[Akademija umjetnosti Sveučilišta u Banjoj Luci|Akademiji umjetnosti]]. Fakulteti i akademije pokrivaju sva znanstvena područja (prirodoslovno, tehničko, biotehničko, biomedicinsko, društveno, humanističko i umjetničko). Većina fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci nalazi se u sklopu dva sveučilišna kampusa, smještena nedaleko od obala rijeke [[Vrbas]], u neposrednoj blizini centra grada. 

Trenutno na Sveučilištu studira oko 15.000 studenata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i iz inozemstva. Nastava se izvodi na 66 studijskih programa prvog ciklusa studija, na 64 programa drugog ciklusa, uz dva kombinirana studijska programa, te na 13 studijskih programa i jedan kombinirani studijski program trećeg ciklusa studija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Београду|first=Рачунски центар, Електротехнички факултет, Универзитет у|title=О Универзитету|url=https://www.unibl.org/sr-lat/univerzitet/o-univerzitetu|access-date=2024-02-04|website=UNIBL|language=sr-lat}}&lt;/ref&gt;

== Promet ==
=== Javni prijevoz ===
Javni prijevoz u gradu obavlja se [[autobus]]ima i [[taksi]]jima. Više od 30 autobusnih linija svakodnevno povezuje središnje dijelove grada s predgrađima.

=== Cestovni promet ===
[[Datoteka:Istočni tranzit, Banja Luka.jpg|thumb|desno|Istočni tranzit, listopad 2019.]]
Cestovni promet najrazvijenija je vrsta prometa u Banjoj Luci. Važne [[Cesta|ceste]] koje prolaze kroz grad magistralne su ceste M4 ([[Novi Grad (Odžak, BiH)|Novi Grad]] – [[Doboj]]) i M16 ([[Bosanska Gradiška]] – [[Crna Rijeka]] (Jajce)). Nakon razdoblja općenite stagnacije u razvoju prometne infrastrukture na području grada i cijele Republike Srpske, u zadnjih nekoliko godina radi se na modernizaciji i rekonstrukciji prometnica. U tijeku je izgradnja autoceste Banja Luka – Bosanska Gradiška (E-661) koji će povezivati Banju Luku s [[Autocesta E-70|autocestom E-70 (Beograd – Zagreb)]]. Planirana je i izgradnja mreže autoputeva, koju bi pored navedenog činili i pravci Novi Grad – Banja Luka, Banja Luka – Doboj, Šamac – Doboj, Šamac – Bijeljina i Banja Luka – Kupres.
[[Datoteka:Banja Luka railway station (DSC05434).jpg|mini|Željeznički kolodvor (interijer).]]

=== Željeznički promet ===
Željeznički promet odvija se na domaćoj liniji Doboj – Banja Luka – [[Prijedor]] – Novi Grad – [[Dobrljin]] i međunarodnim linijama [[Zagreb]] – Banja Luka – [[Sarajevo]] – [[Ploče]] i Banja Luka – [[Bosanski Šamac]] – [[Vinkovci]] – [[Beograd]].

=== Zračni promet ===
Banjolučka zračna luka nalazi se u mjestu [[Mahovljani]], 23&amp;nbsp;km sjeverno od grada. Iako je izgrađena [[1985.]] godine, za putnički promet otvorena je tek krajem [[1997.]], dok sustav prijevoza tereta još nije uspostavljen. Prva redovna putnička linija Beograd – Banja Luka – Beograd otvorena je promotivnim letom ''[[JAT|Jugoslovenskog aerotransporta]]'' 2. ožujka [[1998.]] godine. Danas [[zrakoplov]]i polijeću prema dvije europske destinacije: [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Zurich]]u. Osim toga, ova zračna luka koristi se kao zamjenska za one u Zagrebu i [[Sarajevo|Sarajevu]], te zrakoplovi ovdje slijeću kada zbog vremenskih neprilika ne mogu sletjeti u neki od ta dva grada.

== Šport ==
[[Datoteka:Benes.jpg|mini|Boksač [[Marijan Beneš]]]]
[[Datoteka:Borac-Željezničar,_2009._godine.jpg|mini|Meč FK Borca Banja Luka]]
Najpoznatiji banjolučki [[šport]]aši su rukometaši. Godine [[1975.]] [[RK Borac Banja Luka]] bio je doprvak [[Europa|Europe]], a godinu kasnije i prvak Europe. Osim toga, [[1991.]] godine osvojili su i [[Kup IHF]].

Nogometni klub, također imena Borac ([[FK Borac Banja Luka]]), natječe se u [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligi BiH]], a najveći ostvareni uspjeh mu je osvajanje Srednjoeuropskog nogometnog kupa. Stadion na koji je dom Borca zove se Gradski stadion FK Borac. Osim [[nogomet]]a i [[rukomet]]a, u posljednje vrijeme razvija se i [[tenis]]. Od 2002. godine se održava ATP turnir 'Banja Luka Challenger' na terenima 'TK Mladost'. Također, godine [[2006.]] u Banjoj Luci igrali su se i pojedini susreti [[Davis Cup]]a euroafričke zone, skupine 3.

Godine [[2005.]] [[Europsko prvenstvo u raftingu]] održano je na Vrbasu, a [[2009.]] [[Svjetsko prvenstvo u raftingu]], ovaj put uz Vrbas vozilo se i na rijeci [[Tara|Tari]].

U posljednje vrijeme u Banjoj Luci se razvijaju športovi koji su malo zastupljeni u zemlji, kao [[streljaštvo]] ili [[floorball]].
Značajnije športske uspjehe još su postizali i boksači, šahisti, biciklisti i košarkaši. Danas je u Banjoj Luci organizirano i aktivno radi više od 100 športskih organizacija, saveza, športsko-rekreativnih društava i udruženja u više od 20 športova.
Na području grada postoji oko 70 športskih objekata. Uz već navedeni nogometni stadion FK Borca, najpoznatije su športske dvorane „Borik“ i „Obilićevo“, koje su zajedno s kuglanom „Borik“ u sastavu javne ustanove „Sportski centar Borik“.

Od 1976., u naselju Borik, održava se ''Turnir u malom fudbalu Borik''. Turnir je početak imao na rukometnom stadionu Borca još 1959.&lt;ref&gt;https://notra.ba/index.php/vijesti/30736-turnir-u-novom-travniku-je-drugi-najstariji-u-bosni-i-hercegovini&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.sportlive.ba/index.php/sl-novosti/item/15837-turnir-u-malom-fudbalu-borik-2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://banjaluka.net/sport-u-banjaluci-nekada-naprijed-za-istoriju/&lt;/ref&gt;

== Gradovi prijatelji ==
* {{Z|GRČ}} '''[[Patras]]''', [[Grčka]] 
* {{Z|NJE}} '''[[Kaiserslautern]]''', [[Njemačka]]
* {{Z|UKR}} '''[[Lavov]]''', [[Ukrajina]]
* {{Z|RUS}} '''[[Moskva]]''', [[Rusija]]
* {{Z|SLO}} '''[[Kranj]]''', [[Slovenija]]
* {{Z|SLO}} '''[[Ljubljana]]''', [[Slovenija]]
* {{Z|SRB}} '''[[Beograd]]''', [[Srbija]]
* {{Z|SRB}} '''[[Novi Sad]]''', [[Srbija]]
* {{Z|SRB}} '''[[Srijemska Mitrovica]]''', [[Srbija]]
* {{Z|AUT}} '''[[Graz]]''', [[Austrija]]

== Poznate osobe ==
[[File:Monument_to_Petar_Kočić,_Banja_Luka.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Monument_to_Petar_Ko%C4%8Di%C4%87,_Banja_Luka.jpg|mini|267x267px|Pisac i aktivist [[Petar Kočić]]]]
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Banja Luka}}
{{div col|cols=3}}
* [[Mladen Bojinović]], srpski rukometaš
* [[Nela Eržišnik]], hrvatska glumica
* [[Muhamed Filipović]], bosanskohercegovački filozof
* [[Stanislav Galić]], srpski ratni zločinac
* [[Slađana Golić]], srpska košarkašica
* [[Cecilija Grgić]], hrvatska redovnica
* [[Anton Josipović]], hrvatski boksač
* [[Jelena Jovanova]], sjevernomakedonska glumica
* [[Božidar Jović]], hrvatski rukometaš
* [[Ivan Franjo Jukić]], hrvatski pisac i franjevac
* [[Nasiha Kapidžić-Hadžić]], bosanskohercegovačka spisateljica
* [[Tomislav Knez]], hrvatski nogometaš
* [[Franjo Komarica]], [[Banjolučka biskupija|banjolučki biskup]]
* [[Saša Lošić]], bosanskohercegovački glazbenik
* [[Filip Lukenda]], hrvatski svećenik
* [[Ivan Ljubičić]], hrvatski tenisač
* [[Vahida Maglajlić]], bosanskohercegovačka partizankinja
* [[Guido Del Mestri]], talijanski kardinal
* [[Ivan Merz]], [[blaženik]]
* [[Zlatan Muslimović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Mustafa Nadarević]], bosanskohercegovački glumac
* [[Zlatko Saračević]], hrvatski rukometaš i trener
* [[Irfan Smajlagić]], hrvatski rukometaš
* [[Velimir Sombolac]], srpski nogometaš i nogometni trener
* [[Neven Subotić]], srpski nogometaš
* [[Dušan Šestić]], bosanskohercegovački skladatelj, skladao himnu [[Državna himna Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]]
* [[Marija Šestić]], bosanskohercegovačka pjevačica
* [[Ognjen Vranješ]], bosanskohercegovački nogometaš

{{div col end}}

==Zanimljivosti==
* Po gradu je nazvana izvorna skladba [[Phil Woods|Phila Woodsa]], ''Banja Luka'', koju je 1959. godine napisao za sastav [[Quincy Jones|Quincyja Jonesa]].

== Izvori ==
{{izvori}}
* (''Izvor B. Luka popis [[1910.]]'')
* I. Lovrenović, Svjetlost Evrope u Bosni i Hercegovini; Buybook, [[Sarajevo]], [[2004.]] godine
* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
* Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine – bilten br. 234, Sarajevo, 1991. godina
* Radovinović, Radovan; Bertić, Ivan, &quot;Atlas svijeta: Novi pogled na Zemlju&quot; (3. izdanje), Zagreb, 1984.
* {{cite journal |last=Vukšić |first=Toma |date=2010 |title=Trapistička visoka filozofsko-teološka škola i početak sveučilišnog obrazovanja u Banja Luci |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/404307 |journal=Vrhbosnensia |location=Sarajevo |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Katolički bogoslovni fakultet |volume=14 |number=1 |pages=33–56}}

== Unutarnje poveznice ==
* [[Republika Srpska]]
* [[Banjolučka biskupija]]
* [[Vrbas]]
* [[FK Borac Banja Luka]]

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat=Banja Luka
|wikizvor=Ima jedan grad}}

;Vanjske poveznice
* [http://www.banjaluka.rs.ba/ Službena stranica grada]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/51867/Banja-Luka Banja Luka]  {{eng oznaka}} u mrežnome izdanju Britannice

{{Banja Luka}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Banja Luka| ]]</text>
      <sha1>i0g4youtru1sohe0yk2lmek091jid25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fran Kurelac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21195</id>
    <revision>
      <id>7567164</id>
      <parentid>7489294</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3786" sha1="26rf5efbyfl73hgqgbd26cusc4bd8ni" xml:space="preserve">[[Datoteka:Fran Kurelac 1885 Mayerhofer.png|mini|Fran Kurelac]]
'''Fran Kurelac''' ([[Bruvno]], [[14. siječnja]] [[1811.]] – [[Zagreb]], [[18. lipnja]] [[1874.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, jezikoslovac i pedagog.

== Životopis ==
Rođen u [[Bruvno|Bruvnu]] u [[Lika|Lici]] [[14. siječnja]] [[1811.]] godine. Otac mu je služio kao časnik u tadašnjoj [[Lička pukovnija|Ličkoj pukovniji]]. Osnovnu je školu pohađao u [[Švarča|Švarči]], a završio je u Rakovcu gdje je pohađao i dva razreda gimnazije. Zatim se školovao u [[Graz]]u i [[Zagreb]]u gdje je završio studij [[filologija|filologije]]. Godine [[1832.]] odlazi u [[Beč]] gdje uči [[slavenski jezici|slavenske jezike]] te [[francuski]] i [[talijanski]]. Zatim odlazi u [[Rijeka|Rijeku]], gdje je predavao u gimnaziji i gdje je utemeljio [[Riječka filološka škola|riječku filološku školu]].{{sfn|Brlić|2010|p=30}}

Proučavao je život, običaje i jezik [[Gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i skupljao narodne pjesme. Glavna je osoba [[hrvatski narodni preporod|narodnog preporoda]] u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]]. Od [[1849.]] učitelj je hrvatskog jezika na gimnaziji u [[Rijeka|Rijeci]]. Za [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]] otpušten je iz službe. Od [[1861.]] do [[1866.]] predaje [[staroslavenski jezik]] u [[Đakovo|đakovačkom]] liceju i [[Francuski jezik|francuski]] na [[zagreb]]ačkoj realnoj gimnaziji. Radio je samo jednu godinu ([[1867.]]) i u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb]]u.&lt;ref&gt;Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 895., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}&lt;/ref&gt; Skovao je izraz [[bosančica]] 1861.&lt;ref&gt;Stjepan Damjanović, [https://hrcak.srce.hr/clanak/204010 Hrvatska ćirilična baština u povijesti hrvatske kulture i njezino mjesto u hrvatskoj filologiji], Filologija, No. 62, 2014., str. 6.&lt;/ref&gt; Proučavao je [[hrvatski jezik]] i književnost, izdavao stare tekstove i bavio se [[etimologija|etimologijom]], a osnivač je [[Riječka filološka škola|Riječke filološke škole]]. Postao je član [[JAZU|JAZU-a]]. 
Kurelčeva zbirka ''Runje i pahuljice'' sadrže idilični spjev hrvatskog pjesnika [[Vlaho Skvadrović|Vlaha Skvadrovića]] (Skvadrija) ''Mačuš i Čavalica'' i njegov svojevrsni epilog ''Koločepa nevjestice''.&lt;ref&gt;[http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/ep/gradoplov/173228/ HR - Radio Dubrovnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161202043821/http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik/ep/gradoplov/173228/ |date=2. prosinca 2016. }} Sebastijan Vukosavić: Gradoplov, emitirano 4. rujna 2016.  (pristupljeno 1. prosinca 2016.)&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* &quot;O preporodu knjige slovinske na jugu&quot;,
* &quot;Runje i pahuljice&quot;,
* &quot;Govori iz rimskih pisac na hrvatski preveo...&quot;.
* &quot;Jačke ili narodne pjesme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šopronskoj, Mošonskoj i Željeznoj na Ugrih&quot;, Zagreb, 1871.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Brlić |first=Ivan |date=2010 |title=Lički jezikoslovci kao dio hrvatskoga kulturnoga identiteta |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/106807 |journal=[[Kroatologija (časopis)|Kroatologija]] |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu – Fakultet hrvatskih studija |volume=1 |number=2 |pages=24–41}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
;Ostali projekti

{{ WProjekti 
|commonscat     = 
|commonscathr   =
|wikizvor       = 
|wikicitat      = Fran Kurelac
}}

{{Ilirski pokret}}

{{GLAVNIRASPORED:Kurelac, Fran}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Životopisi, Gračac]]</text>
      <sha1>26rf5efbyfl73hgqgbd26cusc4bd8ni</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Mažuranić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21550</id>
    <revision>
      <id>7567293</id>
      <parentid>7471919</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:19:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3763" sha1="s2dohpfvlythxo70s6235xax2lzveoa" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antun-Mazuranic.jpg|desno|mini|'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.)]]
'''Antun Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]], [[13. lipnja]] [[1805.]] – [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1888.]]), [[hrvatska|hrvatski]] jezikoslovac, gramatičar i leksikograf. Bio je sudionik [[Hrvatski narodni preporod|narodnog preporoda]] i jedan od osnivača ''[[Matica hrvatska|Matice ilirske]]''. Postavio je temelje hrvatskoj modernoj akcentologiji, dijalektologiji i tekstologiji.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Antun Mažuranić |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39659 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; Brat je [[ban|hrvatskog bana]] i književnika [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] (1814. – 1890.) i putopisca [[Matija Mažuranić|Matije Mažuranića]] (1817. – 1881.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.mazuranic.com/genealogy-text-in-croatian/ |title=Mažuranić, Mažuranić-Janković |access-date=9. veljače 2015. |archive-date=9. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150209164519/http://www.mazuranic.com/genealogy-text-in-croatian/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Rođen je u Novom Vinodolskom u obitelji Ivana-Mikule (1771. – 1844.) i Kate rođ. Ivić (1778. – 1884.). Pohađao je gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]], a [[1826.]] godine studira [[pravo]] i [[filozofija|filozofiju]] u Zagrebu. Godine [[1834.]] položio je odvjetnički ispit. Radio je kao srednjoškolski profesor u Rijeci i Zagrebu. Predavao je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu od 1834. do 1848. te od 1850. do 1863. godine.&lt;ref&gt;Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 896., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}&lt;/ref&gt; Uređivao je &quot;''[[Danica (časopis)|Danicu ilirsku]]''&quot;. Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski &quot;''[[Vinodolski zakonik|Vinodolski zakon]]''&quot;, gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt; Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.&lt;ref&gt;[http://drumtidam.info/vijesti/zanimljivosti/7291-portret-antun-maurani Portret Antuna Mažuranića]&lt;/ref&gt;  Pregledao je Drobničev rukopisni rječnik, doradio ga i dopunio talijanskim značenjem riječi.{{fact}}

Govorio je latinski, talijanski, grčki, francuski, njemački i ruski jezik. Odlikovan je ruskim odličjem Reda sv. Vladimira, čime je stekao pravo na rusko plemstvo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Obitelj Mažuranić|url=https://novi-vinodolski.hr/obitelj-mazuranic/|url-status=live|website=Novi Vinodolski – Službene stranice grada|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

* &quot;Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike&quot; (1839.)
* &quot;Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik, I–III&quot; (1846. – 1849.)
* &quot;Slovnica hervatska&quot; (1859., &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;1861., &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;1866., &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;1869.)
* &quot;O važnosti akcenta hrvatskoga za historiju Slavjanah&quot; (1860.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B46889%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [https://enciklopedija.hr/clanak/39659 Antun Mažuranić], Hrvatska enciklopedija
* [https://proleksis.lzmk.hr/36770/ Antun Mažuranić], Proleksis enciklopedija
* [https://novi-vinodolski.hr/obitelj-mazuranic/ Obitelj Mažuranić], Grad Novi Vinodolski

{{Ilirski pokret}}

{{GLAVNIRASPORED:Mažuranić, Antun}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Novi Vinodolski]]</text>
      <sha1>s2dohpfvlythxo70s6235xax2lzveoa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Concorde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21822</id>
    <revision>
      <id>7567185</id>
      <parentid>7564098</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:16:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>JayCubby</username>
        <id>327428</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Concordeintake.gif]] → [[File:Concordeintake.svg]] SVG copy</comment>
      <origin>7567185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87400" sha1="j68jm8ln7q44xcue3s4wk2ud9b5jvqq" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|studeni 2009.}}
{{Infokvir zrakoplov
 |ime=Concorde
 |tip=Nadzvučni putnički avion
 |proizvođač=Aerospatiale-BAC
 |slika=Slika:Concorde on Bristol.jpg
 |opis slike=Posljedni Concordeov let [[26. studenoga]] [[2003.]]
 |dizajn=
 |probni let=[[2. ožujka]] [[1969.]]
 |uveden u uporabu=[[21. siječnja]] [[1976.]]
 |proizveden=
 |povučen=[[24. listopada]] [[2003.]]
 |status=povučen iz službe, izložen u više muzeja
 |prvotni korisnik=Air France&lt;br&gt;British Airways&lt;br&gt;'''Ostali korisnici'''&lt;br&gt;Singapore Airlines&lt;br&gt;Braniff International
 |više korisnika= 
 |broj primjeraka=20 (uključujući 2 prototipa i 4 predserijska)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/850899.stm
 |title=Ageing luxury jet |publisher=BBC News (bbc.co.uk/)}}&lt;/ref&gt;
 |pojedinačna cijena=
 }}

'''Concorde''' (također ''Aérospatiale-British Aerospace Concorde'') je turboreaktivni nadzvučni putnički [[zrakoplov]] (''supersonic transport'' '''SST'''). Bio je rezultat [[Engleska|anglo]]-[[Francuska|francuskog]] dogovora na razini vlada, te zajednički proizvod [[Aérospatiale]]a i [[British Aircraft Corporation]]a. Nakon prvog leta 1969., uveden je u službu 1976. godine, a povučen je iz prometa 2003., nakon 27 godina službe.

Concorde je redovno letio na [[transatlantski let|transatlantskim]] linijama s [[london]]skog aerodroma [[Zračna luka London Heathrow|Heathrow]] (British Airways) i [[Pariz|pariškog]] [[Paris Charles de Gaulle|Charles de Gaulle]] (Air France) za njujorški [[John F. Kennedy International Airport|JFK]] i washingtonski [[Washington Dulles International Airport|Dulles]], rentabilno na rekordnim brzinama, za manje od polovice vremena potrebnog standardnim putničkim zrakoplovima. Concorde je također postavio mnoge druge rekorde, uključujući službene rekorde prema ''Fédération Aéronautique Internationale'' ('''FAI''') za zapadni i istočni let oko svijeta. Bio je uspješniji avion od samo dva [[nadzvučni putnički zrakoplov|nadzvučna putnička zrakoplova]] koji su ikada konstruirani i uvedeni u promet. Drugi, [[Tupoljev Tu-144]], neslužbeno nazvan ''Konkordsky'' radi evidentne sličnosti s Concordeom, bio je rezultat [[Sovjetski savez|sovjetske]] industrijske špijunaže. Iako je prvi poletio povučen je iz prometa nakon samo pedesetak komercijalnih letova radi kratkog doleta i velike potrošnje goriva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,912014,00.html |title=Christening the Concordski |publisher=TIME (time.com/) |access-date=30. ožujka 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101114103316/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,912014,00.html |archivedate=14. studenoga 2010.}}&lt;/ref&gt;

Sa samo 20 izrađenih komada i vrlo dugim i skupim razvojnim programom, Concorde nije bio komercijalno uspješan projekt, te su samo [[British Airways]] i [[Air France]] odlučili se, uz državne subvencije, na kupnju. Kao rezultat nesreće [[Let Air France 4590|Air Franceovog leta 4590]] u Parizu 25. srpnja 2000., svjetske ekonomske situacije nakon [[Napadi 11. rujna 2001.|napada 11. rujna, 2001]], i drugih faktora, povučen je iz prometa 24. listopada 2003., dok je zadnji let obavljen 26. studenog iste godine.

Concorde ostaje ikona u povijesti zrakoplovstva, s velikim brojem obožavatelja širom svijeta.

== Razvoj ==
[[Datoteka:02.03.69 1er vol de Concorde (1969) - 53Fi1931 - cropped.jpg|mini|180px|Concorde 001, 2. ožujka 1969]]
[[Slika:Concorde on Bristol.jpg|mini|180px|Concordeov posljednji let, ''G-BOAF'' s Heathrowa za Bristol, 26. studenog 2003. Vidljiv je trup s vrlo niskim otporom zraka.]]
[[Slika:Startende Concorde.jpg|mini|desno|180px|Concorde pri polijetanju.]]
[[Slika:ConcordePrototype.JPG|mini|desno|180px|Prototip broj 101 izložen u ''Imperial War Museum Duxford'', u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].]]
[[Slika:concorde g-boab in storage arp.jpg|mini|desno|180px|Concorde ''G-BOAB'' na [[london]]skom Heathrowu nakon povlačenja svih Concordea iz prometa. Ovaj je zrakoplov letio 22 296 sati između svog prvog leta 1976., i posljednjeg 2000.]]

Kasnih 1950-ih [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Francuska]], [[SAD|Sjedinjene Države]] i [[Sovjetski savez]] razmatrali su mogućnost razvoja [[nadzvučni let|nadzvučnog prijevoza]]. Britanska ''Bristol Aeroplane Company'' i francuska ''Sud Aviation'' radile su na svojim projektima nazvanima ''Bristol Type 223'' i ''Super-Caravelle'', u oba slučaja obilno financiranima od državnih vlada.&lt;ref name=&quot;concordesst.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/eh1.html#a |title=Concorde history, early history, begginings The British concept |publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/) |access-date=30. ožujka 2009. |archive-date=24. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110124174147/http://concordesst.com/history/eh1.html#a |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Britanski dizajn s tankim delta krilima (baziran na radu njemačkog stručnjaka za aerodinamiku Dietricha Küchemanna) bio je namijenjen avionu za transatlantske letove s kapacitetom od cca 100 ljudi, dok su francuzi radili na zrakoplovu srednjeg doleta.

Oba su projekta ranih 1960-ih bila spremna za izradu prototipova, ali troškovi su bili toliko veliki da je britanska vlada zatražila od ''British Aircraft Corporation'' da potraži međunarodnu suradnju.&lt;ref name=&quot;concordesst.com&quot;/&gt; Projekt je predložen mnogim zemljama no samo je Francuska pokazala stvarno zanimanje. Razvojni projekt dogovoren je kao međunarodni ugovor između dvije države i uključivao je klauzulu, traženu od Britanije, koja je nametala teške penale u slučaju otkazivanja projekta. Nacrt ugovora potpisan je 28. studenog 1962. U to doba obje kompanije doživjele su integraciju, te je kao uzrok toga Concorde bio projekt između kompanija ''British Aircraft Corp''. i ''Aerospatiale''.

Isprva, novi je konzorcij namjeravao proizvesti dvije verzije zrakoplova, jedan dugog i jedan kratkog doleta. Potencijalni kupci međutim nisu pokazali interes za verziju kratkog doleta, te se od toga odustalo. Konzorcij je osigurao narudžbe (tj. neobavezne opcije) za više od 100 verzija zrakoplova dugog doleta od tadašnjih vodećih zrakoplovnih kompanija: [[Pan American World Airways|Pan Am]], [[British Overseas Airways Corporation|BOAC]] i Air France bili su početni kupci, svaki sa šest naručenih jedinica. Ostali naručioci bili su [[Panair do Brasil]], [[Continental Airlines]], [[Japan Airlines]], [[Lufthansa]], [[American Airlines]], [[United Airlines]], [[Air Canada]], [[Braniff International Airways|Braniff]], [[Singapore Airlines]], 
[[Iran Air]], [[Olympic Airways]], [[Qantas Airways|Qantas]], [[Civil Aviation Administration of China|CAAC]], [[Middle East Airlines]] i [[Trans World Airlines|TWA]].

Zrakoplov je u Britaniji isprva nazivan francuskim imenom &quot;Concorde&quot;, ali to je službeno promijenio britanski premijer [[Harold Macmillan]] u &quot;Concord&quot;, kao odgovor na navodno omalovažavanje od strane [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]]. 1967. na predstavljanju zrakoplova u [[Toulouse]]u, britanski ministar tehnologije Tony Benn najavio je povratak naziva na &quot;Concorde&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/business/2003/oct/17/theairlineindustry.g21 |title=Sonic booms and that 'e' on the end |publisher=Guardian (.guardian.co.uk/)}}&lt;/ref&gt; što je izazvalo nacionalističko brujanje, utihnuto kad je Benn izjavio da dodatno ''&quot;e&quot;'' predstavlja ''Excellence'' (izvrsnost), Englesku, Europu, i ''Entente cordiale'' 
(prijateljski dogovor među državama). U svojim memoarima napisao je o primitku pisma gnjevnog Škota koji tvrdio: &quot;govorite i ''&quot;E&quot;'' za Englesku, ali dio je izrađen i u [[Škotska|Škotskoj]]&quot;. Uzevši u obzir škotski doprinos izradi nosnog konusa Concordea, Benn je odgovorio da je ''&quot;E&quot;'' također i za ''Écosse'' ([[Francuski jezik|francuski]] naziv za Škotsku).

Izrada dva prototipa započela je veljače 1965. 001, kojeg je gradio Aerospatiale u Toulouseu i 002, proizvod BAC-a u [[Filton]]u kod [[Bristol]]a. 001 prvi je obavio pokusni let 2. ožujka 1969., s pilotom Andreom Turcatom, te je prvi [[nadzvučni let]] postigao 1. listopada. Prvi Concorde izrađen u Britaniji, kojim je upravljao Brian Trubshaw,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/2/newsid_2514000/2514535.stm |title=1969: Concorde flies for the first time |publisher=BBC News (bbc.co.uk/)}}&lt;/ref&gt; letio je iz Filtona u Fairford 9. travnja 1969. Kako je program letova napredovao, 001 je 4. rujna 1971. poslan na promotivno putovanje. 002, 2. lipnja 1972. također je upućen na letove, najprije na turneju po [[Bliski istok|bliskom istoku]] i iduće godine u Sjedinjene Države kada je prvim slijetanjem otvorio novi aerodrom u [[Dallas]]u.

Ta putovanja dovela su novih 70 narudžbi, ali serija faktora uzrokovala je iznenadno otkazivanje većeg broja naručenih zrakoplova: [[Energetska kriza 1973.]], akutne financijske teškoće mnogih zrakoplovnih kompanija, nesreća konkurentskog [[Tupoljev Tu-114|Tupoljeva Tu-114]] na zrakoplovnom sajmu na pariškom [[Le Bourget]]u, briga za okoliš vezana uz probijanje [[zvučni zid|zvučnog zida]], zagađenje zvukom i gorivom pri polijetanju. Samo Air France i British Airways (nasljednik BOAC-a) odlučili su poštovati narudžbe, s državnim vladama koje su zadržavale sve eventualne profite. U slučaju British Airwaysa, 80% profita zadržavala je britanska vlada do 1984., dok je trošak nabave aviona bio pokrivan [[državna subvencija|državnom subvencijom]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.britishairways.com/concorde/faq.html#6 |title=Frequently Asked Questions |publisher=British Airways (britishairways.com/)}}&lt;/ref&gt;

Sjedinjene Države otkazale su svoj program razvoja nadzvučnog putničkog zrakoplova 1971. Predložena su dva projekta: [[Lockheed L-2000]], nalik na veći Concorde, bio je odbijen radi prihvaćanja bržeg [[Boeing 2707|Boeinga 2707]], s kapacitetom 300 putnika i promjenjivom geometrijom krila. Druge zemlje, kao [[Indonezija]] ili [[Indija]], zabranile su prelete Concordea radi navodnog zagađenja zvukom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/events/sia.html |title=British Airways - Singapore Airlines joint services 1977-1980 |publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/)}}&lt;/ref&gt;

Obje europske kompanije nastavile su od 1974. nadalje s testiranjima i demonstrativnim letovima. Rekordi postavljeni na testiranjima do danas nisu nadmašeni; prototipi, predproizvodni modeli i prvi serijski proizvedeni primjerci obavili su 5335 sati leta, od toga 2000 sati nadzvučnog leta. Cijena pojedinog zrakoplova 1977. bila je [[Britanska funta|£]]23 000 000 ([[Američki dolar|$]]46 000 000). Troškovi razvoja bili su šest puta veći od predviđenoga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/eh5.html#n |title=Counting the cost |publisher=Concorde SST - The definitive Concorde Aircraft Site on the internet (concordesst.com/) |access-date=30. ožujka 2009. |archive-date=24. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200424094300/http://www.concordesst.com/history/eh5.html#n |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Dizajn ==
Concorde je zrakoplov sa šiljastim zaobljenim dvostrukim delta krilima (''&quot;OG delta wing&quot;'') s četiri motora ''Rolls-Royce/Snecma Olympus 593'', čiji se razvoj temeljio na motorima razvijenima za strateške bombardere [[Avro Vulcan]]. Motori su bili zajednički projekt britanskog Rolls-Roycea i francuske SNECMA-e. Također, to je bio prvi civilni zrakoplov s analognim [[Komande leta|fly-by-wire]] upravljačkim sistemom, i prvi sa spuštajućim prednjim nosom radi bolje vidljivosti pri polijetanju i slijetanju.

Glavni dizajner projekta bio je Pierre Satre, s Archibaldom Russellom kao zamjenikom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rpec.co.uk/engineerswalk/ar_walk.html |title=Sir Archibald Russell - Aircraft Engineer |publisher=www.rpec.co.uk/ |accessdate=30. ožujka 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111005024912/http://www.rpec.co.uk/engineerswalk/ar_walk.html |archivedate=5. listopada 2011.}}&lt;/ref&gt;

Ove i druge značajke omogućavale su prosječnu brzinu krstarenja od 2.02 Macha ili oko 2140 [[km/h]], s maksimalnom visinom leta od 18 300 [[metar|m]], dvostruko više u odnosu na konvencionalne avione. Prosječna brzina slijetanja od 298&amp;nbsp;km/h bila je relativno visoka.

Concorde je prokrčio put mnogim novim tehnologijama.

Za visoku brzinu i optimizaciju leta:

* Dvostruka delta šiljasta zaobljena krila.
* ''Inlet ramps'' (profili na otvorima motora) promjenjivog nagiba kontrolirani kompjutorom.&lt;ref name=&quot;Supersonic Dream&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html |title=Supersonic Dream |publisher=www.pbs.org/}}&lt;/ref&gt;
* Mogućnost trajnog nadzvučnog leta bez dodatnog sagorijevanja goriva u motorima (''Supercruise'').
* ''Thrust-by-wire'' motori, prethodnici današnjih motora upravljanih ''[[FADEC]]''-om.&lt;ref name=&quot;Supersonic Dream&quot;/&gt;
* Nos promjenjivog nagiba radi bolje vidljivosti pri slijetanju.

Za smanjenje težine i poboljšane performanse:

* Brzina krstarenja 2.04 maha&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/performance.html |title=Performance, Airspeed, and Altitude Limits |publisher=concordesst.com |access-date=30. ožujka 2009. |archive-date=8. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100308142943/http://www.concordesst.com/performance.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; (2200&amp;nbsp;km/h) radi optimalne potrošnje goriva (nadzvučni aerodinamički otpor minimalan premda turboreaktivni motori imaju manju potrošnju na velikim brzinama).
* Većinom aluminijska konstrukcija radi male težine i relativno konvencionalne izrade (veće brzine isključile bi upotrebu tog materijala).
* Autopilot i automatsko podešavanje snage (potiska) motora omogućavaju automatsku kontrolu zrakoplova od penjanja do slijetanja.
* Električni analogni ''fly-by-wire'' kontrolni sustavi leta.
* Multifunkcionalne upravljačke površine.
* Visokotlačni hidraulički sistem od 28 MPa za lakše hidrauličke sistemske komponente.
* Sustav elektroničkih kočnica ''brake-by-wire''.
* Razmještaj goriva oko trupa radi kontole centra ravnoteže.
* Dijelovi izrađeni glodanjem iz jednog komada radi smanjenja broja dijelova, smanjenja težine i povećanja čvrstoće.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/wing.html |title=Techical specifications, the delta wing |publisher=concordesst.com |access-date=30. ožujka 2009. |archive-date=9. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150409054303/http://www.concordesst.com/wing.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
* Nedostatak pomoćnog motora (kao generatora), radi korištenja Concordea samo na velikim aerodromima gdje je uvijek na rasploganju vanjsko napajanje.

Glavno je nasljeđe razvojnog programa Concordea u iskustvu stečenom za kasnije projektiranje i izradu zrakoplova konzorcija [[Airbus]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html |title=NOVA transcript |publisher=www.pbs.org/]}}&lt;/ref&gt; Sudjelovanje [[Snecma Moteurs]]a u programu pripremilo je ulazak te kompanije u dizajn i proizvodnju motora za civilne avione, što je Snecma-i zajedno s [[General Electric]]om otvorilo put ka osnivanju ''CFM Internationala'' i proizvodnji uspješne serije motora ''CFM International CFM56''.

Premda je Concorde kada je 1970-ih uveden u promet bio tehnološki izvanredno napredan, 30 godina kasnije njegov cockpit, s analognim indikatorima i prekidačima, izgledao je zastarjelo. Bez stvarne konkurencije, nije bilo komercijalnog pritiska za tehnološkom nadogradnjom s najnovijom avionikom ili komforom u [[Putnička kabina aviona|putničkoj kabini]] kao u zrakoplovima iz istog doba, npr. [[Boeing 747|Boeingu 747]].

Ključni partneri ''BAC'' (kasnije ''BAE systems'') i ''Aerospatiale'' (kasnije spojen u ''EADS'') bili su zajednički vlasnici Concordeovog homologacijskog lista. Formiranjem ''Airbus SAS''-a, nadležnost za homologacijski list transferirana je na Airbus.

== Glavni problemi riješeni u projektu ==
[[Slika:2001concordewingduxfordJM.jpg|mini|180px|''G-AXDN'', u muzeju u Duxfordu. Mlaznice motora.]]
Više tehničkih problema riješeno je za vrijeme razvoja i ispitivanja Concordea.

===Kretanje hvatišta aerodinamičke sile===
Kada kod ubrzanja aviona brzina pređe [[kritični Mach broj]] (kada na bilo kojem malom dijelu konstrukcije aviona brzina struje zraka pređe [[brzina zvuka|brzinu zvuka]]), hvatište aerodinamičke sile pomiče se unazad. Pri tome težište aviona ostaje gdje jest, te se stvara moment oko poprečne osi koji spušta nos aviona. Inženjeri su dizajnirali krila posebnog oblika da se smanji taj pomak hvatišta aerodinamičke sile. Ipak, ostao je pomak od oko 2 metra, što bi se moglo uravnotežiti trimerom na kormilu visine, ali to bi pri takvim brzinama prouzročilo dramatično povećanje aerodinamičkog otpora. Umjesto toga, Concorde je opremljen sustavom koji razmješta gorivo uzduž trupa aviona prilikom ubrzavanja odnosno usporavanja, čime se premješta i težište aviona, i tako uravnotežuje poprečni moment nastao pomicanjem hvatišta aerodinamičke sile.

===Motori===
Radi ekonomske održivosti, Concorde je morao letjeti na razumno duge distance, što je zahtijevalo malu potrošnju. Za optimalan nadzvučni let bili su uzeti u obzir turboventilatorski motori, ali od toga se odustalo radi velikog promjera takvih motora koji bi izazvao veliki aerodinamički otpor. Ustanovljeno je da su turboreaktivni motori najbolji izbor,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.wingweb.co.uk/engines/Olympus593_MK610.html |title=Rolls Royce Olympus history |publisher=www.wingweb.co.uk/] |accessdate=1. travnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080503221132/http://www.wingweb.co.uk/engines/Olympus593_MK610.html |archivedate=3. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt;
te je odabran motor ''Rolls-Royce/Snecma Olympus 593'' s dvostrukim kompresorom, verzija motora razvijenog za strateški bombarder [[Avro Vulcan]], kasnije razvijenog u nadzvučni motor s dodatnim sagorijevanjem, te potom prilagođen Concordeu.

[[Slika:Concordeintake.svg|mini|180px|Shema Concordeovog sistema platformi.]]
[[Slika:Concorde Ramp.jpg|mini|180px|Concordeov sistem platformi.]]

Dizajn ulaznih otvora na motorima bio je presudan. Svi konvencionalni mlazni motori mogu primati zrak samo pri brzinama od oko Mach 0.5, te se radi toga zrak mora usporiti s Mach 2.0 pri ulasku u otvore. Concorde je posebno morao kontrolirati udarne valove tih redukcija brzine zraka radi izbjegavanja oštećenja motora. To je omogućeno parom ploča na otvorima motora (''intake ramp'') i dodatnim zakrilcem čija se pozicija radi usporenja zraka mijenja tijekom leta. Ploče su bile na vrhu kućišta motora i pomicane prema dole, te je dodatno zakrilce pomicano gore i dole, što je zraku omogućavalo da struji unutra ili van. Za vrijeme polijetanja, kada su motori pod velikim opterećenjem, ploče su bile u ravnom položaju, a dodatno zakrilce uvučeno radi veće potrebe motora za zrakom. Pri ubrzavaju prema Mach 0.7 zakrlice se zatvaralo; pri brzini Mach 1.3 ploče su počele djelovati, uklanjajući zrak iz motora koji je tada korišten za presurizaciju kabine. Pri brzini Mach 2.0 ploče su pokrile polovicu njihove moguće distance. Također su olakšavale posao kompresorima jer nisu samo komprimirale zrak već su povećavale i temperaturu zraka.

Kvar motora stvara velike probleme na konvencionalnim podzvučnim zrakoplovima; avion ne gubi samo potisak na toj strani, već je motor i veliki izvor aerodinamičkog otpora, što uzrokuje zakretanje i naginjanje u smjeru pokvarenog motora. Da se pri nadzvučnim brzinama to dogodilo Concordeu, u teoriji bi izazvalo katastrofalni lom strukture. Kako pri kvaru motor nema potrebe za zrakom, neposredni efekt kvara motora na Concordeu bio bi otvaranje dodatnog zakrilca i puna ekstenzija ploča, koje bi skretale zrak ispod motora, poništavajući efekt otpora pokvarenog motora. Na testiranjima Concorde je bio sposoban zatvoriti oba motora na istoj strani aviona pri brzini Mach 2 bez ikakvih problema u kontroli.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/eh5.html |title=Concorde was tested with both engines on one wing shutdown successfully |publisher=www.concordesst.com/] |access-date=30. ožujka 2009. |archive-date=24. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200424094300/http://www.concordesst.com/history/eh5.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Zrakoplov je koristio dodatno sagorijevanje pri polijetanju i krozzvučnoj akceleraciji između Mach 0.95 i 1.7, dok je bilo isključeno u svim ostalim slučajevima. Motori su bili sposobni dostići Mach 2 bez dodatnog sagorijevanja, ali otkriveno je da se na taj način troši više goriva, jer zrakoplov znatno više vremena leti u visokom krozzvučnom aerodinamičkom otporu, iako dodatno sagorijevanje ima relativno veliku potrošnju.

Radi velike potrošnje mlaznih motora pri niskim brzinama, Concorde je trošio dvije tone goriva rulanjem po pisti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/5195964.stm |title=Are the skies turning green? |publisher=BBC News (bbc.co.uk/)]}}&lt;/ref&gt; Kao štednja goriva samo su dva vanjska motora bila uključena nakon slijetanja. Potisak dva motora bio je dovoljan za rulanje do platforme radi male težine zrakoplova nakon slijetanja.

S druge strane, pri brzinama od Mach 2, Concordeovi mlazni motori bili su potrošnjom najefikasniji na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3203_concorde.html |title=Nova Transcripts |publisher=pbs.org/]}}&lt;/ref&gt;

===Problemi zagrijavanja===
Pored motora, najtopliji je dio strukture bilo kojeg nadzvučnog zrakoplova nosni konus. Inženjeri su namjeravali upotrijebiti ([[duraluminij]]) aluminij kroz cijeli trup radi iskustva s radom, troškova i lakog oblikovanja tog materijala. Najviša temperatura koju aluminij može podnijeti kroz radni vijek zrakoplova je 127&amp;nbsp;°C, što je maksimalnu brzinu ograničavalo na Mach 2.02.

Concorde je prolazio kroz dva ciklusa zagrijavanja i hlađenja tijekom leta, isprva hlađenja pri postizanju visine, potom zagrijavanja nakon postizanja nadzvučne brzine. Obrnuto se događalo prilikom spuštanja i usporavanja, što se moralo uzeti u obzir pri izradi strukture. Izrađen je skupi ispitni stol koji je permanentno zagrijavao i hladio dio krila u prirodnoj veličini, te su povremeno ispitivani uzorci metala. Testiranje je stvaralo milijune [[Britanska funta|funti]] troška godišnje.

Radi zagrijavanja koje je generirala kompresija zraka za vrijeme nadzvučnog leta, trup se produžavao do 300&amp;nbsp;mm. Najočitija manifestacija tog produženja bio je razmak koji se stvarao u pilotskoj kabini između konzole inženjera leta i pregrade. Na svim Concordeima koji su nadzvučno letjeli prije povlačenja iz prometa, inženjeri leta svoje su kape postavili u taj razmak prije hlađenja, te su kape ostale tako do danas.

Da bi se kabina održavala hladnom, Concorde je koristio gorivo kao hladnjak za vrućinu iz klimatizacije. Ista metoda korištena je i za hlađenje hidraulike. Za vrijeme nadzvučnog leta pozori u cockpitu postajali su prevrući da bi ih se dotaklo.

Concorde je također imao restrikcije s livrejom; većina površine morala je biti obojana s posebnom visoko sjajećom bijelom bojom da se izbjegne pregrijavanje aluminijske strukture radi nadzvučnih efekata zagrijavanja pri brzini od Mach 2.
&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/orders.html |title=ConcordeSST: orders |publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt; Ipak, 1996., Air France nakratko je obojao svoj ''F-BTSD'' u većinom plavu livreju (s iznimkom krila) kao dio promotivnog ugovora s [[Pepsi]] Cola-om. U toj shemi Air Franceu je savjetovano da brzinu od Mach 2 ne održava duže od 20 minuta odjednom, ali nije bilo restrikcija za brzine ispod Mach 1,7. ''F-BTSD'' je izabran za promociju jer taj zrakoplov tada nije bio predviđen za dugačke letove koji bi zahtijevali dugotrajnu aktivnost na Mach 2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/events/pepsi.html |title=Pepsi Concorde - F-BTSD 1996 |publisher=concordesst.com/ |access-date=3. travnja 2009. |archive-date=22. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100422221741/http://www.concordesst.com/history/events/pepsi.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

===Strukturalni problemi===
Radi velikih brzina na kojima je letio, snažne sile djelovale su na strukturu zrakoplova za vrijeme okretanja i naginjanja. To je uzrokovalo savijanje i distorzije strukture, što je riješeno neutraliziranjem vanjskih elevona pri velikim brzinama. Samo unutarnji elevoni, pričvršćeni na najsnažnijim dijelovima krila, aktivni su pri velikim brzinama.

Dodatno, relativno mala visina uzrokovala je veće svijanje zrakoplova, posebno za vrijeme polijetanja, te su piloti tome mogli posvjedočiti ako su pogledali unatrag u kabinu, no bilo je manje vidljivo iz kuta gledanja većine putnika. Kabine i Air Francea i British Airwaysa bile su podijeljene sredinom dužine pregradama i toaletima radi smanjenja izgleda &quot;dugačke cijevi&quot; putnicima na kraju aviona.

===Kočnice i podvozje===
Radi relativno visoke prosječne brzine polijetanja od 400&amp;nbsp;km/h, Concordeu su bile potrebne snažne kočnice. Koristio je [[ABS]] sistem, koji je sprečavao blokadu kotača s kočenjem na maksimumu snage, što je omogućavalo veće usporavanje i bolju kontrolu, posebno u [[Kiša|kišnim]] uvjetima. Ugljične kočnice, koje je razvio Dunlop, mogle su Concorde, težak do 185 tona pri brzini od 305&amp;nbsp;km/h,  zaustaviti nakon odustajanja polijetanja unutar jedne milje (1600 m). Takav manevar dovodio bi 
temperaturu kočnica na 300&amp;nbsp;°C-500&amp;nbsp;°C, što je zahtijevalo nekoliko sati hlađenja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/gear.html |title=CONCORDE SST : Landing Gear |publisher=concordesst.com/ |access-date=3. travnja 2009. |archive-date=27. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100927195437/http://www.concordesst.com/gear.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Još jedan problem pri razvoju Concordea bilo je [[Podvozje zrakoplova|podvozje]]. Ustanovljeno je da podvozje mora biti vrlo snažno radi izvanrednih opterećenja prouzročenih visokim napadnim kutom koji je Concordeu radi svojih delta krila potreban za uzlijetanje. To je povećalo težinu i zahtijevalo veće promjene u projektu.

Zanimljivo je da bi se glavno podvozje u slučaju da se samo savilo prema unutra radi uvlačenja, sudarilo i prignječilo samo sa sobom. Zajednička dužina oba podvozja veća je nego razmak između korijena podvozja. Taj problem riješen je vertikalnim uvlačenjem, te potom svijanjem unutra radi smještanja u utrobu krila i trupa.

===Dolet===
Od Concordea se zahtijevao neprekidni let između Londona i New Yorka ili Washingtona, te da bi se to postiglo dizajneri su Concordeu podarili najveći dolet među svim nadzvučnim zrakoplovima. To je postignuto kombinacijom temeljitog razvoja motora radi male potrošnje pri nadzvučnim brzinama, vrlo pomnim razvojem oblika krila radi povoljnog omjera uzgona i otpora, s relativno skromnim korisnim teretom, velikim kapacitetom goriva, te pomicanjem goriva radi trimanja zrakoplova bez uvođenja dodatnog otpora.

Unatoč tome, ubrzo nakon što je Concorde počeo letjeti, dizajniran je &quot;B&quot; model s neznatno većim kapacitetom goriva i neznatno širim krilima s pretkrilcima radi poboljšanja aerodinamičkih performansi pri svim brzinama, te snažnijim motorima bez zaglušujučeg zvuka, bučnog i goriva žednog dodatnog sagorijevanja. Te modifikacije omogućavale su 500&amp;nbsp;km veći dolet s većim korisnim teretom, što je otvaralo mogućnost novih komercijalnih ruta, no od toga se odustalo radi slabe prodaje Concordea.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/concordeb.html |title=CONCORDE Model &quot;B&quot; |publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt;

===Povećano izlaganje zračenju===
Pri velikim visinama na kojima je Concorde letio, putnici su primali skoro dvostruko više strujanja izvanzemaljskog [[Ionizacija|ionizirajućeg]] zračenja u odnosu na putnike na konvencionalnim letovima dugog doleta. Međutim, radi proporcionalnog smanjenja vremenskog trajanja leta, ukupna ekvivalentna doza zračenja bila je manja u odnosu na konvencionalni let na istu udaljenost.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.britishairways.com/travel/healthcosmic/public/en_gb#4 |title=Cosmic radiation |publisher=British Airways}}&lt;/ref&gt; Izvanredna solarna aktivnost dovela je do povećanja incidenta zračenja, te je pilotska kabina imala radiometar i uređaj za mjerenje brzine smanjena zračenja. Ako je zračenje bilo prejako, 
Concorde se spuštao ispod 14 000 m. Indikator smanjenja zračenja pokazivao je mora li se zrakoplov dalje spuštati, što je smanjivalo količinu vremena na nesigurnim visinama.

===Presurizacija kabine===
[[Slika:ConcordeFuselageSinsheim.jpg|mini|180px|Concordeov trup.]]
Kabine putničkih zrakoplova uobičajeno su presurizirane na elevaciju od 1800–2400 m, dok avion leti znatno više. Presurizacija na Concordeu bila je podešena na nižem kraju tog raspona, no neki putnici osjećali su teškoće čak i u tom slučaju. Iznenadni pad tlaka u kabini opasan je za sve putnike i posadu. Concordeova najveća visina krstarenja bila je 18 000 m (iako je uobičajena visina na letu između Londona i New Yorka bila 17 000 m); dok podzvučni putnički zrakoplovi uobičajeno krstare na 12 000 m. Iznad 15 000 m, pomanjkanje tlaka omogućilo bi &quot;vrijeme korisne svijesti&quot; čak i uvježbanom sportašu ne više od 10-15 sekundi. Lom kabine mogao bi tlak smanjiti čak ispod tlaka vanjskog ambijenta radi efekta venturi, jer je zrak isisan van kroz otvor. Na Concordeovoj visini gustoća zraka vrlo je niska; lom kabine rezultirao bi tako ozbiljnim gubitkom tlaka da maske za kisik za slučaj opasnosti instalirane na drugim putničkim mlažnjacima nebi bile djelotvorne, te bi putnici ubrzo pretrpjeli [[Hipoksija|hipoksiju]], unatoč kratkom vremenu djelovanja. Radi toga je Concorde bio opremljen malim prozorima da bi se smanjila stopa gubitka u slučaju pukotine, rezervnim dovodom zraka za povećanje tlaka kabine, i procedurom brzog poniranja radi dovođenja zrakoplova na sigurne visine. ''FAA'' nametao je minimalne stope poniranja za zrakoplove ali uzevši u obzir Concordeove više operative visine, zaključeno je da bi najbolji odgovor na gubitak tlaka bilo naglo poniranje. Piloti su imali pristup ''CPAP''-u, (''Continuous Positive Airway Pressure'' - Trajni pozitvni pritisak zraka) opremljenim maskama koje su ubrizgavale kisik na visokom tlaku u pluća pilota.

===Spušteni nos===
Concoredov čuveni spušteni nos bio je kompromis između potrebe za aerodinamičkim oblikom radi smanjenja otpora i povećanja aerodinamičke djelotvornosti u letu i potrebe za jasnom vidljivošću kod pilota za vrijeme rulanja, polijetanja i slijetanja. Zrakoplov s delta krilima polijeće i slijeće s visokim napadnim kutom (visoki kut nosa) u uspoređenju s ostalim konfiguracijama, radi uzgona kakvog generiraju takva krila. Zašiljeni nos onemogućio bi kod pilota preglednost pista i rulnica, te je Concordeov nos dizajniran za razne pozicije u različitim postupcima. Spuštajući nos bio je praćen pokretnim vjetrobranom koji se uvlačio u nos prije spuštanja samoga nosa. Kada je nos podignut natrag u horizontalu, vjetrobran je ponovo izvučen van ispred drugog vjetrobrana 
pilotske kabine radi aerodinamičke djelotvornosti u letu.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/nose.html |title=Droop Nose System |publisher=concordesst.com/ |access-date=3. travnja 2009. |archive-date=28. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101028024256/http://concordesst.com/nose.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Regulator u cockpitu omogućavao je uvlačenje nazdvučnog vjetrobrana i spuštanje nosa na 5° ispod standardne horizontalne pozicije radi rulanja i polijetanja. Nakon polijetanja i udaljavanja od aerodroma, nos i vjetrobran su podizani. Kratko prije slijetanja, nazdvučni vjetrobran ponovo je uvlačen i nos spuštan na 12.5° ispod horizontale radi maksimalne vidljivosti, te je nakon slijetanja nos podizan na poziciju pet stupnjeva radi izbjegavanja mogućih oštećenja.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;/&gt;
U rijetkim slučajevima zrakoplov bi polijetao s potpuno spuštenim nosom.
&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/209.html |title=Aircraft Number 209 |publisher=concordesst.com/ |access-date=5. travnja 2009. |archive-date=21. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100721024543/http://www.concordesst.com/209.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Krajnja moguća pozicija za uvučeni nadzvučni vjetrobran bila je u nosu u standardnoj horizontalnoj poziciji. Takav raspored korišten je za čišćenje vjetrobrana ili za kratke podzvučne letove.&lt;ref name=&quot;Droop Nose System&quot;/&gt;

Dva prototipa imala su samo dvije fiksne staklene rupe na uvlačećim vizirima.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/002/002detail.html British Prototype 002 : G-BSST page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101028173517/http://concordesst.com/002/002detail.html |date=28. listopada 2010. }}, [http://www.concordesst.com/pictures/gbsst8.jpg Exterior image of G-BSST] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100303162908/http://www.concordesst.com/pictures/gbsst8.jpg |date=3. ožujka 2010. }}, Fleet Air Arm Museum, Yeovilton, UK.&lt;/ref&gt; Američka Savezna Zrakoplovna Uprava (''Federal Aviation Administration'') prigovorila je takvoj restriktivnoj vidljivosti i zatražila drukčiji dizajn prije nego što dozvoli Concordeu korištenje američkih aerodroma, što je dovelo do drukčijeg dizajna vizira na avionima u serijskoj proizvodnji i na četiri prototipa (101, 102, 201, i 202)

== Operativna karijera ==
Redovni letovi započeli su 21. siječnja, 1976. na rutama [[London]]-[[Bahrain]] i [[Paris]]-[[Rio de Janeiro]] (preko [[Dakar]]a). [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres Sjedinjenih Država]] zabranio je slijetanje Concordeu u [[SAD]], uglavnom iz protesta građana radi nadzvučnog buma, što je spriječilo pokretanje željene transatlantske rute. Ipak, američki savezni tajnik za transport, William Coleman, dodijelio je Concordeu posebnu dozovolu za slijetanje na washingtonski aerodrom ''Dulles International'', te su Air France i British Airways simultano započeli službu za Dulles 24. svibnja, 1976.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/events/events2.html |title=START OF CONCORDE SERVICES 21st January 1976 |publisher=concordesst.com/}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Concorde 1977.jpg|mini|desno|180px|Concorde 1977.]]
Kada je veljače 1977. ukinuta američka zabrana na njujorškom aerodromu ''JFK'', grad New York zabranio je Concorde lokalno. Zabrani je došao kraj 17. listopada 1977. kada je Vrhovni sud SAD-a odbacio poništiti odluku nižeg suda i odbio napore lučke uprave New Yorka i New Yerseya za nastavljanjem zabrane (izveštaj o buci primijetio je da je [[Air Force One]], u to doba [[C-137 Stratoliner|Boeing VC-137]], bio glasniji od Concordea za vrijeme podzvučnog leta, te za vrijeme polijetanja i slijetanja.).
&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,915764,00.html |title=Smooth Landing For the Birds |publisher=TIME (time.com/) |access-date=5. travnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101022161710/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,915764,00.html |archivedate=22. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt;

Redovni letovi iz Pariza i Londona za njujorški ''JFK International Airport'' započeli su 22. studenog, 1977. Brojevi leta British Airwaysa bili su uglavnom &quot;BA001&quot; (London - New York), &quot;BA002&quot; (New York - London), &quot;BA003&quot; (London - New York) i &quot;BA004&quot; (New York - London), dok su brojevi leta Air Francea bili &quot;AF001&quot; (New York - Paris) i &quot;AF002&quot; (Paris - New York). 1977. British Airways i [[Singapore Airlines]] dijelili su Concorde za letove između Londona i Singapura (''Singapore International Airport''), preko [[Bahrein|Bahraina]]. Zrakoplov, BA ''G-BOAD'', bio je obojen u ''Singapore Airlines'' livreju s lijeve strane i British Airways s desne strane.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/210.html |title=Aircraft Number 210 |publisher=concordesst.com/)}}&lt;/ref&gt;
Služba je prekinuta nakon tri povratna leta radi žalbe [[Malezija|malezijske]] vlade na buku; mogla je biti ponovo uspostavljena jedino zaobilaženjem malezijskog zračnog prostora 1979. godine. Nesuglasice s [[Indija|Indijom]] spriječile su postizanje nadzvučnih brzina u indijskom zračnom prostoru, te je ruta proglašena neodrživom i prekinuta 1980. Za vrijeme [[Meksiko|meksičkog]] naftog buma, Air France letio je Concordeom dvaput tjedno za aerodrom u [[Mexico City]]ju ''Benito Juárez International Airport'', preko Washingtona ili New Yorka od rujna 1978. do studenog 1982. Tadašnja svjetska ekonomska kriza rezultirala je ukidanjem te rute te su posljednji letovi bili skoro prazni. Put između Washingtona ili New Yorka i Mexico Cityja sadržavao je usporavanje s Mach 2.02 na Mach 0.95 prilikom preleta [[Florida|Floride]] radi izbjegavanja nezakonitih nadzvučnih bumova; te potom ubrzavanje na Mach 2.02 iznad Meksičkog 
zaljeva. U Air Franceu očito nisu nikada shvatili da se ta procedura mogla izbjeći letom između Miamija i Biminija na [[Bahami]]ma, te skretanjem zapadno oko Key Westa. British Airways tu novu rutu primijenio je 1. travnja 1989. s ''G-BOAF'', na čarteru oko svijeta. Concorde se povremeno vraćao u to područje na sličnim čarterima za Mexico City i [[Acapulco]].

Od 1978. do 1980. ''Braniff International Airways'' unajmio je deset Concordea,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/history/events/braniff.html |title=Braniff Airways - British Airways / Air France joint services 1979-1980 |publisher=concordesst.com/)}}&lt;/ref&gt; po pet od Air Francea i British Airwaysa, te su bili korišteni s podzvučne letove između Dallas-Fort Wortha i Washington Dullesa s Braniffovim posadama. Posade Air Francea i British Airwaysa preuzimale su za nadzvučne letove za London i Pariz. Zrakoplovi su bili registrirani i u SAD-u i u matičnim zemljama: naljepnica je prekrivala europsku registraciju na nekoliko sati za vrijeme korištenja od strane Braniffa, sa standardnom AF/BA shemom bojanja. Letovi nisu bili profitabilni te uglavnom popunjeni manje od 50%, što je prisililo Braniff da završi svoj zakup kao jedinog američkog Concordeovog operatera u svibnju 1980.

Oko 1981. u Velikoj Britaniji, budućnost Concordea izgledala je loše. Britanska vlada korištenjem Concordea svake je godine gubila novac, te su već poduzimane mjere da ga se ukine. Nacrt troškova predvidio je znatno smanjen trošak metalurških testiranja, jer je ispitni stol za krila skupio dovoljno podataka za idućih 30 godina te je mogao biti zaustavljen, ali svejedno, nakon dugogodišnjih gubitaka, vlada nije željela nastaviti s projektom. 1983, generalni direktor British Airwaysa, Sir John King, uspio je osigurati prodaju prava na zrakoplov (tada državnom, kasnije privatiziranom) British Airwaysu za 16.5 milijuna funti, plus profite prve godine.

Nakon istraživanja tržišta i otkrića da ciljni klijenti smatraju da je Concorde skuplji nego što je doista bio, ''BA'' progresivno je povećavao cijene da bi se izjednačile s tom percepcijom. U to doba ''BA'' navodno je s Concordeom stvarao profit za razliku od francuskih kolega u Air Franceu.&lt;ref name=&quot;Why is Concorde being retired&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |title=Why is Concorde being retired? |publisher=concordesst.com/) |access-date=5. travnja 2009. |archive-date=6. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100606051459/http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Profiti British Airwaysa bili su do 50 milijuna funti u najisplativijoj godini, s ukupnim profitom od 1,75 milijardi funti na 1 milijardu troškova.&lt;ref name=&quot;Why is Concorde being retired&quot;/&gt;

Između 1984. i 1991. British Airways je Concordeom triput tjedno letio iz Londona za [[Miami]], sa zaustavljanjem na washintonskom aerodromu Dulles. Put između Dullesa i Miamija obavljan je podzvučnim letom do radio fara (''VOR'') u Carolina Beachu, potom je slijedilo naglo penjanje na 18 000 m, (procjena - 1800 m na minutu), te je bilo moguće postići Mach 2.02 radi vrlo male težine aviona, s prosječno 25-30 putnika i gorivom samo za let Dulles-Miami. Nakon 6-8 minuta na Mach 2.02, započinjalo je usporavanje i spuštanje prema Miamiju. U nekoliko slučajeva loše vrijeme u Washingtonu i relativno mala popunjenost putnicima iz Miamija, omogućavali su neprekidan let Miami-London. Najbrži od tih letova, s 70 putnika, trajao je 3 sata i 47 minuta, na 7400 kilometara. Na takvim putovanjima, plan leta ispunjavan je u Shannonu u [[Irska|Irskoj]], s dozvolom za slijetanje u London osiguranom kasnije u letu nakon što je bilo jasno da je prisutan minimum potrebnog goriva za let do Londona. Taj let bio je duži od leta za kojeg se često smatra da je najduži neprekidni let Concordea: posebni čarter za bliskoistočne uglednike iz Washingtona za [[Nica|Nicu]] u Francuskoj.

1985. godine Concorde je sletio na ''Hopkins International Airport'' u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]], na posebnom letu London-Cleveland, što je privuklo pažnju međunarodnih medija i omogućilo toj zračnoj luci da postane međunarodni aerodrom. 2000. bio je predviđen još jedan let za Cleveland, ali poništen je nakon nesreće leta 4590 u Parizu (Nakon toga ''BA'' poništio je sve čartere sve do povlačenja Concordea iz prometa u listopadu 2003.). Let London-Cleveland 1985. godine trajao je 3 sata i 10 minuta, ali između New Yorka i Clevelanda let je morao biti podzvučan što je to putovanje učinilo nešto dužim. Razmatrala se mogućnost uvođenja linije za Cleveland, ali od toga se odustalo radi blizine stambene zone aerodromu.&lt;ref&gt;[http://www.clevelandairshow.com/press_room/historical.htm Cleveland National Air Show timeline]&lt;/ref&gt;

[[Slika:concorde.planview.arp.jpg|mini|lijevo|180px|Concorde ''G-BOAF''. Posljednji Concordeov let slijeće na ''Filton Airfield'', kraj [[Bristol]]a, 26. studenog, 2003.]]

Prilikom obilježavanja 500. godišnjice otkrića Amerike 12. i 13. listopada 1992., Concorde Spirit Tours (USA) unajmio je Air Franceov Concorde ''F-BTSD'' i obletio svijet za 32 sata, 49 minuta i 3 sekunde, iz [[Lisabon]]a u [[Portugal]]u, sa šest slijetanja radi nadolijevanja goriva u [[Santo Domingo]], [[Acapulco]], [[Honolulu]], [[Guam]], [[Bangkok]] i [[Bahrain]].&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/history/90s.html Concorde SST timeline]&lt;/ref&gt;

Rekord u letu prema istoku postavio je isti Air Franceov Concorde ''F-BTSD'' unajmljen od Concorde Spirit Toursa (USA), 15 i 16. kolovoza 1995. Taj posebni promotivni let obletio je svijet iz New Yorka/JFK za 31 sat, 27 minuta i 49 sekundi, uključujući šest slijetanja za 
snabdijevanje gorivom u [[Toulouse]], [[Dubai]], [[Bangkok]], Andersen AFB ([[Guam]]), [[Honolulu]] i [[Acapulco]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.concordephotos.com/concorde.shtml |title=The History of Concorde |archive-url=https://web.archive.org/web/20070918221615/http://www.concordephotos.com/concorde.shtml |archive-date=18. rujna 2007. |access-date=24. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Concorde i dalje drži oba rekorda.

Do 2003. Air France i British Airways nastavili su s dnevnim letovima za New York. Concorde je također letio za ''Grantley Adams International Airport'' na [[Barbados]]u za vrijeme zimskih praznika. Dok pariška nesreća nije okončala sve čarter letove i Air Francea i British Airwaysa, više tour operatora redovno su ugovarali brojne čartere za razne europske destinacije.

== Iskustvo putnika ==
[[Slika:Concorde interior2.jpg|mini|desno|180px|Unutrašnjost BA Concordea prije 2000. godine.]]

Iskustvo putnika razlikovalo se na mnoge načine od letova na podzvučnim komercijalnim letovima. Air France i British Airways konfigurirali su putničku kabinu kao jednu klasu s 100 sjedala - po četiri u redu sa središnjim prolazom. Visina kabine iznad prolaza bila je 1.8 m, te su kožna sjedala bila neobično uska. Razmak redova sjedala u putničkoj kabini bio je 970&amp;nbsp;mm, što je samo oko 180&amp;nbsp;mm više prostora za noge nego u standardnoj međunarodnoj ekonomskoj klasi. S malo prostora na stropu kabine, priručna prtljaga bila je strogo ograničena.

1990-ih, značajki uobičajenih u prvoj klasi i poslovnoj klasi u kabinama zrakoplova dugog doleta, kao video zabava, okretna ili oboriva sjedišta ili šetne zone, u Concordeu nije bilo. Ipak, znatno kraće vrijeme leta od cca 3,5 sata kompenziralo je te nedostatke. Plazma ekran u prednjem dijelu kabine prikazivao je visinu, vanjsku temperaturu i brzinu leta u km/h i Mach (Air France imao je samo jedan displej koji je prikazivao samo broj Macha).

Da bi se nadoknadio nedostatak komfora održavan je visoki nivo usluge. Putnicima je nuđen besplatan [[šampanjac]] te su obroci posluživani u malom [[Wedgwood]] posuđu s kratkim srebrnim jedaćim priborom.

Iskustvo prolaska kroz [[zvučni zid]] pratio je lagni trzaj u akceleraciji, što je najavljivao jedan od pilota.

Radi dvostruko veće visine u odnosu na visinu krstarenja konvencionalnog zrakoplova, pogled kroz prozore jasno je prikazivao zaobljenost [[Zemlja|Zemlje]], te su turbolencije bile rijetke. Za vrijeme nadzvučnog krstarenja, iako je vanjska temperatura bila oko -60&amp;nbsp;°C, kompresija zraka zagrijavala bi vanjsku oplatu na otprilike +120&amp;nbsp;°C, što je prozore činilo vrućim na dodir i stvaralo primjetan porast temperature duž kabine.

Concordeova brzina krstarenja premašivala je maksimalnu brzinu [[Sumračnica|sumračnice]], te je bio sposoban prestići rotaciju Zemlje. Na letovima prema zapadu bilo je moguće stići po lokalnom vremenu ranije u odnosu na vrijeme polaska leta. Na pojedinim rano večernjim transatlantskim letovima iz Pariza ili Londona, bilo je moguće poletjeti neposredno nakon sumraka i potom sustići sunce sletjevši po danu. British Airways je to znatno koristio u promotivne svrhe sloganom &quot;Stignite prije nego što krenete&quot; (''Arrive before you leave'').

== Karakteristike leta ==
[[Slika:ConcordeCockpitSinsheim.jpg|mini|desno|180px|Concordeov cockpit.]]

Dok je konvencionalnim zrakoplovima za let New York-Pariz potrebno osam sati, prosječno vrijeme nadzvučnog leta na transatlantskoj ruti bilo je 3,5 sata, više od dvostruko brže u odnosu na podzvučne avione.

U redovnoj službi, Concorde je koristio relativno efikasni profil leta &quot;penjanja-krstarenja&quot;. Dok zrakoplov gubi na težini trošeći gorivo, može progresivno letjeti na većim visinama, što stvara generalno manju potrošnju. Konvencionalni zrakoplovi koriste strmiji profil penjanja gdje kontrola leta odobrava promjenu na viši nivo dok let napreduje.

Za vrijeme prilaženja slijetanju Concorde je bio na &quot;stražnjoj strani&quot; krivulje sile otpora gdje bi podizanje nosa povećalo stopu gubitka visine. Delta krila omogućavala su Concordeu postizanje višeg napadnog kuta u odnosu na konvencionalne zrakoplove, jer su se stvarali veliki zračni vrtlozi niskog tlaka nad cijelom gornjom površinom krila, što je održavalo uzgon. Radi tog niskog pritiska, Concorde je znao po vlažnim danima nestati u oblaku magle kojeg je sam stvarao. Vrtlozi su se stvarali samo po niskim brzinama, što je značilo da je za vrijeme početnog penjanja i prilaženja Concorde mogao iskusiti lakše turbolencije i podrhtavanje.

Bez drugih civilnih zrakoplova na visini krstarenja od oko 17 000 m, Concorde je koristio posebne transatlantske pruge. Takve SST, (&quot;Super-Sonic Transport&quot;) pruge bile su označene:

:'''Sierra Mike''' ('''SM'''); Jednosmjerna pruga za zapadni let korištena od Air Francea i British Airwaysa.
:'''Sierra November''' ('''SN'''); Jednosmjerna pruga za istočni let korištena od Air Francea i British Airwaysa.
:'''Sierra Oscar''' ('''SO'''); Dvosmjerna pruga korištena za zapadne letove Air Francea, koji su mogli doći u bliski susret sa zapadnim letovima British Airwaysa simultano usmjerenih na pruzi ''SM'', i za istočne Air Franceove letove, koji su mogli doći u bliski susret sa s istočnim letovima British Airwaysa simultano usmjerenih na pruzi ''SN''.
:'''Sierra Papa''' ('''SP'''); Jednosmjerna sezonska pruga korištena od British Airwaysa za zapadne letove od Londona za Barbados.

Radi prirode [[Vjetar|vjetrova]] na velikim visinama, nadzvučne transatlanstke pruge bile su fiksirane na svojim [[Zemljopisne koordinate|koordinatama]], za razliku sjevernoatlantskih pruga na manjim visinama čije se koordinate dnevno mijenjaju u skladu s [[Vremenska prognoza|prognozom vremena]]. Concorde je također imao dozvolu za uspon u bloku od 4600 m, što je radi smanjenja opterećenja gorivom omogućavalo polagani uspon na 18 000 m tijekom prelaska Atlantika.

Concorde je letio dovoljno brzo da se za vrijeme istočnog leta tjelesna težina svih osoba prisutnih u zrakoplovu privremeno smanji oko 1%, što je stvarao efekt centrifuge koji je brzini leta dodavao brzinu [[Zemljina rotacija|rotacije zemlje]]. Pri zapadnom letu težina se povećavala za oko 0.3% jer je poništavan efekt rotacije i centifuge, što se zamijenilo manjom rotacijom u suprotnom smjeru.&lt;ref&gt;[http://www.phy6.org/stargaze/Srotfram1.htm The Rotating Earth]&lt;/ref&gt; Također je letio dovoljno visoko da se svakome u zrakoplovu dodatno smanji težina za 0,6% radi veće udaljenosti od središta Zemlje.

Concordeovi letovi British Airwaysa, pored standardnog ''Speedbird'' pozivnog signala, koristili su i dodatnu ''Concorde'' dezignaciju, radi upozorenja kontroli leta na jedinstvene restrikcije i sposobnosti zrakoplova.&lt;ref&gt;[http://video.google.com/url?docid=7422409257931235094&amp;esrc=sr4&amp;ev=v&amp;q=ba+concorde+tribute&amp;vidurl=http://video.google.com/videoplay%3Fdocid%3D7422409257931235094%26q%3Dba%2Bconcorde%2Btribute&amp;usg=AL29H22L7zn3z5IDpY7CSwlWV5IyyPXf1A BA Tribute to Concorde. The takeoff scene at the end of the video contains a clip of the ATC communication with the &quot;Speedbird Concorde&quot;.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Brojevi leta British Airwaysa za/iz SAD-a bili su 001-004; te su ''BA'' Concordei koristili pozivne signale od &quot;''Speedbird Concorde 1''&quot; do &quot;''Speedbird Concorde 4''&quot;. Posebni čarteri za Barbados, i posebni pokusni letovi za vrijeme servisiranja koristili su 
prefiks &quot;''Speedbird Concorde''&quot; s dodatkom četveroznamenkastog broja leta. S povlačenjem iz prometa, ''BA'' brojevi leta 001 - 004 više se ne koriste. Air Franceovi Concordei koristili su standardne &quot;''Airfrans''&quot; pozivne signale.

== Pariška nesreća ==
25. srpnja, 2000, Air Franceov let 4590, registarska oznaka ''F-BTSC'', srušio se u Gonesseu kraj Pariza. Poginulo je svih 100 putnika, 9 članova posade i četiri osobe na zemlji. To je bio jedini fatalni incident s takvim avionom.

Prema službenoj istrazi koju je vodio francuski ured za istraživanje nesreća (''BEA''), katastrofu je izazvala titanska traka, dio skretanja mlaza motora koji je otpao s ''Continental Airlines''  [[McDonnell Douglas DC-10|McDonnell Douglasa DC-10]], koji je poletio oko četiri minute ranije. Taj metalni fragment probušio je gumu na lijevom glavnom bogie sklopu stajnog trapa. Guma je eksplodirala, te je dio gumene mase pogodio rezervoar za gorivo i električni kabel. Udarac je izazvao hidrodinamički udarni val koji je rascijepio tank s gorivom nedaleko od 
mjesta udarca. Uslijedilo je veliko curenje goriva iz rezervoara koje se potom zapalilo radi prerezanih iskrećih električnih kabela. Posada je radi požara isključila motor broj 2 ali nisu mogli uvući podvozje, što je otežavalo penjanje. S motorom broj 1 čija je snaga popuštala, zrakoplov nije bio sposoban dobiti na brzini i visini, te je ušao u nagli zaokret i potom snažno poniranje uz naginjanje ulijevo. Zrakoplov je s niskim repom udario u hotel ''Hotelissimo'' u Gonesseu.

Bilo je osporavanja rezultata službene istrage, te su između ostaloga citirani dokazi da je Air Franceov Concorde bi preopterećen, imao neravnomjerno raspoređeno gorivo u tankovima, te mu je nedostajala kritična razmaknica na podvozju što je izazvalo zaokretanje. Došlo se do zaključka da je zrakoplov skrenuo na pisti, što je smanjilo brzinu polijetanja ispod apsolutnog minimuma.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.iasa.com.au/folders/Safety_Issues/others/concordespacer.html |accessdate=24. travnja 2009. |title=iasa.com.au |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100207121508/http://www.iasa.com.au/folders/Safety_Issues/others/concordespacer.html |archivedate=7. veljače 2010.}}&lt;/ref&gt;

Prije nesreće Concorde je bio je statistički najsigurniji operativni putnički zrakoplov na svijetu prema odnosu poginulih na pređeni kilometar, tada na nuli. Nakon nesreće odnos se popeo na 12.5 poginulih na milijun letova što je više od tri puta toliko za drugi najnesigurniji avion. Ipak, sigurnost niti jednog zrakoplova ne može se mjeriti jednim incidentom, te su mjere sigurnosti poboljšane nakon nesreće. Unatoč tome, pariška katastrofa ipak je bila početak kraja za taj tip aviona.&lt;ref&gt;[http://airsafe.com/journal/issue14.htm Perception of Risk in the Wake of the Concorde Accident], Issue 14, Airsafe Journal, Revised 6 January 2001.&lt;/ref&gt;

Modifikacije nakon nesreće uključivale su sigurnije električne komande, optočenje rezervoara kevlarom, i posebno razvijene gume otporne na bušenje. U srpnju 2008. jedan francuski istražitelj podigao je optužbu za ubojstvo iz nehaja protiv ''Continental Airlinesa'' i pet osoba, te im je sudac naložio da se pojave na suđenju. Glasnogovornik ''Continental Airlinesa'' optužbe je nazvao &quot;nečuvenima&quot;.&lt;ref&gt;[http://my.att.net/s/editorial.dll?pnum=1&amp;bfromind=7406&amp;eeid=5965463&amp;_sitecat=1505&amp;dcatid=0&amp;eetype=article&amp;render=y&amp;ac=0&amp;ck=&amp;ch=ne&amp;rg=blsadstrgt&amp;_lid=332&amp;_lnm=tg+ne+topnews&amp;ck= AP News 3 July 2008]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2008/07/04/world/europe/04concorde.html?_r=1&amp;hp&amp;oref=slogin 5 Face Trial in Concorde Crash That Killed 113], New York Times, 3 July 2008.&lt;/ref&gt; Suđenje je odgođeno nekoliko puta. 6. prosinca, 2010., ''Continental Airlines'' i John Taylor, jedan od Continentalovih mehaničara, proglašeni su krivima za ubojstvo iz nehaja.&lt;ref&gt;Cody, E. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/12/06/AR2010120601740.html &quot;French court holds Continental Airlines responsible for 2000 Concorde crash&quot;]. ''Washington Post'', 6 December 2010.&lt;/ref&gt;

== Povratak u službu ==
Prvi pokusni let nakon modifikacija uzletio je s londonskog Heatrowa 17. srpnja 2001. sa šefom službe Concordeovih pilota British Airwaysa Mikeom Bannisterom za upravljačem. Za vrijeme 3 sata i 20 minuta leta sredinom Atlantika prema [[Island]]u, Bannister je postigao brzinu od Mach 2.02 prije povratka u bazu [[RAF|britanske avijacije]] Brize Norton u južnoj Engleskoj. Pokusni let, koji je simulirao rutu London-New York proglašen je uspješnim, te je bio praćen i uživo na televiziji s publikom na lokacijama polijetanja i slijetanja.&lt;ref&gt;[http://www.foxnews.com/story/0,2933,29732,00.html Foxnews]&lt;/ref&gt;

Prvi let s putnicima obavljen je 11. rujna, 2001, te je bio u zraku za vrijeme [[Napadi 11. rujna 2001.|napada]] u SAD-u. To nije bio komercijalni let, već su svi putnici bili zaposlenici British Airwaysa.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/returntoflight/ba9010c.html ConcordeSST: return to flight]&lt;/ref&gt;

Redovni komercijalni letovi ponovo su uspostavljeni 7. studenoga, 2001. s British Airwaysom i Air Franceom za New York gdje je putnike dočekao tadašnji njujorški gradonačelnik [[Rudy Giuliani]].

== Povlačenje iz službe ==
[[Slika:Concorde 206 G-BOAA on River Thames-2004-04-06.jpg|mini|180px|Djelomično demontirani Concorde ispred britanskog parlamenta, na putu za Muzej leta u East Lothianu, u Škotskoj.]]
[[Slika:Concorde Air France Musee du Bourget P1020006.JPG|mini|180px|Concorde Air Francea u muzeju na Le Bourgetu.]]
10. travnja 2003, Air France i British Airways simultano su najavili povlačenje Concordea iz prometa kasnije te godine. Kao razloge naveli su mali broj putnika nakon nesreće 25. srpnja, 2000, krizu zračnih putovanja nakon napada na Sjedinjene Države 11. rujna, 2001, i povećavanje troškova održavanja.

Istoga dana, [[Richard Branson]] ponudio je otkupiti cijelu flotu British Airwaysovih Concordea, za službu u Virgin Atlantic Airwaysu, za njihovu &quot;originalnu cijenu od jedne funte&quot;. Branson je tvrdio da je to ista simbolična cijena koju je British Airways platio britanskoj vladi, ali ''BA'' je demantirao i odbio ponudu. Stvarni trošak nabave zrakoplova bio je 26 milijuna funti po komadu, ali sredstva je pozajmila britanska vlada, te zadržala 80% profita. British Airways je kasnije nabavio dva zrakoplova za knjigovodstvenu cijenu od jedne funte kao dio 16,5 milijuna vrijednog otkupa iz 1983.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |title='Did Concorde make a profit for British Airways?' |access-date=5. travnja 2009. |archive-date=6. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100606051459/http://www.concordesst.com/retire/faq_r.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Richard Branson 23. listopada 2003, napisao je u ''The Economistu'' da je njegova krajnja ponuda bila &quot;preko 5 milijuna funti&quot;, te da je namjeravao flotu Concordea koristiti &quot;još mnogo godina.&quot; Bilo kakva nada da bi mogao ostati u službi bila je dodatno onemogućena nevoljkošću Airbusa da osigura daljnje održavanje za ostarjelu strukturu.

Postojale su špekulacije da Concorde nije povučen iz navedenih razloga, već su za vrijeme prisilnog prizemljenja avio kompanije primijetile da se ostvaruje veća zarada podzvučnim prevoženjem svojih putnika prve klase.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.thetravelinsider.info/2003/0411.htm |title=Concorde: An Untimely and Unnecessary Demise |access-date=24. travnja 2009. |archive-date=27. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100127215542/http://thetravelinsider.info/2003/0411.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Rob Lewis ukazao je da je naglo povlačenje Air Franceovih Concordea iz prometa direktni rezutat tajnog dogovora između predsjednika i glavnog menadžera Air Francea Jean-Cyrila Spinette i tadašnjeg AIRBUS-ovog glavnog menadžera Noela Forgearda, koji je proizlazio iz straha od, prema francuskom zakonu, moguće krivične odgovornosti za buduće AF Concordeove incidente, kao i iz ekonomskih razloga. Dodatno, na strani British Airwaysa, također je ukazano da je pomanjkanje angažiranja na održavanju Concordea tadašnjeg direktora održavanja Alana MacDonalda, pokopalo izunutra namjeru ''BA''-a da nastavi koristiti Concorde.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.concorde-spirit-tours.com/concorde.htm |title=The Betrayal of Concorde |archive-url=https://web.archive.org/web/20100202181316/http://www.concorde-spirit-tours.com/concorde.htm |archive-date=2. veljače 2010. |access-date=24. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lewis, Rob. ''Supersonic Secrets: The Unofficial Biography of the Concorde''. London: Expose, a division of Secret Books Limited, 2003. {{ISBN|0-95466-170-2}}.&lt;/ref&gt;

===Air France===
Air France, svoje posljednje komercijalno slijetanje u SAD-u na letu Pariz-New York, obavio je 30. svibnja 2003. Vatrogasna vozila prskala su tradicionalne vodene lukove nad ''F-BTSD'' na asfaltu aerodroma JFK. Posljednji putnički let bio je čarter nad [[Biskajski zaljev|Biskajskim zaljevom]]. Tijekom idućeg tjedna, 2. i 3. lipnja 2003, ''F-BTSD'' letio je posljednju turu iz Pariza za New York i natrag radi prijevoza osoblja kompanije i dugogodišnjih zaposlenika u Concordeovom pogonu Air Francea,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.concordesst.com/latestnews_03_3.html |title=Air France set for final flights - 23/5/03 |access-date=24. travnja 2009. |archive-date=16. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100716233055/http://www.concordesst.com/latestnews_03_3.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  te je posljednji let obavljen 27. lipnja 2003, povratkom ''F-BVFC'' u Toulouse.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/latestnews_03_4.html Concorde Fox-Bravo Arrives at Final Home] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151031012307/http://www.concordesst.com/latestnews_03_4.html |date=31. listopada 2015. }} - 21 July 2003&lt;/ref&gt;

15. studenog 2003, u pariškom Christie's-u, održana je aukcija Concordeovih dijelova i suvenira kojoj je prisustvovalo 1300 ljudi, te je nekoliko predmeta premašilo predviđenu vrijednost.

Nakon kraja službe, francuski Concorde ''F-BVFC'', povučen je u Toulouse i neko vrijeme održavan u pogonu (uključujući motore), za slučaj potrebe istrage nesreće 2000. godine. Zrakoplov je sada potpuno umirovljen, više nije u funkciji i otvoren je za javnost.

''F-BTSD'' smješten je u &quot;Zračni i svemirski muzej&quot; (''&quot;[[Musée de l'Air et de l'Espace]]&quot;'') na Le Borgetu kraj Pariza, gdje su za razliku ostalih Concordea u muzejima, neki sistemi u zrakoplovu ostali u funkciji, kao &quot;spuštajući nos&quot; koji se i dalje može spuštati i podizati.

To je proizvelo glasine da bi mogao biti osposobljen za buduće letove na posebnim prilikama,&lt;ref name = &quot;vafhtk&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,2-2204434,00.html |title=UK Times: This is not a flight of fancy |access-date=24. travnja 2009. |archive-date=16. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200316023132/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; no bez potrebne službe održavanja ili rezervnih dijelova, to više nije moguće.

===British Airways===
British Airwaysov posljednji polazak s ''Grantley Adams International Airport'' na Barbadosu bio je 30. kolovoza 2003. ''BA'' je proveo malu [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričku]] oproštajnu turneju u listopadu 2003. ''G-BOAG'' posjetio je [[Toronto]] 1. listopada 2003, nakon čega je letio za njujorški JFK, i 14. listopada za Washington.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html Final trip to Washington for Concorde - 14/10/03]&lt;/ref&gt; ''G-BOAD'' posjetio je [[Boston, Massachusetts|Boston]] 8. listopada 2003, te je taj let postavio rekord najbržeg transatlantskog leta prema zapadu od 3 sata, 5 minuta i 34 sekunde.&lt;ref&gt;[http://www.concordesst.com/latestnews_03_7.html Concorde Sets Another (two) Records - 8/10/03]&lt;/ref&gt;

[[Slika:Concorde Intrepid.jpg|mini|180px|Concorde British Airwaysa ''G-BOAD'' izložen na [[Nosač zrakoplova|nosaču zrakoplova]] ''Intrepid'' u New Yorku.]]
Posljednjeg tjedna oproštajnih letova po Velikoj Britaniji, Concorde je posjetio [[Birmingham]]  20. listopada, [[Belfast]] 21. listopada, [[Manchester]] 22. listopada, [[Cardiff]] 23. listopada, i [[Edinburgh]] 24. listopada. Svakoga dana zrakoplovi vraćali su se na londonski Heathrow, često nakon niskih preleta posjećenih gradova. Na tim letovima povezeno je više od 650 nagrađenih putnika i 350 uglednika.

22. listopada, kontrola leta na Heathrowu organizirala je simultano slijetanje na lijevu i desnu pistu posebnog leta iz Manchestera ''BA9021C'' i ''BA002'' iz New Yorka.

Uveče 23. listopada, 2003, kraljica [[Elizabeta II.]], dozvolila je noćno osvjetljavanje dvorca Windsor, za vrijeme Concordeovog preleta ubrzo nakon polijetanja iz Londona, na svom posljednjem zapadnom komercijalnom putovanju. Takva počast rezervirana je samo za najveće državne događaje i strane dostojanstvenike.

British Airways povukao je svoje zrakoplove idućeg dana, 24. listopada 2003. ''G-BOAG'' napustio je New York uz slične počasti kao što su dodijeljene Air Franceovom ''F-BTSD'', dok su još dva obavila kružna putovanja: ''G-BOAF'' iznad Biskajskog zaljeva s uglednicima među kojima je bilo mnogo bivših Concoredeovih pilota, i ''G-BOAE'' za Edinburgh. Tri zrakoplova potom su kružila nad Londonom, nakon što su dobili posebnu dozvolu za niski let, prije uzastopnog slijetanja na Heathrow. Dva aviona na kružnim letovima sletjela su u 16.01 i 16.04 po britanskom ljetnjem vremenu (''BST''), praćeni letom iz New Yorka koji je sletio u 16.05. Sva tri zrakoplova provela su 45 minuta na rulanju prije što su iskrcali posljednje nadzvučne putnike koji su platili kartu. Kapetan posljednjeg leta New York-London bio je Mike Bannister.

Nakon štu su prizemljeni, svi British Airways Concordei izgubili su uvjerenje o plovidbenosti, te im je ispražnjena hidraulička tekućina. Bivši šef pilota i menadžer flote, Jock Lowe, 2004. je procijenio da bi trošak vraćanja ''G-BOAF''-a (u Filtonu) u plovidbeno stanje bio 10-15 milijuna funti. ''BA'' zadržava vlasništvo nad flotom, no izjavio je da više nikada neće letjeti, jer je Airbus obustavio podršku 2003. godine.&lt;ref&gt;http://www.britishairways.com/concorde/faq.html#17&lt;/ref&gt;

1. prosinca 2003, aukcijska kuća Bonhams održala je aukciju predmeta s British Airwaysovih Concordea u Kensington Olympiji u Londonu, uključujući machmetar, nosni konus, pilotska i putnička sjedala, jedaći pribor, pepeljare i deke korištene u avionu, s prihodom od oko 750 000 funti od kojih 500 000 za dobrotvorne svrhe.

''BA'' objavio je u ožujku 2007. da neće obnavljati ugovor za reklamu na istaknutom mjestu na ulasku u londonski aerodrom Heathrow, gdje je od 1990. bio izložen model Concordea u 40% omjeru. Vlasnik lokacije ''BAA Airports Ltd.'' tražio je za obnovu ugovora 1,6 milijuna funti godišnje. Model je uklonjen i prevezen u Surrey, gdje je izložen pod nadzorom lokalnog muzeja Brooklands.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.concordesst.com/modelmove.html |title=ConcordeSST.com news story on the model being moved |access-date=24. travnja 2009. |archive-date=27. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150827041652/http://www.concordesst.com/modelmove.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Povijest pojedinih zrakoplova ==
[[File:Technik Museum Sinsheim - Concorde.jpg|thumb|F-BVFB u Sinsheim Auto &amp; Technik Museumu, [[Njemačka]]]]
Ukupno je izrađeno 20 Concordea, 6 za razvoj i 14 za komercijalnu službu.

To su bili:
* 2 prototipa
* 2 predserijska zrakoplova
* 16 serijskih zrakoplova
** Prva dva nisu ušli u komercijalnu službu.
** Od 14 koji su letjeli komercijalne letove, 8 ih je još bilo u službi u travnju 2003.

Svi, osim dva od navednih aviona, sačuvani su, što je izvanredno visok postotak za bilo koju komercijalnu flotu. Dva koji nisu sačuvani su ''F-BVFD'' (cn 211), prizemljen 1982. i korišten kao izvor dijelova, izrezan 1994, te ''F-BTSC'' (cn 203) koji se srušio u Parizu 25. srpnja, 2000.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! Broj
! Registarska oznaka
! Prvi let
! Posljednji let
! Sati leta
! Lokacija
|-
! 001
| F-WTSS
| 2. ožujka 1969.
| 19. listopada 1973.
| 812
| Musée de l'Air et de l'Espace, Le Bourget, [[Francuska]]
|-
! 002
| G-BSST
| 9. travnja 1969.
| 4. ožujka 1976.
| 836
| Fleet Air Arm Museum, Yeovilton, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 101
| G-AXDN
| 17. prosinca 1971.
| 20. kolovoza 1977.
| 632
| Imperial War Museum, [[Duxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 102
| F-WTSA
| 10. siječnja 1973.
| 20. svibnja 1976.
| 656
| Musée Delta, Aerodrom Orly, [[Pariz]], [[Francuska]]
|-
! 201
| F-WTSB
| 6. prosinca 1973.
| 19. travnja 1985.
| 909
| Tvornica [[Airbus]], [[Toulouse]], [[Francuska]]
|-
! 202
| G-BBDG
| 13. prosinca 1974.
| 24. prosinca 1981.
| 1282
| Brooklands Museum, [[Weybridge]], [[Surrey]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 203
| F-BTSC
| 31. siječnja 1975.
| 25. srpnja 2000.
| 11989
| Uništen u zrakoplovnoj nesreći kraj [[Pariz]]a, [[Francuska]]
|-
! 204
| G-BOAC
| 27. veljače 1975.
| 31. listopada 2003.
| 22260
| Manchester Airport Viewing Park, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]. Ovaj zrakoplov bio je glavni Concorde British Airwaysa radi svoje registracije ''BOAC'' i činjenice da je bio prvi isporučeni Concorde toj kompaniji.
|-
! 205
| F-BVFA
| 27. listopada 1976.
| 12. lipnja 2003.
| 17824
| Steven F. Udvar-Hazy Center od Smithsonian National Air and Space Museum, Chantilly, Virginia [[SAD]] (kraj Washingtona, DC)
|-
! 206
| G-BOAA
| 5. studeni 1975.
| 12. kolovoz 2000.
| 22768
| National Museum of Flight, [[East Lothian]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 207
| F-BVFB
| 6. ožujka 1976.
| 24. lipnja 2003.
| 14771
| Sinsheim Auto &amp; Technik Museum, [[Njemačka]]
|-
! 208
| G-BOAB
| 18. svibnja 1976.
| 15. kolovoza 2000.
| 22296
| Heathrow Airport, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|-
! 209
| F-BVFC
| 9. srpnja 1976.
| 27. lipnja 2003.
| 14332
| Tvornica [[Airbus]], [[Toulouse]], [[Francuska]]
|-
! 210
| G-BOAD
| 25. kolovoza 1976.
| 10. studenoga 2003.
| 23397
| Intrepid Sea-Air-Space Museum, [[New York]], [[SAD]]; zrakoplov je privremeno premješten na Floyd Bennett Field u Brooklynu od 2006. do 2008, dok su nosač aviona [[USS Intrepid (CV-11)|Intrepid]] i gat na kojem je privezan bili obnavljani.
|-
! 211
| F-BVFD
| 10. veljače 1977.
| 27. svibnja 1982.
| 5814
| Izvor rezervnih dijelova nakon 1982, izrezan 1994. Manji dio trupa nalazi se na Le Bourgetu, [[Francuska]]
|-
! 212
| G-BOAE
| 17. ožujka 1977.
| 17. studenoga 2003.
| 23376
| Grantley Adams International Airport, [[Barbados]]
|-
! 213
| F-BTSD
| 26. lipnja 1978.
| 14. lipnja 2003.
| 12974
| Musée de l'Air et de l'Espace, [[Le Bourget]], [[Francuska]]
|-
! 214
| G-BOAG
| 21. travnja 1978.
| 5. studenoga 2003.
| 16239
| Museum of Flight, [[Seattle]], [[SAD]]
|-
! 215
| F-BVFF
| 26. prosinca 1978.
| 11. lipnja 2000.
| 12421
| Charles de Gaulle Airport, [[Pariz]], [[Francuska]]
|-
! 216
| G-BOAF
| 20. travnja 1979.
| 26. studenoga 2003.
| 18257
| Filton Aerodrome, [[Bristol]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|}

* Nešto rezervnih dijelova, uključujući motore ''Rolls-Royce/Snecma Olympus'' 593 i Snecma usisnike nalaze se u Museo del Concorde [[Ciudad Juárez]]u, [[Meksiko]]. Muzej je premješten i otvoren javnosti 6. svibnja 2008.

== Obnavljanje ==
Posvećena grupa francuskih inženjera volontera jedan od novijih Concordea (''F-BTSD'') održava u skoro letnom stanju u Zračnom i svemirskom muzeju na Le Bourgetu, Pariz. Iako samo kao &quot;statični&quot; primjerak, Concorde ''G-BBDG'' u potpunosti je restauriran u muzeju Brooklands u Surreyu.&lt;ref&gt;[http://www.concordeproject.com/ The Brooklands Concorde Project]&lt;/ref&gt;

== Utjecaj na okoliš ==
Reakcija ljudi na mogućnost glasnog zvuka iznad naseljenih zona predstavljala je znatnu društvenu promjenu. Prije Concordeovih pokusnih letova, razvoj civilnog zrakoplovstva prihvaćan je od političke vlasti i birača, međutim, protivljenje Concoredeovoj buci, posebno na istočnoj obali Sjedinjenih Država, ispunilo je novi politički dnevni red na obje strane Atlantika, sa znanstvenicima i stručnjacima za tehnologiju koji su utjecaj na okoliš i društvo počeli shvaćati ozbiljnije. Iako je Concorde direktno utjecao na uvođenje programa stišavanja zvuka za zrakoplove 
koji polijeću s njujorškog aerodroma JFK, kasnije je ustanovljeno da je u stvari tiši od nekih drugih aviona, djelomično radi smanivanja gasa od strane pilota iznad naseljenih zona.

Concorde je u svom ispustu stvarao dušične okside, što se, unatoč složenim kemijskim interakcijama s drugim supstancama koje osiromašuju [[ozon]], smatra da stvara mrežnu degradaciju ozonskog sloja na stratosferskim visinama gdje je letio.&lt;ref&gt;[http://www.faqs.org/faqs/ozone-depletion/intro/ Ozone depletion FAQ]&lt;/ref&gt; Također je istaknuto da drugi putnički zrakoplovi na nižim visinama stvaraju ozon za vrijeme leta u [[Troposfera|troposferi]], ali vertikalni tranzit plinova vrlo je ograničen. Mali obim flote značio je da je bilo kakva mrežna degradacija ozonskog sloja koju je prouzročio Concorde zanemariva.

Iz tog kuta gledanja, Concordeov tehnički skok unaprijed može se smatrati katalizatorom shvaćanja javnosti (i medija) sukoba između tehnologije i okoliša. U Francuskoj, moguće je da bukobrani duž [[TGV]] željezničkih pruga nebi bili postavljeni bez ushićenja iz 1970-ih oko buke zrakoplova. U Britaniji od 1990, kampanja za očuvanje ruralne Engleske (''Campaign to Protect Rural England'') objavljivala je zemljopisne karte mira, te i javne službe počinju raditi slično. Concorde je po putniku letio 100&amp;nbsp;km s 17 litara goriva,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.concordesst.com/powerplant.html |title=Powerplant |access-date=24. travnja 2009. |archive-date=27. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190627125041/http://www.concordesst.com/powerplant.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; što je usporedivo s potrošnjom poslovnog aviona Gulfstream G550 (100&amp;nbsp;km s 15 litara goriva po putniku),&lt;ref&gt;[http://ask.metafilter.com/mefi/25722 Fuel efficiency of airplanes]&lt;/ref&gt; ali je znatno manje efikasno u odnosu na [[Boeing 747-400]] (100&amp;nbsp;km s 2.6 litre po putniku).&lt;ref&gt;[http://boeing.com/commercial/747family/pf/pf_400_prod.html Boeing 747-400]&lt;/ref&gt;

== Javna percepcija ==
[[Slika:ConcordeBG.jpg|mini|desno|180px|Paradni let na zlatnom jubileju kraljice Elizabete II.]]

Concorde je redovno percipiran kao privilegija bogatih i slavnih, ali posebni jednosmjerni kružni čarteri (s povratkom [[Željeznica|vlakom]] ili [[autobus]]om) bili su organizirani s namjerom da zrakoplov postane dostupan i srednje imućnim entuzijastima.

Concorde ostaje snažan simbol, kao kombinacija tehničkog savršenstva, nenadmašne estetike koja mu podaruje istovremeno elegantan i agresivan izgled, i činjenice da niti nakon povlačenja u brzini nema konkurencije. Posjeduje rijetku osobinu među tehničkim ostvarenjima - nadahnjuje, te je poznato da polijetanja i slijetanja na velikim međunarodnim aerodromima nisu nikada prolazila nezapaženo. Bio je izvor velikog nacionalnog ponosa za Britance i Francuze, obje zemlje u Concordeu su vidjele malu ali simboličnu kompenzaciju tada nedavnom gubitku [[Kolonijalizam|kolonijalnog carstva]].

Concorde British Airwaysa često je obavljao prelete na biranim kraljevskim ceremonijama, velikim zračnim mitinzima i drugim posebnim prilikama, ponekad u formaciji s akrobatskom grupom &quot;Crvenim strijelama&quot;. Posljednjeg dana komercijalne službe interes javnosti bio je toliko velik da su izgrađene tribine za publiku na aerodromu Heathrow, kada su uz znatnu medijsku pratnju, mase ljudi ispunile okolne ceste da bi prisustvovale događaju.

[[Slika:Queen Elizabeth II and Prince Philip disembark from a British Airways Concorde.jpg|mini|desno|180px|Kraljica [[Elizabeta II.]] i Princ Filip iskrcavaju se iz Concordea.]]

U Britaniji, zrakoplov jednostavno je nazivan &quot;Concorde&quot;,&lt;ref&gt;[http://www.britishairways.com/concorde/index.html Concorde - British Airways]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/uk/2003/concorde_retirement/default.stm Farewell to Concorde]&lt;/ref&gt;  dok je u Francuskoj bio poznat kao &quot;le Concorde&quot;, s određenim članom &quot;le&quot;,&lt;ref name=&quot;OxLangFrGlos&quot;&gt;[http://www.oxfordlanguagedictionaries.com/Public/PublicResources.html?direction=b-fr-en&amp;sp=S/oldo/resources/fr/French-supp-05.xml Oxford Language Dictionaries Online - French Resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612022620/http://www.oxfordlanguagedictionaries.com/Public/PublicResources.html?direction=b-fr-en |date=12. lipnja 2010. }}: Glossary of Grammatical Terms&lt;/ref&gt; koji se u francuskoj gramatici koristi radi razlikovanja osobnih imena od općih imenica. Na francuskom imenica Concorde znači &quot;dogovor, harmonija ili mir&quot; te je ime najvjerojatnije izabrano kao aluzija na suradnju britanske i francuske vlade. Concordeovi piloti i British Airways u službenim publikacijama i snimkama često oslovljavaju Concorde u ženskom rodu.&lt;ref&gt;[http://www.britishairways.com/travel/concvidhome/public/en_gb British Airways - Celebrate Concorde videos]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=Ro3QVMCG-aY Video including Raymond Baxter commentating as Concorde flies for first time: &quot;She rolls ... She flies!&quot;]&lt;/ref&gt;

Trideset sedam godina nakon prvog leta, proglašen je pobjednikom Velikog britanskog [[dizajn]]erskog istraživanja, kojeg su organizirali [[BBC]] i londonski Design Museum. S ukupno 212 000 glasova, Concorde je pobijedio ikone dizajna kao [[Mini]], [[Mini suknja]], [[Jaguar E-Type]], [[Plan londonske podzemne željeznice]] i [[Supermarine Spitfire]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article351851.ece |title=Concorde beats Tube map to become Britain's favourite design By Louise Jury |archive-url=https://web.archive.org/web/20071230175137/http://news.independent.co.uk/uk/this_britain/article351851.ece |archive-date=30. prosinca 2007. |access-date=24. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

== Usporedba s ostalim nadzvučnim zrakoplovima ==
Jedini drugi nadzvučni putnički zrakoplov, kao direktni suparnik Concordeu bio je sovjetski [[Tupoljev Tu-144]]. Uveden je u službu ranije, te je bio povučen 1978. Lockheed, North American Aviation i Boeing razvijali su svoje projekte nadzvučnih putničkih zrakoplova, ali samo je Boeingov projekt napredovao do modela u prirodnoj veličini, kao jedini američki pokušaj u međunarodnom nadzvučnom nadmetanju.

Kao rezultat žurnog razvojnog programa, prvi prototip Tupoljeva Tu-144 bio je znatno različit od predproizvodnih zrakoplova, znatno sirovijih i manje dotjeranih od Concordea, sa znatno jačom bukom u kabini. Tu-144 imao je znatno manji dolet od Concordea, uvelike radi svojih ''Low bypass'' turboventilatorskih motora, te je za održavanje Mach 2.0 i krstarenje na Mach 1.6 bilo potrebno dodatno sagorijevanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.aviationtrivia.homestead.com/Tu_144.html |title=Tupolev Tu-144 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070514120148/http://www.aviationtrivia.homestead.com/Tu_144.html |archive-date=14. svibnja 2007. |access-date=24. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Imao je lošu kontrolu na malim brzinama radi jednostavnijeg dizajna nadzvučnih krila. Dodatno, Tupoljevu-144 bio je potreban [[padobran]] za slijetanje dok je Concorde raspolagao sofisticiranim ABS kočnicama. Imao je dvije nesreće, jednu na pariškom aviosalonu 1973, i drugu za vrijeme testiranja prije isporuke. Kasnije proizvodne verzije imale su uvlačive [[kanard]]e radi bolje kontrole brzine, i pokusnu verziju turboreaktivnih motora sa skoro istom potrošnjom i sličnim doletom kao i Concorde. S 126 sjedala, maksimalnom brzinom od Mach 2.35 (mogućom radi glavnih rubova pojačanih titanom i čelikom) i brzinom krstarenja Mach 2.16, bio je potencijalno konkurentniji zrakoplov, ali nije se prodavao.

Američki projekti (Boeing 2707 i Lockheed L-2000) s 300 sjedala trebali su biti veći i brži do Mach 3.0, što je izradu činilo težom: visoke temperature isključile su upotrebu [[duraluminij]]a, dok su izračuni pokazali da bi dodatna brzina Concordeov let skratila za samo 20 minuta. S nekoliko godina zakašnjenja iza Concordea, pobjednički Boeing 2707 redizajniran je na odrezani delta raspored; dodatni troškovi ovih promjena dokrajčili su projekt. Otkriće prilikom testiranja eksperimentalnog bombardera [[XB-70 Valkyrie]] da je nadzvučni bum sposoban dostići zemlju te negativna iskustva iz testiranja u [[Oklahoma City]]ju (''Oklahoma City sonic boom tests'') doveli su do zabrinutosti za utjecaj na okoliš koji je spriječio Concordeov komercijalni uspjeh. Nakon više od milijarde dolara investicija, američka vlada otkazala je projekt 1971.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.thetravelinsider.info/2003/boeing3.htm |title=Where is Boeing Going? |access-date=24. travnja 2009. |archive-date=3. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603215842/http://www.thetravelinsider.info/2003/boeing3.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Jedini veliki zrakoplovi usporedivi s Concoredom strateški su [[bombarder]]i, ponajprije ruski [[Tupoljev Tu-22]]/[[Tupoljev Tu-22M|Tu-22M]] i [[Tupoljev Tu-160|Tu-160]], te američki [[B-1 Lancer|B-1B Lancer]]; samo su ruski bombarderi sposobni održavati brzinu Mach 2, te niti jedan nije dizajniran za duži nadzvučni let kao Concorde.

== Moguće zamjene ==
Studenoga 2003, [[EADS]], kompanija koja sadrži zrakoplovnu industriju [[Airbus]], najavila je da razmatra mogućnost suradnje s [[japan]]skim kompanijama na razvoju veće i brže zamjene za Concorde,&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/3231354.stm Firm considers 'son of Concorde']&lt;/ref&gt; međutim, nedavni medijski izveštaji ukazuju na samo 1 milijun Američkih dolara godišnjih investicija u razvoj, znatno manje od potrebnih milijardu za razvoj održivog nadzvučnog putničkog zrakoplova.

Listopada 2005, Japanska zračna i svemirska istraživačka agencija ''Japan Aerospace Exploration Agency'' (''JAXA''),  poduzela je aerodinamička testiranja s modelom zrakoplova dizajniranog za 300 putnika na brzini Mach 2. Ako se nastavi s projektom, može se očekivati u prometu oko 2020. – 2025.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4325634.stm Japan tests supersonic jet model]&lt;/ref&gt;
 
Britanska kompanija ''Reaction Engines Limited'', s 50% finaciranja [[Europska unija|Europske unije]], zaposlena je u razvojnom programu nazvanom ''LAPCAT'', koji istražuje dizajn zrakoplova na pogon [[vodik]]om s 300 putnika nazvanog ''Reaction Engines A2'' ili ''A2'', sposobnog za neprekidni let od [[Bruxelles]]a do [[Sydney]]a za 4.6 sati pri brzini većoj od Mach 5. Svibnja 2008, objavljeno je da [[Aerion]] ima narudžbe vrijedne 3 milijarde američkih dolara za svoj nadzvučni poslovni avion Aerion SBJ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://business.timesonline.co.uk/tol/business/industry_sectors/transport/article3953823.ece |title=Orders for Aerion's Concorde executive jet are more than $3 billion |access-date=24. travnja 2009. |archive-date=22. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110822135404/http://business.timesonline.co.uk/tol/business/industry_sectors/transport/article3953823.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Druge kompanije također nastavljaju razvoj nadzvučnih poslovnih zrakoplova.

== Operateri ==
;{{Z+X|FRA}}
* [[Air France]]
;{{Z+X|SIN}}
* [[Singapore Airlines]] (kratkotrajni najam)
;{{Z+X|SAD}}
* [[Braniff International Airways]] (kratkotrajni najam)
;{{Z+X|UK}}
* [[British Airways]]

== Specifikacije ==
[[Datoteka:Concorde G-BOAC.png|desno|290px|Concorde G-BOAC]]
===Generalne karakteristike===
*'''Posada''': 3 (pilot, kopilot i inženjer leta)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://portal.aircraft-info.net/article11.html |title=Aérospatiale-BAC Concorde |publisher=/portal.aircraft-info.net/ |access-date=30. ožujka 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090423054755/http://portal.aircraft-info.net/article11.html |archivedate=23. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
*'''Kapacitet''': 92-120 putnika, (128 u najgušćem rasporedu), BA i AF imali su 100 sjedala. Air France uklonio je manji broj sjedala nakon sigurnosnih modifikacija 2000. – 2001. u vezi opterećenja.
*'''Dužina''': 61.66 m&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.concordesst.com/dimentions.html |title=ConcordeSST: Dimensions |access-date=20. listopada 2010. |archive-date=10. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150710081156/http://www.concordesst.com/dimentions.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*'''Raspon krila''': 25.6 m
*'''Visina''': 12.2 m
*'''Unutrašnja dužina trupa''': 39.32 m
*'''Vanjska maksimalna širina trupa''': 2.88 m
*'''Unutarnja maksimalna širina trupa''': 2.63 m
*'''Vanjska maksimalna visina trupa''': 3.32 m
*'''Unutarnja maksimalna visina trupa''': 1.96 m
*'''Površina krila''': 358.25 m²
*'''Težina praznog zrakoplova''': 78 700&amp;nbsp;kg
*'''Maksimalni teret''': 111 130&amp;nbsp;kg
*'''Pogon''': 4× Rolls-Royce/SNECMA Olympus 593 Mk 610 turboreaktivna motora s dodatnim sagorijevanjem
**'''Potisak bez ubrizgavanja''': 140&amp;nbsp;kN svaki
**'''Potisak s dodatnim izgaranjem''': 169&amp;nbsp;kN svaki
*'''Maksimalni kapacitet goriva''': 95 680&amp;nbsp;kg
*'''Maksimalna težina na rulanju''': 186 880&amp;nbsp;kg

===Performanse===
*'''Maksimalna brzina''': Mach 2.2 (2330&amp;nbsp;km/h)&lt;ref name=&quot;seaman&quot;&gt;[http://www.richard-seaman.com/Aircraft/Museums/Monino/Highlights/index.html Richard Seaman aircraft museum (comparison with Tu-144)]&lt;/ref&gt;
*'''Brzina krstarenja''': Mach 2.02
*'''Dolet''': 3,900 nmi (7250&amp;nbsp;km)
*'''Vrhunac leta''': 18 300 m
*'''Brzina vertikalnog penjanja''': 25.41&amp;nbsp;m/s
*'''Odnos uzgona i otpora''': Mala brzina- 3.94, Prilaženje 4.35, 250 kn, 3000 m- 9.27, Mach 0.94- 11.47, Mach 2.04- 7.14
*'''Potrošnja goriva''': za maksimalni dolet: 13.2&amp;nbsp;kg/km
*'''Potisak/Težina''': 0,373
*'''Maksimalna temperatura nosa''': 127&amp;nbsp;°C

[[File:Concorde FSX.jpg|thumb|center|640x465px|alt=3D reprezentacija Concordea u livreji British Airwaysa|3D reprezentacija Concordea u livreji British Airwaysa]]

== Popularna kultura ==
Concorde je često prikazivan u raznim medijima. Posebno se ističu:
*''[[The Concorde: Airport '79]]'', film iz 1979. Concorde je bio središnja atrakcija četvrtog i posljednjeg nastavka serijala ''Airport''. Zrakoplov korišten za snimanje zračnih scena, bio je Air Franceov Concorde koji se srušio 21 godinu kasnije u Parizu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.concordesst.com/203.html |title=Aircraft 203: F-BTSC |access-date=24. travnja 2009. |archive-date=19. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219223956/http://www.concordesst.com/203.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*''[[Concorde Affaire '79]]'', talijanski film iz 1979. u režiji Ruggera Deodata.
*Jeremy Clarkson je posvetio poglavlje Concordeu u svojoj knjizi ''I Know You Got Soul.''

== Vidi još ==
* [[Tupoljev Tu-144]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://www.britishairways.com/concorde/index.html British Airways Concorde page ]
* [https://web.archive.org/web/20120414164854/http://www.braniffpages.com/concorde.html Braniff Airways Concorde page ]
* [http://www.designmuseum.org/design/concorde designmuseum.org/design/concorde ]
* [http://www.aeroflight.co.uk/types/international/aerospat-bac/concorde/concorde.htm Aeroflight Aircraft of the World]
* [http://www.wingweb.co.uk/aircraft/SST_rise_and_fall.html The SST Rise and Fall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224085215/http://wingweb.co.uk/aircraft/SST_rise_and_fall.html |date=24. veljače 2009. }}
* [http://www.concordesst.com/ concordesst.com/ ]
* [https://archive.is/20130114014232/http://www.save-concorde.co.uk/ save-concorde.co.uk/ ]
* [http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/14/earlyshow/living/travel/main577918.shtml CBS News Coverage of Concorde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524012732/http://www.cbsnews.com/stories/2003/10/14/earlyshow/living/travel/main577918.shtml |date=24. svibnja 2012. }}

&lt;!-- kategorija: putnički zrakoplovi, nadzvučne brzine... --&gt;

[[Kategorija:Nadzvučni putnički zrakoplovi]]
[[Kategorija:Britanski putnički zrakoplovi]]
[[Kategorija:Francuski putnički zrakoplovi]]
[[Kategorija:Zrakoplovi iz 1969.]]</text>
      <sha1>j68jm8ln7q44xcue3s4wk2ud9b5jvqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čitluk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22113</id>
    <revision>
      <id>7567145</id>
      <parentid>7565737</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21885" sha1="bst4mw0yldfwe8l2hqymqcrq71kxlm6" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Naselje
| ime = Čitluk
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike = 

| kolaž          ={{Kolaž
| slika1a = Crkva Krista Kralja Citluk 2026.jpg
| slika1b = Groblje Podadvor Citluk (2).jpg
| slika2a = Kulturno-informativni centar Citluk.jpg
| slika2b = Osnovna_škola_fra_Didaka_Buntica_Citluk_(2).jpg
| slika3a = Stadion_Bare_Citluk_(1).jpg
| slika3b = Mural u Ulici kralja Tomislava Citluk (2).jpg
| velicina        = 280
| pozicija        =
| razmak          = 3
| okvir           =
| boja_okvira     = 
| boja_razmaka    =
| opis_slika      =}}
|opis_kolaža          = &lt;center&gt;Crkva Krista Kralja • Groblje Podadvor • Kulturno-informativni centar • Osnovna škola fra Didaka Buntića • Stadion Bare • Ulica kralja Tomislava&lt;/center&gt;

| slika_zastava = Čitluk flag.gif
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Citluk Seal.gif
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po = 

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = [[Marin Radišić]]
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 181 km²
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;18.140
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;3.312
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 88260
| pozivni_broj = (+387) 036
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.citluk.ba/ www.citluk.ba]

| slika_karta = Citluk Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Čitluk u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}
'''Čitluk''' je grad i općina u [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanskoj županiji]], [[BiH]].

== Zemljopis ==

[[Brotnjo]] je visoravan smještena na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine [[Mostar]] na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina [[Široki Brijeg]] i [[Ljubuški]] na sjeverozapadu i jugu Brotnja. 

[[Vinova loza]] i [[duhan]] su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas u Čitluku možete uživati u kapljicama vrhunskog i kvalitetnog vina od autohtonih sorti Žilavke i Blatine, i na taj način osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete. Mediteranska klima, topla ljeta i [[badem]], [[Obični mogranj|mogranj]], [[naranča]], [[maslina]] i smilje, koji daju poseban topao i pitom izgled kraja i ljudi koji u njemu žive.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Čitluk}}

=== Popis katolika u Župi Brotnjo 1844. ===

Popis katoličkih vjernika u prostranoj župi Brotnjo, sa sjedištem u selu Gradnići, napravili su župni dušobrižnici za potrebe Hercegovačke franjevačke provincije, utemeljene 1852., nakon odvajanja od Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Rezultati popisa na dan 5. srpnja 1844. godine:

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;24&quot; | '''Katoličko stanovništvo župe Brotnjo 1844.'''
|-
| '''naselje'''
| '''broj kuća''' 
| '''stanovništvo'''

|-
|'''Blatnica'''
| 37
| 329
|-
|'''Blizanci'''
| 29
| 193
|-
|'''Čalići'''
| 12
| 83
|-
|'''Čapljina'''
| 44
| 222
|-
|'''Čitluk'''
| 63
| 379
|-
|'''Dobro Selo'''
| 32
| 287
|-
|'''Dragićina'''
| 16
| 116
|-
|'''Dretelj'''
| 19
| 98
|-
|'''Gabela'''
| 74
| 419
|-
|'''Gorica'''
| 30
| 149
|-
|'''Gradac'''
| 22
| 221
|-
|'''Gradnići'''
| 21
| 224
|-
|'''Hamzići'''
| 44
| 302
|-
|'''Krućevići'''
| 25
| 193
|-
|'''Međugorje'''
| 43
| 353
|-
|'''Ograđenici'''
| 63
| 512
|-
|'''Slipčići'''
| 31
| 225
|-
|'''Služanj'''
| 17
| 106
|-
|'''Sritnice'''
| 72
| 437
|-
|'''Šurmanci'''
| 52
| 337
|-
|'''Tepčići'''
| 18
| 136
|-
|'''Vidovići'''
| 20
| 169
|-
|'''Zvirovići'''
| 29
| 218
|-
|'''ukupno'''
| '''813'''
| '''5698'''
|}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Čitluk'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt; 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|14.823 (98,27 %)
|13.799 (97,85 %)
|15.055 (98,02 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|111 (0,73 %) 
|125 (0,88 %)
|183 (1,19 %)
|-
|'''Srbi''' 
|19 (0,12 %) 
|15 (0,10 %)
|64 (0,41 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|17 (0,11 %)
|100 (0,70 %)
|0 (0,00 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|113 (0,74 %)
|62 (0,43 %)
|57 (0,37 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''15.083'''
|'''14.101'''
|'''15.359'''
|}

====Čitluk (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Čitluk'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|2571 (98,27 %)
|2007 (96,62 %)
|1618 (97,17 %)
|-
|'''Srbi''' 
|6 (0,22 %)
|9 (0,43 %)
|31 (1,86 %) 
|-
|'''Muslimani''' 
|5 (0,19 %)
|8 (0,38 %)
|4 (0,24 %) 
|-
|'''Jugoslaveni'''
|9 (0,34 %)
|42 (2,02 %)
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|25 (0,95 %)
|11 (0,52 %)
|12 (0,72 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''2616'''
|'''2077'''
|'''1665'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Čitluk'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111015523/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx |date=11. studenoga 2020. }}, popis.gov.ba, preuzeto 23. travnja 2019.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|17.900 (98,68 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|29 (0,16 %) 
|-
|'''Srbi'''
|18 (0,10 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|193 (1,06 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''18.140'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Čitluk – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|3274 (98,85 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|1 (0,03 %)
|-
|'''Srbi'''
|1 (0,03 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|36 (1,09 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3312'''
|}
|}

=== Naseljena mjesta ===

Općina Čitluk obuhvaća područje naseljenih mjesta&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;: 

[[Bijakovići]], 
[[Biletići]], 
[[Blatnica (Čitluk, BiH)|Blatnica]], 
[[Blizanci (Čitluk, BiH)|Blizanci]], 
[[Čalići]], 
[[Čerin]], 
[[Čitluk]], 
[[Dobro Selo (Čitluk, BiH)|Dobro Selo]], 
[[Dragićina (Čitluk, BiH)|Dragićina]], 
[[Gradnići]], 
[[Hamzići (Čitluk, BiH)|Hamzići]], 
[[Krehin Gradac]], 
[[Krućevići]], 
[[Mali Ograđenik]], 
[[Međugorje]],
[[Mostarsko Cerno]],&lt;ref&gt;[http://www.citluk.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=4048:mostarsko-cerno-dobilo-status-naseljenog-mjesta-&amp;catid=6:ostalo Mostarsko Cerno dobilo status naseljenog mjesta], citluk.ba, preuzeto 16. listopda 2016.&lt;/ref&gt;
[[Paoča]], 
[[Potpolje]], 
[[Služanj]], 
[[Tepčići]],
[[Veliki Ograđenik]] i
[[Vionica]].

Iz povijesnih i kulturnih razloga važno je istaknuti naseljeno mjesto [[Čerin]] koje se tradicionalno smatra centrom Gornjeg Brotnja, a nekada je bio općinsko središte. Čerin je i sjedište istoimene župe posvećene sv. Stjepanu Prvomučeniku koja obuhvaća cjelokupno Gornje Brotnjo.

''Mjesne zajednice na području općine'':  [[Bijakovići]], [[Biletići]], [[Blizanci (Čitluk, BiH)|Blizanci]], [[Čalići]], [[Čerin]], Čitluk Grad, Čitluk Selo, Dobro Selo, Donja Blatnica, Donji Veliki Ograđenik, Donji Mali Ograđenik, Donji Hamzići, [[Dragićina (Čitluk, BiH)|Dragićina]], Gornji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik, Gornja Blatnica, Gornji Hamzići, Gradnići, Krehin Gradac, [[Krućevići]], [[Međugorje]], [[Mostarsko Cerno]], [[Paoča]], [[Potpolje]], [[Služanj]].

== Uprava ==

* Načelnik općine Čitluk: Marin Radišić
* Predsjednik Općinskog vijeća: Ivica Jerkić

== Povijest ==

[[Brotnjo]] se prvi put u pisanim dokumentima [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] spominje 1306./1307. godine. Ono je i u srednjem vijeku bilo povezano prometnicama, a i [[rimski imperij|rimske]] su ceste prolazile njime. 

[[Mletačka Republika|Mlečani]] su Čitluk osvojili [[18. lipnja]] [[1694.]], a pripao im je [[1699.]] [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima]]. 

[[1716.]] godine su ga zajedno s mjestima Struge i Hutovo predali [[Osmansko Carstvo|Osmanskomu Carstvu]], što je formalno potvrđeno [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] [[1718.]] godine.

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Čitluk 4. kolovoza 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.|access-date=8. srpnja 2026.|archive-date=23. lipnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

Gradić Čitluk razvija se od kraja pedesetih godina dvadesetog stoljeća u administrativno središte Brotnja. Danas je to mjesto sa srednjom i osnovnom školom, gospodarsko, prometno, športsko, kulturno i turističko središte.

== Gospodarstvo ==

Na području općine Čitluk djeluje veliki broj gospodarskih subjekata. Kod Čitluka postoje nalazišta [[boksit]]a.
&lt;!--, a najznačajniji među njima su:
* Globtour Međugorje – putničko poduzeće
* Ledo – tvornica sladoleda i smrznute hrane
* Barpeh – tvornica eurokrema i čokolade
* G.I.P.I – mesna idustrija
* Europet – poduzeće za proizvodnju PET ambalaže
* PAN – tvornica papirne ambalaže
* Miocaffe – prerada sirove kave
* Filing – prerada aluminijskih legura
* Mirnovec – pirotehnika
* Bobita – proizvođač alkoholnih pića
* Duga-Tehna – boje i lakovi
* Eurovip d.o.o. – jedan od najvećih prerađivača kave u BiH
* Etico – samoljepljive etikete u roli
* Hercegovina produkt – vinarija
 --&gt;

== Poznate osobe ==

* [[Didak Buntić|fra Didak Buntić]], franjevac i prosvjetitelj
* [[Marin Čilić]], tenisač
* [[Nikola Barać]], profesor hrvatskog jezika i književnosti
* [[Zoran Planinić]], košarkaš 
* [[Božidar Kaćunko]], hrvatski pjesnik, ilustrator
* [[Bariša Krasić]], košarkaš 
* [[Franjo Arapović]], bivši košarkaš
* [[Šimun Šito Ćorić]], hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac
* [[Ferdinand Zovko]], solist
* [[Šima Krasić]], državna revizorica 
* [[Stjepan Krasić| dr. Stjepan Krasić]], profesor
* [[Petar Krasić]], kinolog
* [[Ljubo Krasić]], franjevac, djelatnik u crkvenom školstvu, promicatelj hrv. jezika u Sj. Americi
* [[Ante Beljo]], političar
* [[Mate Bulić]], pjevač
* [[Ivan Dodig]], tenisač
* [[Predrag Jurić]], nogometaš
* [[Šimun Musa]], znanstvenik i sveučilišni profesor
* [[Ivan Sivrić]], profesor, esejist, hrvatski publicist, urednik&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/sivricraspraveiantirasprave |title=Matica hrvtska |access-date=13. studenoga 2010. |archive-date=29. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070729164803/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/sivricraspraveiantirasprave |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HIZBiH&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hizbih.info/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=13&amp;Itemid=2 |title=Hrvatski intelektualni zbor BiH |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522083252/http://www.hizbih.info/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=13&amp;Itemid=2 |archive-date=22. svibnja 2011. |access-date=13. studenoga 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Slobodna&quot;&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/97494/Default.aspx Slobodna Dalmacija] M. Sivrić:  Ogranak Matice hrvatske Mostar: Muselimović jednoglasno, 31. ožujka 2010. &lt;/ref&gt;
* [[Josip Muselimović]], odvjetnik, hrvatski publicist&lt;ref name=&quot;Slobodna&quot; /&gt;
* [[Krešimir Šego]], hrvatski književnik, pjesnik&lt;ref name=&quot;HIZBiH&quot; /&gt;
* [[Jakov Jakša Dugandžić]], narodni heroj Jugoslavije
* [[Mate Sušac]], hrvatski književnik
* [[Ivan Kordić]], hrv. književnik koji živi i djeluje u Sarajevu
* [[Žarko Primorac]], hrvatski ekonomski stručnjak
* [[Milan Ramljak]], potpredsjednik hrv. vlade u trima mandatima, ministar pravosuđa RH
* [[Frano Pehar]], hrvatski pop pjevač
* [[Gordan Prusina]] (Gogo Valentino), pjevač sarajevske grupe Valentino je po roditeljima podrijetlom iz Brotnja
* [[Đurđica Barlović]] rođ.Milićević, pjevačica grupe Novi Fosili po roditeljima vodi podrijetlo iz Brotnja
* [[Petar Pehar]], odvjetnik i političar, član Radićevog i Mačekovog HSS-a
* [[Ivan Krndelj]], hrvatski ljevičar i borac za radnička prava za vrijeme kraljevine Jugoslavije
* [[Ivica Zubac]], hrvatski košarkaš

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Stecci Podadvor Citluk (5).jpg|mini|Stećci na lokalitetu Podadvor]]
Nekoliko kilometara južno od grada nalazi se [[Međugorje]], mjesto molitve i pomirenja, kojeg hodočaste vjernici iz cijelog svijeta.

U mjestu '''Gradnići''', smješten je '''''najstariji [[vinski podrum]] u Bosni i Hercegovini''''', te najstarija škola koju je pokrenuo franjevac i prosvjetitelj [[Didak Buntić|fra Didak Buntić]], koji je cijeli svoj život podario obrazovanju pučanstva i gradnji škola. 

U mjestu '''Čerinu''' se nalazio '''žrtvenik rimskim bogovima Dijani i Silvanu,''' o čemu svjedoči ostatak žrtvenika s imenima spomenutih božanstava. U spomenutom mjestu se također nalazila starokršćanska bazilika čijih je nekoliko kamenih ulomaka ugrađeno u župni stan – franjevačku rezidenciju i crkvu. Ispred župne crkve se nalazi starokršćanski sarkofag te antička presa za masline. 

Na lokalitetu '''''Visočica''''' koji se nalazi u ''Broćanskom polju'' između mjesta '''''Donja Blatnica i Gornji Veliki Ograđenik''''' nalaze se stećci plemenitaškog roda '''''Komlinovića''''', srednjovjekovnih gospodara Brotnja. Na ĉetiri natpisa obitelji Komlinović spominju se tri njihova člana:
'''''Ivaniš''''' koji očito nije imao znaĉajniju politiĉku ulogu jer se uz njegovo ime ne spominje titula knez, vojvoda i slično, zatim '''''Grgur''''' 
- iako je na natpisu uklesano prezime Vuković, djeĉak Grgur je također bio iz obitelji Komlinović. Naime, oni su imali dva prezimena,što nije nimalo neobiĉno u srednjem vijeku. Zanimljivo je da je grob malog Grgura Vukovića najmanji među svim oĉuvanim stećcima uopće; '''''Pavao Komlinović''''' knez, od svih imena oĉuvanih na ovim natpisima on je najznačajnija osoba knez, to pokazuje i ĉinjenica da su oĉuvana njegova dva natpisa: kraći na stranama sljemenjaka, a dulji na postolju, što je jedinstven primjer među svim kamenim spomenicima pisanim hrvatskom ćirilicom. U dubrovaĉkom su Arhivu oĉuvani neki dokumenti u kojima se spominje Pavao sa svojom braćom.

Pored katoličkog groblja u Čitluku, na lokalitetu Podadvor nalazi se 11 stećaka, od kojih je 1 sljemenjak, 6 sanduka, 2 ploče i 2 stećka amorfnoga oblika. Orijentirani su u smjeru zapad-istok, a ukrašena su tri primjerka motivima tordirane trake, mača sa štitom i kukastog križa.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Korać|first=Dijana|last2=Mirković|first2=Ružica|date=2018-10-01|title=Stećci u Općini Čitluk|url=https://hrcak.srce.hr/206953|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|language=hr|issue=4|pages=117–172|doi=10.47960/2712-1844.2018.4.117|issn=2566-3429}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

Fra Didak je vodio gladnu djecu u [[Slavonija|Slavoniju]], jer u vremenu Austrougarske vlasti Hercegovinom harala velika glad.

Trenutačno je u gradnji novi srednjoškolski centar, koji će biti jedan od najmodernijih u BiH, i koji bi trebao zadovoljiti potrebe općine.

== Kultura ==

U Čitluku od [[1999.]] godine djeluje Hrvatsko kulturno umjetničko društvo &quot;Brotnjo&quot;.

Osim navedenog HKUD-a, Brotnjo se može pohvaliti i s jednim od najaktivnijih ogranaka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. 

== Gradovi prijatelji ==

*[[Poggio San Marcello]], {{Z+X|ITA}}
*[[Comune di Fossò]], {{Z+X|ITA}}
*[[Križevci]], {{Z+X|HRV}}
*[[Međimurska županija]], {{Z+X|HRV}}

== Šport ==

U općini Čitluk postoji nekoliko športskih klubova:&lt;ref&gt;[https://brotnjo-sport.info/klubovi-2/ Brotnjo-Sport.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181115112914/https://brotnjo-sport.info/klubovi-2/ |date=15. studenoga 2018. }} Klubovi (pristupljeno 14. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;

* [[NK Brotnjo]]
* [[HKK Brotnjo]]
* [[MNK Brotnjo Čitluk]]
* [[Karate klub Brotnjo – Hercegovina|Karate klub &quot;Brotnjo – Hercegovina&quot;]] (1979.)
* [[Stolnoteniski klub Brotnjo|Stolnoteniski klub &quot;Brotnjo&quot;]]
* [[AK Brotnjo|Atletski klub &quot;Brotnjo&quot;]]
* [[Boćarski klub Hrvatski radiša|Boćarski klub &quot;Hrvatski radiša&quot;]]
* [[Kuglački klub Međugorje-Brotnjo Čitluk|Kuglački klub &quot;Međugorje-Brotnjo Čitluk&quot;]]
* [[Kuglački klub Brotnjo Čitluk|Kuglački klub &quot;Brotnjo-Čitluk&quot;]]
* [[ŠK Brotnjo|Šahovski klub &quot;Brotnjo&quot;]]
* [[ŽHKK Brotnjo 94 – Bubamare]]

Od 2001. održava se karate turnir [[DBG Open]], na kojem se seniori i seniorke natječu u open kategorijama u kojima prva tri natjecatelja, odnosno natjecateljice osvajaju novčane nagrade.
''Youth Streetball Challenge'' koji organizira HKK Brotnjo održava se od 2014.&lt;ref&gt;http://www.brotnjo.info/2020/07/15/na-youth-streetball-challengeu-nastupili-mladi-kosarkasi-i-kosarkasice/&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

* http://www.citluk.ba/images/ovcitluk/Statut_Opcine_Citluk.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130906143510/http://www.citluk.ba/images/ovcitluk/Statut_Opcine_Citluk.pdf |date=6. rujna 2013. }}

== Vanjske poveznice ==

{{commons|Category:Čitluk}}

* [http://www.citluk.ba/ Službena stranica općine Čitluk]
* [http://www.brotnjo.info/ Portal Brotnjo.info]
* [http://www.glasbrotnja.net/ Portal glasbrotnja.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130719053606/http://glasbrotnja.net/ |date=19. srpnja 2013. }}
* [http://www.hrk-medjugorje.com Rukometni klub &quot;Međugorje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512163911/http://hrk-medjugorje.com/ |date=12. svibnja 2021. }}
* [http://www.brotnjo.net Košarkaški klub &quot;Brotnjo&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200217084954/http://www.brotnjo.net/ |date=17. veljače 2020. }}
* [http://www.brotnjo94.ba Ženski hercegovački košarkaški klub &quot;Brotnjo 94&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130828054334/http://www.brotnjo94.ba/ |date=28. kolovoza 2013. }}

{{BiH}}
{{Hercegovina}}
{{Čitluk}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Čitluk| ]]</text>
      <sha1>bst4mw0yldfwe8l2hqymqcrq71kxlm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narva (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22573</id>
    <revision>
      <id>7567481</id>
      <parentid>7342772</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:31:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Pop</comment>
      <origin>7567481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10386" sha1="rhe66a2y3uynghl6rnertjuz3x887sg" xml:space="preserve">{{rijeka
| ime                        = Narva
| izvorno ime                = 
| slika                      = Narva jõgi 1999.jpg
| vslike                     = 300px
| slika_opis                 = Narva teče između [[Dvorac Hermann|dvorca Hermann]] i [[tvrđava Ivangorod|tvrđave Ivangorod]]
| Duljina                    = 77
| Nadmorska visina izvora    = 30
| Nadmorska visina ušća      = 
| Minimalni istjek           = 
| Maksimalni istjek          = 
| Prosječni istjek           = 400
| Površina porječja          = 56.225
| Izvor                      = [[Čudsko jezero]]
| Izvor koordinate           = {{coord|58.987306|27.730306|format=dms|display=i}}
| Ušće                       = [[zaljev Narva]]
| Ušće koordinate            = {{coord|59.469889|28.043389|format=dms|display=it}}
| Tip ušća                   = 
| Lijeve pritoke             = [[Jaama]], [[Poruni]], [[Mustajõgi]]
| Desne pritoke              = [[Plyussa]], [[Rosson]]
| Brane                      = 
| Države kroz koje protječe  = {{plainlist|
* {{DZ+X|EST}}
* {{DZ+X|RUS}}}}
| Gradovi kroz koje protječe = [[Narva, Estonija|Narva]], [[Ivangorod]], [[Narva-Jõesuu]]
| Slijev                     = 
| Ulijeva se u               = [[zaljev Narva]], [[Baltičko more]]
| Plovna od - do             = 
| karta                      = Narva basin map.svg
| vkarte                     = 300px
| karta_opis                 = Porječje Narve
| pushpin_map                = Estonija
| pushpin_label_position     = &lt;!-- ili pushpin_label_position_A i pushpin_label_position_B --&gt;
}}
'''Narva''' ([[estonski|est.]] ''Narva jõgi,'' u prošlosti i ''Narova)'' je pogranična rijeka na sjeverozapadu [[Rusija|Rusije]] i sjeveroistoku [[Estonija|Estonije]] čiji tok oblikuje prirodnu granicu između tih dviju država. Dugačka je 76,2 km i najveća je estonska rijeka po [[Protok (hidrologija)|protoku vode]].&lt;ref name=&quot;fin&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.keskkonnaamet.ee/public/joelised_elupaigad/Narva_jogi_eng.pdf|title=''The River Narva''|accessdate=30. rujna 2015.|language=engleski|publisher=Estonian Environmental Board|archivedate=2013-12-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203013137/http://www.keskkonnaamet.ee/public/joelised_elupaigad/Narva_jogi_eng.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Izvire iz [[Čudsko jezero|Čudskog jezera]], teče kroz grad [[Narva (grad)|Narvu]] i ulijeva se u [[Narvski zaljev|istoimeni zaljev]], koji je dio [[Finski zaljev|Finskoga zaljeva]]. Narva daje drugi najveći dotok slatke vode u [[Finski zaljev]] (najveći dotok dolazi iz rijeke [[Neva|Neve]]).  Njezino porječje obuhvaća dijelove [[Rusija|Rusije]], [[Estonija|Estonije]], [[Latvija|Latvije]] i najsjeverniji kutak [[Bjelorusija|Bjelorusije]], a zajedno s Čudskim jezerom i [[Pskovsko jezero|Pskovskim jezerom]] južnije tvori prirodnu granicu Estonije i Rusije.

Po ovoj rijeci ime je dobila i neolitska [[narvska kultura]] i treći najveći grad Estonije tik uz granicu s Rusijom. Nasuprot graničnoj liniji nalazi se ruski grad [[Ivangorod]]. Na ušću Narve smješteno je turističko odmaralište [[Narva-Jõesuu]].

== Etimologija ==
Etimologija toponima ''Narva'' nije jasna. Prema jednoj hipotezi izraz vuče korijen u [[Baltofinski jezici|finskoj]] riječi ''narva'' koja na [[Baltofinski jezici|baltofinskome]] [[Vepsijski jezik|vepsijskome jeziku]] znači 'vodopad' ili 'potok'.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Formation of city|url=http://www.narvamuuseum.ee/?next=kujunemine&amp;lang=eng&amp;menu=menu_ajalugu|access-date=2009-01-11|publisher=Narva Museum}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:EU-EE-IV-Narva-Jõesuu-Russia-Estonia_board.JPG|lijevo|mini|220x220px|Luka na ušću rijeke Narve u Baltičko more kod grada [[Narva-Jõesuu]] (2009.)]]
Rijeka Narva istječe iz sjeveroistočnoga dijela [[Čudsko-pskovsko jezero|jezera Peipus]] u blizini estonskoga naseljenog mjesta Vasknarva i ruskoga mjesta Skjamja. Postoji još nekoliko malih sela u gornjem dijelu rijeke na estonskoj i ruskoj strani, ali do grada Narve obale rijeke su uglavnom šumovite ili močvarne. Na ulazu u gradove Narvu i Ivangorod izgrađena je brana što je stvorilo [[Narva (jezero)|akumulacijsko jezero Narva]], koje se proteže do 38 kilometara uzvodno.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sada aastat Narva jõe äravoolu mõõtmisi|url=http://www.loodusajakiri.ee/eesti_loodus/index.php?id=230|access-date=2009-01-11|website=[[Eesti Loodus]]|language=et}}&lt;/ref&gt; Narva se ulijeva u [[Narvski zaljev|istoimeni zaljev]] u blizini estonskoga grada [[Narva-Jõesuu]], trećeg najvećeg naselja na rijeci nakon Narve i Ivangoroda.

[[Pljussa (rijeka)|Pljussa]] je najveća pritoka rijeke Narve, spaja se s rijekom u akumulacijskom jezeru s desne strane. U veliko [[Čudsko jezero]] ulijeva se mnogo veća ruska rijeka [[Velikaja (Narva)|Velikaja]], koja zajedno s Narvom čini rašireni [[slijev]] koji se prostire na teritoriju obaju zemalja.

Na jugoistočnome dijelu grada Narve nasuprot ruskom gradu Ivangorodu rijeka teče preko [[Baltički klint|baltičkog Klinta]] tvoreći tako [[Slapovi Narve|slapove Narve]]. Ti su slapovi prije izgradnje brane bili najveći u Europi.&lt;ref name=&quot;suuroja&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Suuroja|first=Kalle|title=Põhja-Eesti klint|publisher=Eesti Geoloogiakeskus|year=2005|isbn=9985-815-53-X|language=et}}&lt;/ref&gt; Prije nego bi voda stigla do slapova, otok [[Kreenholm]] ju dijeli na dva kraka tako da se slapovi račvaju. Slapovi Kreenholm zapadno od otoka široki su 60 metara i visoki 6,5 metara i slijevaju se  terasasto u grad. Slapovi Joala istočno od otoka široki su 110 metara i također formiraju više terasa, a sredinom njih prolazi međunarodna granica koja je i ujedno vanjska granica Europske unije, te šengenska granica.&lt;ref name=&quot;suuroja&quot; /&gt;

Od stvaranja akumulacijskoga jezera Narva 1955. godine slapovi su gotovo prestali postojati, ali svake godine voda se ispušta iz jezera na nekoliko dana i slapovi se opet formiraju u punoj snazi. Tijekom ispuštanja vode pristup slapovima je ipak otežan jer se nalazi u graničnoj zoni, a većina zapadne obale Narve je privatno zatvoreno industrijsko zemljište.

== Povijest ==
Rijeku Narvu su Vikinzi koristili kao trgovački put od 5. do 11. stoljeća kao odvojak [[Trgovački put iz Varjaga u Grke|trgovačkog puta od Varjaga do Grka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Narva - History|url=http://tourism.narva.ee/?mid=60|access-date=2009-02-13|archive-date=28. prosinca 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20141228183418/http://tourism.narva.ee/?mid=60|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Narva je stoljećima bila važna granična rijeka. U 13. stoljeću to je bila granica [[Terra Mariana|srednjovjekovne Livonije]] i [[Novgorodska Republika|Novgorodske Republike]].&lt;ref name=&quot;selart&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Selart|first=Anti|author-link=Anti Selart|year=1996|title=Narva jõgi - Virumaa idapiir keskajal|journal=Akadeemia|language=et|volume=8|issue=12}}&lt;/ref&gt; Premda je u ranijim razdobljima Narva bila dijelom veće tampon zone između tih dvaju teritorija, postupno je rijeka postala točnom granicom.&lt;ref name=&quot;selart&quot; /&gt; Kao zaštita granične crte, na obalama rijeke izgrađen je [[dvorac Hermann]] početkom 14. stoljeća, [[Ivangorodska tvrđava|tvrđava Ivangorod]] 1492. i dvorac [[Vasknarva]] u 14. stoljeću. Ugovori između [[Livonski red|Livonskog reda]] i Novgorodske republike (kasnije [[Moskovsko Carstvo|Ruskog carstva]])  iz 15. stoljeća također priznaju Narvu kao granicu.&lt;ref name=&quot;selart&quot; /&gt; U 17. stoljeću za vrijeme [[Vojvodstvo Estonija (1561. – 1721.)|švedske Estonije]] kada je [[Ingrija]] također bila dijelom Švedske, važnost rijeke kao granice se značajno smanjila. Za vrijeme [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], od kraja [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]] do uspostave [[Povijest Estonije|Republike Estonije]] 1918., Narva je bila granica [[Estonska gubernija|Estonske gubernije]] i [[Sanktpeterburška gubernija|Gubernije Sankt Peterburga]] s izuzetkom grada Narve, koji je bio dio ove potonje. [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|Ugovorom iz Tartua]] potpisanim 1920. estonsko-ruska granica išla je 10 kilometara istočnije od rijeke, a grad Ivangorod je tada bio dodijeljen Estoniji. Godine 1944. bivši estonski teritorij istočno od rijeke pripojen je [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruskoj SFSR]] i Narva je tako postala istočna granica [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]], tj. jedna od unutarnjih granica [[Sovjetski Savez|SSSR-a]]. Godine 1991. ista granica postala je ''de facto'' međudržavna granica Estonije i Rusije. Iako od tada nije ratificiran niti jedan službeni granični ugovor,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=22 September 2007|title=Russian-Estonian border agreement will be ratified|work=New Europe|url=http://www.neurope.eu/articles/78037.php|url-status=dead|access-date=13 February 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110722032446/http://www.neurope.eu/articles/78037.php|archive-date=22 July 2011}}&lt;/ref&gt; danas je Narva istočna granica [[Europska unija|Europske unije]] i [[Schengenski sporazum|Schengenskoga područja]].

== Mostovi ==
Rijekom Narvom prelazi samo nekolicina mostova između Narve i Ivangoroda. Osim brane akumulacije Narva, to su nizvodno:

* pješački most nizvodno od otoka Kreenholm
* Željeznički most Narva, dio željezničkog pravca [[Tallinn]] – [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburg]].
* &quot;Most prijateljstva!, cestovni most autoceste Tallinn–Sankt Peterburg na [[Europski pravac E20|E20]] nizvodno od [[Dvorac Hermann|dvorca Hermann]] i [[Ivangorodska tvrđava|tvrđave Ivangorod]]. Izgrađen je 1960. godine i dugačak je 162 metra.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* {{Citiranje knjige|last=Feršel|first=Anne-Ly|url=https://www.keskkonnaamet.ee/sites/default/files/keskkonnaharidus/narva_jogi_eng_varv.pdf|title=The River Narva|publisher=Estonian Environmental Board|year=2010|isbn=978-9949-9057-4-4|access-date=2 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203013137/http://www.keskkonnaamet.ee/public/joelised_elupaigad/Narva_jogi_eng.pdf|archive-date=3 December 2013|url-status=dead}}

[[Kategorija:Rijeke u Lenjingradskoj oblasti]]
[[Kategorija:Rijeke u Estoniji]]
[[Kategorija:Okrug Ida-Viru]]
[[Kategorija:Porječje Narve| ]]
[[Kategorija:Estonsko-ruska granica]]
[[Kategorija:Granične rijeke]]
[[Kategorija:Pritoci Finskog zaljeva]]</text>
      <sha1>rhe66a2y3uynghl6rnertjuz3x887sg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jajce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23531</id>
    <revision>
      <id>7567134</id>
      <parentid>7516799</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41444" sha1="mu5mdz2fu36ggycwrafbzo49n7vb1wo" xml:space="preserve">{{dz|[[Jajce (vojarna)]]|nekadašnju vojarnu u [[Sarajevo|Sarajevu]]}}
{{Naselje
| ime = Jajce
| ime_genitiv = Jajca
| izvorno_ime =

| kolaž = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/2/2
| image1                 = Jajce vodopad.jpg
| image2                 = Veliko jezero.jpg
| image3                 = Muzej AVNOJ-a, Jajce.JPG
| image4                 = Jajce fortress gate.jpg
| image5                 = Jajce Total View.jpg
}}
| veličina_slike =
| opis_kolaža = [[Plivski vodopad]], [[Veliko Plivsko jezero]], [[Muzej 2. zasjedanja AVNOJ-a]], [[Jajačka tvrđava]], pogled na Jajce

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Jajce coat of arms.gif
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnovan
| utemeljenje_datum = [[1396.]] 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = [[Edin Hozan]]|
| stranka_vođe = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 363 km²&lt;ref&gt;[https://www.opcina-jajce.ba/o-jajcu.html O Jajcu], opcina-jajce.ba, preuzeto 29. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 27.258
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 7172
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 70101
| pozivni_broj = (+387) 030
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| slika_karta = BiH municipality location Jajce.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Jajce u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Jajce''' je [[grad]] i središte istoimene općine u [[Županija Središnja Bosna|županiji Središnja Bosna]], [[Bosna i Hercegovina]]. 

== Ime ==

Najstariji pisani spomen imena Jajce potječe iz [[1396.]], a nalazi se u naslovu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], koji se nazivao ''conte de Jajce'' (grof od Jajca).&lt;ref name=&quot;dnevnik&quot;/&gt;

O samom podrijetlu imena ima više predaja. Prema jednoj od njih, ime proizlazi iz zemljopisnog smještaja grada na jajolikoj stijeni, prema kojoj je i dobio ime. Druge predaje oslanjaju se na mjesne legende, od kojih se ističe ona o „vojvodi kaštela Grmuše (na lijevoj obali Une u Bihaćkom kotaru) Jajice”.&lt;ref name=&quot;dnevnik&quot;/&gt;

Najpoznatija predaja također je vezana uz Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je izgradnju grada povjerio nekom Luculli, koji ga je sagradio po uzoru na napuljski ''Castello del Uovo'' (hrv. Dvorac Jajce). Prema toj predaji, Hrvoje Vukčić bio je [[vazal]] napuljskog kralja te je stoga spomenuti Castello del Uovo odabran kao model za novi grad.&lt;ref name=&quot;dnevnik&quot;&gt;[http://www.dnevnik.ba/vijesti/odakle-potjece-ime-jajce Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170309104451/http://www.dnevnik.ba/vijesti/odakle-potjece-ime-jajce |date=9. ožujka 2017. }}, ''Odakle potječe ime Jajce?'', 9. ožujka 2017. (pristupljeno 10. ožujka 2017.)&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==

Jajce se nalazi u [[rasjed]]noj [[kotlina|kotlini]],&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/28530 Jajce] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; na ušću rijeke [[Pliva|Plive]] u [[Vrbas]]. Nadmorska visina na tvrđavi je 470 metara, na [[Plivska jezera|Plivskim jezerima]]  ([[Veliko Plivsko jezero|Veliko]] i [[Malo Plivsko jezero]]) 426,6, a na vodopadu 362,5 metara. Prometno je povezan s ostalim dijelovima teritorija Bosne i Hercegovine magistralnim cestama M-5 i M-16.

=== Klima ===

Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i snježnim zimama.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Jajce}}

=== Popis Hrvata katolika u Jajcu 1743. ===

* broj sela: 12
* broj kuća: 181
* odrasli: 737
* djeca: 459
* ukupno: 1196&lt;ref&gt;[[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.&lt;/ref&gt;

=== Popis 1953. ===

Godine 1953. nije postojala popisna kategorija Muslimana. Grad Jajce imao je 7889 stanovnika, od čega 3396 Hrvata, 2850 &quot;Jugoslaveni neodređeni&quot;, 1995 Srba, 49 &quot;ostalih neslavena&quot; i 96 ostalih.&lt;ref name=&quot;popis1953&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1953., str. 57]&lt;/ref&gt;

=== Popisi 1961. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Jajce'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''
| '''[[1961.]]'''&lt;ref name=&quot;popis1961&quot;&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1961., str. 80]&lt;/ref&gt;
|-
|'''Muslimani''' 
|17.380 (38,61 %)
|15.145 (36,76 %)
|14.001 (40,00 %)
|7545 (21,88 %)
|-
|'''Hrvati'''
|15.811 (35,13 %)
|14.418 (34,99 %)
|12.376 (35,35 %)
|13.733 (39,82 %)
|-
|'''Srbi''' 
|8663 (19,24 %)
|7954 (19,30 %)
|8132 (23,23 %)
|8670 (25,14 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|2496 (5,54 %)
|2973 (7,21 %)
|208 (0,59 %)
|4342 (12,59 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|657 (1,45 %)
|707 (1,71 %)
|285 (0,81 %)
|198 (0,57 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''45.007'''
|'''41.197'''
|'''35.002'''
|'''34.488'''
|}

==== Jajce (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Jajce'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]'''&lt;ref name=&quot;popis1961&quot;/&gt;
|-
|'''Muslimani''' 
|5277 (38,86 %)
|4068 (34,13 %)
|4220 (46,23 %) 
|300 (4,38 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|3797 (27,96 %)
|3046 (25,55 %)
|2403 (26,32 %) 
|2250 (32,83 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|1899 (13,98 %)
|1991 (16,70 %)
|2148 (23,53 %)
|1951 (28,47 %) 
|-
|'''Jugoslaveni'''
|2217 (16,32 %)
|2632 (22,08 %)
|184 (2,01 %)
|2212 (32,28 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|389 (2,86 %)
|181 (1,51 %)
|172 (1,88 %)
|140 (2,04 %) 
|-
|'''ukupno'''
|'''13.579'''
|'''11.918'''
|'''9127'''
|'''6853'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Jajce '''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 29. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|13.269 (48,68 %)
|-
|'''Hrvati'''
|12.555 (46,06 %) 
|-
|'''Srbi'''
|501 (1,84 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|933 (3,42 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''27.258'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Jajce – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Hrvati'''
|3273 (45,64 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|3267 (45,55 %)
|-
|'''Srbi'''
|197 (2,75 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|435 (6,07 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7172'''
|}
|}

[[Datoteka:Waterfall in Jajce Bosnia.JPG|mini|276px|Slapovi [[Pliva|Plive]] u Jajcu]]

== Naseljena mjesta ==

Općinu Jajce sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; :

[[Bare (Jajce, BiH)|Bare]], 
[[Barevo (Jajce, BiH)|Barevo]], 
[[Bavar]], 
[[Biokovina]], 
[[Bistrica (Jajce, BiH)|Bistrica]], 
[[Borci (Jajce, BiH)|Borci]],
[[Božikovac]],  
[[Bravnice (Jajce, BiH)|Bravnice]], 
[[Brvanci]], 
[[Bučići (Jajce, BiH)|Bučići]], 
[[Bulići (Jajce, BiH)|Bulići]], 
[[Carevo Polje (Jajce, BiH)|Carevo Polje]], 
[[Cvitović (Jajce, BiH)|Cvitović]], 
[[Ćusine]], 
[[Divičani]], 
[[Dogani]], 
[[Donji Bešpelj]], 
[[Doribaba]], 
[[Drenov Do (Jajce, BiH)|Drenov Do]],
[[Dubrave (Jajce, BiH)|Dubrave]], 
[[Gornji Bešpelj]], 
[[Grabanta]], 
[[Grdovo]], 
[[Ipota]], 
'''Jajce''', 
[[Jezero (Jajce, BiH)|Jezero]], 
[[Kamenice (Jajce, BiH)|Kamenice]], 
[[Karići (Jajce, BiH)|Karići]], 
[[Kasumi]], 
[[Klimenta]], 
[[Kokići]], 
[[Krezluk]], 
[[Kruščica (Jajce, BiH)|Kruščica]], 
[[Kuprešani]], 
[[Lendići (Jajce, BiH)|Lendići]], 
[[Lučina (Jajce, BiH)|Lučina]], 
[[Lupnica]], 
[[Magarovci]], 
[[Mile (Jajce, BiH)|Mile]], 
[[Peratovci]], 
[[Podlipci]], 
[[Podmilačje]], 
[[Prisoje (Jajce, BiH)|Prisoje]], 
[[Prudi]], 
[[Pšenik]], 
[[Rika (Jajce, BiH)|Rika]], 
[[Selište (Jajce, BiH)|Selište]], 
[[Seoci (Jajce, BiH)|Seoci]], 
[[Smionica]], 
[[Stare Kuće]], 
[[Šerići (Jajce, BiH)|Šerići]], 
[[Šibenica]], 
[[Vinac]], 
[[Vlasinje (Jajce, BiH)|Vlasinje]], 
[[Vrbica (Jajce, BiH)|Vrbica]], 
[[Vukićevci]], 
[[Zdaljevac]] i 
[[Žaovine]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], veći dio općine Jajce ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta:
[[Barevo (Jezero, BiH)|Barevo]], 
[[Borci (Jezero, BiH)|Borci]], 
[[Bravnice (Jezero, BiH)|Bravnice]],  
[[Čerkazovići]], 
[[Drenov Do (Jezero, BiH)|Drenov Do]], 
[[Đumezlije]], 
[[Jezero (kod Jajca)|Jezero]],
[[Kovačevac (Jezero, BiH)|Kovačevac]], 
[[Ljoljići]], 
[[Perućica (Jezero, BiH)|Perućica]] i 
[[Prisoje (Jezero, BiH)|Prisoje]]. Od ovog područja nastala je općina [[Jezero (općina)|Jezero]].
Naseljeno mjesto Vlasinje ranije je bilo u sastavu općine [[Mrkonjić Grad]] koja je ušla u sastav Republike Srpske. 

Na popisu [[1971.]] godine postojalo je i naseljeno mjesto [[Marušići (Jajce, BiH)|Marušići]]. Ovo naselje je na popisu [[1981.]] godine ukinuto i pripojeno drugom naseljenom mjestu. &lt;!-- prema [[Predložak:Jajce]], [[suradnik:Boris Godunov]] (inačica od 16:48, 18. lipnja 2009.) --&gt; 

== Povijest ==

[[Datoteka:Crkva Svetog Luke,Jajce.11.JPG|mini|Crkva svete Marije s Tornjem svetog Luke]]
Jajce je jedno od najznačajnijih mjesta [[Povijest Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke]], [[Jugoslavija|jugoslavenske]] i [[Hrvati|hrvatske]] povijesti.

{{glavni|Donji krajevi}}

=== Stari vijek ===
U Jajcu su tragovi naselja iz antičkoga doba. Sačuvani su temelji hrama s [[Mitra (božanstvo)|Mitrinim]] kultnim reljefom uklesanim u stijenu.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;

=== Srednji vijek ===
Predjeli današnjeg Jajca u srednjem vijeku dio su Kraljevine Hrvatske ([[Plivski Grad]]), na međi starohrvatskih županija [[Pliva (župa)|Plive]], Luke, [[Lašva (župa)|Lašve]] i [[Uskoplje (župa)|Uskoplja]].{{Nedostaje izvor}} Jajce je grad u [[srednja Bosna|srednjoj Bosni]], na utoku [[Pliva|Plive]] u [[Vrbas]]. Od banovanja bana [[Kulin (ban)|Kulin]]&lt;nowiki/&gt;a u njegovoj je [[Bosanska Banovina|banovini]]. U srednjovjekovnoj feudalnoj teritorijalnoj organizaciji pripada u [[Donji kraji|Donje kraje]], koji se prvi put spominju sredinom 13. stoljeća kao ''zemlja'' [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]]. Od 1302. – 1322. cijela Bosna je pod vlašću hrvatskih banova Pavla i Mladena Šubića. Prvi se put Jajce spominje u pisanim dokumentima [[1396.]] Bio je posjed [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] u čijem se naslovu spominje (conte di Jajce). Grad se razvio kao trgovačko i obrambeno središte.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot; /&gt; U 13. ili početkom 14. stoljeća oko naselja je podignut obrambeni zid, koji je pojačan u drugoj polovici 14. stoljeća. Tada je u [[tvrđava|tvrđavi]] izgrađen [[dvor]], te podzemna dvorana (&quot;[[Katakombe u Jajcu|Katakombe]]&quot;, u naravi crkvica,&lt;ref name=&quot;katakombe&quot;&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=22 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020135952/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=22 |date=20. listopada 2016. }} Bruno Ljubez: ''Katakombe'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;  što je očigledno bilo po želji Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Katakombe su imale stilski različita obilježja, kao da je simboliziralo više vjera. Poznato je da su franjevci u Jajcu držali [[leprozorij]], pa su bolesnici bili smješteni po špiljama uz rijeku Plivu ili u Katakombama.&lt;ref name=&quot;katakombe&quot; /&gt; 
Krajem 14. stoljeća župa Pliva pripala je Hrvatinićima. U Jajcu su podignuli hram Crkve bosanske, na prostoru današnje džamije Esme sultanije. Hram je bio u punom sjaju za vrijeme Hrvoja Vukčića. Služba Božja održavala se po glagoljaškom obredu. Već početkom sljedećeg 15. stoljeća, napadi na Crkvu bosansku su sve jači, za vladavine Žigmunda i supruge mu Barbare. Vjernici ove crkve nisu se smjeli sahranjivati na groblju na Mašetu, nego u podzemnim hodnicima. Iskopali su ih sami, a nalaze se u produžetku današnje zgrade Elektrobosne.&lt;ref&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?p=881 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170831172104/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?p=881 |date=31. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Otkada se slavi sv. Ivo'' (pristupljeno 17. prosinca 2016.)&lt;/ref&gt;
Kraj pastoraliziraju [[bosanski franjevci|franjevci]] [[Bosanska vikarija|Bosanske vikarije]], kustodije bosanske. 1514. god. Vikarija se podijelila na dva dijela: samostani pod otomanskom vlašću ostali su pod Vikarijom Bosne Srebrene, a oni izvan njihove vlasti pod Vikarijom Bosne-Hrvatske. Uskoro je pripalo je provinciji [[Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]].

Tijekom 15. stoljeća osmanski osvajači pritiskaju istočne granice Bosansko Kraljevstva, pa je postao prijestolnicom. 1461. Stjepan Tomašević je okrunjen u Jajcu.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;
Sredinom 15. stoljeća u tvrđavi je izgrađen kraljevski dvor i kapela, a na ulazu u tvrđavu [[Gotička arhitektura|gotički]] portal s grbom kralja [[Stjepan Tomašević Kotromanić|Stjepana Tomaševića]]. Oko sredine 15. stoljeća prelazi u vlast bosanskog kralja.&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20160914232044/http://bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html Bosna Srebrena] ''Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina '' (arhivirano 14. rujna 2016., pristupljeno 31. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;

Ljeti godine 1463. pada pod Turke, ali ga na [[Božić]] iste godine, nakon dulje [[Hrvatsko-ugarska opsada Jajca 1463.|opsade, oslobađa]] hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]]. Nešto kasnije on osniva [[Jajačka banovina|Jajačku banovinu]] za obranu od Turaka, sa sjedištem je u Jajcu. Jajce je tih godina važni grad do kojeg vode trgovački putovi kojima su karavane išle preko Livna do Splita. Trgovina je trajala sve do turske okupacije. Grad je u Jajačkoj banovini dobio novu obrambenu ulogu. Pretkraj 15. stoljeća stara kraljevska utvrda i gradski obrambeni zidovi preuredili su se i modernizirali.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;  Turci ga nekoliko puta podsjedaju ([[Opsada Jajca 1464.|1464.]], [[Opsada Jajca 1480.|1480.]], [[Opsada Jajca 1493.|1493.]], [[Opsada Jajca 1525.|1525.]]) ali bezuspješno. Opsade prodorima raspršuju hrvatske snage. 
Na prijelazu iz 1527. u 1528. ponovno ga zauzimaju Turci. 
Vjerojatno je osvojeno između [[20. siječnja|20.]] i [[28. siječnja]] [[Opsada Jajca 1528.|1528.]]&lt;ref&gt;[http://cipiripi-bosna.blogspot.hr/2011/06/banja-luka-i-jajce.html Historija bosanskih gradova - Banja Luka i Jajce]  {{bos oznaka}}, bosna.blogspot.hr, 10. lipnja 2011., pristupljeno 6. studenog 2015.&lt;/ref&gt; Grad pod opsadom predan je izdajom.

Pod Turke je pao nakon velikih progona katolika u Bosni 1521. – 1524., zbog čega nije pretrpio gubitak katolika. U turskim vremenima sam grad Jajce gubi na važnosti, tako da se u 17. stoljeća zidovi utvrde znatno osipaju. U velikome požaru 1658. potpuno je uništen, a nakon toga tek donekle popravljen, tako da su utvrde Jajca u ruševnome stanju sve do 80-ih godina 19. stoljeća, kada se izvode opsežniji konzervatorski radovi na citadeli i tornju [[sv. Luka|sv. Luke]].

U 12. stoljeću tu postoji nekoliko građevina profana i sakralna karaktera, npr. crkva u romaničkome stilu na mjestu mlade gotičke [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu|sv. Marije]]. Još jedna romanička građevina stajala je u donjemu dijelu grada, a na Carevu polju otkrivenaje romanička reljefna ploča. U 13. i početkom 14. stoljeću gradi se veliki zid oko naselja i dvor, i zid se u drugoj polovici 14. stoljeća znatno pojačava, tada se na citadeli izgradjuje dvor u oblicima zakašnjele [[romanika|romanike]] (Medvid-kula, katakombe).&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://ivanlovrenovic.com/2013/02/trece-poluvrijeme-sv-marije/ Ivan Lovrenović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170523084546/http://ivanlovrenovic.com/2013/02/trece-poluvrijeme-sv-marije/ |date=23. svibnja 2017. }} Ivan Lovrenović: ''Treće poluvrijeme sv. Marije'', veljače 2013. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)&lt;/ref&gt; Pokraj [[Medvid-kula|Medvid-kule]] kleše se u podzemlju dvorana na dva poda, poznata pod imenom ''Katakombe'', koja je vjerojatno trebala služiti kao prostor za odvijanje rituala Zmajeva reda. Sudeći po grbu u predvorju, prostor je klesan po nalogu hercega Hrvoja, možda potkraj njegova života jer je rad ostao nedovršen. Katakombe su imale razne stanare. Ovdje su se skrivali žene i djeca pred ratom. [[Derviši]] su ovdje postom i molitvom, izolirani od vanjskog svijeta, nastojali pronaći duševni mir.&lt;ref name=&quot;katakombe&quot;/&gt; 

Otprilike u isto doba [[bosanski franjevci|franjevci]] podizu na ruševinama romaničke crkve svoj samostan sv. Marije, pri čemu zadržavaju romanički zapadni portal starije građevine, iznad kojega umeću gotičku rozetu. Oko 1460. na sjeveroistočnoj strani crkve dograđen je toranj sv. Luke, koji je u donjim dijelovima bio izveden u gotičkome stilu, dok su gornje tri galerije bile oblikovane kao romaničke trifore. Oko sredine 15. stoljeća pregrađen je na citadeli kraljevski dvor u stilu [[mletačko-dalmatinska gotika|mletačko-dalmatinskom]] [[kasna gotika|kasne gotike]],&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt; bliske radionici Andrije Alešija. Na ulazu u citadelu podignut je svečani gotički portal s grbom kralja [[stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. U prvim desetljećima 16. stoljeća, dvor je proširen dogradnjama u stilu srednjovjekovne kasne gotike. U doba Turaka crkva sv. Marije pregrađena je u džamiju, a toranj sv. Luke pretvoren u minaret. Kraljevski dvor je stajao jos u 17. stoljeću kao ruševina, a potpuno je razoren potkraj 18. ili početkom 19. stoljeća.

Nakon turskog osvajanja Jajca, franjevci iz Fojnice opsluživali su preostale katolike Hrvate iz Jajca. Da bi imali gdje odsjesti, [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|fojnički franjevci]] su imali svoje [[franjevački samostan u Lučini|sjedište]] na desnoj obali Vrbasa, u mjestu [[Lučina (Jajce, BiH)|Lučini]] nedaleko od Jajca. Zgrada je dvaput izgorjela, 1620. i 1684. godine.&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;/&gt; Nakon požara 1620. franjevci se nastanjuju u Kozluku.&lt;ref&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=20 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020140628/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=20 |date=20. listopada 2016. }} Bruno Ljubez: ''Samostan u Lučini'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Jajačka župa imala je rastući broj vjernika. 1600. je bilo oko 1000 vjernika, 1647. godine 1065. 1672. od Jajca se odvajaju [[Dobretići]]. Od 1719. vode se župne matice. 1741. godine smanjena jajačka župa ima 1959 vjernika. God. 1741. župno sjedište je u mjestu [[Kozluk]]u nasuprot Jajcu, s desne strane Vrbasa. Kao župna crkva služila je [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju|crkva sv. Ivana Krstitelja]] u [[Podmilačje|Podmilačju]].&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;/&gt; Župa je i dalje formalno u Jajcu, ali župna crkva bila je ova crkva u Podmilačju i župnik je od 1741. godine stanovao u kući u Kozluku.&lt;ref name=&quot;crkva Uznesenja&quot;&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=8 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020140344/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=8 |date=20. listopada 2016. }} Bruno Ljubez: ''Samostanska i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije''  (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Broj vjernika u župi pao je zbog [[epidemija kuge|epidemije kuge]], koja je vladala 1731. i 1734., te 1743. i 1744. godine, ali već 1798. godine ima čak 4117. vjernika. Župa Jajce god. 1813. ima 3614 vjernika (njihov se broj u vrijeme epidemije kuge 1814. – 1817. prepolovio). [[Varcar]] se od župe u Jajcu odvaja 1822. godine. Podmilačje se odvaja od župe 1873. godine. 1877. godine u smanjenoj jajačkoj župi je 2244 vjernika.&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;/&gt; Jajce i okolica imale su crkvica i kapelica, koje su nestale u povijesti. Znanost zna za crkvice na Pšeniku, na Milama, u Bistrici, zatim drugu crkvicu sv. Katarine – na Katini izvan grada.&lt;ref name=&quot;Katina&quot;&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=16 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020141104/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=16 |date=20. listopada 2016. }} Bruno Ljubez: ''Crkva sv. Katarine na Katini'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U osmansko doba grad gubi na važnosti. Od 1527. do 1878. sjedište je [[kadiluk]]a. Teško je oštećen u požaru 1656. godine. Turska vremena ostavila su nekoliko stambenih objekata i džamija Esme Sultanije iz 1753. godine.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;

=== Novi vijek ===
Franjevci pokreću školstvo u Jajcu. Sredinom 19. stoljeća osnovali su pučku školu, spominje ju izvješće iz 1853. godine. Posebna zgrada za školu izgrađena je 1858. godine. Pred sam kraj turske vladavine franjevci su u Jajcu podigli crkvu i samostan. Gradnja [[samostanska i župna crkva Uznesenja BDM u Jajcu|crkve]] započela je 1866. god. i ona je potrajala do sredine sedamdesetih godina.&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;/&gt; Crkva je podignuta zaslugom tadašnje župnika Nikole Krilića, blizu Kozlučkog mosta, na zaravni zvanoj Selišće. Najprije je bila posvećena Maloj Gospi (rođenju Blažene Djevice Marije).&lt;ref name=&quot;crkva Uznesenja&quot;/&gt;

Gradnja samostanske zgrade započela je 1877., godinu prije austro-ugarskog [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja]]. Potrajala je do 1885., kada je [[franjevački samostan sv. Luke u Jajcu|samostan]] pravno uspostavljen.&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;/&gt; 	
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Jajce 7. kolovoza 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=162.}}&lt;/ref&gt; Jajce iste godine postaje sjedište kotara.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;

U Jajcu sve do konca 19. i početka 20. stoljeća gotovo da nije bilo pravoslavnog stanovništva. Prve tri pravoslavne obitelji doseljavaju tad. U to vrijeme već je sagrađeno nekoliko katoličkih crkava, posebno ona u Varošu, crkva Blažene Djevice Marije, pa je [[crkva sv. Katarine na Katini|crkvica sv. Katarine]] na Katini predana na korištenje pridošlim jajačkim pravoslavcima. Neupućeni tu crkvu nazivaju &quot;stara pravoslavna crkva&quot;. Ova crkva je preživjela turska rušenja, ostala je sve do početka 20. stoljeća kada je srušena „urbanim razlozima“. Još je vidljiva na starim razglednicama. Danas je na mjestu te crkvice pravoslavno groblje.&lt;ref name=&quot;Katina&quot;/&gt; 1906. godine crkva Male Gospe, čija je gradnja počela 1866., promijenjena je u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velikoj Gospi).&lt;ref name=&quot;crkva Uznesenja&quot;/&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Do 1920. dijelom Bosne i Hercegovine. Nakon preustroja zemlje je u [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj banovini]]. 
God. 1934-35. po projektu [[Karlo Paržik|Karla Pařika]] obnovljen je i poboljšan franjevački samostan.&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;/&gt;

=== NDH ===
U drugom svjetskom ratu dio [[NDH]] i sjedište kotarske oblasti. Pripadalo [[Velika župa Pliva i Rama|Velikoj župi Plivi i Rami]], u njemačkoj zoni, nedaleko od demarkacijske crte. Nakon pada Italije partizani su nakon uspostave Bihaćke republike ušli nakratko i u Jajce. Od srpnja 1944. [[Velika župa Lašva-Pliva|Velikoj župi Lašva-Pliva]].
U Jajcu je održano drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. studenoga 1943. godine. Zgrada zasjedanja postala je nacionalni spomenik.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Jajcu ikad: -25,4 Celzijeva stupnja.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

1966. podignuta je grobljanska kapelica za Barevo. 1969. godine sagrađena je vjeronaučna dvorana za župu u Jajcu.&lt;ref name=&quot;Župa Jajce&quot;&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=26 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170814224324/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=26 |date=14. kolovoza 2017. }} Bruno Ljubez: ''Župa Jajce'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; 1973. godine obnovljena je crkva Uznesenja BDM.&lt;ref name=&quot;crkva Uznesenja&quot;/&gt; 1984. počela je gradnja crkve u Barevu.&lt;ref name=&quot;Župa Jajce&quot;/&gt;

=== Samostalna Bosna i Hercegovina ===
U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], sa sjedištem u Mostaru, a Jajce je ušlo u njen sastav. 

Nakon velikosrpske [[Operacija Vrbas 92|operacije]] započete ožujka 1992. i neuspjele [[bitka za Jajce 1992.|bitke za Jajce]], Hrvati i Bošnjaci, znači gotovo cjelokupno stanovništvo, napustili su grad i srpske su snage zauzele Jajce. Izbjeglo je 30.000 ljudi.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;

Srpsko zauzimanje Jajca i Dobretića postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba. Premda je Jajce palo pod srpsku okupaciju, dobilo je svoju registracijsku oznaku [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], JA.
Za srpske okupacije znatno je razoren grad, uništena većina kulturnih spomenika i vjerskih objekata.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt; Crkvu Uznesenja BDM su srušile do temelja i ostala je hrpa ruševina.&lt;ref name=&quot;Župa Jajce&quot;/&gt;Grad su nakon tri godine srpske okupacije oslobodile snage HV i HVO. Stanovništvo se vratilo u grad. Franjevci su se vratili među prvima. Pastoral se odvijao u teškim uvjetima, u prizemlju osnovne škole. Ondje su slavili svete mise i dijelili sakramente sljedećih pet godina.&lt;ref name=&quot;Župa Jajce&quot;/&gt;

Godine 1998. odlukom visokog predstavnika za BiH Carlosa Westendorpa ukinute su dotadašnje registracijske tablice. Nakon pet godina boravka u školi, na zahtjev općinskih vlasti franjevci napuštaju prostor škole i (2000.) preseljavaju u drvenu kapelicu koju su sagradili između samostana i vjeronaučne dvorane, razmišljajući o gradnji nove crkve.&lt;ref name=&quot;Župa Jajce&quot;/&gt; Hrvati katolici su počeli graditi novu župnu i samostansku crkvu Uznesenja BDM, a blagoslov kamena temeljca i gradilišta bio je 2001. godine.&lt;ref name=&quot;crkva Uznesenja&quot;/&gt; 

Danas župa Jajce pripada franjevačkoj provinciji sv. Križa Bosni Srebrenoj, samostanskom području Jajce, a njoj pripadaju naselja: Jajce, Barevo, Borci, Bulići, Carevo Polje, Klimenta, Lučina, Mile, Peratovci, Podastrane, Prudi, Rika i Vrbica. Župa Jajce god. 1813. ima 3614 vjernika (njihov se broj u vrijeme epidemije kuge 1814. – 1817. raspolovio), 1877. god. 2244, te 1935. god. 4200. Župa je godine 1991. imala 7716 vjernika (1974.: 6750) i njihov se broj povećavao. Zbor ratnih događanja 1992. godine župljani su protjerani. Nakon tri godine progonstva 1995. započinje povratak u Jajce. Tako je župa 2000. imala 5476 vjernika a danas ima 6441 vjernika.&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==

U Jajcu se nalaze nalazišta [[gips]]a, a u njegovoj okolici [[boksit]]a. 
Grad Jajce ima ogromne potencijale za razvoj turizma,ali su to danas slabo iskorišteni potencijali. Poznat je i po imenu &quot;Grad muzej&quot;.
Rudnike boksita prati tvornica Aluminijskih odljevaka u [[Divičani]]ma. U Jajcu djeluje metalno-kemijska industrija [[Elektrobosna]].&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/hr/jajce-grad-na-granici-usred-dr%C5%BEave/a-6484988 Deutsche Welle] Dragan Maksimović: ''Jajce - grad na granici usred države''. 27. ožujka 2011. (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; i još neka poduzeća metalne industrije.&lt;ref&gt;[http://www.mgpsbk-ksb.com.ba/pvodic/pdf/pgrane/METALNA.pdf Ministarstvo gospodarstva Županije Središnje Bosne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161128050715/http://www.mgpsbk-ksb.com.ba/pvodic/pdf/pgrane/METALNA.pdf |date=28. studenoga 2016. }} Vodič - metalna industrija  (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;
Voda plivskih jezera koristi se za proizvodnju električne energije. 1894. sagrađena je [[HE Jajce I]], snage 8 MW, a služila je kemijskoj industriji do 1957. godine. Nakon drugog svjetskog rata gradilo se nove hidroenergetske objekte te je u pogon puštena [[HE Jajce II]] 1954. godine, snage 30 MW, s bilancnom proizvodnjom 175 GWh, a zatim HE Jajce I, 1957. godine, snage 48 MW i bilancnom proizvodnjom 232 GWh.&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://www.ers.ba/stara/henavrbasu.htm Elektroprivreda Republike Srpske] Hidroelektrane na Vrbasu (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; Kod Jajca se proizvodi [[građevni kamen]] plivit.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;

=== Plivit ===
'''Plivit''' je [[Ukrasni kamen|ukrasni]] arhitektonsko-[[građevinski kamen]] čija se ležišta nalaze kod [[Jajce|Jajca]].&lt;ref name=&quot;HE,Jajce2&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/28530 Jajce] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; Po sastavu je [[vapnenac]]. Koristi se za zidanje, te oblaganje unutarnjih i vanjskih, okomitih i vodoravnih površina, objekata razne namjene, [[Kamin|kamina]], dekoracija ugostiteljskih objekata, [[fontana]], [[Bazen|bazena]]. Rabi ga se za izgradnju [[Spomenik|spomenika]], sakralnih i drugih objekata. Brojni kulturni ostatci s područja Bosne i Hercegovine te Hrvatske svjedoče o korištenju plivita.&lt;ref&gt;[http://www.pliva-jajce.com/naslovna/ Pliva Jajce] ''O nama'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; Plivit se eksploatira na površinskom kopu kamenoloma [[Divičani]], a kasnije se obrađuje u pogonu [[Dolabije]].&lt;ref&gt;[http://www.pliva-jajce.com/proizvodnja/ Pliva Jajce] ''Proizvodnja'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Jednakomjeran je, tankih pruga, prugast, a može biti i nejednakomjeran sa smeđim skeletnim uklopcima. Osobine je lakog [[Beton|betona]] zapreminske mase 1600 – 1800 kg/m³ i koeficijenta provođenja topline 0,85 W/mK. Osobine mu omogućuju izradu i primjenu montažnih plivit blokova u izgradnji stambenih, sakralnih i drugih javnih objekata. Lijepljenje se vrši standardnim sredstvima do visine od 3 metra. Preko toga potrebno ga je montirati na metalnu potkonstrukciju. Za zidanje se preporučuju elementi od 15 do 20 cm debljine.&lt;ref&gt;[http://www.pliva-jajce.com/ponuda/ Pliva Jajce] ''Plivit'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

== Promet ==
Nalazi se na križanju cestovnih pravaca koji vode dolinom Vrbasa (Banja Luka – Bugojno) i iz Bihaća za Bugojno.&lt;ref name=&quot;HE,Jajce&quot;/&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==

[[Datoteka: Jajce 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz grada Jajca s crkvom koja dominira njime, uz prizore pomirenja kralja i plemstva posredstvom franjevaca iz [[1452.]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[prosinac]], [[1930.]] godina]]

* Stari Grad – povijesna jezgra [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvojevog]] grada ([[Jajačka tvrđava]])
* Vodopad
* [[Plivska jezera]]
* Kanjon Ugra
* [[Katakombe u Jajcu|Katakombe]]
* [[Crkva Sv. Ive u Podmilačju|crkva sv. Ive]] u Podmilačju
* [[Rimski hram boga Mitre u Jajcu|Rimski hram boga Mitre]]
* Nekropole stećaka u Bistrici, Vincu,...
* [[Tvrđava Komotin]] (Citadela)
* [[Muzej AVNOJ-a u Jajcu|Muzej AVNOJ-a]]
* [[Medvid kula]]
* [[Džamija Esme Sultanije]]
* [[Ženska džamija u Jajcu|Ženska džamija]]
* [[Franjevački samostan sv. Luke u Jajcu|Franjevački samostan sv. Luke]], iz 1885.&lt;ref&gt;[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013144148/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/jajce.html |date=13. listopada 2016. }} ''Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina'' (pristupljeno 12. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/ Franjevački samostan sv. Luke Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170105114608/http://franjevackisamostan-jajce.ba/ |date=5. siječnja 2017. }} (pristupljeno 12. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jajcu|crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije]], iz 1866.&lt;ref&gt;[http://www.bosnasrebrena.ba/photos/displayimage.php?pid=26 Franjevačka provincija Bosna Srebrena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220082417/http://www.bosnasrebrena.ba/photos/displayimage.php?pid=26 |date=20. prosinca 2016. }} Samostani - Samostan sv. Luke i župa Uznesenja BDM&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.biskupija-banjaluka.org/?page_id=1647 Banjolučka biskupija] Župa Jajce&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=8 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020140344/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=8 |date=20. listopada 2016. }} ''Samostanska i župna crkva Uznesenja BDM''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bosna Srebrena&quot;/&gt;
* [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu|samostanska katolička crkva sv. Marije]] s [[Toranj sv. Luke u Jajcu|tornjem sv. Luke]], uz stari franjevački samostan. Toranj sv. Luke je spomenik kulture od 1892. godine.&lt;ref&gt;[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=18 Franjevački samostan Jajce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020135040/http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=18 |date=20. listopada 2016. }} Bruno Ljubez: ''Toranj sv. Luke''  (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[crkva sv. Katarine u Jajcu|Katolička crkva sv. Katarine]]
* [[crkva sv. Katarine na Katini|Katolička crkva sv. Katarine]] na Katini, danas pravoslavno groblje
* [[Zgrada financija u Jajcu|Zgrada financija]] u Jajcu, nacionalni spomenik BiH. Zbog značajno poboljšanog stanja, 2012. je skinuta s popisa ugroženih spomenika.&lt;ref&gt;[https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/08/12-dobara-proglaseno-spomenicima-od-najveceg-znacaja/ Fočanski dani] FENA: ''12 novih dobara proglašeno nacionalnim spomenikom BiH'', 6. lipnja 2012.  (pristupljeno 14. listopada 2016.)&lt;/ref&gt;
* Sahat kula
* Dizdareva kuća
* Kršlakova kuća
* [[Fojnička musafirhana|Fojnička]] [[musafirhana]], najstarija uporabljiva spomen kuća u Bosni vezana za osmanski period&lt;ref&gt;[http://www.fojnica.ba/2005/10/24/fojnicka-musafirhana.html Fojnica] Dragan Marijanović: ''Fojnička musafirhana'', 24. listopada 2005.  (pristupljeno 27. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;
* Mala tabija
* Banjalučka kapija

== Obrazovanje ==

U općini Jajce djeluje više osnovnih i srednjih škola:

Osnovna škola 13. Rujan, Jajce, Osnovna škola Berta Kučera, Jajce, Osnovna škola braće Jezerčić, Divičani, Srednja strukovna škola Jajce,
Srednja škola Nikola Šop, Jajce

Postoji i nekoliko područnih škola,ali one su sve u sklopu navedenih osnovnih škola.

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Jajce}}
{{div col|cols=3}}
* [[Al' Dino]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Miroslav Filipović]], hrvatski rimokatolički svećenik i ratni zločinac
* [[Duško Gojković]], srpski glazbenik
* [[Slobodan Kačar]], srpski boksač
* [[Tadija Kačar]], srpski boksač
* [[Dubravko Lovrenović]], bosanskohercegovački povjesničar
* [[Marinko Matošević]], australski tenisač
* [[Ivan Sokolov]], nizozemski šahist
* [[Nikola Šop]], hrvatski književnik i prevoditelj
* [[Bojan Tokić]], slovenski stolnotenisač
* [[Ermin Velić]], bosanskohercegovački rukometaš
* [[Marin Leovac]], hrvatski nogometaš
{{div col end}}

== Mediji ==

* [[Radio Jajce]]

== Kultura ==

* Kazališne igre BiH
* [[Festival Plivske Omahe]], festival duhovne poezije i glazbe, od 2007.
* Šopovi dani na Plivi
* Dani zdrave hrane, ekologije i turizma
* Dani AVNOJ-a
* Susret BiH dijaspore

== Šport ==


* [[NK Elektrobosna Jajce]]
* [[NK Metalleghe-BSI Jajce]]
* [[RK Jajce]]
* [[SNK Jajce]]&lt;ref&gt;[http://jajceportal.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=2766 Jajce Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125035530/http://jajceportal.com/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=2766 |date=25. studenoga 2011. }} Dario Burić: ''U Jajcu osnovan Sportski nogometni klub &quot;Jajce&quot;'', 17. kolovoza 2009. (pristupljeno 8. prosinca 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[KK Vodopad Jajce]]
* Planinarsko društvo Cusine
* Rafting klub Jajce
* Kajak-kanu klub Jajce
* Karate klub Tigar-Jajce
* Klub tajlandskog boxa Muay-Thai
* Međunarodni košarkaški kup Kraljevskog grada u organizaciji KK Vodopad

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
datoteka:Jajce2.jpg | Pogled na Jajce
datoteka:Streets in Jajce 002.jpg | Stari grad
datoteka:Old town of Jajce.jpg| U starom gradu
datoteka: Jajce Bell Tower 2.jpg | Zvonik sv. Luke
datoteka:Vodopad u Jajcu.jpg| Vodopad
datoteka:Watermills Pliva Jajce Bosnia.JPG | Vodenice na Plivi
datoteka:Jajce-pano.jpg | Panorama Jajca
&lt;/gallery&gt;

== Unutrašnje poveznice ==

* [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Jajca]]

== Izvori ==

{{izvori|30em}}
{{Bosna Srebrena}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.opcina-jajce.ba Općina Jajce]
* [https://web.archive.org/web/20190504013248/http://jajce.ba/ JAJCE.ba - Internet verzija grada Jajca]
* [https://web.archive.org/web/20190723175614/http://www.jajceportal.com/ Jajce Portal - sve o Jajcu i Jajčanima]
* [http://jajceportal.com/modules.php?name=content&amp;pid=53 Jajce Portal] Tvrtko Zrile: Neki datumi i podatci o Jajcu
* [http://www.jajce-grad-muzej.com/ Jajce - Grad muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150324183834/http://www.jajce-grad-muzej.com/ |date=24. ožujka 2015. }}
* [http://agencija-jajce.ba/ Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca]
* [http://www.glasjajca.com/ Glas Jajca - Nezavisni internet portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100430174107/http://www.glasjajca.com/ |date=30. travnja 2010. }}

{{BiH}}
{{Jajce}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jajce| ]]</text>
      <sha1>mu5mdz2fu36ggycwrafbzo49n7vb1wo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvornik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23533</id>
    <revision>
      <id>7567144</id>
      <parentid>7565417</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38345" sha1="ltx4ocuou925huupbf3315flkfqqqpo" xml:space="preserve">{{Općina BiH RS |
ime = Zvornik |
centar = Zvornik |
načelnik = Bojan Ivanović |
površina = 385  |
stanovništvo = 81.295 ([[1991.]]) |
gustoća = ? |
}}
 
'''Zvornik''' je [[grad]] i središte istoimene [[općina|općine]] u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], s 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz [[1991.]] 

== Zemljopis ==
Teritorij općine Zvornik, neposredno prije rata prostirala se uz lijevu obalu rijeke [[Drina|Drine]] u dužini od 52 km, dok se u dubini najviše prostire 26 km. Od ukupno 500 kvadratnih kilometara njene povrsine 90 % je brdsko planinsko područje. [[Nadmorska visina]] kreće se oko 130 do 916 metara. Sam grad nalazi se na nadmorskoj visini od 146 metara. [[Klima]] je umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. 

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zvornik}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Zvornik imala je 81.295 stanovnika, raspoređenih u 67 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Zvornik'''&lt;ref name=&quot;popismz&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;knjiga1991&quot;/&gt;
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|48.102 (59,16 %) 
|40.801 (55,25 %)
|32.504 (53,36 %)
|-
|'''Srbi'''
|30.863 (37,96 %) 
|30.064 (40,71 %)
|27.769 (45,59 %)
|-
|'''Hrvati'''
|122 (0,15 %)
|104 (0,14 %)
|107 (0,17 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1248 (1,53 %)
|1970 (2,66 %)
|49 (0,08 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|960 (1,18 %)
|906 (1,22 %)
|481 (0,78 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''81.295'''
|'''73.845'''
|'''60.910'''
|}

====Zvornik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Zvornik'''&lt;ref name=&quot;knjiga1991&quot;&gt; Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;popismz&quot;&gt; internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf&lt;/ref&gt;
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|8854 (60,71 %)
|6686 (55,04 %)
|5736 (67,18 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|4235 (29,03 %)
|3491 (28,73 %)
|2424 (28,39 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|76 (0,52 %)
|66 (0,54 %)
|83 (0,97 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|944 (6,47 %)
|1597 (13,14 %)
|24 (0,28 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|475 (3,25 %)
|307 (2,52 %)
|271 (3,17 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''14.584'''
|'''12.147'''
|'''8538'''
|}

== Naseljena mjesta ==
[[Androvići]], 
[[Branjevo]],
[[Baljkovica]] (dio), 
[[Baljkovica Donja]], 
[[Boškovići (Zvornik, BiH)|Boškovići]], 
[[Buložani]], 
[[Čelopek]], 
[[Divič]], 
[[Donja Pilica]], 
[[Donji Lokanj]], 
[[Drinjača (Zvornik, BiH)|Drinjača]], 
[[Dugi Dio]], 
[[Đevanje]], 
[[Đulići (Zvornik, BiH)|Đulići]], 
[[Glodi]], 
[[Glumina (Zvornik, BiH)|Glumina]], 
[[Gornja Pilica]], 
[[Gornji Lokanj]], 
[[Grbavci Donji]], 
[[Grbavci Gornji]], 
[[Gušteri (Zvornik, BiH)|Gušteri]], 
[[Jardan]], 
[[Jasenica (Zvornik, BiH)|Jasenica]], 
[[Jusići (Zvornik, BiH)|Jusići]], 
[[Kamenica Donja]], 
[[Kamenica Gornja]], 
[[Kiseljak (Zvornik, BiH)|Kiseljak]] (dio), 
[[Kitovnice]], 
[[Klisa (Zvornik, BiH)|Klisa]], 
[[Kostijerevo]], 
[[Kozluk]], 
[[Križevići (Zvornik, BiH)|Križevići]], 
[[Kučić Kula]], 
[[Kula Grad]], 
[[Liješanj]], 
[[Malešići (Zvornik, BiH)|Malešići]], 
[[Marčići]], 
[[Mehmedići]], 
[[Nezuk]] (dio), 
[[Novo Selo (Zvornik, BiH)|Novo Selo]], 
[[Pađine]], 
[[Paljevići]], 
[[Petkovci (Zvornik, BiH)|Petkovci]], 
[[Potočani (Zvornik, BiH)|Potočani]], 
[[Roćević]], 
[[Skočić]], 
[[Snagovo]], 
[[Snagovo Donje]], 
[[Snagovo Gornje]], 
[[Sopotnik]], 
[[Šepak Donji]], 
[[Šepak Gornji]], 
[[Šetići (Zvornik, BiH)|Šetići]], 
[[Tabanci]], 
[[Trnovica (Zvornik, BiH)|Trnovica]], 
[[Tršić (Zvornik, BiH)|Tršić]], 
[[Ugljari]], 
[[Vitinica]] (dio), 
[[Vrela (Zvornik, BiH)|Vrela]], 
[[Zaseok (Sapna, BiH)|Zaseok]] (dio), 
[[Zelinje]] i 
[[Zvornik]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], veći dio općine Zvornik ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i Sapna, te dijelovi naseljenih mjesta: Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok. Od ovog područja formirana je općina [[Sapna]].

== Uprava ==
== Povijest ==
Zvornik se prvi put spominje u [[1410.]] ([[1412.]]&lt;ref name=&quot;Hoće li&quot;/&gt;) godine, i to pod imenom '''Zvonik''', koji je dobio po zvoniku [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|franjevačkog samostana]] (Zonicurn, Zuonich, Suonivh),&lt;ref name=&quot;kczs-zvornik&quot;&gt;[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; a [[1519.]] pod sadašnjim nazivom Zvornik. [[Zvornička tvrđava|Zvornički stari grad]] (tvrđava) nastao je znatno ranije, vjerojatno u drugoj polovini [[13. stoljeće|13.]] ili na početku [[14. stoljeće|14. stoljeća]]). 

[[Kneževina Usora|Usorska]] velikaška obitelj [[Zlatonosovići]] jedno je vrijeme vladala Zvornikom. Zvornik se razvio tijekom srednjeg vijeka u jedno od značajnijih obrtničko-trgovačkih središta, zbog povoljnog prometnog položaja na križanju puteva koji su vodili ka središnjoj Bosni, ka Srbiji, Hrvatskoj i Ugarskoj. Razvitku su pridonijeli i Hrvati iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], čija je velika kolonija od 1415. godine djelovala u Zvorniku,&lt;ref name=&quot;Hoće li&quot;&gt;[https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/reportaza/hoce-li-zvornik-ponovno-dobiti-katolicki-zvonik/5751 Nedjelja, Portal Katoličkog tjednika] ''Hoće li Zvornik ponovno dobiti katolički zvonik?'' 29. lipnja 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; a bavili su se trgovinom i obrtima.

Usporedno s gospodarskim razvojem Zvornik dobiva sve odlike naprednog gradskog naselja. Zato nije slučajno sto su kasnije [[Osmansko Carstvo|Turci]] od njega napravili svoj administrativni centar, odnosno [[sandžak (administrativni centar)|sandžak]]. 

=== Osmansko razdoblje ===
Godine 1462. Osmanlije su osvojile Zvornik.&lt;ref name=&quot;kczs-zvornik&quot;/&gt; 
U osmansko vrijeme bile su četiri velike opsade, 1464., 1688., 1716. i 1737. godine. Najveća je bila hrvatsko-ugarska iz 1464. Nakon što je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin odbio Turke od Jajca, opsjedao je Zvornik od 8. listopada do 9. studenoga s između 26.000 i 30.000 vojnika i brojnim topovima pod zapovjedništvom Mirka Zapolje. Čim je saznao da Hrvatsko-Ugarska gradi most na Savi kod Rače, bosanski sandžak-beg Mehmed-beg Minetović poslao je u ispomoć Zvorniku 500 boraca. U najtežem trenutku bitke, zvornička je posada saznala da joj dolazi pomoć, što je kod hrvatsko-ugarskih snaga izazvalo pometnju nakon čega kralj naređuje povlačenje preko Save. 
Tijekom osmanske vladavine ime dobiva &quot;r&quot; i oblik Zvornik. 1533. napušten je mjesni franjevački samostan i crkva sv. Marije. Crkva je pretvorena u džamiju, dobivši ime Fethija džamija (&quot;osvojena&quot;).&lt;ref name=&quot;kczs-zvornik&quot;/&gt; Te godine napušten je i porušen zvornički katolički samostan. Propali su i okolni samostani, a katolici su se dali u bijeg. Dio je ostao i postupno se asimilirao. Od rušenja samostana sve do 1878. i oslobađanje od Osmanlija ništa se bitno nije promijenilo za malobrojne preostale katolike Zvornika i okolice. Tavorili su u sjeni većinskih muslimanskih i pravoslavnih stanovnika sve do dolaska austro-ugarske uprave.&lt;ref name=&quot;Hoće li&quot;/&gt;

Nakon pada [[Bosna|Bosne]] pod Tursku vlast formirana su tri sandžaka: [[Bosanski sandžak|Bosanski]] [[1463.]], [[Hercegovački sandžak|Hercegovački]] [[1470.]] i [[Zvornički sandžak|Zvornički]] 1480. Zvorničkom sandžaku pripadala je cijela sjeveroistočna Bosna.

U sastav Zvorničkog sandžaka ulazili su:
* [[Kadiluk]] Srebrenica s [[nahija]]ma: Srebrenica, Ludmer, Kuslat i Subin 
* Kadiluk Zvornik s nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj
* Kadiluk Gornja i Donja Tuzla s nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj,Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća 
* Kadiluk Gračanica s nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenaviste
* Kadiluk Bijeljina s nahijama: Bijeljina i Janja 
* Kadiluk Birce i Knežina
* Kadiluk Krupanj i Bohorina 
* Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar
* Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom
* Kadiluk Brvenik s nahijama: Brvenik i Gošćanica

Promet je bio u lošem stanju. Most preko Drine podignut je između 1548. i 1585. nakon čega se razvila brodogradnja s obzirom na plovnost na Drini od Zvornika do ušća Save. Stari rimski putevi su zapušteni, a duže vrijeme novi nisu građeni. Promet su ometale i vremenske nepogode, bune, bolesti, hajduci i manjak mostova. 

[[Datoteka:Зворник, Дрина 1876.jpg|mini|desno|Zvornik 1876. godine]]
U Zvorniku se nalazi [[franjevci|franjevački]] [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|samostan i crkva sv. Marije]] po čijem [[zvonik]]u je grad dobio ime. [[1538.]] su ga Osmanlije srušile, a crkvu pretvorile u džamiju. Franjevci su napustili Zvornik ponijevši sa sobom čudotvornu Gospinu sliku te se nastanili u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-tuzla/tuzla.html |title=bosnasrebrena.ba |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815234946/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-tuzla/tuzla.html |archive-date=15. kolovoza 2011. |access-date=6. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Odande su morali iseliti [[1541.]] kad je kasaba doprla do kršćanske varoši [[Izvorište|Izvorišta]].&lt;ref&gt;[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Katolička crkva, 25. veljače 2005. (pristupljeno 22. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; Uz seobu franjevaca iz Zvornika je vezana jedna legenda. Kad su Turci zauzeli [[franjevački samostan u Zvorniku]], redovnici su se zaputili u Gornje Soline. Sa sobom su nosili sliku Majke Božje. Putem su naišli na jednog Turčina koji je kopljem proboo sliku. Iz slike je potekla krv, a taj Turčin na to je skočio s konjem u Drinu. Potom se okamenio i počeo valjati po vodi, a prizoru su svjedočili brojni katolici, pravoslavci i muslimani.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.fst.ba/zupe/tuzla_izvjesca.php |title=fst.ba |archive-url=https://web.archive.org/web/20120114153248/http://www.fst.ba/zupe/tuzla_izvjesca.php |archive-date=14. siječnja 2012. |access-date=6. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt;

1688. godine Zvornik je doživio veliku austrijsku opsadu. Tijekom austrijske ofenzive u rujna 1688. pada Beograd, a Ludvig Badenski u prosincu zauzima Zvornik. Nakon višednevne opsade, Topal-Husein paša je u ljeto 1689. vratio Zvornik, a zatim uspješno ratovao u Mačvi i Srijemu. Eugen Savojski je pokušao 1716. preko Zvornika otvoriti put za napredovanje ka unutrašnjosti Bosne. Podsjeo je Zvornik. Velika opsada je odbijena od strane muslimana pod zapovjedništvom Numan-paše Ćuprilića. Nova velika opsada bila je austrijska opsada 1737. godine.

Dok se gradsko stanovništvo bavilo i zanatstvom i trgovinom, seosko je isključivo živjelo od poljodjelstva. Na područje Kamenice doseljavaju se krajem 18. stoljeća Karavlasi, pravoslavni Romi iz Rumunjske.

1820. godine u velikom požaru izgorilo je 48 dućana. Krajem dvadesetih godina 19. stoljeća zvornički kapetani bili su amidžići Mahmud-beg i već spomenuti Ali-beg Fidahić. Obojica su podupirali sultanove reforme iz 1826. kojim su ukinuti janjičari i uvedena regularna vojska (nizam), zbog čega su nagrađeni naslovom paše. 
Bosanski vezir Abdurahman-paša odsjeo je u Zvorniku 1826. godine U Sarajevo je poslao Ali-bega Fidahića s 500 vojnika da pohvata pobunjenike protiv sultanovih reforma i dovede ih u Zvornik na suđenje. Zadaću je uspješno izvršio i imenovan je pašom. U Zvorniku su 7. ožujka 1827. ubijeni Mujaga i Sulejman Tahmiščija, Ibrahim-aga Bakarević, Ali-aga Ruščuklija (zapovjednik janjičara), Fejzaga Turundžija, Avdaga Milošević i bajraktar Ibrahim Pinjo. Glave pogubljenih poslate su u Istanbul. Zvorničani su im uoči vjerskih praznika palili svijeće smatrajući ih šehidima. 
Zvornička tvrđava bila je jedna od najvećih i najutvrđenijih u Bosni. Dugo je imala svoju ulogu te je još 1830. godine u Gornjem gradu 1830. bilo 13 topova, u Donjem 26, a u spremištu još 46. 
Dvojica Fidahića došli su sukob oko prevlasti u proljeće 1830., posredstvom novog namjesnika Namik-paše. U sporu je intervenirao Husein-kapetan Gradaščević. Spor je okončan u korist Mahmud-paše, ali je Husein-kapetan stao u zaštitu Ali-paše nakon čega njih dvojica postaju prijatelji. Obojica Fidahića, posebno Ali-paša, odigrali su značajnu ulogu u Pokretu za autonomiju Bosne. Ali-paša je kao vojskovođa vodio bosansku vojsku u pobjedi na Kosovu. Nakon poraza Pokreta, Ali-paša s Husein-kapetanom bježi u Austriju, gdje dobivaju vijest da su osuđeni na smrt. Ubrzo su pomilovani, pa u prosincu 1832. preko Beograda odlaze u izgnanstvo u Istanbul. Ali-paša je u Carigradu ostao do 1835., kada mu je dopušteno da se vrati u Bosnu, ali ne u Zvornik nego u Bijeljinu. Iz Bosne je 1840. protjeran na Cipar gdje umire 1845. godine. U velikom požaru iz 1856. izgorili su Namazđah mahala i Aladža (šareni) han. Prve pošte u Bosanskom ejaletu otvorene su u 11 gradova 1864., uključujući i Zvornik. Od 1866. pošta je dobila telegrafsku postaju.

Pred kraj osmanlijske vladavine u Zvorniku su postojale samo vjerske škole. Do sredine 19. stoljeća pravoslavci su imali &quot;narodnu učionicu&quot; koju su pohađala trgovačka i obrtnička djeca. Brojniji su bili mektebi koji su obično djelovali uz džamije. U Zvorniku je 1871. postojala ruždija, a najvjerojatnije i medresa. Prema podacima ruskog konzulata iz 1874., na području Zvornika djelovalo je 28 mekteba s 1354 učenika i četiri kršćanske škole sa 147 učenika. Pored slabog stanja u obrazovanju, u lošem stanju bilo je i zdravstvo. U sandžaku nije postojala zdravstvena ustanova niti je bilo ljekara. Često su harali kuga, požari i poplave.

=== Austro-ugarsko razdoblje ===
Kroz Zvornik se rane jeseni 1878. povlačio muftija [[Mehmed Šemsekadić]] sa svojom vojskom iz Gračanice i Tuzle na Srebrenicu i Višegrad, kamo se pripremio za obranu grada dok je Austro-Ugarska zaposijedala BiH.&lt;ref name=&quot;Hanefijski&quot;&gt;(boš.) [https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2018/07/23/Mehmed-Vehbi-ef-Semsekadic Hanefijski mezheb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191127230001/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2018/07/23/Mehmed-Vehbi-ef-Semsekadic |date=27. studenoga 2019. }} ''Gazi Mehmed Nuruddin Vehbi ef. Šemsekadić, pljevaljski muftija'' 23. srpnja 2018. (pristupljeno 15. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; [[Austro-Ugarska]] zauzela je Zvornik 27. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.|access-date=8. srpnja 2026.|archive-date=23. lipnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Otpor su pružali muslimani i pravoslavci od konca srpnja 1878. Oko 450 zvorničkih boraca organiziranih u jedan odred pod zapovjedništvom bimbaše (bojnika) Riste Popovića i juzbaše (satnika) Đorđa Nikolića, pričuvnih časnika osmanske vojske, sudjelovalo je u otporu pruženom u okolini Tuzle. Ustanika je na položajima oko Tuzle bilo oko 4000, a Zvorničani su raspoređeni u Simin Han. Austro-Ugarska je Tuzlu zauzela 22. rujna. U Zvorniku je tursku vlast zamijenila austro-ugarska bez otpora pet dana poslije. Zvornik je i dalje ostao [[kotar]]sko (sresko) sjedište, s razvijenim [[zanatstvo]]m i [[trgovina|trgovina]]. 
Zvornik je s još devet kotara pripao Tuzlanskom okrugu. Zvorničkom kotaru su osim današnjih općina Zvornika i Sapne, pripale današnje općine Kalesija i Osmaci, te dijelovi općina Ugljevik (Teočak i Tavna), Lopare (Tobut i Priboj) i Biljeljina (Glavičice). Površina kotara iznosila je 858 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

Odmah po zaposijedanju nova vlast započela je doseljavati činovnike, trgovce i obrtnike iz drugih predjela monarhije, tako da se u Zvorniku ponovo pojavilo katoličko stanovništvo kojeg nije bilo ni u gradu ni u kotaru na popisu 1879. godine. Na [[Branjevo|Branjevu]] je doseljavanjem njemačkih obitelji iz Vojvodine formirana kolonija. 1879. godine grad je imao 27.468 stanovnika. 

[[Datoteka:Stara razglednica Zvornik1.png|mini|desno|250px|Stara razglednica Zvornika]]
Radi aktiviranja prirodnih gospodarskih resursa, država je gradila ceste. Do konca 1879. otvorila je prometnice Zvornik - Tuzla i Zvornik - Bijeljina, a 1885. Zvornik - Sarajevo. Postojali su i putevi za Srebrenicu i Lopare. 
Austro-Ugarska je podigla razne objekte koji i danas postoje i služe u razne svrhe. Na Skeli se nalazila carinarnica. Osnovna škola otvorena je 1886. Podignute su brojne druge građevine, žandarmerijske postaje, medrese i drugih. 
1886. godine podigli su [[zgrada Općine u Zvorniku|zgradu Zvorničkog okruga]].&lt;ref&gt;(srp.) [https://zvornicki.ba/historija-zgrade-sreskog-nacelnika-danasnja-zgrada-skupstine-grada-zvornik/ Zvornicki.ba] ''Historija zgrade Sreskog načelnika - današnja zgrada Skupštine Grada Zvornik'', 13. svibnja 2017. (pristupljeno 15. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; 1910. godine podignuta je zgrada [[Zgrada Kasine u Zvorniku|časničkog doma]]. Prva [[zgrada austro-ugarske bolnice u Zvorniku|bolnica]] u Zvorniku podignuta je na Fetiji za vrijeme austro-ugarske vlasti. Bila je za potrebe vojnog garnizona, ali je služila i civilima do konca Prvoga svjetskog rata, od čega je dugo u narodu ostao naziv ''Špitalj''. Između dvaju svjetskih ratova u prizemlju je bila financijska vojarna, a na katu stanovi. Poslije Drugoga svjetskog rata u njoj je bio smješten đački dom, a napuštena je sredinom osamdesetih godina zbog dotrajalosti.&lt;ref&gt;(srp.) [https://www.bolnicazvornik.com/?page_id=436 Bolnica Zvornik] ''Istorijat bolnice''  (pristupljeno 15. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; S Austro-Ugarskom došao je i razvijan suvremeni poštanski promet. Podignuta je zgrada pošte. 
Listopada 1878. godine formirana je [[telegraf]]ska [[telegrafska postaja|postaja]] s neograničenom dnevnom i noćnom službom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.posta.ba/announcement/austro-ugarska-monarhija/ BH Pošta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200322032445/http://www.posta.ba/announcement/austro-ugarska-monarhija/ |date=22. ožujka 2020. }} ''Austro-Ugarska monarhija (1878. – 1918.)'', 2. siječnja 2018. (pristupljeno 22. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; [[Telefonska linija]] Zvornik - Bijeljina uspostavljena je 1909. Do početka Prvog svjetskog rata, [[pomoćna pošta|pomoćne pošte]] postojale su u Drinjači, Papraći, Capardama i Kozluku. 

Dolaskom nove uprave, 1880. i uz dopuštenje tadašnjeg zvorničkog načelnika Mujage Alispahića katolicima je vraćena njihova crkva sv. Marije, muslimanima dotadašnja Fethija džamija. Prenamijenjena crkva u džamiju koja je bila na brijegu ponad grada već neko vrijeme u osmanskoj vlasti nije bila u upotrebi kao džamija.&lt;ref name=&quot;Hoće li&quot;/&gt;
Tako su 1880. obnovljeni su franjevački samostan i crkva sv. Marije. Muslimani su u to vrijeme imali 12 džamija u gradu. Godine 1899. na zahtjev lokalnih muslimana koji su htjeli nazad zgradu crkve, carski dvor udovoljio je muslimanima na način da je crkva iseljena, a objekt nije pripao nitkome. 1903. obnovljena je zvornička župa izdvajanjem dijela župa iz bijeljinske župe. 1907. sagrađena je [[crkva Srca Isusova u Zvorniku|nova katolička crkva]], posvećena Srcu Isusovom,&lt;ref name=&quot;kczs-zvornik&quot;/&gt; prvo drvena, pa zatim i zidana. Katolici Hrvati, premda manjina u gradu, osnovali su povjerenstvo pa zatim i podružnicu [[HKD Napredak]] koja je dugo godina djelovala.&lt;ref name=&quot;Hoće li&quot;/&gt;

U prvih 30 godina Austro-Ugarske broj stanovnika u općini znatno se povećao, s 27.468 stanovnika 1879. godine na 47.756 stanovnika 1910. godine, od čega 26.169 pravoslavaca, 20.906 muslimana, 294 katolika, 218 evangelika, 175 židovske vjere, a osim redovnih stanovnika i 651 vojna osoba. U gradu je 1910. bilo 732 kuće i 3688 stanovnika, od čega 2092 muslimana, 754 pravoslavca, 185 katolika, 148 židovske vjere, devet evangelika, a osim redovnih stanovnika i 498 vojnih osoba. Vojno stanovništvo bilo je brojem značajno kroz cijelo vrijeme austro-ugarske vladavine u Zvorniku. U gradu se 1910. nalazilo 19 vojarna, a u čitavoj državi samo ih je Trebinje imalo više. 

Početkom 20. stoljeća nastala su i prva radnička udruženja, poput Kotarske poljoprivredne zadruge, Udruženja Srba zanatlija i Zanatskog društva. Od kulturno-prosvjetnih i športskih ustanova i društava djelovale su dvije osnovne škole (državna i srpska), medresa i ruždija, nekoliko mekteba, muslimanska čitaonica (Kiraethana), Sokolsko društvo ''Srpski soko'' i Srpska narodna čitaonica. Od vjerskih objekata bilo je sedam džamija, dvije crkve (pravoslavna i katolička) i sinagoga. Osnovani su Gajret, Prosvjeta, Napredak i amaterska kazališna skupina.

=== Razdoblje između dvaju svjetskih ratova ===
Za vrijeme [[kraljevina Jugoslavija|kraljevine Jugoslavije]] ([[1918.]] – [[1941.]]) Zvornik je sjedište kotara. Od [[1929.]] pripadao je [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]] sa sjedištem u Sarajevu.

=== Drugi svjetski rat ===
U toku [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]], odnosno [[NOB]]-e (1941. – 1945.), Zvornik je bio u sastavu [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]]. Bio je sjedište kotarske oblasti Zvornik, u [[Velika župa Usora-Soli|Usori-Soli]].&lt;ref name=&quot;Bućin&quot;&gt; Rajka Bućin: [https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219, 222&lt;/ref&gt; 

=== Razdoblje socijalističke Jugoslavije ===
Po završetku rata, Zvornik je ostao sjedište kotara. Ožujka 1945. formiran je Narodni odbor kotara za čijeg je predsjednika izabran Veljko Andrić, a sekretara Dedo Šehić. Formirano je i 16 mjesnih odbora: Zvornik, Roćević, Pilica, Čelopek, Kozluk, Grbavci, Sapna, Petkovci, Snagovo, Drinjača, Kamenica, Caparde, Osmaci, Memići, Kalesija i Međaš. 16 mjesnih odbora pretvoreno je 1952. u osam narodnih odbora općina: Zvornik, Drinjača, Grbavci, Kozluk, Pilica, Sapna, Memići i Osmaci. Prema popisu iz 1953, srez je imao 53.529 stanovnika, a grad (s Divičem) 5197. U prvoj godini poslije rata u gradu su formirana kotarska rukovodstva Komunističke partije, SKOJ-a, Narodne omladine, Narodnog fronta i Antifašističkog vijeća žena kao i Mjesno sindikalno vijeće za Zvornik. U godinama poslije Drugog svjetskog rata, seosko stanovništvo bavilo se zemljoradnjom, a gradsko trgovinom, obrtom i ugostiteljstvom, pa su ove djelatnosti sve do 1960-ih bile osnova kotarskog gospodarstva. Udio sela u dohotku općine iznosio je 1956. 66 %. 

Nakon drugog svjetskog rata, jugoslavenske vlasti zatrle su trag katoličkoj crkvi. Nacionalizirale su zgradu katoličke crkve, srušili ju 1946., materijal iskoristili za izgradnju žitnog spremišta, a na mjestu crkve podignuli zgradu pošte. Ostao je samo drveni zvonik.&lt;ref name=&quot;kczs-zvornik&quot;/&gt; Zvornik je u novoj Jugoslaviji središte kotara i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, [[Bratunac]], [[Srebrenica]], [[Vlasenica]] i [[Šekovići]]).

Industrija se počela razvijati sredinom 1950-ih i bila je koncentrirana na području Karakaja. U općini je 1956. postojalo sedam poljodjelskih zadruga: u Zvorniku, Kozluku, Grbavcima, Roćeviću, Pilici, Drinjači i Šetićima. Prva stambena zgrada u društvenom vlasništvu podignuta je u Beksuji 1955. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika povećao se s 848 dinara 1956. na 14.394 1977. (republički prosjek 20.093, a jugoslavenski 30.502). U ljeto 1955. ukinuti su srebrenički i vlasenički kotar i pripojeni zvorničkom, tako da su u sastav zvorničkog kotara do 1958. ulazile općine: Zvornik (pripojene općine Drinjača i Grbavci), Kozluk (pripojena općina Pilica), Sapna, Memići, Vlasenica, Nova Kasaba, Bratunac, Fakovići, Srebrenica, Skelani i Han-Pijesak. Predsjednik Kotarskog narodnog odbora bio je Nikola Andrić, a potpredsjednici Duško Jovanović i Rizo Selmanagić. Zvornički kotar rasformiran je u ljeto 1958. i pripojen je tuzlanskom, koji je obuhvaćao čitavu sjeveroistočnu Bosnu. Općini Zvornik pripojena je općina Sapna, a četiri godine kasnije i općina Kozluk, tako da je 1962. u administrativnom smislu formirano područje prijeratne općine Zvornika. Udio sela u dohotku općine iznosio je 1964. 45 %. 

Udio sela u dohotku općine iznosio je 1971. svega 31,4 %. Od 1970-ih, zvorničko gospodarstvo se dinamično razvija i općina izlazi iz kruga nerazvijenih. U ovom razdoblju nastala su i proširila se brojna poduzeća, uključujući tvornicu obuće Standard, tvornicu odijela Alhos, kozlučku Vitinku, tvornicu glinice Birač, prijevozničko poduzeće Drina-trans i dr. Podignuto je oko 1600 stanova u društvenom i preko 15.000 u privatnom vlasništvu, dovršena je [[elektrifikacija]] cijele općine, gotovo svako naselje imalo je vodovodnu mrežu, izgrađeni su putevi do svake mjesne zajednice, izgrađena je pruga Zvornik - Tuzla, a podignuta su i tri mosta na Drini, dva cestovna i jedan željeznički. U Zvorniku se nalazilo i sjedište Osnovne banke - Privredne banke Sarajevo, kao i organizacije u oblasti PTT prometa, održavanja cesta i vodnog gospodarstva. Formirana je i [[Zajednica općina]] regije Zvornik, u čiji sastav su ušle općine Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac i Srebrenica. 

Od rušenja crkve, župnik iz [[Bijeljina|Bijeljine]] preuzeo brigu o vjernicima. Broj katolika u Zvorniku 1975. bio je 350.&lt;ref name=&quot;FST&quot;/&gt; 

=== Bosna i Hercegovina ===
Napad JNA na Zvornik pomno je pripreman u sjedištu lokalnog SDS-a, sa srpskim kadrovima u MUP-u, općini, sudu, mnogo prije dana službenog napada. 5. travnja 1992. vojnici JNA s pripadnicima takozvanog srpskog MUP-a su se iz Zvornika preselili u zgradu Alhosa u Karakaju.  Ta zgrada poslije će biti logor u kojem su mučeni i ubijani Muslimani.
8. travnja 1992. Zvornik [[Obrana Zvornika i Kula Grada|napadaju]] srpske paravojske i jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. JNA i srbijanski MUP iz Alhosa u Karakaju polako osvajaju grad. Iza vojske i policije išli su kordoni nabildanih srbijanskih zločinaca, spremnih za kasnije klanje muslimana, koje je započelo s prvim satima narednog dana (9. travnja). Od rane zore je major JNA iz svog štaba u Malom Zvorniku telefonom prijeti čelnicima MUP-a BiH da će pod mostom u Zvorniku biti ubijene tisuće muslimana ako se ne pusti na slobodu zatočeni Vojin i Dušan Vučković, Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović. Oko 10:00 pucnjava iz pravca Karakaja. Susjeda Srbi odjednom kao da su nestali u Zvorniku, a Muslimani su se našli u nevjerici što vide i čuju. Preko Radio Zvornika novinarka Gordana Mandić-Imširović očajnički je pozivala &quot;Zvorničani, ne dajte svoj grad, branite svoj grad&quot;. Jedva se izvukla živa iz opsjednutog grada. 
Otpor je pružalo oko 150 naoružanih i 150 nenaoružanih pripadnika [[Patriotska liga|Patriotske lige]] pod zapovjedništvom Samira Ništovića. 20 Muslimana ubio je srpski zločinac u naselju Hrid.&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/sjecanje-na-8-travnja-1992-kako-je-u-zvorniku-ubijao-legija.html Dnevnik.hr] D.Ma.: ''Sjećanje na 8. travnja 1992.: Kako je u Zvorniku ubijao Legija''. 7. travnja 2012. (pristupljeno 22. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;
Nakon par dana borbi u gradu, branitelji se povlače na [[Kula Grad]], gdje će otpor pružati do 26. travnja kada pristupaju slamanju obruča i povlačenju u dva smjera. U zapadnom dijelu općine (današnja općina Sapna), početkom svibnja vodit će se žestoke borbe za obranu slobodnog teritorija, pri čemu 10. svibnja u [[Zaseok (Sapna)|Zaseoku]] gine [[Mehdin Hodžić]]. Pri pokušaju stvaranja koridora ka Kamenici, 30. listopada 1992. u [[Nezuk (Sapna)|Nezuku]] gine [[Hajrudin Mešić]].

Na slobodnim teritorijama formiran je Općinski štab [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO]], koji je imao rejonske štabove u Sapni i Kamenici. Rejonski štab u Kamenici sastojao se od dva bataljona. Slobodna teritorija na širem području Kamenice pala je u veljači 1993. tijekom operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS]] [[Operacija Cerska 93|Cerska 93]]. Od već formiranih postrojba u zoni odgovornosti Rejonskog štaba Sapna, 28. veljače 1993. formirana je [[246. viteška brdska brigada|206. brdska brigada]]. Odlukom [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], 206. brigadi je 14. prosinca 1993. dodijeljeno najviše kolektivno priznanje ''viteška'', a ulaskom u [[24. divizija Kopnene vojske|24. diviziju]] preimenovana je u 246. Od manevarskih jedinica ove brigade, 28. kolovoza 1994. formirana je [[242. muslimanska zvornička lahka brigada]]. Kamenički borci koji su se našli na području Srebrenice nakon pada Kamenice ušli su u sastav [[284. istočnobosanska lahka brigada|284. istočnobosanske lahke brigade]]. 
Komitet za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovečnosti i međunarodnog prava SRJ iz Beograda, sastavio je popis logora za Srbe na teritoriju bivše SFRJ. Za područje Zvornika tvrde da je postojao logor u selu Godušu, koji je bio logor 206. viteške brigade Armije BiH prema Rastošnici, u kući Cvjetka Petrovića, te u Ravnoj Sapni u podrumu u Muharemovoj kući.&lt;ref&gt;[https://edoc.pub/logori-za-srbe-pdf-free.html Edoc.pub] Logori za Srbe (pristupljeno 22. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

Krajem rata i [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]], veći dio prijeratne općine Zvornik pripao je [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] (376,14 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), dok je od dijela koji je pripao [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]] (118 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) 1998. formirana općina Sapna.
Nakon srpskih osvajačkih ratova 1990-ih, u Zvorniku je ostalo samo 15 katoličkih obitelji.&lt;ref name=&quot;FST&quot;/&gt;

Prema ''Bosanskoj knjizi mrtvih'', koju je izdao Istraživačko-dokumentacijski centar, u općini Zvorniku stradalo je 2017 muslimanskih civila. Cjelokupno bošnjačko stanovništvo protjerano je s okupiranih područja. Brojne žene su silovane, a otvarani su i logori. [[Koncentracijski logor Liplje|Logor u Liplju]] jedini je logor koji je tokom rata oslobođen. U sklopu šire kampanje [[kulturocid]]a, zatirani su svi tragovi postojanja muslimana na ovim prostorima. Srušene su džamije u: Zvorniku (Riječanska, Beksuja, Zamlaz), Kozluku, Kula Gradu (Hadžijina i Velika), [[Paljevići]]ma (Kušlat), Drinjači, [[Đulići (Zvornik, BiH)|Đulićima]], Skočiću, Šepku, Grbavcima, [[Klisa (Zvornik, BiH)|Klisi]], Gornjoj Vitinici, Donjoj Vitinici, Gornjim Križevićima, Donjim Križevićima (bila u izgradnji), Ravnama, Glodima, Redžićima, [[Gornja Kamenica|Gornjoj Kamenici]], [[Sultanovići (Zvornik, BiH)|Sultanovićima]], Svrakama, Jošanici, Hasićima, Gornjoj Glumini (stara i nova u izgradnji), Glumini i Novom Selu. Džamije u Selimovićima i [[Kovačevići (Sapna, BiH)|Kovačevićima]] gotovo su sasvim razrušene zbog granatiranja. Oštećene su džamije u [[Goduš]]u, [[Kraljevići]]ma i Gornjoj Sapni. Uništeni su mesdžidi u: Tršiću, Lupama, Mrakodolu, Glodima, Alićima, Novom Selu (dva), Purdićima, Sopotniku, Sahanićima, Drinjači, Donjim Križevićima (tri), Šepku, Klisi (dva), Ravnama (tri), Đulićima, Motovu, Kraljevićima (jedan srušen, a dva oštećena), Seferovićima, Glumini i [[Kostijerevo|Kostijerevu]]. U Čiracima je srušen mekteb, na Diviču tekija, musafirhana i turbe, na Kula Gradu Kaimijino turbe, u Zamlazu abdesthana i turbe, dok je zgrada Odbora [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|IZ]] potpuno izgorila s arhivom. Uništene su i vakufske kuće s imamskim stanovima u: Rijeci, Diviču, Kula Gradu, Kozluku, Đulićima, Glodima, Redžićima, Gornjoj Kamenici, Jošanici, Drinjači, Glumini, Selimovićima, Vitinici i Gornjim i Donjim Križevićima. Kula Grad je preimenovan u Đurđev grad, a Divič je postao Sveti Stefan. Na mjestu porušene džamije na Diviču izgrađena je pravoslavna crkva koja je izmještena 2008. godine.

Zvornička katolička župa danas nema ni crkve ni župne kuće. Župnik koji pokriva grad skrbi i o o vjernicima [[Bratunac|Bratunca]] i Srebrenice. Privremeno mu je sjedište u Tuzli. Misu katolici slave jedino u kapeli sv.Marije u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;FST&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20081230023347/http://www.fst.ba/zupe/zvornik_povijest.php Franjevački samostan sv. Petra i Pavla - Tuzla] ''Župa Srca Isusova - Zvornik'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; Danas je zvornička župa spojena sa srebreničkom. Nema ni crkvu ni župnu kuću. 31. prosinca 2014. u župi Zvornik-Srebrnica bilo je 25 domaćinstava sa 70 katolika, od čega Zvornik – 10 domaćinstava s 35 katolika, Bratunac (7,21), Srebrenica (7,14) i [[Sapna]] (1,1).&lt;ref name=&quot;kczs-zvornik&quot;/&gt;

Danas u Zvoniku ima stotinjak katolika, a cijelo područje dvjesta. Važno je istaknuti da dosta katolika nisu Hrvati, a u općini Zvornik je 100-tinjak „ostalih“, pa se može procijeniti da je dvjetostinjak katolika na cijelom području župe.&lt;ref name=&quot;Hoće li&quot;/&gt; Jedini bliži sakralni objekt je mala spomen-kapela sv. Marije u Srebrenici. Gradonačelnik Zvornika obećao je da će katolici trebaju konačno dobiti svoju crkvu. Razmatra se nekoliko mogućih lokacija za crkvu: gradski muzej, mjesto pošte gdje je prije bila crkva, park kao moguće mjesto nove crkve te lokacija iznad [[Andraševa vila|Andraševe vile]] tj. mjesto gdje je bila crkva sv. Marije i franjevački samostan, a danas su samo ostatci.&lt;ref&gt;[http://nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/hoce-li-zvornik-ponovno-dobiti-svoj-katolicki-zvonik/3107 Nedjelja - Portal Katoličkog tjednika] KT: ''Hoće li Zvornik ponovno dobiti svoj katolički zvonik?'', 15. prosinca 2017. (pristupljeno 29. ožujka 2018.)&lt;/ref&gt; Uz pomoć kustosa muzeja u mirovini, Rajka Avramovića, pronašli su oltarsku sliku Presvetog Srca Isusova koja se nalazi u muzeju u Zvorniku. Vlasnik lokacije na kojoj je bila prva crkva i samostan, Muhamed Numaganić, ponudio je mogućnost otkupa ruševine i okolne zemlje koja je u njegovu vlasništvu te su krenuli pregovori s njim. Prije kupoprodaje dopustio je da na njegovoj imovini bude slavljena proslava patrona župe. Za sada jedini sakralni objekt ove male katoličke zajednice je iznajmljena kuća jedne pravoslavke koja je bila udata za katolika.&lt;ref name=&quot;Hoće li&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
== Poznati ljudi ==
* [[Seka Aleksić]], popularna pjevačica
* Filip Kljajić-Fića, narodni heroj; 
* [[dr Mitar Perušić]], nastavnik Sveučilišta u Istočnom Sarajevu
* [[Nada Obrić]], popularna pjevačica
* Mr Himzo Tulić, sazlija
* [[Samir Muratović]], nogometni reprezentativac BiH&lt;ref name=&quot;ispovijesti-direktno&quot;&gt;[http://direktno.hr/en/2014/sport/19074/Ispovijesti-poznatih-sporta%C5%A1a-pre%C5%BEivjelih-pokolj-i-pakao-u-Srebrenici.htm Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826001801/http://direktno.hr/en/2014/sport/19074/Ispovijesti-poznatih-sporta%C5%A1a-pre%C5%BEivjelih-pokolj-i-pakao-u-Srebrenici.htm |date=26. kolovoza 2016. }} tp/trt.net :''Ispovijesti poznatih sportaša preživjelih pokolj i pakao u Srebrenici'', 9. srpnja 2015. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Hasan Kaimija Zrinović]], hrvatski aljamiado književnik, šejh kaderijskog reda, derviš
* [[Enver Hadžihasanović]], visoki zapovjednik u JNA i Armiji BiH

== Spomenici i znamenitosti ==
* [[Đurđev-grad]], tvrđava koju je po prednju gradila &quot;prokleta&quot; Jerina, supruga Đurđa Brankovića. Smještena na brdu Mlađevcu ponad Zvornika.
* Franjevački [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|samostan i crkva]] sv. Marije. Pretvorena u Fethiju džamiju, pa vraćena katolicima i onda opet u rukama islamske zajednice.
* Katolička [[Crkva Srca Isusova u Zvorniku|crkva]] iz 1903. godine.
* [[Zgrada Kasine u Zvorniku|Kasina]], u kojoj su smještene Narodna knjižnica i muzejska zbirka.&lt;ref&gt;(srp.) [https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/zvornik-stara-kasina-postaje-gradska-kuca-biblioteka-i-muzej/ngmnyz5 Blic] Rade Jokić: ''Zvornik: Stara Kasina postaje gradska kuća, biblioteka i muzej'' 16. siječnja 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Pored osnovnih i srednjo-školskih ustanova obrazovanje u Zvorniku je smješten Tehnološki fakultet, Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.

==Šport==
Od 2010. održava se ''Bajramski turnir u malom fudbalu Zvornik''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://zvornicki.ba/2023/04/22/zavrsen-14-bajramski-turnir-u-malom-fudbalu-ekipa-krizevici-novi-osvajac-prestiznog-turnira-u-zvorniku-foto/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. svibnja 2023. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422115053/https://zvornicki.ba/2023/04/22/zavrsen-14-bajramski-turnir-u-malom-fudbalu-ekipa-krizevici-novi-osvajac-prestiznog-turnira-u-zvorniku-foto/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Zvornik}}
* http://www.zvornik.net/
* http://www.zvornik.esmartweb.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051118045358/http://www.zvornik.esmartweb.com/ |date=18. studenoga 2005. }}
* http://www.opstina-zvornik.org/

{{Zvornik}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Zvornik| ]]</text>
      <sha1>ltx4ocuou925huupbf3315flkfqqqpo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stolac (BiH)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23588</id>
    <revision>
      <id>7567139</id>
      <parentid>7531964</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73739" sha1="68abou7l853jm2n2kmdt2vnf2pf44tk" xml:space="preserve">{{coord|43|04|57|N|17|57|21|E|region:BA_type:city(10900)|display=title}}
{{Naselje
| ime = Stolac
| ime_genitiv = Stoca
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Stolac panorama.JPG
| veličina_slike = 300px
| opis_slike = Pogled na Stolac s Vidoškog grada

| slika_zastava = Flag of Stolac.svg
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of Arms of Stolac.svg
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta = Stolac Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj Stoca u BiH
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik
| ime_vođe       = [[Stjepan Bošković]] 
| stranka_vođe   = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Grad
| stanovništvo_prazno1      = 14.502
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 3816 
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 88360
| pozivni_broj       = +387 36
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = http://www.stolac.gov.ba/

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Stolac''' je [[grad]] u [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Zemljopis ==

Stolac je smješten u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na krajnjem istoku [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanske županije]]. Grad nastao na obalama rijeke [[Bregava|Bregave]], u dolini, a okružuju ga planine [[Hrgud]] te [[Vidovo polje]]; brdo [[Križevac]] je gotovo u središtu grada i okolo su još Krstac i Križane.&lt;ref name=&quot;O Križevcu&quot;&gt;[https://www.cnak.ba/osvrti/o-krizevcu-iznad-stoca/ Crkva na kamenu] don Željko Majić: &quot;O Križevcu iznad Stoca&quot;, Mostar, 30. siječnja 2018. Objavljeno 31. siječnja 2018. (pristupljeno 3. listopada 2018.)&lt;/ref&gt; Prema istoku od Križevca je [[Komanje brdo]], [[Ošanići]] su na zapadu, Hrgud je sjeverno i uzvišenje [[Bačnik]] na jugu prema Hrasnu i Neumu.&lt;ref&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Stolac - kulturno-povijesni vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }}, str. 47 (pristupljeno 3. listopada 2018.)&lt;/ref&gt; Okolna su mjesta ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je [[Dubravska visoravan]], koja je specifična i poznata po [[breskva|breskvi]] i nadasve dubravskom [[vinogorje|vinogorju]] po kojem su poznata stolačka vina.

=== Klima ===
Klima je [[mediteranska klima|mediteranska]].&lt;ref name=&quot;Stolački portal&quot;&gt;[https://stolacportal.wordpress.com/stolac/ Stolački portal] ''Stolac'' (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; [[Bura]] je u Stocu postizala brzine do 120&amp;nbsp;km/h. Brzina je ovisna o razlici u temperaturi između [[Hrgud]]a i Stoca i upravo je srazmjerna: veća razlika, veća brzina.&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;&gt;(boš.) [https://stolac-muzej-pod-vedrim-nebom.weebly.com/jeste-li-znali.html Stolac - muzej pod vedrim nebom] ''Jeste li znali''  (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;
Srednja godišnja temperatura viša je od 7&amp;nbsp;°C. Osunčanost je 2500 sati godišnje, prosječno 6,4 sata na dan.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 5 (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; Srednja godišnja oblačnost u Stocu je 4,5.&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Stolac}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Stolac'''&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Hasan Zolić, odg. ur., ''Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf (URL)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305040829/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf |date=5. ožujka 2016. }}&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Muslimani''' 
|8101 (43,36 %) 
|7359 (38,91 %)
|7113 (36,98 %)
|-
|'''Hrvati'''

|6188 (33,12 %)
|6410 (33,89 %)
|7041 (36,61 %)
|-
|'''Srbi''' 
|3917 (20,96 %) 
|4332 (22,90 %)
|4900 (25,48 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|307 (1,64 %)
|675 (3,56 %)
|63 (0,32 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|168 (0,89 %)
|134 (0,70 %)
|113 (0,58 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''18.681'''
|'''18.910'''
|'''19.230'''
|}

==== Stolac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stolac'''&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|3426 (61,95 %)
|3113 (59,75 %)
|2437 (63,98 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|1111 (20,09 %)
|982 (18,84 %)
|846 (22,21 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|653 (11,80 %)
|586 (11,24 %)
|421 (11,05 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|239 (4,32 %)
|486 (9,32 %)
|43 (1,12 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|101 (1,82 %)
|43 (0,82 %)
|62 (1,62 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''5530'''
|'''5210'''
|'''3809'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Stolac'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 20. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|8486 (58,52 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|5544 (38,23 %) 
|-
|'''Srbi'''
|279 (1,92 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|193 (1,33 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''14.502'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stolac – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|2647 (69,37 %)
|-
|'''Hrvati'''
|892 (23,38 %) 
|-
|'''Srbi'''
|144 (3,77 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|133 (3,49 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3816'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Stolac sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

[[Aladinići]], 
[[Bančići (Stolac, BiH)|Bančići]],
[[Barane (Stolac, BiH)|Barane]], 
[[Bjelojevići (Stolac, BiH)|Bjelojevići]], 
[[Borojevići (Stolac, BiH)|Borojevići]], 
[[Brštanik (Stolac, BiH)|Brštanik]],
[[Burmazi (Stolac, BiH)|Burmazi]], 
[[Crnići-Greda]], 
[[Crnići-Kula]], 
[[Do (Stolac, BiH)|Do]], 
[[Hodovo (Stolac, BiH)|Hodovo]], 
[[Hrgud (Stolac, BiH)|Hrgud]], 
[[Komanje Brdo]], 
[[Kozice (Stolac, BiH)|Kozice]], 
[[Kruševo (Stolac, BiH)|Kruševo]], 
[[Ljubljenica (Stolac, BiH)|Ljubljenica]],
[[Ošanjići]], 
[[Pješivac-Greda]], 
[[Pješivac-Kula]], 
[[Poplat (Stolac, BiH)|Poplat]], 
[[Poprati]], 
[[Prenj (Stolac, BiH)|Prenj]], 
[[Rotimlja]], 
Stolac,
[[Trijebanj]] i
[[Žegulja (Stolac, BiH)|Žegulja]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Stolac, sa Stocem ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljeno mjesto Bančići ranije je pripadalo općini [[Ljubinje]] koja je ušla u sastav Republike Srpske. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:

[[Barane (Berkovići, BiH)|Barane]], 
[[Berkovići]],
[[Bitunja]],
[[Brštanik (Berkovići, BiH)|Brštanik]], 
[[Burmazi (Berkovići, BiH)|Burmazi]], 
[[Dabrica]], 
[[Do (Berkovići, BiH)|Do]],
[[Hatelji]],
[[Hodovo (Berkovići, BiH)|Hodovo]],
[[Hrgud (Berkovići, BiH)|Hrgud]],
[[Ljubljenica (Berkovići, BiH)|Ljubljenica]],
[[Ljuti Do]], 
[[Meča]], 
[[Poplat (Berkovići, BiH)|Poplat]],
[[Predolje]], 
[[Strupići]],
[[Suzina]], 
[[Stjepan Krst]], 
[[Trusina (Berkovići, BiH)|Trusina]] i 
[[Žegulja (Berkovići, BiH)|Žegulja]]. Od ovog područja nastala je općina [[Berkovići]].

Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine postojala su i naseljena mjesta: [[Basilije]], [[Crnići (Stolac, BiH)|Crnići]], [[Dolovi (Stolac, BiH)|Dolovi]], [[Dragovilje]], [[Gleđevci (Stolac, BiH)|Gleđevci]], [[Kubaš]], [[Pješivac]] i [[Pocrnje (Stolac, BiH)|Pocrnje]]. Ova naselja su na popisu [[1991.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine postojala su i naseljena mjesta [[Donji Poplat]] i [[Gornji Poplat]]. Ova naselja su na popisu [[1991.]] godine ujedinjena u jedinstveno naseljeno mjesto [[Poplat]].

== Uprava ==
== Povijest ==
=== Prapovijest i antika ===
[[Datoteka:Badanj.jpg|mini|desno|150px|Crtež iz pećine Badanj]]
Stolačko područje je svojim [[mediteran]]skim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. [[Iliri]] i [[stara Grčka|grčki]] pomorci, [[rimski imperij|rimski]] [[patricij]]i, [[Istočni Goti|istočnogotski]] osvajači, [[slaveni|slavenski]] velikodostojnici, [[Osmansko Carstvo|osmanski]] plemići, [[Mleci|mletačke]] vojskovođe, [[Austro-Ugarska|austrougarski namjesnici]], te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno povijesnih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji će za njima doći.

Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom poviješću gradskog života u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a spada u malu skupinu [[balkan]]skih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi [[Iliri|ilirskog]] grada [[Daorson]]a.

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: [[Badanj (pećina)|pećina Badanj]] – [[paleolit]]sko stanište, utvrđeni ilirski grad [[Daorson]], koji izaziva divljenje svojim [[kiklopske zidine|kiklopskim zidinama]], te poznate nekropole [[stećak]]a na [[Radimlja|Radimlji]], [[Boljuni]]ma, [[Rotimlja|Rotimlji]] i [[Vidoštak]]u kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od 15 000 godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno – prvi poznati podatak je iz 15. stoljeća, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je ''Daorsoi'', odnosno ''Daorson'', ilirski [[megalit]]ski grad u selu Ošanjićima povrh Stoca (IV. – III. st. pr. Kr.). Slijedi rimski [[municipij]] ''[[Diluntum]]'', zatim [[castrum]] ''Vidoskij'' i ''[[loco dicto]] Stolaz'', pa ''Vidosich'', ''[[Vidoški grad|Vidoski grad]]'', osmansko ''Ilce'' i ''IIstolce'', potom ''Vidoska'' i konačno Stolac. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspijevale su sve vrste [[voće|voća]], a ponajviše [[grožđe|grožđa]].

Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom povijesnom baštinom bio pod zaštitom [[UNESCO]]-a od [[1980.]] godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u [[Badanjska pećina|Badanjskoj pećini]]. To su opisi detalja [[lov]]a s jasnim likom [[konj]]a (to je doba [[eneolitik]]a). Prvi stanovnici Balkana, [[Iliri na tlu Bosne i Hercegovine|Iliri]], ostavili su svoj trag u tvrđavi Daorsonu, a nađeni su i ostaci rimske tvrđave [[Diluntum]]a. Iz kasnoantičkog perioda postoji sačuvan vjerski kompleks na poziciji [[Crkvine na Rivinama]], u blizini grada Stoca. Tu je i [[Radimlja]] s čuvenom nekropolom stećaka. Isto tako tu je u Krajšini grob [[Židovi|Židovskog]] [[rabin]]a [[Moše Danon]]a. To mjesto je bilo i ostalo jedno od [[židovska svetišta|svetišta Židova]], drugog po važnosti hodočasničkog mjesta za Židove iz cijelog svijeta.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič55&quot;/&gt; Spomenici, [[džamija|džamije]], trgovi kao i crkve, knjižnice bili su izgrađeni za vrijeme turske vladavine. Kasnije su se na te građevine nadovezivala obilježja mediteranske kulture.

=== Srednji vijek ===

Na kraju 13. stoljeća [[Šubići]] pripajaju [[Humska zemlja|Humsku zemlju]] svojoj banovini u Bosni. Područje je ostalo povezano s njom do njezinog pada sredinom 15. stoljeća, iako njime, a i cijelom Hercegovinom u 15. stoljeću vladaju [[Kosače]] kao skoro neovisni vladari.

=== Osmansko Carstvo ===
Nakon stoljeća osmanskih stalnih napada i povremenih upada, slomljena je srednjovjekovna bosanska država te humska država hercega Stjepana. Padom Huma pod osmansku vlast nastupila su teška vremena. Osmansko osvajanje je otežalo do kraja uvjete življenja katolicima, već i prije pod pritiskom cijelog prethodnog stoljeća osmanskih pljačkaško-otimačkih upada i pustošenja. Donijeli su neizvjesnost preživljavanja katolicima, zatiranje narodnih korijena i sjećanja na katoličke pretke i sjećanja na pripadnost hrvatskom narodu.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič49&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 49 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; 
Stolac je pao pod tursku vlast 13. lipnja 1465. godine.&lt;ref name=&quot;Komisija-Stolac&quot;/&gt; Islamski osvajači su temeljito prisvojili imovinu svih kršćana, a sačuvali su ju samo oni koji su se odrodili i prešli na drugu vjeru. Osmanlije su radikalno uništili svaki pisani trag starog stanja: arhive privatnih osoba i ustanova koje su se time bavile prije osmanske okupacije. Posjedovni i vjerski odnosi iz temelja su poremećeni. Srušili su kršćansku crkvu u gradskom središtu koja je datirala iz predosmanskih vremena. Za sultana Selima je 1519. na mjestu tog kršćanskog sakralnog objekta podignuta džamija (careva, čaršijska džamija), ispred koje je šadrvan s osam česmi. Stari autohtoni i mediteranski kršćanski feudalni sustav zamijenio je kulturno daleki i ovim prostorima sasvim strani timarsko-spahijski sustav. Posljedica je odraz u umjetnosti i kulturi, u kojima se izmiješao sredozemni (dubrovački, romanika), izvorni domaći i orijentalni izraz, pa se u Stocu i okolici isprepleću ti elementi u arhitekturi.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič53&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 53 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;
U 17. je stoljeću zabilježeno pravo obilje vodenica u Stocu i okolini. Čelebija je zabilježio 10 [[vodenica]] u Dolu na Bregavi, a [[Memibegović]] &quot;180 [[mlin]]skih kolesa&quot; na rijeci &quot;Bigavi&quot; koja teče kroz Stolac. Naknada mlinarima (&quot;[[ujam]]&quot;) plaćala se u naturi, od 5 do 7 % samljevenog žita.&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt; 1663. godine Mlečani su opsjeli Stolac, pokušavajući ga zauzeti, ali bezuspješno.&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt; Stolac tog vremena prostire se na lijevoj obali Bregave, padinama Križevca i Komanjeg brda. Naselje je postupno preraslo u [[kasaba|kasabu]] a upravna uloga mu je narasla i postao je sjedištem [[kadiluk]]a. U putopisu [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]] iz 1664. godine Stolac (osm. ''Istolče'') je opisan kao lijepa kasabica u kojem od vjerskih objekata ima džamiju i tri mesdžida, od trgovine dvadeset dućana, za putnike tu je bilo svratište (''[[han]]''), stanovnici su imali malo javno kupatilo (''[[hamam]]'').&lt;ref name=&quot;Stolacvodič53&quot;/&gt; Rezidencijalni dio činilo je 280 kuća &quot;pokrivenih pločom&quot; s vrtovima, vinogradima i svojim vodama.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič53&quot;/&gt; U drugoj polovici 17. stoljeća osmanska je država u uzmaku i prisiljena je pojačavati obrambenu infrastrukturu. Proširili su Vidošku tvrđavu poslije Karlovačkog mira 1699., čime je postala jedna od najvećih utvrda u Hercegovini: snažne bedeme debele dva metra, 13 kula, nekoliko stambenih i gospodarskih zgrada.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič55&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 55 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; Grad je popravljen i proširen. Dobio je gradsku upravu kojoj je na čelu [[dizdar]].&lt;ref name=&quot;Komisija-Stolac&quot;/&gt; Stolačka [[čaršija]] imala je [[tepica|tepicu]] i samo su Mostar i Stolac imali tepicu.&lt;ref&gt;(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1824 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190329074555/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1824 |date=29. ožujka 2019. }} Odluka kojom se Graditeljska cjelina - Čaršijska džamija sa Čaršijom u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine . Objavljeno u &quot;Službenom glasniku BiH&quot;, broj 2/05. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

Za razdoblje do početka 18. stoljeća ne zna se pouzdano sigurno je li bila vojna posada u Stocu. [[Kandijski rat|Kandijski]] (1645. – 1660.) i [[Bečki rat]] (1683. – 1699.) mijenjaju situaciju zbog višestrukih mletačkih napada na Stolac (siječnja 1663.; 1664.; 30. srpnja 1678.; 1794. ili 1795.,&lt;ref name=&quot;Komisija-Stolac&quot;/&gt; ukupno osam puta od 1663. do 1795., svako opsjedanje zbog pokušaja zauzimanja bilo je bezuspješno).&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt; 1706. uspostavljena je [[Stolačka kapetanija|Vidoška (stolačka) kapetanija]].&lt;ref name=&quot;Komisija-Stolac&quot;&gt;[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1314 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407132607/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1314 |date=7. travnja 2016. }} (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u &quot;Službenom glasniku BiH&quot;, broj 15/03.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2417 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110513081007/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2417 |date=13. svibnja 2011. }} (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u &quot;Službenom glasniku BiH&quot;, broj 84/09.&lt;/ref&gt; Stolački kapetani bili su [[Šarić (osmansko plemstvo)|Šarići]]. Od 1761. godine gradski su kapetani postali obitelj [[Rizvanbegović]]a sve do 1835. kad je ukinut kapetanijski sustav.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič55&quot;/&gt;
1795. godine Mlečani su opsjeli Stolac, pokušavajući ga zauzeti, ali bezuspješno.&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt; Dok je hercegovačkim vezirom bio [[Ali-paša Rizvanbegović]] (1833. – 1851.), Stolac i Hercegovina su dosta gospodarski napredovali.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič55&quot;/&gt;

U Krajšini, naselju zapadno od Stoca, dok je putovao ka Jeruzalemu umro je [[Moše Danon]], sarajevski rabin. Po odredbama oporuke ovdje je i pokopan 1830. godine. Ovo mjesto nadomak Stoca, s druge strane rijeke postalo je jednim od [[židovska svetišta|svetišta Židova]], drugo po važnosti hodočasničko mjesto za Židove iz cijelog svijeta.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič55&quot;/&gt; 
U [[Veliki bosanski ustanak|Velikom bosanskom ustanku]] vojska [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1832. uzaludno je opsjedala Stolac.&lt;ref name=&quot;Komisija-Stolac&quot;/&gt; Zbog držanja različitih strana u tom ustanku izbio je na ovom prostoru [[građanski rat braće Rizvanbegovića u istočnoj Hercegovini|rat]] već prije zavađene braće, paše Hercegovačkog pašaluka [[Ali-beg Rizvanbegović|Ali-bega]] i kapetana hutovske kapetanije [[Hadži Mehmed-beg Rizvanbegović]]a.&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;neum.ba&quot;&gt;[http://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180910203056/https://www.neum.ba/index.php/neum/povijest/od-pozarevackog-mira-1718-do-berlinskog-kongresa-1878 |date=10. rujna 2018. }}, Općina Neum, 2011.&lt;/ref&gt; 1835. su godine ukinute pozicije kapetana i dizdara.&lt;ref name=&quot;Komisija-Stolac&quot;/&gt;

Poticana sadnja mediteranskih kultura počela je 1840. godine.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič64&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 64 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; 1863. godine osnovana je stolačka župa.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.zupa-stolac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1161:stolac-komemorativna-misa-za-marka-milanovia-2016-&amp;catid=29:mmilanovic&amp;Itemid=65 |title=Župa sv. Ilije Stolac: STOLAC: KOMEMORATIVNA MISA ZA MARKA MILANOVIĆA 2016. , 30. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170409111035/http://www.zupa-stolac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1161:stolac-komemorativna-misa-za-marka-milanovia-2016-&amp;catid=29:mmilanovic&amp;Itemid=65 |archive-date=9. travnja 2017. |access-date=8. travnja 2017.}}&lt;/ref&gt; 1870. godine, nešto prije ustanka podignuta je pravoslavna crkva sa zvonikom s rozetom okruženu reljefima šestokrake zvijezde pored koje su naknadno uklesani križevi.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič58&quot;/&gt;
Godine 1875. godine izbio je [[Hercegovački ustanak 1875.|Hercegovački ustanak]] koji je rezultirao [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. kojim je Austro-Ugarska dobila mandat zauzeti BiH.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič58&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 58 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; Do 1878. godine u Stocu je manja posada.&lt;ref name=&quot;Komisija-Stolac&quot;/&gt;

=== Austro-Ugarska ===
[[Datoteka:Stolac Bosnia Austro-Hungary.jpg|250px|mini|lijevo|Stolac krajem 19. stoljeća]]
Austrougarska vojska zauzela je Stolac 8. kolovoza.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=417–419.}}&lt;/ref&gt; U okolici Stoca došla je vojska pobunjenika koju su činili bosanskohercegovački muslimani i pravoslavci, ali i Crnogorci.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=419–420.}}&lt;/ref&gt; Ta vojska je 16. kolovoza opkolila Stolac, no austrougarski vojnici su se u stolačkoj tvrđavi uspješno branili topovima.{{sfn|Samardžić|2023|pp=164}}&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=353.}}&lt;/ref&gt; Čuvši topove, a ne znajući za stvarno stanje u Stocu, [[Ivan Musić]] se s oko 1200 vojnika zaputio prema Stocu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=422.}}&lt;/ref&gt; Nakon što su pobijedili pobunjenike u [[Poplat (Stolac, BiH)|Poplatu]], pobunjenička vojska je pobjegla što je rezultiralo prestankom opsade stolačke tvrđave.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=430–433.}}&lt;/ref&gt; Austro-ugarskim zaposjedanjem BiH kolovoza 1878. uspostavljena je austrijska uprava, a osmanske se institucije gase.&lt;ref name=&quot;Komisija-Stolac&quot;/&gt; Iz osmanskih vremena Stolac je izašao kao jedna obična zaostala orijentalna kasaba. Austrija je civilizacijski i infrastrukturno izdigla Stolac i preko noći od njega napravila europski grad.&lt;ref name=&quot;maxportal-ovdje smo ih&quot;&gt;[http://www.maxportal.hr/vijesti/hrvatska/stolac-za-pocetnike-ovdje-smo-ih-sve-pobili-baaanda-ustase-sve-pobili-metak-u-potiljak/ MaxPortal] Gordan Raguž: ''Stolac za početnike: “Ovdje smo ih sve pobili… baaanda… sve pobili… metak u potiljak “'' (pristupljeno 26. prosinca 2016.)&lt;/ref&gt; Stolac je bio sjedište kotara koji se nalazio u [[Mostarski okrug|Mostarskom okrugu]]. 1880. je Austro-Ugarska sagradila [[ambulanta|ambulantu]] a [[ljekarna|ljekarnu]] 1882. godine. Od 1880. do 1884. Austro-Ugarska je podigla školu.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič58&quot;/&gt; 1885. je godine otvorena [[duhan]]ska [[otkupna postaja]].&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt; 1888. godine nadogradila je bijelim bračkim vapnencem srednjovjekovnu Vidošku tvrđavu. Po okolnim brdima tih je godina podigla više stražarskih kula. Sagradila je banke, zgradu kotarskog ureda, prvi bazen u Hercegovini. Napravila je u južnom dijelu grada bolnicu za koštano-zglobne bolesti koju je gradila od 1892. do 1897. godine.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič58&quot;/&gt; Ta Državna bolnica (Koštana bolnica) bila je tada najpoznatija stolačka institucija, zbog izvrsne klime za liječenje. Bolnicu je opremila najsuvremenijom opremom i dovela najbolji liječnički kadar.&lt;ref name=&quot;maxportal-ovdje smo ih&quot;/&gt; 1896. podignuta je [[Kreševačka ćuprija]].&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt; 1902. je godine pod nadzorom arhitekta Josipa Vancaša podignuta katolička crkva sv. Ilije Proroka. 1908. godine Stolac je dobio [[vodovod]].&lt;ref name=&quot;Stolacvodič58&quot;/&gt; Privilegirana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu kolovoza iste 1908. otvorila je svoju agenturu radi prodaje duhana na veliko.&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt; 1912. sagrađen je zvonik na katoličkoj crkvi sv. Ilije Proroka. Pred Prvi svjetski rat Stolac je imao tri nacionalne banke te tri nacionalna kulturno-umjetnička društva: hrvatski [[HKD Napredak|Napredak]], muslimanski Gajret i srpsko društvo [[SKD Prosvjeta|Prosvjeta]].&lt;ref name=&quot;Stolacvodič58&quot;/&gt;

=== Kraljevina SHS – Jugoslavija ===
Nakon Prvog svjetskog rata bio je u Državi SHS pa unutar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 
U Kraljevini SHS dio Stolačkog kotara. Do 1922. godine upravne granice bile su kao u Austro-Ugarskoj. Od 1922. bio je u [[Mostarska oblast|Mostarskoj oblasti]]. Do 1931. bio je u Zetskoj banovini, nakon čega je taj kotar uključen u Primorsku banovinu. 1939. godine ušao je u sastav Banovine Hrvatske.
Razvoj grada i sve građevinske djelatnosti svele su se na gradnju individualnih stambenih objekata u čemu su glavnu ulogu imali povratnici iz Amerike te bogati trgovci i zemljoposjednici. Građevine iz ovog vremena većinom stilski pripadaju secesiji.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič62&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 62 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
[[Datoteka:ETH-BIB-Stolac, Festung-Dia 247-09616.tif|300px|mini|desno|Stolac uoči 2. svjetskog rata]]
Baš pred izbijanje Drugoga svjetskog rata posebno su utjecala dva događaja na hrvatsko muslimanske odnose. Mehmed Spaho umro je 29. lipnja 1939., 26. kolovoza 1939. uspostavljena je Banovina Hrvatska. Donekle je to zateklo muslimansku političku i društvenu elitu, duboko nezadovoljnu novom situacijom. Spahu je naslijedio Džafer Kulenović, ministar bez portfelja u Stojadinovićevoj vladi Džafer Kulenović. Rujna 1939. vratio je na političku scenu vratio autonomistički program i zahtjev za uspostavu autonomne BiH, tvrdeći &quot;autonomna BiH predstavljala „u minijaturi malu Jugoslaviju, bila čvor Jugoslavije, privlačila sebi i Srbe i Hrvate i postala stožer Jugoslavenstva i državne misli&quot;. Jugoslavenstvo Kulenovića na isti način gledalo je na BiH kao srpski nacionalist [[Nikola Stojanović]] 1918. i komunistički dužnosnik [[Rodoljub Čolaković]] 1943., svatko iz svoje perspektive i zbog svojih razloga. Raspad Kraljevine nakon invazije zahtijevao je prilagoditi se novoj situaciji. 
Stolac je u Drugome svjetskom ratu nakon pada Jugoslavije postao dio [[NDH]], sjedište kotarske oblasti unutar [[Velika župa Dubrava|Velike župe Dubrave]], a od 5. srpnja 1944. pripojen je Velikoj župi Humu.&lt;ref name=&quot;Kotarske oblasti&quot;&gt;[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1522 ARHiNET - Velika župa Dubrava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107012317/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1522 |date=7. studenoga 2017. }}, pristupljeno 7. ožujka 2015.&lt;/ref&gt;
Ustaške su vlasti proglasili muslimane „cvietom naše hrvatske narodnosti“ a Džafer Kulenović se odrekao jugoslavenstva, postao potpredsjednik Hrvatske državne vlade, i drugi muslimani došli su na visoke dužnosti u NDH. [[Šefkija Balić]] je kratko bio gradonačelnik i potom je postavljen za podžupana [[Velika župa Hum|Velike župe Hum]], koju je dužnost obnašao do studenoga 1943. godine. U Stocu su muslimani zadržali predratne odnose nesklonosti Hrvatima. Stolački muslimani 1. rujna 1941. dočekali talijansku vojsku s 30 pečenih volova, posebno pokazavši privrženost fašističkoj Italiji. 17. rujna 1941. izvijestio je član Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH da su muslimani u istočnoj Hercegovini masovno sudjelovali u zločinima nad srpskim stanovništvom. U postrojbama četnika 1942. nalazili su se i mnogi hercegovački, odnosno stolački muslimani. Mnogi od tih četnika 1944. skidali su kokarde i stavljali petokrake, tijekom 1992. su skidali petokrake i vraćali kokarde. Opunomoćenik Glavne uprave sigurnosti Reicha, satnik SS-a Rudolf Kob, napisao je proljeća 1942. opsežno izvješće o problemu odnosa vjerskih zajednica u NDH, naglasivši posebno pitanje muslimana koji bi se moglo iskoristiti za borbu protiv dominantnog utjecaja Katoličke crkve u državi. Predložio je angažirati njemačku politiku i njemačku obavještajnu službu na poticanju suprotnosti između katoličanstva i muslimanstva te dodao da je već neke mjere poduzeo. Čini se da je u sklopu tih mjera [[Uzeir Hadžihasanović]], utjecajni čelnik JMO, inicirao Memorandum upućen Adolfu Hitleru 1. studenog 1942. u ime Narodnog odbora. Memorandumom je molio za autonomnom „Župom Bosnom“, koja bi bila izravno pod protektoratom Reicha. I još neki utjecajni muslimani poduzimali su inicijative za izdvajanje BiH ili njezina dijela iz sastava NDH. Listopada 1942. Omer Džabić, mostarski muftija, poveo je izaslanstvo muslimana iz Mostara u Rim. Ondje su se na poziv i uz posredovanje jeruzalemskog muftije El Huseinija sastali s Mussolinijem i ministrom Cianom. Džabić i izaslansvo zahtijevali su izdvajanje Hercegovine iz NDH i pripajanje Italiji. Treća struja među muslimanskim političarima afirmirala se u studenom 1943. godine. Komunistička struja se zalagala za formiranje BiH kao federalne jedinice u obnovljenoj Jugoslaviji. 8. kolovoza 1944. piše Oblasni komitet KPJ za Hercegovinu izvijestio je da se „muslimanske mase nalaze u previranju i početku masovnijeg prilaska našem pokretu“. Dva dana poslije SKOJ za Stolac izvješćuje da je na taj proces „previranja“ kod muslimana prije svega presudno utjecao &quot;prekid odnosa između Turske i Njemačke&quot;, odnosno čim je Crvena armija zauzela Bugarsku i došla na turske granice, jer su se oni &quot;ravnali prema dosadašnjem držanju Turske&quot;. Nepotpuna sačuvana dokumentacija Okružnog suda u Mostaru sadrži spise o više od 600 muslimana iz Hercegovine, sudionika ratnih zločina, od čega je njih 218 suđeno je za zločine počinjene 1941. godine nad Srbima. Spominje se još 103 muslimana kao sudionici tih zločina,  ne računajući zločine nad Hrvatima uglavnom počinjenih nakon „preorijentiranja“ od kraja 1944., tijekom 1945., pa sve do 1951. godine. Mnogo je muslimana Stočana. Od 182 osobe iz Stoca (Hrvati, Srbi i muslimani) koje spisi mostarskog Okružnog suda u Mostaru spominju kao „fašiste&quot; i počinitelje ratnih zločina (nad Srbima ili muslimanima), 94 njih su muslimani. Muslimani koji su pred sami kraj rata prešli na stranu komunističkog pokreta odrekli su se ustaštva i hrvatstva, ali svoje su zločine ostavili na dušu i povijesnu odgovornost Hrvatima.&lt;ref name=&quot;toljaga&quot;&gt;[http://hrvatska-danas.com/2016/11/01/dr-sc-ivo-lucic-antifasizam-kao-ideoloska-toljaga-u-rukama-bosnjackih-nacionalista/ Hrvatska danas] Dr. sc. Ivo Lučić: Antifašizam kao ideološka toljaga u rukama bošnjačkih nacionalista. 1. studenoga 2016. (preuzeto 27. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Na prostoru današnjih hercegovačkih županija Federacije BiH u Drugom svjetskom ratu stradalo je oko 24.000 Hrvata, od čega dvije trećine je ubijeno poslije rata. Dob ubijenih u prosjeku je oko 23 godine. Prikupljeni su poimenični podatci za 4515 stradalih Hrvata u istočnom dijelu Hercegovine, u općinama Stolac, Neum, Trebinje i Ravno te u planinskom dijelu konjičke općine zvanoj „Gornja Hercegovina“. Od 4515 ubijenih, 1864 Hrvata ubijeno je nakon zarobljavanja, nakon rata, na Križnom putu. Hrvatskih civila stradalo je 2138, među kojima u ratu i poraću ubijeno ili umrlo od ratnih posljedica i teških uvjeta života u izbjeglištvu 684 djece mlađe od 15 godina i 817 žena. Neke od hrvatskih civila ubili su poslije rata pripadnici Ozne/Udbe ili komunističke milicije u potrazi za škriparima.&lt;ref name=&quot;toljaga&quot;/&gt;

Nažalost u tijeku ratnih događanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki. Uništena je džamija Ismail Kapetana Šarića, džamija [[Hadži Alija Hadžisalihović|Hadži Alije Hadžisalihovića]], [[pravoslavlje|pravoslavna]] crkva iz [[1870.]] god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.

=== Druga Jugoslavija ===
Kraj 1945. stolačka bolnica dočekala je okrutan zločin. Iz nje su izveli nacionalno, vjerski ili na neki drugi način nepodobne ranjenike i bolesnike te ih pobili u samom vrtu. Zavjera šutnje počinitelja i strah svjedoka bili su preveliki. Svjedoče o dvadesetak pokopanih. Zgrada Suda također je sagrađena za Austrije. Veliki sudski podrum poslužio je za zatvor i ustašama 1941. i četnicima 1942. te partizanima 1944. godine. Premda je rat bio gotov, u njegovu podrumu na sirovi način ubijeno je nekoliko desetina civila pogrešne vjere ili nacionalnosti. Te i druge lokacije bile su mjesta brojnih likvidacija &quot;unutrašnjih neprijatelja&quot;.&lt;ref name=&quot;maxportal-ovdje smo ih&quot;/&gt;

Stolac je mjesto masovnog poslijeratnog [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkog zločina]], zvanog &quot;[[hrvatski hercegovački Bleiburg]]&quot;. Preživjeli iz Bleiburške tragedije vođeni su po [[Križni put (1945.)|Križnom putu]]. Na tisuće Hrvata sudionika Križnoga puta dovodili su iz smjera Mostara, ali i mnoge druge nevine ljude, na sudište u Stolac. gdje su im u [[montirani proces|montiranim procesima]] s lažnim svjedocima presuđivali su uvijek protiv njih i zatim ih mučki ubili. Neki nisu imali niti suđenje. Komunisti su u stolačkom kraju potkraj Drugoga svjetskog rata zarobljavali brojne hrvatske civile koji nisu izbjegli, zatim bi ih dovodili u Stolac gdje su ih bez suda osudili i ubili u okolici. Dosadašnja istraživanja došla su do otkrivenih 10.000 ubijenih, u mjesecu svibnju 1945. godine. Sve do 1990. vladala je prisilna šutnja o pokolju. Jedno od najvećih stradališta je nedaleko od nekropole [[Radimlja]].&lt;ref&gt;[http://www.hrsvijet.net/index.php/drustvo/40-vjera/32330-hercegovaki-bleiburg-kod-stoca-spomen-na-10000-rtava-pobijenih-poslije-bleiburke-tragedije- Hrsvijet.net] M.M. ''Hercegovački Bleiburg kod Stoca: Spomen na 10.000 žrtava pobijenih poslije bleiburške tragedije '' 13. svibnja 2014. (pristupljeno 19. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.stolac.co/stolac/vijesti/16580-foto-odrzana-komemoracija-na-radimlji Stolac.co] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171205042009/http://www.stolac.co/stolac/vijesti/16580-foto-odrzana-komemoracija-na-radimlji |date=5. prosinca 2017. }} Zupa-stolac.com ''Foto: Održana komemoracija na Radimlji '' 21. lipnja 2017.  (pristupljeno 19. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Podupiranje ustaškog pokreta muslimanima je poslije rata bilo opraštano ili su dobivali blage kazne. Poslije isteka kazna, često smanjenih, dobivali su poslije rata dobra radna mjesta i visoke dužnosti, jer su &quot;otvorili oči tijekom rata i počeli se preorijentirati&quot;. Srbima dojučerašnjim četnicima i muslimanima u ustašama, ostavljena je mogućnost da su se preorijentirali, uvažavanje lažnih svjedočenja da su ilegalno pomagali KPJ. Mogućnost izvlačenja nije bila ostavljena Hrvatima, koji su bili nesmiljeno kažnjavani. Ustaštvo je kod Hrvata kažnjavano smrću, a odmicanje Hrvata od ustaštva i uzdavanje u Mačka komunisti su također kvalificirali kao izdaju. Od 12.000 muslimana, neki su bili pripadnici ustaške vojnice, SS divizije ili talijanske antikomunističke milicije, pa su isto u Jugoslaviji postali „antifašisti“ i visoki dužnosnici u komunističkoj vlasti u privredi, visoki oficiri Udbe, refenti za boračka pitanja. Čak su i muslimani, visoki nositelji njemačkih odlikovanja za akcije na Kozari, kratko tretirani kao &quot;njemački špijuni&quot;, ali su postajali „borac NOB-a“ i ovlašteni tumači proteklih događaja.&lt;ref name=&quot;toljaga&quot;/&gt;

Katolicima su poslijeratne godine ovog kraja bile užasne. Katolici su dovedeni u obespravljeni položaj kao u osmanlijskom feudalizmu, bili su kao raja koja je morala kulučiti za gospodara. Nitko nije bio šikaniran kao oni. Nije bilo katoličkog sela, koje nije bilo bez žrtava. OZNA je po ulasku u svako selo pobila po nekoliko ljudi radi zadavanja straha drugima. Odmah su napunili sve zatvore u Mostaru, mahom Hrvatima katolicima. Po noći su iz zatvora i logora odvodili kamione pune katolika koje su ubijali bez ikakve sudske presude, Izbjeglice iz stolačkog kotara, koje su izbjegle pred komunističkom vojskom, morale su se vratiti u postojbinu. Sve ime bilo porušeno, nisu ništa imali, ljetina je zbog suše bila slaba i bili su prisiljeni hraniti se korijenjem. Nešto malo hrane slala je UNRRA, ali katolici su ju dobivali tek nakon što su bili podmireni muslimani i pravoslavni. Nova Jugoslavija ciljano je sprovodila fizičko istrebljenje katolika. Jugokomunistički državni teror fizički je uništavao Hrvate. Opljačkali su sva katolička sela oko Mostara i Širokog, seljacima su oteli i posljednju kravu, ovcu, kokoš. Nisu bili ubijani ni pravoslavni popovi ni muslimanski hodže, nego samo katolički svećenici. Četnike su puštali na slobodu ili su im blago sudili, dok je jugokomunistička vlast neštedimice ubijala katolike i po sudu i bez suda. Ubijali su ih partizani i OZNA. Neiskreni komunisti rehabilitirali su četnike koji su zapovijedali pokoljima Hrvata. Spomenik hrvatskim žrtvama podignut je 2005. na [[Vidovo polje|Vidovom polju]], na livadi izvan nekropole stećaka.&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/5184-reportaa-humac-iroki-brijeg-vrgorac-radimlje-da-se-ne-zaboravi-.html HKV] Ljubomir Škrinjar: ''Uz 67. obljetnicu ubojstva hercegovačkih franjevaca - Humac, Široki Brijeg, Vrgorac, Radimlje – da se ne zaboravi'', 09. veljače 2012. (pristupljeno 19. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Katolička zapadna civilizacija čiji su ovdje jedini predstavnik Hrvati donijela je Stocu napredak nakon višestoljetnog zaostajanja. Grubom eliminacijom hrvatskoga katoličkog stanovništva koji je bio privredno najvitalniji dio stolačkog kraja, nastali su veliki gubitci u ljudstvu i gospodarstvu. Muslimanskom stanovništvu još je živo bilo sjećanje i ponašanje iz osmanskih vremena, kad su kao povlašteni sloj uživali rente i mogli nemilice eksploatirati potlačene kršćane. Srbima je ostao povlašteni položaj iz stare Jugoslavije te uz novi položaj ratnog pobjednika, za njih su ostale pridržana dobro plaćena radna mjesta i funkcije u neprivrednim djelatnostima državne uprave, vojske, milicije i dr. Uz teret baštine i biljega iz ratne prošlosti, ostavši bez uloge Hrvata koji su bili pravi privrednici, u takvim je uvjetima Stolac gospodarski nazadovao nakon Drugoga svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič63&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 63 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

U ozračju liberalizacija i hrvatskog proljeća, u Stocu je osnovan ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].&lt;ref name=&quot;Stolacvodič67&quot;&gt;[http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf Zračna luka Mostar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190327091040/http://www.mostar-airport.ba/download/prospekti/Stolac_vodic.pdf |date=27. ožujka 2019. }} (ur. Željko Raguž) ''Stolac - kulturno-povijesni vodič'', Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 67 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt; Stvari se miču u drugoj polovici 20. stoljeća, osobito 1970-ih. Privreda se podiže izgradnjom kovinoprerađivačke tvornice [[Metal Stolac|Metala]], pogona tekstilne industrije [[Inkos]]a i tvornice namještaja [[Enterijeri Stolac|Enterijera]]. U istom vremenu izgrađena je zgrada osnovne škole, društveni dom i kino-dvorana. Sredinom 1980-ih izgrađeni su tvornički pogoni željezare RMK-TGA Stolac, most u središtu grada, robna kuća Stočanka, hotel Bregava (projekt Zlatka Ugljena), Gradska kavana,  zgrada srednjoškolskog centra,  športska dvorana, dječji vrtić i autobusni kolodvor. Glavnina tih novih građevina izgledom je pratila povijesnu tradiciju i građevinski identitet grada.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič63&quot;/&gt;

Istraživanju žrtava drugoga svjetskog rata najvažniji doprinos dala je tajnim radom Katolička crkva i ustrajni pojedinci. Dokumentirano su pobijene brojene neistine i laži komunističke protuhrvatske promidžbe. Promidžba je popisala i objavila srpske i muslimanske žrtve, ali su ti popisi upotrijebljeni za optužbe protiv Hrvata, jer je jugoslavenska mašinerija laži navela samo 195 hrvatskih žrtava, kojih brojh premašuje srpske i muslimanske zajedno. Osim lokalnih, i mnogi Hrvati iz drugih krajeva stradali su na ovome mjestu. Ukupno je u ratu, Križnim putevima i poraću ubijeno oko 20 % tamošnjeg hrvatskog pučanstva, a po planu i zapovijedi vodećih struktura KPJ i nove jugoslavenske vlasti, koja je uklanjala svaku moguću oporbu ili eventualne probleme kod uspostavljanja novoga totalitarnog komunističkog ustava vlasti. Ciljali su uništiti nepodobni narod – Hrvate, a u korist podobnog &quot;državotvornog&quot;  naroda – Srba i drugog na toj ljestvici – Muslimana. Laži i propaganda bili su jedan od razloga mržnje u dijelu Srba i Muslimana protiv Hrvata i okrutnih postupaka prema Hrvatima, posebice kod onih Srba i Muslimana u strukturama KPJ i vlasti, koji su mogli bilo kojega tamošnjeg Hrvata optužiti, maltretirati i ubiti bez posljedica. Posljedica zločinačke jugoslavenske vlasti bila je promjena demografske i etničke slike u istočnoj Hercegovini na štetu Hrvata u korist Srba i Muslimana. Tijekom socijalističke Jugoslavije broj se Hrvata u istočnoj Hercegovini stalno smanjivao.&lt;ref&gt;[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/istina-o-zrtvi-na-radimlji-2204.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171204114532/http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/istina-o-zrtvi-na-radimlji-2204.aspx |date=4. prosinca 2017. }} ''Istina o žrtvi na Radimlji''. Dr. Zdravko Dizdar &quot;Svoje žrtve komunizma ne smijemo zaboraviti&quot;. Izvor: [[Stolačko kulturno proljeće]], Godišnjak za povijest i kulturu, godište V, godina 2007., stranica 15 do 18. (pristupljeno 19. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Stolac je bio u pobratimstvu sa slovenskim gradićem [[Postojna|Postojnom]] sve do 1992. godine. Zbog pobratimstva su osnovci u Stocu mogli učiti slovenski jezik kao izborni jezik u školi.&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt;

=== Rat u BiH ===
Stolac je tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] imao važno strateško značenje zbog svojega položaja u istočnoj Hercegovini.&lt;ref name=&quot;BalkanBattlegrounds&quot;&gt;{{Citiranje knjige |author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis |title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995 |volume=2 |publisher=Central Intelligence Agency |location=Washington, D.C. |year=2002 |isbn=978-0-16-066472-4}}&lt;/ref&gt; U proljeće 1992. u gradu su se zaoštrili odnosi između hrvatskih, muslimanskih i srpskih političkih i vojnih čimbenika, a Stolac je ubrzo bio zahvaćen ratnim djelovanjima.&lt;ref name=&quot;PrlicV1&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Prosecutor v. Jadranko Prlić et al., Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-1.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |volume=1 |year=2013 |pages=516–537}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 1992. počelo je organiziranje obrane grada, a u istom su razdoblju zabilježene i barikade koje su otežavale uspostavu obrambenoga sustava.&lt;ref name=&quot;Vidmarović&quot;&gt;[http://www.matica.hr/vijenac/482/vrijedno-izdanje-iz-stoca-19006/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190407064049/http://www.matica.hr/vijenac/482/vrijedno-izdanje-iz-stoca-19006/ |date=7. travnja 2019. }} Đuro Vidmarović: ''Deseti Godišnjak za povijest i kulturu – Vrijedno izdanje iz Stoca''. ''Vijenac'' 482, 6. rujna 2012. (pristupljeno 7. travnja 2019.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tomislav Šulj: ''Stolačke barikade ožujak–travanj 1992.'', u: ''Stolačko kulturno proljeće 2012.''&lt;/ref&gt; U travnju 1992. [[JNA]] i srpske snage preuzele su nadzor nad Stocem, a hrvatske su snage grad ponovno zauzele u lipnju iste godine.&lt;ref name=&quot;BalkanBattlegrounds&quot;/&gt;

Tijekom 1992. u Stocu su se pojavile političke i vojne napetosti između [[HVO|HVO-a]] i muslimanskoga, poslije bošnjačkoga, vodstva, osobito u vezi s ustrojem postrojbi [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] na tome području.&lt;ref name=&quot;PrlicV1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Željko Raguž: ''Prilike u stolačkom kraju do početka travnja 1992. godine'', u: ''Stolačko kulturno proljeće 2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;P. Bošković: ''Uloga „reformiranih“ komunista u hrvatsko-muslimanskim nesporazumima 1992. godine u Stocu'', u: ''Stolačko kulturno proljeće 2012.''&lt;/ref&gt; U općini [[Metković]] zbrinute su izbjeglice i prognanici s toga područja.&lt;ref name=&quot;Vidmarović&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Ivan Jurić: ''Osnivanje Odbora za zbrinjavanje i smještaj izbjeglica i prognanika u općini Metković iz ratom ugroženih područja'', u: ''Stolačko kulturno proljeće 2012.''&lt;/ref&gt;

Stolačka bojna u sastavu HVO-a bila je 6. bojna 116. brigade [[Hrvatska vojska|HV-a]] i HVO-a.&lt;ref name=&quot;Vidmarović&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Ivan Jurić: ''Osnivanje i djelovanje 6. bojne 116. brigade HV-a i HVO-a (Stolačka bojna)'', u: ''Stolačko kulturno proljeće 2012.''&lt;/ref&gt;

U vrijeme [[Hrvatsko-bošnjački sukob|bošnjačko-hrvatskoga sukoba]] 1993. odnosi između HVO-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] dodatno su se pogoršali. Prema dokumentaciji i utvrđenjima korištenima pred [[ICTY|ICTY-em]], u općini Stolac već su u proljeće 1993. zabilježena uhićenja istaknutih Muslimana te pogoršanje sigurnosnih prilika.&lt;ref name=&quot;PrlicV1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;PrlicV3&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Prosecutor v. Jadranko Prlić et al., Judgement |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-3.pdf |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |volume=3 |year=2013 |pages=178–191, 239–240, 304–316}}&lt;/ref&gt; Dana 19. travnja 1993. pripadnici HVO-a uhitili su zapovjedništvo brigade ''Bregava'' i razoružali dio njezinih pripadnika, nakon čega su se sukobi proširili i na druga područja Hercegovine.&lt;ref name=&quot;PrlicV1&quot;/&gt;

Izvješća Ujedinjenih naroda iz 1993. bilježe da su u srpnju iste godine uslijedila masovna uhićenja, zatočenja i prisilna premještanja muslimanskoga stanovništva iz Stoca i okolice prema crti razdvajanja kod Bune i Blagaja.&lt;ref name=&quot;UNSpecialRapporteur1993&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Letter dated 6 September 1993 from the Special Rapporteur of the Commission on Human Rights on the Situation of Human Rights in the Territory of the Former Yugoslavia addressed to the Secretary-General |url=https://digitallibrary.un.org/record/173059/files/S_26415-EN.pdf |publisher=United Nations Security Council |id=S/26415 |year=1993}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNSpecialRapporteur1994&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Situation of Human Rights in the Territory of the Former Yugoslavia |url=https://heritage.sensecentar.org/assets/Uploads/sg-1-06-tadeusz-report-november-en.pdf |publisher=United Nations Commission on Human Rights |id=E/CN.4/1994/47 |year=1993}}&lt;/ref&gt; Prema tim izvješćima, oko 500 civila iz sela između Stoca i Čapljine bilo je 13. srpnja 1993. prisiljeno krenuti prema području pod nadzorom Armije BiH, dok su u srpnju 1993. u Stocu zabilježena i brojna uhićenja Muslimana.&lt;ref name=&quot;UNSpecialRapporteur1994&quot;/&gt;

U presudi u predmetu ''Prlić i dr.'' [[ICTY]] je za općinu Stolac utvrdio slijed događaja koji obuhvaća uhićenja u travnju 1993., zatočenja muškaraca vojne dobi u srpnju 1993., uklanjanje stanovništva iz grada i okolnih sela te oštećenja kuća i vjerskih objekata tijekom ljeta 1993.&lt;ref name=&quot;PrlicV1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;PrlicV3&quot;/&gt; U istom su razdoblju pripadnici [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]] na području južne Hercegovine pružali pratnju [[UNHCR|UNHCR-u]], [[ICRC|ICRC-u]] i drugim humanitarnim organizacijama pri dopremi pomoći i posjetima zatočeničkim mjestima.&lt;ref name=&quot;UNPROFORICTY&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=ICTY transcript, 1 October 2007 |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/trans/en/071001ED.htm |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Nakon rata povratak prognanika i izbjeglica u Stolac tekao je sporo. [[UNHCR]] je i nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskoga sporazuma]] bilježio zapreke povratku u Stolac, a 1996. zabilježeno je tek postupno omogućavanje rada na obnovi kuća bošnjačkih raseljenih osoba u gradu.&lt;ref name=&quot;UNHCR1996&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Statement by Mrs. Sadako Ogata, United Nations High Commissioner for Refugees, to the United Nations Security Council |url=https://www.unhcr.org/news/statement-mrs-sadako-ogata-united-nations-high-commissioner-refugees-meeting-0 |publisher=UNHCR |date=28. lipnja 1996. |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

=== Samostalna Bosna i Hercegovina ===
Kao što su 1992. pokušali silom preuzeti vlast od Hrvata koji su oslobodili Stolac, isto su muslimansko-bošnjački pokušali i 2016. na izborima, pod krinkom &quot;antifašističke borbe&quot;, odnosno premlaćivanjem i razbojstvom na izbornim mjestima.&lt;ref name=&quot;toljaga&quot;/&gt;

Što u ratu Muslimani nisu uspjeli oružjem, pokušali su provociranjem incidenata, kontroliranim nasiljem, stvaranjem izvanrednog stanja, prizivanjem protektorata i uspostavom „distrikta Stolac-Neum“, sve u ime „antifašizma“ koji je ovdje nije antifašizam, nego maska brutalnog nacionalizma koji graniči s fašizmom. Muslimanski uzurpatori lažno se predstavljaju kao vječito ispravni, kao da su oduvijek bili antifašisti, kao da nisu postojali muslimani od kraja 1944., tijekom 1945., pa sve do 1951. Do 2016. bila je zajednička vlast, koalicija, platforma koju je bila savez komunističkih sljedbenika sa sljedbenicima Mladih Muslimana i ustaškog pokreta. Dio SDA, računajući da je to politički probitačno i efikasno počeo je glasno mahati &quot;antifašizmom&quot; posebno u borbi protiv hrvatskog nacionalizma i hrvatskog nacionalnog identiteta u BiH. Mahali su komunističkim i jugoslavenskim zastavama, a političke zastupnike svojih susjeda i cijeli narod, time podlo i licemjerno proglasili su „fašistima“.&lt;ref name=&quot;toljaga&quot;/&gt;
23. listopada 2016. Bošnjaci su s jugoslavenskim i komunističkim insignijama proslavljali su komunističko „oslobađanje Stoca“, kao kad su 1992. razdragano dočekivali JNA, i koristili su se „antifašizmom“ kao ideološkom toljagom protiv svojih političkih protivnika Hrvata, jer ih na zakonit način i unutar demokratskih procedura nikako nisu bili u stanju pobijediti na izborima,  pa su posegnuli za mitingaškim metodama koje su ništa drugo do li pokušaj ostvarenja obnovljenih bošnjačkih ratnih planova ovladavanja Stocem, glavne strateške točkom za [[Etničko popunjavanje prostora prema moru|prodor do Neuma]], odnosno „izlaskom na more“.&lt;ref name=&quot;toljaga&quot;/&gt;

Godine 2013. na lokalnim izborima pobijedio je HDZ BiH. Četiri godine poslije, na izborima ponovljenim zbog incidenata, HDZ BiH ostvario je približno isti rezultat, a bošnjačka Stranka demokratske akcije okupila se u bošnjačku Inicijativu za Stolac u kojem je okupila bošnjački blok te se bitno približila vladajućoj stranci. Na većini od 19 biračkih mjesta pobijedio je HDZ BiH, a te ka nekoliko većinu je imala bošnjačka koalicija. Izbori su opet bili sličniji nacionalnom opredjeljivanju nego političkoj utrci. Glavni razlog bile su napetosti podignute bošnjačkim nasiljem na izborima 2. listopada&lt;ref name=&quot;VL-izbori u Stocu&quot;&gt;[http://www.vecernji.ba/izbori-u-stocu-kao-popis-pucanstva-uz-boskovica-hrvatima-vecina-i-u-vijecu-1151062 Večernji list BiH] Z. Krešić, F. Matić: ''Izbori u Stocu kao popis pučanstva, uz Boškovića, Hrvatima većina i u Vijeću '', 21. veljače 2017. (pristupljeno 24. veljače 2017.)&lt;/ref&gt; (bošnjački kandidat fizički nasrnuo na predsjednika Općinske izborne komisije, premlatio člana te Komisije, sa skupinom naoružanih razbojnika demolirao izborno mjesto i ukrao kutije s glasačkim listićima).&lt;ref name=&quot;toljaga&quot;/&gt; Zbog toga su izbori potvrdili stanje popisa pučanstva gdje je 60 posto Hrvata i 40 posto Bošnjaka. Izbori su potvrdili neslogu hrvatskih političkih opcija i posve ujedinjenu bošnjačku muslimansku opciju gdje i SDA i SDP BiH i SBB su se ujedinile oko Inicijative za Stolac. Muslimanske su se stranke ujedinile oko zajedničkog kandidata za načelnika, a na hrvatskoj strani našao se neki Komšić koji je išao u izbore krenuo u znak otpora i neriješenog statusa, a kojeg su bošnjačke stranke poslije zloporabile te pokušale ponoviti slučaj “Komšić 2” u nametanju hrvatskih predstavnika. Komšićeva malo poznata Socijaldemokratska fronta dobila je svega 4 glasa za općinsko vijeće, a on kao kandidat za načelnika skoro 3000 glasova. Izborni prag još su prošli Hrvatska koalicija za Stolac – HSP BiH i HDZ 1990. s 305 glasova ili 4,16 % potpore te neovisni kandidat Vidoje Maslać s 281 glasom. Time općinsko vijeće ima 11 hrvatskih vijećnika i šest bošnjačkih. 59,55 % glasova dobio je Stjepan Bošković, HDZ BiH.&lt;ref name=&quot;VL-izbori u Stocu&quot;/&gt;

Gospodarski i politički položaj Stoca danas određuje blizina entitetske granice i granice s Republikom Hrvatskom.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič63&quot;/&gt; 1999. je godine obnovljen rad ogranka Matice hrvatske.&lt;ref name=&quot;Stolacvodič67&quot;/&gt;

[[Potres kod Stoca 2022.|Dana 22. travnja 2022. potres magnitude 5,7 M&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt; pogodio je Stolac]]. [[Epicentar]] potresa bio je u blizini okolnog sela [[Strupići]]. Jedna osoba je poginula.

== Katolička župa sv. Ilije ==
Župu je osnovao dubrovački biskup i apostolski upravitelj trebinjski [[Vinko Čubranić]] 1. lipnja 1863. U njen su sastav ušli dijelovi [[Svetište Kraljice mira u Hrasnu|hrašanjske]] i [[Dubrave (katolička župa)|dubravske]] župe, ukupno 17 naselja sa 140 obitelji i 1250 vjernika. Sjedište joj je bilo u Stocu, a svetac zaštitnik sv. Ilija. Prvi župnik fra Oracije iz Torina (talijanski misionar u Hercegovini) prve je dvije godine stanovao u privatnoj kući budući su turske vlasti u početku oduzele iznajmljenu kuću, a kasnije opstruirale izgradnju nove župne kuće. Procvat župe bio je uoči Drugog svjetskog rata kada je brojila 3506 vjernika, da bi u nadolazećem ratu izgubila 660 vjernika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Župa Stolac|date=2008-11-28|title=Povijest župe|url=https://zupa-stolac.ba/ozupi/ozupi-ozupi/povjestzupe/|url-status=live|access-date=2024-03-31|website=Župa sv. Ilije Proroka Stolac|language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== Župnici i kapelani župe&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Župa Stolac|date=2023-05-01|title=Župnici i kapelani|url=https://zupa-stolac.ba/ozupi/zupnicikapelani/zupnicikapelani/|url-status=live|access-date=2024-03-31|website=Župa sv. Ilije Proroka Stolac|language=hr}}&lt;/ref&gt; ===
====Župnici====
{{stupci|3|*fra Oracio iz Torina (1863. – 1867.)
*don [[Lazar Lazarević]] (1867. – 1899.)
*don Vide Putica (1899. – 1907.)
*don Marijan Vujnović (1907. – 1919.)
*don Andrija Majić (1919. – 1930.)
*don Marko Zovko (1930. – 1943.)
*fra Inocent Penavić (1945.)
*don Đuro Kulaš (1946.)
*don Anđelko Babić (1947.-1980.)
*don [[Petar Vuletić]] (1980. – 1982.)
*don Mato Puljić (1982. – 1999.)
*don Rajko Marković (1999 – 2021.)
*don Ljubo Planinić (2021. – 2022.)
*don Gordan Božić (2023. – )
}}
====Kapelani====
{{stupci|3|*don Petar Marković (1889.)
*don Andrija Majić, stariji (1916. – 1917.)
*don Petar Leventić, stariji (1932. – 1933.)
*don Ante Zrno (1934. – 1936.)
*don Andrija Majić, mlađi (1936. – 1939.)
*don [[Stjepan Batinović]] (1939. – 1941.)
*don Drago Bevanda (1974. – 1975.)
*don Stanko Puljić (1975. – 1979.)
*don Radoslav Zovko (1979. – 1983.)
*don Božo Polić (1983. – 1988.)
*don Tadija Pavlović (1994. – 1995.)
*don Ivica Boras (1994. – 1995.)
*don Gordan Božić (1998. – 2000.)
*don Nikola Menalo (2000. – 2002.)
}}
== Gospodarstvo ==

Prošle i sadašnje:
*Bolnica za koštano-zglobne bolesti
*Gospodarsko-poslovna zona Hodovo
*Kovinoprerađivačka tvornica [[Metal Stolac|Metala]]
*Pogoni tekstilne industrije [[Inkos]] 
*Tvornica namještaja [[Enterijeri Stolac|Enterijera]]
*Tvornički pogoni željezare RMK-TGA Stolac
*Hotel Bregava 
*Robna kuća Stočanka, oštećena u ratu, danas prenamijenjena

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Stolac}}
{{div col|cols=3}}
* [[Hamid Dizdar]], bošnjački književnik
* [[Mak Dizdar]], hrvatski i bošnjački književnik 
* [[Asaf Duraković]], hrvatski nacionalist, znanstvenik, liječnik, pjesnik, derviš i političar 
* [[Senadin Duraković]], hrvatski znanstvenik i profesor  mikrobiologije
* [[Nijaz Duraković]], bošnjački političar
* [[Mustafa Golubić]], srpski gerilac i revolucionar
* [[Slavko Goluža]], hrvatski rukometaš i trener
* [[Alija Isaković]], bošnjački književnik
* [[Muhamed Mehmedbašić]], bosanskohercegovački revolucionar
* [[Ali-paša Rizvanbegović]], [[Hercegovački pašaluk|hercegovački]] [[paša]], stolački [[kapetanija (Osmansko Carstvo)|kapetan]] i [[vakif]]
* [[Martin Raguž]], bosanskohercegovačko-hrvatski političar
{{div col end}}

== Spomenici i znamenitosti ==

===Nekropola Radimlja ===
[[Datoteka:Radimlja, Nekropola2.JPG|170px|mini|desno|Nekropola Radimlja]]
{{glavni|Nekropola Radimlja}}
Nekropola Radimlja je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih [[nekropola]] [[stećak]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i općenito. Nalazi se u [[Vidovo polje|Vidovu polju]], 3&amp;nbsp;km zapadno od Stoca, na putu [[Čapljina]] – Stolac. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, [[nekropola]] Radimlja spada u najvrijednije spomenike [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnog]] razdoblja Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;kons&quot;&gt;[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=607 Nekropola stećaka Radimlja kod Stoca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407063521/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=607 |date=7. travnja 2014. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Posjećeno 29. studenog 2012.&lt;/ref&gt;

Nekropola se sastoji od 133 stećka, od kojih 36 ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju (ukupno 60 sanduka&lt;ref name=&quot;Stolački portal&quot;/&gt;), dva sljemenjaka (na zabat), 31 sljemenjak s postoljem i tri u obliku križa,&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5282/UNESCO: The natural and architectural ensemble of Stolac], unesco.org; prikupljeno 4. studenog 2016.&lt;/ref&gt; ukupno 33 sarkofaga.&lt;ref name=&quot;Stolački portal&quot;/&gt;
===Vidoški grad===
[[Datoteka:Stari grad Stolac (01).JPG|170px|mini|desno|Vidoški grad]]
{{glavni|Vidoški grad}}
Srednjovjekovni grad Vidoški spominje se 1375. i 1444. godine. Smješten je na brdu Križevac, koje je ubilježeno u gruntovnicu (zemljišno-knjižni ured) 1897. godine za austrijskog popisa kao parcela pod nazivom Križevac – Humčine, označena kao k. č. 215/1, površine 24,7 ha i upisana je u zemljišno-knjižni uložak broj 853, kao vlasništvo/erar Bosne i Hercegovine. Vidoški grad je grad više puta opsjedan, osvajan, utvrđivan i dograđivan, rušen i obnavljan, napuštan i ponovo nastanjivan. Konačan današnji izgled djelo je [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske vojske]] koja ga je 1888. godine porušila i skladno svojim tadašnjim vojno-strateškim potrebama ponovo izgradila. Nacionalnim spomenikom kulture Bosne i Hercegovine je proglašen 2003.&lt;ref name=&quot;odluka&quot;&gt;[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1314 Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160407132607/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1314 |date=7. travnja 2016. }} pristupljeno 11. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

=== Mostovi ===
Stolac se ističe po brojnim kamenim mostovima, čija je brojnost upadljivija time što je Stolac mali gradić na maloj rijeci. Nijedan od mostova nema nikakav poseban stil. Ukupno su 3 veća kamena mosta i mnoštvo kamenih mostova.&lt;ref name=&quot;Stolački portal&quot;/&gt; [[Kreševačka ćuprija]] (most Sare Kašiković) najveći je most u BiH koji je izgrađen isključivo za privatne potrebe.&lt;ref name=&quot;Jeste li znali-weebly&quot;/&gt;

=== Sakralni objekti===
* [[Crkva sv. Ilije u Stocu|Crkva sv. Ilije]], katolička župna crkva

== Kultura ==
* [[Stolačko kulturno proljeće]], kulturna manifestacija, organizira ogranak Matice hrvatske
* Dani stolačkih džamija&lt;ref&gt;[https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1449-manifestacija-dani-stolackih-dzamija Manifestacija „Dani stolačkih džamija“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190213005544/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1449-manifestacija-dani-stolackih-dzamija |date=13. veljače 2019. }}, preporod.com, pristupljeno 12. veljače 2019.&lt;/ref&gt;
* [[Stolačka tarča]], srednjovjekovni godišnji sajam na kojem sudjeluju mnogobrojne kulturne grupe iz različitih država te se uprizoruje povijesna bitka na starome gradu Vidoškom&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Stolačka tarča - srednjovjekovni sajam - Pročitaj najnovije sadržaje vezane uz: Stolačka tarča - srednjovjekovni sajam - hercegovina.info |url=https://www.hercegovina.info/tags/index/stolacka-tarca-srednjovjekovni-sajam}}&lt;/ref&gt;
* HKUD Stolac
* [[SMART FEST]], kulturno-glazbena manifestacija
* [[Advent u Stocu]], kulturno-glazbena manifestacija
* [[Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije u Stocu|Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije]]
* [[Vidoštačka kraljica]], župna duhovna glazbena skupina
* [[Slovo Gorčina]], kulturna manifestacija
* [[Hercegovački plodovi Mediterana]], poljoprivredna manifestacija

== Šport ==

* [[HNK Stolac]]
* [[HKK Stolac]]
* [[HOK Stolac]]&lt;ref&gt;[https://www.akta.ba/Firma/hrvatski-odbojkaski-klub-stolac/242850 Akta.ba] Hrvatski odbojkaški klub Stolac, Aladinići Novo naselje 2, Stolac (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[RK Iskra Stolac]]
* [[ŽRK Iskra Stolac]]
* [[KK Iskra Stolac]]
* [[FK Iskra Stolac]]
* [[Karate klub Bregava Stolac]]
* [[Karate klub Stolac]]
* Judo klub Hodovo
* Stolačke mažoretkinje
* Teniski klub Stolac (upisan u registar udruga 7. listopada 1999., brisan iz registra 7. travnja 2017.)&lt;ref name=&quot;oglasi-brisanje&quot;&gt;[http://mpuls.info/index.php/2017/03/09/udruzenjaudruge-koje-su-brisane-po-sluzbenoj-duznosti/ Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačko-neretvanska županija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180506173516/http://mpuls.info/index.php/2017/03/09/udruzenjaudruge-koje-su-brisane-po-sluzbenoj-duznosti/ |date=6. svibnja 2018. }} ''OGLASI O UDRUŽENJIMA_UDRUGAMA KOJE SU BRISANE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI – '', 3. rujna 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://mpuls.info/wp-content/uploads/2017/04/Teniski-klub-Stolac.pdf Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačko-neretvanska županija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180506104117/http://mpuls.info/wp-content/uploads/2017/04/Teniski-klub-Stolac.pdf |date=6. svibnja 2018. }} ''OGLASI O UDRUŽENJIMA_UDRUGAMA KOJE SU BRISANE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI – Teniski klub Stolac'', sjedište Hrvatskih branitelja bb, 7. travnja 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[HNK Dubrave Stolac]] (upisan u registar udruga 5. siječnja 2000., brisan iz registra 7. kolovoza 2017.)&lt;ref name=&quot;oglasi-brisanje&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://mpuls.info/wp-content/uploads/2017/08/HNK-DUBRAVE-STOLAC.pdf Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačko-neretvanska županija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180506104035/http://mpuls.info/wp-content/uploads/2017/08/HNK-DUBRAVE-STOLAC.pdf |date=6. svibnja 2018. }} ''OGLASI O UDRUŽENJIMA_UDRUGAMA KOJE SU BRISANE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI – Hrvatski nogometni klub Dubrave'', sjedište u MZ Crnići, Stolac, 7. kolovoza 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;
* Plivački klub Mala Luka Stolac (upisan u registar udruga 6. rujna 2001., brisan iz registra 6. studenoga 2017.)&lt;ref name=&quot;oglasi-brisanje&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://mpuls.info/wp-content/uploads/2017/11/Pliva%C4%8Dki-klub-Mala-Luka-Stolac.pdf Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačko-neretvanska županija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180506104056/http://mpuls.info/wp-content/uploads/2017/11/Pliva%C4%8Dki-klub-Mala-Luka-Stolac.pdf |date=6. svibnja 2018. }} ''OGLASI O UDRUŽENJIMA_UDRUGAMA KOJE SU BRISANE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI – Plivački klub Mala Luka Stolac'', sjedište u Stjepana Radića bb, Stolac, 6. studenoga 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;
* Sportsko društvo Iskra – Bregava&lt;ref name=&quot;oglasi-brisanje&quot;/&gt;

Održavaju se ''Ilindanski malonogometni turnir &quot;Stolac&quot;'', ''Memorijalni malonogometni turnir &quot;Senad Zećo Sena&quot; – Turnir mahala'' (od 2005.)&lt;ref&gt;https://glasstoca.ba/sjecanja/tradicionalni-memorijalni-malonogometni-turnir-senad-zeco-sena-turnir-mahala/&lt;/ref&gt; i ''Memorijalni malonogometni turnir Marko Bošković'' (od 2012.)&lt;ref&gt;https://stolac.city/stolac/foto-odrzan-11-memorijalni-malonogometni-turnir-marko-boskovic/&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{commons|Category:Stolac}}

*[http://www.stolac.gov.ba Službena stranica]
*[http://www.bhtourism.ba/loc/stolac.wbsp Stolac na stranici BH turizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091001092840/http://www.bhtourism.ba/loc/stolac.wbsp |date=1. listopada 2009. }}

{{BiH}}
{{Hercegovina}}
{{Stolac}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Stolac| ]]</text>
      <sha1>68abou7l853jm2n2kmdt2vnf2pf44tk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goražde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23596</id>
    <revision>
      <id>7567146</id>
      <parentid>7516790</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40220" sha1="j457n8b28akxj3576dkd99muc08nqnt" xml:space="preserve">{{dz|[[Goražde (Berane, Crna Gora)]]|naselje u općini [[Berane]], [[Crna Gora]]}}
{{Općina FBiH
|ime = Goražde
|županija = [[Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjska Goražde]]
|centar = Goražde
|karta=Gorazde Municipality Location.png
|načelnik = Ernest Imamović
|površina = 252
|stanovništvo =  36.496 (1999.)
|gustoća = 144.8
|
}}
{{Naselje u BiH
|ime = Goražde
|slika = 
|slika_širina = 
|slika_opis = 
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = Bosansko-podrinjska županija Goražde
|općina = [[Goražde]]
|nadvisina = 
|lat = 43.6673112
|long = 18.9765501
|position = left
|brojstan = 16.273 (1991.)
|domaćinstva = 
|pošta = 73000 Goražde
|pozbroj = (+387) 38
}}
[[Datoteka:Gorazdenocu.jpg|mini|desno|250px|Goražde noću]]
'''Goražde''' je [[grad]] i jedna od tri općine [[Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjske županije Goražde]], u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Glavna naselja općine su Goražde, [[Bačci]] i [[Vitkovići (Goražde, BiH)|Vitkovići]].

== Zemljopis ==
U gornjem toku rijeke [[Drina|Drine]], otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan zemljopisni i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine [[Jahorina|Jahorine]], na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne zemljopisne širine, te 18° 58' istočne zemljopisne dužine. Pjesnik bi uočio ''da se grad nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima''.

Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u [[umjetno jezero]]. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno [[promet]]na arterija na području [[istočna Bosna|istočne Bosne]]. Važan je to put za Primorje, [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], dobra veza sa [[Sarajevo]]m i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari [[rimski imperij|Rimljani]], srednjovjekovni [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]] i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u prometnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka [[Ustiprača]] – [[Foča]] izgrađena [[1939.]] godine. Veći značaj Goražde dobiva [[1958.]] godine kada je izgrađen put Goražde – [[Tjentište]] – [[Čemerno (prijevoj)|Čemerno]] – [[Gacko]] – [[Dubrovnik]].

== Stanovništvo ==
==== Goražde (opcina), nacionalni sastav 2013. godine ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Goražde'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]''' &lt;ref&gt;Popis Stanovnistva BiH 2013. godine | http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=11452#link1&lt;/ref&gt;

 |-
|'''Bošnjaci''' 
|19.692 (94,2 %)
|-
|'''Srbi''' 
|707 (3,4 %)
|-
|'''Hrvati'''
|23 (0,1 %)
|-
|'''ostali'''
|475 (2,3 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''20.897'''
|}

==== Goražde (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Goražde'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|9568 (58,79 %) 
|6746 (51,80 %)
|5266 (55,53 %)
|-
|'''Srbi'''
|5584 (34,31 %) 
|4376 (33,60 %)
|3675 (38,75 %)
|-
|'''Hrvati'''
|62 (0,38 %)
|75 (0,57 %)
|133 (1,40 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|663 (4,07 %)
|1495 (11,48 %)
|100 (1,05 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|396 (2,43 %)
|330 (2,53 %)
|308 (3,24 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''16.273'''
|'''13.022'''
|'''9482'''
|}

=== Turski popis stanovništva 1468./1469. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo Goražda 1468./1469.'''
|-
| '''godina'''
| '''broj sela''' 
| '''broj kuća'''
| '''odrasli'''
| '''djeca'''
| '''broj stanovnika'''

|-
| '''1468./1469.'''
| /
| 144
| /
| /
| 835
|}


{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Goražde}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Goražde'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani''' 
|26.296 (69,98 %) 
|25.142 (68,09 %)
|24.544 (70,76 %)
|-
|'''Srbi''' 
|9843 (26,19 %) 
|9107 (24,66 %)
|9293 (26,79 %)
|-
|'''Hrvati'''
|80 (0,21 %)
|99 (0,26 %)
|179 (0,51 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|789 (2,09 %)
|1851 (5,01 %)
|168 (0,48 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|565 (1,50 %)
|725 (1,96 %)
|501 (1,44 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''37.573'''
|'''36.924'''
|'''34.685'''
|}

==== Goražde (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Goražde'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|9568 (58,79 %) 
|6746 (51,80 %)
|5266 (55,53 %)
|-
|'''Srbi'''
|5584 (34,31 %) 
|4376 (33,60 %)
|3675 (38,75 %)
|-
|'''Hrvati'''
|62 (0,38 %)
|75 (0,57 %)
|133 (1,40 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|663 (4,07 %)
|1495 (11,48 %)
|100 (1,05 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|396 (2,43 %)
|330 (2,53 %)
|308 (3,24 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''16.273'''
|'''13.022'''
|'''9482'''
|}

=== Turski popis stanovništva 1468./1469. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo Goražda 1468./1469.'''
|-
| '''godina'''
| '''broj sela''' 
| '''broj kuća'''
| '''odrasli'''
| '''djeca'''
| '''broj stanovnika'''

|-
| '''1468./1469.'''
| /
| 144
| /
| /
| 835
|}

== Naseljena mjesta ==

[[Ahmovići]], 
[[Baćci]], 
[[Bahovo]], 
[[Bakije]], 
[[Bare (Goražde, BiH)|Bare]], 
[[Batkovići (Goražde, BiH)|Batkovići]], 
[[Bezmilje]], 
[[Biljin]], 
[[Bogušići]], 
[[Borovići]], 
[[Boškovići (Goražde, BiH)|Boškovići]], 
[[Brajlovići (Goražde, BiH)|Brajlovići]], 
[[Bratiš]], 
[[Brekovi]], 
[[Brezje (Goražde, BiH)|Brezje]], 
[[Brijeg (Goražde, BiH)|Brijeg]], 
[[Budići]], 
[[Butkovići]], 
[[Butkovići Ilovača]], 
[[Crvica (Goražde, BiH)|Crvica]], 
[[Čitluk (Goražde, BiH)|Čitluk]], 
[[Čovčići]], 
[[Ćatovići]], 
[[Ćehajići (Goražde, BiH)|Ćehajići]], 
[[Ćurovi]], 
[[Deševa]], 
[[Donja Brda (Goražde, BiH)|Donja Brda]], 
[[Donja Bukvica]], 
[[Donji Bogovići]], 
[[Dučići (Goražde, BiH)|Dučići]], 
[[Džindići (Goražde, BiH)|Džindići]], 
[[Faočići]], 
[[Gaj (Goražde, BiH)|Gaj]], 
[[Glamoč (Goražde, BiH)|Glamoč]], [[Gočela]], [[Goražde]], [[Gornja Brda (Goražde, BiH)|Gornja Brda]], [[Gornja Bukvica]], [[Gornji Bogovići]], [[Grabovik (Goražde, BiH)|Grabovik]], [[Gunjačići]], [[Gunjevići]], [[Gusići (Goražde, BiH)|Gusići]], [[Guskovići]], 
[[Hadžići (Goražde, BiH)|Hadžići]], [[Hrančići]], 
[[Ilino]],
[[Ilovača (Goražde, BiH)|Ilovača]], 
[[Jagodići (Goražde, BiH)|Jagodići]], 
[[Jarovići (Goražde, BiH)|Jarovići]], 
[[Kalac (Goražde, BiH)|Kalac]], 
[[Kamen (Goražde, BiH)|Kamen]], 
[[Kazagići (Goražde, BiH)|Kazagići]], 
[[Knjevići]], [[Kodžaga Polje]], 
[[Kola (Goražde, BiH)|Kola]], 
[[Kolijevke]], 
[[Kolovarice]], 
[[Konjbaba]], 
[[Konjevići (Goražde, BiH)|Konjevići]], 
[[Kosače (Goražde, BiH)|Kosače]], 
[[Kovači (Goražde, BiH)|Kovači]], 
[[Kraboriš]], 
[[Kreča (Goražde, BiH)|Kreča]], 
[[Kučine (Goražde, BiH)|Kučine]], [[Kušeši]], 
[[Kutješi]], 
[[Laleta]], 
[[Lukarice]], 
[[Markovići (Goražde, BiH)|Markovići]], 
[[Mirvići]], 
[[Mirvići na Podhranjenu]], 
[[Morinac]], 
[[Mravi (Goražde, BiH)|Mravi]], 
[[Mravinjac]], 
[[Mrkovi]], 
[[Nekopi]], 
[[Orahovice (Goražde, BiH)|Orahovice]], 
[[Oručevac]], 
[[Osanica (Goražde, BiH)|Osanica]], 
[[Osječani (Goražde, BiH)|Osječani]], 
[[Ostružno]], 
[[Ozrenovići]], 
[[Paraun]], 
[[Perjani]], 
[[Pijestina]], 
[[Pijevac (Goražde, BiH)|Pijevac]], 
[[Plesi]], 
[[Podhranjen]], 
[[Poratak]], [[Potrkuša]], 
[[Prisoje (Goražde, BiH)|Prisoje]], 
[[Radići (Goražde, BiH)|Radići]], 
[[Radovovići]], 
[[Raškovići (Goražde, BiH)|Raškovići]], 
[[Ratkovići (Goražde, BiH)|Ratkovići]], 
[[Rešetnica (Goražde, BiH)|Rešetnica]], 
[[Rosijevići]], 
[[Sedlari (Goražde, BiH)|Sedlari]], 
[[Sijedac]], 
[[Skravnik]], 
[[Slatina (Goražde, BiH)|Slatina]], 
[[Sofići]], 
[[Spahovići]], 
[[Šabanci (Goražde, BiH)|Šabanci]], 
[[Šašići]], 
[[Šehovići]], 
[[Šemihova]], 
[[Šućurići]], 
[[Tupačići]], 
[[Ušanovići]], 
[[Utješinovići]], 
[[Vitkovići (Goražde, BiH)|Vitkovići]], 
[[Vlajčići]], 
[[Vraneši (Goražde, BiH)|Vraneši]], 
[[Vranići (Goražde, BiH)|Vranići]], 
[[Vranpotok]], 
[[Vrbica (Goražde, BiH)|Vrbica]], 
[[Vremci]], 
[[Vučetići]], 
[[Zabus]], 
[[Završje (Goražde, BiH)|Završje]], 
[[Zorovići]], 
[[Zupčići]], 
[[Žigovi]]
i  
[[Žilići]], 
te dijelovi naseljenih mjesta: [[Blagojevići]], [[Donje Selo (Goražde, BiH)|Donje Selo]], [[Hubjeri]], [[Podkozara Donja]], [[Radijevići]], [[Sopotnica (Goražde, BiH)|Sopotnica]], [[Uhotići]] i [[Žuželo]].

Od dijela prijeratne općine [[Goražde]], koji je ušao u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]], formirana je općina [[Novo Goražde]].

== Uprava ==
Općina Goražde je podijeljena na 20 mjesnih zajednica: Goražde I, Goražde II, Goražde III, Goražde IV, Vitkovići, Osječani, Berič, Osanica, Ilovača, Mravinjac, Vranići, Posestra, Faočići, Rešetnica, Kraboriš, Orahovice, Bogušići, Hubjeri, Sadba i Zupčići

== Povijest ==
Povoljna klima, plodno tlo, bogatstvo šuma kao i druga prirodna bogatstva pružala su ovom kraju dobru mogućnost da se u davnoj prošlosti na mjestu današnjeg grada nasele ljudi. Ovdje postoje tragovi života iz [[prapovijest]]i, a [[arheologija|arheološka]] iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka druga mjesta bili naseljeni već u mlađem kamenom dobu. Nalazi su datirani u 2300 pr. Kr. Neolitski nalazi su nađeni u dolini Podhranjenske rijeke, u Popovu Dolu na lijevoj strani Drine, kao i u selu Zupčićima u Lugu.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt; 
Prije Rimljana ovdje je živjelo ilirsko pleme [[Audati|Audata]].&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt; Staru naseljenost ukazuje toponim Gradina, uz Podhranjenski potok, blizu njegova ušća u Drinu.

Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potječu iz rimskog vremena. 
Duž Drine brojni su antički spomenici. Na mjestu Goražda postojalo je nekad rimsko naselje, što svjedoče brojni predmeti i iskopine. Podignuto je na rimskoj cesti koja je išla od Jadranskog primorja. Vjerojatno je sasvim razoreno i uništeno tijekom raznih najezdi i borbi u narednim stoljećima.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt; 

Kako je sam grad nastao ili kako je dobio naziv, nema sigurnih podataka, ali se zna da se ime grada prvi put spominje [[1397.]] godine. Iz te srednjovjekovne prošlosti ima dosta spomenika koji govore o životu na ovom prostoru. Uglavnom su to pisani nadgrobni spomenici – [[stećak|stećci]].Zna se da su na području današnjeg Goražda u doba Kraljevine Hrvatske bila mala naselja [[Goražda]].

Je li je grad dobio ime od korijena riječi ''gorjeti'', ili po tome što mu je okolina bogata [[šuma]]ma – gorama, sigurno se ne zna. Smatra se da je točna tvrdnja [[filologija|filologa]] [[Goran Vuković|Gorana Vukovića]] da ime Goražde vodi korijen od [[slaveni|slavenske]] riječi Gorazd.

=== Period turske vladavine ===
Kada su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] počeli s osvajanjem [[balkan]]skih zemalja na udaru je bila srednjovjekovna [[Bosna (država)|Bosna]]. Goražde je [[1465.]] godine palo u turske ruke.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;&gt;(boš.) [https://www.gorazde.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=102&amp;Itemid=60 Grad Goražde] gorazde.ba: Historijske zanimljivosti Goražda , 19. veljače 2009. (pristupljeno 12. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;
Taj period obilježen je i ekonomskim razvojem. Iako je grad 413 godina bio pod turskom vlašću i imao većinom [[islam|muslimansko]] stanovništvo, nije dobio tursko-orijentalno obilježje.

Premda predaji srednjovjekovna varoš bila je vrlo velika, no predaja je bez osnove. Najvjerojatnije je da je u prošlosti grad obuhvaćao današnje mjesto te jedan dio i naselje Sopotnicu udaljeno 3 km na desnoj strani Drine kao drugi dio. Rastom naselja težište gradskog života prenosilo se na današnje mjesto, što je nastavak predosmanskog procesa. Dio varoši na desnoj strani Drine bile su dvije mahale: Vranske i Hadžićke. Najrazvijeniji dio grada bila je stara čaršija. Mahalom se naziva dio varoši koji se od nekadašnje stare čaršije pružao duž druma prema Foči. Današnja Mahala i prijašnja stara čaršija najstariji su dijelovi muslimanske varoši. U njoj su bili brojni dućani i druge radnje. Na lijevoj obali Drine bio je [[karavan-saraj]], stradao u požaru 1725. godine. Sinan-paša Sijerčić je reagirao na to gradnjom velikog hana koji je također bio nasuprot mosta, vjerojatno na mjestu tog karavan-saraja. Blizu tog hana postojao je sve do 1942. godine (izgorio) han Kolobara iz vakufa Džafer-bega Sijerčića. Drugi han pripadao je Huseinu Obarčaninu. Potrajao je do 1960. kad je srušen radi podizanja vatrogasnog doma.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt; 

U Goraždu je u osmanska vremena izrasla veleposjednička obitelj [[Sijerčići|Sijerčića]].&lt;ref name=&quot;klix&quot;/&gt; Sjedište im je bilo u Odžaku, strateškom mjestu na uzvišenju iznad grada. U goraždanskom kraju su nazočni 500 godina.&lt;ref name=&quot;osl&quot;&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/zemlja-koju-volimo/foto-i-video-nacionalni-spomenik-kod-gorazda-turbeta-sijercica-cuvali-i-muslimani-i-pravoslavci-496188 Oslobođenje] ''(FOTO i VIDEO) Nacionalni spomenik kod Goražda: Turbeta Sijerčića čuvali i muslimani i pravoslavci'', 6. listopada 2019. (pristupljeno 12. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; Posjede su imali u Odžaku, mnogobrojna polja u Goraždu, po mnogim drugim mjestima u Bosni.&lt;ref name=&quot;klix&quot;/&gt; Područje utjecaja prostiralo se od Užica do Herceg Novog.&lt;ref name=&quot;osl&quot;/&gt; U njihovo zlatno doba ovdje su podignute džamije ([[džamija Džafer-bega Sijerčića]] i [[džamija Sinan-paše Sijerčića]] s kraja 17. stoljeća), most, crkva u Sopotnici (pravoslavna, čiju su gradnju pomogli&lt;ref name=&quot;osl&quot;/&gt;) u kojoj je bila prva tiskara u BiH. U Višegradu su imali jedno turbe, proglašeno za spomenik kulture. U Odžaku imaju turbe s haremom, odnosno obiteljskim grobljem Sijerčića. Za velike kuge u 16. ili 17. stoljeću mnogo je Sijerčića pokopano u masovnoj grobnici. U narodu od tih vremena postoji predaja o turbetu kao posebnom mjestu i mnogi putnici namjernici ostavljali su za svoju dobru nakanu ostavljali novce, od čega se kupovalo svijeće i u noći palile u turbetu, posebno u važnijim mjesecima. Nedaleko od tadašnjeg groblja je šehidsko mezarje vojske Sijerčića, sa stotinama grobova, zaraslo u šumi, ali se ostatci nišana jasno vide. Turbe Sinan-paše Sijerčića (nacionalni spomenik BiH od 2006., preživjelo rat 1990-ih) je početkom 19. stoljeća podignuto pored nešto starijeg turbeta u istom haremu u kojem je grob neznanog junaka. U turbetu je sahranjen osmanski general [[Sinan-paša Sijerčić]], koji je u vrijeme Bosanskog ejaleta upravljao Goraždem i Pljevljima. Pašu su i sina mu poslije ubili ubijeni tijekom pregovora sa službenim predstavnicima Srbije na Mišaru u vrijeme Drugog srpskog ustanka 1806. godine.&lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/turbe-sijercica-je-bilo-vrelo-duhovnosti-a-danas-je-tek-pusti-podsjetnik-na-drugaciji-zivot/171124169 Klix.ba] E.A.: ''Turbe Sijerčića je bilo vrelo duhovnosti, a danas je tek pusti podsjetnik na drugačiji život'', 10. prosinca 2017. (pristupljeno 12. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

Goražde 18. i 19. stoljeća bilo je muslimansko i pravoslavno naselje sve do pred kraj osmanske vladavine. Povremeno dolaze i naseljavaju se i katolici.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt;

=== Period austro-ugarske vladavine ===
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Goražde 4. listopada 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=162.}}&lt;/ref&gt; Važnost Goražda je opala, ali napredak je došao na drugim poljima. Podignuta je škola, napravljene su bolje ceste i spojene s Čajničem, Fočom, Rogaticom i Sarajevom. Prosvjeta je postala dostupnija. Neke muslimanske obitelji otišle su i odselile se u Tursku. Pojačano se doseljavaju pravoslavci, a također su došli u manjem broju katolici i Židovi. Otvaraju se kavane i ostali ugostiteljski objekti. Od trgovačke sredine postala je obrtničkom.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt; Listopada 1878. godine formirana je [[telegraf]]ska [[telegrafska postaja|postaja]] s neograničenom dnevnom i noćnom službom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.posta.ba/announcement/austro-ugarska-monarhija/ BH Pošta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200322032445/http://www.posta.ba/announcement/austro-ugarska-monarhija/ |date=22. ožujka 2020. }} ''Austro-Ugarska monarhija (1878.-1918.)'', 2. siječnja 2018. (pristupljeno 22. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;
U samom gradu Austro-Ugarska gradi važnu [[zgrada austro-ugarske vojarne u Goraždu|vojarnu]] [[1886.]] godine. Danas je to obnovljena osmogodišnja škola koja nosi naziv &quot;Husein-ef. Đozo&quot; (ranije O. Š. &quot;Nikola Tesla&quot;). 
Od 1886. je u Goraždu postojala [[crkva Presvetog Srca Isusova u Goraždu|crkva Presvetog Srca Isusova]],&lt;ref name=&quot;župna&quot;&gt;[https://m.facebook.com/GradGorazde/photos/a.112954442092517.25525.112701475451147/264594883595138/ Grad Goražde, Facebook] Fotografije, Stara župna crkva Presvetog Srca Isusova u Goraždu iz 1886., srušena 1957.&lt;/ref&gt; od 1899. i župa. Sjedište župe premješteno je 1921. u Višegrad. Župna kuća nalazila se u središtu Goražda. Imala je prizemlje i kat, potkrovlje i cijelu bašču do Drine. Prostrano katoličko groblje nalazi se na izlazu iz Goražda, prema Kopačima.

=== Prvi svjetski rat ===
[[Prvi svjetski rat]] BiH, pa i Goražde dočekali su pod austro-ugarskom okupacijom. U tom ratu stanovništvo Goražda, uglavnom muslimansko, masovno je stradalo od [[Vojska Kraljevine Srbije|srpske]] i [[Crna Gora|crnogorske]] vojske. Bio je to osmi [[genocid]] nad muslimanima.

=== Međuratno razdoblje ===
Na ovom je prostoru 1940. godine živjelo oko 3 tisuće Hrvata katolika, što je nemali broj u odnosu ukupni broj stanovnika ovog dijela BiH u prvoj polovini 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Zaboravljeni&quot;&gt;[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A17828/Zaboravljeni/ Hrvatska riječ, Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624223029/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A17828/Zaboravljeni/ |date=24. lipnja 2016. }} g: ''Zaboravljeni. Hrvati u istočnoj Bosni'', 19. rujna 2008. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; 1939. godine je kroz Goražde prošla željeznička pruga i sagrađena željeznička stanica pa je dio grada na desnoj strani Drine od tada dobio sve veći značaj.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt;
1942. godine izgorio je han Kolobara.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt; 

=== Drugi svjetski rat ===

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Goražde preživljava teške dane. Sam grad više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U travnju [[1941.]] godine u grad ulaze [[Treći Reich|njemačke]] i [[Italija|talijanske]] jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]] (NDH). Kako je tada stanovništvo grada u nacionalnom pogledu bilo mješovito, opet se našla prilika za međusobno sukobljavanje. U tom sukobu najviše strada muslimansko stanovništvo. Za vrijeme tog, devetog po redu genocida nad Muslimanima, [[četnici]] su klali Muslimane na goraždanskom mostu i bacali ih u Drinu. U spomen na taj dan obilježava se [[Dan sjećanja u Goraždu|Dan sjećanja]] 26. siječnja.

Stradale su i [[katoličanstvo|katoličke]] časne sestre, Družbe kćeri Božje ljubavi, poznate pod imenom [[Drinske mučenice]]. U drugom je svjetskom ratu goraždanska župa gotovo uništena. Župnik don Ivan Miletić uhićen je u Višegradu i potom ubijen.

=== U Titovoj Jugoslaviji ===
Sva preostala imovina župe u Goraždu nacionalizirana je nakon drugog svjetskog rata. Crkva je pretvorena u konjušnicu, pa u skladište i potom je porušena.&lt;ref name=&quot;Zaboravljeni&quot;/&gt; 

Cestovni pristupi su asfaltirani. Izgrađene su nove ulice, osuvremenjeno i izgrađeno uže središte grada. Pojavile su se brzo razvijajuće prigradskih četvrti i naselja. Nekad periferna naselja i sela postala su suvremena predgrađa, poput Obarka na sjeveroistoku, Vitkovića i dio Zupčića na jugozapadu i Popova Dola na sjeverozapadu, a Vitkovići su vrsta središta prigradske zone. Podignuti su važni gospodarski objekti poput tvornice dušikovih spojeva, poduzeće ''Pobjeda'', razni uslužni objekti te mnoštvo stambenih objekata, zgrade Narodnog odbora sreza, Radničkog doma, Pošte, Narodne banke, Sekretarijata unutrašnjih poslova, Osiguravajućeg zavoda i dr. Obnovljene su zgrade koje su se mogle upotrijebiti za druge ustanove.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt; 

Razvitak su platile neke stare zgrade. Veće muslimansko groblje na desnoj strani Drine 1955. godine napušteno je radi izgradnje Radničkog doma.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt; Stara župna crkva Presvetog Srca Isusova srušena je 1957. godine.&lt;ref name=&quot;župna&quot;/&gt; Han koji je pripadao je Huseinu Obarčaninu srušen je 1960. radi podizanja vatrogasnog doma.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt;  Džamija Džafer-bega Sijerčića srušena je za vrijeme bivše Jugoslavije, i s njome stara [[čaršija]] s [[dućan]]ima&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/turbe-sijercica-je-bilo-vrelo-duhovnosti-a-danas-je-tek-pusti-podsjetnik-na-drugaciji-zivot/171124169 Klix.ba] E.A.: ''Turbe Sijerčića je bilo vrelo duhovnosti, a danas je tek pusti podsjetnik na drugačiji život'', 10. prosinca 2017. (pristupljeno 12. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; i hamamom. Na mjestu Džafer-begove džamije napravljena je zgrada [[SDK]].&lt;ref&gt;(boš.) [https://avaz.ba/vijesti/teme/296735/bh-blago-zaostavstina-sijercica-kod-gorazda-nacionalni-spomenik-i-simbol-boljeg-vremena-od-rusenja-tokom-agresije-turbeta-su-spasile-komsije-pravoslavci Dnevni avaz] A. Bajramović: ''Bh. blago | Zaostavština Sijerčića kod Goražda, nacionalni spomenik i simbol boljeg vremena: Od rušenja tokom agresije turbeta su spasile komšije pravoslavci'', 1. rujna 2017. (pristupljeno 12. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; 1963. godine rekonstruirana je džamija Sinan-paše Sijerčića.&lt;ref name=&quot;mesdžid&quot;&gt;(boš.) [https://mesdzid.ba/place/dzamija-sinan-pase-sijercica/ Mesdžid.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217104421/https://mesdzid.ba/place/dzamija-sinan-pase-sijercica/ |date=17. veljače 2021. }} ''Džamija Sinan-paše Sijerčića''&lt;/ref&gt;

Popuštanjem konzervativnih komunističkih snaga stvaraju se uvjeti za obnovu vjerskog života. Dotad su katolici bili bez prostora za obavljanje bogoslužja. Goraždanska je župa obnovljena je na Markovo 1989. godine. Za župske je potrebe kupljena jedna kuća u kojoj je župski stan i u sklopu nje [[kapela|kapelica]] [[sv. Dominik]]a. Ondašnji je vrhbosanski nadbiskup i metropolit dr. [[Marko Jozinović]] blagoslovio kapelicu u sklopu nove župne kuće te svečano proglasio otvorenom obnovljenu župu Goražde, koja je od tad pod zaštitom sv. Dominika.&lt;ref name=&quot;Zaboravljeni&quot;/&gt; Upraviteljem župe bio je i vlč. [[Boris Salapić]], poslije vicekancelar u Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom, prefekta sjemeništaraca te vicerektor u [[Katolički školski centar Petar Barbarić|Nadbiskupskom sjemeništu &quot;Petar Barbarić&quot;]] u Tranviku&lt;ref&gt;[http://www.sjemeniste-travnik.info/node/6 Nadbiskupsko sjemenište 'Petar Barbarić' – Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701075953/http://www.sjemeniste-travnik.info/node/6 |date=1. srpnja 2016. }} ''Odgojitelji'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; i član predsjedništva [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Biskupske konferencije BiH]].&lt;ref&gt;[http://bkbih.ba/info.php?id=62 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine] ''Predsjednik i članovi'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; U okviru kapele u ul. Agana Imamovića je župni ured.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;(boš.) [http://www.turizam-bpk.ba/v1/index.php/naslovna-3/83-bpkgora%C5%BEde Turistička zajednica Bosansko-podrinjske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218111408/http://www.turizam-bpk.ba/v1/index.php/naslovna-3/83-bpkgora%C5%BEde |date=18. veljače 2021. }} ''Rimokatolička kapela Svetog Dominika Guzmana-Goražde, Crkva Silaska Sv. Duha na Apostole-Ustikolina'' (pristupljeno 18. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Završetkom Drugog svjetskog rata ovdje se živjelo u nadi da se više nikada neće ponoviti strahote rata. Prije svega Muslimani su imali ogromno povjerenje u svoje susjede, no, dogodilo se ono najgore. U [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu]] Goražde i stanovništvo grada našlo se u posebno teškom položaju. Goloruko stanovništvo pruža otpor, kako ne bi doživjelo sudbinu [[Čajniče|Čajniča]], [[Rogatica|Rogatice]], [[Foča|Foče]] ili [[Višegrad]]a. Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine [[brašno|brašna]] za porodicu bio je &quot;Put spasa&quot; do Grepka. A onda je i taj put bio presječen.

Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je [[operacija Krug]] u kolovozu [[1992.]] godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su trijumfalnim ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih srpskih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije &quot;Krug&quot; neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; prostora, došlo se do oružja i municije. Ova je operacija omogućila gradu da bar donekle normalno živi.

Nakon oslobađanja 150 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na lijevoj obali Drine, dana 14. rujna 1992. godine počela je akcija za oslobođenje teritorija na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. rujna 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su srpska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela.

Velikosrbi su granatirali župnu kuću i kapelicu tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|osvajanja]] po BiH od 1992. godine. Uz to poslije su i muslimanske snage [[Hrvatsko-bošnjački sukob|opljačkale]] i demolirale i kuću i kapelicu. [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|Protjerani]] su preostali malobrojni Hrvati katolici s područja župe, tako da je čak i poslije rata, nakon &quot;povratka&quot; u župi ima tek pedesetak.&lt;ref name=&quot;Zaboravljeni&quot;/&gt;

=== Poslije rata ===
Nada za oživljavanjem zajednice nije umrla nakon rata. Poslije rata prvi je župnik bio vlč. [[Ivan Mršo]], &quot;apostol istočne Bosne&quot;. Okupio je raspršenu zajednicu katoličkih vjernika u istočnoj Bosni: Foči, Goraždu, Palama, Rogatici, Rudom i Višegradu. Obnovio je razorenu župnu kuću i kapelu sv. Dominika. Premda su ostali u vrlo malom broju, goraždanski Hrvati ostali su čvrsto uvezani. Iz povezanosti se realizirala ideje o osnutku Udruge Hrvata Sveti Dominik Goražde.&lt;ref name=&quot;Zaboravljeni&quot;/&gt;

Za oporavak Goražda pomogli su Amerikanci Steve Reitz i supruga Kim, zbog kojih su Goražde došli na glas kao gradić z kojeg ljudi ne odlaze, već dolaze živjeti.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/gorazde-gradic-iz-kojeg-ljudi-ne-odlaze-vec-dolaze-zivjeti---328912.html Dnevnik.hr] Dorijan Elezović: ''VIDEO Gradić u BiH iz kojeg ljudi ne odlaze, već dolaze živjeti!'', 25. ožujka 2014. (pristupljeno 30. travnja 2016.)&lt;/ref&gt; U Goražde su prvi put došli 1997. godine. 2001. za stalno su se nastanili u Goraždu. U početku je ovaj pastor crkve iz Stewarta u Floridi dijelio hranu i odjeću te djelovao na obnovi kuća. Nakon što je pokrenuo svoj ''Hope Center'', pokrenute su radionice i druge aktivnosti.&lt;ref name=&quot;podrška&quot;&gt;[http://www.avaz.ba/clanak/153016/stiv-ima-podrsku-sugradana-i-nece-ici-iz-gorazda?url=clanak/153016/stiv-ima-podrsku-sugradana-i-nece-ici-iz-gorazda Dnevni avaz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170114002939/http://www.avaz.ba/clanak/153016/stiv-ima-podrsku-sugradana-i-nece-ici-iz-gorazda?url=clanak%2F153016%2Fstiv-ima-podrsku-sugradana-i-nece-ici-iz-gorazda |date=14. siječnja 2017. }} Al.B.: ''Stiv ima podršku sugrađana i neće ići iz Goražda'', 17. prosinca 2014.  (pristupljeno 30. travnja 2016.)&lt;/ref&gt; Danas su zbog svog rada među najpopularnijim Goraždanima. Organizirali su brojne humanitarne akcije, obrazovne programe (škole engleskog, informatike za djecu, edukacija Goraždana za proizvodnju hrane i dr.), a od općine su u naselju Rasadnik na periferiji Goražda dobili 43 [[dunum]]a zemljišta na kojem će podići [[plantaža|plantažu]] [[malina]]. Najavili su da će sav zarađeni novac od prodaje reinvestirati u nove projekte u Goraždu. Humanitarna organizacija Reitzovih UFM International Goraždanima je mnogo puta pomogla, osobito onima slabog imovnog stanja.&lt;ref name=&quot;Dnevni list&quot;&gt;[http://dnevni-list.ba/web1/zele-protjerati-amerikance-iz-gorazda/ Dnevni list.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809011813/http://dnevni-list.ba/web1/zele-protjerati-amerikance-iz-gorazda/ |date=9. kolovoza 2016. }} M. Osmović: ''Žele protjerati Amerikance iz Goražda?'', članak bez datuma (pristupljeno 30. travnja 2016.)&lt;/ref&gt; Zbog raščišćavanja velikih snježnih nanosa s gradskih ulica 2012., pohvalio ih je načelnik općine Muhamed Ramović.&lt;ref name=&quot;podrška&quot;/&gt; Dao im je javnu zahvalu i dobili su posebno priznanje Skupštine općine. Radikalne islamističke skupine, njihovi portali i njihove društvene mreže tvrde da Reitzovi preko humanitarnih aktivnosti žele muslimansku djecu prevesti na kršćanstvo. Goraždani su takve tvrdnje odbacili, poručivši preko društvenih mreža da je američki bračni par Reitz &quot;ugledan i uvažen u gradu na Drini i da su im njegovi stanovnici beskrajno zahvalni za sve što rade&quot;.&lt;ref name=&quot;Dnevni list&quot;/&gt;
[[Datoteka:Gorazde dzjamija kajserija IMG 0553 river drina.JPG|mini|desno|250px|Pogled na džamiju Kajseriju s ušća Podhranjenskog potoka u Drinu]]
14. kolovoza 2009. godine otvorena je na desnoj obali Drine novoizgrađena džamija imenu [[džamija Kajserija|Kajserija]]. Džamija je donacija naroda Turske tj. stanovnika grada [[Kayseri]]ja.&lt;ref&gt;(boš.) [https://gorazde.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=261:damija-kajserija-biser-kraj-drine&amp;catid=27:vijesti&amp;Itemid=221 Grad Goražde] gorazde.ba: ''Džamija Kajserija-Biser kraj Drine'', 15. kolovoza 2009. (pristupljeno 12. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

Prosinca 2014. okončana je sadnja prvih pet tisuća sadnica [[malina|maline]] na Rasadniku. Reitz je planirao da proljeća 2015. bude još toliko posađeno. Namjerava da ovo bude desetogodišnji projekt koji će na danom zemljištu osigurati mještanima zapošljavanje i ukazati na neiskorišteni potencijal ovog grada.&lt;ref name=&quot;podrška&quot;/&gt;

Prije rata ovo je bio jedan od najrazvijenijih mjesta bivše države. Za rata je sve opustošeno. 
Zbog pametne gospodarske politike općine, u ovaj su kraj dovedeni veliki poslovi i investicije, neiskorištene prostore dali su onima koji žele ulagati, ulagačima su omogućili olakšice i stvorili poduzetnički ambijent. Ulagači su dobili zemljište za jednu marku, uz uvjet da ondje zaposle ljude. Tako je nezaposlenost u Goraždu danas samo pet posto. Danas je najpoželjnije mjesto za život i u nj se doseljavaju ljudi iz cijele BIH koji ovdje započinju novi život.&lt;ref&gt;[http://net.hr/danas/svijet/gorazde-najpozeljnije-mjesto-za-zivot/ Net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160531064633/http://net.hr/danas/svijet/gorazde-najpozeljnije-mjesto-za-zivot/ |date=31. svibnja 2016. }} Ivana Barać: ''Općina koja slovi kao najpoželjnije mjesto za život, a sada je jasno i zašto'', 26. ožujka 2014.  (pristupljeno 30. travnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Danas je upravitelj župe Goražde Željko Čuturić, glavni [[vojni kapelan]] [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga]] Bosne i Hercegovine. Pastoralni suradnik je don Marcel Babić, stručni savjetnik u Uredu katoličkog dušobrižništva [[Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine|Ministarstva obrane]] Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=21155 KTA BK BIH] (kta/m.b.): ''Župa sv. Dominika u Goraždu proslavila dan svog nebeskog zaštitnika'', 10. kolovoza 2009. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

6. travnja 2019. godine svečano su otvorene dvije džamije na ulazu i izlazu u grad. Novosagrađene džamije su na Obarku i Baćcima.&lt;ref&gt;(boš.) [http://gorazde.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=4670:u-toku-zavrne-pripreme-pred-otvaranje-novoizgraenih-damija-na-obarku-i-bacima&amp;catid=27:vijesti&amp;Itemid=221 Grad Goražde] gorazde.ba: ''U TOKU ZAVRŠNE PRIPREME PRED OTVARANJE NOVOIZGRAĐENIH DŽAMIJA NA OBARKU I BAĆCIMA'', 4. travnja 2019. (pristupljeno 12. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;

U novije se doba Goražde počelo širiti duž puta koji ide za Čajniče. Danas se Goražde širi duž druma prema Foči sve do Vitkovića te duž druma prema Sarajevu.&lt;ref name=&quot;zanimljivosti&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
* Pobjeda Rudet 
* Pobjeda Technology
* Ginex
* Bekto Precisa
* GP Drina
* HI AZOT
* Prevent Safety
* Prevent Goražde
* Bingo

== Poznate osobe ==
* [[Zaim Imamović (komandant)|Zaim Imamović]], Zlatni Ljiljan, komandant 14. divizije I korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine
* [[Isak Samokovlija]], književnik
* [[Elvir Laković Laka]], pjevač
* [[Anto Baković]], svećenik, pisac, novinar
* [[Rade Jovanović]], pjevač, tekstopisac, skladatelj
* [[Vlatko Nemec]] – Švabo (1938. – 2014.), zaslužni visoki djelatnik Hrvatskog planinarskog saveza&lt;ref&gt;[http://www.mojzumberak.com/vijest.php?id=1410 Moj Žumberak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812062211/http://www.mojzumberak.com/vijest.php?id=1410 |date=12. kolovoza 2016. }} Josip Šintić Zlatko: ''In memoriam Vlatko Nemec Švabo/Goražde, 29. 01. 1938. – Zagreb, 21. 05. 2014. '', 28. svibnja 2014. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Drinske mučenice]] 
* [[Senjanin Maglajlija]], rukometaš
* [[Božidar Goraždanin]]
* [[Anabela Bukva]], pjevačica
* [[Aziz Gluščević Zisko]] show men, pjevač
* [[Izet Bučo]], stručnjak za filmske vizualne efekte, oscarovac
* [[Kasim Kamenica]], bivši rukometaš i rukometni trener
* [[Džejla Ramović]], pjevačica 

== Spomenici i znamenitosti ==
* Rimokatolička kapela [[Sveti Dominik Guzman|Svetog Dominika Guzmana]]&lt;ref&gt;http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=album&amp;albumID=130&lt;/ref&gt;
* Katolička [[crkva Presvetog Srca Isusova u Goraždu|crkva Presvetog Srca Isusova]] iz 1886. godine, srušena 1957. godine.&lt;ref&gt;[https://m.facebook.com/GradGorazde/photos/a.112954442092517.25525.112701475451147/264594883595138/ Grad Goražde, Facebook] Fotografije, Stara župna crkva Presvetog Srca Isusova u Goraždu iz 1886., srušena 1957.&lt;/ref&gt; Goražde je nekad bilo sjedište župe. U Višegrad ju je premjestio goraždanski župnik Andrija Antunović iz Gračaca.&lt;ref name=&quot;trostruko&quot;&gt;[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=44261 KTA BK BiH] kta/kum: ''Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči'', 21. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* Pravoslavna kapela i u sastavu Srpske pravoslavne crkvene opštine goraždanske.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
* U planu je izgradnja katoličke [[crkva Drinskih mučenica u Goraždu|kapelice]] [[Drinske mučenice|Drinskih mučenica]] na mjestu gdje je podignuto spomen-obilježje bl. Drinskim mučenicama. Spomen-obilježje otvoreno je dan nakon njihove beatifikacije u sarajevskoj Zetri, 24. rujna 2011. godine. Nakon podizanja spomen-obilježja, pohode ga brojni katoliki vjernici iz cijeloga svijeta. Naime, spomen obilježje Drinskim mučenicama u Goraždu, u posljednje vrijeme sve češće postaje hodočašće katoličkim vjernicima iz cijelog svijeta.&lt;ref&gt;[https://narod.hr/kultura/15-prosinca-blazene-drinske-mucenice-zasto-bosnjacke-vlasti-stopiraju-gradnju-spomen-kapelice-mucenice Narod.hr] Petar Horvatić: ''15. prosinca blažene Drinske mučenice – zašto bošnjačke vlasti stopiraju gradnju spomen-kapelice za mučenice?'', 15. prosinca 2017. (pristupljeno 5. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt;
* Džamija Kajserija
* Džamija Bare
* Džamija Obarak
* Džamija Baćci
* [[Džamija Sinan-paše Sijerčića]]
* [[Crkva Drinskih mučenica u Goraždu]]

== Obrazovanje ==
U užoj gradskoj jezgri grada Goražda postoje dvije osnovne [kole, O.Š. &quot;Husein efendija Đozo&quot;, O.Š. &quot;Fahrudin Fahro Baščelija&quot; te Osnovna glazbena škola &quot;Avdo Smajlović&quot;; pored ove dvije obrazovne ustanove u širem gradskom području postoje još četiri osnovne škole. Grad ima tri srednje škole; Mješovita srednja škola &quot;Enver Pozderović&quot;, Srednja tehnička škola &quot;Hasib Hadžović&quot; te Srednja stručna škola &quot;Džemal Bijedić&quot;. 

Pored navedenih Goražde ima visokoškolsku ustanovu, &quot;Međunarodno sveučilište u Goraždu&quot;. Sveučilište u obavljanju djelatnosti objedinjuje obrazovni, znanstveno-istraživački, stručni, odnosno umjetnički rad kao sastavnice jedinstvenog procesa visokog obrazovanja. Sveučilište integrira funkcije svih ustanova i jedinica u svom sastavu, a posebno fakulteta, tako što sprovodi jedinstvenu politiku čiji je cilj stalno unaprijeđenje kvalitete nastavnog procesa i usavršavanje znanstveno-istraživačkog rada na temelju vizije, misije i ključnih vrijednosti. U smislu nastavne aktivnosti, Sveučilište ima četiri organizacijske jedinice/Fakulteta i to: Fakultet društvenih znanosti, Fakultet tehničkih znanosti, Fakultet zdravstvenih znanosti, Fakultet edukacijskih znanosti.

== Kultura ==

== Sport ==
* [[FK Goražde]]
* [[FK Drina Goražde]] 
* [[KK Radnički Goražde]]
* [[Karate klub Holiday]]&lt;ref&gt;[http://www.karate.co.ba Karate Klub Holiday] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190525185045/http://karate.co.ba/ |date=25. svibnja 2019. }}, pristupljeno 2. lipnja 2021. godine&lt;/ref&gt;
* RK Goražde
* OK Goražde
* ŽRK Goražds

==Izvor==
{{izvori|30em}}
* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet – izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Povezani članci ==
* [[Dan sjećanja u Goraždu]]
* [[Drinske mučenice]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.gorazde.ba Službene stranice općine Goražde]


{{Goražde}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Goražde| ]]
&lt;!-- izvor teskta --&gt;</text>
      <sha1>j457n8b28akxj3576dkd99muc08nqnt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bihać</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23680</id>
    <revision>
      <id>7567135</id>
      <parentid>7520810</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35658" sha1="7wgpnps4d5p71atfgi7z3gg8rmmac29" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Bihać
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Bihać (collage image).jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Panorama Bihaća, [[Džamija Fethija u Bihaću | Džamija Fethija]] (prije [[Crkva sv. Antuna Padovanskog u Bišću|Crkva sv. Antuna Padovanskog]]), [[Stećak | Stećci]], Kapetanova kula, Turbe, te rijeka [[Una]].

| slika_zastava = Flag of Bihać.png
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of arms of Bihać.png
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif |border|25px]] [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Elvedin Sedić]]
| stranka_vođe = PoMAK
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Grad
| površina_prazno1 = 900 km²
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Grad
| stanovništvo_prazno1      = 56.261
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 39.690
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = [[Srednjoeuropsko vrijeme]]
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 77000
| pozivni_broj = +387 (0)37
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.bihac.org/ www.bihac.org]

| slika_karta = BiH municipality location Bihać.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj grada Bihaća u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

[[Datoteka:Pecat_i_grb_Bihaca_iz_XIX_st.jpg|mini|305x305px|Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća]]

[[Datoteka:Bihac tvrdi grad AD 1590.jpg|mini|305x305px|Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast]]

'''Bihać''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], te administrativno središte [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]]. Nalazi se na obali rijeke [[Una|Une]] u sjeverozapadnom dijelu BiH, u regiji [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]. Godine 2013. grad je imao 56 261 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Neo|title=Detalji popisa stanovništva za grad Bihać|url=https://www.biscani.net/detalji-popisa-stanovnistva-za-grad-bihac/|access-date=2022-08-23|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==

Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno je, administrativno i kulturno središte Unsko-sanske županije. Na zapadu Bihać graniči s općinama [[Donji Lapac]], [[Korenica]] i [[Slunj]], na sjeveru s gradom [[Cazin]]om, na istoku s općinama [[Bosanska Krupa]] i [[Bosanski Petrovac]], a na jugu s općinom [[Drvar]]. Površina Bihaća iznosi 900 km².&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=User|first=Super|title=Bihać|url=https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/destinacije/federacija-bih/61-destinacije/federacija-bih/395-bihac-bihac|access-date=2022-08-23|website=Visit my Country - Bosna i Hercegovina|language=bs-ba|archive-date=3. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203091127/http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/destinacije/federacija-bih/61-destinacije/federacija-bih/395-bihac-bihac|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bihać je smješten u [[Bihaćka kotlina|Bihaćkoj kotlini]], koju sa zapada i jugozapada zatvara planina [[Lička Plješivica]] i njeni obronci Debeljača i Somišlje, dok je na istoku i jugoistoku omeđuje planina [[Grmeč]] i njeni obronci Ljutoč, Jadovnik i Gredoviti vrh.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Historija|url=https://www.bihac.org/sadrzaj/historija/2|access-date=2022-08-23|website=Grad Bihać|language=bs}}&lt;/ref&gt;  Kroz njega protječu rijeka [[Una]] (80 km) i njene pritoke [[Klokot (rijeka)|Klokot]] i [[Privilica]].

Reljef se većinom sastoji od polja, brežuljaka i planina srednje visine. Velik dio grada bogat je izvorima, potocima, rijekama i podzemnim vodama. Klima je uglavnom [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno-kontinentalna]] i umjereno-planinska, uz male promjene zbog zračnih masa. Ljeta su vrlo topla i suha, uz rijetke kratke ili duge pljuskove, a zime hladne s puno padalina, većinom kišnih. Tokom kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule. Mraz se javlja od listopada do travnja, a snijeg od studenoga do travnja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://lin.bihac.org/bihac.php |title=Klima Bihaća |archive-url=https://web.archive.org/web/20100101112727/http://lin.bihac.org/bihac.php |archive-date=1. siječnja 2010. |access-date=31. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

=== Etimologija ===
Riječ &quot;bihać&quot; u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro, a ovo je područje nekad zauzimalo središnje mjesto u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]]. Kako je Kraljevina Hrvatska imala policentrični sustav stolnih gradova i Bihać je u više navrata bio stolnim gradom, a prije njega svakako [[Psetska župa|Pset]] ili Psat po kome je i nazvana župa u čiji sastav je najvjerojatnije ulazilo kraljevsko dobro ili bišće iz kojega se razvio grad Bihać.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bihać dobio ime po kraljevskom dobru|url=https://www.cazin.net/vijesti/bihac-dobio-ime-po-kraljevskom-dobru|access-date=2022-08-23|website=Cazin.NET|language=en}}&lt;/ref&gt;

Postoji i legenda o imućnom čovjeku Dobriši koji je imao tri kćerke: Biku, Soku i Vranu. Dobriša je umro, a u znak sjećanja na svog oca, kćeri odlučiše na svome imanju podignuti tri gradića. Obzirom da su imale veliki posjed u [[Pounje|Pounju]], imale su poteškoća da očuvaju svoje imanje jer ih je napadao i imanje pokušavao oteti jedan nasilnik. Ipak, uspjele su s njim da postignu dogovor i nastave u miru da grade tri grada kako su isprva i naumile. Dalje legenda kaže da je Bika odabrala mjesto na lijevoj obali Une i tu podigla grad koji je po njoj dobio naziv Bikće, iz kojeg je kasnije nastalo Bišće, da bi na kraju grad dobio ime koje i danas ima, a to je Bihać. Soka je odabrala istočnu stranu i na visokom brdu prepunom stijena izgradila grad koji je po njoj dobi ime [[Sokolac (razdvojba)|Sokolac]]. Najmlađa sestra Vrana je nadomak današnjeg naselja Ćukovi sagradila gradić koji je po njoj dobio ime [[Vrnograč]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=USK|first=Moj|date=2017-11-29|title=Znate li kako je Bihać dobio ime?|url=http://mojusk.ba/znate-li-kako-je-bihac-dobio-ime/|access-date=2022-08-23|website=mojusk.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;

=== Prapovijest, ilirski i rimski period ===
Zahvaljujući povoljnim geografsko-klimatskim uvjetima, ovaj prostor naseljen je još u [[Prapovijest|prapovijesnom]] razdoblju. Potvrđuju to i provedena arheološka istraživanja. Rezultat tih istraživanja su otkrića na [[Nekropola|nekropoli]] Jezerine u [[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoci]], na [[Sojenica|sojeničkom]] naselju u [[Ripač|Ripču]], nekropoli u [[Ribić|Ribiću]] te svetištu plemena [[Japodi|Japoda]] na izvoru Privilice. Osim ovih otkrića, arheolozi su u okolici Bihaća pronašli i ostatke [[Gradina (tip naselja)|gradina]], naselja na uzvišenim zaravnjenim glavicama ([[Izačić]]-gradina, Kulište kod [[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrića]]). Na ulazu ili u najbližoj okolini gradina uočljivi su bili tumulusi, odnosno prapovijesni grobovi (Palež kod [[Spahići (Bihać, BiH)|Spahića]], Zapoljak-Crkvina kod [[Tihotina|Tihotine]] i Dubrovnik kod [[Srbljani|Srbljana]]). Najveći broj gradina na bihaćkom području nastao je u starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] (8.- 5. stoljeća pr. Kr.). U okolici Bihaća se je nalazilo jedno od središta [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Japodi|Japoda]]. Njih će 35. godine pr. Kr. pokoriti [[Rimsko Carstvo|rimski]] vojskovođa [[August|Oktavijan August]].

Iz epigrafskih natpisa se vidi da su se domaća imena zadržala i nekoliko stoljeća nakon toga, pa se zaključuje da je proces romanizacije išao veoma sporo. Iz rimskog perioda ima manje gradina, pa je predpostavka da su se naselja gradila od drveta. Iz rimskog doba potječu brojni nadgrobni spomenici, natpisi, reljefi, posvete božanstvima i ostaci rimskih zgrada. Tako je u [[Golubić (Bihać)|Golubiću]] pronađeno šest rimskih spomenika koji su upotrijebljeni za pokrivanje vodovoda u Žegaru, dok su ostaci rimskih zgrada pronađeni u [[Brekovica|Brekovici]], Golubiću, Ripču i [[Malo Založje|Malom Založju]]. U Golubiću je pronađen Mitrasov reljef, dvije posvete bogu [[Mitras|Mitrasu]] te jedan reljef s likom [[Heraklo|Herakla]]. Iz rimskog razdoblja značajne arheološke nalaze predstavljaju rimski novac izrađen od bronce i japodski natpisi pronađeni u Brekovici, [[Čavkići|Čavkićima]], [[Ćehići|Ćehićima]], na Humačkoj glavici, u [[Kralje|Kraljama]], Pritoci, Ribiću i Malom Založju. Početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] područje Bihaća počinju naseljavati [[Slaveni]]. Prvi gradovi oko rijeke Une, prema povijesnim izvorima, nastaju sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;''Bosna i Hercegovina u antičko doba.'' -[[Ivo Bojanovski]], Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
Kao najvažnija srednjovjekovna utvrda Pounja, Bihać se prvi put spominje [[1260.]] godine kao vlasništvo [[Cisterciti|cistercitske]] Topuske opatije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bihać|url=https://enciklopedija.hr/clanak/7528|access-date=2022-08-24|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; To potvrđuje isprava ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] od 26. veljače 1260. kojom poklanja Topuskoj opatiji posjed [[Kralje]] za izdržavanje grada na otoku sv. Ladislava. U sačuvanim povijesnim listinama grad na otoku zabilježen je pod različitim imenima: Bihig, Byheg, Buch, Bichich, Bihag, Vyhych, Bywhergh Wyhugh, što označava kraljevsko dobro. Već [[1262.]] godine Bihać postaje slobodni [[municipij]] sa svim pravima „slobodnog kraljevskog grada“. Ovaj status mu je omogućio znatno brži gospodarski i prometni razvoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Franjić|first=Živko|url=https://books.google.ba/books?id=dHdpAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Povijest Bihaća: od najstarijih vremena do 1878. godine|date=1999|publisher=Napredak|isbn=978-9958-9431-0-2|language=hr}}&lt;/ref&gt; O izgledu grada u 13. stoljeću nema dovoljno podataka. Ono što znamo jeste da je u tom razdoblju Bihać imao sedam crkava, među kojima je najveća bila gradska [[Crkva sv. Antuna Padovanskog u Bišću|Crkva sv. Antuna]]. U ovom razdoblju spominju se i [[dominikanci]] koji su imali svoj samostan u blizini gradske crkve (spominje se 1266. godine). Stoga većina povjesničara smatra da je crkva sv. Antuna bila njihova crkva. 

Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] Bihać gubi svoju samoupravu. Na njegovom području u ovom razdoblju se nalaze posade [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića]], namjesnik [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]], pretendenta na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Na taj način Bihać je uvučen u dinastičke borbe koje su već dulje vrijeme trajale na području Slavonije i Ugarske. Poslije [[1405.]] godine Bihaćem upravljaju pristalice ugarsko-hrvatskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Sigismunda]], koji je Bihać na putu za Dalmaciju posjetio [[1412.]] godine. Godine [[1434.]] kralj Sigismund je grad prvo založio, a potom i poklonio hrvatskoj plemićkoj obitelji [[Frankapani|Frankopana]] pod čijom upravom ostaje do početka 16. stoljeća. U Bihaću je više puta zasjedao [[Hrvatski sabor]] – poslije [[Krbavska bitka|bitke na Krbavskom polju]], Sabor je zasjedao u Bihaću [[1494.]] i poslao [[Aleksandar VI.|papi Aleksandru VI.]] molbu da utječe na [[Vladislav II. Jagelović|kralja Vladislava]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Ludwig Steindorff: &quot;Povijest Hrvatske&quot; {{ISBN|953-222-228-6}} str. 63.&lt;/ref&gt; Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovaj dio pounjskog područja bio je pod vlašću hrvatskih banova. Od onih koji su sa svojom vojnom posadom duže vremensko razdoblje boravili u Bihaću bio je [[Ivaniš Korvin]]. Izborom [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja [[1527.]] godine Bihać je ponovno došao pod kraljevsku vlast kao „''regia civitas''“. Iako je kraljev namjesnik [[Nikola Jurišić]] priznao gradu privilegije u njegovu tvrđavu je smjestio [[Kapetan|kapetana]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Neo|title=Bihać kroz povijest (2. dio): BIHAĆ 1260. - 1878. godine|url=https://www.biscani.net/bihac-kroz-povijest-1-dio-bihacko-srednjovjekovlje/|access-date=2022-08-24|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt; Tako je bihaćka varoš bila pod jurisdikcijom bana, dok je bihaćki kapetan zapovijedao s posadom u Ripču. Bihaćka kapetanija, jedna od četiri hrvatske kapetanije, je sredinom 16. stoljeća obuhvaćala gradove: Bihać, Ripač, Sokolac, Drežnik, Tržac, Slunj, Cetinu, Izačić, Toplički Turanj, Brekovicu, Ostrožac, Vrnograč, Pernu, Stijenu, Cazin, Bužim i još neka mjesta. To je razdoblje kad se Bihać nalazi na snažnom udaru [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]].

=== Osmanlije i Austro-Ugarska ===
Godine [[1530.]] Austrijski odbor dao je trupe za obranu sedam ključnih uporišta u Hrvatskoj, jedno od njih bio je Bihać, a drugo obližnji Ripač.  [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su zauzele Bihać [[1592.]] godine nakon 10-dnevne opsade.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pad Bihaća u ruke Osmanlija 1592.|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/pad-bihaca-u-ruke-osmanlija-1592-1255790|access-date=2022-08-24|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Tada je formiran Bihaćki sandžak koji je ušao u sastav [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] austrijska vojska u dva navrata opsjeda Bihać ([[1689.]] i [[1698.]]), ali bez uspjeha. Godine [[1865.]] Bihać je postao sjedište Bihaćkog sandžaka koji se sastojao od sljedećih [[Kadiluk|kaza]]: Bihać, [[Ključ (BiH)|Ključ]], [[Bosanska Kostajnica|Kostajnica]], [[Krupa na Uni|Krupa]], [[Ostrožac (Cazin, BiH)|Ostrožac]] (sa sjedištem u Cazinu), [[Bosanski Petrovac|Petrovac]], [[Prijedor]] i [[Stari Majdan]].  

[[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]] [[1878.]] godine Bosna i Hercegovina, pa tako i Bihać dolazi pod vlast [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. [[Austro-Ugarska]] zauzela je Bihać 19. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt;  Godine [[1881.]] godine u Bihaću je otvorena osnovna škola (općinska škola), a [[1885.]] godine počela je s radom i trogodišnja trgovačka škola koja će djelovati do [[1913.]] godine. Zalaganjem časnih sestara reda [[Klanjateljice Krvi Kristove|Klanjateljica Krvi Kristove]] u njihovom bihaćkom samostanu [[Sveti Josip|sv. Josipa]] otpočela je [[1894.]] godine s radom pučka škola s četiri razreda, a nakon toga i internat za djecu. Kasnije su časne sestre pokrenule i rad više djevojačke škole. Škola pod vodstvom časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bihaću uspješno je djelovala do [[1945.]] godine kada su je komunističke vlasti zatvorile. Mala gimnazija u Bihaću s radom počinje [[1911.]] godine.

=== Kraljevina Jugoslavija, Drugi svjetski rat ===
U razdoblju od [[1918.]] do [[1941.]] Bihać je sastavni dio [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba]], kasnije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Prvo je bio središte oblasti, a od [[1929.]] godine postaje središte okruga u [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj banovini]]. Od kulturno-prosvjetnih društava u Bihaću su aktivno djelovali: „[[Gajret]]“, „[[Prosvjeta]]“, „Krajišnik“, „Narodna uzdanica“, „Zora“ i druga. Najveći doprinos otvaranju muzeja u Bihaću u razdoblju 1933.-1941. dao je dr. [[Stanko Sielski]], tadašnji upravnik bihaćkog Doma zdravlja. Dr. Sielski samostalno prikuplja arheološke predmete te uređuje lapidarij koji je bio smješten između kanala i zgrade pošte u središtu Bihaća. Godine [[1937.]] Bihać dobiva prvi organizirani nogometni klub „[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]&quot;. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bihać ulazi u sastav novoformirane [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Postaje sjedište velike župe [[Krbava]] i [[Psat]]. Njemačke jedinice u Bihać ulaze 13. travnja 1941., a nakon njih 17. travnja 1941. i talijanske. Od prvih dana okupacije na području Bihaća i njegove okolice aktivno se razvija narodno-oslobodilački pokret. Uspješne vojne akcije [[Partizani|partizanskih]] jedinica od 2. do 4. studenog 1942. godine rezultirale su privremenim zauzimanjem Bihaća. Tako je formirana slobodna teritorija poznata pod nazivom “Bihaćka republika”. 

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[NOB]]-a, Bihać postaje mjesto u kojem se donose mnoge odluke značajne za konačno oslobođenje Jugoslavije. Tako je u Bihaću 26. i 27. studenoga 1942. godine održano 1. zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, koje postaje općenacionalno i općepolitičko predstavništvo NOP-a. Njemačke snage ponovo su 29. siječnja 1943. godine zauzele Bihać. Pod njemačkom okupacijom Bihać ostaje sve do 28. ožujka 1945. godine, kad je oslobođen.   

=== SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini ===
U razdoblju 1945. – 1992. godine, Bihać u okviru [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], pripada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i postaje važno gospodarsko, kulturno i upravno središte ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]], a posebno tadašnjeg Bihaćkog okruga. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|agresije na Bosnu i Hercegovinu]] 1992.- 1995. godine, Bihać zajedno s cijelim područjem Bihaćkog okruga nalazi se 1201 dan u potpunoj blokadi i izolaciji. Iako je bio izložen svakodnevnim granatiranjima i stradanjima civilnog stanovništva, zahvaljujući jedinicama Petog korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskoga vijeća obrane]] regije Bihać i MUP-a, Bihać je obranjen. Nakon rata, [[Daytonski sporazum|Dejtonskim mirovnim sporazumom]] iz 1995. godine i novim administrativno-političkim ustrojem BiH, Bihać je postao sjedište [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Historija|url=https://www.bihac.org/sadrzaj/historija/2|access-date=2022-08-24|website=Grad Bihać|language=bs}}&lt;/ref&gt;  

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bihać}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Bihać'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Muslimani''' 
|46.737 (66,07 %) 
|40.041 (61,09 %)
|37.325 (64,14 %)
|-
|'''Srbi''' 
|12.689 (17,93 %) 
|11.093 (16,92 %)
|12.096 (20,78 %)
|-
|'''Hrvati'''
|5580 (7,88 %)
|5855 (8,93 %)
|6824 (11,72 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|4356 (6,15 %)
|7364 (11,23 %)
|1133 (1,94 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1370 (1,93 %)
|1191 (1,81 %)
|807 (1,38 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''70.732'''
|'''65.544'''
|'''58.185'''
|}

==== Bihać (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bihać'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|27.418 (60,18 %)
|14.155 (47,38 %)
|13.752 (57,15 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|8218 (18,04 %)
|5829 (19,51 %)
|5222 (21,70 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|4805 (10,54 %)
|2872 (9,61 %)
|3453 (14,35 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|4020 (8,82 %)
|6616 (22,14 %)
|1014 (4,21 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1092 (2,39 %)
|403 (1,34 %)
|619 (2,57 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''45.553'''
|'''29.875'''
|'''24.060'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo grada Bihaća'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 27. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|49.550 (88,07 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3265 (5,80 %) 
|-
|'''Srbi'''
|910 (1,62 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2536 (4,51 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''56.261'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bihać – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Bošnjaci'''
|34.142 (86,02 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3043 (7,67 %) 
|-
|'''Srbi'''
|424 (1,07 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|2081 (5,24 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''39.690'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Grad Bihać sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrići]],
[[Baljevac (Bihać, BiH)|Baljevac]],
'''Bihać''', 
[[Boboljusci]], 
[[Bosanski Osredci]], 
[[Brekovica]], 
[[Bugar]], 
[[Ćukovi (Bihać, BiH)|Ćukovi]], 
[[Doljani (Bihać, BiH)|Doljani]], 
[[Donja Gata]], 
[[Dubovsko]], 
[[Gorjevac]], 
[[Gornji Tiškovac]], 
[[Grabež]], 
[[Grmuša]], 
[[Hrgar]], 
[[Izačić]], 
[[Jankovac (Bihać, BiH)|Jankovac]], 
[[Jezero (Bihać, BiH)|Jezero]], 
[[Kalati]], 
[[Klisa (Bihać, BiH)|Klisa]], 
[[Klokot (Bihać, BiH)|Klokot]], 
[[Kula (Bihać, BiH)|Kula]], 
[[Kulen Vakuf]], 
[[Lipa (Bihać, BiH)|Lipa]], 
[[Lohovo]], 
[[Lohovska Brda]], 
[[Mala Peća]], 
[[Mali Cvjetnić]], 
[[Mali Skočaj]], 
[[Malo Očijevo]], 
[[Martin Brod]], 
[[Međudražje]], 
[[Muslići (Bihać, BiH)|Muslići]], 
[[Očigrije]], 
[[Orašac (Bihać, BiH)|Orašac]], 
[[Ostrovica (Bihać, BiH)|Ostrovica]], 
[[Palučci]], 
[[Papari]], 
[[Praščijak]], 
[[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoka]], 
[[Prnjavor (Bihać, BiH)|Prnjavor]], 
[[Račić]], 
[[Rajnovci]], 
[[Ripač]], 
[[Spahići (Bihać, BiH)|Spahići]], 
[[Srbljani]], 
[[Teočak (Bihać, BiH)|Teočak]], 
[[Trubar]], 
[[Turija (Bihać, BiH)|Turija]], 
[[Velika Gata]], 
[[Veliki Cvjetnić]], 
[[Veliki Skočaj]], 
[[Veliki Stjenjani]], 
[[Veliko Očijevo]], 
[[Vikići]], 
[[Vrsta (Bihać, BiH)|Vrsta]], 
[[Zavalje]] i
[[Zlopoljac]].

Prije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma naseljena mjesta [[Boboljusci]], [[Bosanski Osredci]], [[Gornji Tiškovac]], [[Mali Cvjetnić]], [[Malo Očijevo]], [[Martin Brod]], [[Očigrije]], [[Palučci]], [[Trubar]], [[Veliki Cvjetnić]] i [[Veliko Očijevo]] su pripadala općini [[Drvar]].

Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Čavkići]], [[Čekrlije]], [[Dobrenica]], [[Golubić (Bihać, BiH)|Golubić]], [[Kamenica (Bihać, BiH)|Kamenica]], [[Kralje]], [[Malo Založje]], [[Mrkonjića Lug]], [[Orljani]], [[Pokoj (Bihać, BiH)|Pokoj]], [[Sokolac (Bihać, BiH)|Sokolac]], [[Vedro Polje (Bihać, BiH)|Vedro Polje]], [[Veliko Založje]], [[Vinica (Bihać, BiH)|Vinica]] i [[Vrkašić]]. Ova naselja su na popisu [[1991.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.&lt;!-- prema [[Predložak:Trebinje]], [[suradnik:Boris Godunov]] (inačica od 11:11, 6. lipnja 2009.) --&gt;

== Mjesne zajednice ==

{{nedostaju izvori}}

Na popisu stanovništva [[1991.]] godine Bihać je imao 48 naseljenih mjesta u 36 mjesnih zajednica:

=== Gradske mjesne zajednice ===

{{stupci|2|
* MZ Bakšaiš (2218 st., 1991.)
* MZ Centar (1371 st.)
* MZ Čavkići (1351 st.) obuhvaća naselja Čavkići, Mujadžići, Ćehići i Midžići
* MZ Donje Prekounje (1955 st.)
* MZ Golubić (730 st.)
* MZ Gornje Prekounje (3541 st.)
* MZ Harmani (5697 st.)
* MZ Hatinac (2289 st.)
* MZ Jezero – Privilica (3601 st.)
* MZ Kamenica (1309 st.)
* MZ Kralje (2198 st.)
* MZ Luke (2875 st.)
* MZ Mali Lug (1248 st.)
* MZ Mrkonjića Lug (1820 st.)
* MZ Ozimice (6884 st.)
* MZ Pokoj (1126 st.)
* MZ Ribić-Orljani (1767 st.)
* MZ Ružica (3452 st.)
* MZ Sokolac (2070 st.)
* MZ Vedro Polje (679 st.)
* MZ Veliko Založje (403 st.)
* MZ Žegar (790 st.)
}}

obuhvaćaju naselja: [[Baljevac (Bihać, BiH)|Baljevac]], Bihać, [[Grabež]], [[Jankovac (Bihać, BiH)|Jankovac]], [[Lohovska Brda]], [[Muslići (Bihać, BiH)|Muslići]] i [[Zlopoljac]].

=== Seoske mjesne zajednice ===

* MZ Brekovica (2677 st.) – obuhvaća naselja: [[Bajrići (Bihać, BiH)|Bajrići]] i [[Brekovica]]
* MZ Doljani (154 st.) – obuhvaća naselje [[Doljani (Bihać, BiH)|Doljani]]
* MZ Gata Ilidža (2264 st.) – obuhvaća naselja: [[Bugar]], [[Donja Gata]], [[Mala Peća]] i [[Velika Gata]] 
* MZ Golubić (1108 st.) – obuhvaća naselja: [[Golubić (Bihać)|Golubić]] 
*MZ Grmuša (304 st.) – obuhvaća naselje [[Grmuša]] 
* MZ Izačić (3201 st.) – obuhvaća naselja: [[Izačić]], [[Kula (Bihać, BiH)|Kula]], [[Prnjavor (Bihać, BiH)|Prnjavor]] i [[Vikići]]
* MZ Klokot (1293 st.) – obuhvaća naselja: [[Klokot (Bihać, BiH)|Klokot]] i [[Papari]]
* MZ Kulen Vakuf (2107 st.) – obuhvaća naselja: [[Kalati]], [[Klisa (Bihać, BiH)|Klisa]], [[Kulen Vakuf]], [[Ostrovica (Bihać, BiH)|Ostrovica]], [[Rajnovci]] i [[Veliki Stjenjani]]
* MZ Lipa (218 st.) – obuhvaća naselja: [[Dubovsko]], [[Lipa (Bihać, BiH)|Lipa]] i [[Teočak (Bihać, BiH)|Teočak]]
* MZ Orašac (3036 st.) – obuhvaća naselja: [[Ćukovi (Bihać, BiH)|Ćukovi]] i [[Orašac (Bihać, BiH)|Orašac]]
* MZ Pritoka (839 st.) – obuhvaća naselje [[Pritoka (Bihać, BiH)|Pritoka]]
* MZ Ripač (3001 st.) – obuhvaća naselja: [[Gorjevac]], [[Hrgar]], [[Lohovo]], [[Praščijak]], [[Račić]] i [[Ripač]]
* MZ Skočaj (412 st.) – obuhvaća naselja: [[Mali Skočaj]] i [[Veliki Skočaj]]
* MZ Srbljani (2526 st.) – obuhvaća naselja: [[Jezero (Bihać, BiH)|Jezero]], [[Spahići (Bihać, BiH)|Spahići]] i [[Srbljani]]
* MZ Vrsta (2118 st.) – obuhvaća naselja: [[Turija (Bihać, BiH)|Turija]] i [[Vrsta (Bihać, BiH)|Vrsta]]
* MZ Zavalje (302 st.) – obuhvaća naselja: [[Međudražje]] i [[Zavalje]]

== Uprava ==

Gradonačelnik: Elvedin Sedić ([[PoMak]])

'''Gradsko vijeće:'''

*[[Stranka demokratske akcije|SDA]] – 8 vijećnika
*[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] –  4 vijećnika
*[[A-SDA]] – 3 vijećnika
*[[SBB BIH]] – 2 vijećnika
*[[DF Željko Komšić]] – 1 vijećnika
* [[PoMak]] –  6 vijećnika
* [[Nezavisni]] –  1 vijećnika

=== Suvremeni Bihać ===

[[Hrvati u BiH|Hrvati]] u Bihaću su platili visoku cijenu za obranu grada. Čak 72 pripadnika [[HVO Bihać]] položila su život u njegovoj obrani, a 250 ih je lakše i teže ranjeno.&lt;ref name=&quot;hvo&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/za-vlasti-bihacu-hvo-paravojska-a-hrvatska-agresor-clanak-573546 Večernji list 22. lipnja 2013.]&lt;/ref&gt; [[Operacija Oluja|Operacijom Oluja]] [[Hrvatska vojska]] je uz pomoć [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] deblokirala Bihać i tako spriječila da doživi tada izglednu sudbinu [[Srebrenica|Srebrenice]].&lt;ref name=&quot;hvo&quot; /&gt;

=== Popis bihaćkih načelnika ===

(ista titula pod raznim nazivima: sudac, vesnik, kadija, kajmakan, gradonačelnik, predsjednik općine, itd.)

==== Popis bihaćkih kapetana od 16. do 19. stoljeća ====
[[Datoteka:Bihacka-kula.jpg|mini|200px|Bihaćka kula]]
{{stupci|3|
*Jakov Ravnikar
*Erazmo Turn
*Petar Keglević
*Bartol Ravnikar
*Martin Gal
*Vilim Šnicenbaum
*Juraj Zauer
*Juraj od Zobelsberga
*Mihajlo Špalatin
*Juraj Kronšal
*Adam Šramf
*Danilo Lozer
*Fridrik od Višnje Gore
*Sebastijan Lamberg
*Benko Krajner
*Juraj Paner
*Franjo Resel
*Danilo Obričan
*Ladislav More
*Jakov Prank
*Franjo Horner
*Tomo Dornberg
*Hrustan beg Bišćević 1592. Potomci su mu vjerojatno Hrustanovići iz Golubića.
*Murad-aga . potomci su Muratović, a posjedi okolo Klokota i Pecikovića glavice, zvane i Muratović.
*Derviš-aga Hadugarić – i ovo se prezime gubi, a potomci su mu Derviševići.
*Duralija Ali-aga kasnije Alaga i Alagići / &quot;Dvoboj Dur Alije i Bihaćkog bana&quot; pjesma u desetercu; Dur zbog prgave naravi, Džabija jer je ubirao porez, do 1592.poreznik u Lici Za zasluge u osvojenju Bišča dobio velike posjede na bakšiš . poklon otuda naziv naselju Bakšaiš i Hatinac
*Idriz-beg – Idrizovići
*Mustaj-beg Hasumović (Lipovača?)- Kasumovići
*Osman-aga Poprženović s Dur Alijom Ali-agom zarobio dva Madžara Ševeljića koji su pokazali gdje je barutana. Pri eksploziji opržen -Popržen i s Ali- agom dobio posjede oko kule u Kalini kraljama Vrkašiću.
*Mustaj-beg Badnjević porijeklom iz Krupe
*Tatar Mustaj-beg Idris Kapitanović – Tatarevići
*Salih-paša Kulinović – Kulenovići iz Vakufa
*Ahmet-beg Ahmetovići
*Idrasović
*Afmet-beg Jusufbegović
*Ibrahim-paša – Ibrahimpašići
*Hasan-beg Ibrahimpašić
*Mehmed-beg Bišćević
*Jakub-beg Jakupovići
*Hilmi
*Husein ef. Karabegović
*Kemal ef. Mesic
}}

== Gospodarstvo ==

U bivšoj SFRJ Bihać je bio razvijen industrijski grad. Tvornice kao što su ''Kombiteks'', ''Krajinametal'', ''Polietilenka'', ''Bira'', ''Žitoprerada'', ''Energoinvest - Tvornica rastavljača i kablovskih glava'' bile su nosioci privrednog razvoja, ali su u postratnoj neuspješnoj privatizaciji nažalost uništene .

Danas je Bihać sjedište jedne od najvećih pivovara u Bosni i Hercegovini koja proizvodi dva pivarska brenda, ''Preminger'' i ''Unski biser''. Bihaćka mljekara koja je u vlasništvu njemačke firme ''Meggle'' jedna je od vodećih u BiH. Također, u novije vrijeme postignuti su značajni rezultati i u turizmu. Bihaćki rafting na rijeci Uni smatra se jednim od najboljih u regionu. Turističkim rezultatima pogoduje i proglašenje gornjeg toka Une prvim Nacionalnim parkom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

== Poznate osobe ==

{{stupci|2|* [[Luka Marjanović]], pravnik, dekan i rektor 
* [[Natko Katičić]], akademik
* [[Vladimir Dvorniković]], filozofski pisac i etnopsiholog
* [[Viktorija Badrov]], operna pjevačica i vokalna pedagoginja
* [[Atif Dudaković]], general, zapovjednik 5. Korpusa ARBiH (1993. – 1997.)
* [[Tvrtko Čubelić]],  hrvatski povjesničar književnosti i folklorist
* [[Enver Krupić]], slikar
* [[Franjo Džal]], ratni pilot
* [[Ferid Džanić]], vođa pobune hrvatskih vojnika u [[Villefranche-de-Rouergue]] (1943.)
* [[Petar Šimić]], admiral [[JRM]]
* [[Ekrem Čaušević]], turkolog 
* [[Zvonimir Diklić]], sveučilišni profesor, pisac udžbenika
* [[Amir Smajić ]], pjevač  
* [[Dževad Hozo]], grafičar, akademik
* [[Tomislav Dretar]], književnik i zapovjednik [[Bihaćki HVO|Bihaćkog HVO]]-a (1992. – 1993.)
* [[Zdravko Dizdar]], povjesničar
* [[Irfan Ljubijankić]], otorinolaringolog i ministar vanjskih poslova BiH
* [[Mehmed Tatlić]], kirurg, prvi ministar zdravstva SR BiH
* [[Vlado Šantić]], zapovjednik [[Bihaćki HVO|Bihaćkog HVO]]-a (1993. – 1995.)
* [[Vladimir Vinčar]], brigadir, pomoćnik zapovjednika 5. Korpusa ARBiH (1993. – 1997.)
* [[Husein Dervišević]], književnik
* [[Sadko Hadžihasanović]], slikar
* [[Nihad Hasanović]], pisac
* [[Alen Islamović]], glazbenik
* [[Hrvoje Jurić]], pjesnik, filozofski pisac, prevoditelj
* [[Tomislav Tomić]], pjesnik, pripovjedač
* [[Donna Ares]], pjevačica
* [[Hamdija Abdić]], pukovnik, zapovjednik 502. Bihaćke brigade (1993. – 1995.)
* [[Zdenko Kožul]], šahovski [[velemajstor]]
* [[Sead Lipovača]] – osnivač i gitarist Divljih Jagoda
}}

== Spomenici i znamenitosti ==

Glavni bihaćki spomenici i znamenitosti:

* [[Kapetanova kula (Bihać)|Kapetanova kula]]
* [[Bihaćka kula]]
* [[Džamija Fethija u Bihaću]]
* [[Bihaćki bedem]]
* Turbe
* neolitsko groblje u [[Ripač|Ripču]]
* Sokolačka tvrđava

== Obrazovanje ==

Od 1997. godine Bihać je sveučilišni grad.

== Šport ==

* [[NK Jedinstvo Bihać]]
* OŠN 3E Bihać
* Sportsko-plesni Centar &quot;Virus&quot; Bihać
* AN Jedinstvo Bihać
* Judo klub Una Bihać
* Nogometni klub Radnički
* Košarkaški klub Bihać
* Gimnastički klub Avangard
* Rukometni klub Bihać
* [[OK Bihać|Odbojkaški klub Bihać]]
* Nogometni klub Omladinac 75 Pokoj
* Konjički klub &quot;Bihać&quot;
* Karate klub &quot;Bihać&quot;
* Karate klub &quot;Pegaz&quot;
* MNK Beton Bihać
* KIK Una Bihać
* Aikido klub Takemusu Bihać
* MNK Palma Bihać
* Šahovski klub &quot;Bihać&quot; Bihać
* Fudbalski klub Brekovica
* Košarkaški klub Željo 1971
* Ženski rukometni klub Bihać
*Nogometni klub Brekovica
*Ženski rukometni klub Bihać
*Ženski odbojkaški klub Bihać
* [[Omladinski fudbalski klub Bihać (OFK Bihać)]]
* [[NK Sloga Kralje-Vrkašić 1937]]

Od 2011. održava se ''Malonogometni noćni turnir Preminger''. ''Međunarodni malonogometni turnir &quot;Dan dječijeg nogometa&quot;'' održava se od 2011. ''Novogodišnji malonogometni turnir Bihać'' održava se od 1985.

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Bihać|Bihać}}

* [http://www.bihac.org/ Općina Bihać]

{{BiH}}
{{Bihać}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Unsko-sanska županija]]
[[Kategorija:Bihać| ]]</text>
      <sha1>7wgpnps4d5p71atfgi7z3gg8rmmac29</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bileća</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23689</id>
    <revision>
      <id>7567148</id>
      <parentid>7516824</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18108" sha1="bquj5u7o256kfs6em0hivl7uxiru4l2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Bileća
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Bileca, rakousko-uherske mestanske domy.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Središte Bileće

| slika_zastava = Flag from the Kosaca COA crest.svg
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Grb Bileca.png
| slika_grb_veličina = 100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute = 
| širina-oznaka = 
| dužina-stupnjevi = 
| dužina-minute = 
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Republika Srpska]]
| lokacija2_ime = 
| lokacija2_info = 
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = Miodrag Parežanin (SNSD)
| stranka_vođe = 
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 633 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref&gt;[http://www.opstinabileca.ba/%D0%BE-%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%B8/%D0%B3%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%B6%D0%B0%D1%98 Geografski položaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190709122514/http://www.opstinabileca.ba/%D0%BE-%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%B8/%D0%B3%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%B6%D0%B0%D1%98 |date=9. srpnja 2019. }}, opstinabileca.ba, preuzeto 15. lipnja 2019. {{sr icon}}&lt;/ref&gt;
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = 
| površina_prazno1 = 
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 10.807
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 7616
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 89230
| pozivni_broj = +387 (0)59
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.opstinabileca.ba/ opstinabileca.ba]

| slika_karta = Bileca Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Bileća u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =
}}

'''Bileća''' je općina u jugoistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Površina općine je 633 km², a ukupno stanovništvo je 10.807 (2013.). Općinsko sjedište je gradić Bileća. Općina pripada entitetu [[Republika Srpska]].

== Zemljopis ==
Ovo se područje nalazi na prelazu primorske i planinske [[hercegovina|Hercegovine]]. U njegovu reljefu ističu se gola vapnenačka brda, [[Bilećko jezero]], manja polja ([[Bilećko polje|Bilećko]], [[Fatničko polje|Fatničko]] i dio [[Dabarsko polje|Dabarskog]]) te čitav niz ostalih oblika golog [[krš]]a. Grad Bileća razvija se oko nekadašnje male varošice na obodu Bilećkog polja na nadmorskoj visini od 440 metara. Nalazi se na raskrižju cesta [[Gacko]] – [[Dubrovnik]] i [[Mostar]] – [[Nikšić]]. Od Dubrovnika je udaljena 58, Mostara oko 100, Trebinja 30 i Nikšića 60 km.

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bileća}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Bileća'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;  
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Srbi'''
|10.628 (80,00 %) 
|10.190 (77,20 %)
|10.880 (80,92 %)
|-
|'''Muslimani'''
|1947 (14,65 %) 
|1803 (13,66 %)
|2079 (15,46 %)
|-
|'''Hrvati'''
|39 (0,29 %)
|44 (0,33 %)
|82 (0,60 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|222 (1,67 %)
|727 (5,50 %)
|69 (0,51 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|448 (3,37 %)
|435 (3,29 %)
|334 (2,48 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''13.284'''
|'''13.199'''
|'''13.444'''
|}

==== Bileća (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bileća'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|5619 (74,24 %) 
|3882 (67,36 %)
|2810 (69,67 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|1290 (17,04 %)
|841 (14,59 %)
|828 (20,53 %)
|-
|'''Hrvati'''
|39 (0,51 %)
|42 (0,72 %)
|82 (2,03 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|209 (2,76 %)
|618 (11,29 %)
|64 (1,58 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|411 (5,43 %)
|380 (6,59 %)
|249 (6,17 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7568'''
|'''5763'''
|'''4033'''
|}

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Bileća'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 19. travnja 2019.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Srbi'''
|10.646 (98,51 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|26 (0,24 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|21 (0,19 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|114 (1,05 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''10.807'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bileća – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Srbi'''
|7500 (98,48 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|19 (0,25 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|7 (0,09 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|90 (1,18 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7616'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==
Općinu Bileća sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

[[Baljci (Bileća, BiH)|Baljci]],
[[Bijela Rudina]], 
[[Bijeljani]], 
Bileća, 
[[Bodenik]], 
[[Bogdašići (Bileća, BiH)|Bogdašići]], 
[[Brestice (Bileća, BiH)|Brestice]], 
[[Čepelica]], 
[[Deleuša]], 
[[Divin]], 
[[Dlakoše]], 
[[Dola (Bileća, BiH)|Dola]], 
[[Donja Meka Gruda]], 
[[Donji Davidovići]], 
[[Đeče]], 
[[Fatnica]], 
[[Golobrđe]], 
[[Gornja Meka Gruda]], 
[[Gornji Davidovići]], 
[[Granica (Bileća, BiH)|Granica]], 
[[Hodžići (Bileća, BiH)|Hodžići]], 
[[Kačanj]], 
[[Kalac (Bileća, BiH)|Kalac]], 
[[Korita (Bileća, BiH)|Korita]], 
[[Krivača (Bileća, BiH)|Krivača]], 
[[Krstače]], 
[[Kukričje]], 
[[Kuti (Bileća, BiH)|Kuti]], 
[[Lađevići (Bileća, BiH)|Lađevići]], 
[[Milavići]], 
[[Mirilovići]],
[[Miruše (Bileća, BiH)|Miruše]], 
[[Mrežica]], 
[[Narat]], 
[[Njeganovići]], 
[[Oblo Brdo (Bileća, BiH)|Oblo Brdo]], 
[[Orah (Bileća, BiH)|Orah]], 
[[Orahovice (Bileća, BiH)|Orahovice]], 
[[Pađeni]], 
[[Panik]], 
[[Plana (Bileća, BiH)|Plana]], 
[[Podgorje (Bileća, BiH)|Podgorje]], 
[[Podosoje (Bileća, BiH)|Podosoje]],
[[Preraca]], 
[[Prijevor (Bileća, BiH)|Prijevor]], 
[[Prisoje (Bileća, BiH)|Prisoje]], 
[[Rioca]], 
[[Selišta (Bileća, BiH)|Selišta]], 
[[Simijova]], 
[[Skrobotno]], 
[[Šobadine]], 
[[Todorići (Bileća, BiH)|Todorići]], 
[[Torić]], 
[[Trnovica (Bileća, BiH)|Trnovica]], 
[[Vlahinja]], 
[[Vranjska (Bileća, BiH)|Vranjska]], 
[[Vrbica (Bileća, BiH)|Vrbica]], 
[[Zasada]], 
[[Zaušje]], 
[[Zvijerina]]
i [[Žudojevići]].

== Uprava ==
Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], općina Bileća u cjelini, ušla je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

== Povijest ==
Bileća se spominje u povijesnim vrelima od [[1286.]] godine pod nazivom „Bilechia”. Naselje se nalazilo na karavanskom putu koji je spajao [[Dubrovnik]] s unutrašnjosti Balkanskog poluotoka. [[Bitka kod Bileće|Kod Bileće]] su, [[27. kolovoza]] [[1388.]], snage Bosanskoga kraljevstva predvođene Vlatkom Vukovićem Kosačom i Radičem Sankovićem pobijedile osmanlije.{{sfn|Vidović|2022|p=176}}

Godine [[1466.]] Bileća pada pod osmansku vlast. Tako ostaje sve do [[1878.]] godine kada dolazi austrougarska uprava. U mjestu je početkom 20. stoljeća izgrađena vojarna.{{sfn|Vidović|2022|p=176}}

=== Austro-ugarska vlast ===
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Bileću 18. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt;

Prve ratne pošte u BiH napravljene su duž pravaca kojiam su nadirale austro-ugarske postrojbe, ovisno o terenskim uvjetima. Do 15. listopada 1878. otvorene su uz ekspoziture ratnih pošta i etapne poštanske postaje i među njima u Bileći. Kad su austro-ugarske snage slomile pobunjenički otpor i osigurale određeni stupanj sigurnosti, dopustile su i civilima služiti se ratnim poštama. Krajem listopada i početkom studenoga 1878. uspostavljena je poštanska linija Trebinje – Bileća koja je pošiljke prenosila triput tjedno.&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.postesrpske.com/sites/state/sr/posts/o-posti/istorijat/portal/Posta_1878-1918.aspx Pošte Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626102306/http://www.postesrpske.com/sites/state/sr/posts/o-posti/istorijat/portal/Posta_1878-1918.aspx |date=26. lipnja 2019. }} ''Pošta u vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918)'' (pristupljeno 7. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Austro-ugarsku vlast dočekala je kao [[trgovište]]. 1879. godine u gradu je bilo 60 kuća i 263 stanovnika.&lt;ref name=&quot;bljesak&quot;/&gt; Nakon [[zaposjedanje BiH 1878.|austro-ugarskog]] zaposjedanja BiH 1878. pristupilo se izgradnji kolskog puta od Dubrovnika do Trebinja, a odlučnije se isticalo i pitanje izgradnje željezničke pruge od Dubrovnika preko Hercegovine i dalje. Bilo je interesenata iz Praga koji su se raspitivali kod dubrovačke općinske uprave o sufinanciranju gradnje željezničke pruge od Dubrovnika preko Trebinja do Bileće.&lt;ref&gt;[http://www.dubrovnik-turistinfo.com/?dubrovnikturist=vijesti&amp;idKat=6&amp;id=7631 Dubrovnik turist info, Prvi hrvatski gradski i županijski turistički informativni portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214085726/http://www.dubrovnik-turistinfo.com/?dubrovnikturist=vijesti&amp;idKat=6&amp;id=7631 |date=14. veljače 2021. }} 34 Ivo Perić: &quot;Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici&quot;. (pristupljeno 7. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Godine 1910. godine Bileća je narasla na 1871 stanovnika. U gradu je bilo 307 kuća. Po vjeri u Bileći je živjelo 757 muslimana, 890 pravoslavnih, 196 katolika i 15 židovske vjere. Veliki prirast bio je jer je u Bileći živjelo više vojnika nego civila.&lt;ref name=&quot;bljesak&quot;/&gt;

=== Druga Jugoslavija ===
Između 1949. i 1953. godine u bilećkom zatvoru, bivšoj austro-ugarskoj vojarni, bilo je zatvoreno 3567 političkih kažnjenika, u koji su jugoslavenske vlasti slale činovnike jugoslovenskih oružanih snaga, za koje se smatralo da su bili odani Staljinu (informbirovce). Zatvor je bio zloglasan po lošim uvjetima i smrtima od mučenja.&lt;ref&gt;(srp.) [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:447088-Ni-ptica-da-proleti Večernje novosti] Giampaolo Pansa: ''Ni ptica da proleti! '', 2. kolovoza 2013. (pristupljeno 7. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bruno Fontana, Mauro Travanut: &quot;La grande truffa&quot;, Manzano, 1995.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(tal.) [http://ricerca.gelocal.it/messaggeroveneto/archivio/messaggeroveneto/2004/12/21/UD_17_SIG23.html Il Messaggero Veneto] ''Bruno Fontana testimone diretto nel libro di Pansa '', 21. prosinca 2004. (pristupljeno 7. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Ubrzani razvoj poslije drugog svjetskog rata cijelog kraja dao je tekstilni kombinat &quot;Bilećanka&quot;.

=== Rat u BiH ===
U ratu u BiH, Bileća je bila zloglasna po zatvorima. Bošnjački i hrvatski civili bili su 1992. mučeni i premlaćivani u Stanici javne sigurnosti i Đačkom domu u Bileći, gdje je bilo zarobljeno oko 150 ljudi. Sud BiH osudio je tri osobe na višegodišnje zatvorske kazne zbog tog zločina protiv čovječnosti.&lt;ref&gt;[http://hr.n1info.com/a135709/Svijet/Regija/Presuda-za-zlocin-nad-Hrvatima-i-Bosnjacima-u-Bileci.html N1 Srbija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}  ''Presuda za zločin nad Hrvatima i Bošnjacima u Bileći'', 8. srpnja 2016.  (pristupljeno 7. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Osim tih mjesta, na području Bileće bilo je još nekoliko mjesta zatočenja: Hall, internat, civilni zatvor, podrum, logor, škola pričuvnih časnika i vojne barake.&lt;ref&gt;[http://hdlskl.hr/svjedocanstva/bileca/ Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora] ''Svjedočanstva: Bileća''.  Iz knjige: &quot;Putevima pakla kroz srpske koncentracijske logore 1991... u 21. stoljeće&quot;  (pristupljeno 7. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Nakon rata u Bosni i Hercegovini, Bileća je pripala Republici Srpskoj.{{sfn|Vidović|2022|p=176}}

== Gospodarstvo ==
U prošlosti, stanovništvo se bavilo ekstenzivnim [[stočarstvo]]m i [[ratarstvo]]m. Važan resurs je [[bilećki kamen]]. Bjeličastim bunjanim bilećkim kamenom proteklih su desetljeća tisuće kuća u BiH i susjedstvu obložene. Od njega su građeni brojni stećci čije su srednjovjekovne nekropole brojne u okolici. Od njih je samo nekropola stećaka u Radmilovića Dubravi, proglašena nacionalnim spomenikom.&lt;ref name=&quot;bljesak&quot;/&gt;

U blizini je [[Bilećko jezero]], najveća umjetna vodena [[akumulacijsko jezero|akumulacija]] u jugoistočnoj Europi. Radi nje je isljeno cijelo selo koje je ležalo na jednom njegovom dijelu. Stećci s potopljenog prostora izneseni su i poredani na obali, blizu jedne od bilećkih vojarna, do samog grada.&lt;ref name=&quot;bljesak&quot;&gt;[http://bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/bileca-grad-u-kojem-mirno-ratuju-partizani-i-cetnici/96151/ispis Bljesak.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170731080921/http://bljesak.info/rubrika/kultura/clanak/bileca-grad-u-kojem-mirno-ratuju-partizani-i-cetnici/96151/ispis |date=31. srpnja 2017. }} Milo Jukić: ''Putopis: Bileća: Grad u kojem mirno ratuju partizani i četnici '' 18. rujna 2014. (pristupljeno 25. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

U Bileći je bila poznata [[Škola pričuvnih časnika Bileća|škola pričuvnih časnika]] JNA. Otkako su premješteni, brojni vojni objekti prenamijenjeni su i stavljeni su na raspolaganje raznim institucijama i društvima.

== Poznate osobe ==
* [[Safet Isović]], pjevač
* [[Dušan Vukotić]], reditelj i animator
* [[Karl Malden]] (Mladen Sekulović), glumac 
* [[Fadil Hadžić]], komediograf, filmski redatelj i scenarist, novinar i slikar
* [[August Frajtić]], fotograf
* [[Hakija Hadžić]], političar u NDH i ustaški časnik
* [[Zvonko Horvat]], kuglač
* [[Ljiljana Jojić]], filmska i TV redateljica
* [[Abdulah Čamo]], domobranski muftija u NDH
* [[Vlado Tomanović]], narodni heroj,
* [[Ankica Dobrić]], glumica

== Spomenici i znamenitosti ==
* [[Parohijski dom u Bileći]]
* [[Crkva sv. Save u Bileći]]
* [[Crkva svetog Velikomučenika Lazara u Bileći]]
* [[Careva džamija u Bileći|Careva (Gradska ili Obradovića) džamija]]
* Park narodnih heroja i spomen-kosturnica
* Ravnogorski park
* [[Manastir Vavedenja Bogorodice u Dobrićevu]]
* Crkvica sv. Proroka Ilije na otoku u Bilećkom jezeru
* Crkva sv. Arhanđela Mihaila u Trnovom Dolu kod [[Donja Meka Gruda|Meke Grude]]
* Džamija imama Ćamil ef. Avdića na [[Plana (Bileća, BiH)|Planoj]]
* Bajramovića džamija u [[Orahovice (Bileća, BiH)|Orahovicama]]
* Džamija Hasan-paše Predojevića u Bileći

== Kultura ==
Bileća je poznata i po staroj partizanskoj pjesmi „[[Bilećanka]]” koju su pjevali partizani u narodnooslobodilačkom pokretu za vrijeme Drugog svjetskog rata.

== Šport ==
* [[FK Hercegovac Bileća]] 
* [[KK Hercegovac Bileća]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2022 |title=Toponimija bilećkih Rudina u istočnoj Hercegovini |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/415506 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=31 |pages=175–204}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{sr icon}} [https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ Službene stranice]

{{BiH}}
{{Hercegovina}}
{{Bileća}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Bileća| ]]
[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>bquj5u7o256kfs6em0hivl7uxiru4l2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanska Kostajnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23693</id>
    <revision>
      <id>7567157</id>
      <parentid>7516795</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4282" sha1="ifdosvduvfr2ajt6ytzff4en2pav28w" xml:space="preserve">{{Općina BiH RS|
ime = Bosanska Kostajnica|
centar = Bosanska Kostajnica|
načelnik = Nikola Janjetović|
stanovništvo = 7874|
}}
'''Bosanska Kostajnica''' je grad i općina u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a nalazi se na rijeci [[Una|Uni]], na granici s [[Hrvatska|Hrvatskom]].
== Zemljopis ==
== Stanovništvo ==

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine (tada u okviru općine Bosanski Novi),općina Bosanska Kostajnica imala je 6231 stanovnika, raspoređenih u 12 naselja.

Nacionalni sastav:

* [[Srbi]] – 4041 (64,85 %)
* Muslimani – 1707 (27,39 %)
* [[Hrvati]] – 166 (2,66 %)
* [[Jugoslaveni]] – 213 (3,41 %)
* ostali – 104 (1,69 %)
   
Bosanska Kostajnica –  broj stanovnika 2004. godine: 7874

===Bosanska Kostajnica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bosanska Kostajnica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|1715 (45,51 %)
|1089 (32,19 %)
|892 (35,68 %) 
|-
|'''Muslimani''' 
|1659 (44,02 %)
|1253 (37,04 %)
|1343 (53,72 %)
|-
|'''Hrvati'''
|126 (3,34 %)
|146 (4,31 %)
|209 (8,36 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|182 (4,83 %)
|864 (25,54 %)
|38 (1,52 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|86 (2,28 %)
|30 (0,88 %)
|18 (0,72 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3768'''
|'''3382'''
|'''2500'''
|}

== Naseljena mjesta ==
Općina Bosanska Kostajnica nastala je tijekom rata u BiH, izdvajanjem iz sastava općine [[Bosanski Novi]], a svoju općinu imala je do 60 – tih godina dvadesetog stoljeća.

Naseljena mjesta u općini Bosanska Kostajnica su:
[[Bosanska Kostajnica]], [[Gornja Slabinja]], [[Grdanovac]], [[Gumnjani]], [[Kalenderi]], [[Mrakodol]], [[Mraovo Polje]], [[Petrinja (Bosanska Kostajnica, BiH)|Petrinja]], [[Pobrđani (Bosanska Kostajnica, BiH)|Pobrđani]], [[Podoška]], [[Tavija]] i [[Zovik]].

== Nacionalni sastav po naseljenim mjestima ==

* [[Bosanska Kostajnica]] – uk. 3768, Srbi – 1715, Muslimani – 1659, Hrvati – 126, Jugoslaveni – 182, ostali – 86
* Gornja Slabinja – uk. 154, Srbi – 154
* Grdanovac – uk. 205, Srbi – 161, Hrvati – 31, Jugoslaveni – 8, ostali – 5
* Gumnjani – 51, Srbi – 50, ostali – 1
* Kalenderi – uk. 176, Srbi – 171, Jugoslaveni – 3, ostali – 2
* Mrakodol – uk. 359, Srbi – 311, Muslimani – 47, Hrvati – 1
* Mraovo Polje – uk. 49, Srbi – 49
* Petrinja – uk. 581, Srbi – 568, Hrvati – 3, Muslimani – 1, Jugoslaveni – 4, ostali – 5
* Pobrđani – uk. 144, Srbi – 143, ostali – 1
* Podoška – uk. 95, Srbi – 95
* Tavija – uk. 575, Srbi – 550, Hrvati – 5, Jugoslaveni – 16, ostali – 4
* Zovik – uk. 74, Srbi – 74

== Uprava ==
== Povijest ==
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Bosansku Kostajnicu 31. srpnja 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=162.}}&lt;/ref&gt; 

Pavši pod Republiku Srpsku, ime je promijenjeno u Kostajnica.&lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
== Spomenici i znamenitosti ==
== Obrazovanje ==
== Kultura ==
== Šport ==
* [[FK Partizan Bosanska Kostajnica]]

== Izvori ==
{{izvori}}
* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* internet – izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{Mrva-BH-op}}

{{Bosanski Novi}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Bosanska Kostajnica]]</text>
      <sha1>ifdosvduvfr2ajt6ytzff4en2pav28w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novi Grad (BiH)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23779</id>
    <revision>
      <id>7567152</id>
      <parentid>7516797</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14804" sha1="lckqb3x62pkj2y34hh4fe1fe9ivj2bf" xml:space="preserve">{{zastarjelo}}
{{Infookvir općina BiH RS
|ime = Novi Grad / Bosanski Novi
|karta = Novi Grad municipality.svg 
|grb =
|centar = Bosanski Novi
|načelnik = Miroslav Drljača
|površina = 470
|stanovništvo = 31.344
|gustoća = 66,3 st.
}}
'''Novi Grad''', prije '''Bosanski Novi''',&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Novi Grad|url=https://enciklopedija.hr/clanak/novi-grad|url-status=live|access-date=2024-01-28|website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt; [[općina]] i grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Općina ima ukupno 48 naselja od kojih je jedno naselje gradsko, četiri su naselja mješovitog tipa, a ostalo su seoska naselja.

Općina se nalazi u entitetu [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].

==Zemljopis==
[[Datoteka:Bos.Novi2004.jpg|mini|Bosanski Novi, 2004.]]
Novi Grad smješten je na [[Ušće|ušću]] rijeke [[Sana|Sane]] u [[Una|Unu]], na važnom križanju puteva iz [[Panonija|Panonske]] nizine prema planinsko-kotlinskom području [[Dinaridi|dinarskog]] planinskog sustava. Leži  na nadmorskoj visini od 122 metra, na desnoj obali Une i na obje strane rijeke Sane, bolje rečeno na dvije geomorfološke cjeline: u [[aluvij]]alnim dolinama Une i Sane i brežuljkastim padinama [[Grmeč]]a i [[Kozara|Kozare]].

Površina urbanog područja grada iznosi 13,3 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a ukupna površina katastarske općine 26,5 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Na sjevepozapadu graniči tokom rijeke Une s [[Hrvatska|Hrvatskom]], a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima [[Rudice]], Čađavica i [[Crna Rijeka]]. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhaca, Hozići, Gornji Agici, Japra i Blagaj Rijeka, a sa sjevera sa selima Poljavnice i Mazić.

Od 1895. grad se nazivao Bosanski Novi.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; Vlasti Republike Srpske su odlučile preimenovati sva mjesta koja imaju pridjev &quot;bosanski&quot;,{{ni}} pa je tako Bosanski Novi ponovo postao Novi Grad. 

==Stanovništvo==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Novi}}

Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine općina Bosanski Novi imala je 41.665 stanovnika, raspoređenih u 60 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Bosanski Novi'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Srbi'''
|25.101 (60,24 %) 
|25.098 (59,55 %)
|28.328 (68,73 %)
|-
|'''Muslimani'''
|14.040 (33,69 %) 
|11.745 (27,87 %)
|11.625 (28,20 %)
|-
|'''Hrvati'''
|403 (0,96 %)
|458 (1,08 %)
|640 (1,55 %)
|-
|'''''Jugoslaveni'''''
|1557 (3,73 %)
|4428 (10,50 %)
|366 (0,88 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|564 (1,35 %)
|413 (0,98 %)
|257 (0,62 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''41.665'''
|'''42.142'''
|'''41.216'''
|}

====  Bosanski Novi (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bosanski Novi'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Muslimani'''
|6831 (50,27 %)
|5211 (42,76 %)
|5520 (56,04 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|5121 (37,68 %)
|3900 (32,00 %)
|3610 (36,65 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|187 (1,37 %)
|217 (1,78 %)
|287 (2,91 %)
|-
|'''''Jugoslaveni'''''
|1117 (8,22 %)
|2647 (21,72 %)
|308 (3,12 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|332 (2,44 %)
|211 (1,73 %)
|124 (1,25 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''13.588'''
|'''12.186'''
|'''9849'''
|}

====Demografska povijest====

Prije Drugog svjetskog rata na području kotara Bosanskog Novog, postojalo je i naselje [[Dombrava]], čije se je stanovništvo nakon rata [[repatrijacija Poljaka iz BiH u Poljsku nakon 1945.|preselilo]] u [[Poljska|Poljsku]]. Ovo je kolonističko naselje iz austro-ugarskog razdoblja po popisu stanovništva iz 1931. godine imalo 340 stanovnika i to:

* [[Poljaci]] – 272 (80,00 %)
* Malorusi – [[Ukrajinci]] – 68 (20,00 %)

==Naseljena mjesta==

[[Ahmetovci]], [[Blagaj Japra]], [[Blagaj Rijeka]], [[Blatna]], [[Bosanski Novi]], [[Cerovica (Bosanski Novi, BiH)|Cerovica]], [[Crna Rijeka]], [[Čađavica Donja (Bosanski Novi, BiH)|Čađavica Donja]], [[Čađavica Gornja (Bosanski Novi, BiH)|Čađavica Gornja]], [[Čađavica Srednja (Bosanski Novi, BiH)|Čađavica Srednja]], [[Ćele]], [[Devetaci (Bosanski Novi, BiH)|Devetaci]], [[Dobrljin]], [[Donje Vodičevo]], [[Donji Agići]], [[Donji Rakani]], [[Gornje Vodičevo]], [[Gornji Agići]], [[Gornji Rakani]], [[Grabašnica]], [[Hozići (Bosanski Novi, BiH)|Hozići]], [[Johovica (Bosanski Novi, BiH)|Johovica]], [[Jošava]], [[Kršlje]], [[Kuljani (Bosanski Novi, BiH)|Kuljani]], [[Lješljani]], [[Mala Krupska Rujiška]], [[Mala Novska Rujiška]], [[Mala Žuljevica]], [[Maslovare (Bosanski Novi, BiH)|Maslovare]], [[Matavazi]], [[Mazić]], [[Petkovac]], [[Poljavnice]], [[Prusci]], [[Radomirovac]], [[Rakovac (Bosanski Novi, BiH)|Rakovac]], [[Rašće]], [[Ravnice (Bosanski Novi, BiH)|Ravnice]], [[Rudice]], [[Sokolište]], [[Suhača (Bosanski Novi, BiH)|Suhača]], [[Svodna]], [[Trgovište (Bosanski Novi, BiH)|Trgovište]], [[Vedovica]], [[Velika Rujiška]], [[Velika Žuljevica]] i [[Vitasavci]].

==Uprava==
==Povijest==

Prostor Pounja u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]], a od 12. stoljeća je i dio [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]] i [[Zagrebačka biskupija|biskupije]],
Ovaj grad, u starom se vijeku se ''Castrum Novum''. Šire područje grada bilo je naseljeno još u antičko doba o čemu svjedoče arheološka nalazišta u selu Donji Rakani i u dolini rječice Japre. &lt;br&gt; U [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]] – do [[1102.]] bio je u središnjem dijelu središnje starohrvatske župe [[Pset]]a ili Psata, čiji je stolni grad najvjerojatnije bila Krupa ili Pučenik pokraj Krupe (danas [[Bosanska Krupa]]. Kasnije nalazio se u vlasti jedne od najmoćnijih europskih plemićkih obitelji – grofova [[Babonići|Babonića]], onih istih kojima su pripadali [[Susedgrad]] i [[Medvedgrad]] pokraj Zagreba. Njihova imanja su se protezala od [[Krbavsko-modruška župa|Krbavsko-modruške župe]] na jugu do [[Pešta|Pešte]] na sjeveru Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. A nalazio se pod upravom Krupe koja je bila u njihovom vlasništvu dok je nisu preoteli [[Frankopani]] i [[knezovi Zrinski|Zrinski]]. [[Babonjići]] su stolovali u [[Blagaj na Sani|Blagaju]] (mjestu gdje se blaguje) nedaleko Novog Grada, pa su i prozvani Babonićima grofovima Blagajskim. Jedan od njih je stolovao u Vodici (današnjem [[Vodičevo|Vodičevu]], južnije od Novog), pa je nosio pridjevak – Vodićki.&lt;br&gt;

Grad se prvi put u dokumentima spominje 1217. godine. Prvo naselje nije moglo nastati na današnjem gradskom području jer je bilo izloženo ppščava,a rijeka Une i Sane. Grad je najprije nastao iz dva podgrada, Podnovi i Ustisana, ispod tvrdog kaštela knezova [[Babonići|Babonića]], koji je sagrađen radi kontrole riječnog i cestovnog prometa dolinama Une i Sane čije se ušće nalazi upravo ispod toga brda, gdje su prvi začeci Bosanskog Novog. Srednjovjekovni zemljovidi i stari dokumenti vrlo često spominju ovu utvrdu u raznim varijantama njegovog imena kao Novi Grad, Novo Kastro, Novigradec, Kastrum, Ujvar itd. Bio je to nevelik, ali u to doba hladnog oružja teško pristupačan grad. &lt;br&gt;
Širenje osmanske vlasti u 15. i 16. stoljeću natjerao je knezove Baboniće, koji su se radi svojih prostora u [[Blagaj Japra|Blagaj Gradu]] prozivali [[Babonići|blagajski]], da se povežu s knezovima [[Zrinski]]m kako bi se ujedinili i suzbili napade Osmanskog carstva. Zahvaljujući zajedničkim naporima, ovi hrvatski velikaši su uspjeli 1483. godine nanijeti težak poraz osmanlijskoj vojsci.&lt;br&gt;

Međutim, sloga domaćih velikaša bila je kratkog vijeka i samo je privremeno odgađala pad grada. Godine 1519. posljednji put na Kulskom brdu se spominje podgrad Ustisana. Još ranije je bio ugrožen Blagaj Grad smješten u dolini Sane, istočno od Bosanskog Novog na udaljenosti od 7 km. Osmanlije su 1537. godine definitivno zauzeli Blagaj Grad, iz njega protjerali posadu i postavili svoju. Negdje u to vrijeme pao je i Novi na Kulskom brdu, ali su Zrinski još krajem petnaestog vijeka izgradili Novi Novi na lijevoj obali Une, kod današnjeg [[Dvor (općina)|Dvora]] da bi se dalje štitili od osmanlijskih prodora. To je usporilo nadiranje Osmanlija na zapad. Hrvatski vojnici su odoljevali napadima sve do 1556. godine, kada je poslije pada tvrđave Kostajnica osmanlijski vojskovođa, Malkoč-beg osvojio grad Novi 1557. godine.&lt;br&gt;

Osvajanjem Novog Osmanlije su ovo utvrđenje pretvorili u važnu vojnu bazu za dalji prodor na Zapad. Izgrađen je most preko rijeke Une, a grad je vrlo brzo naseljen muslimanskim stanovništvom. Grad je ostao pod osmanskom vlašću sve do 1687. godine, kada ga je zauzela banska vojska Petra [[Erdődy]]a. Muslimansko stanovništvo prebjeglo je preko Une u Bosnu i na prostoru ade Jelenice, danas gradski kvart Stari Grad, izgradilo tvrđavu od balvana, koja se nazivali Turski Novi.&lt;br&gt;
Ta tvrđava je osvojena je samo jedanput 1788. godine, od strane austrijskog feldmaršala Ernesta Gideona Laudona, ali se poslije toga granica se vratila na Unu tako da su Osmanlije ostale u Novom sve do 1878. godine.

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Bosanski Novi 31. srpnja 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=162.}}&lt;/ref&gt; 

Okupacijske vlasti su 1894. godine do temelja porušile novsku tvrđavu, a njen materijal ugrađen je u razne javne i privatne objekte.

Potomci grofovske obitelji [[Babonići|Blagajskih]] su još u dvadesetom stoljeću živjeli u [[Bela krajina|Beloj krajini]] i iz svoje pismohrane dopustili [[Radoslav Lopašić|Radoslavu Lopašiću]] prijepis listina iz kojih su uzeti ovi podatci (vidjeti knjigu Radoslav Lopašić: Bihać i Bihaćka krajina u reprint-izdanju od stotoj obljetnici prvog izdanja – [[DINA]] (Dretarova informativno-novinska i izdavačka agencija), Bihać 1991.) U vrijeme pada Krupe pod [[Osmansko Carstvo|Turke]] [[1565.]] godine, jedina dva preživjela Krupljanina donose u [[Podovi|Podove]] ([[Dvor|Dvor na Uni]] i Novi) vijest o pogibiji vojvode [[Matija Bakić|Matije Bakića]] i padu Krupe od udara [[Kara-Mustafa-paša Sokolović|Kara-Mustafe-paše Sokolovića]]. Tad je Novi još bio u hrvatskoj vlasti i tek tada postao rubnim područjem između ugarskog kraljevstva i turskog carstva. &lt;br&gt;

Za vrijeme [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] Bosanski Novi je bio najveće čvorište cestovnog i željezničkog prometa u [[Pounje|Pounju]] u BiH.

Pavši pod Republiku Srpsku, ime mu je promijenjeno u Novi Grad.&lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)&lt;/ref&gt;

==Gospodarstvo==

== Poznate osobe ==

*[[Milan Stipić]], hrv. grkokatolički svećenik, apostolski administrator Križevačke eparhije
*[[Džemal Mustedanagić]], bivši nogometaš Dinama iz Zagreba
*[[Mustafa Arslanović]], bivši nogometaš Dinama iz Zagreba
*[[Nermin Crnkić]], nogometaš FK Sarajevo
*[[Esad Avdagić]], magistar medicine, poznati kirurg na maksilofacijalnoj kirurgiji bolnice Sveti Duh u Zagrebu, potomak osnivača tvornice Sana (obitelj Avdagić-Daučehajić)
*[[Šemso Tanković]], profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osnivač [[SDAH|SDA Hrvatske]], zastupnik u Hrvatskom saboru 2003. – 2007. i 2008. – 2011.
*[[Mustafa Nadarević]], poznati glumac – živio u Zagrebu
*[[Vlado Gotovac]], poznati pjesnik i političar, proveo djetinjstvo u Novom Gradu
*[[Ante Budak]], profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
*[[Ante Milinović]], osnivač Zavičajnoga muzeja Bosanskoga Novoga, poslije u devedesetima voditelj [[Hrvatski bankovni muzej|Hrvatskoga bankovnog muzeja]], autor brojnih povijesnih (znanstvenih) tekstova o Bosanskome Novom između ostalog i monografije s povijesnim tekstovima tvornice Sana, danas u mirovini priprema monografiju o Novom Gradu
*[[Radoslav Likar]], magistrirao 1983., a doktorirao 2000. g. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu
*[[Miroslav Milinović]], hrvatski pjesnik, živio i umro u Prelogu
*[[Lazar Drljača]] – slikar moderne srpske likovne umjetnosti prve polovine XX. stoljeća
*[[Mladen Oljača]] – srpski pisac. Najviše je prevođena ''Molitva za moju braću'', koja je doživjela četrnaest izdanja; roman je objavljen u Poljskoj, Rumunjskoj, Italiji, Francuskoj, Zapadnoj Njemačkoj, Engleskoj, SAD-u, Švedskoj itd.
*[[Stojan Ćelić]] – srpski slikar i grafičar – spada u red poznatih slikara, grafičara i likovnih kritičara bivše Jugoslavije.
*[[Dragan Kolundžija]] – srpski pjesnik – zastupljen je u više antologija srpske poezije u zemlji i inostranstvu.
*[[Đoko Mazalić]] – srpski slikar – zvanje profesora slikarstva stekao u Budimpešti (Academy of Fine Arts) u klasi profesora T. Zempenzya. 
*[[Ljubo Jandrić]] – srpski književnik – romani &quot;Prah i pepeo&quot;, &quot;Jasenovac&quot;, knjiga razgovora &quot;S Ivom Andrićem&quot;
*[[Milan Karanović]] – etnograf/kustos
*[[Drago Todić]] – geograf/znanstvenik
*[[Mladen Karan]] – srpski slikar – živi i radi u Firenci/Italija
*[[Oste Erceg]] – srpski slikar – živi i radi u Novom Gradu
*[[Izet Muhamedagić]] – ministar pravde RBiH – poginuo nakon što su snage tzv. SAO Krajine oborile helikopter bh delegacije kod Slunja

&lt;!-- ==Spomenici i znamenitosti==
[[Datoteka:Vidorijska dzamija, Novi Grad.jpg|mini|180px|[[Vidorija|Vidorijska]] džamija]] --&gt;

==Obrazovanje==
==Kultura==
==Šport==
== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20110207143114/http://bosanskinovi.com/ Bosanski Novi]
*[http://www.bosanskinovi.info Bosanski Novi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100101040603/http://bosanskinovi.info/ |date=1. siječnja 2010. }}
&lt;!-- linkovi na blog se ne postavljaju --&gt;
*[http://www.novljani.net Portal Bosanski Novi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110214127/http://novljani.net/ |date=10. siječnja 2016. }}
*Medžlis Islamske Zajednice Bosanski Novi
{{Commonscat|Novi Grad|Bosanski Novi}}
- {{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Bosanski Novi]]</text>
      <sha1>lckqb3x62pkj2y34hh4fe1fe9ivj2bf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derventa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23899</id>
    <revision>
      <id>7567143</id>
      <parentid>7516781</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16131" sha1="5epgln2nhl3ytb4mah92hdpahlw9lci" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  = Derventa
| ime_genitiv          = 
| izvorno_ime          = 
| nadimak              = 
| geslo                = 
| slika_panorama       = Derventa Aerial.jpg
| veličina_slike       = 220px
| opis_slike           = 
| slika_zastava                = 
| slika_zastava_veličina       = 
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = Дервента (грб).svg
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_karta          = 
| veličina_karte       = 250px
| opis_karte           = 
| slika_karta1         = 
| veličina_karte1      = 
| opis_karte1          = 
| slika_lokacijska_karta_država = 
| slika_lokacijska_karta_opis   = 
| širina-stupnjevi =  | širina-minute =  | širina-oznaka = 44.983515
| dužina-stupnjevi =17.910536  | dužina-minute =  | dužina-oznaka = 
| lokacija_ime         = 
| lokacija_info        = 
| lokacija1_ime        = 
| lokacija1_info       = 
| lokacija2_ime        = 
| lokacija2_info       = 
| lokacija3_ime        = 
| lokacija3_info       = 
| utemeljenje_ime      = 
| utemeljenje_datum    = 
| osnivač              = 
| nazvan_po            = 
| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       = 
| d1                   = 
| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          = Gradonačelnik
| ime_vođe             = Igor Žunić
| stranka_vođe         = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 516,84
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        = 
| visina               = 
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           = 
| stanovništvo_godina  = 2013.
| stanovništvo_bilješke= {{Gubitak}}27.404
| stanovništvo         = {{Gubitak}}12.680
| stanovništvo_gustoća = 109
| vremenska_zona       = [[UTC]]+1
| utc_pomak            = 
| vremenska_zona_DST   = 
| utc_pomak_DST        = 
| poštanski_broj       = 74400
| pozivni_broj         = +387 (0)53
| gradovi_prijatelji   = 
| web_stranica         = http://www.derventa.ba/
| bilješke             = 
}}

'''Derventa''' je [[grad]] na sjeveru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Graniči s Općinom [[Bosanski Brod]], Općinom [[Modriča]], Gradom [[Doboj]], Općinom [[Stanari]] i Gradom [[Prnjavor]], a na sjeveru je rijeka [[Sava]], koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Na prostoru površine 517 km&amp;sup2; u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.

Derventa pripada entitetu [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Dervente}}
Grad Derventa smješten je u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine,  u regiji [[Bosanska Posavina]], karakterističnoj po niskom brežuljkastom zemljištu bogatom manjim i većim vodotokovima. Prostire se na obalama jednog od pritoka [[Sava|Save]], rijeke [[Ukrina|Ukrine]],&lt;ref&gt; Informativni priručnik o BiH, br 1, god. 1952., Sarajevo str. 268. &lt;/ref&gt; čije se pak slivno područje proteže između donjih tokova rijeka [[Vrbas]] i [[Bosna (rijeka)|Bosna]]. Okružuju ga, skupa s pripadajućim ozemljem, planine [[Motajica]], [[Vučjak (planina)|Vučjak]] i [[Krnjin (planina)|Krnjin]] (Prokop 265 m i 357 m).

=== Klima ===
Područje Grada Derventa, kao i cijela regija Bosanska Posavina kojoj pripada, izloženo je [[Umjerena klima|umjerenoj kontinentalnoj klimi]] blagih karakteristika i to zbog planina na zapadu i jugu koje ga djelomično štite od kontinentalnih utjecaja. Zime su umjereno hladne, ljeta ne pretjerano vruća, a prosječna srpanjska temperatura kreće se od 20 do 22&amp;nbsp;°C. Jesen je toplija od proljeća u prosjeku za 1,8&amp;nbsp;°C. Siječanjski srednjak dostiže tek -2&amp;nbsp;°C, a srednja godišnja temperatura je 10,99&amp;nbsp;°C. Padaline su skladno raspoređene tijekom cijele godine te iznose oko 800&amp;nbsp;mm.
Snijeg najčešće pada u siječnju i veljači, a nema ga od lipnja do listopada. Na zemlji se u prosjeku zadržava trideset i devet dana. Dva dana obilježena su [[Tuča|tučom]] (gradom). Najmanje naoblake je od travnja do kolovoza, a listopad je [[magla|najmaglovitiji]] mjesec.
Jakost vjetrova koji pušu u Derventi nije velika i po Boforovoj skali iznosi prosječno 2,5 – 3,0. Vjetrovi pušu uglavnom iz sjevernog kvadranta (50 %). 
Vegetacijski period traje gotovo osam mjeseci, a za poljoprivredne kulture opasni su travanjsk -svibanjski i listopadski [[mraz]]evi.&lt;ref&gt; [[Ivan Ravlić]], Povijest župe Derventa, Župni ured Presveto Trojstvo, Sarajevo, 2010. &lt;/ref&gt; 

== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Dervente}}
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Derventa}}
=== Austrougarski popisi stanovništva ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Kotar
! 1879.
! 1885.
! 1895.
! 1910.
|- 
| [[Derventa]]
| 39 385
| 43 970
| 53 136
| 65 784&lt;ref&gt;  Franjo Marić, Pregled pučanstva BiH između 1879. i 1995. godine., II. izdanje, Katehetski salezijanski centar – Zagreb 1996. godine &lt;/ref&gt;
|- 
|}

=== Popisi od 1971. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Derventa'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]''' 
| '''[[1991.]]''' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf#page=35|url-status=live|access-date=12. veljače 2025.|website=Federalni zavod za statistiku|page=35}}&lt;/ref&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Srbi'''
|22.349 (81,55 %) 
|22.938 (40,63 %) 
|22.840 (40,06 %)
|23.124 (41,18 %)
|-
|'''Hrvati'''
|2573 (9,39 %)
|21.952 (38,84 %)
|23.629 (41,44 %)
|25.228 (44,93 %)
|-
|'''Muslimani'''
|1895 (6,92 %) 
|7086 (12,54 %) 
|6034 (10,58 %)
|6548 (11,66 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|3348 (5,93 %)
|3752 (6,58 %)
|575 (1,02 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|587 (2,14 %)
|1165 (2,06 %)
|755 (1,32 %)
|666 (1,18 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''27.404'''
|'''56.489'''
|'''57.010'''
|'''56.141'''
|}

====Derventa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Derventa'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|5558 (31,31 %)
|4593 (31,99 %)
|5065 (42,83 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|4555 (25,66 %)
|2934 (20,43 %)
|2496 (21,10 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|4317 (24,32 %)
|3727 (25,95 %)
|3439 (29,08 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|2623 (14,77 %)
|2799 (19,49 %)
|459 (3,88 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|695 (3,91 %)
|304 (2,11 %)
|365 (3,08 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''17.748'''
|'''14.357'''
|'''11.824'''
|}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

== Naseljena mjesta ==
[[Agići]], [[Begluci (Derventa, BiH)|Begluci]], [[Bijelo Brdo (Derventa, BiH)|Bijelo Brdo]], [[Bosanski Dubočac]], [[Brezici (Derventa, BiH)|Brezici]], [[Bukovac (Derventa, BiH)|Bukovac]], [[Bukovica Mala (Derventa, BiH)|Bukovica Mala]], [[Bukovica Velika (Derventa, BiH)|Bukovica Velika]], [[Bunar (Derventa, BiH)|Bunar]], [[Cerani]], [[Crnča (Derventa, BiH)|Crnča]], [[Dažnica]], [[Derventa]], [[Donja Bišnja]], [[Donja Lupljanica]], [[Donji Detlak]], [[Donji Višnjik]], [[Drijen (Derventa, BiH)|Drijen]], [[Gornja Bišnja]], [[Gornja Lupljanica]], [[Gornji Božinci]], [[Gornji Detlak]], [[Gornji Višnjik]], [[Gradac (Derventa, BiH)|Gradac]], [[Gradina (Derventa, BiH)|Gradina]], [[Kalenderovci Donji]], [[Kalenderovci Gornji]], [[Kostreš]], [[Kovačevci (Derventa, BiH)|Kovačevci]], [[Kulina (Derventa, BiH)|Kulina]], [[Kuljenovci]], [[Lug (Derventa, BiH)|Lug]], [[Lužani (Derventa, BiH)|Lužani]], [[Lužani Bosanski]], [[Lužani Novi]], [[Mala Sočanica]], [[Mišinci (Derventa, BiH)|Mišinci]], [[Miškovci (Derventa, BiH)|Miškovci]], [[Modran (Derventa, BiH)|Modran]], [[Osinja]], [[Osojci]], [[Pjevalovac]], [[Pojezna]], [[Poljari]], [[Polje (Derventa, BiH)|Polje]], [[Rapćani]], [[Stanići (Derventa, BiH)|Stanići]], [[Šušnjari (Derventa, BiH)|Šušnjari]], [[Tetima (Derventa, BiH)|Tetima]], [[Trstenci]], [[Tunjestala]], [[Velika (Derventa, BiH)|Velika]], [[Velika Sočanica]], [[Vrhovi]], [[Zelenike]], [[Žeravac]] i [[Živinice (Derventa, BiH)|Živinice]].

== Uprava ==
== Povijest ==
{{glavni|Povijest Dervente}}
U petom stoljeću prije Krista prostore današnje sjeverne BiH, ujedno i šire derventsko područje, naseljavala su ilirskopanonska plemena ([[Oserijati]],  [[Dicioni]]). Spomenuta plemena pokoravaju rimski legionari nakon čega počinje asimilacija zatečenog stanovništa te uključivanje cijelog prostora u rimsku provinciju [[Ilirik]]. 

Kao posjed potomaka [[Ban Borić|bana Borića]], derventski kraj je dio [[Banovina Slavonija|banovine Slavonije]], a u sastav hrvatske banovine Bosne kratkotrajno ulazi u 14. stoljeću za vrijeme njenog maksimuma ppd Tvrtkom I. Nakon pada banovine u Bosni 1463. derventski teritorij, kao dio Hrvatske odolijeva još nekih sedamdesetak godina, preciznije do pada kastruma [[Dobor Grad|Dobor]] 1536. godine.

Osmanlije nakon osvajanja Dobora organiziraju doborsku nahiju, kojoj daju status vojne krajine i tako će biti sve do osnivanja sandžaka u [[Slavonija|Slavoniji]]. Između 1717. i 1737. je dio uskog pojasa u Bosanskoj Posavini pod habsburškom vlašću.    

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Derventu 31. srpnja 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=161.}}&lt;/ref&gt;

Grad je bio u sklopu [[Vrbaska banovina|Vrbaske]] i [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavenskoj kraljevini]], a nakon toga, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u sastavu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Danas je dio RS, u sklopu BiH.

=== Domovinski rat na derventskom području ===
==== 1992. ====
* 28. veljače – Pripadnici srpskih paravojnih postrojbi primijećeni na Babinom Brdu, važnoj strateškoj točki sjeverno od Dervente. Prije reakcije općinskih kriznih stožera i snaga Prve bojne 103. HVO brigade Derventa, tijekom noći, napustili narečeni lokalitet. 
* 3. ožujka – Napad srpskih snaga na Bosanski Brod, odnosno [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]]. U Derventi angažirani svi raspoloživi ljudski i materijalni potencijali kako bi se zaštitilo općinsko područje.
* 25. ožujka – Branitelji blokirali komunikaciju prema [[Kostreš]]u, tj. zaustavili kolonu sastavljenu od tri transportera, dva kombija i jednog osobnog vozila, koja se kretala s nakanom zauzimanja brda na Kostrešu i odvlačenja pažnje od Bosanskog Broda. 
* 30./31. ožujka – Trideseti ožujka uočena izviđačka skupina JNA u pokretu prema Babinom Brdu. Nakon zarobljavanja i pregovora izviđači pušteni. Idući dan, 31. ožujka, ponovno uočeno kretanje brojne skupine vojnih vozila prema [[Begluci]]ma. Nakon dobivene zapovijedi, branitelji opkoljenu kolonu vozila pustili da se vrati u derventsku vojarnu. 
* 1. – 3. travnja – Oružani okršaj na lokalitetima [[Gradac (Derventa, BiH)|Gradca]] i [[Koraće|Koraća]].
* 15./16. travnja – U pet sati ujutro počeo opći napad srpskih snaga na cijelu crtu obrane. U borbama na strani branitelja sudjelovale snage 103. HVO brigade Derventa, Druge bojne [[101. Bosansko-brodska brigada|101. Bosansko-brodske brigade]] i bojovnici iz [[Johovac (Doboj, BiH)|Johovca]].
* 1./2. svibnja – Opći napad srpskih postrojbi počeo nasrtajem na najistaknutije točke obrane prema [[Kuljenovci]]ma, a tijekom dana proširio se na cijelo područje te potrajao dva dana.
* 12. svibnja – Srpske postrojbe ulaze u Derventu i zauzimaju skoro pola grada. Specijalizirana postrojba branitelja stiže u pomoć gradskoj bojni i nakon združenog djelovanja napadači se vraćaju na drugu obalu [[Ukrina|Ukrine]].
* 21. svibnja – Napad branitelja na derventsku vojarnu sa zapadne strane prekinut zbog nekoordiniranog djelovanja, odnosno slabo ustrojenog sustava veze. 
* 23. svibnja – Borbe na potezu Markovac – [[Bosanski Dubočac]].
* 3. lipnja – Oružani sukob kod Kuljenovaca 
* 29./30. lipnja – Žestoki sukobi na južnom dijelu derventske bojišnice.
* 4. srpnja – Nakon borbi na zapadnom dijelu derventske bojišnice, branitelji u velikom broju napuštaju grad. 
* 7. srpnja – Pad grada Derventa.
* 19. srpnja – Srpske postrojbe ušle u dio Begluka te zauzele strategijski bitne točke Babino brdo i Markovac. Utvrđena nova crta obrane koja se održala skoro mjesec dana.
* 6./7. listopada – Pad Bosanskog Broda

Za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]], mnogi Hrvati i Muslimani prisilno su iseljeni iz ove općine.

== Gospodarstvo ==

== Poznate osobe ==
* [[Abaz Arslanagić]], rukometni trener i vratar
* [[Anto Galić|Anto Galić – Gale]], šargijaš i učitelj [[izvorna glazba|izvorne glazbe]]
* [[Ilija Begić]], pjevač izvorne glazbe
* [[Marko Begić]], pjevač izvorne glazbe
* [[Vedran Ćorluka]], nogometaš i reprezentativac Hrvatske
* [[Arsen Oremović]], novinar i filmski redatelj{{nedostaje izvor}}
* [[Mara Stjepanović]], pjevačica izvorne glazbe (Mara i Lole)
* [[Jozefina Dautbegović Krajinović]], pjesnikinja
* [[Mara Galić]], pjesnikinja (Komarica)
* [[Anto Gardaš]], književnik (Agići) 
* [[Mile Kitić]], folk pjevač
* [[Anton Maras]], [[taekwondo]] natjecatelj
* [[Slobodan Nagradić]],  filozof i sociolog
* [[Krunoslav Šarić]], dramski umjetnik
* [[Mario Tokić]], nogometaš
* [[Antonije Sunarić]], hrvatski književnik
* [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik
* [[Atif Hadžikadić]], hrv. dužnosnik, prosvjetni djelatnik
* [[Muhamed Kulenović]], hrvatski političar i pravnik
* Slobodan Ćustić, glumac
* [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
* [[Zoran Rankić]], srp. satiričar, dramski pisac, redatelj, aforističar i pjesnik
*Petar A. Ćosić, magistar medicinskih znanosti, hrvatski književnik

== Spomenici i znamenitosti ==
* Franjevački samostan na Plehanu ( uništen 1992.)
* Grčka groblja i spmenici u Pojezni i Crnči

== Obrazovanje ==
== Kultura ==
Književni klub &quot;VIHOR&quot;, koji je do srpskog zauzimanja grada, djelovao u Derventi, sada djeluje u Zagrebu, s ograncima u drugim državama svijeta.
Namjera književnog kluba &quot;VIHOR&quot; je vratiti sjedište u Derventu. Za sada, klub ima predznak – ''hrvatski''.

== Šport ==

* [[FK Tekstilac Derventa]]
* Taekwondo klub &quot;Derventa&quot;

Održava se tradicionalni futsal turnir ''Derventa futsal''. ''Turnir u odbojci na pijesku 'Derventa open' '' održava se od 2000.&lt;ref&gt;https://derventa.ba/bs/odrzan-20-jubilarni-turnir-u-odbojci-na-pijesku/&lt;/ref&gt;

== Literatura ==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.derventa.org Cyber Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905124852/http://www.derventa.org/ |date=5. rujna 2008.}}
* [http://www.zupa-derventa.com Župa Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200807103903/http://www.zupa-derventa.com/ |date=7. kolovoza 2020.}}
* [http://www.derventa.ba Grad Derventa]
* [http://www.derventacafe.com Derventa]

{{Mrva-BH-op}}
{{Derventa}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Derventa| ]]</text>
      <sha1>5epgln2nhl3ytb4mah92hdpahlw9lci</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baltazar Adam Krčelić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23913</id>
    <revision>
      <id>7567464</id>
      <parentid>7437267</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:10:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7120" sha1="ih3xw8gozi68nqy0fm1hv9wxzkk3783" xml:space="preserve">[[File:Balthasar Adamus Kercselics.jpg|thumb|200px|Baltazar Adam Krčelić]]
'''Baltazar Adam Krčelić''' ('''Kerchelich''', '''Kerchelics'''; '''Boltižar''', '''Boltek''', '''Bolthisar''')&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10963 Krčelić, Baltazar Adam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230515041925/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10963 |date=15. svibnja 2023. }}, [[Hrvatski biografski leksikon]], hbl.lzmk.hr, pristupljeno 17. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; ([[Šenkovec (Brdovec)|Šenkovec]] kraj Zagreba, [[5. veljače]] [[1715.]] – [[Zagreb]], [[29. ožujka]] [[1778.]])&lt;ref&gt;[http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&amp;m=562&amp;p Znameniti Hrvati – 300. obljetnica rođenja Adama Baltazara Krčelića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222112835/http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&amp;m=562&amp;p |date=22. prosinca 2015. }}, [[Hrvatska pošta]], www.posta.hr, pristupljeno 15. lipnja 2009.&lt;/ref&gt; bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[književna povijest|književni povjesničar]], [[teolog]] i [[pravnik]]. Pisao je i pod imenom ''Adalbert Barić'' (Barits).&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;&gt;Vlatka Vukelić, [http://bib.irb.hr/datoteka/612814.vlatka_doktorat_2.pdf ''Povijest sustavnih arheoloških istraživanja u Sisku od 16. stoljeća do 1941. godine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924092637/http://bib.irb.hr/datoteka/612814.vlatka_doktorat_2.pdf |date=24. rujna 2014. }}, doktorski rad, Zagreb, 2011., Hrvatska znanstvena bibliografija, bib.irb.hr, pristupljeno 10. lipnja 2013.&lt;/ref&gt; Bio je pristaša [[prosvijećeni apsolutizam|prosvijećenog apsolutizma]].&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Nakon [[Pavao Ritter Vitezović|Vitezovića]], najistaknutija je ličnost hrvatskoga kulturnog života svojega doba.

==Životopis==
U Zagrebu se školovao na [[Klasična gimnazija u Zagrebu|gimnaziji]] kod [[isusovci|isusovaca]] i u biskupskoj gimnaziji.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Kao nadarena učenika poslali su ga studirati u Hrvatski kolegij u Beču.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Poslije je četiri godine studirao u Bologni u [[Collegium Illyrico-Hungaricum|Ilirskom kolegiju]].&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Doktorirao je filozofiju i bogoslovlje.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt;

Vrativši se u Hrvatsku prvu duhovničku dužnost imao je u crkvi sv. Martina pod [[Okić (Plešivica)|Okićem]] gdje je bio [[kapelan]]om.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Poslije je bio župnikom u Selima kod [[Sisak|Siska]].&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Nedugo zatim postao je prefektom zagrebačkoga sjemeništa, a zatim i zagrebačkim [[kanonik]]om.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Nešto poslije postao je rektor [[Collegium Croaticum Viennense|Hrvatskog kolegija]] u [[Beč]]u, a na to ga je mjesto postavio biskup [[Juraj II. Branjug]] (1747.).&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt;

Napredak u domovini Krčelić je dočekao kad je zagrebačkim biskupom postao barun [[Franjo Ksaver Klobušicki]], koji je ga imenovao za svog pobočnika.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Sreća se preokrenula kad je za biskupa došao [[Franjo Thauszy]], koji ga je sputavao na svim poljima: znanosti, crkvenom radu, častima i prihodima.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; Zbog toga je Krčelić svoju privatnu knjižnicu oporukom ostavio Kraljevskoj akademiji, te je danas osnovicom hrvatske [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt;

==Djela==
[[Slika:Adam Baltazar Krčelić.jpg|mini|150px|Baltazar Adam Krčelić na poštanskoj marci koju je izdala [[Hrvatska pošta]] o 300. obljetnici njegova rođenja]]
* 1767. ''Naivrednesze sztalnoszti pelda: Poglaviti i prechasztni goszpon, goszpon '''Januss Busan''' […] po prodeke poglavitoga goszp. '''Bolthisara Adama Kerchelich de Corbavia''', opata Szveteh apostolov Petra i Paula de Kacs, sztolne zagrebechke czirkve kanovnika, i tabule, vu orszagu ovom, zagrebachke judiciariae assessora''. Vu Zagrebu: po factoru Antonu Jandera.
* 1772. ''Dusnosti szpunienie proti pokoinomu goszpodinu groffu '''Petru Troillu Sermage od Szomszedvara''' […] na dan anniversariuma ochivesto vuchinieno po razgovoru goszpodina '''Bolthisara Adama Kerchelich od Corbavie''', sztolne zagrebechke czirkve kanovnika, opatta Sz. apostolov Petra i Paula de Kacs, jasprista zacheszanszkoga, tabule judiciarszke vu Horvaczkom i Sclavonszkom Krallesztvu kot Duhovnega sztola vu ove biskupie assessora: Vu letu 1772. dan aprila''. Vu Zagrebu: Štampano po Antonu Jandera.

Krčelć je pisao na [[latinski jezik|latinskom]] jeziku i [[kajkavsko narječje|kajkavskom]] [[dijalekt|narječju]] hrvatskog jezika, a glavna su mu djela posvećena zagrebačkoj crkvenoj povijesti do polovice 17. stoljeća i političkoj povijesti Kraljevine Hrvatske do [[1564.]] 

Krčelićev ljetopis '''''Annuae ili povijest od uključivo 1748. godine i sljedećih (do 1767.) na znanje potomstvu''' (Annuae sive historia ab anno inclusive 1748. et subsequis (1767) ad posteritatis notitiam''&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Krčelić, Baltazar Adam |url=https://enciklopedija.hr/clanak/33820 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=17. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt; dragocjen je izvor za povijest naznačena razdoblja, s mnoštvom podataka o prilikama u Hrvatskoj, osobito o seljačkim i krajišničkim bunama. 

Ističu se još djela '''''Povijest zagrebačke stolne crkve, prvi svezak, prvi dio''' (Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus)'' (1754./1770.) te '''''Prethodne napomene o kraljevstvima Dalmacije, Hrvatske i Slavonije''' (De Regnis Dalmatiae, Croatiae, Slavoniae notitiae praeliminares)'' iz 1770. godine,&lt;ref name=&quot;HE&quot; /&gt; u kojem namjerava dokazati da nasljednici ugarske krune (Habsburgovci), imaju [[hrvatsko državno pravo|pravo na krunu]] u Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, ali i Bosni i Srbiji.&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; 

Autor je jednog od najstarijeg pregleda povijesti hrvatske književnosti. Napisao ga je na latinskom jeziku, objavio u Varaždinu, a obuhvatio je hrvatske pisce od 14. do konca 17. stoljeća (od [[Augustin Kažotić|Augustina Kažotića]] do [[Pavao Ritter Vitezović|Pavla Vitezovića]]).&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt; O biskupu Kažotiću napisao je i djelo na kajkavskom narječju '''''Živlenje blaženoga Gazotti Augustina, zagrebečkoga biskupa''''' (1747.).&lt;ref name=&quot;Vukelić&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HE&quot; /&gt;

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B38366%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [http://www.wiki-dveri.info/wiki/Baltazar_Adam_Kr%C4%8Deli%C4%87 Baltazar Adam Krčelić], životopis Baltazara Adama Krčelića na stranicama projekta ''Wiki-dveri'' gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića, www.wiki-dveri.info

{{GLAVNIRASPORED:Krčelić, Baltazar Adam}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Kajkavski književnici]]
[[Kategorija:Gusići]]
[[Kategorija:Hrvatski kanonici]]</text>
      <sha1>ih3xw8gozi68nqy0fm1hv9wxzkk3783</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradiška (BiH)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23994</id>
    <revision>
      <id>7567147</id>
      <parentid>7516792</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16555" sha1="bz971kfrzfogxhl350uwz4fmagairow" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Gradiška
| ime_genitiv =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Gradiška.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike     =

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Грб Градишке.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = BiH

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =45
| širina-minute    =08
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute    =15
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  =[[Politička podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info =[[Republika Srpska]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =Zoran Adžić (SNSD)
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =762 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 95 m&lt;ref&gt;Miloš Bjelovitić, [[Hamdija Kreševljaković]], '''''Bosanska Gradiška''''', u enciklopediji: Ivo Cecić, v. d. gl. ur., [[Muhamed Filipović]], gl. ur. Redakcije za SR Bosnu i Hercegovinu, ''Enciklopedija Jugoslavije'', 2. izd., 2. sv.: Bje – Crn, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982., str. 93.&lt;/ref&gt;
| visina_izvor      = &amp;nbsp;([[Wikipedija:Izvori#EJ|EJ]])
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =1991.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =	62&amp;nbsp;062
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Srednjoeuropsko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =Srednjoeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =78400 Gradiška
| pozivni_broj       =+387 51
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.gradgradiska.com/ gradgradiska.com]
| bilješke =

}}
'''Gradiška''', prethodno poznata kao '''Bosanska Gradiška''',{{efn|[[srpska ćirilica]]: Босанска Градишка}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gradiška|url=https://enciklopedija.hr/clanak/gradiska|access-date=2025-06-16|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}&lt;/ref&gt; [[grad]] je i općina u Bosni i Hercegovini, u Republici Srpskoj. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], obuhvaćajući [[Lijevče polje]] i Potkozarje, s površinom od 762&amp;nbsp;km². Rijekom [[Sava|Savom]] na sjeveru u dužini od preko 40&amp;nbsp;km graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], općinama Novom Gradiškom i Novskom, s istočne strane s općinom [[Srbac]], s juga najvećim dijelom s [[Laktaši]]ma i djelomično s gradom [[Banja Luka|Banjom Lukom]], a sa zapada i jugozapada [[Bosanska Dubica|bosanskodubičkom]] općinom i [[Prijedor]]om.

== Zemljopis ==
Proteže se uz rijeku Savu na sjeverozapadnom dijelu Bosne. Na suprotnoj, hrvatskoj strani Save, nalaze se [[Nova Gradiška]] i [[Stara Gradiška]].

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanska Gradiška}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Bosanska Gradiška imala je 59.974 stanovnika, raspoređenih u 68 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Bosanska Gradiška'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Srbi'''
|35.753 (59,61 %) 
|32.825 (56,50 %)
|35.038 (65,39 %)
|-
|'''Muslimani'''
|15.851 (26,42 %) 
|13.026 (22,42 %)
|12.688 (23,68 %)
|-
|'''Hrvati'''
|3417 (5,69 %)
|3544 (6,10 %)
|4415 (8,23 %)
|-
|'''''Jugoslaveni'''''
|3311 (5,52 %)
|7255 (12,48 %)
|415 (0,77 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1642 (2,73 %)
|1445 (2,48 %)
|1025 (1,91 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''59.974'''
|'''58.095'''
|'''53.581'''
|}

====Bosanska Gradiška (naseljeno mjesto), etnički sastav====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Bosanska Gradiška'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani'''
|7188 (42,68 %)
|5033 (37,35 %)
|5377 (56,09 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|6502 (38,60 %)
|4251 (31,54 %)
|2911 (30,37 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|781 (4,63 %)
|730 (5,41 %)
|808 (8,42 %)
|-
|'''''Jugoslaveni'''''
|1788 (10,61 %)
|3218 (23,88 %)
|306 (3,19 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|582 (3,45 %)
|243 (1,80 %)
|183 (1,90 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''16.841'''
|'''13.475'''
|'''9585'''
|}

== Povijest ==
===Antika===
Iako postoje naznake da se na mjestu današnje Gradiške nalazilo [[rimsko Carstvo|rimsko]] naselje ''[[Servitium]]'', postoje dvojbe je li ono bilo smješteno na lijevoj ili desnoj obali Save. Međutim evidentno je da je položaj Stare Gradiške kroz povijest imao jaku stratešku važnost. Nedavan pronalzak očuvane [[kelti|keltske]] kacige iz doba latena (1. st. pr. Kr) na obali Save u naselju Donji Varoš samo podkrepljuje ove tvrdnje.

Prve tragove o ljudskoj naseljenosti na ovom području daju nam materijalni ostatci nekadašnjeg antičkog naselja Servitium u blizini Stare Gradiške. Iako je naselje prema [[Tabula Peutingeriana|Tabuli Peutingeriani]] ovo naselje bilo locirano na desnoj obali, ostaci navedenog antičkog lokaliteta pronađeni su u središtu trokuta šume Prašnik, što možemo protumačiti nekadašnjim meandriranjem rijeke Save. Antičko naselje nalazilo se na cesti koja je vodila od Siscije (Siska) prema istoku, a imalo je ulogu i manje postake (mutationes), koja je služila za izmjenu konja ili zaprega. Opsežnija istraživanja do sada nisu vršena, a tanki šumski pokrov i danas skriva brojne uzvišene humke koji sadržavaju fragmente crijepa, cigle, krovnih kanalica i podnih ploča.

===Slobodni kraljevski grad===
Vrela je prvi put spominju [[1295.]] pod imenom Donje Gradiške (mađ. Alsogradisca). To je darovnica ugarske kraljice, a u njoj je Donja Gradiška luka i prijelaz ka Vrbasu. Godine 1330. proglašena je [[slobodni kraljevski grad|slobodnim kraljevskim gradom]]. To je bila velika povlastica koju su gradovi zasluživali samo ako su bili od iznimne koristi državi. Na strateškoj važnosti gradiški prijelaz preko Save dobio je u drugoj plovici 15. stoljeća. Njime se dolazilo iz Slavonije do ugroženog Jajca, sjedišta Jajačke banovine. Osmanskim osvajanjem nimalo ne gubi na strateškoj važnosti. 1530-ih i 1540-ih Osmanlije su poduzele velike ofenzive, u čemu su prijelazi preko Save imali veliku ulogu, jer su preko njih u išli u ratne pohode po Srijemu i Slavoniji.&lt;ref name=&quot;Kljajić&quot;/&gt;{{is|60–61.}} U predosmanlijsko doba nazivala se '''Gradiškim Brodom''' i pripadala je gradu [[Gradiška|Gradiški]] s lijeve obale Save.&lt;ref&gt;Mirko Marković, ''Descriptio Bosnae &amp; Hercegovinae : Bosna i Hercegovina na starim zemljovidima'', [[Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb|AGM]], Zagreb, 1998., {{ISBN|953-174-091-7}}, str. 277. {{NSK-zapis|id=000219010}}&lt;/ref&gt;

===Pod vlašću Osmanlija===
Gradiška 1536. pada pod vlast Osmanlija. Od zauzimanja zbornim je mjestom osmanske vojske za pohode po zapadnoj Slavoniji. Gradiška se afirmirala kao važno naselje. Osmanlije su ga razvijale, sukladno s orijentalnom arhitekturom na objema obalama Save.&lt;ref name=&quot;Kljajić&quot;/&gt;{{is|60–61.}}

===Pod vlašću Habsburga i Austro-Ugarske===
Godine 1691. Slavonija je oslobođena od Turaka. Mirom u Srijemskim Karlovcima granica je razdijelila slavonski od bosanskog dijela Gradiške. U oslobodilačkim akcijama Habsburške Monarhije i Gradiška na južnoj obali Save došla je u sastav Habsburške Monarhije. U sastavu bila od 1716. do 1739. godine, no nikad više dvije Gradiške nisu činile jednu cjelinu. Na starim zemljovidima sjeverna je bila Gradiška, a južna Turska Gradiška. U 18. stoljeću Osmanlije nisu napale sjevernu Gradišku. Aktivnu ulogu preuzela je habsburška država. Iz sjeverne Gradiške napadali su Habsburgovci osmansku Bosnu od 1716. do 1718. godine i od 1737. do 1739. godine. 1748. godine osnovana je [[Nova Gradiška]] 20 km dalje na hrvatskoj strani Save, pa se otad za naselje na savskoj obali upotrebljava naziv Stara Gradiška. Osmanlije su tad naselje s južne strane Save po novoj tvrđavi nazvali Berbir. Iz sjeverne Gradiške na osmansku Bosnu Habsburgovci opet su poduzeli napade 1788. i trajalo je to do 1790. godine.&lt;ref name=&quot;Kljajić&quot;/&gt;{{is|60–61.}} [[Austro-Ugarska]] zauzela je Bosansku Gradišku 29. srpnja 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=162.}}&lt;/ref&gt;  Gradiška na južnoj obali Save nosila je ime '''Berbir''' do 1882., kada je Berbir službeno postao '''Bosanska Gradiška'''.&lt;ref name=&quot;Kljajić&quot;&gt;Josip Kljajić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/245919 '' Stara Gradiška u 18. stoljeću''] Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 1, 2003. &lt;/ref&gt;{{is|60–61.}} 

===20. stoljeće===
1918. postaje dio [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|države Slovenaca, Hrvata i Srba]], zatim [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ([[Vrbaska banovina]]), [[NDH]] pa [[SFRJ]] ([[SRBiH]]).

===Bosna i Hercegovina===
Postavši dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]], preimenovan je u '''Gradiška'''. [[Ustavni sud BiH]] 2004. vratio je ime.&lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt; [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
Grafičar i kipar [[Ivan Ekert]]&lt;!-- rođen u Travniku 1891. godine --&gt; izradio je u Bosanskoj Gradiški spomenik kralju Petru&lt;ref&gt;[[Žarko Domljan]], gl. ur., ''Likovna enciklopedija Jugoslavije'', 1. sv. : A – J, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., {{ISBN|86-7053-001-5}} (sv. 2.), str. 388., {{NSK-zapis|id=000132761}}, {{COBISS.BH|id=87831}}&lt;/ref&gt; i spomenik hrvatskom kralju [[kralj Tomislav|Tomislavu]].&lt;ref&gt;[[Vjenceslav Topalović]], ''Srednja Bosna : ne zaboravimo hrvatske žrtve : 1941.–50./1991.–95.'', Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2001., {{ISBN|953-6058-32-4}}, str. 359. {{NSK-zapis|id=000284724}}&lt;/ref&gt;

U Bosanskoj Gradiški je djelovala udruga [[Hrvatski radiša]] koja se brinula za šegrte i kalfe glede službe. Djelovala i u Drugome svjetskom ratu.&lt;ref name=&quot;issuu&quot;&gt;[https://issuu.com/suzadolinska/docs/1._suza34pdf-_kompeletan_broj Issuu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210613093401/https://issuu.com/suzadolinska/docs/1._suza34pdf-_kompeletan_broj |date=13. lipnja 2021. }} msgr. B. Župančić: Sjećanja na moje župnikovanje u Bosanskoj Gradiški, Suza Dolinska - Broj 34 Godište XX siječanj/prosinca 2016. - Digitalna Arhiva, str. 191, ISSN 24596485&lt;/ref&gt;

== Naseljena mjesta ==
[[Adžići]],
[[Berek (Bosanska Gradiška, BiH)|Berek]],
[[Bistrica (Bosanska Gradiška, BiH)|Bistrica]],
[[Bok Jankovac]],
Bosanska Gradiška,
[[Brestovčina]],
[[Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH)|Bukovac]],
[[Cerovljani]],
[[Cimiroti]],
[[Čatrnja (Bosanska Gradiška, BiH)|Čatrnja]],
[[Čelinovac]],
[[Čikule]],
[[Donja Dolina]],
[[Donja Jurkovica]],
[[Donji Karajzovci]],
[[Donji Podgradci]],
[[Dragelji]],
[[Dubrave (Bosanska Gradiška, BiH)|Dubrave]],
[[Elezagići]],
[[Gašnica]],
[[Gornja Dolina]],
[[Gornja Jurkovica]],
[[Gornja Lipovača]],
[[Gornji Karajzovci]],
[[Gornji Podgradci]],
[[Grbavci (Bosanska Gradiška, BiH)|Grbavci]],
[[Greda (Bosanska Gradiška, BiH)|Greda]],
[[Jablanica (Bosanska Gradiška, BiH)|Jablanica]],
[[Jazovac]],
[[Kijevci (Bosanska Gradiška, BiH)|Kijevci]],
[[Kočićevo]],
[[Kozara (Bosanska Gradiška, BiH)|Kozara]],
[[Kozinci]],
[[Krajišnik (Bosanska Gradiška, BiH)|Krajišnik]],
[[Kruškik]],
[[Laminci Brezici]],
[[Laminci Dubrave]],
[[Laminci Jaružani]],
[[Laminci Sređani]],
[[Liskovac (Bosanska Gradiška, BiH)|Liskovac]],
[[Lužani (Bosanska Gradiška, BiH)|Lužani]],
[[Mačkovac (Bosanska Gradiška, BiH)|Mačkovac]],
[[Mašići (Bosanska Gradiška, BiH)|Mašići]],
[[Mičije]],
[[Miloševo Brdo]],
[[Miljevići (Bosanska Gradiška, BiH)|Miljevići]],
[[Mokrice]],
[[Nova Topola]],
[[Novo Selo (Bosanska Gradiška, BiH)|Novo Selo]],
[[Orahova (Bosanska Gradiška, BiH)|Orahova]],
[[Orubica (Bosanska Gradiška, BiH)|Orubica]],
[[Petrovo Selo (Bosanska Gradiška, BiH)|Petrovo Selo]],
[[Rogolji]],
[[Romanovci]],
[[Rovine]],
[[Samardžije]],
[[Seferovci (Bosanska Gradiška, BiH)|Seferovci]],
[[Sovjak (Bosanska Gradiška, BiH)|Sovjak]],
[[Srednja Jurkovica]],
[[Šaškinovci]],
[[Trebovljani]],
[[Trnovac (Bosanska Gradiška, BiH)|Trnovac]],
[[Trošelji]],
[[Turjak (Bosanska Gradiška, BiH)|Turjak]],
[[Vakuf (Bosanska Gradiška, BiH)|Vakuf]],
[[Vilusi (Bosanska Gradiška, BiH)|Vilusi]],
[[Vrbaška]] i 
[[Žeravica]]

== Poznate osobe ==
* [[Branimir Župančić]], hrvatski katolički svećenik, humanitarac, spasio mnoge živote proganjianih u ratu
* [[Drago Balvanović]], hrvatski katolički svećenik, misionar u Peruu
* [[Alojzije Mišić]], mostarsko-duvanjski biskup
* [[Radenko Milak]], slikar
* [[Marko Marin]], nogometaš
* [[Zvjezdan Misimović]], nogometaš
* [[Vasa Čubrilović]], povjesničar i političar
* [[Gojko Subotić]], akademik i povjesničar umjetnosti
* [[Zorica Gregurić]], hrvatska dragovoljka u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]
* [[Ognjen Ožegović]], nogometaš
* [[Omer Mujadžić]], slikar

==Literatura==
* Hasan Zolić, odg. ur., ''Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, mjeseca prosinca 1993. &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20160305040829/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf (URL)]&lt;/span&gt;
* internetski izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Bosanska Gradiška}}
{{BiH}}

{{Mrva-BH-op}}

[[Kategorija:Bosanska Gradiška| ]]</text>
      <sha1>bz971kfrzfogxhl350uwz4fmagairow</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ključ (BiH)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24317</id>
    <revision>
      <id>7567159</id>
      <parentid>7516803</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12814" sha1="l464lvdo2zp3c88yve9zu99zc4bf1ce" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Ključ
| ime_genitiv = Ključa
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Ključ – pogled sa tvrđave (2024).jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Ključ

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = 
| slika_grb_veličina = 
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif|border|25px]] [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po = 

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Načelnik]]
| ime_vođe = Jasmin Musić
| stranka_vođe = 
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = 
| površina_prazno1 = 
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 16.744
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 4898
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 
| pozivni_broj = 
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://opcina-kljuc.ba/ opcina-kljuc.ba/]

| slika_karta = BiH municipality location Ključ.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Ključ u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Ključ''' je [[općina]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]], točnije u najjužnijem dijelu [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]]. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad svojom okolinom.

== Zemljopis ==

Ključ leži na magistralnoj cesti M-5, koji grad povezuje sa susjednim općinama: [[Bosanski Petrovac|Bosanskim Petrovcem]] i [[Mrkonjić Grad]]om, preko kojih je povezan sa [[zapadna Europa|zapadnom Europom]], [[Jadransko more|Jadranskom]] obalom i preko [[Sarajevo|Sarajeva]] [[Južna Europa|južnom Europom]]. Sa sjeverne strane naslanja se na općinu [[Sanski Most]]. Predratna općina Ključ zauzimala je površinu od 844 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a na popisu iz [[1991.]] godine imala je 37.391 stanovnika.

Na području općine Ključ nalaze se izvori triju rijeka:  [[Sana|Sane]], [[Sanica|Sanice]] i [[Ribnik (rijeka u BiH)|Ribnik]]a. Te su rijeke i pored opće zagađenosti okoline u današnjim vremenima uspjele ostati nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za [[ribolov]].

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ključ}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Ključ'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Srbi'''
|18.506 (49,49 %) 
|20.771 (51,91 %)
|23.892 (59,78 %)
|-
|'''Muslimani'''
|17.696 (47,32 %) 
|16.596 (41,48 %)
|15.226 (38,09 %)
|-
|'''Hrvati'''
|330 (0,88 %)
|380 (0,94 %)
|534 (1,33 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|579 (1,54 %)
|1836 (4,58 %)
|131 (0,32 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|280 (0,74 %)
|425 (1,06 %)
|183 (0,45 %)
|-
| '''ukupno'''
|'''37.391'''
|'''40.008'''
|'''39.966'''
|}

==== Ključ (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Ključ'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|4107 (52,19 %) 
|2097 (42,38 %)
|1387 (40,48 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|3036 (38,58 %)
|1629 (32,92 %)
|1709 (49,88 %)
|-
|'''Hrvati'''
|181 (2,30 %)
|169 (3,41 %)
|214 (6,24 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|419 (5,32 %)
|980 (19,80 %)
|69 (2,01 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|126 (1,60 %)
|73 (1,47 %)
|47 (1,37 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7869'''
|'''4948'''
|'''3426'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Ključ'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 13. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|16.130 (96,33 %)
|-
|'''Srbi'''
|273 (1,63 %)
|-
|'''Hrvati'''
|30 (0,18 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|311 (1,86 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''16.744'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Ključ  – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Bošnjaci'''
|4641 (94,75 %)
|-
|'''Srbi'''
|86 (1,76 %)
|-
|'''Hrvati'''
|20 (0,41 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|151 (3,08 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''4898'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Ključ sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 

[[Biljani Donji]], 
[[Biljani Gornji]], 
[[Budelj Gornji]], 
[[Crljeni]], 
[[Donje Ratkovo (Ključ, BiH)|Donje Ratkovo]], 
[[Donje Sokolovo (Ključ, BiH)|Donje Sokolovo]], 
[[Donji Ramići]], 
[[Donji Vojići]], 
[[Dubočani (Ključ, BiH)|Dubočani]], 
[[Gornje Ratkovo (Ključ, BiH)|Gornje Ratkovo]], 
[[Gornje Sokolovo (Ključ, BiH)|Gornje Sokolovo]], 
[[Gornji Ramići]], 
[[Gornji Vojići]], 
[[Hadžići (Ključ, BiH)|Hadžići]], 
[[Hasići (Ključ, BiH)|Hasići]], 
[[Hripavci]], 
[[Humići]], 
[[Jarice  (Ključ, BiH)|Jarice]], 
[[Kamičak]], 
[[Ključ (BiH)|Ključ]], 
[[Kopjenica]], 
[[Korjenovo]], 
[[Krasulje]], 
[[Lanište (Ključ, BiH)|Lanište]], 
[[Ljubine (Ključ, BiH)|Ljubine]], 
[[Međeđe Brdo]], 
[[Mijačica]], 
[[Peći (Ključ, BiH)|Peći]], 
[[Pištanica]], 
[[Plamenice]], 
[[Prhovo (Ključ, BiH)|Prhovo]], 
[[Prisjeka Donja]], 
[[Prisjeka Gornja]], 
[[Rudenice]], 
[[Sanica (Ključ, BiH)|Sanica]], 
[[Sanica Donja]], 
[[Sanica Gornja]], 
[[Velagići]], 
[[Velečevo (Ključ, BiH)|Velečevo]], 
[[Zavolje]] i 
[[Zgon]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, manji dio općine Ključ ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:

[[Busije (Ribnik, BiH)|Busije]], 
[[Crkveno]], 
[[Čađavica (Ribnik, BiH)|Čađavica]], 
[[Donja Previja]], 
[[Donja Slatina (Ribnik, BiH)|Donja Slatina]],
[[Donje Ratkovo (Ribnik, BiH)|Donje Ratkovo]], 
[[Donje Sokolovo (Ribnik, BiH)|Donje Sokolovo]], 
[[Donji Ribnik]], 
[[Donji Vrbljani]], 
[[Dragoraj]], 
[[Dubočani (Ribnik, BiH)|Dubočani]],
[[Gornja Previja]],
[[Gornja Slatina (Ribnik, BiH)|Gornja Slatina]], 
[[Gornje Ratkovo (Ribnik, BiH)|Gornje Ratkovo]],
[[Gornje Sokolovo (Ribnik, BiH)|Gornje Sokolovo]],
[[Gornji Ribnik]], 
[[Gornji Vrbljani]], 
[[Hasići (Ribnik, BiH)|Hasići]], 
[[Jarice (Ribnik, BiH)|Jarice]], 
[[Ljubine (Ribnik, BiH)|Ljubine]], 
[[Rastoka (Ribnik, BiH)|Rastoka]], 
[[Sitnica (Ribnik, BiH)|Sitnica]], 
[[Sredice]], 
[[Stražice]], 
[[Treskavac]], 
[[Velečevo (Ribnik, BiH)|Velečevo]],
[[Velijašnica]], 
[[Velije]] i
[[Zableće]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]].

Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Majkići]] i [[Rejzovići]]. Ova naselja su na popisu [[1991.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

== Uprava ==

Općina je organizirana u 10 mjesnih zajednica: MZ Ključ, MZ Krasulje, MZ Velegići, MZ Humići, MZ Zgon-Crljeni, MZ Sanica, MZ Biljani, MZ Velečevo, MZ Kamičak, MZ Donja Sanica.{{ni}}

== Povijest == 
Sam grad se prvi put spominje 1329. u dokumentima bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]. Sjedište srednjovjekovne župe Banice.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32027 |title=Ključ |work=www.enciklopedija.hr |accessdate=2020-12-26 |quote=Sjedište srednjovjekovne župe Banice. Prvi spomen u darovnici bosanskoga kralja Stjepana II. Kotromanića Vukoslavu Hrvatiniću između 1326. i 1329. God. 1463. privremeno su ga zauzeli Osmanlije i u njem zarobili bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića.}}&lt;/ref&gt;

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Ključ 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt; 

Tijekom rata cijela općina je na prvom (1992. – 1994.) pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. U rujnu 1995., nakon oslobodilačke akcije [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]], [[Operacija Maestral|Maestrala]], a 5. korpusu ARBiH ulazi u napušteni grad. U kasnijim sukobima sa srpskom vojskom HV mora opet intervenirati, te operacijom [[Operacija Južni potez|Južni Potez]] sprečava ponovni pad grada pod Srbe.

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Ključ nalaze se sljedeći spomenici:
* &quot;[[Kamičak (tvrđava)|Stari grad Kamičak]]&quot; (historijsko područje),
* &quot;[[Ključ na Sani|Stari grad Ključ]]&quot; (gradisteljsko povijesna cjelina).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=6 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Ključ) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=2016-11-26 |url-status=dead}}&lt;!-- {{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} --&gt;&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
* [[Šerif Konjević]], pjevač
* [[Zlatan Muslimović]], nogometaš
* [[Muhamed Subašić]], nogometaš
* [[Enes Kišević]], pjesnik i dramski umjetnik
* [[Husein Čokić]], glumac
* [[Semir Krivić]], televizijski glumac

== Sport ==

* [[NK Ključ]]
* [[NK Bajer 99 Velegići]]
* [[NK Omladinac Sanica]]
* Karate klub Ključ
*ŽOK Ključ 
*Kaja Kanu Klub Ključ 
*Košarkaški klub Ključ
Od 1997. održava se kajakaška regata pod nazivom ''Ključka regata''.&lt;ref&gt;[https://www.inmedia.ba/20-jubilarna-kljucka-regata/ 20. jubilarna Ključka regata], Inmedia, objavljeno 13. lipnja 2016., pristupljeno 26. listopada 2023.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://opcina-kljuc.ba/ Službena stranica Općine Ključ] 

{{Mrva-BH-op}}

{{BiH}}
{{Ključ}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Unsko-sanska županija]]
[[Kategorija:Ključ| ]]</text>
      <sha1>l464lvdo2zp3c88yve9zu99zc4bf1ce</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotor Varoš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24320</id>
    <revision>
      <id>7567156</id>
      <parentid>7516807</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46822" sha1="earjyk7imxg61gdbevgr3jbcrhlkap1" xml:space="preserve">{{URL i naslovi}}
{{stil}}
{{Naselje
| ime = Kotor Varoš
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Kotorvaroskocke.JPG
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Kotor Varoš

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Котор-Варош (грб).svg
| slika_grb_veličina = 100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute = 
| širina-oznaka = 
| dužina-stupnjevi = 
| dužina-minute = 
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Republika Srpska]]
| lokacija2_ime = 
| lokacija2_info = 
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe = 
| stranka_vođe = 
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 = 
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 19.710
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 7.603
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 
| pozivni_broj = 
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [https://opstinaknezevo.org/ opstinaknezevo.org]

| slika_karta = Kotor Varoš municipality.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Kotor Varoš u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}
'''Kotor Varoš''' je [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u entitetu [[Republika Srpska]].

== Zemljopis ==

=== Položaj ===

U prostorno-geografskom smislu, od srednjovjekovne utvrde [[Kotor (tvrđava)|Kotor]], Kotor-Varoš je bio i administrativni i regionalni centar doline rijeke [[Vrbanja|Vrbanje]], koja se proteže od [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] do [[Banjaluka|Banjaluke]]. Topografski je podijeljena na [[Šiprage|šipraški]], [[Vrbanjci|vrbanjački]],  kotorvaroški, [[Čelinac|čelinački]] i [[Banjaluka|banjalučki]] prostor. Kotorvaroška dolina je omeđena obroncima [[Borja (planina u BiH)|Borje]] i [[Uzlomac|Uzlomca]] (desne obale Vrbanje) te [[Čemernica (planina)|Čemernice]], Skatavice i [[Lipovac|Lipovca]] (s lijeve).

Kotorvaroški kraj je u banjalučko-dobojskom geografskom području. Gledano u odnosu na šire područje, to je predio smješten između [[Travnik|travničkog]] na jugu, [[tešanj]]skog, [[Teslić|tesličkog]], te [[doboj]]skog i [[prnjavor]]skog na istoku, [[Banjaluka|banjalučkog]] na sjeverozapadu i [[Jajce|jajačkog]] na jugozapadu.

Kotorvaroški dio doline Vrbanje je brdsko-planinsko područje, koje čini oko 1/5 njegove površine. Okruženo je sljedećim uzvisinama: 
* Bjeljavina (742 m), 
* Tisovac (1172 m), 
* [[Čemernica (planina)|Čemernica]] (1338 m), 
* [[Vlašić]] (1933 m), 
* [[Očauš]] (1383 m), 
* [[Borja (planina u BiH)|Borja]] (1077 m), 
* [[Uzlomac]] (1018 m) i 
* Skatavica (732 m).

Unutar samog područja, na užem području Kotor-Varoša veće uzvisine su: Rujevska glavica (483 m), Bukovac (360 m), Jelovac (372 m), Pulice (690 m), Rustina (463 m), Lipa Kruška (495 m), Ladanjska kosa (510 m), Lipovac (758 m), Raže brdo (426 m) Vranje Brdo (381 m), Čepačko brdo (606 m) i Oglavak (704 m), Zagrađe (729 m), Kuk (634 m), Gradule (778 m), Kadinica (805 m), Grabež (943 m), Osredak (863 m), Stol (1006m), Ivanovo Brdo (920 m), Žumeri (1004 m), Dragiševac (978 m) i još mnoge druge. Ravničarski dio područja se prostire uz Vrbanju, od lokaliteta Stisle do kraja naselja Podbrđe i na jugozapadu Šibovima.

=== Hidrografija ===
Sredinom ovog prostora teče [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanja]] (duga oko 85 kilometra, koja izvire ispod [[Vlašić]]a na Prelivodama, na visini od 1530 metara. Od izvora do ušća u [[Vrbas]] kod [[Banja Luka|Banje Luke]] protječe između brda, brežuljaka i tjesnaca s velikim krivinama mjesta, primajući nagu od rječica, potoka i potočića, koji se slivaju s okolnih brda. Vrbanja se od izvora do ušća spusti oko 1356 metara, dijeleći uzdužno svoju dolinu na dva približno jednaka dijela.

Slijevno područje Vrbanje obuhvata 703,6 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; uključuje i mnoštvo rječica, potoka i potočića što izviru na području kotorvaroškoga kraja. Na vojnim zemljopisnim mapama, od [[Podbrđe (Kotor Varoš, BiH)|Podbrđa]] do Kotor Varoša označeno je sedam, od Kotor-Varoša do Vrbanjaca šest, od Vrbanjaca do Čitluka sedam mlinica izgrađenih na obalama Vrbanje. S desne strane u ovom dijelu toka, u Vrbanju se ulijevaju Smrdelj, Varoški potok i Svinjara, a s lijeve [[Demićka]] rijeka, Rika, [[Jakotina (rijeka)|Jakotina]], Gubavac, Durutovački potok i Bijeli potok. Na njima su nekada mljeli brojni mali mlinovi: na Jakotini 10 vodenica,  Rici, koja teče u zaleđu Podbrđa –  šest-sedam, na Kobašu, koji protiče kroz [[Zabrđe (Kotor Varoš, BiH)|Zabrđe]], na Svinjari i drugim rječicama. Danas više toga nema, ali se postepeno obnavljaju za ugostiteljsko-turističku i rekreativnu ponudu.

Kotorvaroški kraj je bogat i brojnim izvorima pitke vode. Ali njih čovjek upropaštava. Mnogi su izvori već zarobljeni u betonske rezervoare za privatne ili seoske vodovode. Najpoznatiji i danas funkcionalni izvori pitke vode su Bobas, Kremenik i Kokanovac.

=== Klima ===
Kotorvaroški kraj pripada preddinarskom biogeografskom pojasu, u kojem se prosječna godišnja temperatura kreće: oko 12&amp;nbsp;°C u [[siječanj|siječnju]]u do 20&amp;nbsp;°C u [[srpanj|srpnju]]. Proljeće i ljeto znatno ranije počinju u ravnici oko Kotor-Varoša, nego u okolnim visokim brdsko-planinskim predjelima, što se jasno vidi na pomjeranju sniježnog pokrivača i listanja šume početkom proljeća. Jeseni i zime su ćudljive, više je hladnih, nego toplih dana u godini. Uz Vrbanju, od Podbrđa do Obodnika, česti su toliko snažni vjetrovi (osobito južni) i oluje koje pričinjavaju velike materijalne štete, a u protekloj deceniji odnose i ljudske živote.

=== Priroda ===
Uz Vrbanju se prostiru plodne oranice i livade, a prema uzvisinama se prostire uži ili širi pojas   brežuljaka, koji postupno prelaze u brdsko-planinsko područje. [[Flora]], [[fauna]] i [[Vegetacija (biljke)|vegetacija]] ovog kraja je tipična za Srednju Bosnu, koju karakteriziraju životne zajednice [[livada]] i [[pašnjak]]a, i hrastovo-grabove šume a prema visovima slijede pojasevi mješovitih listopadno četinarskih sastojina. U agrobiocenozama uzgaja se tradicionalno povrće, voće i žitarice, a u novije vrijeme se uvode i nove poljoprivredne kulture ([[jagoda]]sto voće, [[vinova loza]], [[aronija]] i druge).

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kotor Varoš}}

===Kotor 1879.===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|-style=&quot;background:#ddffdd;&quot; 
|'''[[Naselje]]↓'''/'''[[Religija]]→'''
|'''[[Muslimani|Muhamedanci]]'''
|'''[[Rimokatolici]]''' 
|'''Ukupno'''
|-
|'''Kotor katolički'''
| –
|126
|126
|-
|'''Kotor turski''' 
|97
|–
|97
|-
|'''Kotorište'''
|–
|119
|119
|-
|'''Ukupno'''
|'''97'''
|'''325'''
|'''422'''
|-
|}
&lt;ref name=&quot;SKJ&quot;&gt;{{cite book |editor=Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije |year=1932 |title=Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921. godine |publisher=Državna štamparija |place=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

===Kotor 1885.===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background:#ddffdd;&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Kotor''' 
|-
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot;|'''[[Religija]]↓'''/'''[[Naselje]]→'''
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Kotor katolički'''
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Kotor turski''' 
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Kotorište'''
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot;| '''Ukupno'''

|-
|'''[[Muslimani|Muhamedanci]]'''
|0
|133
|1
|134
|-
|'''[[Pravoslavci|Istočni pravoslavci]]'''
|9
|9
|1
|19
|-
|'''[[Rimokatolici]]'''
|114
|24
|127
|265
|-
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot;|'''Ukupno'''
|'''123'''
|'''166'''
|'''129'''
|'''418'''
|}
&lt;ref name=&quot;BSBH&quot;&gt;{{cite book |editor=Zemaljski statistički zavod |year=1886 |title=Ortshafts- und Befolkerung-Statistik von Bosnien und Hercegovina nach dem Befolkzalungs-Ergebnisse vom Mai I 1885 |place=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

===Popis 1889.===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Kotor'''&lt;ref name=&quot;SOZV&quot;/&gt;
|-style=&quot;background:#ddffdd;&quot; 
|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
|style=&quot;background: :#ddffdd;&quot; |'''[[Muslimani|Muhamedanci]]'''
|style=&quot;background: :#ddffdd;&quot;  | '''[[Katolici|Rimo-katolici]]'''
|style=&quot;background: :#ddffdd;&quot; | '''Ukupno''' 
|-
|'''Kotor katolički'''
|–
|127  
|127                           
|-
|'''Kotor turski'''
|97                      
| – 
|97                                                                    
|-
|'''Kotorište'''
|   –                                                                                                
|119
|119
|-
|-style=&quot;background:#ddffdd;&quot; 
|'''Ukupno'''
|'''97'''
|'''246'''
|'''343 '''
|-
|}

===Popis 1910.===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Religija'''&lt;ref name=&quot;SOZV&quot;/&gt;
|-style=&quot;background:#ddffdd;&quot; 
|-
|style=&quot;background:lightgreen |'''[[Muslimani]]'''
|style=&quot;background:pink | '''[[Katolici|Rimo-katolici]]'''
|style=&quot;background:lightgreen|'''[[Grkokatolici]]'''
|style=&quot;background:pink| '''Ukupno''' 
|-
|'''607'''
|'''752'''
|'''2'''
|'''1361'''
|}

===Stanovništvo Kotor Varoša 1921.===
====Religijska pripadnost====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background:lightblue
|- style=&quot;background:style=;&quot; 
| style=&quot;background:lightgreen| '''Ukupno'''
| style=&quot;background:pink| '''[[Pravoslavci]]'''
| style=&quot;background:lightgreen|'''[[Rimokatolici]]''' 
| style=&quot;background:pink| '''[[Grkokatolici]]''' 
| style=&quot;background:lightgreen| '''[[Muslimani]]''' 
|-
|1.428
|123
|658
|3
|644
|-
|}
&lt;ref name =&quot;SKJ&quot;/&gt;
====Materinski jezik====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background:lightblue
|- style=&quot;background:style=;&quot; 
| style=&quot;background:lightgreen| '''[[Srbi|Srba]] ili [[Hrvati|Hrvata]]'''
| style=&quot;background:pink| '''[[Slovenci|Slovenaca]]'''
| style=&quot;background:lightgreen|'''[[Čehoslovačka|Čehoslovaka]]''' 
| style=&quot;background:pink| '''[[Rusini|Rusina]]'''&lt;br/&gt;Rutena/Malorusa
| style=&quot;background:lightgreen| '''[[Poljaci|Poljaka]]''' 
| style=&quot;background:pink| '''[[Rusi|Rusa]]''' 
| style=&quot;background:lightgreen| '''[[Mađari|Mađara]]'''
| style=&quot;background:pink|'''[[Nijemci|Nijemaca]]'''
|style=&quot;background:pink|'''[[Rumunji|Rumunja]]'''
| style=&quot;background:pink|'''[[Talijani|Talijana]]'''
|-
|1.398
|6
|13
|1
|2
|1
|2
|4
|1
|3
|}
&lt;ref name =&quot;SKJ&quot;/&gt;

===Popis 1931.===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Kotor-Varoš'''&lt;ref name=&quot;SOZV&quot;&gt;{{cite book |year=1912 |title=Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910 |editor=Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine |place=Sarajevo}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#ddffdd;&quot; 
|'''[[Naselje]]'''↓/'''[[Religija]]'''→
|style=&quot;background: :#ddffdd;&quot; |'''[[Muslimani|Muhamedovci]]'''
|style=&quot;background: :#ddffdd;&quot; |'''[[Pravoslavci|Istočno-pravoslavni]]''' 
|style=&quot;background: :#ddffdd;&quot;  | '''[[Katolici|Rimo-katolici]]'''
|style=&quot;background: :#ddffdd;&quot;  |'''[[Židovi]]&lt;!-- ? --&gt;
|style=&quot;background: :#ddffdd;&quot; | '''Ukupno''' 
|-
|'''Čepak'''
| 10                                                  
|15
|236
| –
|261
|-
|'''Kotor katolički'''&lt;br/&gt;('''Zagrađe''')
|–
|7                             
|104
|–
|111
|-
|'''Kotor turski'''
|184                       
|5                               
|20                         
|−                       
|209
|-
|'''Kotorište'''
|6                                                                                                  
|42
|201
|1
|250
|-
|'''Slatina na Vrbanji'''
|–                                                                                                           
|–
|69
|–
|69
|-
|'''Varoš'''
|270                                                                                                    
|21
|9
|–
|300
|-
|-style=&quot;background:#ddffdd;&quot; 
|'''Ukupno'''
|'''470'''
|'''90'''
|'''639 '''
|'''1'''
|'''1200'''
|-
|}

===Stanovništvo po općinama Kotara Kotor Varoš 1953.===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background:lightblue
|- style=&quot;background:style=;&quot; 
| style=&quot;background:wheat;&quot;| '''Popisno područje'''
| style=&quot;background:lightgreen| '''Ukupno'''
| style=&quot;background:pink| '''[[Srbi]]'''
| style=&quot;background:lightgreen|'''[[Hrvati]]''' 
| style=&quot;background:pink| '''[[Slovenci]]''' 
| style=&quot;background:lightgreen| '''[[Makedonci]]''' 
| style=&quot;background:pink| '''[[Crnogorci]]''' 
| style=&quot;background:lightgreen| '''[[Jugoslaveni]]-neopredijeljeni'''
| style=&quot;background:pink| '''[[Česi]]'''
| style=&quot;background:lightgreen| '''[[Poljaci]]''' 
| style=&quot;background:pink| '''[[Rusini]]'''&lt;br&gt; – '''[[Ukrajinci]]'''
| style=&quot;background:pink| '''Ostali [[Slaveni]]''' 
| style=&quot;background:lightgreen| '''Ostali neslaveni'''
|-
|Kotar Kotor Varoš
|37898
|25008
|6485	
|4
|4
|10
|6375
|2
| –
|2
| –
|8
|- 
|'''Kotor Varoš'''
|4715
|805
|2640
|2
|3
|6
|1253
|1
| –	
|1
| –
|4
|-
|'''[[Maslovare]]'''
|4574
|3966
|8
|–
|–
|–
|600
|–
|–
|–
|–
|–
|-    
|'''[[Previle (Kotor Varoš)|Previle]]'''
|4576
|3537
|696
|–
|–
|–
|342
|–
|–
|–
|–
|1
|-
|'''[[Skender Vakuf]]'''
|7100
|6566
|16
|–
|–
|–
|518
|–
|–
|–
|–
|–
|-
|'''[[Šiprage]]'''
|7746
|6036
|24
|1
|1
|–
|1682
|–
|–
|–
|–
|2
|-
|'''[[Vrbanjci]]'''
|4919
|1678
|1728
|1
|–
|4
|1505
|1
|–
|1
|–
|1 
|-
|'''[[Zabrđe (Kotor Varoš, BiH)|Zabrđe]]'''
|4268
|2420
|1373
|–
|–
|–
|475
|–
|–
|–
|–
|–
|-
|}
&lt;ref&gt;http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf.&lt;/ref&gt;

=== Popisi 1961. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Kotor Varoš'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Srbi'''
|14.056 (38,14 %) 
|14.771 (41,36 %)
|15.255 (46,46 %)
|-
|'''Muslimani'''
|11.090 (30,09 %) 
|9667 (27,06 %)
|8366 (25,48 %)
|-
|'''Hrvati'''
|10.695 (29,02 %)
|9572 (26,80 %)
|8863 (26,99 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|745 (2,02 %)
|1269 (3,55 %)
|176 (0,53 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|267 (0,72 %)
|434 (1,21 %)
|172 (0,52 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''36.853'''
|'''35.713'''
|'''32.832'''
|}

==== Kotor Varoš (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Kotor Varoš'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt; 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Srbi''' 
|2522 (34,03 %)
|1310 (24,15 %)
|749 (19,99 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|2432 (32,81 %)
|1789 (32,98 %)
|1490 (39,77 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|1800 (24,28 %)
|1436 (26,47 %)
|1342 (35,82 %) 
|-
|'''Jugoslaveni'''
|547 (7,38 %)
|787 (14,51 %)
|110 (2,93 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|110 (1,48 %)
|101 (1,86 %)
|55 (1,46 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7411'''
|'''5423'''
|'''3746'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Kotor Varoš'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 16. listopada 2020.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Srbi'''
|13.091 (66,42 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|5234 (26,56 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1116 (5,66 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|269 (1,36 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''19.710'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Kotor Varoš – naseljeno mjesto
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|6251 (82,22 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|920 (12,10 %)
|-
|'''Hrvati'''
|252 (3,31 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|180 (2,37 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7603'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Kotor Varoš sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 

[[Baština (Kotor Varoš, BiH)|Baština]], 
[[Bilice (Kotor Varoš, BiH)|Bilice]], 
[[Boljanići (Kotor Varoš, BiH)|Boljanići]], 
[[Borci Donji]], 
[[Borci Gornji]], 
[[Ćorkovići]], 
[[Duratovci]], 
[[Garići]], 
[[Gluha Bukovica (Kotor Varoš, BiH)|Gluha Bukovica]], 
[[Grabovica (Kotor Varoš, BiH)|Grabovica]], 
[[Hadrovci (Kotor Varoš, BiH)|Hadrovci]], 
[[Hrvaćani (Kotor Varoš, BiH)|Hrvaćani]], 
[[Jakotina]], 
Kotor Varoš,
[[Kruševo Brdo I (Kotor Varoš, BiH)|Kruševo Brdo I]], 
[[Kruševo Brdo II (Kotor Varoš, BiH)|Kruševo Brdo II]], 
[[Liplje (Kotor Varoš, BiH)|Liplje]], 
[[Maljeva]], 
[[Maslovare]], 
[[Obodnik]], 
[[Orahova (Kotor Varoš, BiH)|Orahova]], 
[[Palivuk]], 
[[Plitska]], 
[[Podbrđe (Kotor Varoš, BiH)|Podbrđe]], 
[[Podosoje (Kotor Varoš, BiH)|Podosoje]], 
[[Postoje]], 
[[Prisočka]], 
[[Radohova]], 
[[Ravne (Kotor Varoš, BiH)|Ravne]], 
[[Selačka]], 
[[Sokoline]], 
[[Stopan]], 
[[Šibovi (Kotor Varoš, BiH)|Šibovi]], 
[[Šiprage]], 
[[Tovladić]], 
[[Vagani]], 
[[Varjače]], 
[[Večići]], 
[[Viševice]], 
[[Vranić (Kotor Varoš, BiH)|Vranić]], 
[[Vrbanjci]], 
[[Zabrđe (Kotor Varoš, BiH)|Zabrđe]] i 
[[Zaselje (Kotor Varoš, BiH)|Zaselje]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], veći dio općine Kotor Varoš ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BiH ušla su naseljena mjesta [[Kruševo Brdo I (Travnik, BiH)|Kruševo Brdo I]] i [[Kruševo Brdo II (Travnik, BiH)|Kruševo Brdo II]] koja su pripala općini [[Travnik]]. Naseljeno mjesto Gluha Bukovica ranije je pripadalo općini Travnik.

Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Dabovci]], [[Donji Obodnik]], [[Novo Selo (Kotor Varoš, BiH)|Novo Selo]], [[Rastik]] i [[Staza (Kotor Varoš, BiH)|Staza]]. Ova naselja su na popisu [[1991.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. Na popisima [[1971.]] i [[1981.]] godine postojala su i jedinstvena naseljena mjesta [[Kruševo Brdo]] i [[Borci (Kotor Varoš, BiH)|Borci]].

== Povijest ==

Područje općine Kotor Varoš je [[arheologija|arheološki]] i povijesno daleko manje istraženo, koliko po svom položaju u odnosu na širi areal zaslužuje. Povijest bilježi da su na ovim prostorima postojala naselja u dalekoj prošlosti, čak i u razdoblju [[neolit]]a. Ovo područje su tada naseljavali [[Iliri]]. U [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] na ovo područje su prvi put prodrli [[Kelti]], koji su se u više navrata zadržavali na području [[BiH]]. Pred kraj [[stari vijek|starog vijeka]] područje oko rijeke [[Vrbas]], [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Sana|Sane]] naseljavalo je [[tračani|tračansko]] pleme [[Mezeji]].

U [[1. stoljeće|1. stoljeću]] ovo područje osvajaju [[Rimljani]] koji postupno asimiliraju Mezeje i angažiraju ih u svoje [[rimska legija|legije]] i svoju [[mornarica|mornaricu]]. Iz tog razdoblja postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama na području Crkvine [[1981.]] godine otkriveni su ostatci ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] ([[3. stoljeće|3.]] – [[5. stoljeće]]); rimskih opeka nađeno je na više lokaliteta: Stari grad [[Lauš]], današnji Lauši u [[Maslovare|Maslovarama]], zatim u Pobrđu i Zabrđu i na ušću potoka Svinjara u rijeku Vrbanju i na putu od [[Banja Luka|Banje Luke]] do [[Skender Vakuf]]a. U [[7. stoljeće|7. stoljeću]] ovo područje naseljavaju [[Hrvati]] koji su se miješajući sa starosjediocima zadržili do današnjih dana. Po [[Dolazak Hrvata|doseljenju Hrvata]], područje je dio [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevine Hrvatske]], kao dio [[Dolnji_kraji#Plivska_%C5%BEupa|župe Plive]]. Kasnije se spominje kao dio [[Dolnji kraji|Donjih Kraja]], a od sredine 13. stoljeća i osnivanja [[Banovina Slavonija|banovine Slavonije]], se dovodi u vezu s Bosanskom banovinom. &lt;br&gt;

Prema [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]] (Barskog rodoslova), polovicom [[12. stoljeće|12. stoljeću]] župe [[župa Uskoplje|Uskoplje]], [[župa Pljeva|Pljeva]] i [[župa Luka|Luka]] bili su u sastavu kraljevine Hrvatske. Prvi pisani dokumenti o naselju na ovom području datiraju iz [[1322.]], [[1323.]] i [[1412.]] godine. To je povelja [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] (bosanskog [[ban]]a od [[1322.]] do [[1353.]] godine), koji daruje [[Vukosav Hrvatinić|Vukosavu Hrvatiniću]] [[1322.]] godine župe Danicu i Vrbanju s gradovima [[Ključ]]em i [[Kotor]]om kao osobni posjed, zato što mu je ovaj pomogao prilikom preuzimanja vlasti u sukobu s [[Babonići]]ma. Ovaj feudalni posjed [[Hrvatinići|Hrvatinića]] je kasnije, [[1404.]] godine još više proširio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] (Stjepančić), koji se nazivao gospodarem Donjih kraja (područje od rijeke Vrbasa do preko Sane a kasnije je još više prošire). Iako su hrvatsko-ugarski kraljevi [[Ludovik I. Anžuvinac]] i [[Žigmund Luksemburški]], (koji je kasnije vladao u [[Češka|Češkoj]] i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]]) pokušali osvojiti Bosnu, nije im polazilo za rukom. Čak je hrvatsko-ugarski kralj Žigmund [[1411.]] godine [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] priznao pravo posjeda [[Donji kraji|Donjih kraja]]. U to vrijeme gradovi Kotor i [[Zvečaj]] u [[Tijesno]]m kod Banje Luke su imali strateški značaj za obranu Bosanske države.

Od [[1519.]] srednjovjekovni grad Kotor je pod [[Osmansko Carstvo|turskom]] upravom. Tad se pored naselja Kotor formira naselje Varoš na području današnjeg Donjeg Varoša. Širenjem grada u oba pravca po riječima arheologa Đurđevića, nastao je grad koji je u svom nazivu zadržao oba imena Kotor-Varoš, u čiji sastav su ušla naselja: Kotor katolički, Kotor turski, Čepak, Slatina i Varoš, a koji se prvi put pod tim imenom spominje [[1889.]] godine, poslije popisa stanovništva, koje je tada organizirala [[Austro-Ugarska]] monarhija, a koja je odlukom velikih sila [[zaposjedanje BiH 1878.|zaposjela BiH]] [[1878.]] godine. 

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Kotor Varoš 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt; Od [[1. prosinca]] [[1918.]] godine Kotor Varoš je u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], a od [[1945.]] u sastavu [[FNRJ]] kasnije [[SFRJ]].
Još davne [[1944.]], pedantni partizanski inženjerci su zabilježili zatečeno stanje u i oko tvrđave Kotor, koje je kasnije opisao jedan od oslobodilaca Kotor-Varoša:
{{u wikicitat}}
&lt;!-- tako se ne pišu članci, te bi ovo zapravo trebalo ukloniti --&gt;
&lt;blockquote&gt;&quot;''Štab 11. NOU divizije vodio je računa o specifičnim uvjetima za vođenje narodnooslobodilačke borbe na terenu srednje Bosne. Težio je da svakoj potčinjenoj brigadi, kao svojoj operativnoj jedinici, osigura život i borbena djelovanja pod približnim uvjetima. Kako oni, u odnosu na ishranu, smještaj, klimatske i zemljišne uvjete, pa i neprijatelja, nisu svuda bili jednaki, već na jednom prostoru teži i složeniji, a na drugom lakši, on je srednju Bosnu, prema tome, razvrstao u tri područja: na Župu, pod kojom se podrazumijevao širi prostor oko Prnjavora, prostor prema pruzi Derventa — Doboj i na Vrhovinu, pod čim se podrazumijevao prostor južno od planine Borje – Uzlomac. Napravio se i ustalio plan po kome su se svaka dva mjeseca brigade pomjerale s prostorije na prostoriju, po izvjesnom redoslijedu.''&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;''Po tom planu 14. SBNOU brigada morala je krajem veljače 1944. ići na prostor Kotor-Varoš – Šiprage – Skender-Vakuf, odnosno u Vrhovinu, i tamo smijeniti 12. KNOU brigadu Petra Mećave. S prostora oko Prnjavora 14. brigada je krenula u tom pravcu 25. veljače. 
Stupala je u dvije kolone: jednom preko sela Kokora, a drugom preko sela Vijačana, za Karač. Odatle se, jednom kolonom preko Jošavke, a drugom preko Donje Šnjegotine, produžilo za Opsječko. U tijeku pokreta preko Vijačana, u šumi Reljevcu, zapucali su četnici, pri čemu je poginuo Hakija Asima Tabaković iz s. Lišnja, borac 1. čete 1. bataljona. Kolona koja je od Karača išla preko Jošavke vodila je 27. veljače borbu s jošavačkom četničkom brigadom. Borba je trajala oko tri sata, a dva borca iz brigade su ranjena. Jedan od njih bio je Boško Segić iz Štrbcaca. Pošto su četnici razbijeni i potisnuti u okolna brda, brigada je izbila s obje kolone na Opsječko, a odatle se preko Skatavice spustila u rejon Kotor-Varoša.''&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;''U Kotor-Varošu postoje ostaci stare tvrđave [[Kotor (razdvojba)|Kotor]], odnosno [[Bobas]], kako se u nekim dokumentima naziva, koja se [[1322.]] godine spominje prvi put, kada je pripadala župi Vrbanja i služila kao neka vrsta predstraže Jajcu, zbog sve češćih napada Ugarske na Bosnu.''&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;''Tvrđava je sagrađena na teško pristupačnom visu iznad kotor-varoške kotline. Nema podataka tko je i kada tvrđavu sagradio i tko je njome prvi gospodario. Tvrđava je dugačka oko 40, a široka oko 6 do 12 metara. Kameni zidovi su debeli oko dva metra. Na istočnom dijelu tvrđava se gotovo nadvila nad strmu stranu iznad oštre okuke rječice Jakotine, koja tu pravi mali lijepi vodopad Bobas, visine oko 7 metara. U tvrđavi se nalaze ostaci zvonika, koji je bio širok oko 5 metara. Od njega se spuštaju kamene stepenice ka tvrdo zidanoj i dosta očuvanoj tamnici, čije zidine dopiru do samog korita rijeke Jakotine, iznad vodopada.''&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;''Početkom 17. stoljeća, naselje ispod tvrđave Kotor bilo je manje od sela Večići, i počelo se širiti tek krajem toga i početkom sljedećeg stoljeća. Tome je doprinijela tadašnja migracija stanovništva na to područje. Među doseljenicima bilo je Turaka iz daleke Anadolije i muslimanskog življa iz Hercegovine, koje je tu dobijalo posjede i napuštalo svoja dotadašnja neplodna obitavališta. Bilo ih je i iz Banjaluke, Jajca, Travnika i Visokog. Među doseljenim hrvatskim življem najviše je bilo Dalmatinaca, nešto iz okoline Kupresa, a srpske obitelji bile su iz Hercegovine, s područja Mrkonjić-Grada, kao i s područja Prnjavora, kad se južno od rijeke Save u 18. stoljeću pojavila [[kuga]].''&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;''Tako su se u kotor-varoškoj kotlini, s obje strane rijeke Vrbanje, u koju ispod tvrđave utiče rječica Jakotina, našli i počeli zajedno živjeti Muslimani, Hrvati i Srbi, naselje uz naselje i, često, kuća uz kuću. Oni su u varoši izgradili dvije džamije i dvije crkve: katoličku i pravoslavnu. Školu su podigli mnogo kasnije, tek 1892. godine, poslije okupacije Bosne od strane Austrougarske, i to osnovnu, s četiri razreda, koja je dugo bila jedina na tom području.''&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;''U to vrijeme izgrađena je cesta Banjaluka – Kotor-Varoš – Teslić, te bolnica, što je uz otvaranje rudnika ugljena u Maslovarama i izgradnju uskotračne željezničke pruge prema Banjaluci bio početak kakvog-takvog razvoja.''&quot;&lt;ref&gt;Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.) ===
Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BIH]], došlo je do sukoba između pripadnika Vojske Republike Srpske i [[Teritorijalna obrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne obrane Bosne i Hercegovine]] u kojima su stradali civili i vojnici. Lokalno stanovništvo je ubijano i protjerano, pritvarano i mučeno u logorima, koje je organizirala novoosnovana vlast [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Ubijeno je oko 3000 ljudi, a protjerano oko 20000 [[Bošnjaci|Bošnjak]]a i [[Hrvat]]a.

Već početkom rata u Bosni i Hercegovini, počeo je hapšenje, mučenje, ubijanje i protjerivanje civila ([[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]]) u dolini [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanje]], od [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] do [[Banjaluka|Banjaluke]].&lt;ref&gt;Iris M. (2009). NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley &amp; Sons,  {{ISBN|9781444306965}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;„Families remember dead from 1992 Grabovica massacre ahead of Mladic trial. ITNSource. Reuters.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Irwin R. (2012):Mladic Trial Witness Describes Escaping Mass Killing. Institute for War and Peace Reporting. Retrieved 2014-08-12.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;ICTY Prosecution: General Mladic had a hand in crimes. Sense. 16 May 2012. Retrieved 2014-08-12.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the &quot;Ethnic Cleansing&quot; of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9781444306965}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, {{ISBN|86-7208-010-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20150403215914/http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;ICTY Prosecution:  „General Mladic had a hand in crimes“. Sense.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.icty.org/x/cases/brdanin/trans/en/030527IT.htm.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226110024/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001 |archive-date=26. prosinca 2015. |access-date=17. kolovoza 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226110027/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018 |archive-date=26. prosinca 2015. |access-date=17. kolovoza 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/odiseja-i-stradanja-muslimana-iz-sela-hrvacani.25.html?cat_id=1&amp;news_id=14020 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028130603/http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/odiseja-i-stradanja-muslimana-iz-sela-hrvacani.25.html?cat_id=1&amp;news_id=14020 |archive-date=28. listopada 2014. |access-date=17. kolovoza 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/mladiceva-optuznica-ostala-netaknuta.25.html?news_id=15838 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141104184016/http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/mladiceva-optuznica-ostala-netaknuta.25.html?news_id=15838 |archive-date=4. studenoga 2014. |access-date=17. kolovoza 2017.}}&lt;/ref&gt; Samo u [[Grabovica (Kotor Varoš, BiH)|Grabovici]] je bestragom nestalo oko 200 Bošnjaka iz [[Večići|Večića]], [[Hrvaćani (Kotor Varoš, BiH)|Hrvaćana]] i drugih okolnih sela, a traga se za još oko 370 nestalih civila. O progonima Bošnjaka iz doline Vrbanje, uživo su izvještavale najuglednije svjetske medijske agencije ([[BBC]], [[Reuters]], [[CNN]] i dr.).&lt;ref&gt;http://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-trial-idUSBRE8680YG20120709.&lt;/ref&gt;

Župa Kotor Varoš posvećena je Rođenju Marijinu. Pripada franjevačkoj provinciji sv. Križa Bosni Srebrenoj, samostanskom području Jajca.  Župa Kotor Varoš (do druge polovice 19. st. uobičajen naziv Kotor) relativno je stara. Prvi put se spominje 1623. god. Nije poznato je li u ranijem razdoblju postojala kao župa. No, već u kasnom srednjem vijeku, prije turskoga osvajanja Bosne, spominje se nekoliko crkava na tom području, što govori o tada razvijenoj kršćanskoj zajednici. Dolaskom Turaka one su porušene. Župa ima vrlo stare matice, koje se vode od 1747. god.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20160915015112/http://bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-jajce/kotor-varos.html Franjevačka provincija sv. Križa Bosna Srebrena] ''Kotor varoš – župa Rođenja Marijina '' (arhivirano 15. rujna 2016., pristupljeno 1. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;

God. 1675. spominje se u kotorvaroškoj župi crkva Sv. Marije. Ona je u vrijeme bečkoga rata, pod konac 17. stoljeća, razorena. Brojni su katolici napustili svoja ognjišta i iselili se u oslobođene hrvatske krajeve. Spomena o župi nema više sve do tridesetih godina 18. stoljeća. Broj se katolika tada ponovno povećava: godine 1742. ima ih 996, a 1768. god. 1.199. Crkvu nisu imali i bez nje će biti sve do konca 19. stoljeća. Ni župnik nije imao trajnoga obitavališta. Godine 1761. nastanio se u Sokolinama i od tada je tamo bilo sjedište župe za cijeli kotorvaroški kraj.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

Župnik se god. 1871. preselio u Kotorišće, pa je župa, koja se do tada nazivala Kotor, uzela ime po spomenutom mjestu. Kada je Kotor Varoš 1889. postao kotarskim sjedištem, i župa Kotorišće se tako nazvala i to novo ime ostalo je do danas. God. 1872. Sokoline su se odijelile i postale zasebnom župom, a 1884. odvojili su se i Vrbanjci.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

Župna crkva u Kotor Varošu izgrađena je 1891-92. godine. Srušena je 1987. i potom je započela gradnja nove po projektu Marka Mušiča (lađa: 608 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, kor: 229 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ulazni prostor i sakristija 80 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;; ukupno: 923 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Njezin unutarnji prostor je kružnoga oblika s impresivnom &quot;lebdećom&quot; kupolom. Crkva je u zadnjem ratu teško oštećena i zapaljena u srpnju 1992. a tornjevi su minirani u kolovozu 1993.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

Od sakralnih umjetničkih djela u crkvi je bio Put križa (mozaik), što ga je 1972. godine izradio hrvatski slikar Ivo Dulčić. God. 1991. za crkvu su nabavljene nove orgulje od osam registara. U zadnjem ratu uništena su sva umjetnička djela kao i orgulje.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

Na području župe postoje dvije podružne crkve. Jedna je na groblju u Bilicama (oko 80 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), koje je gradnja započela 1975. god. Posvećena je 1980, a sljedeće je godine dobila i zvono. U zadnjem ratu zapaljena je i potpuno uništena. U listopadu 2000. godine djelomično je obnovljena. Druga je crkva u Zabrđu (250 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, izgr. 1983-84) u čijem je sklopu podignuta i vjeronaučna dvorana (50 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Posvećena je Sv. Leopoldu kojega je kip izradila Alojzija Ulman u terakoti. Gospinu sliku izradio je J. Bifel. Za crkvu je 1985. god. nabavljeno zvono.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

U noći 15. na 16. kolovoza 1998. godine crkva je minirana.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

U župi se nalazi i nekoliko grobljanskih kapelica i sve su one podignute od sredine sedamdesetih do druge polovice osamdesetih godina. U zadnjem ratu su teško stradale. Obnovljene su tijekom 1999. i 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

Stara župna kuća izgrađena je 1900. god. U vrijeme drugog svjetskog rata (1944) bila je teško oštećena, ali je 1947. obnovljena. Sadašnja župna kuća (projekt: M. Miličić) izgrađena je 1974-79. god. U zadnjem ratu kuća je oštećena prigodom miniranja tornja crkve. Od kolovoza 1995. godine pa sve do listopada 1998. župna je kuća služila kao izbjeglički centar lokalnim vlastima. Tada je pretrpjela znatna oštećenja i totalno je devastirana. Uništen je sav arhiv, a župna knjižnica s oko 1.000 knjiga je otuđena i prenesena u gradsku knjižnicu. Kuća je 2000. godine potpuno renovirana i dovedena u prvobitno stanje.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

Vjeronaučne dvorane izgrađene po projektu Z. Nikolića 1981-82. također su teško oštećene i devastirane u zadnjem ratu. Početkom 1999. godine obnovljene su i pretvorene u privremeni molitveni prostor.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

Župa Kotor Varoš imala je 1813. god. 2.001 vjernika, 1877. god. 2.542, 1935. god. 3.200., te 1974. godine 5.090 vjernika. Godine 1991. župa je imala 5.300 vjernika. Nekoliko godina nakon nedavnog rata, točnije koncem 2000. godine, župa ima svega 224 vjernika ili 126 obitelji. Župu tvore sljedeća naselja: Kotor Varoš, Bašćina, Čepak, Duratovci, Kotor, Kotorišće, Novo Selo, Podbrđe, Skatavica, Slatina, Šibovi i Zabrđe.&lt;ref name=&quot;Kotor varoš – župa Rođenja Marijina &quot;/&gt;

=== Domovinski rat u BiH ===

Prema jednoj od optužnica i presudi [[ICTY|Tribunala]] u [[Hag]]u, u točki 40, među ostalim lokacijama logora u 12 [[Bosanska krajina|krajiških]] [[općina]], stoji:&lt;br&gt;
{{u wikicitat}}
{{Citat|&quot;40. Logori i zatočenički objekti, u kojima je radio i kojima je upravljao vojni i policijski kadar, pod rukovodstvom kriznih štabova i [[VRS]]-a, uključuju sljedeće: u opštini Kotor Varoš: školu u Grabovici, policijsku stanicu u Kotor Varoši, osnovnu školu, zatvor i pilanu u Kotor-Varoši&quot;...&lt;ref&gt;http://www.icty.org/x/cases/brdjanin/ind/bcs/brd-5ai021007b.htm&lt;/ref&gt;}}

Za zločine počinjene u Policijskoj stanici Kotor-Varoš optuženi su policajci {{Citat|&quot;Savo Tepić, Duško Vujičić, Dragoslav Bojić, Duško Maksimović, Radojko Keverović, Rade Škorić i Ilija Kurušić. Oni se terete da su [[1992.]] godine učestvovali u zatvaranju, mučenju i drugim nečovječnim djelima protiv [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]].&quot;}}&lt;ref&gt;[http://www.kotorvaros.org/kvcom/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;id=119:rat-i-zlocini&amp;layout=blog&amp;Itemid=617] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170731074737/http://www.kotorvaros.org/kvcom/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;id=119:rat-i-zlocini&amp;layout=blog&amp;Itemid=617|date=31. srpnja 2017.}}.&lt;/ref&gt;

Nova hapšenja su obavili pripadnici [[SIPA]]-e, koji su, 18. 11. 2015, priveli
 
{{Citat|na području Banjaluke, Kotor Varoša i Prnjavora šest lica visokog nivoa odgovornosti osumnjičenih za ratne zločine.

Uhapšeni su Slobodan Župljanin, Boško Peulić, Aleksandar Petrović, Manojlo Tepić, Janko Trivić i Nedeljko Đekanović, saopšteno je iz Tužilaštva BiH, po čijem nalogu je izvršeno hapšenje.

Oni su pod istragom zbog ratnih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima na području Kotor-Varoša 1992. godine, ali i u kasnijem periodu, a riječ je o predmetu kategorije dva u kojem je istraga započeta u Tužilaštvu pri Haškom tribunalu, te proslijeđena na dalje procesuiranje Tužilaštvu BiH.}} 
Među uhapšenima ima i građana [[Srbija|Srbije]].&lt;ref&gt;http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sipa-uhapsila-sest-osoba-zbog-ratnog-zlocina-u-kotorvarosi.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/latest/500/500.html?id=27372465.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20151118/500/500.html?id=27372465.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://pressrs.ba/info/vijesti/sest-uhapsenih-zbog-ratnog-zlocina-u-kotor-varosu-18-11-2015 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160322110905/http://pressrs.ba/info/vijesti/sest-uhapsenih-zbog-ratnog-zlocina-u-kotor-varosu-18-11-2015 |date=22. ožujka 2016. }}.&lt;/ref&gt;

{{Citat|&quot;Zbog silovanja 14-godišnjakinje 1992. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske Bosiljko i Ostoja Marković, osuđeni na po 10 godina zatvora i plaćanje odštete.&quot;&lt;ref&gt;http://balkans.aljazeera.net/vijesti/za-silovanje-u-ratu-zatvorska-kazna-i-placanje-odstete.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.justice-report.com/en/articles/bosiljko-and-ostoja-markovic-sentenced-to-10-years-in-prison&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.klix.ba/vijesti/bih/potvrdjena-kazna-markovicima-za-silovanje-14-godisnjakinje-u-kotor-varosi/160623115&lt;/ref&gt;}}

Apelacijsko vijeće [[ICTY]] je 30. srpnja [[2016.]] potvrdilo pravomoćnost prvostupanjske presudu kojom su Stojan Župljanin i Mićo Stanišić, osuđeni na po 22 godine zatvora, uz dio obrazloženja koje slijedi:
&lt;!-- u člancima se ne navode ovoliki citati, a još pogotovo ne na stranom jeziku. Tome nije mjesto ovdje, a obrazloženje presude treba postojati i na jeziku hrvatskoga naroda kao konstitutivnog u BiH. Nadalje, ne treba preuzimati tko zna kakve prijevode i to iz digitalnoplatformskih izvora, ako postoji službeni prijevod i službeni izvornik presude. Radije rabiti taj izvor i prevesti ga i prepričati, nego inzistirati na citatima na stranom jeziku. --&gt;
{{Citat|&quot;Sudije su zaključile da su tužioci dokazali da su policijske snage u nadležnosti dvojice optuženih učestvovale u takozvanom preuzimanju vlasti u Republici Srpskoj početkom 1992. „Preuzimanje vlasti“ sastojalo se u razoružavanju policijaca nesrpske nacionalnosti i nasilnoj smeni izabranih funkcionera Bošnjaka i Hrvata, njihovim hapšenjem i odvođenjem u logore.

Sudije su u prvostepenoj presudi zaključile da su obojica optuženih odgovorni za zločine protiv čovečnosti, koji su izvršeni progonima, ubistvima, mučenjima, razaranjem gradova i sela, i uništavanjem verskih i kulturno-istorijskih objekata. Odgovorni su i za kršenje zakona i običaja ratovanja. Zločini, za koje su osuđeni Stanišić i Župljanin, s većim ili manjim intenzitetom počinjeni su, navedeno je u presudi, u 20 opština – od Bosanske Krajine, do Istočne Bosne...&quot;;}}
Među nabrojanim općinama su i Kotor-Varoš i [[Skender-Vakuf]].&lt;ref&gt;http://www.dw.com/sr/kona%C4%8Dne-presude-stani%C5%A1i%C4%87u-i-%C5%BEupljaninu/a-19364622.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.sense-agency.com/sense.26.html?case_id=9 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160730172019/http://www.sense-agency.com/sense.26.html?case_id=9 |date=30. srpnja 2016. }}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
http://www.icty.org/en/press/appeals-chamber-affirms-stanisic-and-zupljanin-sentences.&lt;/ref&gt;

;Podaci o logorima – mjestima zatočenja stanovništva općine Kotor Varoš
* 1. – Pilana
* 2. – Srednjoškolski centar,
* 3. – Stari Sud,
* 4. – Osnovna škola,
* 5. – [[Maslovare]],
* 6. – MUP [[Šiprage]],
* 7. – Kožara,
* 8. – MUP Kotor Varoš,
* 9. – Dom zdravlja, Kotor Varoš,
* 10. – Jelšingrad, Kotor Varoš,
* 11. – Stari zatvor, Kotor Varoš,
* 12. – Osnovna škola – [[Grabovica (Kotor Varoš, BiH)|Grabovica]],
* 13. – Benzinska pumpa – [[Vrbanjci]].
* 14. – Đevdin kafić –- Vrbanjci,
* 15. – Osnovna škola – [[Čelinac]],
* 16. – Popovac – Čelinac.
* 17. – Zatvor – Čelinac,
* 18. – Borje – Planina&lt;ref&gt;http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=48921 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170811055457/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=48921 |date=11. kolovoza 2017. }}.&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

* [[Ivo Pranjković]], jezikoslovac
* [[Luka Radetić]], revolucionar (prvoborac [[1941.]] – [[1945.]])
* [[Hajro Hadžiselimović]], anatom, akademik
* [[Đelo Hadžiselimović]], televizijski urednik
* [[Asim Kurjak]], liječnik
* [[Advan Hozić]], pjesnik
* [[Ljubinko Šipura]], pjevač,kompozitor
* [[Mustafa Skopljak]], kipar
* [[Mile Prnjatović]], sportski djelatnik
* [[Mateo Kovačić]], hrvatski nogometni reprezentativac
* [[Senijad Ibričić]], bosanskohercegovački nogometni reprezentativac

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

{{BiH}}
{{Kotor Varoš}}

[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Kotor Varoš| ]]</text>
      <sha1>earjyk7imxg61gdbevgr3jbcrhlkap1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maglaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24890</id>
    <revision>
      <id>7567154</id>
      <parentid>7516783</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9898" sha1="lpo2evi765z8nj4gmkhjjukt276bnze" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Maglaj
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Maglaj panorama.jpg
| veličina_slike = 
| opis_slike =

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Emblem of Maglaj.svg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno = 
| slika_amblem_prazno_veličina = 
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|25 px]] [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnovan
| utemeljenje_datum = [[1408.]] 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Načelnik općine]]
| ime_vođe = [[Maid Suljaković]]|
| stranka_vođe = [[Stranka demokratske akcije (BiH)|SDA]]
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 290 km&lt;sup&gt;²&lt;/sup&gt;
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 1991.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =  7957
| stanovništvo_gustoća = 
| stanovništvo_uže = 43.388 (općina) 
| stanovništvo_uže_gustoća = 
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća = 
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = 
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 74250
| pozivni_broj = (+387) 032
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =

| web_stranica = [http://www.maglaj.ba/]

| slika_karta = Maglaj Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Maglaj u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =
| bilješke =

}}

'''Maglaj''' je [[grad]] i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

&lt;!-- == Zemljopis == --&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Maglaj}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva [[1991.]] godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Maglaj'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]''' 
| '''[[1991.]]''' u promijenjenim granicama 
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Bošnjaci/Muslimani'''
|19.810 (85,59 %) 
|18.872 (54,95 %) 
|19.569 (45,10 %) 
|17.236 (40,88 %)
|15.628 (41,57 %)
|-
|'''Srbi''' 
|810 (3,50 %) 
|9788 (28,50 %) 
|13.312 (30,68 %) 
|13.662 (32,40 %)
|13.888 (36,94 %)
|-
|'''Hrvati'''
|2041 (8,82 %)
|3667 (10,68 %)
|8365 (19,27 %)
|8341 (19,78 %)
|7496 (19,94 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|
|1508 (3,47 %)
|2491 (5,90 %)
|240 (0,63 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|485 (2,10 %)
|2017 (5,87 %)
|634 (1,46 %)
|430 (1,01 %)
|335 (0,89 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''23.146'''
|'''34.344'''
|'''43.388'''
|'''42.160'''
|'''37.587'''
|}

====Maglaj (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Maglaj'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|4292 (53,93 %)
|3422 (49,50 %)
|3421 (57,47 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|1975 (24,82 %)
|1585 (22,92 %)
|1593 (26,76 %) 
|- 
|'''Hrvati'''
|446 (5,60 %)
|416 (6,01 %)
|582 (9,77 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1026 (12,89 %)
|1419 (20,52 %)
|197 (3,30 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|218 (2,73 %)
|71 (1,02 %)
|159 (2,67 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7957'''
|'''6913'''
|'''5952'''
|}

== Naseljena mjesta ==
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja:

[[Adže]], [[Bakotić]], [[Bijela Ploča]], [[Bradići Donji]], [[Bradići Gornji]], [[Brezici (Maglaj, BiH)|Brezici]], [[Brezove Dane]], [[Brusnica (Maglaj, BiH)|Brusnica]], [[Čobe]], [[Čusto Brdo]], [[Domislica]], [[Donja Bočinja]], [[Donja Bukovica (Maglaj, BiH)|Donja Bukovica]], [[Donja Paklenica]], [[Donji Rakovac]], [[Donji Ulišnjak]], [[Globarica]], [[Gornja Bočinja]], [[Gornja Bukovica (Maglaj, BiH)|Gornja Bukovica]], [[Gornja Paklenica]], [[Gornji Rakovac]], [[Gornji Ulišnjak]], [[Grabovica (Žepče, BiH)|Grabovica]], [[Jablanica (Maglaj, BiH)|Jablanica]], [[Kamenica (Maglaj, BiH)|Kamenica]], [[Komšići]], [[Kopice]], [[Kosova (Maglaj, BiH)|Kosova]], [[Krsno Polje]], [[Liješnica (Maglaj, BiH)|Liješnica]], [[Lugovi (Maglaj, BiH)|Lugovi]], [[Ljubatovići]], [[Maglaj]], [[Matina]], [[Misurići]], [[Mladoševica]], [[Moševac]], [[Novi Šeher]], [[Oruče]], [[Osojnica (Doboj, BiH)|Osojnica]], [[Ošve]], [[Parnica (Maglaj, BiH)|Parnica]], [[Pire (Žepče, BiH)|Pire]], [[Poljice (Maglaj, BiH)|Poljice]], [[Ponijevo]], [[Radojčići (Maglaj, BiH)|Radojčići]], [[Radunice]], [[Rajnovo Brdo]], [[Ravna (Maglaj, BiH)|Ravna]], [[Rječica Donja]], [[Rječica Gornja]], [[Straište]], [[Striježevica (Doboj, BiH)|Striježevica]], [[Strupina]], [[Trbuk]] i [[Tujnica]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Maglaj ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rječica Donja, Rječica Gornja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezici, Brusnica, Donji Rakovac i Lugovi. [[2001.]] godine iz sastava općine Maglaj izdvojena su naselja: Adže, Čusto Brdo, Globarica, Grabovica, Komšići, Ljubatovići, Matina, Pire, Ponijevo i Radunice i pripojena općini [[Žepče]].
&lt;!-- == Uprava == --&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:maglaj.jpg|mini|280px|Maglaj krajem 19. stoljeća.]]
Grad Maglaj se prvi put izravno spominje [[1408.]] godine, u povelji &quot;Sub castro nostro Maglaj&quot; (Pod našom tvrđavom Maglaj).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38016|title=Maglaj|author=|date=|work=www.enciklopedija.hr|language=|publisher=|accessdate=2020-12-26|quote=Prvi se put spominje 1408. kao utvrda u ispravi hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda. U sklopu je srednjovjekovnoga Bosanskoga Kraljevstva bio sve do 1463. Nakon kraće osmanske vladavine (1463.) Maglajem je gospodario Matija Kotromanić (1465–76).}}&lt;/ref&gt; U pisanim dokumentima spominju se i naselja [[Liješnica (Maglaj, BiH)|Liješnica]] i [[Novi Šeher]]. Na tim područjima vršena su djelomična arheološka iskopavanja.

U povijesnom smislu posebno je značajno područje Starog grada gdje je do danas sačuvana Tvrđava, Jusuf-pašina džamija Kuršimlija, Fazli pašina džamija i džamija Sukija. Tu je i Konak koji je renoviran [[1999.]] godine.

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Maglaj 5. kolovoza 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=161.}}&lt;/ref&gt; Vrijeme austrougarske uprave je odlično opisano u romanu &quot;Zeleno busenje&quot; književnika [[Edhem Mulabdić|Edhema ef. Mulabdića]].

Prije [[rat u BiH|rata u BiH]], Maglaj je bio industrijsko središte, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira &quot;Natron&quot;, ali u ratnom razdoblju njeni pogoni su pretrpjeli teška razaranja. &quot;Natron&quot; je poslije rata (2005.) privatiziran i sada nosi naziv &quot;Natron – Hayat&quot; i nositelj je gospodarskog razvoja općine Maglaj.

== Poznate osobe ==
* [[Šemsa Suljaković]], pjevačica
* [[Alma Čarđić]], pjevačica
* [[Jozo Džambo]], pjesnik, književni kritičar
* [[Edhem Mulabdić]], pisac
* [[Adi Mulabegović]], karikaturist
* [[Salim-Salko Obralić]], akademski slikar, profesor na likovnoj akademiji u Sarajevu

== Spomenici i znamenitosti ==
* Kuršumlija džamija (izgrađena [[1560.]] godine)
* Crkva sv. Leopolda (prvi put se spominje [[1638.]] godine)
* Maglajska tvrđava

== Šport ==
U gradu djeluju [[nogomet]]ni, [[rukomet]]ni, [[odbojka]]ški, [[košarka]]ški i [[kajak]]aški klub.

Od 1962. održava se malonogometni zimski turnir ''Natronovi branioci Maglaja''.

==Izvori==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://www.maglaj.net maglaj.net - Internet servis općine Maglaj]

{{Mrva-BH-op}}

{{Maglaj}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Maglaj| ]]</text>
      <sha1>lpo2evi765z8nj4gmkhjjukt276bnze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ravno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25042</id>
    <revision>
      <id>7567428</id>
      <parentid>7354243</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:41:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>7567428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15622" sha1="896ph2d9xlyfk3fljsxk4dddfbhyiu1" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Infookvir naselje
| ime                  = Ravno
| ime_genitiv          = 
| izvorno_ime          = 
| nadimak              = 
| geslo                = 

| slika_panorama       = Ravno 2025.jpg
| veličina_slike       = 250px
| opis_slike           = Pogled na Ravno

| slika_zastava                = 
| slika_zastava_veličina       = 
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = Ravno (grb).gif
| slika_grb_veličina           = 

| širina-stupnjevi =  | širina-minute =  | širina-oznaka = 
| dužina-stupnjevi =  | dužina-minute =  | dužina-oznaka = 

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|border|25px]] [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime      = 
| utemeljenje_datum    = 
| osnivač              = 
| nazvan_po            = 

| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       = 
| d1                   = &lt;!-- do d50 --&gt;

| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          = Načelnik
| ime_vođe             = Andrija Šimunović
| stranka_vođe         = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]

| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 323&lt;ref&gt;[http://www.ravno.ba/o-nama O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180624010347/http://www.ravno.ba/o-nama |date=24. lipnja 2018. }} Općina Ravno  (pristupljeno 23. lipnja 2018.)&lt;/ref&gt; km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        = 

| visina               = 
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           = 

| stanovništvo_godina  = 2013.
| stanovništvo_bilješke= 
| stanovništvo         = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;3249 
| stanovništvo_gustoća = 10,05 st./km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

| vremenska_zona       = 
| utc_pomak            = 
| vremenska_zona_DST   = 
| utc_pomak_DST        = 
| poštanski_broj       = 88 370 Ravno
| pozivni_broj         = ‎(+387) 36
| gradovi_prijatelji   = 

| web_stranica         = 

| slika_karta = Ravno Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Ravno u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| bilješke = 

}}

'''Ravno''' je naseljeno mjesto i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. 

== Zemljopis ==
Smješteno je u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u sjevernom dijelu [[Popovo polje|Popova polja]], podno 611 metara visokog [[Goveđak]]a, blizu rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]], sjeverozapadno od [[Trebinje|Trebinja]].&lt;ref name=&quot;LZ&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/52000 Leksikografski zavod Miroslav Krleža: Hrvatska enciklopedija] ''Ravno'' (pristupljeno 19. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
=== Katolici u Ravnom 1851.&lt;ref&gt;Kršni zavičaj, zbornik; broj 27; Humac, Ljubuški, 1994.&lt;/ref&gt; ===
[[Datoteka:Ravno, Hercegovina3.JPG|mini|desno|Središte Ravnog sa župnom crkvom]]
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Katolici u Ravnom 1851.'''
|-
| '''godina'''
| '''broj sela''' 
| '''broj kuća'''
| '''odrasli'''
| '''djeca'''
| '''broj stanovnika'''

|-
| '''1851.'''
| /
| 159
| /
| /
| 1186
|}

=== Popisi 1961. – 1991. ===
Ravno je do [[1963.]] godine bilo sjedište općine, samo tada u nešto drugačijem sastavu naselja. 1963. godine, općina se ukida i pripaja općini [[Trebinje]]. Na popisu iz [[1961.]] godine, općina Ravno je imala je 5964 stanovnika).

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Ravno'''
|-
| '''godina popisa'''

| '''[[1961.]]'''&lt;ref&gt;[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 1961.], pod2.stat.gov.rs, preuzeto 12. svibnja 2018.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|3215 (53,90 %)
|-
|'''Srbi'''
|2654 (44,50 %) 
|-
|'''Muslimani'''
|22 (0,36) 
|-
|'''Jugoslaveni'''
|55 (0,92) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|18 (0,30 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''1771'''
|}

Nacionalni sastav naseljenog mjesta Ravno iz [[1991.]]:

ukupno: 198 stanovnika:

* [[Hrvati]] – 173 (87,37 %)
* [[Srbi]] – 16 (8,08 %)
* [[Muslimani]] – 1 (0,50 %)
* Jugoslaveni – 5 (2,52 %)
* ostali – 3 (1,53 %)

=== Popis 2013. ===
{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Ravno'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2019.&lt;/ref&gt; 
|-
|'''Hrvati'''
|2633 (81,04 %)
|-
|'''Srbi'''
|588 (18,10 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|20 (0,62 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|8 (0,25 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3249'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Ravno – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Hrvati'''
|584 (97,82 %)
|-
|'''Srbi'''
|10 (1,67 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|0 (0,00 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3 (0,50 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''597'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==
Općinu Ravno sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 

[[Baljivac]], 
[[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], 
[[Belenići]], 
[[Bobovišta]], 
[[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], 
[[Cicrina]], 
[[Čavaš]], 
[[Čopice]], 
[[Čvaljina]], 
[[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], 
[[Dvrsnica]], 
[[Glavska]], 
[[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]],
[[Golubinac]], 
[[Gorogaše]], 
[[Grebci]],
[[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], 
[[Ivanica]], 
[[Kalađurđevići]], 
[[Kijev Do]], 
[[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], 
[[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], 
[[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], 
[[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], 
[[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], 
[[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], 
[[Nenovići]], 
[[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], 
[[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], 
[[Orahov Do]], 
[[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], 
[[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], 
[[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], 
[[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], 
[[Ravno]], 
[[Rupni Do]], 
[[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], 
[[Slavogostići]], 
[[Slivnica Bobani]], 
[[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], 
[[Sparožići]], 
[[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], 
[[Šćenica Bobani]], 
[[Trebimlja]], 
[[Trnčina]], 
[[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], 
[[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], 
[[Velja Međa]], 
[[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], 
[[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], 
[[Začula]], 
[[Zagradinje]], 
[[Zaplanik]], 
[[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]].

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] bila u sastavu tadašnje općine [[Trebinje]] koja je ušla u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Crkva sv Mitra Ravno 02.jpg|200px|mini|desno|Crkva sv. Mitra]]
Na kraju 13. stoljeća [[Šubići]] pripajaju [[Humska zemlja|Humsku zemlju]] svojoj banovini u Bosni. Područje ostano povezano s njom do njezinog pada sredinom 15. stoljeća, iako njime, a i cijelom Hercegovinom u 15. stoljeću vladaju [[Kosače]] kao skoro neovisni vladari.

Selo se spominje još [[1438.]] godine kada se Vukac Milutinović (Vochaç Milotinouich) obvezao na trogodišnju službu [[Dubrovačka Republika|dubrovačkomu]] vlastelinu Nikoli Alojziju Gučetiću. Godine [[1579.]] u Ravnu su Boško i dvojica Nikola iz obitelji Andrijaš (kasnije Andrijašević) izgradili [[Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Ravnom|crkvu Marijina rođenja]].{{sfn|Vidović|2010|p=296}} [[Hrvatska ćirilica|Ćirilski]] natpis o tome je sačuvan i nalazi se u katoličkoj crkvi u Ravnom. Skupština [[glavar]]a Popova polja održala se u Ravnom 1604. godine.&lt;ref name=&quot;LZ&quot;/&gt; 

Iz ranoga srednjovjekovlja najvjerojatnije potječe i [[Crkva sv. Mitra u Ravnom|crkva sv. Mitra na Oblatu]]. Po izvješćima iz [[1624.]], [[1639.]] i [[1733.]], Ravno je bilo naselje s najviše katolika. Po predaji se selo nekoć nazivalo Čekićevo i nalazilo se ispod današnjega naselja koje je nastalo nakon što je Čekićevo poharala kuga. U matičnim knjigama se selo katkad naziva i Plasna Glavica (to je danas dio sela); neki smatraju i da je to starije ime Ravna.{{sfn|Vidović|2010|p=296}}

Prvi oružani sukobi na teritoriju BiH dogodili su u jesen 1991. Od 2. do 5. listopada napadnuto je i uništeno većinski [[Hrvati|hrvatsko]] mjesto Ravno, nakon sukoba lokalnih Hrvata i postrojbi [[JNA]], do kojega je došlo na periferiji [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0682006/dossier.asp |title=Sarajevo 1992. - 1995., Hrvatski vojnik, 68/2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081020070239/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0682006/dossier.asp |archive-date=20. listopada 2008. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nsf-journal.hr/issues/zbornik_s1/lucic.htm Lučić, ''Sigurnosno obavještajne službe u Bosni i Hercegovini'', Nacionalna sigurnost i budućnost, sv. 1, 2001.]&lt;/ref&gt;

Tadašnji predsjednik BiH [[Alija Izetbegović]] 6. listopada 1991. preko TV Sarajeva je uputio javnosti proglas on neutralnosti BiH u &quot;ratu između Srbije i Hrvatske&quot;. Hrvati su to shvatili kao stajalište po kojem rat nije i muslimanski rat te da se sami moraju pobrinuti za sebe.

== Poznate osobe ==
*[[Jure Burić]], hrvatski liječnik, političar i pjesnik
*[[Nikola Bošković]], [[Dubrovačka Republika|dubrovački]] trgovac i otac [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]]
*[[Dominik Andrijašević]], nadbiskup [[Skadarska nadbiskupija|Skadarske nadbiskupije]]
* [[Stojan Vučićević]], hrvatski književnik, prevoditelj, putopisac, novinar

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Spomenik Ruđeru Boškoviću, Ravno 001.jpg|250px|mini|desno|Spomenik [[Ruđer Bošković|Ruđeru Boškoviću]]]]
U blizini Ravnog nalazi se najveća i najpoznatija bosanskohercegovačka [[pećina]] [[Vjetrenica]]. Otvorena je za posjetitelje. Speleološke posebnosti ove jedinstvene špilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova

[[Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Ravnom|Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije]] (Blažena Gospa) iz 1579. i crkva sv. Mitra. Nedaleko od Ravnog su četiri [[nekropola|nekropole]] sa [[stećci]]ma. U svezi s crkvom je i prvi spomen Ravnog u povijesnim dokumentima.&lt;ref name=&quot;LZ&quot;/&gt; 

Ispred zgrade Općine u Ravnom nalazi se spomenik [[Ruđer Bošković|Ruđeru Boškoviću]], čiji je otac podrijetlom bio iz ravanjskog sela [[Orahov Do]] gdje se nalazi njegova rodna kuća.
[[Datoteka:Župna crkva u Ravnom 001.jpg|250px|mini|desno|Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije]]
Na popisu [[nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine]] za općinu Ravno nalaze se sljedeći spomenici:
* [[Manastir Zavala|Crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali]], graditeljska cjelina. Freske u crkvi Sv. Vavedenja u manastiru Zavala smatraju se najkvalitetnijim slikarskim ostvarenjem u Bosni i Hercegovini nastalim u vrijeme osmanske vladavine. Napravio ih je Georgije Mitrofanović 1619. godine.
* [[Crkvina u Zavali]], arheološko područje, na južnoj strani nalazišta su još uvijek dobro očuvani ostaci katoličke crkve sv. Petra, a sjeverna, manja je pravoslavna crkva sv. Petke, u lošem stanju. Uz podužne zidove crkve sv. Petke protežu se dva zida neke treće građevine (samostana?). Na ovom lokalitetu je i nekropola [[Stećci|stećaka]].
* [[Povijesno područje Zaplanik]]. Nacionalni spomenik čini prapovijesna grobna gomila ([[Tumuli|tumulus]]), srednjovjekovna nekropola s 30 stećaka, ostatci srednjovjekovne crkve, pravoslavna crkva posvećena svetim Apostolima Petru i Pavlu i pravoslavno groblje s 15 krstova. 
* [[Crkva sv. Roka u Trebimlji|Povijesno područje – Crkva sv. Roka u Trebimlji]], crkva sagrađena vjerojatno krajem 16. ili početkom 17. stoljeća&lt;ref&gt;[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=10 Nacionalni spomenici kulture u Ravnom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
* [[Crkva sv. Mitra u Ravnom|Povijesno područje – Crkva Mitra u Ravnom]], crkva sagrađena vjerojatno krajem 14. stoljeća&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?search=idgrad:undefined:82 |title=Nacionalni spomenici kulture u Ravnom |access-date=12. lipnja 2022. |archive-date=21. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250121003954/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?search=idgrad:undefined:82 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
* [[Grgurovi hukovi]], tradicionalna književna manifestacija

== Turizam ==
U općini Ravno nalazi se turističko naselje Ivanica.

== Zanimljivosti ==
U Ravnom se nalazila jedna od postaja na [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika‎|željezničkoj pruzi Gabela – Zelenika]]. U prizemlju stanične zgrade bili su uredi, a na katu stanovi. Postojala su tri kolosijeka (od kojih su drugi i treći produženi prilikom remonta 1963.), slijepi kolosijek za robu te skladište za robu. Danas je u zgradi kolodvora ugostiteljski objekt.&lt;ref&gt;[[Stanislav Vukorep]]: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Landscape near Ravno, Hercegovina.JPG|Krajolik u blizini Ravnog
Datoteka:Ravno, Hercegovina2.JPG|Ruševne kuće u Ravnom
Datoteka:Spomenik Nikoli Brajiću u Ravnom 001.jpg|Spomenik [[Nikola Brajić|Nikoli Brajiću]] u središtu Ravnog
Datoteka:Župna crkva u Ravnom 002.jpg|[[Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Ravnom|Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije]]
Zeljeznicka postaja i hotel Ravno.JPG|Nekadašnja željeznička stanica
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2010 |title=Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/118749 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=19 |pages=283–340}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://ravno.gov.ba/ Službene stranice]
{{BiH}}
{{Hercegovina}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Ravno| ]]
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>896ph2d9xlyfk3fljsxk4dddfbhyiu1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sanski Most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25046</id>
    <revision>
      <id>7567153</id>
      <parentid>7516804</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13788" sha1="gjk0jz6w291i648njm5ldm3j6cvhcb9" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Sanski Most
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| kolaž = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 2/2/
| image1                 = Centar Sanskog Mosta.jpg
| image2                 = Zgrada općine Sanski Most.jpg
| image3                 = Mašinski most Sanski Most.jpg
| image4                 = Vodopad Blihe - panoramio - 87Edvin.jpg
| image5                 = Hamzibegova džamija.jpg
}}
| slika_zastava = Zastava Sanskog Mosta.png
| slika_zastava_veličina = 140px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Grb Sanskog Mosta.png
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif|border|25px]] [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Načelnik]]
| ime_vođe = Mensur Seferović
| stranka_vođe =[[Stranka demokratske akcije|SDA]] 
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 781 km²
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 41.475
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 16.913
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme]]
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 
| pozivni_broj = 
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [https://sanskimost.gov.ba/ sanskimost.gov.ba]

| slika_karta = BiH municipality location Sanski Most.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Sanski Most u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Sanski Most''' je [[općina]] u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Zemljopis ==

Sanski Most se nalazi na rijeci [[Sana|Sani]] u području [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]], između [[Prijedor]]a i [[Ključ (BiH)|Ključ]]a. Sanski Most administrativno pripada [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanskoj županiji]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Površina gradskog naselja Sanski Most iznosi 12,90&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a općine 781,17&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;biscevic_grada&quot;&gt;Vedad Biščević, Edin Biščević: ''Građa za historiju Općine Sanski Most'' Sanski Most 2009.&lt;/ref&gt; Sanski Most s okolinom nalazi se u srednjem tijeku rijeke Sane, s osloncem na planinu [[Grmeč]] na zapadu i planine [[Mulež]] i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protječu rijeke [[Sana]] i osam rječica: [[Sanica]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Zdena]], [[Bliha]], Majdanska Rijeka, Japra, Sasinka i Kozica, te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekolicina jakih krških izvora koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, ispod planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su [[Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i [[Fajtovačka pećina]]. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod utjecajem srednjoeuropske klime.

== Povijest ==
Na području općine nalazi se 176 grobova iz [[Željezno doba|željeznoga doba]], a među nalazima ističu se uvezeni predmeti iz [[Grčka|Grčke]] i [[Italija|Italije]] (keramika). Od 13. do 15. stoljeća područje je u sastavu županije Sana, koja se nalazila u slavonskome kraljevstvu te je 1499. došla pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54472|title=Sanski Most|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-02-25}}&lt;/ref&gt; [[Austro-Ugarska]] zauzela je Sanski Most 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Sanski Most}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Sanski Most'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Muslimani'''
|28.136 (46,65 %) 
|27.083 (43,35 %)
|24.839 (39,99 %)
|-
|'''Srbi'''
|25.363 (42,05 %) 
|26.619 (42,61 %)
|30.422 (48,98 %)
|-
|'''Hrvati'''
|4322 (7,16 %)
|5314 (8,50 %)
|6307 (10,15 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1247 (2,06 %)
|2772 (4,43 %)
|195 (0,31 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|1239 (2,05 %)
|679 (1,08 %)
|339 (0,54 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''60.307'''
|'''62.467'''
|'''62.102'''
|}

==== Sanski Most (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Sanski Most'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Srbi''' 
|7831 (45,67 %) 
|5691 (40,57 %)
|3410 (39,27 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|7245 (42,25 %)
|6067 (43,25 %)
|4545 (52,34 %)
|-
|'''Hrvati'''
|646 (3,76 %)
|523 (3,72 %)
|558 (6,42 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|901 (5,25 %)
|1504 (10,72 %)
|96 (1,10 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|521 (3,03 %)
|242 (1,72 %)
|73 (0,84 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''17.144'''
|'''14.027'''
|'''8682'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Sanski Most'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 15. veljače 2020.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|38.344 (92,45 %)
|-
|'''Srbi'''
|1837 (4,43 %)
|-
|'''Hrvati'''
|722 (1,74%) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|572 (1,38 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''41.475'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Sanski Most – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Bošnjaci'''
|15.930 (94,19 %)
|-
|'''Srbi'''
|401 (2,37 %)
|-
|'''Hrvati'''
|177 (1,05 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|405 (2,39 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''16.913'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Sanski Most sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 

[[Batkovci (Sanski Most, BiH)|Batkovci]],
[[Bjeline]], 
[[Bojište (Sanski Most, BiH)|Bojište]], 
[[Bosanski Milanovac]], 
[[Bošnjaci (Sanski Most, BiH)|Bošnjaci]], 
[[Brdari]], 
[[Čaplje (Sanski Most, BiH)|Čaplje]], 
[[Demiševci]], 
[[Djedovača]],
[[Donja Kozica (Sanski Most, BiH)|Donja Kozica]], 
[[Donja Tramošnja (Sanski Most, BiH)|Donja Tramošnja]], 
[[Donji Dabar]], 
[[Donji Kamengrad]], 
[[Donji Lipnik]], 
[[Dževar]], 
[[Đurići (Sanski Most, BiH)|Đurići]], 
[[Fajtovci]], 
[[Glavice (Sanski Most, BiH)|Glavice]], 
[[Gorice (Sanski Most, BiH)|Gorice]], 
[[Gornja Kozica (Sanski Most, BiH)|Gornja Kozica]], 
[[Gornja Tramošnja (Sanski Most, BiH)|Gornja Tramošnja]], 
[[Gornji Dabar]], 
[[Gornji Kamengrad]], 
[[Gornji Lipnik]], 
[[Grdanovci]], 
[[Hadrovci (Sanski Most, BiH)|Hadrovci]], 
[[Hrustovo]], 
[[Husimovci]], 
[[Ilidža (Sanski Most, BiH)|Ilidža]], 
[[Jelašinovci]], 
[[Kijevo (Sanski Most, BiH)|Kijevo]], 
[[Kljevci]], 
[[Koprivna (Sanski Most, BiH)|Koprivna]], 
[[Kozin]], 
[[Krkojevci]], 
[[Kruhari]], 
[[Lukavice]], 
[[Lušci Palanka]], 
[[Lužani (Sanski Most, BiH)|Lužani]], 
[[Majkić Japra Donja]], 
[[Majkić Japra Gornja]], 
[[Miljevci (Sanski Most, BiH)|Miljevci]], 
[[Modra (Sanski Most, BiH)|Modra]], 
[[Mrkalji (Sanski Most, BiH)|Mrkalji]], 
[[Naprelje]], 
[[Okreč]], 
[[Otiš]], 
[[Podbriježje]], 
[[Podlug]], 
[[Podovi (Sanski Most, BiH)|Podovi]], 
[[Podvidača (Sanski Most, BiH)|Podvidača]], 
[[Poljak (Sanski Most, BiH)|Poljak]], 
[[Praštali]], 
[[Sanski Most]], 
[[Sasina (Sanski Most, BiH)|Sasina]], 
[[Skucani Vakuf]], 
[[Slatina (Sanski Most, BiH)|Slatina]], 
[[Stara Rijeka (Sanski Most, BiH)|Stara Rijeka]], 
[[Stari Majdan]], 
[[Suhača (Sanski Most, BiH)|Suhača]], 
[[Šehovci (Sanski Most, BiH)|Šehovci]], 
[[Škrljevita (Sanski Most, BiH)|Škrljevita]], 
[[Tomina]], 
[[Trnova (Sanski Most, BiH)|Trnova]], 
[[Usorci (Sanski Most, BiH)|Usorci]]
[[Vrhpolje (Sanski Most, BiH)|Vrhpolje]] i 
[[Zenkovići (Sanski Most, BiH)|Zenkovići]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:

[[Batkovci (Oštra Luka, BiH)|Batkovci]], 
[[Budimlić Japra]], 
[[Donja Kozica (Oštra Luka, BiH)|Donja Kozica]], 
[[Donja Tramošnja (Oštra Luka, BiH)|Donja Tramošnja]], 
[[Duge Njive (Oštra Luka, BiH)|Duge Njive]], 
[[Garevica]], 
[[Gornja Kozica (Oštra Luka, BiH)|Gornja Kozica]], 
[[Gornja Tramošnja (Oštra Luka, BiH)|Gornja Tramošnja]], 
[[Hadrovci (Oštra Luka, BiH)|Hadrovci]], 
[[Halilovci]], 
[[Hazići]], 
[[Koprivna (Oštra Luka, BiH)|Koprivna]], 
[[Marini (Oštra Luka, BiH)|Marini]],
[[Mrkalji (Oštra Luka, BiH)|Mrkalji]], 
[[Oštra Luka]], 
[[Ovanjska]], 
[[Podvidača (Oštra Luka, BiH)|Podvidača]], 
[[Sasina (Oštra Luka, BiH)|Sasina]], 
[[Slatina (Oštra Luka, BiH)|Slatina]], 
[[Stara Rijeka (Oštra Luka, BiH)|Stara Rijeka]], 
[[Škrljevita (Oštra Luka, BiH)|Škrljevita]],
[[Trnova (Oštra Luka, BiH)|Trnova]],
[[Usorci (Oštra Luka, BiH)|Usorci]] i 
[[Zenkovići (Oštra Luka, BiH)|Zenkovići]]. Od ovog područja nastala je općina [[Oštra Luka]].

Na popisu [[1971.]] godine postojalo je i naseljeno mjesto [[Zdena]]. Ovo naselje je na popisu [[1981.]] ukinuto i pripojeno drugom naseljenom mjestu.

== Gospodarstvo ==

U Sanskom Mostu postoje nalazišta [[gips]]a.

== Kultura ==
* [[Fatihova Musalla]]
* [[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]]
* [[Memorijalni kompleks Šušnjar]]
* [[Most u Starom Majdanu]]
* [[Stari grad Kamengrad]]
* [[Zgrada II. zasjedanja ZAVNOBIH-a]]
* [[Zgrada stare željezničke stanice (Sanski Most)|Zgrada stare željezničke stanice]]

== Sport ==

* [[NK Podgrmeč Sanski Most]], nogomet
* [[NK Radnički Zdena]], nogomet
* [[NK Rudar Kamengrad]], nogomet
* MNK Sparta Sanski Most, mali nogomet
* OKK Sana Sanski Most, košarka
* RK Sana 7 Sanski Most, rukomet
* ŽOK Sana Sanski Most, ženska odbojka
* KK Hurije Sanski Most, karate

Prvi koš u povijesti Općine Sanski Most postigla je Milena Bjelovuk, za vrijeme ŽKK Sana koji je postojao u vremenskom razdoblju od 1985. do 1995. pod vodstvom trenera Branislava Vučenovića. Klub je za vrijeme postojanja postizao uspješne rezultate. Ženski Košarkaški klub Sana je čak bio i u republikčkoj ligi Bosne i Hercegovine. Klub više ne postoji.

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://sanskimost.gov.ba/ Službene stanice]
* [http://www.sanskimost.com/ Portal sanskimost.com]

{{Mrva-BH-op}}

{{BiH}}
{{Sanski Most}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Unsko-sanska županija]]
[[Kategorija:Sanski Most| ]]</text>
      <sha1>gjk0jz6w291i648njm5ldm3j6cvhcb9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Skender Vakuf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25048</id>
    <revision>
      <id>7567158</id>
      <parentid>7516805</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10908" sha1="rvsmijnvigc2gdk9lwp4q9xa52c5z2t" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Skender Vakuf &lt;br&gt; Kneževo
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Knezevo124 crop.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Pogled na Skender Vakuf

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Kneževo (grb).svg 
| slika_grb_veličina = 100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute = 
| širina-oznaka = 
| dužina-stupnjevi = 
| dužina-minute = 
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Republika Srpska]]
| lokacija2_ime = 
| lokacija2_info = 
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe = 
| stranka_vođe = 
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 = 
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 9793
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 3749
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 
| pozivni_broj = 
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [https://opstinaknezevo.org/ opstinaknezevo.org]

| slika_karta = Kneževo municipality.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Skender Vakuf u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Skender Vakuf ''' ([[srpski jezik|srpski]]: Кнежево, ''Kneževo'') je [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na obroncima planine [[Vlašić]].

== Zemljopis ==

Općina Skender Vakuf se nalazi 50 km jugistočno od [[Banja Luka|Banje Luke]] s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Prostire se na površini od 2500 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, na kojoj je nastanjeno 17350 stanovnika. Nalazi se na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 864 m, i vrlo je bogata kao [[crnogorica|crnogoričnom]] tako i [[bjelogorica|bjelogoričnom šumom]].

== Povijest ==

Skender-Vakuf je osnovan u drugoj polovini 17. stoljeća. Osnivačem grada se smatra [[Ali-dedo Skender]], po kojem je grad i dobio ime. U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih [[džamija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[džamija Ali-dede Skendera]], u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na [[Balkan]]u koja je u unutrašnosti sadržavala [[kabur]]. Ovu džamiju je izgradio jedan od četiri sina Ali-Dede, poznat kao Ali-Hodža, koji se sa Skender-Vakufom prvi put spominje u sidžilu jajačkog kadije. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1991.]]/[[1992.]]) godine srušile velikosrpske snage provodeći [[etničko čišćenje]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Nakon toga velikosrpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i općine u '''Kneževo'''.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)&lt;/ref&gt; 

Na području općine Skender Vakuf, nalazi se veliki broj stećaka, kamenih spomenika iz srednjovjekovne Bosne. Najpoznatiji su oni na selu Baština, nedaleko od grada. Iz XVII. i XVIII. stoljeća nalazimo veći broj drvenih crkava, zanimljive, lokalne arhitekture. Najpoznatije su one u Javoranima ([[crkva brvnara u Javoranima]]) i u Imljanima (Sv. Ilije), koje je zavod za zaštitu spomenika kulture BiH, uknjižio kao kulturnu baštinu. U crkvi Sv. Ilije u Imljanima čuva se vrijedna relikvija, poznata kao ''đedovski štap'', za koju lokalno stanovništvo vjeruje da je štap svetitelja po kome je crkva dobila ime. Nakon Daytonskog sporazuma, pretežito hrvatska sela južno od rijeke Ugar formirala su općinu Dobretići, unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Ta su sela do 1961. pripadala općini [[Jajce]].

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Skender Vakuf 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Skender Vakuf}}

=== Popisi 1961. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Skender Vakuf'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
|-
|'''Srbi'''
|13.263 (68,30 %) 
|15.953 (69,51 %)
|15.926 (74,35 %)
|-
|'''Hrvati'''
|4770 (24,56 %)
|5395 (23,50 %)
|4431 (20,68 %)
|-
|'''Muslimani'''
|1071 (5,51 %) 
|1141 (4,97 %)
|947 (4,42 %)
|-
|'''''Jugoslaveni'''''
|169 (0,87 %)
|318 (1,38 %)
|9 (0,04 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|145 (0,74 %)
|141 (0,61 %)
|106 (0,49 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''19.418'''
|'''22.948'''
|'''21.419'''
|}

==== Skender Vakuf (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Skender Vakuf'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt; 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Srbi'''
|2484 (66,08 %) 
|1491 (51,23 %)
|723 (42,83 %)
|-
|'''Muslimani'''
|1063 (28,27 %) 
|1118 (38,41 %)
|923 (54,68 %)
|-
|'''Hrvati'''
|42 (1,11 %)
|45 (1,54 %)
|17 (1,00 %)
|-
|'''''Jugoslaveni'''''
|111 (2,95 %)
|205 (7,04 %)
|5 (0,29 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|59 (1,56 %)
|51 (1,75 %)
|20 (1,18 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3759'''
|'''2910'''
|'''1688'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Skender Vakuf '''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 3. listopada 2020.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Srbi'''
|9288 (94,84 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|429 (4,38 %)
|-
|'''Hrvati'''
|31 (0,32 %) 
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|45 (0,46 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''9793'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Skender Vakuf – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Srbi'''
|3278 (87,44 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|425 (11,34 %)
|-
|'''Hrvati'''
|10 (0,27 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|36 (0,96 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3749'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Skender Vakuf sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 

[[Bastaji (Skender Vakuf, BiH)|Bastaji]], 
[[Bokani]], 
[[Borak (Skender Vakuf, BiH)|Borak]], 
[[Bregovi (Skender Vakuf, BiH)|Bregovi]], 
[[Čarići]], 
[[Ćukovac (Skender Vakuf, BiH)|Ćukovac]], 
[[Donji Korićani (Skender Vakuf, BiH)|Donji Korićani]],
[[Golo Brdo (Skender Vakuf, BiH)|Golo Brdo]], 
[[Gornji Korićani (Skender Vakuf, BiH)|Gornji Korićani]],
[[Imljani]], 
[[Javorani]], 
[[Kobilja (Skender Vakuf, BiH)|Kobilja]], 
[[Kostići (Skender Vakuf, BiH)|Kostići]], 
[[Mokri Lug (Skender Vakuf, BiH)|Mokri Lug]], 
[[Paunovići]], 
[[Rađići]], 
'''Skender Vakuf''', 
[[Šolaji]], 
[[Vlatkovići]] i 
[[Živinice (Skender Vakuf, BiH)|Živinice]].

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Skender Vakuf, sa Skender Vakufom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BiH ušla su sljedeća naseljena mjesta:

[[Brnjići]], 
[[Bunar (Dobretići, BiH)|Bunar]], 
[[Davidovići]], 
[[Dobretići]], 
[[Donji Orašac]], 
[[Gornji Orašac]], 
[[Kričići-Jejići]], 
[[Melina (Dobretići, BiH)|Melina]],
[[Mijatovići]], 
[[Milaševci]], 
[[Pavlovići (Dobretići, BiH)|Pavlovići]], 
[[Prisika (Dobretići, BiH)|Prisika]], 
[[Slipčevići]], 
[[Vitovlje Malo]], 
[[Vukovići (Dobretići, BiH)|Vukovići]], 
[[Zapeće]], 
[[Zasavica (Dobretići, BiH)|Zasavica]] i 
[[Zubovići (Dobretići, BiH)|Zubovići]]. 

Od ovog područja nastala je općina [[Dobretići]]. Naseljena mjesta Donji Korićani i Gornji Korićani ranije su pripadala općini [[Travnik]] koja je ušla u sastav Federacije BiH. 

== Šport ==

* Malonogometni klub &quot;Dubrave&quot; – od [[1974.]]
* Karate klub &quot;Kneževo&quot; – od [[2000.]]

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Mrva-BH-op}}
{{BiH}}
{{Skender Vakuf}}

[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Skender Vakuf| ]] </text>
      <sha1>rvsmijnvigc2gdk9lwp4q9xa52c5z2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tuzla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25135</id>
    <revision>
      <id>7567132</id>
      <parentid>7562416</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:34:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="111685" sha1="9eozvwsetaf1fav4vgsaqhn6h8925c5" xml:space="preserve">{{dz|[[Tuzla (otok)]]|istoimeni otok|članak o=gradu u BiH}}
{{Naselje
| ime = Tuzla
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = 
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_zastava                =Flag of Tuzla, Bosnia and Herzegovina.svg
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of arms of Tuzla.svg
| slika_grb_veličina           = 
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = Tuzla Municipality Location.png
| veličina_karte  =
| opis_karte      = Položaj Tuzle u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =32
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =40
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime  = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime  = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Tuzla Canton.svg|25 px]] [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = Gradonačelnik 
| ime_vođe       = [[Zijad Lugavić]]
| stranka_vođe   = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 303 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 110 979
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 75000
| pozivni_broj       = +387 (0)35
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.tuzla.ba/ Tuzla.ba]

| bilješke =
}}

'''Tuzla''' (stari naziv: '''[[Usora i Soli|Soli]]''') je treći najveći [[grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

== Zemljopis ==

Općina Tuzla prostire se na 101 ha/303&amp;nbsp;km², a nalazi se na nadmorskoj visini od 231 m.

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem [[Majevica|Majevice]] ([[Medvednik]] 843 m), s jugozapada planinama [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenom]], [[Konjuh (planina)|Konjuhom]] i [[Javornik (planina u BiH)|Javornikom]].

Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu [[Dinaridi|Dinarida]] [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Kotlina]]sto područje nalazi se na južnoj strani [[greben]]a Majevice i odvojenog grebena prema [[Obodnica|Obodnici]]. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih [[dolina]] i [[kosa]] koje završavaju u dolini rijeke [[Jala (rijeka)|Jale]]. Teren je blago nagnut prema jugu.

Susjedne općine i gradovi Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Grad [[Srebrenik]] i Općina [[Lopare]], s jugoistočne Općina [[Kalesija]], s južne Grad [[Živinice]] i sa zapadne Grad [[Lukavac]].

Osnovnu mrežu vodotoka čini [[rijeka (vodotok)|rijeka]] Jala sa svojim pritokama, od kojih su najveće [[Solina (rijeka)|Solina]] i [[Joševica]], te [[Požarnička rijeka]], [[Grabov potok|Grabov]] i [[Mramorski potok]].
Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 m. Ukupna dužina glavnog toka od izvorišta do ušća u [[Spreča|Spreču]] iznosi 37&amp;nbsp;km.

Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od geološki mladih sedimenata ([[neogen]]), značajnih s [[Gospodarstvo|ekonomskog]] stanovišta ([[ugljen]], [[kuhinjska sol]], [[kvarcni pijesak]] i dr).

Nastanak [[Tuzlanski bazen|tuzlanskog bazena]] vezan je za više faza koje su se smjenjivale nakon [[mezozoik]]a, a koje su za posljedicu imale stvaranje različitih uvjeta [[taloženje|taloženja]]. U zajedničkom djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su raznolike i specifične sedimentne tvorevine.

Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne [[klima|klime]]. Određene posebnosti izazvane su lokalnim [[reljef]]om, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski planinski masiv s jedne, i [[Panonska nizina]] s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i polarnih zračnih masa i [[ciklon]]skim aktivnostima.

Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri [[godišnja doba]], relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.

Srednja godišnja [[temperatura]] u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj s 19,4. U ovom nizu najviša temperatura je izmjerena u kolovozu [[1971.]] i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju 1963.

Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je 80 dana u godini.

Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u veljači [[1984.]] god 97&amp;nbsp;cm).

Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6 l/m², vlažnost zraka 79 %, a atmosferski [[pritisak]] 980,2 hPa.

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost [[meteorologija|meteoroloških]] parametara, i manji utjecaj [[Temperaturna inverzija|temperaturnih inverzija]].

Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650 metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja 240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5&amp;nbsp;km, a dužina 3&amp;nbsp;km. Dio ležišta rukavac je prema Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi] ''Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija'' objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Na soljanskom prostoru bile su velike šume [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]]. Guste su šume bile na prostorima Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli, zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada” uoči osmanskih osvajanja sve do dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza proizvodnje soli iz osmanskih vremena su [[pepelarenje|pepelarski]] prizori u hrastovim šumama Gojčina i ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. &quot;Francuske duge&quot; za bačve izvozile su se u Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u ''Oficirskom parku'' bio je znak za uzbunu.&lt;ref&gt;[https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ Rijec.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110055202/https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/ |date=10. siječnja 2018. }} [[Mijo Franković]]: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Klima ==
Klima Tuzle je [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su topla i suha, a prosječna je temperatura tada između {{N|20|°C}} i {{N|30|°C}}. Zime su hladne, s prosječnim temperaturama između {{N|–5|°C}} i {{N|5|°C}}. U zimskim je mjesecima uobičajen snijeg, no količina padalina varira. Tuzla može biti i pod utjecajem sredozemne klime, zbog čega su proljeće i jesen često blagi. Najtopliji dan je izmjeren [[22. lipnja]] [[2007.]] i iznosio je {{N|40,7|°C}}, dok je najhladnij izmjeren [[22. siječnja]] [[1907.]] i iznosio je {{N|–26,6|°C}}. Najveća godišnja količina padalina je izmjerena [[2014.]] godine i iznosila je {{N|1353,1|mm}}, dok je najmanja izmjerena [[2011.]] godine iznosila {{N|535,4|mm}}.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Tuzlu,Bosna i Hercegovina|url=https://novovrijeme.com/klima/tuzla/|access-date=2024-06-04|website=novovrijeme.com}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla}}

Po službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Tuzla imala je {{N|131.618}} stanovnika, raspoređenih u 66 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Tuzla'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]''' 
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|15.396 (13,87 %)
|20.398 (15,49 %)
|24.811 (20,38 %)
|27.735 (25,84 %)
|style=&quot;background: #D8E8FF&quot; | 24 080 (29,29%)
|-
|'''Srbi''' 
|3378 (3,04 %) 
|20.271 (15,40 %) 
|20.261 (16,64 %)
|21.089 (19,65 %)
|19.720 (23,99 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 80.774 (72,78 %) 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 62.669 (47,61 %) 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 52.400 (43,05 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 53.271 (49,65 %)
|19.205 (23,36 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|21.995 (16,71 %)
|19.059 (15,65 %)
|2540 (2,36 %)
|17.519 (21,31 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|11.431 (10,30 %)
|6285 (4,77 %)
|5186 (4,26 %)
|2658 (2,47 %)
|1692
|-
|'''ukupno'''
|'''110.979'''
|'''131.618'''
|'''121.717'''
|'''107.293'''
|'''82 216'''
|}

====Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Tuzla'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
| '''[[1961.]]''' 
|-
|'''Hrvati'''
|6328 (7,55 %)
|5383 (8,26 %)
|6145 (11,39 %)
|5405 (14,31 %)
|-
|'''Srbi''' 
|13.137 (15,68 %)
|11.278 (17,32 %)
|12.224 (22,66 %) 
|style=&quot;background: #FFCCFF&quot; | 11.498 (30,45 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 44.091 (52,63 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 30.448 (46,77 %)
|style=&quot;background: #C0E8A0&quot; | 31.257 (57,96 %) 
|7984 (21,14 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|16.302 (19,46 %)
|16.301 (25,04 %)
|2187 (4,05 %)
|11.472 (30,38 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|3912 (4,66 %)
|1681 (2,58 %)
|2113 (3,91 %)
|1404
|-
|'''ukupno'''
|'''83.770'''
|'''65.091'''
|'''53.926'''
|'''37.760'''
|}

{{Tuzla}}

== Naseljena mjesta ==

[[Brđani (Tuzla, BiH)|Brđani]], 
[[Breške]], 
[[Breze (Tuzla, BiH)|Breze]],
[[Brgule (Tuzla, BiH)|Brgule]], 
[[Bukinje]], 
[[Cerik (Tuzla, BiH)|Cerik]], 
[[Cviljevina]], 
[[Čaklovići Donji]], 
[[Čaklovići Gornji]], 
[[Čanići (Tuzla, BiH)|Čanići]], 
[[Dobrnja (Tuzla, BiH)|Dobrnja]], 
[[Dokanj]], 
[[Dragunja Donja]], 
[[Dragunja Gornja]], 
[[Gornja Tuzla]], 
[[Grabovica Donja]], 
[[Grabovica Gornja]], 
[[Hudeč]], 
[[Husino]], 
[[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljak]], 
[[Kolimer (Tuzla, BiH)|Kolimer]] (dio), 
[[Kolovrat (Tuzla, BiH)|Kolovrat]], 
[[Konjikovići (Tuzla, BiH)|Konjikovići]] (dio), 
[[Kosci (Tuzla, BiH)|Kosci]] (dio), 
[[Kovačevo Selo]],
[[Kovačica (Tuzla, BiH)|Kovačica]], 
[[Krtolije]], 
[[Kukovina]], 
[[Lipnica (Tuzla, BiH)|Lipnica]], 
[[Lipnica Donja]], 
[[Lipnica Gornja]], 
[[Lipnica Srednja]], 
[[Ljepunice]], 
[[Ljubače]], 
[[Marinkovići]], 
[[Mihatovići]], 
[[Milešići]], 
[[Morančani]], 
[[Mramor (Tuzla, BiH)|Mramor]], 
[[Mramor Novi]], 
[[Obodnica Donja]], 
[[Obodnica Gornja]], 
[[Orašje (Tuzla, BiH)|Orašje]], 
[[Osoje (Tuzla, BiH)|Osoje]], 
[[Par Selo Gornje]], 
[[Pasci Donji]], 
[[Pasci Gornji]], 
[[Petrovice Donje]], 
[[Petrovice Gornje (Tuzla, BiH)|Petrovice Gornje]], 
[[Plane (Tuzla, BiH)|Plane]], 
[[Pogorioci]], 
[[Poljana (Tuzla, BiH)|Poljana]], 
[[Potraš (Tuzla, BiH)|Potraš]] (dio), 
[[Požarnica (Tuzla, BiH)|Požarnica]], 
[[Rapače]], 
[[Rasovac (Tuzla, BiH)|Rasovac]], 
[[Simin Han]], 
[[Skojevska]], 
[[Snoz]], 
[[Svojtina]], 
[[Ševar]], 
[[Šići (Tuzla, BiH)|Šići]], 
[[Šićki Brod]], 
[[Tetima (Tuzla, BiH)|Tetima]], 
[[Tisovac (Tuzla, BiH)|Tisovac]], 
'''Tuzla''' i 
[[Vršani (Tuzla, BiH)|Vršani]].

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.

==Demografska povijest==
=== 1600. ===
* [[1600.]] godine 506 kućanstava
** muslimanskih 73,7 %
** kršćanskih 26,3 %

=== 1879. ===
* [[1879.]] godine 5119
** muslimani 3918 (76,54 %)
** pravoslavci 947 (18,50 %)
** katolici 237 (4,63 %)
** židovi 17 (0,33 %)

=== 1885. ===
*[[1885.]] godine 7189 stanovnika
** muslimani 
** pravoslavci 1072 (14,91 %)
** katolici 795 (11,06 %)
** židovi 134 (1,86 %)
** ostali 17 (0,24 %)
** kućanstava 1577
** odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13 %)

=== 1895. ===
*[[1895.]] godine 10.227 stanovnika
** muslimani 5984 (58,51 %)
** pravoslavci 1447 (14,15 %)
** katolici 2358 (23,06 %)
** židovi 360 (3,52 %)
** ostali 78 (0,76 %)
** stranci 2425 (23,7 %)
** Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski, talijanski, španjolski, slovački, ruski.

=== 1910. ===
* [[1910.]] godine 12.065 stanovnika
** muslimani 5859 (48,57 %)
** pravoslavci 1976 (16,38 %)
** katolici 3839 (31,82 %)
** židovi 349 (2,89 %) 
** ostali 42 (0,34 %)
** stranci 3049 (35,6 %)
**Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280 mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80 španjolskim.

=== 1921. ===
* [[1921.]] godine 14.036 stanovnika
** muslimani 6566
** pravoslavci 2800
** katolici 3954
** grkokatolici 39
** evangelisti 202
** židovi 470
** ostali 5
** slavenskog porijekla 12.159 (86,62 %)
** manjine 1877 (13,38 %)
**Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84, Talijana 116, ostalih 248.

=== 1931. ===
* [[1931.]] godine 16.708
** domaćinstava 3401

=== 1953. ===
* [[1953.]] godine 60.081 stanovnika

=== 1961. ===
* [[1961.]] godine 82.439 stanovnika
** domaćinstava 20.989
** naseljenost 268,5 po km²
** zaposlenih 25.955

=== 1971. ===
1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) |work=Sl.list NRBIH, 47/62 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1971.]] godine 107.293 stanovnika
** muškaraca 52.874
** domaćinstava 27.295
** naseljenost 349,5 po km²
** zaposlenih 32.163

=== 1981. ===
* [[1981.]] godine 121.717 stanovnika
** muškaraca 60.075
** Muslimani 53.271
** Srbi 21.089
** Hrvati 27.735
** Makedonci 131
** Ukrajinci 13
** Slovenci 247
** Albanci 138
** domaćinstava 34 852
** naseljenost 396,5 po km²

=== 1991. ===
1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina (Tuzla, BiH)|Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) |work=Sl.list SRBIH, 33/90 |accessdate=8. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

* [[1991.]] godine 131.618 stanovnika
* domaćinstava 41.092
* naseljenost 434 po km²

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* žena 66.804
* muškaraca 64.814
||
* Muslimani 62.669 (47,62 %)
* Hrvati 20.398 (15,49 %)
* Srbi 20.271 (15,40 %)
* ostali 28.280 (21,49 %)
||
||
* muslimani 57.878
* katolici 21.609
* pravoslavci 17.541
* ostali 225
* ateisti 22.688
* neizjašnjeni 11.677
|}

=== 2013. ===
* Godine 2013. proveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016. godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58 godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:&lt;ref&gt;[http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107376 Moja Hrvatska] Valentina Abramušić: ''U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto'', Večernji list, 19. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ sažetak
! Po spolu !! Po nacionalnosti !! Po materinskom jeziku !! Po vjerskoj pripadnosti
|-
||
* muškaraca 52.745
* žena 58.234
||
* Bošnjaka 80.774 
* Hrvata 15.396 
* Srba 3378
* ostalih 9143
* bez odgovora 137
* nije se izjasnilo 2151
||

* bošnjački 94.528
* hrvatski 10.083
* srpski 1603
* ostali 4583
* bez odgovora/nisu se izjasnila 182
||

* muslimani 81.053
* katolici 14.769
* pravoslavni 3557
* nije se izjasnilo 3303
* ateisti 3020
* agnostici 1214
* ostali 3899
|-
|}

U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se [[Romi|romska naselja]] Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. [[Šićki Brod]] koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno izdvojenih romskih naselja.&lt;ref&gt;[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Uprava ==

Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj, Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino, Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I,
Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina, Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica.

[[Prostorni plan]] općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |title=Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. |journal= |access-date=20. studenoga 2017. |archive-date=24. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224205440/http://datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg Zaimović, Hasanaga Pašić, [[Sead-beg Kulović]], Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković, Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović, Selim Bešlagić.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napokon-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/ Bolja Tuzla] [[Anto Šimić Čiko]]: ''Može li napokon Hrvat biti gradonačelnik Tuzle'', 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.&lt;/ref&gt; Danas je gradonačelnik Zijad Lugavić.

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]] s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i pronađeni ostaci starog [[neolitsko sojeničko naselje u Tuzli|naselja]] [[sojenica|sojeničkog]] tipa iz vremena [[neolit]]a.

Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne [[kultura|kulture]] prastarih stanovnika ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih [[glina (tlo)|glinenih]] posuda s raznim ornamentima od crne, sive i crvene [[keramika|keramike]] ali i kameni [[nož]]evi, [[sjekira|sjekire]], strugači i drugo. Otkriveni su ostaci hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u [[mlađe kameno doba|mlađem kamenom dobu]].

Među pronađenim [[Arheologija|arheološkim]] materijalima ističe se i keramička neolitska posuda čija je namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja [[sol]]i.

=== Antika ===
U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje [[Salinae (Tuzla)|Salinae]]. [[Seoba naroda|Seobu naroda]] nije preživjelo i stradalo je najkasnije tijekom dolaska [[seoba Avara|Avara]] i [[seoba Slavena|Slavena]] u 6. stoljeću.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/62850 Tuzla] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===

U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli ([[Donje Soli|Donje]] i [[Gornje Soli]]) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije [[Banovina Soli|Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]'', spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''', što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/57055 Soli] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

U sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli|Usore i Soli]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu Stefanu]].&lt;ref name=&quot;KONS&quot;&gt;{{bos oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161122222549/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3325 |date=22. studenoga 2016. }} Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;

Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko]]-[[Kraljevina Ugarska|ugarska]] protuofenziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine.&lt;ref name=&quot;KONS&quot;/&gt;

==== Osmanska vlast ====
Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim [[Has (Osmansko Carstvo)|hasom]],&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; što je dokaz da je počela izvjesna proizvodnja soli.

Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Soli&quot;/&gt; Pismo bosanskog sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije. Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa [[Soli (Bosna)|Soli]] i [[Srebrenička banovina]] pod turskom vlasti od 1512. godine. Sela &quot;[[Gornje Soli]]&quot; i &quot;[[Donje Soli]]&quot; preimenovali su u &quot;Memlehai-bala&quot; i &quot;Memlehai-zir&quot;, u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;&gt;{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115514&amp;lang=hr |title=Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković, Marija Brandić |journal=Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe |volume=1 |number=1-2 |date=Svibanj 2007. |issn=1846-3819 |publisher=Filozofski fakulte u Osijeku |pages=58&amp;ndash;59 |accessdate=22. studenoga 2016.}}&lt;/ref&gt;
Od 1512. tuzlanski kraj je pod osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur. tuzla: rudnik soli).&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve. Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi [[seoba Hrvata iz Usore i Soli u Slavoniju|bijeg hrvatskog]] katoličkog življa u Slavoniju i [[seoba Hrvata iz Gradovrha u Bač|Bačku]], što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao [[Soljani]].&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;
Osmanlije su uspostavile novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju [[nahija|nahije]] Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su isprva bile u sastavu [[Srebrenički sandžak|Srebreničkoga]], potom [[Zvornički sandžak|Zvorničkoga]] (u sastavu kadiluka Srebrenice&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;) te naposljetku Tuzlanskoga [[kadiluk]]a (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 
Vlašću sultana [[Selim I. Surovi|Selima I. Surovog]] (1512. – 1520.) i [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] (1520. – 1566.) dolaze teška vremena katolicima. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]], podrijetlom Bosanac, želi potpuno islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih ratova 1520. – 1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.&lt;ref name=&quot;Povijesni zbornik&quot;/&gt;

Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište [[Tuzlanska kapetanija|tuzlanske kapetanije]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Prije nego što su osnovane kapetanije, [[dizdar]] je bio na čelu tuzlanske palanke.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji [[Tuzlići|Tuzlića]].&lt;ref name=&quot;Tuzlići&quot;&gt;[https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] (bh): ''Stare tuzlanske porodice''. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt; 
Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta 1760. – 68. tvrđava s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]]. Tuzli raste važnost i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori, Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku oblast. U 18. stoljeću tako se na područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije, doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla - grad i ljudi], 31. listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva tuzlanske oblasti&lt;/ref&gt;

Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća, Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano polje na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Tuzla se počela sve više širiti ka istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili obrtnici, &quot;kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri&quot; i jedna trgovina.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt; Varoš je smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored bare (močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;
Gornja varoš je u podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.&lt;ref name=&quot;Jeremić&quot;/&gt;

==== Austro-Ugarska ====
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Tuzlu 22. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt; Austrougarsko [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanje]] donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno povezivanje željezničkom prugom do [[Doboj]]a 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt; 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je u [[Simin Han]]u, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog nenadziranog izluživanja [[slanica|slanice]] s naslaga [[kamena sol|kamene soli]] (koju se proizvodi kao [[kuhana sol|kuhanu sol]]) na kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;&gt;[http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijela-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/ Nezavisni kalesijski portal] Priredili Adem Mehmedović i Nezir Karić (NKP kalesijski.com/[http://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&amp;fref=ts Horion Bosna]): ''Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak historijat “grada soli” '', 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Dolaskom časnih sestara Družbe Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv. Krunice i počinje suvremeno [[školstvo]] u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv. Krunice (Klostera) sagradili [[sinagoga u Tuzli|sinagogu]] (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;&gt;(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&amp;theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne židovske općine s posebnim hramovima.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;/&gt; Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17 sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17 tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;&gt;(boš.) [http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-18651069 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Mala ali aktivna židovska zajednica'', 16. kolovoza 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Sljedećih su godina Aškenazi preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470 Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica, [[Makabi Tuzla|sportski klub]], Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.&lt;ref name=&quot;tragovima&quot;&gt;(boš.) [http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072922/http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-nasih-komsija-jevreji-u-tuzli/ |date=10. travnja 2018. }} Vedran M.: ''TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija – Jevreji u Tuzli'', 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt; Pojedini su bili predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik [[HNK Zrinski Tuzla|nogometaša Zrinskog]]. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; U vrijeme Prvog svjetskog rata, aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.&lt;ref name=&quot;mala ali aktivna&quot;/&gt; 
Premda odvojene u općinama i sinagogama, imale su zajedničko [[Židovsko groblje Tuzla|groblje]]. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]] i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni spomenik.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180410072851/https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla |date=10. travnja 2018. }} ''Jevrejsko groblje Tuzla'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller, Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher, Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge Rino Zandonai.&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268 Tuzlarije] Tihomir Knežiček: ''Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli'', 20. studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ugip-tz.ba UGIP Rino Zandonai]&lt;/ref&gt;

U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od [[1910.]] godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu, a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;

Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su [[HNK Zrinski Tuzla|HNK Zrinski]], najstariji tuzlanski nogometni klub.&lt;ref name=&quot;generalni sponzor&quot;&gt;[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373 Tuzlarije] tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: ''Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio generalnog sponzora'', 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom. Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je [[mala privreda]]. Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|Rudnik Kreka]] i [[Solana Kreka]] i [[Solana Simin Han|Simin Han]]. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su: Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje, ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna zgrada ni za radnike ni za namještenike.&lt;ref&gt;[http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728162839/http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf |date=28. srpnja 2017. }} Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982., str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla&quot;. Smatralo se da uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih &quot;Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani&quot;. Danas ta koza je simbol snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare, romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo [[mlijeko u prahu]] proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.&lt;ref name=&quot;NKP&quot;/&gt;

==== Prva Jugoslavija ====
U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922. – 29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]] sve do 1941. i pada Jugoslavije.

Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921. godine.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803092024/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fudbalski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(2): Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura'' 31. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803091717/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-je-bio-rsk-gorki |date=3. kolovoza 2016. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(1): ''Prvo je bio RSK Gorki'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt; Godine 1921. osnovan je muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija &quot;Senaata&quot; koja je 1930. godine prerasla u Sportski muslimanski klub &quot;Zmaj od Bosne&quot;. Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio2&quot;/&gt;

==== Drugi svjetski rat ====
Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije [[RSK Sloboda]] bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta.  Dvanaestodnevni [[Travanjski rat]] kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.&lt;ref name=&quot;Uči da bi volio7&quot;&gt;(boš.) [http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine Front Slobode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823024541/http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenje-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine |date=23. kolovoza 2017. }} Haris Šahović: ''&quot;Uči da bi volio&quot;(7): Gašenje RSK &quot;Sloboda&quot; od strane fašista 1941. godine'' 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;
Tuzla je u NDH sjedište [[Velika župa Usora-Soli|Velike župe Usora-Soli]] sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio [[Sead Kulenović]], jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je [[Šefkija Muftić]].&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;
Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80 šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na [[Aškenaška sinagoga u Tuzli|sinagogu]] koju je demolirala, zapalila, a potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.&lt;ref name=&quot;Kloster i sinagoga&quot;/&gt; Židovi u Tuzli danas nemaju svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180613093356/http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/ |date=13. lipnja 2018. }} Danas.info/Autor: Bahrija Habul: ''Tuzlanski Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije '', 27. siječnja 2014. (pristupljeno 14. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;
Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH [[Ratimir Deletis]] i liječnik [[Mustafa Mujbegović]]. Mujbegović je izmislio [[endemski sifilis]] u Tuzli, zastrašivši time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi liječenja to sifilisa.&lt;ref&gt;[http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html Ivana Jurić] Ivana Jurić: ''Jevrejska sinagoga u Tuzli '', 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne Bosne.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: [https://www.znaci.org/00001/180_2.pdf ''Die Kämpfe im Raum von Tuzla''], str. 53-68&lt;/ref&gt; Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine. [[Rodoljub Čolaković]] i [[Avdo Humo]] pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;&gt;Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13&lt;/ref&gt; U [[Prva tuzlanska operacija NOVJ|1. tuzlanskoj operaciji]] Titove snage [[3. bosanski korpus NOVJ|3. udarnog korpusa]] napale su [[29. rujna]] 1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.&lt;ref&gt;Franz Schraml: [https://www.znaci.org/00001/180.htm ''Kriegsschauplatz Kroetien''], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: ''Der Verlust von Tuzla'', str. 69&lt;/ref&gt;
Trećeg dana partizanskog napada prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.&lt;ref name=&quot;Mijatović&quot;/&gt; Nakon četiri dana partizanske snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski napad koincidirao je s [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkim]] napadom na [[četnički napad na istočnu Bosnu 1943.|istočnu Bosnu]] listopada, kad su 5. listopada zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html Soli] [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ komunistickizlocini.net]: ''Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli 1943. godine'', veljače 2017.  (pristupljeno 24. svibnja 2017.)  / [https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/ Komunistickizlocini.net] Vedran P.: ''Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat, Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča)'', 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt; Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade, nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili &quot;promijeniti stranu&quot;, ali iako su bili &quot;partizani&quot;, još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske &quot;titovke&quot;.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;&gt;[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html Soli] Ladislav Tomkin/komunistickizlocini.net: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'' Buenos Aires, 26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.) /  [https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/ komunistickizlocini.net] Ladislav Tomkin: ''Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli'', 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je [[XV. Gebirgs-Armeekorps]] i borbena skupina Fischer koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u protunapadu ga je odbacila [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizija]]. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad zapovjedništvo grada Tuzle i [[Kreka|Kreke]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;

Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski odnos prema muslimanima, pripadnicima [[Domobranske dobrovoljačke postrojbe|Domdo]] legije, pa i nekim predstavnicima lokalne vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]], autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim ideološkim i političkim protivnicima.
Zbog ubojstva popularnog organizatora [[Domdo]] postrojba [[Muhamed Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]], ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod popularnim imenom &quot;zeleni kadar&quot;. Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Istaknuti sindikalist iz [[Hrvatski radnički savez|Hrvatskog radničkog saveza]] svjedočio je Odboru za istraživanje Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada 1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku proizvodnju, da su doveli do toga da &quot;grad soli&quot; pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i prethodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili, nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti &quot;oslobodilaca&quot;, mobilizacija je krenula. Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane &quot;Legija&quot;. Strahovlada je potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi &quot;dobrovoljno&quot; mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani, politički komesar 1. korpusa [[Vladimir Popović – Španac|Vladimir Popović]] i [[Gligo Mandić]], zapovjednik 17. divizije. Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici rata i neposrednom poraću.&lt;ref name=&quot;Gračanički&quot;/&gt;

Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17. istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. [[Drago Dujmušić|Dragu Dujmušića]], odvjetnika [[Zvonimir Lukendić|Zvonimira Lukendića]], gostioničara Jure Milasa i časnika [[Muhamedaga Hadžiefendić|Muhamedage Hadžiefendića]]. Presude su sadržavale floskule &quot;revolucionarna pravda&quot; i &quot;u ime naroda&quot;. Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici, hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja. Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt;
Od rujna 1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Jeseni i zime 1944. i 1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu [[Ilinčica|Ilinčici]], na koji su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja optuženici i zarobljenici priznavali &quot;krivnju&quot;. Među poznatim građanima pogubili su direktora tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz [[Bukinje|Bukinja]] Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće. Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom [[Derviš i smrt]].&lt;ref name=&quot;zvjerstva&quot;/&gt; Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012. slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo otkriće niti se znade tijek obrade.&lt;ref name=&quot;Soli-Bleiburški&quot;/&gt;

==== Druga Jugoslavija ====
U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te [[lignit]]a u bivšem rudniku [[Kreka|Kreki]] urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih slanih jezera.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;
Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata [[Dita]], tvornica obuće Aida, tvornica transportnih uređaja [[TTU]], [[HAK]], tvornica poliuretanske kemije [[Polihem]], Firma delakovod i montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i [[Rudnik Tušanj|rudnik soli Tušanj]] i mnoge druge.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot;&gt;(boš.) [http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- Buka magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419103616/http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-banjaluka-nema- |date=19. travnja 2017. }} Buka tim: ''BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?'', 23. kolovoza 2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

[[24. siječnja]] [[1963.]] izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva.&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Za nadbiskupovanja [[Marko Jozinović|Marka Jozinovića]] izgrađena je župna crkva 1983. godine.&lt;ref name=&quot;župa Lug Brankovići&quot;&gt;[http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 Župa Lug-Brankovići] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921055438/http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=455:dr-marko-jozinovi&amp;catid=1:dogaanja&amp;Itemid=61 |date=21. rujna 2013. }} Tekst priredio: Matija Šimić: ''Dr. Marko Jozinović'' 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
=== Predratno demokratsko organiziranje Hrvata ===
Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16 % Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao posljedica [[politički marketing|političkog marketinga]] i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20. stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;&gt;[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke HDZBiH Soli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180205072417/https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke |date=5. veljače 2018. }} ''Povijest stranke'' (pristupljeno 4. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj, koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar. OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili 15,9 % stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić, Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.&lt;ref name=&quot;povijest HDZBiH Soli&quot;/&gt;

Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|reformisti Ante Markovića]].

==== Samostalna BiH ====
U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. General HV [[Petar Stipetić]], tada zapovjednik Istočne Slavonije,  dvaput je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog pokušaja i smijenjen.&lt;ref&gt;[http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/ Tacno.net] ''Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati'', 30. listopada 2011. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedala-hvo-u-u-orasju/161105085 Klix.ba] ''Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u Orašju'' 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt; Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom prosinca 1992.  general Stipetić sve je već dogovorio s [[Drugi korpus Armije RBiH|Tuzlanskim korpusom]] Armije Bosne i Hercegovine i njihovim zapovjednikom [[Željko Knez|Željkom Knezom]]. Umjesto da se dogodilo oslobađanje Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije, dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i [[3. gardijska brigada|3. gbr HV]], no tad ga je kod Cerne dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor Nacional] Eduard Šoštarić: ''‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ '', 10. travnja 2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u [[bitka za Lisaču|bitci za Lisaču]], lokaciji na [[Majevica|Majevici]]. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994. kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe ARBiH zauzela je Lisaču.&lt;ref&gt;/(bošl) [http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kada-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/ Nezavisni kalesijski portal] NKP.ba: ''Pobjeda na Dan državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO)'', 25. studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)&lt;/ref&gt;

Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži [[SDP BiH]] i do danas vlast nikad nije preuzela stranka s nacionalnim predznakom. Prijeratni tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli [[prosvjedi u BiH 2014.|prosvjedi]] bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;Buka analiza&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-populaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html HKV] djl: ''Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po &quot;spontanosti&quot; podsjećaju na ukrajinske'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)&lt;/ref&gt; Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema broj Hrvata u Tuzlanskoj županiji prepolovio se u odnosu na predratni.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=O1uVAa7LYIA Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015], Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.&lt;/ref&gt;{{Bolji izvor}}

Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji tiskanih medija. [[Front slobode]] izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege dočekale su ga s priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba/redakcija.html Tuzlanski list] Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.&lt;/ref&gt;

Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-ne-i-za-budale Slobodna Dalmacija] Damir Tolj: ''Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale'', 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2019.)&lt;/ref&gt;

2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.&lt;ref&gt;(boš.) [https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuzla eKapija] ''Rekordna proizvodnja u Rudniku soli &quot;Tuzla&quot;'' 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]] i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se [[termoelektrana]] [[TE Tuzla]].
Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila [[Tvornica kvasca Kvin]] (Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata u nekim poduzećima radnici su otkupili 49 % dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim savjetima međunarodne zajednice &quot;kako je budućnost isključivo u malim i srednjim poduzećima&quot;. Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je &quot;novi&quot; vlasnik često raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave reorganizacije nisu sprovedene.&lt;ref&gt;[http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-17415572 Deutsche Welle] Azer Slanjankić : ''Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle'', 7. veljače 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor za usmjeravanje dosadašnjeg [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje [[kamena sol|kamene soli]] u [[Simin Han]]u te lignita u [[Rudnik mrkog ugljena Kreka|rudniku Kreki]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf Solana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809215311/http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-3.pdf |date=9. kolovoza 2018. }} SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i [[energetika|energetike]], kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.

Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45 %, a u [[Društveni proizvod|društvenom proizvodu]] oko 50 %. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.

Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale [[toplice]] za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti, reume i dr.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema [[Stopa zaposlenosti|stopi zaposlenosti]] bila najrazvijeniji regionalni centar.

U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj poduzetničkog sektora ekonomije.

Razvoj [[Malo gospodarstvo|malog gospodarstva]] jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih gospodarskih aktivnosti.

Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene tranzicije, uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva, poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

[[Općina|Općine]], kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: 
skraćenje vremena i povećanje efikasnosti rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika, poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u projekte koje financira [[Europska unija]] u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja malih i srednjih preduzeća.

U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam &quot;Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda&quot; u organizaciji JP SKPC &quot;Mejdan&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1511374762517112&amp;set=gm.10153822117268189&amp;type=3&amp;theater Facebook - HKD &quot;Napredak&quot; Glavna podružnica Tuzla] Jesenji sajam i sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli se prerađuje [[kvarcni pijesak]].Početak eksploatacije [[kvarcni pijesak|kvarcnog pijeska]] iz ležišta Bukinje. Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje.&lt;ref&gt;(srp.) [https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&amp;pg=PA23&amp;lpg=PA23&amp;dq=&quot;Ravna+Trešnja&quot; Google Knjige] Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: ''Primjenjivost kvarcnog pijeska ležišta &quot;Bukinje&quot; kod Tuzle'' In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић: ''Припрема минералних сировина и ватросталство'. Institut za nuklearne nauke VINČA, 24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.&lt;ref&gt;(boš.) [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html Slobodna Bosna] SB/Fena: ''Ne pretjerujte, molim: U Tuzli otvoren 1. međunarodni festival rakija'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

=== Književnost: ===

* [[Meša Selimović]] (1910. – 1982.)
* [[Derviš Sušić]]
* [[Stjepan Matijević]]
* [[Matija Divković]]
* [[Muhamed Hevaji Uskjufi]] (1601. – 1651.)
* [[Igor Divković]]
* [[Ivan Klarić (učitelj)]], hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga

=== Slikarstvo: ===

* [[Ðorde Mihajlović]]
* [[Adela Ber]]
* [[Franjo Leder]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Dragiša Trifković]]
* [[James Haim Pinto]], jedan od vodećih američko-meksičkih [[freska|muralista]]
* [[Kristijan Kreković]], slavni [[peru]]anski slikar
* [[Mensur Dervišević]]
* [[Dejan Slavuljica]], umjetnik
* [[Ismet Mujezinović]], umjetnik
* [[Aleksandar Marković]]
* [[Željko Hegedušić]]

=== Glazba, film i kazalište: ===

* [[Lepa Brena]], pjevačica
* [[Selma Bajrami]], pjevačica 
* [[Muhamed Mujkanović]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Arif Ahmetašević]], bosanskohercegovački pjevač
* [[Super Silva]], hrvatska pjevačica
* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač
* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist
* [[Dejan Ivanović]], klasični gitarist
* [[Vladimir Valjarević]], koncertni pijanist
* [[Planinka Jurišić-Atić]], klavirski pedagog
* [[Predrag Stanković]], glazbeni pedagog
* [[Miroslav Tadić]], glazbenik
* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere &quot;Hasanaginica&quot; i &quot;Zmaj od Bosne&quot;)
* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,&lt;ref&gt;(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810024258/http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ |date=10. kolovoza 2016. }} ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; iz poznate tuzlanske češke obitelji,&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821084935/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 |date=21. kolovoza 2016. }} Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160816154348/http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 |date=16. kolovoza 2016. }} Tuzla u slikama - 
Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt; skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827003619/http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek |date=27. kolovoza 2016. }} Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016.  (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Helena Uhlik-Horvat]], hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica
* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj
* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac
* [[Elvira Aljukić]], glumica
* [[Tomislav Alaupović]]
* [[Asim Horozić]]
* [[Vedrana Šimić]], sopranistica
* [[Emir Hot]], gitarist
* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja

=== Ostala umjetnost: ===

* [[Walter Neugebauer]], crtač stripova
* [[Helena Klakočar]], akademska slikarica i crtačica stripova
* [[Ćazim Sarajlić]], direktor Međunarodne galerije portreta

=== Šport: ===

* [[Miralem Pjanić]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Vedad Ibišević]], nogometaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt; bh. reprezentacije
* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije
* [[Zoran Pavlović]], nogometaš
* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš
* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima
* [[Mirza Delibašić]], košarkaš
* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Miralem Halilović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Jasmin Hukić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Elmedin Kikanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
* [[Mersed Kovačević]]&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mara Lakić]], košarkašica&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Milan Milošević]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Damir Mršić]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Damir Mulaomerović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Ramiz Suljanović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Mirza Teletović]], košarkaš&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Amer Delić]], tenisač&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Svetlana Kitić]], rukometašica
*[[Zlatan Saračević]], atletičar
*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot; /&gt;
*[[Marjan Mijajlović]], sportski komentator
*[[Smail Gušić]], nogometaš
*[[Ismet Hadžić]], nogometaš
*[[Razija Mujanović]], košarkašica
*[[Mirko Kamenjašević]], športski komentator
*[[Rizah Mešković]], nogometaš
*[[Nevres Zahirović]], nogometaš
*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač
*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj

=== Medicina: ===

* [[Vedran Deletis]], neurofiziolog
* [[Sead Midžić]], hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog
* [[Stanko Dujmušić]], hrvatski ftizeolog
* [[Tvrtko Dujmušić]], hrvatski otorinolaringolog
* [[Emir Kabil]], kirurg
* [[Marcel Kornfeld]], hrv. patolog

=== Ostalo: ===
* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
* [[Juraj Novosel]],  [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrv.bh.]], prosvjetni, znanstveni, športski, [[kulturni djelatnik]] iz Tuzle&lt;ref name=&quot;bhstring&quot;&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073 Bhstring.net] Ankica S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : ''In Memoriam Juraj Novosel'', 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Dujmušić (mučenik)|Dragan Dujmušić]], rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;&gt;[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044627/https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ |date=1. prosinca 2017. }} Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Bilogrivić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Efrem Ćosić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Ljudevit Josić]], rkt. svećenik&lt;ref name=&quot;Jagustin&quot;/&gt;
* [[Semir Atić]], novinar i profesor književnosti
* [[Zvonimir Banović]], novinar, političar
* [[Miroslav Petrović (novinar)|Miroslav Petrović]], bosanskohercegovački novinar
* [[Sinan Alić]], direktor i glavni urednik ''Fronta Slobode''
* [[Ambroz Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Adolf Andrić]],  hrvatski politički emigrant i revolucionar
* [[Biljana Plavšić]], bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH
* [[Fikret Alić]], inovator&lt;ref&gt;{{boš oznaka}} Anadolija: [http://www.klix.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112 ''Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja''], Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
* [[Bahrija Kadić]], hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik
* [[Albin Herljević]], narodni heroj
* [[Franjo Herljević]], narodni heroj
* [[Marijan Hadži Divković]], hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik
* [[Miroslav Gojo]], hrv. stručnjak za tiskovnu formu
* [[Šarlota Đuranović]], hrv. pisac udžbenika
* [[Hugo Ivan Holzmann]], hrv. gospodarski i pravni pisac
* [[Vlasta Jakovlić]], hrv. inženjerka geologije
* [[Ante Jukić]], hrv. učitelj i publicist
* [[Nada Jurković]], hrv. kemijska inženjerka
* [[Šukrija Alagić]], hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
* [[Lovro Tuzlak|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik
* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj

== Spomenici i znamenitosti ==

Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u [[Europa|Europi]], s kontinuitetom življenja. Arheolozi su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada bila veliko i bogato [[neolit]]sko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

Dne [[18. srpnja]] [[2003.]] godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima [[slano jezero]] i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.

Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito je došla do izražaja u [[2. svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.

Godine 1965. [[freska|freske]] iz [[Katolička crkva u Tuzli (1893.)|katoličke crkve]] stavljene su pod državnu zaštitu.&lt;ref name=&quot;bhstring-1&quot;&gt;[https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

U Tuzli je trinaest [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika BiH]].&lt;ref&gt;[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387 Tuzlarije] Tuzlarije - vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015., pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt; To su:&lt;ref&gt;(bošnjački) [http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ Faktor.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160424125227/http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika-grada-tuzle-foto/ |date=24. travnja 2016. }} S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle (FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.&lt;/ref&gt;
* Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina
* Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem, povijesna građevina,
* Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska cjelina,
* [[Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], prirodno-graditeljska cjelina,
* Poljska (Turalibegova) džamija s grebljem i turbetom, graditeljska cjelina,
* Šarena (Časna, Atik, Gradska, [[Behram-begova džamija|Behram-begova]]) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese, graditeljska cjelina,
* [[samostan Josipovac u Tuzli|Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], povijesni spomenik,
* [[Nekropola sa stećcima u Donjim Breškama, lokalitet Stare kuće|Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške]], povijesno područje,
* Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe,
* [[Hastahana (Tuzla)|Hastahana]] (prva javna bolnica), povijesni spomenik,
* Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro,
* Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro,
* Zbirka &quot;Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije&quot; u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro.

U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko 1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija-Tuzla&quot;/&gt;

Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]], [[Josipovac (groblje, Tuzla)|Josipovcu]] u Slavinovićima, pravoslavno na Trnovcu, židovsko na [[Bukovčić (groblje, Tuzla)|Bukovčiću]]. Katoličko groblje na Boriću posljednje je počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014. godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996 Facebook - gradovrh.com] ''Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi'' Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%C4%87/300233 Billiongraves] ''Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića''  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010 Billiongraves] Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186 Billiongraves] Gradsko groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026 Billiongraves] Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac  (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C4%87/300154 Billiongraves] Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(boš.) [https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105 Billiongraves] Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

[[Zgrada Barok u Tuzli|Zgrada Barok]] iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara.

U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. – 1995.'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

Do 2012. prema podacima MUP-a TK bilo je 47 napada na imovinu Islamske vjerske zajednice u Tuzli, 27 napada na objekte Katoličke crkve i 21 napad na imovinu Pravoslavne crkve.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Nikolić|first=Maja|date=2012-02-24|title=Napadi na vjerske objekte sve učestaliji|language=sh|work=Radio Slobodna Evropa|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/napadi_na_vjerske_objekte_u_tuzli_sve_ucestaliji/24494005.html|access-date=2023-08-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2020-01-24|title=Jutarnji list - VANDALIZAM U BiH Oskvrnuto katoličko groblje u Tuzli, nepoznati počinitelji su otvorili i neke od grobnica: 'Ovo nije prvi put. Uznemireni smo'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/vandalizam-u-bih-oskvrnuto-katolicko-groblje-u-tuzli-nepoznati-pocinitelji-su-otvorili-i-neke-od-grobnica-ovo-nije-prvi-put-uznemireni-smo-9889891|access-date=2023-08-13|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], i vezani su za [[Behram-begova medresa Tuzla|Behram-begovu]] medresu. Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. [[Sveučilište u Tuzli]] je osnovano [[1976.]], iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz [[1950-ih|50-tih]] godina. Članice Sveučilišta su sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski, Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje 13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.

U Tuzli djeluje više srednjih škola: [[Građevinsko-geodetska škola Tuzla|Građevinsko-geodetska]], [[Elektrotehnička škola Tuzla|Elektrotehnička škola]], [[Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla|Ekonomsko-trgovinska škola]], [[Medicinska škola Tuzla|Medicinska škola]], [[Katolički školski centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Katolički školski centar &quot;Sv. Franjo&quot;]] pri kojem djeluje Opća gimnazija i druge.

== Kultura ==
=== Knjižnice ===
Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000 korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.

=== Muzeji ===
[[Muzej istočne Bosne]] posjeduje [[Etnologija|etnološku]], [[povijest|povijesnu]], [[Biologija|biološku]], [[Numizmatika|numizmatičku]] i [[Umjetnost|umjetničku]] zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u tuzlanskom kraju.

[[Muzej solarstva]], koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti solarstva.

=== Arhiv ===
Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500 dužinskih [[metar]]a. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca.

=== Glazba ===
U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.
 
=== Narodno [[kazalište]] ===
U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. &quot;Narodno pozorište Tuzla&quot; u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet]]na škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište, kao jedinstvena [[teatar]]ska revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.

=== Društva ===
Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali [[Hrvatsko pjevačko društvo Majevica ]](utemeljeno 1896. godine), [[Hrvatski sokol]] (1905.), [[Hrvatska narodna zajednica]] (1907.), [[Organizacija radnika Hrvata]] (1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (1913.), [[HNK Zrinski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (1913.) i Društvo [[Društvo Hrvatska žena (Zagreb, 1921.)|Hrvatska žena]] (početak 20. st.). u [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]] je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine podružnica [[HKD Napredak|Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine. HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949. godine.&lt;ref name=&quot;fst&quot;&gt;[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== Kulturni centri ===
U Tuzli djeluje [[Bosanski kulturni centar Tuzla|Bosanski kulturni centar]]. U izgradnji je [[Katolički kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot; Tuzla|Hrvatski kulturni centar &quot;Sv. Franjo&quot;]].&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravnopravnosti-izbornog-zakona-960323 Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona...]. Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz [[1904.]] godine. 
Od 1943. godine datiraju početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić (r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.&lt;ref&gt;(boš.) [http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8 STK Kreka] O klubu (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt; Danas djeluju 74 športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. [[Atletika|Atletičari]] su ostvarili najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. [[Zlatan Saračević]] je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice [[KK Jedinstvo-Trocal|Jedinstva]] su [[1989.]] osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe – ekipu talijanskog [[Primigi]]ja.

'''Športski klubovi''':&lt;ref name=&quot;Ćudić&quot;&gt;[http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815083924/http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/ |date=15. kolovoza 2016. }} TIP/Dnevni avaz/Autor: Nedim Ćudić: ''Tuzla: Od grada sporta do provincije'', 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
{|
|-
|
*[[HNK Zrinski Tuzla]]
*[[FK Sloboda Tuzla]]
*[[FK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Sloboda Tuzla|KK Sloboda-Dita]]
*[[KK Zrinski Tuzla]]
*[[KK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[KK Tuzla]]
*[[ŽKK Jedinstvo Tuzla]]
|
*[[KK Jedinstvo-Trocal]]
*[[KBS Tuzla-Sinbra Tuzla]]
*[[RK Sloboda Tuzla]]
*[[RK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[RK Zrinski Tuzla]]
*[[ŽRK Jedinstvo Tuzla]]
*[[ŽRK Zmaj od Bosne Tuzla]]
*[[ŽRK Tuzla Mild]]
|
*[[ŽOK Tuzla]]
* Bokserski klub Gizprom
* STK Poštar
* [[STK Zrinski Tuzla]]
* Karate klub Zmaj od Bosne
* Biciklistički klub Zmaj od Bosne
* MNK Salines, premijerligaš BiH&lt;ref&gt;(boš.) [https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ Radio Kameleon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190620014339/https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-igraju-gratis-nekako-se-krpimo/ |date=20. lipnja 2019. }} Razgovarao Vedran Jahić: ''PRIČA O FC SALINES TUZLA: Igrači igraju gratis, nekako se krpimo!'' 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;
* HŠK Zrinski, boksački klub&lt;ref&gt;[http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-boksa Boksački klub Sveti Duje Split] ''Povijest hrvatskog boksa'' (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K. Zrinski Tuzla, čiji je tajnik [[Jakimir Kamenjašević]]. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater.&lt;/ref&gt;
* TUZAMK, automoto i karting klub&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539 Tuzlarije] ''Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu '' 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga 2019.)&lt;/ref&gt;
|}

Nagrada za [[Športaš godine Grada Tuzle|športaša godine Grada Tuzle]] dodjeljuje se od 1960. godine.&lt;ref&gt;(boš.) [http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 Sportski savez grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160222052810/http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=62&amp;Itemid=58 |date=22. veljače 2016. }} ''Sportiste godine'' (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstva]] u 5. kola prvenstva BiH 2016./17. za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.&lt;ref&gt;(boš.) [http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodio-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/ Tuzlanski.ba] ''Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras u tuzlanskom Mejdanu'', 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8 Youtube - Bhbasket TV] ''Tuzlanska sramota, Jedinstvo - Play Off''&lt;/ref&gt;

== Zdravstvo ==
Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su [[1874.]], kada je otvorena Hastahana – prva tuzlanska bolnica.

Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika, 2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i 5 službi.

Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine (20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 s visokom, 88 s višom i 1.143 sa srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 s visokom stručnom spremom, dok je 770 uposlenika – zdravstvenih saradnika različitih profila.

Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava, administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.

Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika, obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari 338.496 bolnoopskrbnih dana.

Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.

Tuzla je 2017. bila grad s najvećim onečišćenjem zraka u Europi,&lt;ref&gt;[http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171123140709/http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-hercegovini |date=23. studenoga 2017. }} (nepotpisano) ''Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini'', dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt; a sličan problem u BiH imali su [[Zenica]] i [[Sarajevo]].&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrvatske-20171120 Tportal] V. B. ''Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske'', www.tportal.hr, 20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)&lt;/ref&gt;

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
Gradovi pobratimi su:
*{{Z|HRV}} [[Osijek]]
*{{Z|HRV}} [[Rijeka]]&lt;ref&gt;Sanja Gašpert, [https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/rijeka-i-tuzla-i-sluzbeno-postali-gradovi-prijatelji/ Rijeka i Tuzla i službeno postali gradovi prijatelji], Novi list, objavljeno 13. lipnja 2023., pristupljeno 13. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;
*{{Z|ITA}} [[Bologna]]
*{{Z|MAĐ}} [[Pečuh]]
*{{Z|ŠPA}} [[Hospitalet]]

==Izvori==

* Knjiga: ''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 
* međumrežje – izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; – http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tuzla.ba/ Službena stranica grada Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216151224/http://www.tuzla.ba/ |date=16. veljače 2015. }}
* [http://www.tuzlamap.tk/ Karta Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180810041228/http://www.tuzlamap.tk/ |date=10. kolovoza 2018. }}
* [http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl 25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219010924/http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl |date=19. prosinca 2007. }}
* [http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907214624/http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/ |date=7. rujna 2017. }} ''Tuzla je i hrvatski grad'', Vijenac 539 – 30. listopada 2014.
* [https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170921001015/https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle?start=8 |date=21. rujna 2017. }} (boš.)
* [https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405 Večernji list] Gordan Grgurić: ''Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom'', 29. svibnja 2017.

{{BiH}}
{{Tuzla}}
{{Tuzla - mjesne zajednice}}

[[Kategorija:Gradovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Tuzla| ]]</text>
      <sha1>9eozvwsetaf1fav4vgsaqhn6h8925c5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika Kladuša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25165</id>
    <revision>
      <id>7567155</id>
      <parentid>7516812</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19466" sha1="idplz8ichxj1pcjrx6duift5r5k6t22" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Velika Kladuša
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = The castle of Velika Kladuša .jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Dvorac u Velikoj Kladuši

| slika_zastava = Flag of Velika Kladusa.png
| slika_zastava_veličina = 140px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = 
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Una-Sana Canton.gif |border|25px]] [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = 
| utemeljenje_datum = 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Načelnik]]
| ime_vođe = [[Boris Horvat]]
| stranka_vođe = 
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 331 km²
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = 40.419
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = 4520
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme]]
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 77230
| pozivni_broj = +387 (0)37
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [https://velikakladusa.gov.ba/ velikakladusa.gov.ba]

| slika_karta = BiH municipality location Velika Kladuša.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Velika Kladuša''' je općina na krajnjem sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Jedna je od osam općina [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanske županije]].

== Zemljopis ==

S južne strane graniči s općinom [[Bužim (BiH)|Bužim]] i gradom [[Cazin]]om, a sa zapada, sjevera i istoka s Republikom [[Hrvatska|Hrvatskom]], odnosno općinama [[Cetingrad]], [[Vojnić]], [[Topusko]], [[Glina (grad)|Glina]] i [[Dvor]]. Upravno je područje općine podijeljeno na 14 mjesnih zajednica.

Geoprometni položaj Velike Kladuše je veoma značajan za njezino stanovništvo, za Unsko-sansku županiju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju &quot;Vratima BiH&quot;. Njenim područjem prolazi magistralna cesta M4-2 koja je povezana sa središtem županije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim središtima u Hrvatskoj.

Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u razvoju općine s obzirom na zemljopisni položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći postotak predstavlja poljoprivredno zemljište – 22,375 ha ili 67,48 % ukupnog područja.

Na području općine postoji nekoliko speleoloških objekata, ali samo je pećina [[Hukavica]] s obzirom na veličinu, kulturne ostatke, pećinske ukrase i lagan pristup pogodna za moguću turističku prezentaciju.

== Povijest ==
Sam gradić Velika Kladuša se prvi put spominje [[30. listopada]] [[1280.]] po imenu &quot;Cladosa&quot;, kao dio [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]] i [[Zagrebačka biskupija|biskupije]]. Raniji naziv za naselje je Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja se nazivala Gornjom Kladušom i koja je bila tvrđava na uzvišenju iznad desne obale rijeke Graborske, pritoke Kladušnice

Oko 1464. [[Osmansko Carstvo]] se širi prema ovoj regiji, a grad je konačno osvojen [[1633.]] Velika Kladuša će kasnije postati središte osmanske ekspanzije u susjednoj Hrvatskoj, kao i ostatak Europe. 

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Veliku Kladušu 20. listopada 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt; 

Za vrijeme Austro-Ugarska Velika Kladuša se razvila otvaranjem škola, uvođenje zemljišnih knjiga, a građene su džamije i katoličke crkve. 
6. svibnja 1950. na području velikokladuškog i susjednih cazinskog i slunjskog kotara izbila je [[Kordunaška buna]], pobuna seljaka protiv nasilne kolektivizacije, prisilna otkupa i visokih nameta, koji je milicija i vojska ugušila sljedećeg dana u krvi.&lt;ref name=&quot;promocija&quot;&gt;(boš.) [http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 Uskinfo.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200320141515/http://www.uskinfo.ba/vijest/u-cazinu-je-promovirano-drugo-izdanje-romana-omaha-1950/12642 |date=20. ožujka 2020. }} Uskinfo/avaz.ba: ''U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950'', 7. svibnja 2015.  (pristupljeno 20. ožujka 2020.)&lt;/ref&gt; 

U vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] od 1993. do 1995. bila je središte [[Republika Zapadna Bosna|Republike Zapadne Bosne]] pod [[Fikret Abdić|Fikretom Abdićem]].

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Velika Kladuša}}

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Velika Kladuša'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|48.305 (91,29 %) 
|40.238 (88,39 %)
|32.110 (88,99 %)
|-
|'''Srbi'''
|2266 (4,28 %) 
|2456 (5,39 %)
|2845 (7,88 %)
|-
|'''Hrvati'''
|740 (1,39 %)
|701 (1,53 %)
|742 (2,05 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|993 (1,87 %)
|1758 (3,86 %)
|191 (0,52 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|604 (1,14 %)
|367 (0,80 %)
|191 (0,52 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''52 908'''
|'''45 520'''
|'''36 079'''
|}

==== Velika Kladuša (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Velika Kladuša'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt;
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani'''
|5391 (78,10 %)
|3823 (73,43 %)
|2343 (82,76 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|540 (7,82 %)
|515 (9,89 %)
|226 (7,98 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|186 (2,69 %)
|202 (3,88 %)
|131 (4,62 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|586 (8,49 %)
|598 (11,48 %)
|68 (2,40 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|199 (2,88 %)
|68 (1,30 %)
|63 (2,22 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''6902'''
|'''5206'''
|'''2831'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Velika Kladuša '''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. siječnja 2020.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|32.561 (80,56 %)
|-
|'''Hrvati'''
|636 (1,57 %) 
|-
|'''Srbi'''
|146 (0,36 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|7076 (17,51 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''40.419'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Velika Kladuša – naseljeno mjesto'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 
|-
|'''Bošnjaci'''
|3412 (75,49 %)
|-
|'''Hrvati'''
|140 (3,10 %) 
|-
|'''Srbi'''
|39 (0,86 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|929 (20,55 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''4520'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Velika Kladuša sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt; 

[[Bosanska Bojna]], 
[[Brda (Velika Kladuša, BiH)|Brda]], 
[[Bukovlje (Velika Kladuša, BiH)|Bukovlje]], 
[[Crvarevac]], 
[[Čaglica]], 
[[Čelinja]], 
[[Dolovi (Velika Kladuša, BiH)|Dolovi]], 
[[Donja Slapnica]], 
[[Donja Vidovska]], 
[[Elezovići]], 
[[Glavica (Velika Kladuša, BiH)|Glavica]], 
[[Glinica (Velika Kladuša, BiH)|Glinica]], 
[[Golubovići]], 
[[Gornja Slapnica]], 
[[Gornja Vidovska]], 
[[Grabovac (Velika Kladuša, BiH)|Grabovac]], 
[[Gradina (Velika Kladuša, BiH)|Gradina]], 
[[Grahovo (Velika Kladuša, BiH)|Grahovo]], 
[[Johovica (Velika Kladuša, BiH)|Johovica]], 
[[Klupe]], 
[[Kudići]], 
[[Kumarica]], 
[[Mala Kladuša]], 
[[Marjanovac]], 
[[Miljkovići (Velika Kladuša, BiH)|Miljkovići]], 
[[Mrcelji]], 
[[Nepeke]], 
[[Orčeva Luka]], 
[[Podzvizd]], 
[[Poljana (Velika Kladuša, BiH)|Poljana]], 
[[Polje (Velika Kladuša, BiH)|Polje]], 
[[Ponikve (Velika Kladuša, BiH)|Ponikve]], 
[[Rajnovac]], 
[[Stabandža]], 
[[Šabići (Velika Kladuša, BiH)|Šabići]], 
[[Šestanovac (Velika Kladuša, BiH)|Šestanovac]], 
[[Šiljkovača (Velika Kladuša, BiH)|Šiljkovača]], 
[[Šmrekovac]], 
[[Šumatac]], 
[[Todorovo]], 
[[Todorovska Slapnica]], 
[[Trn (Velika Kladuša, BiH)|Trn]], 
[[Trnovi (Velika Kladuša, BiH)|Trnovi]], 
[[Vejinac]], 
[[Velika Kladuša]], 
[[Vrnograč]], 
[[Vrnogračka Slapnica]], 
[[Zagrad (Velika Kladuša, BiH)|Zagrad]] i 
[[Zborište (Velika Kladuša, BiH)|Zborište]].

== Mjesne zajednice ==

{{nedostaju izvori}}
{{stil}}

Na popisu stanovništva 1991., Općina Velika Kladuša je imala 49 naseljenih mjesta raspoređenih u 12 mjesnih zajednica:

;Gradske mjesne zajednice

* MZ Velika Kladuša (14.442 st.) – obuhvaća naselja: [[Miljkovići (Velika Kladuša, BiH)|Miljkovići]], [[Nepeke]], [[Šiljkovača]], [[Šmrekovac]], [[Trnovi (Velika Kladuša, BiH)|Trnovi]], Velika Kladuša i [[Zagrad (Velika Kladuša, BiH)|Zagrad]].

;Seoske mjesne zajednice

* MZ Bosanska Bojna (1187 st.) – obuhvaća naselja: [[Bosanska Bojna]] i [[Gradina (Velika Kladuša, BiH)|Gradina]].
* MZ Glinica (1876 st.) – obuhvaća naselja: [[Bukovlje (Velika Kladuša, BiH)|Bukovlje]], [[Glinica (Velika Kladuša, BiH)|Glinica]] i [[Poljana (Velika Kladuša, BiH)|Poljana]].
* MZ Mala Kladuša (4555 st.) – obuhvaća naselja: [[Glavica (Velika Kladuša, BiH)|Glavica]], [[Grahovo (Velika Kladuša, BiH)|Grahovo]], [[Mala Kladuša]] i [[Marjanovac]].
* MZ Podzvizd (5029 st.) – obuhvaća naselja: [[Klupe]], [[Kumarica]], [[Orčeva Luka]], [[Podzvizd]], [[Ponikve (Velika Kladuša, BiH)|Ponikve]] i [[Rajnovac]].  
* MZ Polje (2357 st.) – obuhvaća naselja: [[Polje (Velika Kladuša, BiH)|Polje]] i [[Trn (Velika Kladuša, BiH)|Trn]].
* MZ Slapnica (1363 st.) – obuhvaća naselja: [[Donja Slapnica]] i [[Gornja Slapnica]].
* MZ Šumatac (3803 st.) – obuhvaća naselja: [[Kudići]], [[Šabići (Velika Kladuša, BiH)|Šabići]] i [[Šumatac]].
* MZ Todorovo (6927 st.) – obuhvaća naselja: [[Čelinja]], [[Golubovići]], [[Mrcelji]], [[Todorovo]], [[Todorovska Slapnica]] i [[Vejinac]].
* MZ Vidovska (2229 st.) – obuhvaća naselja: [[Donja Vidovska]], [[Gornja Vidovska]] i [[Johovica (Velika Kladuša, BiH)|Johovica]].
* MZ Vrnograč (5179 st.) – obuhvaća naselja: [[Brda (Velika Kladuša, BiH)|Brda]], [[Dolovi (Velika Kladuša, BiH)|Dolovi]], [[Elezovići]], [[Grabovac (Velika Kladuša, BiH)|Grabovac]], [[Šestanovac (Velika Kladuša, BiH)|Šestanovac]], [[Vrnograč]] i [[Vrnogračka Slapnica]]. 
* MZ Zborište (3961 st.) – obuhvaća naselja: [[Crvarevac]], [[Čaglica]], [[Stabandža]] i [[Zborište (Velika Kladuša, BiH)|Zborište]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], općina Velika Kladuša je u cjelini ušla u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]].

== Gospodarstvo ==

Ranih [[1980-ih]] godina Velika Kladuša je ostvarila najveći gospodarski procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni gospodarski razvoj općine kao cjeline jer su na području svake mjesne zajednice izgrađeni gospodarski kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata &quot;Agrokomerc&quot; d.d. sa značajnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i &quot;Saniteks&quot; d.d. u tekstilnoj industriji i &quot;Grupex&quot; d.d. u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] i proizvodnji [[beton]]skih konstrukcija.

Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od [[Nemetalne mineralne sirovine|nemetalnih mineralnih sirovina]] značajnija su nalazišta [[Barijev sulfat|barita]] (''intenzivna eksploatacija od 1948.''), [[vapnenac|vapnenca]] i [[dolomit]]a. Metalne [[mineralne sirovine]] su nedovoljno istražene i eksploatirane na području općine, iako se procjenjuje da se [[rudna ležišta|ležišta]] [[mangan]]a na ovom području mogu svrstati među najveća u [[Europa|Europi]].

Za [[gospodarstvo]] općine nisu zanemariva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje kao što su tekuće i termalne vode, 9057 [[Hektar|ha]] šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim [[šuma]]ma [[Bukva|bukve]], [[Hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] i [[Pitomi kesten|pitomog kestena]].

== Infrastruktura općine ==

Cestovnu mrežu općine čine magistralna cesta M-4.2 dužine 16,6 km, regionalne ceste dužine 79 km i lokalne ceste dužine 103 km. Područje općine je sa svim graničnim općinama povezan asfaltiranim cestovnim pravcima. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstveni elektro-energetski sustav [[BiH]] i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 kV koja je dalekovodom 110 kV priključena na 110 kV elektro mrežu. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje osiguravaju preko niskonaponske mreže dužine oko 850 km preko 9000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana.

Telefonska-fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupni prostor općine. Digitalna centrala s preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih osoba na području općine Velika Kladuša.

== Spomenici i znamenitosti ==

[[Datoteka:Velika Kladusa, dzamija.jpg|mini|200px|Gradska džamija]]

Specifičnost geoprometnog položaja područja općine Velika Kladuša ogleda se i u specifičnom kulturno-povijesnom naslijeđu baštinjenom pod utjecajima Istoka i Zapada, neprekidnom smjenom perioda stvaranja i razdoblja razaranja. I pored toga ovo područje ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa:

* srednjovjekovni gradovi (utvrde): [[Stari grad Kladuša]], Podzvizd, Todorovo, Vrnograč,
* rimski lokaliteti &quot;Crkvine&quot;,
* lokalitet &quot;Hrnjičin bunar&quot;
* neistraženi lokaliteti nestalih srednjovjekovnih utvrda i crkvi,
* Gradska džamija (''iz [[1901.]] godine''),
* spomen-područje iz povijesti [[NOB]]-a (''spomenici palim borcima, žrtvama te spomen-biste narodnim herojima ovog kraja),
* objekti tradicionalne krajiške arhitekture (''brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare'').

== Obrazovanje ==

* Osnovne škole: 10 središnjih osnovnih škola i 21 četverorazredna područna škola
* Srednje škole: jedna opća gimnazija i dvije srednje mješovite škole
* Predškolsko obrazovanje: dječji vrtić

== Zdravstvo ==

* Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša s 7 područnih zdravstvenih ambulanti
* Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša

== Kultura ==

Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje &quot;Zuhdija Žalić&quot; u svom sastavu ima kinodvoranu s 250 sjedišta, knjižnicu, izložbeni prostor za stalni postav umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD &quot;Tono Hrovat&quot; s 150 članova u ženskom gradskom zboru, dramskoj i plesnoj skupini.
U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD &quot;Vrnograč&quot; s preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nositelji razvoja amaterizma u području kulture.

Udruge: 
* Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK), 
* Udruženje za brigu i prava djeteta &quot;Naša djeca&quot; Velika Kladuša, 
* HO &quot;Svjetlija budućnost&quot;, 
* Udruženje &quot;Stope znanja&quot;, 
* Udruženje žena Bošnjakinja&quot;,
* Lovačko društvo &quot;Fazan&quot;
* Lovačko društvo &quot;Veteran&quot;, 
* Udruženje ribolovaca &quot;Štuka&quot;, 
* Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša,
* Lovačko društvo &quot;ULO Velika Kladusa&quot;.

== Sport ==

* [[NK Krajišnik Velika Kladuša|NK Krajišnik]]
* [[NK Mladost Vrnograč]]
* FC ABC (MZ Podzvizd)
* Košarkaški klub &quot;Krajišnik&quot;
* Biciklistički klub &quot;Krajišnik&quot;
* Karate klub &quot;Saniteks&quot;
* Karate klub &quot;23. februar&quot;
* Planinarsko društvo PD “Krajišnik” 
* Konjički klub &quot;Krajišnik&quot;
* Sportsko društvo &quot;Polet Šumatac&quot;
* Nogometna škola &quot;Lav&quot;
* Omladinska nogometna škola &quot;Kladuša 2008&quot;
*MNK “Mujo Hrnjica”

Održavaju se ''međunarodni nogometni turnir za djecu &quot;Lion's Cup&quot;'' od 2012., malonogometni ''Kladuša kup'' od 2016., ''Malonogometni turnir Kladuša (ONŠ Kladuša)'' od 2014., ''Turnir u malom nogometu Kladuša (SKC HOH)'' od 2009., malonogometni ''MIDŽ HIT Cup'' od 2013. (seniorski turnir od 2014.).

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.velikakladusa.gov.ba/ Službene stranice – Općina Velika Kladuša]

{{BiH}}
{{Velika Kladuša}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Unsko-sanska županija]]
[[Kategorija:Velika Kladuša| ]]</text>
      <sha1>idplz8ichxj1pcjrx6duift5r5k6t22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Višegrad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25270</id>
    <revision>
      <id>7567140</id>
      <parentid>7516789</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21827" sha1="3z3wfzn0osx6a9d03pa3ycycd4g1agu" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Općina BiH RS |
ime = Višegrad |
karta = BH municipality location Visegrad.png |
grb = Višegrad (grb).svg |
centar = Višegrad |
načelnik = Mladen Đurević|
površina = 48 |
stanovništvo = 21.199 ([[1991.]])|
pošta = 73240 |
}}
'''Višegrad''' je [[grad]] i općina u [[istočna Bosna|istočnoj Bosni]] ([[BiH]]).

== Zemljopis ==
Višegrad leži na rijeci [[Drina|Drini]], u prostranoj kotlini, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. [[Višegradska kotlina]] je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelomično od visokih klisura i [[planina]].

[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|desno|Kapije Bosne: Višegrad]]
[[Datoteka:visegrad_drina.jpg|mini|desno|Višegradski most na početku 20. stoljeća]]
Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most s 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao &quot;[[na Drini ćuprija]]&quot; (roman [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]).

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Višegrad}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Višegrad imala je 21 199 stanovnika, raspoređenih u 163 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Višegrad'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''

 |-
|'''Muslimani''' 
|13.471 (63,54 %) 
|14.397 (62,05 %)
|15.752 (62,04 %)
|-
|'''Srbi''' 
|6743 (31,80 %) 
|7648 (32,96 %)
|9225 (36,33 %)
|-
|'''Hrvati'''
|32 (0,15 %)
|60 (0,25 %)
|68 (0,26 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|319 (1,50 %)
|758 (3,26 %)
|141 (0,55 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|634 (3,37 %)
|338 (1,45 %)
|203 (0,79 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''21.199'''
|'''23.201'''
|'''25.389'''
|}

====Višegrad (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Višegrad'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|3463 (50,17 %)
|2854 (47,66 %)
|2429 (49,91 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|2619 (37,94 %)
|2446 (40,84 %)
|2141 (43,99 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|23 (0,33 %)
|52 (0,86 %)
|53 (1,08 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|270 (3,91 %)
|518 (8,65 %)
|107 (2,19 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|527 (7,63 %)
|118 (1,97 %)
|136 (2,79 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''6902'''
|'''5988'''
|'''4866'''
|}

== Naseljena mjesta ==

[[Ajdinovići (Višegrad, BiH)|Ajdinovići]], 
[[Babin Potok (Višegrad, BiH)|Babin Potok]], 
[[Ban Polje]], 
[[Barimo]], 
[[Batkovica]], 
[[Batkušići]], 
[[Bijela (Višegrad, BiH)|Bijela]], 
[[Biljezi]], 
[[Bistrivode]], 
[[Bjegovići]], 
[[Bjeljajci]], 
[[Blace (Višegrad, BiH)|Blace]],
[[Blaž]], 
[[Bodežnik]], 
[[Bogdašići (Višegrad, BiH)|Bogdašići]], 
[[Bogilice]], 
[[Borovac (Višegrad, BiH)|Borovac]], 
[[Brezje (Višegrad, BiH)|Brezje]], 
[[Brodar]], 
[[Bursići]], 
[[Crijep]], 
[[Crnčići]], 
[[Crni Vrh (Višegrad, BiH)|Crni Vrh]], 
[[Čengići (Višegrad, BiH)|Čengići]], 
[[Češalj (Višegrad, BiH)|Češalj]], 
[[Ćaćice]], 
[[Dobrunska Rijeka]], 
[[Donja Brštanica]], 
[[Donja Crnča]], 
[[Donja Jagodina]], 
[[Donja Lijeska]], 
[[Donje Dubovo]], 
[[Donje Štitarevo]], 
[[Donje Vardište]], 
[[Donji Dobrun]], 
[[Donji Dubovik (Višegrad, BiH)|Donji Dubovik]], 
[[Dragomilje]], 
[[Drina (Višegrad, BiH)|Drina]], 
[[Drinsko]], 
[[Drokan]], 
[[Dubočica (Višegrad, BiH)|Dubočica]], [[Dušče]], 
[[Džankići]], 
[[Đipi]], 
[[Đurevići]], 
[[Faljenovići]], 
[[Gazibare]], 
[[Glogova (Višegrad, BiH)|Glogova]], 
[[Gornja Brštanica]], 
[[Gornja Crnča]], 
[[Gornja Jagodina]], 
[[Gornja Lijeska]], 
[[Gornje Dubovo]], 
[[Gornje Štitarevo]], 
[[Gornji Dobrun]], 
[[Gornji Dubovik]], 
[[Granje (Višegrad, BiH)|Granje]], 
[[Greben (Višegrad, BiH)|Greben]], 
[[Hadrovići (Višegrad, BiH)|Hadrovići]], 
[[Haluge (Višegrad, BiH)|Haluge]], 
[[Hamzići (Višegrad, BiH)|Hamzići]], 
[[Han Brdo]], 
[[Holijaci]], 
[[Holijačka Luka]], 
[[Hranjevac]], 
[[Jablanica (Višegrad, BiH)|Jablanica]], 
[[Jarci]], 
[[Jelačići (Višegrad, BiH)|Jelačići]], 
[[Jelašci]], 
[[Jelići (Višegrad, BiH)|Jelići]], 
[[Jezernice]], 
[[Kabernik]], 
[[Kamenica (Višegrad, BiH)|Kamenica]], 
[[Kapetanovići]], 
[[Klašnik]], 
[[Klisura (Višegrad, BiH)|Klisura]], 
[[Kočarim]], 
[[Kopito (Višegrad, BiH)|Kopito]], 
[[Koritnik (Višegrad, BiH)|Koritnik]], 
[[Kosovo Polje (Višegrad, BiH)|Kosovo Polje]], 
[[Kragujevac (Višegrad, BiH)|Kragujevac]], 
[[Kuka (Višegrad, BiH)|Kuka]], 
[[Kupusovići]], 
[[Kurtalići]], 
[[Kustur Polje]], 
[[Lasci]], 
[[Loznica (Višegrad, BiH)|Loznica]], 
[[Macute]], 
[[Madžarevići]], 
[[Mala Gostilja]], 
[[Mangalin Han]], 
[[Masali]], 
[[Međeđa (Višegrad, BiH)|Međeđa]], 
[[Međuselje]], 
[[Menzilovići]], 
[[Meremišlje]], 
[[Miloševići (Višegrad, BiH)|Miloševići]], 
[[Mirlovići]], 
[[Mramorice]], 
[[Mušići (Višegrad, BiH)|Mušići]], 
[[Nebogovine]], 
[[Nezuci]], 
[[Obravnje]], 
[[Odžak (Višegrad, BiH)|Odžak]], 
[[Okolišta]], 
[[Okrugla]], 
[[Omerovići (Višegrad, BiH)|Omerovići]], 
[[Oplave]], 
[[Orahovci]], 
[[Palež (Višegrad, BiH)|Palež]], 
[[Paočići]], 
[[Pijavice (Višegrad, BiH)|Pijavice]], 
[[Podgorje (Višegrad, BiH)|Podgorje]], 
[[Poljanice (Višegrad, BiH)|Poljanice]], 
[[Polje (Višegrad, BiH)|Polje]], 
[[Povjestača]], 
[[Pozderčići]], 
[[Prelovo]], 
[[Presjeka (Višegrad, BiH)|Presjeka]], 
[[Pretiša]], 
[[Prisoje (Višegrad, BiH)|Prisoje]], 
[[Raonići]], 
[[Repuševići]], 
[[Resnik (Višegrad, BiH)|Resnik]], 
[[Rijeka (Višegrad, BiH)|Rijeka]], 
[[Rodić Brdo]], 
[[Rohci]], 
[[Rujišta (Višegrad, BiH)|Rujišta]], 
[[Rutenovići]], 
[[Rzav (Višegrad, BiH)|Rzav]], 
[[Sase (Višegrad, BiH)|Sase]], 
[[Sendići]], 
[[Smriječje]], 
[[Staniševac]], 
[[Stolac (Višegrad, BiH)|Stolac]], 
[[Stražbenice]], 
[[Šeganje]], 
[[Šip (Višegrad, BiH)|Šip]], 
[[Šumice]], 
[[Trševine]], 
[[Tupeši]], 
[[Turjak (Višegrad, BiH)|Turjak]], 
[[Tusta Međ]], 
[[Tvrtkovići]], 
[[Ubava]], 
[[Uništa (Višegrad, BiH)|Uništa]], 
[[Ušće Lima]], 
[[Veletovo]], 
[[Velika Gostilja]], 
[[Velje Polje (Višegrad, BiH)|Velje Polje]], 
[[Velji Lug]], 
Višegrad, 
[[Višegradska Banja]], 
[[Vlahovići (Višegrad, BiH)|Vlahovići]], 
[[Vodenice]], 
[[Vučine]], 
[[Zagorac]], 
[[Zakrsnica]], 
[[Zanožje]], 
[[Zemljice]], 
[[Zlatnik (Višegrad, BiH)|Zlatnik]], 
[[Žagre]] i 
[[Žlijeb]].

== Turski popis stanovništva 1468./1469. ==
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo Višegrada 1468./1469.'''
|-
| '''godina'''
| '''broj sela''' 
| '''broj kuća'''
| '''odrasli'''
| '''djeca'''
| '''broj stanovnika'''

|-
| '''1468./1469.'''
| /
| 158
| /
| /
| 820
|}

== Uprava ==
== Povijest ==
12&amp;nbsp;km od Višegrada u klisuri rijeke Rzava nalazi se manastir [[manastir Dobrun|Dobrun]], više puta uništavan i rekonstruiran. Izvori ga znaju kao Kruševo. Podigli su ga župan Pribil i njegovi sinovi Stefan i Petar 1343. godine. U neposrednoj blizini manastira Dobrun nalazio se istoimeni stari grad [[Dobrun (utvrđeni grad)|Dobrun]], 150 m visoko u stijenama, najpoznatiji srednjovjekovni grad u ovom kraju, poznat još u 15. st.&lt;ref name=&quot;Žurnalizam&quot;&gt;[http://zurnalizam.blogspot.hr/2014/07/ocajnicki-trazeci-katolika-u-andricevu.html Novinarstvo!!!] Očajnički tražeći katolika u Andrićevu gradu na Drini, četvrtak, 10. srpnja 2014. Većina tekstova sa zurnalizam.blogsport.hr vlasništvo je Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i Katoličkog tjednika.&lt;/ref&gt; Kroz Višegrad je prolazio [[Bosanski drum]]. Put je vodio do Dobruna koji je bio karavanska postaja, važno križanje i imao je koloniju [[Dubrovačka Republika|dubrovačkih]] trgovaca. Odavde se trgovački put granao u dva ogranka, jedan prema istoku na Zapadnu Moravu i put Beograd - Solun, a jugoistočni preko Priboja i Zlatibora kod Sjenice se križao s [[Dubrovački drum|Dubrovačkim drumom]].&lt;ref name=&quot;Nikolić2&quot;&gt;{{srp oznaka}} [http://www.graduzice.org/userfiles/files/puteviusrednjemveku.pdf Grad Užice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131126092149/http://www.graduzice.org/userfiles/files/puteviusrednjemveku.pdf |date=26. studenoga 2013. }} Milica Nikolić: ''Putevi u srednjem veku'', str. 2 (pristupljeno 26. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;   
Povijesni dokumenti spominju Višegrad prvi put [[1407.]] godine. U 13. stoljeću naselje se razvija kao [[podgrađe]] [[Višegrad (tvrđava)|Višegrada]]. Ostatci tvrđave i danas su iznad grada. Od druge polovice 14. stoljeća velikaška obitelj [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovića]] vlasnik je grada. Osmanski ga osvajači zauzimaju prije veljače 1462. godine.&lt;ref name=&quot;Višegrad&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/64858 Višegrad _ Hrvatska enciklopedija], LZMK&lt;/ref&gt;
U Višegradu je prije slavnog mosta postojao stari drveni most, o čemu svjedoči jedna gravura iz 1530. godine. Mostom se prelazilo na drugu stranu sve do jedne jeseni kad ga je snažna rijeka odnijela i od tada se Drinu prelazilo crvotočnom [[skela|skelom]], spomenutoj u Andrićevom slavnom romanu.&lt;ref name=&quot;b92&quot;&gt;{{srp oznaka}} [http://www.b92.net/putovanja/destinacije/evropa.php?&amp;nav_id=492943 B92.net] ''Višegradska ćuprija'', 15. veljače 2011. (pristupljeno 17. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; 
Turski izvori navode da je Osman-paša osvojio Višegrad 1544. godine. 
Sjedište [[kadiluk]]a do 1565. godine. Grad obogaćen građevinama za vezirovanja [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Podignuti su [[hamam]], [[vodovod]], kameni most preko Drine i veliki [[karavan-saraj]]&lt;ref name=&quot;Višegrad&quot;/&gt; s [[imaret]]om.&lt;ref name=&quot;b92&quot;/&gt;
Oko 1577. dao je sagraditi donju Višegradsku varoš. Budući da je postojalo i naselje iznad, grad je dobio ime Višegrad.&lt;ref name=&quot;Žurnalizam&quot;/&gt;
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Višegrad 21. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=162.}}&lt;/ref&gt; 
1884. sagrađena je pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice.
1899. napravljena je [[kapela]] Blažene Djevice Marije - Pomoćnice kršćana. 
Iz 1903. datira katolička [[crkva Marije Pomoćnice kršćana u Višegradu|crkva Marije Pomoćnice kršćana]] u Višegradu. Izgrađena je u samom gradu na brijegu Bikavcu. Posvetio ju je prepošt mons. [[Stjepan Hadrović]], kanonik. 1910. ovdje je osnovana podružnica [[HKD Napredak|HKD-a Napredak]]. Poslije 1918. iselili su katolici Nijemci i Austrijanci kao i Mađari. Godine 1922. u višegradskoj katoličkoj crkvi održana i velika krizma za cijeli gornjodrinjski kraj, prigodom pohoda nadbiskupa [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Ev. Šarića]] Višegradu. U gradu je ograđeno katoličko groblje. Jeseni 1921. sjedište goraždanske župe premješteno je u Višegrad. Sjedište župe je bilo u [[Sjetlina|Sjetlini]], zbog iznimnog mnoštva katolika u tom mjestu, pogotovu [[Talijani|Talijana]]. U Sjetlini je sjedište bilo od 1. siječnja 1926. do 25. studenoga 1926., a poslije ponovno bilo u Višegradu. 1920-ih višegradska župa imala je najviše katolika. Bilo je nešto više od 2000 vjernika. Župa je obuhvaćala Višegrad, Goražde, Rogaticu, dio općine Rudo, Praču sve do njezina odvajanja i pripajanja župi Pale. U međuratnim godinama podružnica HKD Napredak bilježila je zadivljujuće rezultate, zahvaljujući predsjedniku Napretkova višegradskog odbora [[Jure Caratan]]a. Istaknuti su u spomenici [[Tomislav Išek|Tomislava Išeka]].&lt;ref name=&quot;Žurnalizam&quot;/&gt;
U Kraljevini SHS u sastavu Sarajevske oblasti (1922. – 29.) i [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929. – 1941.). Pred rat višegradska je župa dočekala s 1800 katolika (1939.). 
U Drugom svjetskom ratu dio [[NDH]], [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosna]] i sjedište kotarske oblasti. Poslije rata dio NR BiH.&lt;ref name=&quot;Višegrad&quot;/&gt; Zbog snažnog djelovanja četnika katolici su pretrpili pogrom već 1941. Broj se još više smanjio u ratu, a trend se nastavio i poslije Drugog svjetskog rata. Mjesna katolička crkva pretrpila je štete. Najprije je pretvorena u skladište, a potom i srušena negdje pred kraj ili poslije Drugog svjetskog rata. Višegradska je župa dala četiri svećenika Katoličkoj Crkvi, poznatog Goraždanina don [[Anto Baković|Ante Bakovića]] (rođen u Goraždu), don Adolfa Hvalu (rođen u Višegradu), fra Jozu Petrova (rođen u Višegradu) i bogoslova Josipa Martinovića (1919., Višegrad) koji je ubijen, 1945., prema jednoj verziji mučen i ubijen u sarajevskom zatvoru, a prema drugoj da je nestao na Križnom putu odnosno ubijen u Tramošnici 1944.&lt;ref name=&quot;Žurnalizam&quot;/&gt; te don Josip Fuchs (rođeni Fočak). U drugom svjetskom ratu u Višegradu je zarobljen župnik župe Goražde don Ivan Miletić (1913. – 26. studenoga 1943.&lt;ref&gt;[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&amp;vijest=392 Župa Uznesenja BDM - Nevesinje] Poseban svibanjski pohod Foči i Čajniču, 13. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vrhbosanska-nadbiskupija.org/pdf/kalendar/2014_pastoralni_kalendar.pdf Vrhbosanska nadbiskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160607084104/http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/pdf/kalendar/2014_pastoralni_kalendar.pdf |date=7. lipnja 2016. }} PASTORALNI I IMENDANSKI KALENDAR 2014.&lt;/ref&gt;) a potom i ubijen.
5. i 6. listopada 1943. odvijala se velika bitka za Višegrad između snaga Njemačke i NDH protiv četnika. [[Bitka na Semećkom polju]] raširila se kao legenda u četničkim redovima.&lt;ref&gt;[https://books.google.hr/books?id=0b81CwAAQBAJ&amp;pg=PT80&amp;lpg=PT80 Miloslav Samardžić: Srbi protiv Vermahta. Nepoznata nemačka dokumenta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161127085253/https://books.google.hr/books?id=0b81CwAAQBAJ&amp;pg=PT80&amp;lpg=PT80 |date=27. studenoga 2016. }}. 14. Boj na Semećkom polju, NIP Pogledi &amp; Agencija TEA BOOKS, Kragujevac, 2011., str. 80-81, {{ISBN|978-86-82235-76-7}}&lt;/ref&gt;
U planinama u okolici Višegrada agenti Ozne uhitili su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] 12. ožujka 1946. godine. Sljedbenici ravnogorskoga četničkog pokreta danas u Višegradu obilježavaju godišnjicu uhićenja Draže Mihajlovića.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/sarajevo-cetnici-napali-novinare-na-obiljezavaju-godisnjice-uhicenja-draze-mihajlovica---429661.html Dnevnik.hr] Četnici napali novinare na obilježavaju godišnjice uhićenja Draže Mihajlovića, T.V., 13. ožujka 2016.&lt;/ref&gt; U srpskoj [[Rat u BiH|agresiji na BiH]] Višegrad je zarana došao pod okupaciju snaga [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Za okupacije stradao velik broj Bošnjaka i broj stradalih se procjenjuje na 3000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Višegrad&quot;/&gt; U naselju Bikavac 27. lipnja 1992. u stravičnom zločinu zvanom &quot;Živa lomača&quot; više od 70 civila muslimanske nacionalnosti zapaljeno je živo u jednoj kući.&lt;ref&gt;[http://radioglasdrine.com/vijesti/bih/obiljezavanje-21-godine-od-zive-lomace-u-visegradu/ Radio Glas Drine] Obilježavanje 21 godine od “Žive lomače” u Višegradu, 27. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;
Višegrad je postao sjedištem katoličke župe nakon što ju je iz [[Goražde|Goražda]] premjestio svećenik Andrija Antunović, rodom iz Gračaca.&lt;ref name=&quot;trostruko&quot;&gt;[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=44261 KTA BK BiH] kta/kum: ''Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči'', 21. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)&lt;/ref&gt;

=== Rat u BiH ===
{{glavni|Pokolj u Višegradu}}
Tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], Višegrad je bio jedan od prvih gradova žrtava. U njemu su počinjeni masovna strijeljanja i progoni Bošnjaka.

== Gospodarstvo ==
Drvna industrija, [[metaloprerađivačka industrija|proizvodnja]] (Metalac) čelične užadi i konfekcije (Konfekcija Napredak) te [[HE Drina|hidroelektrana]] na Drini iz 1989. godine, snage 315 MW. Turizam.&lt;ref name=&quot;Višegrad&quot;/&gt; Kemijska industrija - tvornica [[terpentin]]a (NIRS Terpentin). Turistička željeznička pruga. Zdravstveni turizam - Višegradska banja, 5&amp;nbsp;km sjeverno. U [[manastir Dobrun|manastiru Dobrun]] nalazi se Muzej Prvog srpskog ustanka, riznica mitropolije dabrobosanske i galerija slika.

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Višegrad}}
* [[Mehmed Baždarević]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Nedžad Branković]], bosanskohercegovački političar
* [[Nihad Đedović]], bosanskohercegovački košarkaš 
* [[Živorad Janković]], srpski arhitekt
* [[Sreten Lukić]], srpski političar i ratni zločinac
* [[Makarije Sokolović]], [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]] [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]]
* [[Saša Stanišić]], bosanskohercegovaćki-njemački književnik

== Spomenici i znamenitosti ==
=== Višegradski most ===
{{glavni|Višegradski most}}
Djelo [[Kodža Mimar Sinan|Kodže Mimara Sinana]].&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/56080 Sinan, Kodža Mimar _ Hrvatska enciklopedija], LZMK&lt;/ref&gt; Višegradski most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen s dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Idući iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča s natpisom stihotvorca Badija iz godine [[1571.]] (kada je izgradnja mosta završena) o onome tko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu s desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta s dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.

Jedna od slavnijih južnoslavenskih legenda u stihovima pjevala se medju muslimanima u Višegradu o gradnji ovog mosta, a obilježuje se čestim narodnim mitom o ugradjivanju žive žrtve u kamen da bi velika građevina mogla opstati.  Na ovu legendu aludira i [[Ivo Andrić]] u prvim poglavljima svojeg romana, a poznatiji njen refleks je srpska pjesma o &quot;zidanju Skadra.&quot;

Most Mehmed-paše Sokolovića je od 2007. na [[UNESCO|UNESCO-ovu]] [[Unescova svjetska baština|popisu]] svjetske kulturne baštine.

=== Znamenitosti u gradu ===
[[Andrićgrad]] ili Kamengrad je grad, kulturni centar i vrsta [[etno selo|etno sela]], koji se nalazi na lokaciji Ušće na samom ušću rijeka Drine i Rzava u Višegradu, a idejni tvorac je redatelj [[Emir Kusturica]].

Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim dijelom na desnoj obali.
Čaršija je jednim dijelom u ravnici a jednim u obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog dijela čaršije nalazi se ušće rječice [[Rzav]]a i Drine. Treba spomenuti i prelijepi “športski centar” i restoran “Ušce” koji se nalaze u trokutu, koji prave ove dvije rijeke na mjestu gdje se spajaju. Ovdje su Višegrađani provodili prelijepe ljetne noći u šetnjama i kahvenisanjima. Zbog ovog ušća, Višegrad je poznat i kao “varoš na vodi”. U trokutu između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije.

Na desnoj obali [[Rzav]]a, preko puta športskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla. Ovaj dio grada je izgrađen poslije [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Tu je izgrađeno desetak višekatnica, dvije osnovne škole, Dom kulture i preko 300 stambenih zgrada. Odmah iza Nove mahale su naselja Kosovo Polje, Vučine, Glavica, Garče i Kalata.

U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za promet, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda [[Gostilj (planina)|Gostilj]], [[Janjac (planina)|Janjac]], [[Dikava]] i [[Stolac (planina)|Stolac]] koja čine granicu između [[BiH]] i [[Srbija|Srbije]]. Ova granica je utvrđena jos [[1343.]] godine i ostala nepromijenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća a najviše ima [[šljiva]] požegača od kojih se pravila poznata [[rakija]] &quot;višegrađanka&quot;.
Od 2010. povezan je turističkom [[Uskotračna željeznica|uskotračnom]] prugom s [[Vardište]]m ([[Donje Vardište|Donjim Vardištem]]), što je bila dionica uskotračne pruge Sarajevo–Beograd ukinute potkraj 1970-ih. Pruga još povezuje [[Mokra Gora (Užice, Srbija)|Mokru Goru]] (Šargan) u Srbiji.&lt;ref name=&quot;Višegrad&quot;/&gt;

== Obrazovanje ==
== Kultura ==
Knjižnica sa spomen-zbirkom književnika i nobelovca Ivana Andrića.&lt;ref name=&quot;Višegrad&quot;/&gt; Bivša zgrada osnovne škole koju je pohađao. Muzejska postavka učionice je od kraja 19. stoljeća.
Gradska galerija Višegrad.
Spomenik Ivi Andriću i kuća Ive Andrića.

== Šport ==
*[[FK Drina HE Višegrad]], nogometni klub
* KK Varda HE Višegrad, košarkaški klub
* RK Višegrad, rukometni klub

==Izvor==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://opstinavisegrad.com/?jezik=lat Službena stranica] {{srp oznaka}}

{{Višegrad}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Višegrad| ]]</text>
      <sha1>3z3wfzn0osx6a9d03pa3ycycd4g1agu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlasenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25272</id>
    <revision>
      <id>7567160</id>
      <parentid>7563836</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11561" sha1="f1wjcitsj65kq0a1ti3ywxzuqoi9uye" xml:space="preserve">{{Općina BiH RS |
ime = Vlasenica |
centar = Vlasenica |
načelnik = Mićo Kraljević |
površina = ? |
stanovništvo = 33.942 (1991.) |
gustoća = ? |
pošta = 75440 |
}}
'''Vlasenica''' je gradić i općina u [[istočna Bosna|istočnom]] dijelu [[BiH]].

== Zemljopis ==
Vlasenica je dobila ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju. Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste [[šuma|šume]], koje s ostalim ljepotama i bogatstvima daju posebnu draž Vlasenici. Svojim geografskim položajem i [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih gradića. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste [[voće|voća]], [[povrće|povrća]] i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugo-istočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke [[Drina|Drine]] vodi prema [[Sarajevo|Sarajevu]] dijeli u dva kraka pa jedan produžava k jugu prema [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Sokolac|Sokocu]] i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom [[Kladanj]] – [[Olovo (BiH)|Olovo]] – Sarajevo.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vlasenica}}

Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Vlasenica imala je 33.942 stanovnika, raspoređenih u 92 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Vlasenica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Muslimani'''
|18.727 (55,17 %) 
|15.337 (50,28 %)
|12.881 (48,38 %)
|-
|'''Srbi'''
|14.359 (42,30 %) 
|13.531 (44,36 %)
|13.431 (50,44 %)
|-
|'''Hrvati'''
|39 (0,11 %)
|44 (0,14 %)
|42 (0,15 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|340 (1,00 %)
|889 (2,91 %)
|17 (0,06 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|477 (1,40 %)
|697 (2,28 %)
|252 (0,94 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''33.942'''
|'''30.498'''
|'''26.623'''
|}

====Vlasenica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Vlasenica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|4800 (60,69 %)
|3435 (57,25 %)
|2774 (69,76 %) 
|-
|'''Srbi''' 
|2743 (34,68 %)
|1793 (29,88 %)
|1124 (28,26 %) 
|-
|'''Hrvati'''
|26 (0,32 %)
|18 (0,30 %)
|12 (0,30 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|242 (3,05 %)
|578 (9,63 %)
|5 (0,12 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|98 (1,23 %)
|176 (2,93 %)
|61 (1,53 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''7909'''
|'''6000'''
|'''3976'''
|}

== Naseljena mjesta ==
Stanje iz 1992., nakon izdvajanja općine [[Milići]]:

[[Bakići (Vlasenica, BiH)|Bakići]], 
[[Brda (Vlasenica, BiH)|Brda]], 
[[Cerska]], 
[[Dragaševac]], 
[[Drum (Vlasenica, BiH)|Drum]], 
[[Durakovići (Vlasenica, BiH)|Durakovići]], 
[[Durići]], 
[[Džemat (Vlasenica, BiH)|Džemat]], 
[[Gobelje]], 
[[Grabovica (Vlasenica, BiH)|Grabovica]], 
[[Gradina (Vlasenica, BiH)|Gradina]], 
[[Jasen (Vlasenica, BiH)|Jasen]], 
[[Klještani]], 
[[Kojčevina]], 
[[Kozja Ravan]], 
[[Kulina (Vlasenica, BiH)|Kulina]], 
[[Kuljančići]], 
[[Majstorovići]], 
[[Mišari]], 
[[Mršići]], 
[[Neđeljišta]], 
[[Odžak (Vlasenica, BiH)|Odžak]], 
[[Peševina]], 
[[Pijuke]], 
[[Plakalovići]], 
[[Podcrkvina]], 
[[Pustoše]], 
[[Rača (Vlasenica, BiH)|Rača]], 
[[Rašića Gaj]], 
[[Rogosija]], 
[[Simići]], 
[[Šadići Donji]], 
[[Šadići Gornji]], 
[[Tikvarići]], 
[[Tugovo]], 
[[Turalići (Vlasenica, BiH)|Turalići]] (dio), 
'''Vlasenica]''' i 
[[Vrli Kraj]].   

Prema popisu stanovništva iz [[1991.]] godine općina Vlasenica je imala 33.942 stanovnika, dok je sam grad imao 7909.


Stanje iz 1991:

[[Bačići]], [[Bakići (Vlasenica, BiH)|Bakići]], [[Bešići (Milići, BiH)|Bešići]], [[Bijelo Polje (Milići, BiH)|Bijelo Polje]], [[Bišina (Vlasenica, BiH)|Bišina]], [[Brda (Vlasenica, BiH)|Brda]], [[Bukovica Donja (Milići, BiH)|Bukovica Donja]], [[Bukovica Gornja (Milići, BiH)|Bukovica Gornja]], [[Buljevići]], [[Cerska]], [[Derventa (Milići, BiH)|Derventa]], [[Donje Vrsinje]], [[Dragaševac]], [[Drum (Vlasenica, BiH)|Drum]], [[Dubačko]], [[Dubnica (Milići, BiH)|Dubnica]], [[Dukići]], [[Durakovići (Vlasenica, BiH)|Durakovići]], [[Durići]], [[Džemat (Vlasenica, BiH)|Džemat]], [[Đile]], [[Đurđevići]], [[Gerovi]], [[Glušac]], [[Gobelje]], [[Golići]], [[Gornje Vrsinje]], [[Grabovica (Vlasenica, BiH)|Grabovica]], [[Gradina (Vlasenica, BiH)|Gradina]], [[Gunjaci]], [[Jasen (Vlasenica, BiH)|Jasen]], [[Jeremići]], [[Klještani]], [[Kojčevina]], [[Kokanovići]], [[Koprivno (Milići, BiH)|Koprivno]], [[Kostrača]], [[Kozja Ravan]], [[Krajčinovići]], [[Kulina (Vlasenica, BiH)|Kulina]], [[Kuljančići]], [[Lukavica (Milići, BiH)|Lukavica]], [[Lukići (Milići, BiH)|Lukići]], [[Maćesi]], [[Majstorovići]], [[Milići]], [[Mišari]], [[Mišići (Milići, BiH)|Mišići]], [[Mršići]], [[Neđeljišta]], [[Nova Kasaba]], [[Nurići]], [[Odžak (Vlasenica, BiH)|Odžak]], [[Pavkovići]], [[Peševina]], [[Pijuke]], [[Plakalovići]], [[Podbirač]], [[Podcrkvina]], [[Podgora (Milići, BiH)|Podgora]], [[Pomol]], [[Pustoše]], [[Rača (Vlasenica, BiH)|Rača]], [[Rajići]], [[Raševo (Milići, BiH)|Raševo]], [[Rašića Gaj]], [[Raškovići (Milići, BiH)|Raškovići]], [[Ristijevići]], [[Rogosija]], [[Rovaši]], [[Rupovo Brdo]], [[Sebiočina]], [[Simići]], [[Skugrići]], [[Supač]], [[Šadići Donji]], [[Šadići Gornji]], [[Štedra]], [[Tikvarići]], [[Toljevići]], [[Tugovo]], [[Turalići (Kladanj, BiH)|Turalići]], [[Višnjica (Milići, BiH)|Višnjica]], [[Vitići]], '''Vlasenica''', [[Vrli Kraj]], [[Vrtoče (Milići, BiH)|Vrtoče]], [[Vukovići (Milići, BiH)|Vukovići]], [[Vukšići (Milići, BiH)|Vukšići]], [[Zabrđe (Milići, BiH)|Zabrđe]], [[Zagrađe (Milići, BiH)|Zagrađe]] i [[Zaklopača (Milići, BiH)|Zaklopača]]

== Uprava ==
== Povijest ==
Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od [[prapovijest]]i pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i [[nekropola]] s humkama na lokalitetu Šosari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), [[stećak|stećci]] (1595 – 1565 reljefno dekoriranih i jedan s natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne [[župa Birač|župe Birač]] o kojoj se prvi pisani tragovi naziru [[1244.]] godine, a i danas se čuvaju u [[Dubrovnik|dubrovačkoj]] biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. 

Polovinom [[15. stoljeće|15. stoljeća]], među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke [[Osmanlije|Osmanlija]] i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom [[Birač (BIH)|Birač]]. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]], kao središte [[kadiluk]]a (sreza) nalazila se u sastavu [[zvornička kapetanija|zvorničke kapetanije]], a od [[1842.]] godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski promet. U Vlasenici se uz pomoć Salih-age Mehanovića renovira džamija, a znameniti imami i alimi su bili hafiz Sejfo ef. Mehanović i hafiz Mustafa ef. Sušić. 

[[Austro-Ugarska]] zauzela je Vlasenicu 29. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.|access-date=8. srpnja 2026.|archive-date=23. lipnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

Uspostavljanjem [[Austro-Ugarska|austrourgarske]] uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruiran je [[makadam]]ski put [[Sarajevo]] – [[Sokolac]] [[Han Pijesak]] – Vlasenica – [[Zvornik]]. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolici između dva svjetska rata je bila vrlo teška. Harala je [[Glad (katastrofa)|glad]], [[tuberkuloza]], [[tifus]], [[dizenterija]] i razne druge [[bolest]]i. Za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941. – 1945.) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo ostati bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera. Nažalost i posljednji [[rat u BiH]] ostavio je dubok trag na ovaj grad. Velik broj prijeratnih stanovnika je protjeran, poubijan, uništena je ekonomija itd.

== Gospodarstvo ==
Kod Vlasenice postoje nalazišta [[boksit]]a.
== Poznate osobe ==
* [[Vedad Ibišević]], nogometaš&lt;ref name=&quot;ispovijesti-direktno&quot;&gt;[http://direktno.hr/en/2014/sport/19074/Ispovijesti-poznatih-sporta%C5%A1a-pre%C5%BEivjelih-pokolj-i-pakao-u-Srebrenici.htm Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826001801/http://direktno.hr/en/2014/sport/19074/Ispovijesti-poznatih-sporta%C5%A1a-pre%C5%BEivjelih-pokolj-i-pakao-u-Srebrenici.htm |date=26. kolovoza 2016. }} tp/trt.net :''Ispovijesti poznatih sportaša preživjelih pokolj i pakao u Srebrenici'', 9. srpnja 2015. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* [[Ferid Karihman]], esejist, publicist, kroničar i pjesnik
* [[Hasan Demirović]], gradonačelnik Sarajeva, gospodarski i kulturni dužnosnik&lt;ref name=&quot;svjetlopis&quot;&gt;[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/demirovic-hasan.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Hasan Demirović'' (pristupljeno 10. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
== Obrazovanje ==
== Kultura ==

== Šport ==

Najznačajnije i najveće [[šport]]sko društvo u Vlasenici je Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registriranih članova svih kategorija – od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Grčke, Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje [[Mont Blanc]]a (4810 m) u srpnju 2006. od strane triju članova društva – Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada i najveći uspjeh vlaseničkoga športa u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarskih staza u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i povijesni lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. &lt;br&gt; 
U gradu djeluje [[nogomet]]ni klub ''[[FK Vlasenica|FK &quot;Vlasenica&quot;]]''.

== Izvori ==

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Vlasenica}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>f1wjcitsj65kq0a1ti3ywxzuqoi9uye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žepče</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25279</id>
    <revision>
      <id>7567150</id>
      <parentid>7566014</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26171" sha1="hbap57wg11betrrtit3djxu4mzyfz5t" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Žepče
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Zepce 004.jpg
| veličina_slike = 200px
| opis_slike = Žepče

| slika_zastava = Flag of Zepce.svg
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of Arms of Zepce.svg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] 
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Zenica-Doboj Canton.gif|25 px]] [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnovan
| utemeljenje_datum = [[1458.]] 
| utemeljenje1_ime = 
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po = 

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = [[Mato Zovko]]
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 = 
| ime_vođe1 = 
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 395 km&lt;sup&gt;²&lt;/sup&gt;
| površina_prazno2_ime = 
| površina_prazno2 =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =  &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;5804
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;30.219 (općina) 
| stanovništvo_uže_gustoća = 
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća = 
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = 
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 72230
| pozivni_broj = (+387) 032
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.opcina-zepce.com/ www.opcina-zepce.com]

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Žepče u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Žepče''' je naselje i administrativno središte istoimene općine, smješteno u [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojskoj županiji]] unutar [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Žepče broji 30.219 stanovnika. 

== Zemljopis ==
Žepče je smješteno u [[srednja Bosna|srednjoj Bosni]], na cestovnoj komunikaciji M17 (na sredini puta između [[Zenica|Zenice]] i [[Doboj]]a). 

[[Slika:Zeljeznicka stanica Zepce.jpg|minijatura|lijevo|250px|Željeznički kolodvor Žepče]]
Kroz mjesto prolazi magistralna cesta [[Sarajevo]] – Zenica –  Doboj – [[Bosanski Brod]] – [[Slavonski Brod]], te željeznička pruga [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Sarajevo]], [[Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo|Sarajevo – Bosanski Šamac]]. Žepče se nalazi između 18° 2’ geografske dužine i 44° 25’ geografske širine, te na 219 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Općina Žepče ima 30 000 stanovnika i ima 600 gospodarskih subjekata. Kroz Žepče protječe rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]]. Žepče se nalazi u dolini, a okružen je planinama koje su pogodne za planinarenje i lovni turizam. Na sjevernoj strani doline nalazi se plodno Žepačko polje. U neposrednoj blizini Žepča i u samom Žepču nalazi se 14 izvora mineralne vode. Jedan od najbogatijih izvora vode nalazi se u naselju Bistrica, 3 kilometra udaljen od Žepča, prema [[Zavidovići]]ma.

=== Klima ===
Žepče ima umjereno-kontinentalnu klimu s prilično oštrim zimama i toplim ljetima. Na klimu znatno utječe geografski položaj, reljef (u ovom slučaju kotlinski) kompleksi zelenih površina i rijeka Bosna.  

Područje je potpuno otvoreno prema sjeveru europskog kopna, pa je tijekom zime izloženo utjecaju hladnih zračnih masa sa sjeveroistoka. Zimi na ovo područje ima veliki utjecaj i sibirska anticiklona koja donosi izrazito niske temperature, čak i ispod -25°C, dok visoki planinski lanac Dinarida, na jugu, sprječava značajniji utjecaj Mediterana na klimu ovog područja.
U zimskim mjesecima česta je pojava i temperaturnog obrata (temperatura s porastom visine raste), a uz tu pojavu javlja se i magla i niska naoblaka koja zna potrajati i po nekoliko dana, donoseći vrlo hladno vrijeme uz ujednačene temperature zraka, bez velike dnevne amplitude.

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,7°C. Siječanj je najhladniji mjesec sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka od -0,4°C, dok je kolovoz najtopliji sa srednjem mjesečnom temperaturom zraka od 20,5°C. Izraženo je godišnje kolebanje temperature zraka, kao i visoka amplituda apsolutnih ekstremnih temperatura, koja odražava visok stupanj kontinentalnosti klime. Najniža temperatura izmjerena je 13. siječnja 2003.,a iznosila je -27,5°C, dok je najviša temperatura zabilježena 14. kolovoza 2003., a iznosila je 39,5°C. 

''Napomena-klimatološki podaci uzeti s meteorološke postaje Donji Lug.''

Godišnji hod temperature po mjesecima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Mjesec''' || siječanj || veljača || ožujak || travanj || svibanj || lipanj || srpanj|| kolovoz || rujan || listopad || studeni || prosinac
|- align = &quot;center&quot;
| '''Temperatura''' ([[°C]]) || -0,4 || 1,9 || 6,0 || 10,0 || 15,6 || 18,9 || 20,4 || 20,3 || 15,1 || 11,4 || 5,8 || 0,3
|-
|}

== Stanovništvo ==
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Žepče}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Žepče imala je 22 966 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Žepče'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]''' 
| '''[[1991.]]''' *
| '''[[1991.]]''' 
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 

 |-
|'''Bošnjaci/Muslimani'''
|11.727 (38,81 %) 
|11.676 (35,54 %) 
|10.820 (47,11 %) 
|8769 (44,39 %)
|7531 (44,54 %)
|-
|'''Hrvati'''
|17.801 (58,91 %)
|17.916 (54,53 %)
|9100 (39,62 %)
|7813 (39,55 %)
|7174 (42,43 %)
|-
|'''Srbi''' 
|501 (1,66 %)
|2398 (7,30 %)
|2278 (9,91 %) 
|2004 (10,14 %)
|2028 (11,99 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|
|
|546 (2,37 %)
|832 (4,21 %)
|56 (0,33 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|190 (0,63 %)
|866 (2,64 %)
|222 (0,96 %)
|336 (1,70 %)
|117 (0,69 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''30.219'''
|'''32.856'''
|'''22.966'''
|'''19.754'''
|'''16.906'''
|}
* Općina u promijenjenim granicama 1991. godine.

====Žepče (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Žepče'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Bošnjaci/Muslimani'''
|3367 (60,43 %)
|2337 (54,89 %)
|2242 (69,86 %)
|-
|'''Hrvati'''
|1450 (26,02 %)
|935 (21,96 %)
|637 (19,85 %)
|-
|'''Srbi''' 
|270 (4,84 %) 
|252 (5,91 %)
|227 (7,07 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|381 (6,83 %)
|640 (15,03 %)
|33 (1,02 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|103 (1,84 %)
|93 (2,18 %)
|70 (2,18 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''5571'''
|'''4257'''
|'''3209'''
|}

=== Popis Hrvata katolika u Žepču 1743. ===
* broj sela: 6
* broj kuća: 74
* odrasli: 368
* djeca: 258
* ukupno stanovnika: 626&lt;ref&gt; [[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962. &lt;/ref&gt;

== Naseljena mjesta ==
[[Adže]], [[Begov Han]], [[Bistrica (Žepče, BiH)|Bistrica]], [[Bljuva]], [[Brankovići (Žepče, BiH)|Brankovići]], [[Čusto Brdo]], [[Debelo Brdo (Žepče, BiH)|Debelo Brdo]], [[Donji Lug]], [[Globarica]], [[Goliješnica]], [[Golubinja]], [[Gornja Golubinja]], [[Gornja Lovnica (Žepče, BiH)|Gornja Lovnica]], [[Gornji Lug]], [[Grabovica (Žepče, BiH)|Grabovica]], [[Komšići]], [[Lupoglav (Žepče, BiH)|Lupoglav]], [[Ljeskovica (Žepče, BiH)|Ljeskovica]], [[Ljubatovići]], [[Ljubna]], [[Matina]], [[Mračaj (Žepče, BiH)|Mračaj]], [[Orahovica (Žepče, BiH)|Orahovica]], [[Osova]], [[Ozimica]], [[Papratnica]] (dio), [[Pire (Žepče, BiH)|Pire]], [[Ponijevo]], [[Radunice]], [[Ravne Donje]], [[Ravne Gornje]], [[Selište (Žepče, BiH)|Selište]], [[Tatarbudžak]], [[Varošište (Žepče, BiH)|Varošište]], [[Vašarište]], [[Vinište (Žepče, BiH)|Vinište]], [[Vitlaci]], [[Vrbica (Žepče, BiH)|Vrbica]], [[Želeće]], [[Željezno Polje]] i [[Žepče]].

== Uprava ==
== Granice općine ==
[[Datoteka:Zepce_nova.JPG|mini|desno|170px|Stare (tanke crte) i nove (debele crte) općinske granice. Boje označavaju nacionalni sastav naselja:&lt;br /&gt;
{{legenda|#D74600|Hrvati}}
{{legenda|#0080E8|Srbi}}
{{legenda|#02B55B|Muslimani}}]]
[[2001.]] promijenjene su granice općine tako da su u žepačku općinu ušla i sljedeća sela iz susjednih općina [[Zavidovići]] i [[Maglaj]]: Adže, Pire, Ponijevo, Matina, Ljubatovići, Grabovica, Čustovo Brdo, Komšići, Radunice i Globarica koja su do tada pripadala općini Maglaj, i naselja Brankovići, Donji Lug, Gornji Lug, Vrbica, Debelo Brdo, Osova, Vinište i Gornja Lovnica koja su do tada pripadala općini Zavidovići.&lt;ref&gt;[http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=6509 Zakon o izmjeni granica općine Žepče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924055409/http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=6509 |date=24. rujna 2015. }}, OHR, preuzeto 15. studenoga 2013.&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Ime Žepče izvedeno je iz latinske riječi ''emtio'' (kupnja). Izvođenjem -xemtio-xepcio-xepce- dolazimo od imena Žepče.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot;&gt;[http://zepackadijaspora.com/povijest/ Žepačka dijaspora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180828084036/http://zepackadijaspora.com/povijest/ |date=28. kolovoza 2018. }} ''Povijest'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
=== Prapovijest ===
Kraj naseljen još u prapovijesti. Bogat je nalazištima i tragovima ljudskih naselja iz neolita i brončanog doba.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot;/&gt; 

=== Antika ===
Naseljen u rimskom dobu. Bogata nalazišta iz vremena rimske države.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot;/&gt;

=== Srednjovjekovna Bosna ===
U vrelima je zapisano da Žepče održava trgovačke veze s [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom Republikom]] potkraj 12 stoljeća.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot; /&gt;

Žepče se prvi put spominje [[14. listopada]] [[1458.]] godine u povelji [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]], te je taj nadnevak uzet za dan općine Žepče.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/67695|title=Žepče|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-25}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme turske vlasti bio je manja utvrda. Kralj je boravio u Žepču i tom prigodom izdao povelju žepačkome [[logotet]]u Stjepanu Ratkoviću.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot; /&gt;

Prvu katoličku crkvu u Žepču izgradio je u blizini [[Žepačka kula|žepačke kule]] bosanski kralj [[Stjepan Tomaš]] [[1446.]] godine, a bila je posvećena [[katolička crkva sv. Tome u Žepču|sv. Tomi]]. Najstarija osnovana katolička župa u žepačkom kraju je [[Osova]], s kojom je u svezi svetište Velike Gospe.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot;/&gt;

=== Osmanska Bosna ===
Godine [[1568.]] pretpostavlja se da je u Žepču izgrađena glavna [[džamija Ferhadija u Žepču|džamija Ferhadija]], a izgradio ju je [[Ferhad-beg]], koga su u Žepču zvali Ferhad paša.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot;/&gt; U osmanska vremena u Žepče dolaze Židovi. Zadržavaju se i od 17. stoljeća imaju svoje groblje.

Oko [[1865.]] u [[Ponijevo|Ponijevu]] u žepačkoj općini izdavan je satirično-polemični list [[Bismillah (satirično-polemični list)|Bismillah]] urednika fra Franje Momčinovića.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot;/&gt;

=== Austro-Ugarska ===
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Žepče 7. kolovoza 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=161.|access-date=8. srpnja 2026.|archive-date=23. lipnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U Austro-Ugarskoj sjedište kotara u [[Travnički okrug|Travničkom okrugu]].&lt;ref name=&quot;Deutsche Schutzgebiete&quot;&gt;(): [http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_bosnien-herzegowina.htm ''Bosnien-Herzegowina - Kronland der k. u. k. Monarchie''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161231130333/http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_bosnien-herzegowina.htm |date=31. prosinca 2016. }}, Deutsche Schutzgebiete. Pristupljeno 4. svibnja 2017. (njemački)&lt;/ref&gt;
Pravoslavna crkva u Žepču izgrađena je [[1894.]] godine i posvećena je [[pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Žepču|Rođenju]] [[Bogorodica|Presvjete Bogorodice]]. 
Građanska čitaonica osnovana je 1880. godine. 4. listopada 1880. Žepče je dobilo Državnu pučku školu.&lt;ref name=&quot;Žepačka dijaspora&quot;/&gt;

=== Kraljevina Jugoslavija ===
Od 1929. godine u [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]]. [[Banovina Hrvatska]] osnovana 1939. nije obuhvatile hrvatski naseljeno Žepče. Nakon stvaranje Banovine, Seljačko-demokratska koalcija tražila je da se kotar Žepče priključi Banovini Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Hrvati izvan banovine, Hrvatski dnevnik, 29. kolovoza 1939., str. 3 &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvati u kotaru Žepče; Hrvatski dnevnik, 31. kolovoza 1939., str. 5&lt;/ref&gt;

=== NDH ===
U NDH dio [[Velika župa Lašva-Glaž|Velike župe Lašva-Glaž]], [[Velika župa Lašva-Pliva|Velike župa Lašva-Pliva]] u kojima je bio sjedište kotarske oblasti.&lt;ref name=&quot;Bućin219&quot;&gt; Rajka Bućin: [https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219. &lt;/ref&gt; Kotarska oblast Žepče obuhvaćala je općine Novi Šeher, Vozuće (sjedište Gare), Zavidoviće i Žepče.&lt;ref name=&quot;Pilić-Matković&quot;&gt;Stipo Pilić i Blanka Matković: [http://www.academia.edu/1773259/BORBE_ZA_TRAVNIK_U_LISTOPADU_1944 Borbe za Travnik u listopadu 1944.], Bosna Franciscana, Franjevačka bogoslovija, Sarajevo, BiH, br.35, 2011,, str. 133-172&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bućin&quot;&gt; Rajka Bućin: [https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219&lt;/ref&gt;

=== Titova Jugoslavija ===
=== Žepče za vrijeme rata 90-ih godina 20. stoljeća===
Za vrijeme rata u BIH Žepče je obranjeno nadljudskim naporima HVO-a. 
[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|[[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]] (Žepče), između Usore i Herceg-Bosne]]
[[Datoteka:Patch_of_111._xp_brigade_Zepce.svg|mini|Oznaka 111. xp brigade Žepče]]

Dana 27. siječnja 1992., osnovana je [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], čiji je teritorij jednak današnjoj općini Žepče. S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa, južni dio [[Hrvatska zajednica Usora|Hrvatske zajednice Usore]] (Komušina) uveže s Hrvatskom zajednicom Srednjom Bosnom, odnosno sa Žepčem, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence. Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem Mate Bobana je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, [[Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu]], tako je Žepče pristupilo Herceg-Bosni. 

S početkom [[Rat u BiH|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]] žepački kraj zajednički brane [[Hrvati]] i Muslimani organizirani politički i vojno kroz [[HVO]]. Muslimani i Hrvati su imali zajedničku ratnu bolnicu, zajedničke ratne medicinske ekipe, borili se skupa na bojišnicama. S prvim ratnim okršajima između Bošnjaka i Hrvata i u Žepču rastu međusobne napetosti. Bošnjaci napuštaju bojišnice, čak bježe iz rovova pa zbog toga neke linije &quot;pucaju&quot; i ginu hrvatski vojnici, a mnogi su ranjeni. Kada je formirana [[Armija BiH]] u Žepču, napetosti su još veće. Na katolički blagdan [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivana Krstitelja]], [[24. lipnja]] [[1993.]] godine, dok se služila sveta misa, počeo je napad bošnjačkih snaga na Žepče. Napadnuto je Žepče, ali i sela [[Papratnica]], [[Bistrica (Žepče, BiH)|Bistrica]], [[Ljeskovica (Žepče, BiH)|Ljeskovica]] i [[Novi Šeher]]. Žepački HVO uspio je zaustaviti taj bošnjački napad. Žepački kraj od toga sukoba je u potpunom okruženju [[VRS|srpskih snaga]] s jedne i [[Armija BiH|Armije BiH]] s druge strane. Borbe su žestoke, s mnogo ranjenih i poginulih vojnika je na sve tri strane.

Žepče se našlo u okruženju većinski muslimanske Armije BiH iz pravaca Zenice, Maglaja i Zavidovića. Uz mnoge žrtve Žepče nije palo i nije doživjelo sudbinu Hrvata iz sela [[Kiseljak]]a - općina Žepče (30 žrtava koje je pogubila Armija BiH), [[Željezno polje]] - općina Žepče (43 ubijena Hrvata koje je pogubila Armija BiH) ili sela [[Dusina|Dusine]] u zeničkoj općini koje je 26. siječnja 1993. masakrirano koje je pogubila VII. muslimanska brdska brigada čijim je drugim bataljunom zapovijedao [[Šerif Patković]] zvani Geler, danas ministar branitelja FBiH. Datum 26. siječnja 1993. uzima se i kao početak muslimansko-hrvatskog rata.

Strahovit zločin nad hrvatskim civilima počinili su vojnici Armije BiH [[16. kolovoza]] [[1993.]] godine u selu Kiseljaku, istočno od Žepča (vidi [[Pokolj u Kiseljaku 16. kolovoza 1993.]]). Preobučeni u uniforme vojnika HVO-a, diverzanti 303. i 314. brigade III. korpusa Armije BiH neometano su, predvečer upali u to hrvatsko selo. Vojnici HVO-a bili su iznenađeni i dok su se konsolidirali i stali odupirati, vojnici Armije BiH počinili su zločine nad starcima, ženama i djecom. Vatrenim i hladnim oružjem život su izgubile 43 osobe. Kada su upali u selo, vojnici Armije BiH iz kuća su istjerali civile i postavili ih kao živi zid prema lokalnoj postrojbi HVO-a.

Zaprepašteni zločinom u selu Kiseljak nad običnim ljudima, čak invalidima i djecom, Hrvati žepačkog kraja vapili su za pomoć i zaštitu. Predsjednik HVO-a Žepča i dopredsjednik [[HDZ BiH|HDZ-a Bosne i Hercegovine]] Perica Jukić, u svom otvorenom pismu upućenom između ostalih i [[kardinal]]u [[Franjo Kuharić|Franji Kuhariću]] kao i cjelokupnoj međunarodnoj javnosti za taj ratni zločin optužio je izravno [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]]. Bošnjačke civilne i vojne vlasti nisu dopuštale inozemnim novinarima pristup Žepču, kao ni humanitarnim organizacijama i europskim promatračima, blokiranjem putova i polaganjem mina. U sukobu Armije BiH i HVO-a na području općine Žepče ubijeno je 96 Hrvata, a 4000 ih je pronašlo spas u zbjegu u [[Hercegovina|Hercegovinu]] ili [[Hrvatska|Hrvatsku]].

Ratne 1994. [[Hrvatska salezijanska provincija]] primila je poziv Ordinarijata Vrhbosanske nadbiskupije i općinskih vlasti Žepča da preuzme brigu oko izgradnje i vođenja [[Katolički školski centar Don Bosco u Žepču|Katoličkog školskog centra]] u Žepču, što je prihvatila. Sljedeće godine došla je prva skupina salezijanaca i uključila se u odgojno-obrazovni rad u srednjoj školi. Katolički školski centar gradi se od 1997. godine, kad je položen kamen temeljac. Žepačka općina darovala je zemljište za izgradnju, površine 70 000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 1999. je proradila Tehničko-obrtnička škola. Na godinu je proradila Opća gimnazija. Godine 2003. izgrađena je upravna zgrada KŠC-a i prostori za salezijansku zajednicu. Nova školska radionica gradi se od 2004. godine.&lt;ref&gt;[https://narod.hr/kultura/31-sijecnja-sveti-ivan-don-bocso-zasto-salezijanci-znak-zivota-hrvate-zepca Narod.hr] Petar Horvatić: ''31. siječnja sveti Ivan don Bosco – zašto su salezijanci znak života za Hrvate Žepča?''; 31. siječnja 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Nakon rata izrazito se razvija [[malina]]rstvo i [[voćarstvo]] u kulturama koje tradicionalno uspijevaju u ovim krajevima: [[jabuka|jabuke]], kruške i [[orah|orasi]]. Zbog plodnog tla razvijena je i [[poljoprivreda]]. Postoji i nekoliko tvornica:

*&quot;''Mahnjača''&quot; - kožna industrija, sada u stečaju
*&quot;''Galanterija''&quot; - industrija drveta, ne radi punim kapacitetom

U Žepču postoji mnogo trgovina i kafića.

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Žepče}}
* fra [[Vjeko Ćurić]], hrvatski svećenik, misionar, mučenik
* [[Nedžad Ibrišimović]], bošnjački književnik
* [[Marko Jozinović]], vrhbosanski nadbiskup
* [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]], zagrebački muftija
* [[Ilhamija Žepčak]], bošnjački alhamijado pjesnik i vjerski pisac

== Spomenici i znamenitosti ==
'''Spomenik sv. Ante''' nalazi se na staroj cesti prema selu Donje Ravne, niže pruge, star oko pet stotina godina. Ovaj kršćanski spomenik se nekada prije nalazio nekih petstotinjak metara dalje pa je premješten, na sadašnju lokaciju. Razlog tomu je od velike etičke i moralne važnosti; naime zemlju na kojoj se sad nalazi je bila nekad davno posjed jednog Muslimana kojem se razboljelo dijete. Čovjek, koji je želio spasiti svoje dijete se i zavjetovao svetom Anti s obećanjem; ako ozdravi da će darovati dio zemlje za njegov spomenik. To je na sveopću sreću i uslijedilo.

'''Židovsko groblje''', staro preko 300 godina.

'''Spomenik radničkoj klasi''' podignut je za vrijeme [[SFRJ]].

== Obrazovanje ==
U općini Žepče postoji pet osnovnih škola, četiri redovne i jedna paralelna:

* Osnovna škola &quot;Žepče&quot;, Žepče
* Osnovna škola &quot;Fra Grga Martić&quot;, Ozimica
* Osnovna škola &quot;Begov Han&quot;, Begov Han
* Osnovna škola &quot;Abdulvehab Ilhamija&quot;, Željezno polje
* Osnovna Glazbena škola &quot;Katarina Kosača Kotromanić&quot;, Žepče

Škole imaju petnaest, a Glazbena škola osam područnih odjela.

Na području Općine djeluju i četiri srednje škole, kojima je osnivač Općina: 

* Srednja mješovita škola &quot;Žepče&quot;
* Srednja Glazbena škola &quot;Katarina Kosača Kotromanić&quot;
* Gimnazija KŠC-a Don Bosco
* Tehničko-obrtnička škola KŠC-a Don Bosco

[[Katolički školski centar Don Bosco u Žepču|Katolički školski centar &quot;Don Bosco&quot;]] je ustanova kojom upravljaju katolički redovnici [[salezijanci]]. Pri KŠC-u od 2021. godine djeluje Učenički dom. Ovaj školski centar je jedan od najopremljenijih u BiH. 

Učenici su upisani u četverogodišnje gimnazijske, tehničke i umjetničke programe te razne trogodišnje programe za obrtnička zanimanja. Gotovo 90 % učenika nastavlja obrazovanje nakon osnovne škole.

== Mediji ==
* [[Radio postaja Žepče]] 95,9 MHz
* [[Radio Žepče]] 88,2 i 101,6 MHz 

== Kultura ==
U Žepču djeluje nekoliko KUD-ova. U Žepču Hrvati katolici njeguju izvornu glazbu koja se svira na šargiji i violini uz pratnju dvojice pjevača. Pjesama su lirske-domoljubne, lirske ljubavne, pejzažne i lirske-socijalne. Održavaju se mnoge etno manifestacije, prela, sijela, večeri izvorne glazbe, ali treba naglasiti da mnoge priredbe nisu institucionalizirane niti komercijalizirane. Žepčake - Hrvate krasi slično kao i kod Šokaca iz Slavonije velika ljubav prema zemlji na kojoj žive, pjesmi, ženama, dobroj hrani i dobrom piću.

== Šport ==
* [[NK Žepče]]
* [[NK Don Bosco Žepče|NK Don Bosco]]
* [[KK Orlovik]]
* [[KK Žepče]]  
* [[Teniski Klub &quot;CLUB T&quot; Žepče]] Žepče
* [[Rukometni klub Žepče]] (www.rkzepce.com )
* [[Kajak-kanu klub &quot;550&quot;]] Žepče
* [[ŽOK Žepče]]
* [[OK Žepče]]
* [[KK Ipon Žepče]]
* [[Plesni klub LDF Žepče]]

Od 2013. održava se ''Božićni malonogometni turnir Žepče''.

== Izvori ==
{{izvori}}

* Knjiga: &quot;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.&quot;, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. 

* internet - izvor, &quot;Popis po mjesnim zajednicama&quot; - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

==Galerija==
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
datoteka:Zepce 004.jpg |
datoteka:Zepce 006.jpg |  
datoteka:Zepce 007.jpg |
| 
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Unutarnje poveznice ==
*[[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče]]
*[[Gradski stadion Žepče]]

== Vanjske poveznice ==
[http://www.opcina-zepce.com/ Službene stranice općine Žepče]

{{Mrva-BH-op}}

{{Žepče}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Naselja u Zeničko-dobojskoj županiji]]
[[Kategorija:Žepče| ]]</text>
      <sha1>hbap57wg11betrrtit3djxu4mzyfz5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski nogometni savez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28118</id>
    <revision>
      <id>7567138</id>
      <parentid>7563489</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38634" sha1="cu34fvphl4rel24n4xj3mf5oe55db2u" xml:space="preserve">{{Nogometni savez
| ime                = Hrvatski nogometni savez
| izvorno_ime        = 
| logo               = HNS.png
| osnovan            = [[13. lipnja]] [[šport u 1912.|1912.]] 
| sjedište           = [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulica grada Vukovara 269a]] &lt;br/&gt; [[Zagreb|10000 Zagreb]]
| primljen_FIFA      = [[16. srpnja]] [[šport u 1941.|1941.]]&lt;ref name=&quot;SG&quot; /&gt;
| regija             = [[Europa]]
| regionalni_savez   = [[UEFA]] od [[17. lipnja]] [[šport u 1993.|1993.]]
| predsjednik        = [[Marijan Kustić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/hns/o-nama/predsjednik/ |title=Marijan Kustić predsjednik je Hrvatskog nogometnog saveza od 29. srpnja 2021. godine. |access-date=2021-10-01 |website=hns.family}}&lt;/ref&gt;
| tajnik             = [[Josip Tomaško]]
| web_stranica       = [https://hns.family/ hns.family]
}}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
{{Odličja|Europsko prvenstvo do 18 godina}}
{{Medalje bronca | Cipar 1998.|}}
{{Odličja|Europsko prvenstvo do 16 godina}}
{{Medalje bronca | Engleska 2021.|}}
{{Odličja|[[UEFA Kup regija]]}}
{{Medalje zlato | Turska 2017.|NS ZG}}
{{Medalje srebro | Irska 2015.|NS ZG}}
{{Medalje bronca | San Marino 2025.|NS RI}}
{{Medalje sport | [[Futsal]]}}
{{Odličja|[[Europsko futsalsko prvenstvo]]}}
{{Medalje bronca | [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo – Latvija, Litva i Slovenija 2026.|Latvija, Litva i Slovenija 2026.]] |}}
{{Odličja|Europsko futsalsko prvenstvo do 19 godina}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo do 19 godina – Latvija 2019.|Latvija 2019.]] |}}
{{Medalje dno}}
'''Hrvatski nogometni savez (HNS)''', [[sportski savez|krovno tijelo]] sporta muškog i ženskog [[nogomet]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] za sve dobne kategorije. Uz nogomet krovno je tijelo srodnih sportova – [[futsal]]a te [[nogomet na pijesku|nogometa na pijesku]].

Izbor [[Milovan Zoričić|dr. Milovana Zoričića]] za voditelja nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]], 13. lipnja 1912. godine, službeno se računa kao nadnevak osnutka Hrvatskog nogometnog saveza.

Savez je postao privremenim članom [[FIFA|FIFA-e]] 16. srpnja 1941.,&lt;ref name=&quot;SG&quot;&gt;Stipica Grgić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/503810 Hrvatski nogometni savez i Fédération Internationale de Football Association 1941. – 1945.], Historijski zbornik, Vol. 79 No. 1, 2026., str. 72–73. &lt;br&gt; {{citat|Iako se često navodi kako je HNS primljen u okrilje FIFA-e dan kasnije, tj. 17. srpnja 1941., čini se da zabuna dolazi od toga što je obavijest o primitku poslana telegramom dan nakon sjednice Odbora za hitne poslove FIFA-e. Sjednica Odbora za hitne poslove bila je 16. srpnja, ali potvrda o slanju govori da je dopis o zaključcima te sjednice poslan sutradan, 17. srpnja, kad je poslan i drugi dopis.}}&lt;/ref&gt; a nakon što je [[Hrvatska]] ostvarila neovisnost, članstvo je potvrđeno 3. srpnja 1992. godine. U Europsku nogometnu organizaciju [[UEFA-u]] HNS je primljen u punopravno članstvo 17. lipnja 1993., tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] prvo međunarodno natjecanje na koje je [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] stekla pravo sudjelovanja kroz kvalifikacije, u kojima je osvojila prvo mjesto i izborila nastup na završnici u Engleskoj. Odmah u sljedećim kvalifikacijama izborila je i svoj prvi nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj]], te je zaključno s [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskim prvenstvom 2024.]] reprezentacija sudjelovala na 6 od mogućih 7 [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih]] i 7 od 8 mogućih [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskih prvanstava]], a uključujući [[UEFA Liga nacija 2022./23.#Završni turnir|Final Four Uefine Lige nacija]] osvojila je dvije srebrne i dvije brončane medalje na ovim velikim nogometnim natjecanjima.

Od [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|prve službene utakmice]] 2. travnja 1940. do travnja 2026. godine hrvatska A reprezentacija odigrala je ukupno [[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije|'''397''' međunarodnih utakmica]], ostvarivši '''209''' pobjeda, '''105''' neriješena rezultata i '''83''' poraza, uz gol-razliku '''693:400'''.

== Nazivi i nogometne organizacije kroz povijest ==
* 1912. – 1914. Nogometna sekcija (pododbor) [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]] (osnovana 13. lipnja 1912. godine)
* 1914. – 1918. Odbor za priređivanje nogometnih utakmica u korist Crvenog križa (od listopada 1914. godine)
* 1918. – 1919. Nogometna sekcija Hrvatskog športskog saveza (od 22. listopada 1918. godine)
* 1919. – 1939. Osnivačka sjednica Hrvatskog nogometnog saveza održana 15. travnja 1919. godine pretvorena je u osnivačku sjednicu [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskog nogometnog saveza]]. Kroz to vrijeme broj podsaveza od kojih se Jugoslavenski savez sastoji s vremenom raste od 6 do 14 podsaveza, od kojih na području današnje Hrvatske djeluju tri: [[Zagrebački nogometni podsavez]], [[Splitski nogometni podsavez]] i [[Osječki nogometni podsavez]].
* 1939. – 1945. Hrvatski nogometni savez (od 7. kolovoza 1939. godine)
* 1945. – 1947. Stručni odbor za nogomet Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske (od 4. prosinca 1945. godine)
* 1947. – 1948. Nogometni odbor Fiskulturnog saveza Hrvatske (od 13. siječnja 1947. godine)
* 1948. – 1990. Nogometni savez Hrvatske (od 18. srpnja 1948. godine)
* od 1990. Hrvatski nogometni savez

== Predsjednici ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot;;&quot;
|-
!class=&quot;unsortable&quot;|
!osoba
!mandat
!trajanje
!značajni događaji
|-
|1. ||[[Milovan Zoričić]] ||17. srpnja 1912. – 1914.||2 godine||Osnivanje nogometne sekcije [[Hrvatski športski savez|Hrvatskog športskog saveza]]
|-
|2. ||[[Vladimir Očić]] ||1914.||dio godine||
|-
|3. ||dr. [[Milan Graf]] ||1914. – 1919.||5 godina||
|-
|4. ||dr. [[Ivo Kraljević]] ||7. kolovoza 1939. – 1941.||2 godine||[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica A reprezentacije]]
|-
|5. ||dr. [[Rudolf Hitrec]] ||1941. – 1942.||1 godina||Primitak HNS-a u [[FIFA|Fifu]]
|-
|6. ||[[Vatroslav Petek]] ||1942. – 1944.||2 godine||
|-
|7. ||dr. [[Rinaldo Čulić]] ||1944. – 1945.||1 godina||
|-
|8. ||[[Mijo Hršak]] ||1945. – 1947.||2 godine||
|-
|9. ||[[Lazo Vračarić]] ||1947. – 1950.||3 godine||
|-
|10. ||inž. [[Boris Bakrač]] ||1950. – 1953.||3 godine||
|-
|11. ||[[Vlado Ranogajec]] ||1953. – 1957.||4 godine||
|-
|12. ||[[Mirko Oklobdžija]] ||1957. – 1959.||2 godine||
|-
|13. ||[[Pero Splivalo]] ||1959. – 1965.||5 godina||
|-
|14. ||[[Luka Bajakić]] ||1965. – 1966.||1 godina||
|-
|15. ||[[Bruno Knežević]] ||1966. – 1971.||5 godina||
|-
|16. ||[[Ivan Kolić]] ||1971. – 1976.||5 godina||
|-
|17. ||[[Vlato Bogatec]] ||1976. – 1978.||2 godine||
|-
|18. ||[[Ljubo Španjol]] ||1978. – 1981.||3 godine||
|-
|19. ||[[Željko Huber]] ||1981. – 1982.||1 godina||
|-
|20. ||[[Dušan Veselinović]] ||1982. – 1984.||2 godine||
|-
|21. ||[[Milivoj Ražov]] ||1984. – 1985.||1 godina||
|-
|22. ||[[Adam Sušanj]] ||1985. – 1986.||1 godina||
|-
|23. ||[[Antun Ćilić]] ||1986. – 1988.||2 godine||
|-
|24. ||[[Paško Viđak]] ||1988. – 1990.||2 godine||
|-
|25. ||dr. [[Mladen Vedriš]] ||rujan 1990. – 8. srpnja 1994.||3 godine, 10 mjeseci||[[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|Prva službena utakmica A reprezentacije u modernoj Hrvatskoj]];&lt;br&gt;Osamostaljenje HNS-a od [[Jugoslavenski nogometni savez|FSJ-a]]; Primitak HNS-a u [[UEFA|Uefu]]
|-
|26. ||dr. [[Damir Matovinović]] (v.d.) ||8. srpnja 1994. – 10. ožujka 1995.||8 mjeseci||
|-
|27. ||[[Đuro Brodarac]] ||10. ožujka – 8. lipnja 1995.||3 mjeseca||
|-
|28. ||[[Nadan Vidošević]] ||8. lipnja 1995. – 17. kolovoza 1996.||1 godina, 2 mjeseca||[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]]
|-
|29. ||dr. [[Josip Šoić]] ||17. kolovoza 1996. – 2. lipnja 1997.||9 mjeseci||
|-
|30. ||[[Branko Mikša]] ||2. lipnja 1997. – 5. listopada 1998.||1 godina, 4 mjeseca||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|SP 1998.]]
|-
|31. ||[[Vlatko Marković]] ||18. prosinca 1998. – 5. srpnja 2012.||13 godina, 6 mjeseci||[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|SP 2002.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]]; [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|SP 2006.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012.]]
|-
|32. ||[[Davor Šuker]] ||5. srpnja 2012. – 29. srpnja 2021.||9 godina|| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP 2014.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo 2016.]]; [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP 2018.]]; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]]
|-
|33. ||[[Marijan Kustić]] ||29. srpnja 2021. – ''danas''||u tijeku||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|SP 2022.]]; [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] [[Finale UEFA Lige nacija 2023.|LN 2023.]]; [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo – Latvija, Litva i Slovenija 2026.|Europsko prvenstvo u futsalu 2026.]]
|}

== Grb HNS-a kroz povijest ==
{|cellpadding=10 border=1
|[[Datoteka:HNS1.jpg|80px]]
|[[Datoteka:HNS2.jpg|80px]]
|[[Datoteka:HNS40.jpg|80px]]
|[[Datoteka:NSH60.jpg|80px]]
|[[Datoteka:NSH-logo.gif|80px]]
|[[Datoteka:HNS3.jpg|80px]]
|[[Datoteka:HNS.png|80px]]
|-
|colspan=&quot;2&quot; text align=center|do 1940-ih
|text align=center|1940-ih
|text align=center|1950-ih i&lt;br&gt;1960-ih
|text align=center|1970-ih i&lt;br&gt;1980-ih
|text align=center|od 1990.&lt;br&gt;do 2013.
|text align=center|od 2013.&lt;br&gt;do danas 
|}

== Najveći reprezentativni uspjesi ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] 2018.
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek|Trofej Hrvatskog olimpijskog odbora]] 1992.
{{Col-begin}}
{{Col-3}}
;[[Hrvatska nogometna reprezentacija|&quot;A&quot; reprezentacija]]
* 2 x [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]] 1998. i 2018.
* 2 x FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom 1994. i 1998.
* 9 x [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] 2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.
* 3 x [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] 2018., 2022. i 2023.
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet 2008.
* FIFA/Coca-Cola Ranking 1998. i 1999. – 3. mjesto
* 5 x [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] 1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo – Engleska 1996.]] – četvrtfinalist – 7. mjesto
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo – Francuska 1998.]] – '''brončana medalja'''
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo – Južna Koreja i Japan 2002.]] – skupina – 23. mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo – Portugal 2004.]] – skupina – 13. mjesto
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo – Njemačka 2006.]] – skupina – 22. mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo – Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinalist – 5. mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo – Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina – 10. mjesto
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Svjetsko prvenstvo – Brazil 2014.]] – skupina – 19. mjesto 
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo – Francuska 2016.]] – osmina finala – 9. mjesto
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo – Rusija 2018.]] – '''srebrna medalja'''
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo – Europa 2020.]] – osmina finala – 14. mjesto
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo Katar 2022.]] – '''brončana medalja'''
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] [[Finale UEFA Lige nacija 2023.|Liga nacija 2023.]] – '''srebrna medalja'''
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo – Njemačka 2024.]] – skupina – 18. mjesto
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – ''plasman''
;[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|reprezentacija do 21 godine]]
* Europsko prvenstvo do 21 godine – Slovačka 2000. – skupina 
* Europsko prvenstvo do 21 godine – Njemačka 2004. – skupina 
* Europsko prvenstvo do 21 godine – Italija/San Marino 2019. – skupina 
* Europsko prvenstvo do 21 godine – Slovenija/Mađarska 2021. – četvrtfinalist
* Europsko prvenstvo do 21 godine – Rumunjska/Gruzija 2023. – skupina
{{Col-break}}
;[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|reprezentacija do 20 godina]]
* Svjetsko prvenstvo do 20 godina – Nigerija 1999. – osmina finala – 14. mjesto i Nagrada za ''fair-play''
* Svjetsko prvenstvo do 20 godina – Kolumbija 2011. – skupina – 23. mjesto
* Svjetsko prvenstvo do 20 godina – Turska 2013. – osmina finala – 11. mjesto
;[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|reprezentacija do 19 godina]]
* Europsko prvenstvo do 19 godina – Francuska 2010. – '''polufinale'''
* Europsko prvenstvo do 19 godina –  Estonija 2012. – skupina
* Europsko prvenstvo do 19 godina –  Njemačka 2016. – skupina
* Europsko prvenstvo do 19 godina –  Wales 2026. – ''plasman''
;[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|reprezentacija do 18 godina]]
* [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko prvenstvo do 18 godina – Cipar 1998. – '''brončana medalja'''
* Europsko prvenstvo do 18 godina – Njemačka 1999. – skupina 
;[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|reprezentacija do 17 godina]]
* Svjetsko prvenstvo do 17 godina – Trinidad i Tobago 2001. – skupina – 11. mjesto
* Europsko prvenstvo do 17 godina – Italija 2005. – polufinale – 4. mjesto
* Europsko prvenstvo do 17 godina – Slovačka 2013. – skupina
* Svjetsko prvenstvo do 17 godina – UAE 2013. – skupina – 17. mjesto
* Europsko prvenstvo do 17 godina – Bugarska 2015. – četvrtfinalist
* Svjetsko prvenstvo do 17 godina – Čile 2015. – četvrtfinalist – 7. mjesto
* Europsko prvenstvo do 17 godina – Hrvatska 2017. – ''domaćini''/skupina
* Europsko prvenstvo do 17 godina – Mađarska 2023. – skupina
* Europsko prvenstvo do 17 godina – Cipar 2024. – skupina
* Svjetsko prvenstvo do 17 godina – Katar 2025. – šesnaestina finala
* Europsko prvenstvo do 17 godina – Estonija 2026. – ''plasman''
* Svjetsko prvenstvo do 17 godina – Katar 2026. – ''plasman''
;[[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|reprezentacija do 16 godina]]
* Europsko prvenstvo do 16 godina – Austrija 1996. – četvrtfinalist 
* Europsko prvenstvo do 16 godina – Škotska 1998. – četvrtfinalist 
* Europsko prvenstvo do 16 godina – Češka 1999. – skupina 
* [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Europsko prvenstvo do 16 godina – Engleska 2001. – '''brončana medalja'''
{{Col-break}}
;[[Hrvatska futsalska reprezentacija|Futsalska reprezentacija]]
* Europsko prvenstvo – Španjolska 1999. – skupina
* Svjetsko prvenstvo – Gvatemala 2000. – drugi krug – 5. mjesto
* Europsko prvenstvo – Rusija 2001. – skupina
* Mediteranski kup – Libija 2010. – pobjednici
* [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo – Hrvatska 2012.|Europsko prvenstvo – Hrvatska 2012.]] – ''domaćini''/4. mjesto
* Europsko prvenstvo – Belgija 2014. – 8. mjesto
* Europsko prvenstvo – Srbija 2016. – 9. mjesto
* Europsko prvenstvo – Nizozemska 2022. – skupina
* Svjetsko prvenstvo – Uzbekistan 2024. – osmina finala
* [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo – Latvija, Litva i Slovenija 2026.|Europsko prvenstvo – Latvija, Litva, Slovenija 2026.]] – '''brončana medalja'''
;[[Hrvatska futsalska reprezentacija do 21 godine|Futsalska reprezentacija do 21 godine]]
* Europsko prvenstvo do 21 godine – Rusija 2008. – skupina
;[[Hrvatska futsalska reprezentacija do 19 godina|Futsalska reprezentacija do 19 godina]]
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo do 19 godina – Latvija 2019.|Europsko prvenstvo do 19 godina – Latvija 2019.]] – '''srebrna medalja'''
* Europsko prvenstvo do 19 godina – Španjolska 2022. – skupina
* Europsko prvenstvo do 19 godina – Hrvatska 2023. – ''domaćini''/skupina
;Reprezentacije nogometnih središta HNS-a na [[UEFA Kup regija|UEFA Kupu regija]]
* Kup regija – Češka 2001. – skupina  ([[Nogometno središte Split|NS Split]])
* Kup regija – Hrvatska 2009. – ''domaćini''/skupina ([[Nogometno središte Zagreb|NS Zagreb]])
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Kup regija – Irska 2015. – '''srebrna medalja''' ([[Nogometno središte Zagreb|NS Zagreb]])
* [[Slika:Gold medal europe.svg|20px]] Kup regija – Turska 2017. – '''zlatna medalja''' ([[Nogometno središte Zagreb|NS Zagreb]])
* [[Slika:Bronze medal europe.svg|20px]] Kup regija – San Marino 2025. – '''brončana medalja''' ([[Nogometno središte Rijeka|NS Rijeka]])
{{Col-end}}

== Zlatna lista – nogomet ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!rowspan=&quot;3&quot;|Sezona
!colspan=&quot;6&quot;|Nogomet
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Muškarci
!colspan=&quot;2&quot;|Žene
|-
!Width = 140|Prvaci
!Width = 140|Pobjednici kupa
!Width = 140|Pobjednici Superkupa
!Width = 140|Veteranski prvaci
!Width = 140|Prvakinje
!Width = 140|Pobjednice kupa
|-
!1992. 
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (1)
|[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] (1){{fusg|2}}
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (1)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot; rowspan=&quot;8&quot; |''nije se odigravalo''
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Maksimir]] (1)
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Maksimir]] (1)
|-
!1992./93. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (1){{fusg|1}}
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (1)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (2)
|[[ŽNK Zagreb|Zagreb]] (1)
|[[ŽNK Zagreb|Zagreb]] (1)
|-
!1993./94. 
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (2)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (1){{fusg|1}}
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (3)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (1)
|[[ŽNK Zagreb|Zagreb]] (2)
|-
!1994./95. 
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (3)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (2)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (2)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (1)
|-
!1995./96. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (2){{fusg|1}}
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (2){{fusg|1}}
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (3)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (2)
|-
!1996./97. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (3){{fusg|1}}
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (3){{fusg|1}}
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (4)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (3)
|-
!1997./98. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (4){{fusg|1}}
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (4){{fusg|1}}
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (5)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (4)
|-
!1998./99. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (5){{fusg|1}}
|[[NK Osijek|Osijek]] (1)
| bgcolor=&quot;lightgray&quot; rowspan=&quot;3&quot; |''nije se odigravalo''
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (6)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (5)
|-
!1999./00. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (6){{fusg|1}}
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (3)
|[[Prvi pekarski ŠK Zagreb|Pekarski Zagreb]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (7)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (6)
|-
!2000./01. 
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (4)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (5)
|[[NK Nedeljanec|Nedeljanec]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (8)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (7)
|-
!2001./02. 
|[[NK Zagreb|Zagreb]] (1)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (5)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (1)
|[[NK RIZ Odašiljači Zagreb|RIZ Odašiljači Zagreb]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (9)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (8)
|-
!2002./03. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (7)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (4)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (2)
|[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] (1){{fusg|5}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (10)
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Maksimir]] (2)
|-
!2003./04. 
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (5)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (7)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (4)
|[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] (2){{fusg|5}}
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Maksimir]] (2)
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Maksimir]] (3)
|-
!2004./05. 
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (6)
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (1)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (5)
|[[NK Hajdin AG Cret|Hajdin Cret]] (1)
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Maksimir]] (3)
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Maksimir]] (4)
|-
!2005./06. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (8)
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (2)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (3)
|[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (1)
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Dinamo-Maksimir]] (4)
|[[ŽNK Dinamo-Maksimir Zagreb|Dinamo-Maksimir]] (5)
|-
!2006./07. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (9)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (8)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Sesvete|Sesvete]] (1){{fusg|6}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (11)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (9)
|-
!2007./08. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (10)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (9)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Sesvete|Sesvete]] (2){{fusg|6}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (12)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (10)
|-
!2008./09. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (11)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (10)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (2)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (13)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (11)
|-
!2009./10. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (12)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (5)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (4)
|[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (3)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (14)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (12)
|-
!2010./11. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (13)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (11)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (4)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (15)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (13)
|-
!2011./12. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (14)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (12)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[VNK IPA Zagreb|IPA Zagreb]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (16)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (14)
|-
!2012./13. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (15)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (6)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (5)
|[[NK TŠK Topolovac|TŠK 1932 Topolovac]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (17)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (15)
|-
!2013./14. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (16)
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (3)
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (1)
|[[NK Savski Marof|Savski Marof]] (1){{fusg|7}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (18)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (16)
|-
!2014./15. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (17)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (13)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (5){{fusg|8}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (19)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (17)
|-
!2015./16. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (18)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (14)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi Zadar]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (20)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (18)
|-
!2016./17. 
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (1)
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (4)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (6){{fusg|8}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (21)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (19)
|-
!2017./18. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (19)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (15)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (22)
|[[ŽNK Split|Split]] (1)
|-
!2018./19. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (20)
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (5)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (6)
|[[VNK Poliklinika Ribnjak Zagreb|Poliklinika Ribnjak]] (1)
|[[ŽNK Split|Split]] (1)
|[[ŽNK Split|Split]] (2)
|-
!2019./20. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (21)
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (6)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''COVID-19''{{fusg|4}}
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''COVID-19''{{fusg|4}}
|[[ŽNK Split|Split]] (2)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''COVID-19''{{fusg|4}}
|-
!2020./21. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (22)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (16)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (23)
|[[ŽNK Split|Split]] (3)
|-
!2021./22. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (23)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (7)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (7)
|[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]] (1)
|[[ŽNK Split|Split]] (3)
|[[ŽNK Split|Split]] (4)
|-
!2022./23. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (24)
|[[HNK Hajduk|Hajduk]] (8)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (8)
|[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (24)
|[[ŽNK Split|Split]] (5)
|-
!2023./24. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (25)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (17)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Špansko|Špansko Zagreb]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (25)
|[[ŽNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] (1)
|-
!2024./25. 
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (2)
|[[HNK Rijeka|Rijeka]] (7)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[VNK Poliklinika Ribnjak Zagreb|Poliklinika Ribnjak]] (2)
|[[ŽNK Agram|Agram]] (1)
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (20)
|-
!2025./26. 
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (26)
|[[GNK Dinamo|Dinamo]] (18)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|...
|[[ŽNK Hajduk|Hajduk]] (1)
|[[ŽNK Agram|Agram]] (1)
|}
{{fusd|1}} &lt;small&gt;Od 1992. do veljače 1993. HAŠK Građanski, od veljače 1993. do veljače 2000. Croatia, od veljače 2000. Dinamo&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|2}} &lt;small&gt;Tada INKER Zaprešić&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|3}} &lt;small&gt;Superkup se ne igra u sezonama kada jedan klub osvoji naslov prvaka i pobjednika kupa&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|4}} &lt;small&gt;Natjecanje nije odigrano zbog [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]]&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|5}} &lt;small&gt;NK Croatia Sesvete je nastupala pod nazivom Croatia Studio GT Sesvete&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|6}} &lt;small&gt;NK Sesvete su nastupale pod nazivima Radnik Sava promet i Radnik Legea&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|7}} &lt;small&gt;NK Savski Marof je nastupao pod imenom SAVUS BGS&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|8}} &lt;small&gt;NK Hrvatski dragovoljac je nastupao pod nazivom Autoklub Siget – Hrvatski dragovoljac Zagreb&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|9}} &lt;small&gt;VNK Poliklinika Ribnjak Zagreb je nastupala pod nazovom VNK Lokomotiva Fimatosport&lt;/small&gt;

== Zlatna lista – futsal ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!rowspan=&quot;3&quot;|Sezona
!colspan=&quot;5&quot;|Futsal
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Muškarci
!Žene
|-
!Width = 140|Prvaci
!Width = 140|Pobjednici kupa
!Width = 140|Pobjednici Superkupa
!Width = 140|Veteranski prvaci
!Width = 140|Prvakinje
|-
!1992. 
|[[MNK Uspinjača|Uspinjača Zagreb]]{{fusg|1}} (1)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;  rowspan=&quot;2&quot; |''nije se odigravalo''
| bgcolor=&quot;lightgray&quot; rowspan=&quot;6&quot; |''nije se odigravalo''
| bgcolor=&quot;lightgray&quot; rowspan=&quot;11&quot; |''nije se odigravalo''
| bgcolor=&quot;lightgray&quot; rowspan=&quot;24&quot; |''nije se odigravalo''
|-
!1992./93. 
|[[MNK Uspinjača|Uspinjača Zagreb]]{{fusg|1}} (2)
|-
!1993./94. 
|[[MNK Sokoli|Sokoli Samobor]] (1)
|[[MNK Foto Ante Stojan Split|Foto Ante Stojan Split]] (1)
|-
!1994./95. 
|[[MNK Uspinjača|Uspinjača Zagreb]] (3)
|[[MNK Glama Brijeg Zagreb|Glama Brijeg Zagreb]]{{fusg|6}} (1)
|-
!1995./96. 
|[[MNK Uspinjača|Uspinjača Zagreb]]{{fusg|1}} (4)
|[[MNK Uspinjača|Uspinjača Zagreb]]{{fusg|1}} (1)
|-
!1996./97. 
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (1)
|[[MNK Uspinjača|Uspinjača Zagreb]]{{fusg|1}} (2)
|-
!1997./98. 
|[[MNK Promet Orkan Zagreb|Promet Orkan Zagreb]] (1)
|[[MNK Square Dubrovnik|Square Dubrovnik]] (1)
|[[MNK Promet Orkan Zagreb|Promet Orkan Zagreb]] (1)
|-
!1998./99. 
|[[MNK Glama Brijeg Zagreb|Glama Brijeg Zagreb]]{{fusg|6}} (1)
|[[MNK Promet Orkan Zagreb|Promet Orkan Zagreb]] (1)
|[[MNK Promet Orkan Zagreb|Promet Orkan Zagreb]] (2)
|-
!1999./00. 
|[[MNK Glama Brijeg Zagreb|Glama Brijeg Zagreb]]{{fusg|6}} (2)
|[[MNK Glama Brijeg Zagreb|Glama Brijeg Zagreb]]{{fusg|6}} (2)
|[[MNK Glama Brijeg Zagreb|Glama Brijeg Zagreb]]{{fusg|6}} (1)
|-
!2000./01. 
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (2)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (1)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|-
!2001./02. 
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (3)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (2)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|-
!2002./03. 
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (4)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (3)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[MNK Barutana Šibenik|Barutana Šibenik]] (1)
|-
!2003./04. 
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (5)
|[[MNK Promet Orkan Zagreb|Promet Orkan Zagreb]] (2)
| rowspan=&quot;15&quot; bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''nije se odigravalo''
|[[NK Zadar]] (1)
|-
!2004./05. 
|[[MNK Promet Orkan Zagreb|Promet Orkan Zagreb]] (2)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (4)
|[[NK Zadar]] (2)
|-
!2005./06. 
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (6)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (5)
|[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]{{fusg|7}} (1)
|-
!2006./07. 
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]]{{fusg|5}} (1)
|[[MNK Uspinjača|Uspinjača Zagreb]]{{fusg|1}} (3)
|[[NK Sesvete|Sesvete]]{{fusg|8}} (1)
|-
!2007./08. 
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]]{{fusg|5}} (2)
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]]{{fusg|5}} (1)
|[[NK Sesvete|Sesvete]]{{fusg|8}} (2)
|-
!2008./09. 
|[[MNK Potpićan|Potpićan]] (1)
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (2)
|[[NK Sesvete|Sesvete]]{{fusg|8}} (3)
|-
!2009./10. 
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (3)
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (3)
|[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]{{fusg|7}} (2)
|-
!2010./11. 
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (7)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (6)
|[[NK Mladost Buzin]] (1)
|-
!2011./12. 
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (8)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (7)
|[[NK Sesvete|Sesvete]]{{fusg|8}} (4)
|-
!2012./13. 
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (4)
|[[MNK Kijevo|Kijevo Knin]] (1)
|[[NK Sesvete|Sesvete]]{{fusg|8}} (5)
|-
!2013./14. 
|[[MNK Alumnus FutsalFER Sesvete|Alumnus Zagreb]] (1)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (8)
|[[NK Savski Marof|Savski Marof]]{{fusg|9}} (1)
|-
!2014./15. 
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (5)
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (4)
|[[NK Sesvete|Sesvete]]{{fusg|8}} (6)
|-
!2015./16. 
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (6)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (9)
|[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] (1)
|[[MNK FC Split Tommy (žene)|Split Tommy]] (1)
|-
!2016./17. 
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (7)
|[[HMNK Nacional|Nacional Zagreb]] (5)
|[[NK Remetinec Zagreb|Remetinec Zagreb]] (1)
|[[ŽMNK MC Plus Sveta Nedelja|MC Plus Stupnik]] (1)
|-
!2017./18. 
|[[MNK Novo Vrijeme Makarska|Novo Vrijeme Makarska]] (1)
|[[MNK Split|Split]]{{fusg|2}} (10)
|[[NK Neretva Metković#Veterani|Neretva Metković]] (1)
|[[MNK Alumnus Sesvete (žene)|Alumnus Sesvete]] (1)
|-
!2018./19. 
|[[MNK Novo Vrijeme Makarska|Novo Vrijeme Makarska]] (2)
|[[MNK Uspinjača Zagreb|Uspinjača Zagreb]]{{fusg|1}} (4)
|[[MNK Novo Vrijeme Makarska|Novo Vrijeme Makarska]] (1)
|[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]] (2)
|[[MNK Alumnus Sesvete (žene)|Alumnus Sesvete]] (2)
|-
!2019./20. 
|[[MNK Olmissum Omiš|Olmissum Omiš]] (1)
|[[MNK Uspinjača Zagreb|Uspinjača Zagreb]]{{fusg|1}} (5)
|[[MNK Olmissum Omiš|Olmissum Omiš]] (1)
|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (1)
|[[ŽMNK MC Plus Sveta Nedelja|MC Plus Sveta Nedelja]] (2)
|-
!2020./21. 
|[[MNK Olmissum Omiš|Olmissum Omiš]] (2)
|[[MNK Olmissum Omiš|Olmissum Omiš]] (1)
|[[MNK Novo Vrijeme Makarska|Novo Vrijeme Makarska]] (2)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''COVID-19''{{fusg|4}}
|[[ŽNK Osijek|Osijek]] (1)
|-
!2021./22. 
|[[MNK Novo Vrijeme Makarska|Novo Vrijeme Makarska]] (3)
|[[MNK Novo Vrijeme Makarska|Novo Vrijeme Makarska]] (1)
|bgcolor=&quot;lightgray&quot;|''dvostruka kruna''{{fusg|3}}
|[[NK Sabunjar Privlaka|Sabunjar Privlaka]] (1)
|[[ŽNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] (1)
|-
!2022./23. 
|[[Futsal Dinamo]] (1)
|[[MNK Stanoinvest Futsal Pula|Stanoinvest Futsal Pula]] (1)
|[[MNK Stanoinvest Futsal Pula|Stanoinvest Futsal Pula]] (1)
|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (2)
|[[ŽMNK MC Plus Sveta Nedelja|MC Plus Sveta Nedelja]] (3)
|-
!2023./24. 
|[[Futsal Dinamo]] (2)
|[[MNK Stanoinvest Futsal Pula|Stanoinvest Futsal Pula]] (2)
|[[Futsal Dinamo]] (1)
|[[MNK Bilice|ilice]] (1)
|[[ŽMNK MC Plus Sveta Nedelja|MC Plus Sveta Nedelja]] (4)
|-
!2024./25. 
|[[MNK Novo Vrijeme Makarska|Novo Vrijeme Makarska]] (4)
|[[MNK Torcida Split|Torcida Split]] (1)
|[[MNK Olmissum Omiš|Olmissum Omiš]] (2)
|[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (3)
|[[ŽNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] (2)
|-
!2025./26. 
|[[MNK Olmissum Omiš|Olmissum Omiš]] (3)
|[[HMNK Rijeka|Rijeka]] (1)
|...
|[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] (1)
|[[ŽMNK MC Plus Sveta Nedelja|MC Plus Sveta Nedelja]] (5)
|}
{{fusd|1}} &lt;small&gt;MNK Uspinjača je nastupala pod nazivima Uspinjača-Svjetlovod, Uspinjača-Ferax i Uspinjača Gimka&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|2}} &lt;small&gt;MNK Split je nastupao pod nazivima Split 1700, Split Gašperov, Brodosplit Inženjering Split i Split Tommy&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|3}} &lt;small&gt;Superkup se ne igra u sezonama kada jedan klub osvoji naslov prvaka i pobjednika kupa&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|4}} &lt;small&gt;Natjecanje nije odigrano zbog [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]]&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|5}} &lt;small&gt;HMNK Nacional Zagreb je nastupio pod nazivom HMNK Gospić&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|6}} &lt;small&gt;MNK Glama brijeg Zagreb je nastupao pod nazivima Glama Brijeg Aurum, Glama Pepsi Zagreb i Glama Brijeg Agram&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|7}} &lt;small&gt;NK Croatia Sesvete je nastupala pod nazivima NK Croatia Sava Sport Sesvete i VNK Croatia Sesvete Sokol klub&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|8}} &lt;small&gt;NK Sesvete su nastupale pod nazivima NK Radnik Sava Promet Sesvete i NK Radnik HSS Sesvete&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
{{fusd|9}} &lt;small&gt;NK Savski Marof je nastupao pod imenom SAVUS BGS&lt;/small&gt;

== Članovi ==
&lt;small&gt;(kolovoz 2022.)&lt;/small&gt;

Izravni članovi Hrvatskog nogometnog saveza su 21 županijski nogometni savez čiji su izravni članovi klubovi, a posredno igrači, treneri i suci.
{|
| valign=&quot;top&quot; |
* Broj registriranih klubova: 1806
** muškarci:
*** nogometni klubovi: 1536
*** veteranski nogometni klubovi: 56
*** malonogometni ili futsalski klubovi: 168
*** klubovi nogometa na pijesku: 6
** žene:
*** ženski nogometni klubovi: 35
*** ženski malonogometni ili futsalski klubovi: 4
| valign=&quot;top&quot; |
* Broj registriranih igrača/igračica: 110.269
** muškarci: 108.155:
*** nogometaši: 103.743
*** futsalski igrači: 4375
*** igrači nogometa na pijesku: 37
** žene: 4192:
*** nogometašice: 4063
*** futsalske igračice: 129 
| valign=&quot;top&quot; |
* Broj licenciranih trenera/trenerica: 3542
** muškarci: 3508:
*** nogometi treneri: 3433
*** treneri vratara: 23
*** futsalski treneri: 52
** žene: 34:
*** nogometne trenerice: 33
*** futsalske trenerice: 1
| valign=&quot;top&quot; |
* Broj registriranih sudaca/sutkinja: 4443
** muškarci 4249:
*** FIFA suci: 11
*** savezni suci: 615
*** regionalni suci: 360
*** suci: 1087
*** suci pripravnici: 642
*** ostali: 1534
** žene: 194
*** FIFA sutkinje: 5
*** savezne sutkinje: 4
*** regionalne sutkinje: 1
*** sutkinje: 48
*** sutkinje pripravnice: 49
*** ostale: 87
|}

U okviru teritorijalne organizacije HNS-a radi decentralizacije upravljanja nogometnim natjecanjima i učinkovitijeg razvoja nogometa na regionalnoj razini organizirano je pet nogometnih središta koja finkcioniraju kao svojevrsni izdvojeni uredi HNS-a u reginalnim središtima: [[Nogometno središte Osijek|NS Osijek]], [[Nogometno središte Rijeka|NS Rijeka]], [[Nogometno središte Sjever|NS Sjever]], [[Nogometno središte Split|NS Split]] i [[Nogometno središte Zagreb|NS Zagreb]]. Nogometna središta koordiniraju rad županijskih i gradskih nogometnih saveza na svom području te provode odluke i propise HNS-a.

== Unutarnje poveznice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
*[[Predložak:Popis predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza|Popis predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza]]
*[[Predložak:Popis glavnih tajnika Hrvatskog nogometnog saveza|Popis glavnih tajnika Hrvatskog nogometnog saveza]]
*[[Trofej podmlatka HNS-a|Trofej podmlatka Hrvatskog nogometnog saveza]]
*[[Hrvatska nogometna reprezentacija]]
*[[Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije|Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije]]
*[[Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju|Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju]]
*[[Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije|Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije]]
*[[Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije|Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije]]
*[[Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije]]
*[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca|Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca]]
{{col-2}}
*[[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]]
*[[Hrvatska nogometna liga]]
*[[Hrvatski nogometni kup]] 
*[[Hrvatski nogometni superkup]]
*[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih nogometnih klubova]]
*[[Dodatak:Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova|Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova]]
*[[Dodatak:Popis hrvatskih malonogometnih klubova|Popis hrvatskih malonogometnih klubova]]
*[[Hrvatska republička nogometna liga]]
*[[Hrvatski klubovi osvajači i finalisti europskih ili svjetskih kupova]]
{{col-end}}

== Izvori ==
{{izvori}}
* {{Citiranje knjige|naslov=Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica|mjesto=Zagreb|godina=1992|stranice=134., 299–305.}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://hns.family/ Službena stranica]

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europski nogometni savezi-UEFA}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{fb kraj}}

[[Kategorija:Nogomet u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Nogomet]]
[[Kategorija:Nacionalni nogometni savezi]]
[[Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj| ]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>cu34fvphl4rel24n4xj3mf5oe55db2u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Knut Hamsun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28678</id>
    <revision>
      <id>7567074</id>
      <parentid>7419864</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:14:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-33865-04</username>
        <id>363818</id>
      </contributor>
      <comment>/* Djela */ Najčešće</comment>
      <origin>7567074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5443" sha1="4os1le8m16sjjbmtkv2zzbnvkfvhs3a" xml:space="preserve">{{Književnik
| Ime            = Knut Hamsun
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Hamsun bldsa HA0341.jpg
| veličina       = 
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = Knut Hamsund, Don Quixote, Knut Hamsunn, Knut Pederson, Knut Pedersen Hamsund, Knud Thode


| rođenje        = [[4. kolovoza]] [[1859.]]
| mjesto rođenja = [[Lom]], [[Oppland]], [[Norveška]]
| smrt           = [[19. veljače]] [[1952.]]
| mjesto smrti   = [[Norholm]], [[Grimstad]], [[Norveška]]

| zanimanje      = [[književnik]], [[pjesnik]], [[dramatičar]]
| nacionalnost   = [[Norvežani]]n
| period pisanja = 1877. – 1949.
| vrsta          = 
| teme           = 
| period         = [[Neoromantizam]], [[Neorealizam]]
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = ''[[Glad (roman)|Glad]]''
| nagrade        = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] 1920.
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = |
}}
'''Knut Hamsun''' (Lom, [[Oppland]], [[4. kolovoza]] [[1859.]] – Nørholm, [[Grimstad]], [[19. veljače]] [[1952.]])&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje|title=Hamsun, Knut|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/hamsun-knut|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2025-02-06|language=hr}}&lt;/ref&gt; bio je [[Norveška|norveški]] književnik, vodeći autor [[Neoromantizam|neoromantizma]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Knut Hamsun {{!}} Biography &amp; Books|url=https://www.britannica.com/biography/Knut-Hamsun|access-date=2025-02-06|publisher=Britannica}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1920.]]

== Život ==

Knut Hamsun rođen je kao Knud Pedersen u mjestu Lom u [[Oppland|Opplandu]], kao četvrti sin u obitelji. Odrastao je u siromaštvu. U dobi od 17 godina počeo je raditi kod proizvođača užadi i u isto vrijeme započeo s pisanjem. Proveo je nekoliko godina u Americi, putujući i radeći najrazličitije poslove, o kojima je pisao u ''Fra det moderne Amerikas Aandsliv'' (»Iz duhovnog života suvremene Amerike«, [[1889.]]). Godine [[1898.]] godine oženio se s Bergliot Goepfert, ali je brak završio [[1906.]] Hamsun je potom [[1909.]] godine oženio Marie Andersen koja će mu biti vjerna pratiteljica sve do njegove smrti. Marie je napisala memoare u kojima je opisala njihov zajednički život. Kada je upoznala Hamsuna Marie je bila mlada glumica s obećavajućom karijerom koju je odlučila prekinuti i otputovala je s njim u Hamarøy. Kupili su imanje s namjerom da rade kao poljoprivrednici i da od toga žive, zajedno s prihodima koje je Hamsun dobivao od pisanja. Međutim, ubrzo se sele na jug, u Larvik. Godine [[1918.]] kupili su star i prilično ruševan dvorac između Lillesanda i Grimstada. Obnovili su glavni dio objekta, dio za stanovanje. Hamsun se lako mogao povući u svijet pisanja i neometano pisati iako je često putovao na druga mjesta i u druge gradove kako bi pisao.

Nakon drugog svjetskog rata Hamsun je osuđen zbog aktivne potpore nacizmu i marionetskom režimu [[Vidkun Quisling|Vidkuna Quislinga]]. Svoja politička stajališta nastojao je pojasniti u djelu ''Na zaraslim stazama'' (1949.).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Umro je u svom domu u Nørholmu 1952. godine. 

== Stvaralaštvo ==

Hamsun je prvi put privukao pozornost [[1890.]] godine novelom ''Glad''. U napola autobiografskom djelu opisao je pad mladog pisca u ludilo kao rezultat gladi i siromaštva. Kao i u svim ostalim djelima i o ovom se osjeća stil [[Franz Kafka|Franza Kafke]] i ostalih pisaca 20. stoljeća, s unutarnjim monolozima i bizarnim logičnostima. Velik uspjeh doživio je i roman ''Blagoslov zemlje'' iz 1917. Hamsun je dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] [[1920.]] godine.

Njegova djela imala su utjecaj na rad [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Djela==
{{Refbegin|2}}
* Iz duhovnog života suvremene Amerike  (''Fra det moderne Amerikas Aandsliv'', 1889.)
* [[Glad (roman)|Glad]] (''Sult'', 1890.)
* Misterije (''Mysterier'', 1892.)
* Urednik Lynge (''Redaktør Lynge'', 1893.)
* Nova zemlja (''Ny Jord'', 1893.)
* ''Pan'' (1894.)
* Na vratima carstva (''Ved Rigets Port'', 1895.)
* Igra života (''Livet Spil'', 1896.)
* Suton (''Aftenrøde'', 1896.)
* Viktorija (''Victoria. En kjærlighedshistorie'', 1898.)
* ''Munken Vendt'' (1902.)
* Kraljica Tamara (''Dronning Tamara'', 1903.)
* Zanesenjak (''Svaermere'', 1904.)
* Pod jesenjim zvijezdama (''Under Høststjærnen'', 1906.)
* ''Benoni'' (1908.)
* Ruža (''Rosa'', 1908.)
* Prigušena svirka jedne skitnice (''En Vandrer spiller med Sordin'', 1912.)
* Posljednja radost (''Den sidste Glæde'', 1912.)
* Djeca svoga vremena (''Børn av Tiden'', 1913.)
* Gradić Segelfoss (''Segelfoss By'', 1915.)
* [[Blagoslov zemlje]] (''Markens Grøde'', 1917.)
* Žene na studencu (''Konerne ved Vandposten'', 1920.)
* Posljednje poglavlje (''Siste Kapitel'', 1923.)
* Skitnice (''Landstrykerei'', 1927.)
* Kolovoz (''August'', 1930.)
* Ali život živi (''Men livet Lever'', 1935.)
* Krug se zatvara (''Ringen sluttet'', 1936.)
* Po zaraslim stazama (''Paa gjengrodde Stier'', 1949.)
{{Refend}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}

{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{GLAVNIRASPORED:Hamsun Knut}}
[[Kategorija:Norveški književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]</text>
      <sha1>4os1le8m16sjjbmtkv2zzbnvkfvhs3a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maraton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38235</id>
    <revision>
      <id>7567215</id>
      <parentid>7440869</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:05:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Posejdon2000</username>
        <id>366394</id>
      </contributor>
      <comment>/* promijenjeni rekordi i trkači*/</comment>
      <origin>7567215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8197" sha1="lgsu389x9k4d0kx9a9ct878t2a5m3bh" xml:space="preserve">{{dz}}
[[Datoteka:SamuelWanjiru.jpg|mini|280px|Kenijac [[Samuel Wanjiru]], olimpijski pobjednik u maratonu iz 2008.]]
'''Maraton''' je najduža trkačka [[Atletika|atletska]] disciplina. Maratonska utrka se standardno izvodi na dionici od 42,195 km. Općenito se maraton smatra najtežom atletskom disciplinom ali i jednom od najtežih [[sport]]skih disciplina uopće. Radi se o disciplini ''ustrajnog trčanja'', prema nomenklaturi 15. antičkih Olimpijskih igara.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf&lt;/ref&gt;

== Povijest maratona ==
Naziv 'maraton' potječe iz legende o [[Grčka|grčkom]] vojniku [[Filipid]]u, koji je trčao od polja [[Maraton, Grčka|Maratona]] do [[Atena (grad)|Atene]] da bi objavio pobjedu grčke vojske nad Perzijancima. Prema toj, povijesno nepotvrđenoj priči, Pheidippides je neposredno nakon što je stigao u Atenu od napora preminuo. Nema dokaza da se događaj zaista i odigrao, primjerice povjesničar [[Herodot]] piše da je Pheidippides trčao iz Atene do [[Sparta|Sparte]]. Verzija u kojoj je trčao od Marathona se javlja u [[Plutarh]]ovom djelu iz 1. stoljeća. Procjena je da je udaljenost od Marathonskog polja, odnosno mjesta bitke pa do Atene oko 34,5 km.

Na ideju organizacije takve utrke je došao [[Michel Bréal]], koji je predložio da se utrka stavi u program [[I. Olimpijske igre – Atena 1896.|I. Olimpijskih igara u Ateni 1896. godine]]. Ideju su podržali i [[Pierre de Coubertin]], otac modernih Igara, kao i sami organizatori igara, Grci. Prvi maraton u povijesti nije ipak bio onaj na samim Igrama, jer su primjerice Grci ranije organizirali izborno natjecanje za nastup na Olimpijadi. Na tom je prvom maratonu pobijedio [[Charilaos Vasilakos]] u vremenu 3 sata i 18 minuta.

[[Spiridon Louis|Spiridon &quot;Spiros&quot; Louis]] je u toj utrci bio peti, ali je kasnije pobijedio na [[Prvi olimpijski maraton|prvom Olimpijskom maratonu]] u vremenu 2 sata, 58 minuta i 50 sekundi. Ženski maraton je uveden u program igara dosta kasnije, na [[XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.|OI u Los Angelesu 1984. godine]].

== Dionica maratona ==
Prvi maratoni su se održavali na različitim udaljenostima, ovisno o konfiguraciji terena, te su varirali između 40 i 42 km. Tek je od [[1921.]] godine Međunarodna atletska federacija prihvatila udaljenost od 42,195 kao standardnu. Najčešće se maratoni održavaju na dionicama od 40 ili 45 km, samo u iznimnim situacijama na 62 km.

== Maratonci i maratonska utrka ==
Maratonska utrka je od početaka smatrana disciplinom namijenjenom samo najspremnijim atletičarima. Međutim, razvojem teorije treninga ali i sve većom popularnošću [[Rekreacija|rekreativnog]] trčanja pokazalo se, da uz pravilnu pripremu otrčati maraton i nije preveliki izazov. Štoviše, većina atletskih trenera danas smatra, da nema razloga da bilo koja osoba, uz pretpostavku da je zdrava te uloži u trening veliku dozu upornosti i rada, može relativno dobro i bez straha od posljedica (premorenosti, ozljeda) odraditi tu utrku.

Tipičan program treninga za maratonsku utrku traje od 4 do 6 mjeseci, tijekom kojeg atletičar barem 5 puta tjedno trči na dionicima 5-20 km po treningu, ovisno o nivou natjecanja i ciljanom rezultatu. Najbolji atletičari se polako bliže magičnoj granici od 2 sata za utrku, dok se za prosječnog rekreativca svako vrijeme ispod 4 sata smatra solidnim. Na većini maratona je postavljena granica od 5 ili 6 sati nakon koje se staza zatvara, a atletičari pristigli iza tog vremena ne ulaze u službeni redoslijed.

Maratonske utrke se danas održavaju u velikom broju na svim kontinentima. Na poznatijim maratonima (primjerice u [[Boston]]u, [[New York]]u, [[London]]u, [[Tokio|Tokiju]] itd.) nije rijetkost da nastupi po nekoliko desetaka tisuća natjecatelja. U Hrvatskoj se održava nekoliko maratonskih utrka od kojih su najpoznatije Zagrebački maraton i Plitvički maraton.

Razvoj dugoprugaškog trčanja došao je do te mjere, da maraton odavno nije najduža dionica na kojoj se natječu dugoprugaši. Poznat je koncept [[ultramaraton]]a, kada se dionice kreću od 50 pa do 100 km ili čak 100 milja. Poznate su i višednevne ultramaratonske utrke. Ove discipline nisu olimpijski sportovi, već spadaju u red [[ekstremni sport|ekstremnih sportova]]. U Hrvatskoj su najpoznatiji ultramaratoni [[Supermaraton Zagreb – Čazma|Zagreb - Čazma]] (62km), [[Forrest Gump – 12-satni ultramaraton]] (prva hrvatska vremenska ultra) i višednevni ultramaraton [[Memorijalni ultramaraton Zagreb - Vukovar|Zagreb - Vukovar]] (344km), koji je ipak memorijalnog karaktera. Prema Stjepanu Stolniku '''supermaratoni''' su utrke duljine od 50km i više, a '''ultramaratoni''' su utrke duljine od 100km i više.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=21. ožujka 2020. |archive-date=25. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325223604/https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[&quot;Čovjek protiv konja&quot; maraton]] održava se od 1980. Samo u dva izdanja je trkač uspio pobijediti konja.&lt;ref&gt;https://www.trcanje.hr/bizarno-i-zabavno-5-najcudnijih-utrka-na-svijetu/15379/&lt;/ref&gt;

;Usporedba rekorda staze maratona u Hrvatskoj
{| class=wikitable style=&quot;font-size:95%&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! 
! [[Plitvički maraton]]
! [[Zagrebački maraton]]
|- align=&quot;center&quot;
|style=&quot;background:#a1caf1; width:2em;&quot;|M
|&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|- align=&quot;center&quot;
|style=&quot;background:#FFA6C9;&quot;|Ž
|&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|}

===&quot;Hamburg&quot; maraton===
Prvi &quot;HAMBURG&quot; maraton u Hrvatskoj je ''Vukovarski &quot;HAMBURG&quot; maraton'' koji je pokrenut 2021. u Vukovaru.&lt;ref&gt;https://www.trcanje.hr/znate-li-sto-je-tzv-hamburg-maraton/15494/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=6006&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://press032.com/odrzan-32-vukovarski-hamburg-maraton/&lt;/ref&gt;

== Svjetski rekordi ==
Kako je svaka staza na kojoj se održava maraton specifična po konfiguraciji staze, ostvareni rezultati na različitim stazama ponekad nisu sasvim usporedivi. Stoga se dulje vrijeme u maratonskim utrkama vodilo samo 'najbolje svjetsko vrijeme' ali ne i službeni rekordi.

Službeni svjetski rekordi se službeno vode tek od [[1. siječnja]] [[2004.]] godine. Toga dana su dotadašnja najbolja vremena i službeno proglašena svjetskim rekordima. Kod muškaraca rekord iznosi 1 sat, 59 minuta i 30 sekundi, a postavio ga je na utrci u [[London|Londonu]], [[Sabastian Sawe]] iz [[Kenija|Kenije]] [[26. travnja]] [[2026.]] godine čime je postao prvi čovjek koji je istrčao maraton za manje od 2 sata u trkaćim uvjetima. Kod žena se vode dva rekorda: jedan postavljen u utrci s muškarcima (koji onda jasno pospješuju ritam trkačice) te rekord u utrci u kojoj sudjeluju samo žene. Rekord u mješovitoj utrci je s maratona u [[Chicago|Chicagu]] [[13. listopada]] [[2024.]] godine i iznosi 2 sata, 9 minuta i 56 sekundi, a postavila ga je kenijska trkačica [[Ruth Chepng'etich]]. Drugi rekord (ženska utrka) iznosi 2 sata, 15 minuta i 41 sekundu, također istrčan 26. travnja 2026. godine, u Londonu. Postavila ga je [[Tigst Assefa.|Tigst Assefa]] iz [[Etiopija|Etiopije]].

Najboljim trkačima na svijetu smatraju se [[Tarahumara]] Indijanci (foot runners), čija su dva pripadnika, Tomás Zafíro i Leoncio San Miguel, u dokumentiranom maratonu [[1926.]], pretrčala 100 km (62,5 milja) od Pachuce do Mexico Cityja za 9 sati i 37 minuta.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=aABmgeR4C1cC&amp;pg=PA39&amp;lpg=PA39&amp;dq=Tomas+Zafiro+9+hrs.+37+min.&amp;source=bl&amp;ots=MKiIAbyPsU&amp;sig=6olZtZ8YuZGSSupS0upTPRl8ytE&amp;hl=en&amp;ei=Ct0fSoLnHMeO_QbjsZi0CQ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1 The Gospel of the Red Man]&lt;/ref&gt; 

Razvoj najboljih svjetskih rezultata u maratonu pogledajte u članku [[razvoj najboljeg rezultata u maratonu]].

==Vidi==
*[[Polumaraton]]
*[[Ultramaraton]]
*[[Planinski maraton]] / [[Planinsko trčanje na duge staze]]
* [[Prvi olimpijski maraton]]
*[[Hrvatski_atletski_savez#Popis_utrka_u_Hrvatskoj|Popis dugovječnijih maratona u Hrvatskoj]]

== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija:Atletske discipline]]</text>
      <sha1>lgsu389x9k4d0kx9a9ct878t2a5m3bh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arsen Dedić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38283</id>
    <revision>
      <id>7567354</id>
      <parentid>7561471</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:47:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="107558" sha1="a0gp7sax080nltyyt7t1nrqqidwpfh5" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|kolovoz 2015.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Arsen Dedić
| Img                  = DedicArsen.JPG
| Img_capt             = Dedić u Ljubljani, 2006. godine
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Arsenije Dedić
| Pseudonim            = Igor Krimov&lt;br&gt;Luka Juras
| Rođenje              = [[28. srpnja]] [[1938.]]

| Mjesto rođenja       = [[Šibenik]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = [[17. kolovoza]] [[2015.]]
| Mjesto smrti         =[[Zagreb]], [[Hrvatska]]

| Prebivalište         = [[Zagreb]]
| Instrument           = [[klavir]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[flauta]]
| Žanr                 = [[šansona]]
| Zanimanje            = [[skladatelj]] {{·}} [[lirika|pjesnik]] {{·}} [[flauta|flautist]] {{·}} [[tekstopisac]] {{·}} [[Glazbena obrada|aranžer]] {{·}}  [[dirigiranje|dirigent]] {{·}} [[glazbeni producent]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1958.]] do [[2015.]]
| Producentska_kuća    = [[Jugoton]]{{·}}[[ZKP RTLJ]]{{·}}[[PGP RTB]]{{·}}[[Diskoton]]{{·}}[[Campus|HRT Orfej]]{{·}}[[Cantus Records|Cantus]]{{·}}[[Croatia Records]]{{·}}[[Dallas Records]]
| Angažman             = Melos {{·}} Studio 64 {{·}} [[Gabi Novak]] {{·}} [[Zoran Predin]] {{·}} [[Branko Mihaljinec]] {{·}} [[Sergio Endrigo]] {{·}} [[Gino Paoli]] {{·}} [[Kemal Monteno]] {{·}} [[Matija Dedić]] {{·}} [[Histrioni]] {{·}} [[Branko Bulić]] {{·}} [[Rade Šerbedžija]] {{•}} [[Šime Bubica]] 
| URL                  = 
| nagrade              = &lt;center&gt; [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] &lt;br&gt; Diskografska nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]''&lt;br /&gt; Književna nagrada ''[[Nagrada Kiklop|Kiklop]]'' (2004. i 2009.) &lt;br&gt; [[Nagrada Vladimir Nazor]]&lt;br&gt; vidi ''[[Arsen Dedić#Nagrade i priznanja|Nagrade]]''&lt;/center&gt;  
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Arsen Dedić''' ([[Šibenik]], [[28. srpnja]] [[1938.]] – [[Zagreb]], [[17. kolovoza]] [[2015.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]], [[književnik]], [[prevoditelj]], [[lirika|pjesnik]] i [[kantautor]].&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Dedić, Arsen|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/dedic-arsen|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-11-07|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

Autor je i izvođač više desetaka šansona te pobjednik mnogih glazbenih festivala. Napisao je, skladao i izveo brojne dojmljive ljubavne i misaone pjesme te je svojim izvornim stilom stekao mnogobrojne poklonike. Slovi za jednog od utemeljitelja [[šansona|šansone]] u Hrvatskoj. Uz glazbu, objavio je više zbirki [[Lirika|lirike]]. Prevodio je i obrađivao poznate šansonijere i autore, među njima [[Gino Paoli|Gina Paolija]], [[Sergio Endrigo|Sergia Endriga]], s kojima je često surađivao, i [[Jacques Brel|Jacquesa Brela]], koji je svojim likom i djelom snažno utjecao na njegovu karijeru. Osnovno određenje mu je [[glazba]], ali spajajući je s poetskim prirodno je stigao do vlastitoga [[kantautor]]skoga govora, koji ga je najviše i obilježio. Javlja se kao skladatelj, interpret, pjesnik, producent, dirigent i svirač. Uglazbio je stihove [[Miroslav Krleža|Krleže]], [[Dobriša Cesarić|Cesarića]], [[Tin Ujević|Ujevića]], [[Zvonimir Golob|Goloba]] i mnogih drugih. Njegove su pjesme prevodili i obrađivali mnogi izvođači, a sâm je pisao za mnoge poznate hrvatske estradne umjetnike, primjerice [[Gabi Novak]], klape i [[Ibrica Jusić|Ibricu Jusića]]. Veliki dio njegova opusa čini primijenjena glazba za [[TV|televiziju]], [[film]] i [[kazalište]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Bio je član [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]] i [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskoga društva pisaca]]. Poznat je i pod pridjevcima ''pjesmar, akademski težak'' i ''pjesnik opće prakse''. Ocijenjen je &quot;najkompletnijim i najvažnijim kantautorom u povijesti hrvatske popularne glazbe čiju pjesničku profinjenost na (...) glazbenoj sceni nije dosegao nitko.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Dragaš, Aleksandar: [http://www.jutarnji.hr/cohen-i-brel-u-malom-jeziku-i-maloj-kulturi/1401452/ &quot;Leonard Cohen i Jacques Brel u malom jeziku i maloj kulturi&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160128073142/http://www.jutarnji.hr/cohen-i-brel-u-malom-jeziku-i-maloj-kulturi/1401452/ |date=28. siječnja 2016. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 19.08.2015&lt;/ref&gt;

== Djetinjstvo i mladost == 
[[File:Sibenik - Flickr - jns001 (19).jpg|mini|desno|250px|Arsen je kao dječak svirao sa Šibenskom narodnom glazbom na sprovodima na groblju sv. Ane, podno [[Tvrđava svetog Mihovila u Šibeniku|tvrđave sv. Mihovila]] u Šibeniku]]
Arsen Dedić rođen je 28. srpnja 1938. godine u [[Šibenik]]u kao drugo dijete Jovana Dedića (†1983.) i Veronike, rođ. Mišković (1904. – 1995.). S očeve strane obitelji svi su bili pravoslavni vjernici crnogorskog porijekla koji su potjecali iz okolice [[Drniš]]a,&lt;ref name=&quot;varos&quot;/&gt; dok je majka bila Hrvatica iz [[Rupe (Skradin)|Rupa]] nedaleko [[Skradin]]a te je formalno prešla na pravoslavlje prilikom udaje za Arsenova oca.&lt;ref name=&quot;kurir&quot;&gt;[http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2005/maj/24/ST-02-24052005.shtml &quot;Moj brat Arsenije&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140602042358/http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2005/maj/24/ST-02-24052005.shtml |date=2. lipnja 2014. }}, ''Kurir'', 24. svibnja 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;fukakegelj&quot;&gt;Ivor Fuka i Ivan Kegelj: [http://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-arsenom-dedicem-pomalo-privodim-svoju-pricu-kraju Razgovor s Arsenom Dedićem: Pomalo privodim svoju priču kraju!], lupiga.com, objavljeno 19.01.2015.{{citat|Gledajte, mene je rodila čista, što bi se reklo, Hrvatica – katolkinja, Veronika Mišković, a ćaća mi je bio ortodoks – dakle pravoslavac. Morate znati da je u Šibeniku i oko njega živjelo puno, mi to kažemo [[Morlaci|morlačkog]] življa. U tom vremenu ljudi su prihvaćali religije onako kako je tko pružao mogućnost održanja, životnog spasa, stjecanja nekog malog posjeda. U to neko vrijeme, recimo, pravoslavna crkva je davala najviše takvih posjeda. Tako su preci mog oca uzeli pravoslavlje.|Arsen Dedić, 2015.}}&lt;/ref&gt; Jedna baka mu je bila [[Talijani u Hrvatskoj|talijanskog]] podrijetla.&lt;ref name=&quot;körbler&quot;&gt;Jurica Körbler: [http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:531746-Arsen-Dedic-Znam-cirilicu-a-govorim-i-ruski &quot;Arsen Dedić: Znam ćirilicu, a govorim i ruski&quot;], ''Večernje novosti'', 1. veljače 2015.&lt;/ref&gt; Dedić se rodio kao drugo dijete u siromašnoj, težačkoj obitelji te mu je majka (nadimkom Jelka&lt;ref name=&quot;AD-RET&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.jutarnji.hr/nenad-polimac-otkriva-jedinu-tajnu-arsena-dedica-jednom-je-rekao---ja-se-ne-bojim-smrti-/1401380/ |language=Croatian |first=Nenad |last=Polimac |newspaper=[[Jutarnji list]] |title=Nenad Polimac piše o jedinoj tajni Arsena Dedića - Jednom je rekao: 'Ja se smrti ne bojim' |date=19. kolovoza 2015. |accessdate=2015-08-21 |archive-date=20. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150820211816/http://www.jutarnji.hr/nenad-polimac-otkriva-jedinu-tajnu-arsena-dedica-jednom-je-rekao---ja-se-ne-bojim-smrti-/1401380/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;) bila nepismena, iznimno pobožna domaćica i pralja, koju je on kasnije opismenio.&lt;ref name=&quot;telegram&quot;&gt;[[Dragan markovina|Markovina, Dragan]]: [http://www.telegram.hr/price/arsenov-brat-nisam-pokazivao-da-bi-roditelji-trebali-investirati-u-mene-za-razliku-od-arsena-koji-je-bio-spektakularan/ &quot;Arsenov brat: Nisam pokazivao da bi roditelji trebali investirati u mene, za razliku od Arsena koji je bio spektakl&quot;], ''[[Telegram (novine)|Telegram]]'', 6. studenog 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Marko Lopušina: [http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:224737-Beograd-me-stvorio &quot;Beograd me stvorio&quot;], ''Večernje novosti'', 15. listopada 2008.&lt;/ref&gt; Majku Veroniku i njenu pobožnost je često kasnije isticao kao izvor nadahnuća i osobu kojoj se divio.&lt;ref name=&quot;koncil&quot;&gt;Mijo Gabrić, [[Živko Kustić]]: [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&amp;conID=40879&amp;act=view »Mali ti piva ka pop«, Razgovor s Arsenom Dedićem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150826011648/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&amp;conID=40879&amp;act=view |date=26. kolovoza 2015. }}, ''[[Glas Koncila]]'', br.14., 11. srpnja 1971.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novil&quot;/&gt; Premda mu je majka htjela nadjenuti ime Igor, na nagovor svećenika dala mu je ime [[Arsenije III. Crnojević|Arsenije]].&lt;ref name=&quot;kurir&quot;/&gt; Otac Jovan bio je zidar i dobrovoljni vatrogasac, kasnije poslovođa u pomorskom građevinskom poduzeću &quot;PomGrad&quot;, a uz posao se bavio i poljoprivredom.&lt;ref name=&quot;perica&quot;&gt;Silvana Perica: [http://www.vecernji.hr/glazba/arsen-dedic-bare-nosi-dramatiku-u-kojoj-ima-istine-za-razliku-od-stulica-1014804 &quot;Bare nosi dramatiku u kojoj ima istine, za razliku od Štulića&quot;], Večernji list, 15.07.2015.&lt;/ref&gt; Dedićev otac je bio i glazbeno nadaren te je u Šibenskoj narodnoj (limenoj) glazbi te hotelskoj kapeli svirao više instrumenata – [[Truba|trubu]], [[Tuba|tubu]] i [[Timpani|timpane]].&lt;ref name=&quot;novil&quot;&gt;Zoran Angeleski: [http://www.novilist.hr/Scena/Glazba/Arsen-Dedic-Strah-je-postao-nase-redovito-stanje &quot;Arsen Dedić - Strah je postao naše redovito stanje&quot;], Novi list, 12. travnja 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;perica&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot;&gt;Željko Ivanjek: [https://web.archive.org/web/20141205002644/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---zivot-jednog-kantautora/248911/ ''Arsen Dedić - život jednog kantautora'', Jutarnji list, Objavljeno: 04.05.2008]&lt;/ref&gt;

Tijekom [[Guvernatorat Dalmacija|talijanske]] i njemačke okupacije Šibenika u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1944.) te poraća obilježenog gladi i neimaštinom, neko vrijeme je proveo s majčinom obitelji u Rupama i [[Dubravice (Skradin)|Dubravicama]], pokraj rijeke [[Krka|Krke]] u zaleđu Šibenika.&lt;ref&gt;Živorad Tasić: [http://www.index.hr/black/clanak/arsen-sasvim-osobno-moj-autorski-rad-me-cuva-od-kobne-pripadnosti-estradi/836779.aspx &quot;Arsen: sretan bez primisli&quot;], ''Zum reporter'', 1982.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Milutin Dedić - gospodar vetrova&quot;, ''Ilustrovana politika'' {{citat|Rođen sam u Šibeniku, gradu na moru, ali pored koga se nalazi i ušće rijeke Krke, poznate po prelijepim slapovima. Mi smo za vrijeme Drugog svjetskog rata, u vrijeme bombardiranja te oblasti, bili prinuđeni da se maknemo u jednu vodenicu na rijeci Krki. Doživljaji i uspomene na boravak u toj vodenici ostali su svježi do današnjeg dana.|[[Milutin Dedić]]}}&lt;/ref&gt; Kao dječak odrastao je u svojoj rodnoj kući u šibenskoj težačkoj četvrti Varoš, na broju 41 u današnjoj Ulici Nikole Tesle, u kojoj su rođeni [[Igor Mandić]] (1939.) te neko vrijeme živjeli i [[Vice Vukov]] (r. 1936.) i [[Mišo Kovač]] (r. 1941.).&lt;ref name=&quot;varos&quot;&gt;Ivan Živković: [http://www.jutarnji.hr/-kad-se-sjetim-djetinjstva-i-varosa--sjetim-se-gladi----/1403432/ &quot;Jutarnji u šibenskoj ulici u kojoj je odrastao Arsen Dedić - ‘Kad se sjetim djetinjstva i Varoša, sjetim se gladi...’&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150829013637/http://www.jutarnji.hr/-kad-se-sjetim-djetinjstva-i-varosa--sjetim-se-gladi----/1403432 |date=29. kolovoza 2015. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 24.08.2015&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;perica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Snježana Klarić: [http://sibenskiportal.hr/2012/08/31/ulica-djetinjstva-arsena-dedica-mate-mise-kovaca-i-vice-vukova-sibenski-je-hall-of-fame/ ''Ulica djetinjstva Arsena Dedića, Mate Miše Kovača i Vice Vukova šibenski je ‘hall of fame’''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150822194717/http://sibenskiportal.hr/2012/08/31/ulica-djetinjstva-arsena-dedica-mate-mise-kovaca-i-vice-vukova-sibenski-je-hall-of-fame/ |date=22. kolovoza 2015. }}, Šibenski portal, 31. 08. 2012&lt;/ref&gt; Dedić je intenzivno prijateljevao s Vukovom.&lt;ref&gt;Pacek, Tatjana i Danijela Ana Morić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/arsen-vice-i-ja-bili-smo-u-istoj-klapi-on-je-imao-najljepsi-glas-385621 &quot;Arsen: Vice i ja bili smo u istoj klapi, on je imao najljepši glas&quot;], 24sata, 24. 9. 2014.&lt;/ref&gt; Djetinjstvo u Šibeniku, njegovi motivi i ljudi te [[mediteran]]ski ugođaj obilježili su velik dio Dedićevog opusa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.kroativ.at/hr/clanak/kultura/arsen-dedic-sibenik-koji-hoda-121 |title=''Arsen Dedić - Šibenik koji hoda'', kroativ.at, posjećeno 28. kolovoza 2014. |access-date=28. kolovoza 2014. |archive-date=17. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141217001806/http://www.kroativ.at/hr/clanak/kultura/arsen-dedic-sibenik-koji-hoda-121 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Arsen je u djetinjstvu pohodio obje crkve, i katoličku i pravoslavnu.&lt;ref name=&quot;koncil&quot;/&gt;

U limenu glazbu otac Jovan, njen istaknuti član i cijenjeni glazbar, uvodi od malena Arsenova starijeg brata [[Milutin Dedić|Milutina]] (r. 1935.), a od njegove trinaeste godine i Arsena, koji svira [[Flauta|flautu]]. S glazbom Arsen svira prilikom svečanosti i koncerata, ali često i tijekom sprovoda. Prvi učitelj flaute bio mu je nekadašnji [[Wehrmacht|njemački vojnik]] koji je ostao u Šibeniku.&lt;ref&gt;Ivan Živković: [http://www.jutarnji.hr/ima-80-godina--izgleda-sjajno--ali-sada-smije-popiti-samo-pola-litre-rakije-dnevno-intimna-ispovijest-brata-arsena-dedica--velikog-zavodnika-i-posljednjeg-boema-beograda/1472367/ &quot;Intimna ispovijest brata Arsena Dedića, velikog zavodnika i posljednjeg boema Beograda&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151209044531/http://www.jutarnji.hr/ima-80-godina--izgleda-sjajno--ali-sada-smije-popiti-samo-pola-litre-rakije-dnevno-intimna-ispovijest-brata-arsena-dedica--velikog-zavodnika-i-posljednjeg-boema-beograda/1472367/ |date=9. prosinca 2015. }}, ''Jutarnji list'', objavljeno 9. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;  Na radiju što mu ga je poklonio ujak slušao je talijanske izvođače, poput [[Domenico Modugno|Domenica Modugna]], koji su ga zadivili.&lt;ref&gt;Ferić, Stanko: [https://web.archive.org/web/20151104054713/http://www.jutarnji.hr/carobna-ulica-u-kojoj-su-odrasli-vice--arsen-i-miso/261839/ &quot;Čarobna ulica u kojoj su odrasli Vice, Arsen i Mišo&quot;], ''Jutarnji list'', 05.10.2008.&lt;/ref&gt; Pod utjecajem [[Lovro pl. Matačić|Lovre pl. Matačića]] koji je tad boravio u Šibeniku, kao petnaestogodišnjak počeo je svirati u [[Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|kazališnom]] orkestru.&lt;ref name=&quot;AD-RET&quot;/&gt; Šibenik je sredinom pedesetih imao i operetu pod ravnanjem [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]] te se Arsen sve više zanima za glazbu.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/arsen-dedic-37 &quot;Biografije: Arsen Dedić&quot;], Večernji list&lt;/ref&gt; Kao dječak, a ni kasnije, nije volio nogomet.&lt;ref name=&quot;telegram&quot;/&gt; Pohađao je [[Gimnazija Antuna Vrančića|šibensku gimnaziju]], gdje je bio jedan od najboljih učenika i član košarkaške momčadi,&lt;ref&gt;Rak, Ana: [http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/07/27/foto-arsenov-brod-u-boci-zaplovio-na-tvrdavi-barone/ &quot;Arsenov ‘Brod u boci’ zaplovio na tvrđavi Barone&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160730122553/http://sibenskiportal.rtl.hr/2016/07/27/foto-arsenov-brod-u-boci-zaplovio-na-tvrdavi-barone/ |date=30. srpnja 2016. }}, šibenski portal, 28. srpnja 2016.&lt;/ref&gt; te usporedno i [[Glazbena škola Ivana Lukačića|srednju glazbenu školu]].&lt;ref name=&quot;kurir&quot;/&gt; Svoju sklonost glazbi pokazao je i osnivanjem klape tijekom gimnazijskog školovanja, u kojoj je pjevao i Vice Vukov.&lt;ref&gt;Jelena Šarić: [http://www.vecernji.hr/estrada/arsen-dedic-jos-u-gimnaziji-imao-sam-svoju-prvu-vlastitu-klapu-929222 ''Arsen Dedić: Još u gimnaziji imao sam svoju prvu, vlastitu klapu''], Večernji list, Objava: 26.3.2014&lt;/ref&gt;

== Glazbena karijera ==
=== Početci karijere ===
Nakon mature 1957. godine odlazi u [[Zagreb]] k ujaku. Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] upisuje pravo s namjerom stjecanja &quot;solidnog zvanja&quot;, no ubrzo ga sve više počinje privlačiti umjetnost, od kiparstva do slikarstva. Kako je u početku stanovao u Muzičkom internatu u Jurišićevoj 31a, sa sedam drugih studenata prava, u sobi u kojoj su svi svirali instrumente, ostaje vezan uz glazbu. Usporedno s prve dvije godine prava ponovno pohađa i završava zadnja dva razreda [[Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu|srednje glazbene škole]] (iako ih je već položio u Šibeniku). Počinje pisati i pjesme. Njegov cimer, Mario Bogliuni, svirao je glasovir te je već imao svoj orkestar s kojim je nastupao na plesnjacima na [[Ribnjak]]u.&lt;ref name=&quot;yugopapir1&quot;&gt;[http://yugopapir.blogspot.com/2013/07/memoari-arsena-dedica-1-deo-mojih-deset.html ''Memoari Arsena Dedića (prvi dio): Mojih deset godina na sceni!''], Plavi vjesnik, siječanj 1968. (preuzeto 8. srpna 2013.)&lt;/ref&gt; Tako je angažirao i Arsena kao vokalista. Pjevao je [[Domenico Modugno|Domenica Modugna]], [[The Platters]]e, [[Paul Anka|Paula Anku]] i ostale tada popularne izvođače. Istodobno se zanima za poeziju. U zagrebačkom časopisu ''Prisutnosti'' Dedić je 1958. godine objavio dvije pjesme pod zajedničkim naslovom ''Čuda''. Zbog pjesama religijskih motiva, &quot;Gospodinu Isukrstu&quot; i &quot;Svetom Nikolu&quot; je doveden pred povjerenstvo i otpušten kao stalni vanjski honorarni suradnik s [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]].&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nacional&quot;&gt;Nina Ožegović: [https://web.archive.org/web/20150126032831/http://arhiva.nacional.hr/clanak/13679/arsen-dedic ''Interview: Arsen Dedić,''] Objavljeno u Nacionalu br. 423, 2003-12-23&lt;/ref&gt; Pogođen zabranom, provodi vrijeme na selu u okolici Zagreba. Nakon toga ostavlja se pisanja pjesama te započinje razdoblje autorske šutnje. Ostavši bez prihoda, kao student okreće se pisanju aranžmana, prepisivanju nota i sličnim poslovima. 
{{Quote box|width=30%|align=right|quote=[Ja] sam studirao na Akademiji glazbu, bio sam uvjeren da ću bit skladatelj isključivo klasične glazbe. I onda sam napisao tri minijature za flautu i klavir, dosta [[Modernizam|modernistički]] napisano, a onda s vremenom... Znali su kolege da pišem stihove, onda sam pisao svakome, [[Stipica Kalogjera|Kalođeri]], [[Alfi Kabiljo|Kabilju]], jednome, drugome, [[Alfons Vučera|Vučeru]], više ne znam kome... |source=A. Dedić, 2006.&lt;ref name=&quot;ivanj2&quot;/&gt;}}
[[Datoteka:Muzička akademija Zagreb Gundulićeva.jpg|thumb|lijevo|180px|Dedić je 1959.-1964. pohađao Muzičku akademiju u Zagrebu, tada u zgradi [[HGZ]]-a. Diplomirao je flautu.]]
Tijekom studija prava počinje pjevati i u [[Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«|akademskom zboru &quot;Ivan Goran Kovačić&quot;]]. Sklonost glazbi naposljetku je ipak prevagnula te nakon položene tri godine prava prekida studij [[1959.]] godine. Iste godine upisuje se na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]]. Kako bi namaknuli sredstva za kupnju potrebne mu flaute, roditelju su prodali svinju.&lt;ref name=&quot;perica&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[[Tereza Kesovija|Kesovija, Tereza]]. &quot;To sam ja&quot;, Večernji list: Zagreb, 2014. {{ISBN|9789532802214}}{{citat|Neimućni tvoji prodali su prasca da ti kupe flautu. Istočasno – neimućni moji prodali su prasca da mi kupe flautu. Znači da nas vežu i ti prasci. Autentične svinje sretali smo kasnije.|Arsen Dedić, str. 507.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Goreta, Mirela: [http://slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/244963/tereza-kesovija-torcida-mi-je-ostavila-zivu-ranu-na-dusi &quot;Tereza Kesovija: Torcida mi je ostavila živu ranu na duši&quot;], Slobodna Dalmacija, 30.08.2014&lt;/ref&gt; Za festival &quot;Zagreb '59&quot; Mario Bogliuni poslao je skladbu &quot;Mornarev cha-cha-cha&quot; te je zamolio Arsena za pisanje stihova, na što je on i pristao pod pseudonimom ''Igor Krimov'', jer je smatrao pisanje tekstova epizodom &quot;koje ću se ja kasnije lišiti. Dat ću svoje ime onda kad budem pisao pravu poeziju i pravu glazbu&quot;.&lt;ref name=&quot;yugopapir1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ivanj2&quot;/&gt; Kako nije imao ni prikladne odjeće ni novca za ulaznice, festivalu nije ni prisustvovao. Skladba je osvojila nagradu, a Arsenu kao autoru teksta pripalo je 15.000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]], za studenta priličan iznos. Ubrzo počinje pisati još tekstova za skladbe Bogliunija, od kojih &quot;Poslije ljubavi&quot; na festivalu Sarajevo '60. dobiva nagradu za najbolji tekst. S Bogliunijem osniva [[1960.]] godine vokalni [[kvartet]] &quot;Prima&quot;. Iako i sam pomalo sklada, usredotočava se na pisanje i aranžiranje za druge, među kojima su i [[Alfi Kabiljo]] i [[Nikica Kalogjera]]. Sastav &quot;Prima&quot; prolazi na audiciji za mlade pjevače [[Televizija Zagreb|Televizije Zagreb]] &quot;Prvi put pred mikrofonom&quot; te dobiva osigurane nastupe i honorar. To utječe na Arsena i ostale, koji glazbu počinju shvaćati sve ozbiljnije i sve profesionalnije, posvećujući joj sve više vremena. S ljubljanskim ansamblom objavljuje dva singla, prepjeve skladbi ''Let's twist again'' ([[Chubby Checker]]) i ''Nata per me'' ([[Adriano Celentano]]). Godine 1961., čuvši Gina Paolija, pronalazi se u novom izrazu. Nastavlja s objavljivanjem pjesama u splitskom časopisu &quot;Vidici&quot; i časopisu &quot;Polet&quot;, što primjećuje [[Zlatko Tomičić]]. Dediću pristupa [[Dubravko Horvatić]] uime [[Antun Šoljan|Antuna Šoljana]], tražeći pjesme za novi Šoljanov časopis, ''Književnik'', na što Arsen pristaje.&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot;/&gt; Krajem 1961. godine vjenčao se s Vesnom Matoš, nećakinjom [[A. G. Matoš]]a, s kojom u studenom 1962. godine dobiva kći Sandru.

Nastupa i kao flautist u zagrebačkim [[jazz]] sastavima. Slijedom nesuglasica, sastav ''Prima'' se raspada, a kako se u to doba razišao i sastav koji je vodio [[Hrvoje Hegedušić]], Arsen pristupa Hegedušiću te osnivaju &quot;Zagrebački vokalni kvartet&quot;. Povremeno nastupa i kao pjevač kvarteta &quot;Melos&quot;, za koji se sve više vezuje, pogotovo slijedom razlaza s prijašnjom grupom. Na festivalu &quot;Zagreb '62&quot; izvode skladbu &quot;Negdje&quot; Nikice Kalogjere. No, kako su članovi Melosa mogli sudjelovati s različitim intenzitetom te se nisu željeli baviti glazbom profesionalno, prijateljski se razilaze [[1962.]] godine. Slijedom toga, Dedić započinje karijeru kao vokalni solist. Sve više shvaća da [[šlager]]i ne zadovoljavaju njegov izričaj te se okreće francuskoj [[Šansona|šansoni]] te [[genoveška škola|genoveškoj školi]] talijanske glazbe. Sljedeće godine (1963.) na zagrebačkom festivalu pojavljuju se kao vokalni solisti Dedić i [[Zvonko Špišić]], čime se postupno rađa novi pravac hrvatske zabavne glazbe – šansona. Izvodi skladbe &quot;Milioner&quot;, &quot;Jesenji dažd&quot; te &quot;Bolero noći&quot;. Uskoro ga pozivaju na Beogradsko proljeće te [[split]]ske [[Splitski festival|&quot;Melodije Jadrana '63.&quot;]], gdje se upoznaje sa [[Zdenko Runjić|Zdenkom Runjićem]] i izvodi njegovog ''Čovjeka od soli'' te svoju prvu cjelovitu, autorsku skladbu, &quot;Onaj dan&quot;, za koju biva nagrađen. Nakon toga sklada i &quot;Večer sa Ksenijom&quot; na nagovor [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], za flautu i Zagrebački jazz kvartet. Nakon 1963. godine počinje pisati pjesme bez pseudonima (''Vratija se Šime, Maškare, Vino i gitare'' i dr.)

=== 1964. – 1969.: Festivali ===
U veljači 1964. godine diplomira flautu na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]], a u travnju odlazi na odsluženje vojnog roka u Liku. Tijekom boravka u [[Gospić]]u upoznaje [[Rade Šerbedžija|Radu Šerbedžiju]], tada mladog glumca amatera, te razrađuje neke skladbe. Odlazi na turneju s vojnim sastavima po zemljama [[Istočni blok|istočnog bloka]] i [[SSSR]]-u. Na turneji piše i razrađuje pjesme i skladbe, a prilikom putovanja u vlaku od Odese do Kišinjeva susreće francuske filozofe, bračni par [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]] i [[Simone de Beauvoir]], s kojima razgovara.&lt;ref name=&quot;grozd&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Stričević, Marko: [http://hr.rbth.com/arts/2013/05/22/arsen_dedic_ja_sam_antidiletant_19437.html &quot;Arsen Dedić: Ja sam antidiletant!&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.today/20150315233145/http://hr.rbth.com/arts/2013/05/22/arsen_dedic_ja_sam_antidiletant_19437.html |date=15. ožujka 2015. }}, Russia beyond the headlines, 23. svibnja 2013.&lt;/ref&gt; Prigodom [[Tito]]va putovanja brodom u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], naređen mu je ukrcaj na ''[[Galeb (brod)|Galeb]]'', gdje je svirao i zabavljao vojnike i goste.&lt;ref name=&quot;grozd&quot;&gt;Dragan Grozdanić: [http://arhiva.portalnovosti.com/2014/04/arsen-dedic-dobio-sam-pedeset-godina-uvjetno-s-pravom-da-se-branim-sa-slobode/ &quot;Arsen Dedić: Dobio sam pedeset godina uvjetno, s pravom da se branim sa slobode&quot;], ''Novosti'', br. 749., 27.04.2014.&lt;/ref&gt; Još uvijek kao [[ročnik]], u vojnoj odori [[1964.]] godine na Splitskom festivalu izvodi pjesmu koju je napisao tijekom boravka u vojsci u [[Otočac|Otočcu]], ''Kuću pored mora''.&lt;ref name=&quot;yugopapir1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;rozman&quot;/&gt; Skladba je jedva ušla na splitski festival, jer je bila odbijena na opatijskom, zagrebačkom i beogradskom festivalu. Osvaja prvu nagradu žirija, drugu publike i nagradu za najbolji tekst. Budući da je dotad uglavnom pisao i skladao za druge, bio je potpuno iznenađenje. Postaje senzacija i automatski prepoznat i potvrđen kao kantautor i šansonijer, otvarajući potpuno novi žanr hrvatske glazbe.&lt;ref&gt;Marko Pogačar: [http://www.booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik-arsen-dedic-kuca-pored-mora ''Glazbeni dnevnik: Arsen Dedić, 'Kuća pored mora'''], booksa.hr, 27.09.2012&lt;/ref&gt; U natječaju časopisa &quot;Studio&quot;, čitatelji ga izabiru za trećeg najpopularnijeg pjevača zabavne glazbe u državi (11% glasova).&lt;ref&gt;Dukić, Ivan. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=77056 &quot;˝Studio˝ i ˝Plavi vjesnik˝ – pogled na istraživanja prodora i utjecaja zapadne popularne kulture u Hrvatsku (1963.-1965.)&quot;], ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'', Vol. 29 No. 1, 1996, str. 336.&lt;/ref&gt; Iste godine u sklopu Zagrebačkog festivala okuplja se skupina od desetak skladatelja i književnika pod nazivom ''Studio 64'' s ciljem promidžbe šansone. Dedić predstavlja skladbu ''[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]'' napisanu još 1961. godine, koju prvi put izvodi izvan konkurencije na [[Zagrebfest]]u '64. u sklopu koncerta Studija 64, što u potpunosti određuje njegov [[kantautor]]ski put te ga svrstava među utemeljitelje [[Zagrebačka škola šansone|Zagrebačke škole šansone]]. Preko noći je postao zvijezda, lik s javne scene. Iste godine piše i skladbe ''Čovjek kao ja'' i ''Želim zadržati ljeto''. Jugoton mu objavljuje prve singl ploče. Početkom 1965. godine razvodi se od supruge nakon tri i pol godine braka. Na Zagrebfestu sudjeluje s pjesmom ''Čovjek kao ja'' te na TV Zagreb upoznaje Sergija Endriga, s kojim započinje dugogodišnje prijateljstvo i suradnju.&lt;ref name=&quot;yugopapir2&quot;&gt;[http://yugopapir.blogspot.com/2013/07/memoari-arsena-dedica-2-deo-mojih-deset.html ''Memoari Arsena Dedića (drugi dio): Mojih deset godina na sceni!''], Plavi vjesnik, siječanj 1968. (preuzeto 8. srpnja 2013.)&lt;/ref&gt; Raskida suradnju s televizijom kako bi imao više slobode i perspektive te konačno postaje slobodni umjetnik i izvođač.&lt;ref name=&quot;yugopapir2&quot;/&gt; 
{{Quote box|width=30%|align=right|quote=Negdje 1965. godine počeo sam sa solističkim koncertima. U neku ruku ta je godina bila prijelomna u mom stavaralaštvu. Mnoge su dileme sada bile raščišćene, shvatio sam s kojim ljudima mogu računati u teškim trenucima, naučio sam da se najviše moraš osloniti na samog sebe i da entuzijastičkih zaleta poput onog sa &quot;Studijem 64&quot; više neće biti.&lt;ref name=&quot;yugopapir2&quot;/&gt;|source=A. Dedić, siječanj 1968.}}
Iste godine nastupa na splitskom festivalu sa svojom skladbom ''Stara cura'', koja biva pogrešno shvaćena: umjesto [[Oda|ode]] usamljenoj Šibenčanki, publika je shvaća kao ruganje i napad na starije žene i usidjelice te Dedić doživljava neugodnosti.&lt;ref name=&quot;yugopapir1&quot;/&gt; Nakon izvedbe odlazi kod rodbine u Dubrovnik na neko vrijeme, gdje je pratio napade na sebe zbog pjesme.&lt;ref name=&quot;yugopapir1&quot;/&gt; Za isti festival 1966. godine piše skladbu ''Moj brat'', koja osvaja treću nagradu publike, dok su je i žiri i struka odbacili, navodeći beznačajnost i trivijalnost teksta.&lt;ref name=&quot;yugopapir1&quot;/&gt; Zbog takvog prijema i neslaganja s politikom festivala, postupno se udaljava od festivala sljedećih godina. Izvan festivala objavljuje ''Čovjek i pas, Sanjam te, Pjevam da mi prođe vrijeme'' i druge pjesme. Potonja je izazvala burne reakcije jer je bila shvaćena kao ironični napad na &quot;društveno angažirane&quot;, prorežimske pjesme.&lt;ref name=&quot;AD-RET&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Pelaić-Strelkov, str. 5.&lt;/ref&gt; Godine [[1967.]] održava zajednički koncert sa [[Sergio Endrigo|Sergiom Endrigom]] u [[Pariz]]u.&lt;ref name=&quot;yugopapir2&quot;/&gt; Iste godine u Opatiji nastupa na festivalu s pjesmom ''Ni ti ni ja'', a na festivalu ''Pjesma ljeta'' s pjesmom ''Ako si pošla spat'', s kojom pobjeđuje na festivalskim dionicama u Zagrebu i Dubrovniku.&lt;ref&gt;[http://www.tvist.rs/Arhiva/197_nedelja.htm &quot;Tema nedelje: ARSEN DEDIĆ, drugi put&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129123940/http://www.tvist.rs/Arhiva/197_nedelja.htm |date=29. siječnja 2016. }},  ›› PROGRAM TREZORA - 197. NEDELJA&lt;/ref&gt; Na Splitu '68 ipak nastupa s pjesmom ''To je moj svijet''. Uskoro surađuje s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] i njegovom rock-skupinom &quot;[[Grupa 220]]&quot;. U tom razdoblju korigirao je uši.&lt;ref&gt;Tatjana Pacek: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/mladi-dani-miso-bez-brkova-ucenica-josipa-i-brkati-arsen-432550 &quot;Mladi dani: Mišo bez brkova, učenica Josipa i brkati Arsen&quot;], 24sata, 13. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; Na splitskom festivalu 1969. u alternaciji s talijanskim kanconijerom Ginom Paolijem izvodi svoju skladbu &quot;Vraćam se&quot;, za koju dobiva prvu nagradu žirija. No, publika je prilikom proglašenja pogrešno mislila da je riječ o proglašenju apsolutnog pobjednika, te je prosvjedovala i zviždala, što je Dediću bio povod za napuštanje tog festivala na neko vrijeme.&lt;ref&gt;Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone, dokumentarni serijal HRT-a, epizoda 4.&lt;/ref&gt;

=== 1969. – 1973.: Prva trilogija ===
[[Datoteka:FRONT - Copy.jpg|200px|minijatura|lijevo|Naslovnica albuma ''[[Čovjek kao ja]]'' (1969.), dizajn [[Mihajlo Arsovski|Mihajla Arsovskog]]]]
U studenom 1969. godine snima, a u prosincu objavljuje svoj prvi studijski album ''[[Čovjek kao ja (album)|Čovjek kao ja]]'', koji dospijeva na vrh top ljestvice prodanih albuma, osvaja naslov zlatne ploče (prve za Jugoton) i ukupno se prodaje u 60.000 primjeraka. Kasnije je ocjenjivan jednim od najboljih debitantskih albuma u hrvatskoj i jugoslavenskoj glazbi. Dedić počinje suradnju s pjesnikom [[Željko Sabol|Željkom Sabolom]], koji za njega piše pjesme &quot;Djevojka za jedan dan&quot;, &quot;Pusti me da spavam&quot;, &quot;Ti se smiješ&quot; i druge. Na festivalima izvodi svoje nove skladbe, ''Ono sve što znaš o meni'', ''Prazna obećanja'', ''Sve bilo je muzika''. Izlazak njegove zbirke pjesama &quot;Brod u boci&quot; 1971. godine u biblioteci Griot, u nakladi Croatia concerta [[Zvonimir Golob|Zvonimira Goloba]], bio je šok i novo iznenađenje za publiku i kritiku.&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot;/&gt; Premda je publika očekivala knjigu sabranih tekstova njegovih već izvedenih pjesama, Dedić je objavio novo umjetničko djelo te se širokoj publici predstavio kao pjesnik. Knjiga se ukupno prodala u osam izdanja i više od 80.000 primjeraka. Objavljena na Golobov nagovor, zbirku je Golob popratio komentarom da je &quot;zahvaljujući Arsenu zabavna glazba primila velik broj novih slušatelja iz redova intelektualaca.&quot;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot;/&gt;

Iste godine u povodu velikoga Marijanskoga kongresa koji se u kolovozu održao u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]] Dedić je napisao tekst i glazbu za pjesmu &quot;Majka Marija&quot; te je dao veliki intervju ''[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]'' u kojem je govorio o svom odnosu prema vjeri i Crkvi.&lt;ref name=&quot;koncil&quot;/&gt; Zbog toga je bio više mjeseci cenzuriran u državnim medijima.&lt;ref name=&quot;novil&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[[Nino Škrabe]]: [http://www.jaska.com.hr/kolumne/in-memoriam-arsen-dedic-/ &quot;In memoriam: Arsen Dedić&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190428011047/http://www.jaska.com.hr/kolumne/in-memoriam-arsen-dedic-/ |date=28. travnja 2019. }}, Jaska.com, 20.08.2015.&lt;/ref&gt; 1971. godine objavljuje album ''[[Arsen 2]]'' s antologijskim skladbama &quot;Ne plači&quot;, &quot;O, mladosti&quot; i obradom Brelove &quot;Ne me quitte pas&quot; (&quot;Nemoj poći sad&quot;). Sadrži i niz šansona humorističkog i [[kabaret]]skog ugođaja.&lt;ref&gt;[[Dražen Vrdoljak|Vrdoljak, Dražen]]: [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/telegram/Telegram_28_04_1972.pdf &quot;Jazz i šansona dijele sudbinu: osebujna suradnja&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128114822/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/telegram/Telegram_28_04_1972.pdf |date=28. siječnja 2015. }}, ''Telegram'', br. 30/31 (546/7), 28.04.1972.&lt;/ref&gt; Album je bio ispunjen originalnim pjesmama, manje komercijalan od prethodnika. Pjesma &quot;Gazela&quot;, primjerice, u godinu dana na svim radiopostajama emitirana je samo jedanput.&lt;ref name=&quot;ivanj2&quot;&gt;Željko Ivanjek: [http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---krleza-je-volio-moju-gabi-/156497/ &quot;Arsen Dedić: 'Krleža je volio moju Gabi'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115448/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---krleza-je-volio-moju-gabi-/156497/ |date=2. travnja 2015. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 30.09.2006&lt;/ref&gt; Kako je istodobno za film [[Tomislav Radić|Tomislava Radića]] ''[[Živa istina (1972.)|Živa istina]]'' radio ''soundtrack'', nastaju pjesme &quot;Takvim sjajem može sjati&quot; i &quot;Balada o prolaznosti&quot;, također uvrštene u ''Arsen 2''.&lt;ref name=&quot;polimac&quot;&gt;Polimac, Nenad. [http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32698#.VLnq9XuKThJ ''Film koji je probudio hrvatsku kinematografiju (&quot;Živa istina&quot; Tomislava Radića, 1972.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220822114334/http://www.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32698#.VLnq9XuKThJ |date=22. kolovoza 2022. }}, Zapis (br. 68), 2010&lt;/ref&gt; Zbog stihova pjesme &quot;Takvim sjajem može sjati&quot; i konteksta u filmu (prikaz [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]]) izbio je skandal.&lt;ref&gt;Gilić, Nikica. [https://repozytorium.amu.edu.pl/jspui/bitstream/10593/11546/1/Gilic.pdf &quot;Rane 1970-e i filmski slučaj Tomislava Radića&quot;], Poznańskie studia slawistyczne, Nr 6/2014, str. 99.&lt;/ref&gt; 1973. godine rodio mu se sin [[Matija Dedić|Matija]], nakon čega se vjenčao s [[Gabi Novak]], s kojom je bio u vezi još za vrijeme prvog braka, dok im je kum bio talijanski kantautor [[Gino Paoli]].&lt;ref&gt;Paula Bobanović: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/gabi-i-arsen-brak-umjetnika-koji-je-urodio-evergreenima-308479 ''Gabi i Arsen: Brak umjetnika koji je urodio evergreenima''], 24sata, 29. 3. 2013.&lt;/ref&gt;

Postaje suzdržaniji, sklon ironiji i satiri te nalazi nadahnuće u svakodnevnom svijetu. Eskperimentirajući sa zvukom, u jesen 1973. godine snima, a pred sam kraj te godine objavljuje dvostruki album ''[[Homo volans]]'' s 22 skladbe, prvi dvostruki album u hrvatskoj i tadašnjoj jugoslavenskoj diskografiji.&lt;ref name=&quot;cantus&quot;/&gt; ''Homo volans'' je ujedno bio i prvi [[konceptualni album]] u spomenutim krugovima. Smatra se &quot;kamenom međašem autorova iskoraka iz tradicionalnog zabavno-glazbenog okvira.&quot;&lt;ref name=&quot;cantus&quot;&gt;Sabolić, Maja: [http://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2013/09/cantus_150_web.pdf &quot;Jezik ljubavi ne traje jedan dan&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180305001409/http://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2013/09/cantus_150_web.pdf |date=5. ožujka 2018. }}, Cantus br. 150, svibanj 2008., str. 12&lt;/ref&gt; Velimiru Cindriću skladbe s albuma zvuče &quot;razvijenije, produbljenije i iskusnije&quot; te je njime Dedić napravio &quot;veliki skok i stvorio svojevrstan amalgam [[Avangarda|avangardnoga]], klasika i hitova&quot;. Zapaženi su [[Atonalnost|atonalni]] zvukovi te utjecaj [[jazz]]a.&lt;ref&gt;Cindrić, Velimir: [http://www.matica.hr/vijenac/236/Smiono%20ro%C4%91enje%20stila/ &quot;Smiono rođenje stila&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170622211313/http://www.matica.hr/vijenac/236/Smiono%20ro%C4%91enje%20stila/ |date=22. lipnja 2017. }}, [[Vijenac]] br. 236 - 20. ožujka 2003.&lt;/ref&gt; Na albumu je ipak prevagnula kantautorska crta kroz pjesme &quot;Tvoje nježne godine&quot;, &quot;Laku noć, muzičari&quot;, te &quot;Modra rijeka&quot;.&lt;ref&gt;Janjatović, P., Arsen Dedić (natuknica)&lt;/ref&gt; Značajniji komercijalni uspjeh od pjesama s albuma zabilježila je tek skladba &quot;Tvoje nježne godine&quot;, no [[Nenad Polimac]] drži da je &quot;album bio krcat pjesmama koje su bile dosta pretenciozne i jako autorske [te] uopće nisu pretendirale na bilo kakva mjesta na radijskim top listama.&quot;&lt;ref name=&quot;AD-RET&quot;/&gt; Odlično kritički primljen, kasnije je smatran &quot;jednim od najboljih i najambicioznijih Dedićevih albuma.&quot;&lt;ref name=&quot;gallrebus&quot;/&gt; U svibnju 1974. dospio je na osmo mjesto ljestvice top deset najprodavanijih albuma.&lt;ref&gt;''Billboard'', 11 svibnja 1974., Sv. 86, Br. 19, str. 87.&lt;/ref&gt;

=== 1973. – 1980.: Okretanje pjesnicima ===
Na albumu ''Porodično stablo'' u suradnji s producentom [[Kornelije Kovač|Kornelijem Kovačom]] 1976. godine se približava rocku pod utjecajem vala jugoslavenskog [[Progresivni rock|progresivnog rocka]]. Na ''Porodičnom stablu'' svoje pjesme je &quot;smjestio u pomalo kičaste i tendenciozno supermoderne aramžmane&quot;.&lt;ref&gt;Zoran Tučkar : [http://muzika.20minuta.hr/clanak/51492/komentari/otisao-je-covjek-koji-nikad-nije-razocarao-svoju-publiku.aspx &quot;Otišao je čovjek koji nikad nije razočarao svoju publiku&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160118195343/http://muzika.20minuta.hr/clanak/51492/komentari/otisao-je-covjek-koji-nikad-nije-razocarao-svoju-publiku.aspx |date=18. siječnja 2016. }}, muzika.hr, 18.08.2015.&lt;/ref&gt; Iste godine je s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] objavio pjesmu &quot;Loše vino&quot;. Godine 1976. objavljuje i album ''Otisak autora''.

Sredinom 1970-ih godina namjeravao je snimiti album obrada pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]], koje je za njega prepjevao pjesnik [[Nikica Petrak]]. Zbog tehničke greške, album je tijekom postprodukcije u [[Jugoton]]u izbrisan pa je Arsen obustavio projekt. Sačuvane su četiri pjesme na demo-snimkama njegovog nastupa u jednoj glazbenoj emisiji na TV Beograd uz gitaru i aranžman Marijana Makara (&quot;Stories of the Street-Ulične priče&quot;, &quot;Seems So Long Ago, Nancy-To sve je davno sad&quot;, &quot;The Stranger Song-Strančeva pjesma&quot; i &quot;The Partisan-Partizan&quot;).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.leonardcohencroatia.com/cohen-u-hrvatskoj/obrade-i-prepjevi |title=Cohen u Hrvatskoj - Obrade i prepjevi |archive-url=https://web.archive.org/web/20160610144156/http://www.leonardcohencroatia.com/cohen-u-hrvatskoj/obrade-i-prepjevi |archive-date=10. lipnja 2016. |access-date=13. siječnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

Sve više piše i za druge te za Gabi Novak, a počinje i uglazbljivati pjesnike (albumi ''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]]'', 1977. godine, [[Extended play|EP]] ''Snijeg u maju'' sa stihovima [[Goran Babić|Gorana Babića]] 1979. i ''Pjevam pjesnike'', 1980. godine, na kojem je Arsen između ostalih uglazbio [[Krleža|Krležu]], [[Jure Kaštelan|Kaštelana]], Ujevića i [[Ivan Goran Kovačić|Kovačića]].) Sve više dolazi do izražaja njegova sklonost scenskoj glazbi te piše glazbu za kazalište, film i televiziju. Autorska pjesma ostaje njegov osnovni izraz, ali piše i primijenjenu glazbu, pjesme za dalmatinske klape, glazbu za reklamne spotove. Premda je još od ranih šezdesetih pisao za klape, sedamdesetih i kasnije piše i sklada pjesme koje su danas gotovo postale narodne (''Zaludu me svitovala mati, Vratija se Šime, Sve ti sritno bilo, Rodija se sin, Dida moj, Ni u moru mire'' i druge).&lt;ref&gt;Vrečko, Stjepan: [http://www.muzika.hr/clanak/7372/albumi/zaista-ko-ovo-more-platit.aspx &quot;Zaista, ko ovo more platit…&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151120050856/http://www.muzika.hr/clanak/7372/albumi/zaista-ko-ovo-more-platit.aspx |date=20. studenoga 2015. }}, Muzika.hr, 10.4.2006&lt;/ref&gt; Njegov rad na šibenskom [[idiom]]u značajan je i s jezičnog gledišta.&lt;ref&gt;Josip Lisac: [https://hrcak.srce.hr/clanak/193475 &quot;Šibenska jezična i književna baština&quot;] (43-50), »''Čakavska rič''« XLII (2014), br. 1-2, Split, siječanj-prosinac, str. 44. i 48.&lt;/ref&gt; Sedamdesete završava albumom ''Rimska ploča'' (1979.) sa standardima poput uglazbljene pjesme [[Tin Ujević|Tina Ujevića]] &quot;Odlazak&quot; (u suradnji sa [[Sergio Endrigo|Sergiom Endrigom]]), &quot;Zagrli me&quot; i ''soundtrackom'' za film [[Petar Krelja|Petra Krelje]] &quot;[[Vlakom prema jugu (1981.)|Vlakom prema jugu]]&quot;.

=== 1980. – 1990.: Filmofilija i provincija===
{{Quote box|width=30%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsendedicvideoweb.mp4 ''Kud plovi ovaj brod''], Arsen Dedić i [[Sergio Endrigo]], 1981. godine (HRT)}}
Tijekom osamdesetih Dedić objavljuje čak 14 nosača zvuka. Na &quot;Naručenim pjesmama&quot; (1980.) sabrao je skladbe koje je napisao drugima, poput &quot;Sve je to od lošeg vina&quot; do &quot;Pamtim samo sretne dane&quot;. Iste godine objavljuje i prvi studijski album sa suprugom Gabi Novak, ''Arsen &amp; Gabi'', uokviren završnom pjesmom &quot;Stara moja, stari moj&quot;. Godine 1981. potpisuje glazbu za audio-knjigu za djecu s pričama [[Hans Christian Andersen|H. C. Andersena]] (Carevo novo ruho/Postojani kositreni vojnik).&lt;ref&gt;[http://crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=107214 CAREVO NOVO RUHO / POSTOJANI KOSITRENI VOJNIK], Croatia records&lt;/ref&gt; U tom razdoblju nastavlja s pisanjem pjesama za djecu te iduće godine objavljuje album ''Arsen pjeva djeci'' (Nije lako bubamarcu, Čemu služe roditelji...). U albumu ''Provincija'' (1984.) objavio je skladbe koje su kasnije redovno uvrštavane u popise njegovih ponajboljih pjesama (''Djevojka iz moga kraja, Sve te vodilo k meni, Razgovor s konobarom''). Godine 1985. potpisuje ''soundtrack'' za film &quot;[[Anticasanova]]&quot; te u dvostrukom nosaču zvuka ironičnog imena ''[[Kantautor (Arsen Dedić)|Kantautor]]'' obrađuje i objavljuje prepjeve J. Brela, [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]], [[John Lennon|Lennona]], Gina Paolija, [[Bulat Okudžava|Bulata Okudžave]] i drugih, ali i izvodi skladbe koji su napisali i skladali drugi (poput Goloba, Diklića, Britvića, Montena). Iduće godine odlazi u vode kajkavske popevke albumom ''[[Moje popevke]]'' na kojem je sabrao 16 pjesama (uglavnom na tekst [[Drago Britvić|Drage Britvića]]) koje su Dedić ili Gabi Novak izvodili na [[Krapinski festival|festivalima u Krapini]]. Pod utjecajem žanra zagrebačkog [[kabaret]]a prije Drugog svjetskog rata (pogotovo [[Vlaho Paljetak|Vlahe Paljetka]]) osmišljava i sastavlja ironično-kabaretski program ''Cabaret Arsen'', dobro kritički prihvaćen, no zanemaruje ga kako bi se okrenuo glazbi za film i kazalište.&lt;ref name=&quot;ivanj2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Zlatko Vidačković: [http://www.matica.hr/vijenac/247/Ne%20kradite%20moje%20pjesme!/ &quot;Ne kradite moje pjesme!&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129092920/http://www.matica.hr/vijenac/247/Ne%20kradite%20moje%20pjesme!/ |date=29. siječnja 2016. }}, ''Vijenac'' br. 247 - 4. rujna 2003.&lt;/ref&gt;

Album ''[[Kino Sloboda]]'' (1987.), u zlatnoj nakladi, posveta je trenucima mladosti, filmofiliji te isječcima iz [[Šibenik]]a, posebno samog naziva albuma u čast kinu &quot;Sloboda&quot; koje je postojalo u Dedićevom kvartu između 1946. i 1965. godine. Album donosi skladbe ''Otkako te ne volim, Provincijsko kino, Tko stoji iza mene, Original soundtrack'' i druge. Iste godine nastupa na koncertu s [[Bora Đorđević|Borom Đorđevićem]] u Beogradu, čija [[Arsen &amp; Bora – Unplugged|snimka]] nije službeno objavljena, ali je kružila u optjecaju na crnom tržištu. Godine 1988. ponovno objavljuje nosač zvuka sa suprugom [[Gabi Novak]], ''Hrabri ljudi'', s podnaslovom &quot;Gabi i Arsen – 30 godina na sceni.&quot; Iduće godine svoje stvaralaštvo za film i televiziju sabire na albumu ''Glazba za film i TV'' te objavljuje uglavnom prerade svojih ranijih pjesama zajedno sa slovenskim kantautorom [[Zoran Predin|Zoranom Predinom]] na ploči &quot;Svjedoci priče&quot;.

=== 1991. – 1997.: Ratne godine ===
U rujnu [[1991.]] godine zajedno s Gabi Novak pridružio se [[Hrvatski Band Aid|Hrvatskom Band Aidu]] na snimanju domoljubne pjesme &quot;[[Moja domovina]]&quot;, u kojoj pjevaju stih &quot;nemir je u srcima, a ljubav u nama&quot; te kasnije ponovno &quot;ima oči boje mora&quot;.&lt;ref&gt;[http://web.hgu.hr/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=76&amp;Itemid=191 Hrvatska glazbena unija - povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140923123713/http://web.hgu.hr/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=76&amp;Itemid=191 |date=23. rujna 2014. }}, pristupljeno 22.1.2014.&lt;/ref&gt; Iako nepotpisan, suautor je dijela teksta za ''Moju domovinu''.&lt;ref&gt;Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/33247/komentari/domoljubne-i-antiratne-pjesme-u-hrvata-regiji-i-svijetu.aspx Domoljubne i antiratne pjesme u Hrvata, regiji i svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202074844/http://www.muzika.hr/clanak/33247/komentari/domoljubne-i-antiratne-pjesme-u-hrvata-regiji-i-svijetu.aspx |date=2. veljače 2015. }}, muzika.hr, 15.9.2011.&lt;/ref&gt; Na tekst [[Krste Juras]]a sklada pjesmu [[Vice Vukov]]a &quot;Kad raziđe se dim&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/133252520 Kad raziđe se dim], ZAMP&lt;/ref&gt; Bio je dio projekta &quot;Croatian Art Forces&quot; (Hrvatske umjetničke snage).&lt;ref name=&quot;n1sij&quot;/&gt; Napisao je i glazbu za himnu 101. brigade HV-a.&lt;ref&gt;Ivan Brigović, Ivan Radoš (2012.): [http://www.uhbdr-101br-susedgrad.hr/monografija/101brigada.pdf &quot;101. brigada HV-a&quot;], Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, str. 344.&lt;/ref&gt; Ratne 1993. godine objavljuje album ''Tihi obrt'' u kojem se dotiče [[Domovinski rat|ratnih zbivanja]] i napada na njegov rodni Šibenik, u kojem mu je tada još živjela majka. Među poznatije skladbe s albuma ubrajaju se ''Mozartova godina 1991'', ''Majka hrabrost'' i ''Završit ću kao [[Howard Hughes]]'' (koja nije bila puštana na radiju zbog spominjanja [[Franjo Kluz|Franje Kluza]]).&lt;ref&gt;Z. Prijović: [https://web.archive.org/web/20150831203801/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/01/04/srpski/K00010301.shtm &quot;Arsen Dedić: Moji ljudi su božji cvjetovi&quot;], Glas Javnosti, 3. siječnja 2000.&lt;/ref&gt; Svoje skladbe i pjesme pisane za klape 1996. godine sabire na kompilaciji &quot;Ko to more platit&quot;.

=== 1997. – 2008.: ''Ministarstvo, Kinoteka, Rebus'' ===
Godine 1997. Dedić objavljuje nosač zvuka ''[[Ministarstvo straha]]'' (isprva pod nazivom ''Ministarstvo''), kritički izvrsno primljen.&lt;ref&gt;Stjepan Vrečko - [http://www.muzika.hr/clanak/6366/albumi/jedan-jedini-vanserijski-i-neponovljivi.aspx Jedan, jedini, vanserijski i neponovljivi…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161006181627/http://www.muzika.hr/clanak/6366/albumi/jedan-jedini-vanserijski-i-neponovljivi.aspx |date=6. listopada 2016. }}, muzika.hr, 16.1.2006.&lt;/ref&gt; Po objavljivanju, kritika je album nazvala 'remek-djelom', a profesija mu je 1998. dodijelila [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji Najboljeg albuma zabavne glazbe&lt;ref&gt;[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=688634 REIZDANJE &quot;MINISTARSTVA STRAHA&quot;], Croatia records, objavljeno 11.04.2012&lt;/ref&gt; te nagradu „Milivoj Körbler” (za autorsko stvaralaštvo u području zabavne glazbe). Album sadrži 14 pjesama među kojima su &quot;Seosko groblje&quot;, &quot;Tvoje tijelo – moja kuća&quot;, &quot;Ratni profiteri&quot;, &quot;Stari vuci&quot;, &quot;Čistim svoj život&quot;, &quot;Ruke&quot;, te naslovna &quot;Ministarstvo straha&quot;. Dedić je autor gotovo svih tekstova, osim [[Pacifizam|antiratnih pjesama]] &quot;Seosko groblje I&quot; i &quot;Seosko groblje II&quot; koje je napisao književnik [[Antun Šoljan]]. Potonje, &quot;[[Bertolt Brecht|Brehtijanskog]] ugođaja, sumorne i anegdotalne&quot; su ocjenjivane i najljepšim pjesmama o ratu.&lt;ref&gt;[[Miljenko Jergović|Jergović, Miljenko]]: [http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/damir-urban-trule-kosti/ &quot;Damir Urban: Trule kosti&quot;], 14. 03. 2015.&lt;/ref&gt; 1998. bio je i jedan od pokretača [[Festival dalmatinske šansone|Festivala dalmatinske šansone]] u Šibeniku.&lt;ref&gt;[http://www.sibenik.in/glazba/ovogodisnja-sibenska-sansona-posvecena-arsenu-dedicu-viljac-bit-ce-dirljivo/46127.html &quot;Hommage začetniku Ovogodišnja šibenska šansona posvećena Arsenu Dediću, Viljac: 'Bit će dirljivo' &quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126194412/http://www.sibenik.in/glazba/ovogodisnja-sibenska-sansona-posvecena-arsenu-dedicu-viljac-bit-ce-dirljivo/46127.html |date=26. siječnja 2016. }}, šibenik.in, OBJAVA: 18.08.2015&lt;/ref&gt; Nakon kompilacije ''Herbar'', 2002. godine uslijedio je novi album ''Kinoteka'', &quot;otmjeno depresivna&quot; prizvuka i zabavljen ozračjem [[Tranzicija|tranzicije]] (''Posljednji tango u [[Đevrske|Đevrskama]]'').&lt;ref&gt;Milović, Željko : [http://glazba.monitor.hr/recenzije/0006/arsen.htm Arsen Dedić: &quot;Kinoteka&quot;, recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030801184323/http://glazba.monitor.hr/recenzije/0006/arsen.htm |date=1. kolovoza 2003. }}, glazba.monitor.hr, 14. svibnja 2003.&lt;/ref&gt; Album sadrži skladbe poput ''Život se troši kao kreda, Nisam ti dospio reći'' i ''jazz''-suradnju sa sastavom &quot;Pun kufer&quot; (''Na balkonu'').

Dana 13. ožujka 2003. godine u Opatiji održan je koncert &quot;Sve što znaš o meni – Počast pjesmama Arsena Dedića&quot; povodom deset godina Porina i četrdesete obljetnice Dedićevog scenskog rada. Na koncertu su brojni izvođači (Nina Badrić, Vice Vukov, Josipa Lisac, Toni Cetinski, Gibonni, Maja Blagdan i dr.) izvodili Arsenove pjesme.&lt;ref&gt;Iva Stilinović: [http://www.vecernji.hr/koncert-u-cast-arsenu-dedicu-unaprijed-proglasen-glazbenim-dogadjajem-godine-732342 Koncert u čast Arsenu Dediću unaprijed proglašen glazbenim događajem godine], večernji list, 13.3.2003&lt;/ref&gt; Tijekom 2003. – 2004. godine nalazi se na liječenju u [[Padova|Padovi]], gdje mu je presađena [[jetra]]. Zbog toga objavljuje knjigu &quot;Padova-uspomene s bolovanja&quot;.&lt;ref&gt;[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&amp;q=dedi%C4%87%2C+arsen&amp;g=1&amp;g=1a&amp;c=44060108083 Padova : uspomene s bolovanja, Padova 2003.-2004. / Arsen Dedić ; crteži Munir Vejzović ; predgovor Tonko Maroević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213001656/http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&amp;q=dedi%C4%87%2C+arsen&amp;g=1&amp;g=1a&amp;c=44060108083 |date=13. veljače 2021. }}, SKUPNI KATALOG CROLIST&lt;/ref&gt; U studenom iste godine objavljuje i povratnički album &quot;Na zlu putu&quot; s 19 skladbi, nagrađen dvjema nagradama &quot;Porin&quot; kao album godine te najbolji album pop i zabavne glazbe. Album je refleksija Dedićevog poimanja svijeta i ljudi (&quot;Ekvilibristi&quot;, &quot;Negve&quot;), isječcima iz svakodnevnog života s tipičnim ironičnim odmakom (&quot;Samo da ti noge nisu hladne&quot;) ili pak hommageu ženama i prijateljima (&quot;Pjesma o Gabi Novak&quot;, &quot;Žena koja ne zna što hoće&quot;, &quot;Amigo&quot;).&lt;ref&gt;Saša Cimeša: [http://www.muzika.hr/clanak/3384/albumi/malo-remek-djelo.aspx &quot;Malo remek-djelo&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132214/http://www.muzika.hr/clanak/3384/albumi/malo-remek-djelo.aspx |date=28. siječnja 2015. }}, muzika.hr, objavljeno 8.12.2004&lt;/ref&gt; Godine 2005. u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Lisinskom]] je održao koncert &quot;Trokut&quot; s Ginom Paolijem uz gostovanje [[Zoran Predin|Zorana Predina]], koji je objavljen na DVD-izdanju.&lt;ref&gt;Goran Čučković: [http://www.muzika.hr/clanak/5745/izvjestaji/trokut-na-kvadrat-u-lisinskom.aspx Trokut na kvadrat u Lisinskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123043426/http://www.muzika.hr/clanak/5745/izvjestaji/trokut-na-kvadrat-u-lisinskom.aspx |date=23. siječnja 2015. }}, muzika.hr, 14.11.2005.&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije izdao je album &quot;Dueti-dueli&quot; u kojima sabire svoje suradnje, pogotovo s mlađim i novim izvođačima, od kojih su neke loše dočekane od strane glazbene kritike (suradnje s P. Grašom i M. Burnaćem).&lt;ref&gt;Željko Draščić: [http://www.muzika.hr/clanak/9256/albumi/cistim-svoju-diskografiju.aspx &quot;Čistim svoju diskografiju&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019212805/http://www.muzika.hr/clanak/9256/albumi/cistim-svoju-diskografiju.aspx |date=19. listopada 2016. }}, muzika.hr, objavljeno 10.10.2006&lt;/ref&gt; U ožujku 2008. uslijedio je album ''Rebus'' sa skladbama &quot;Petra&quot;, &quot;Dan kad se pišu razglednice&quot; i drugima, u kojem Dedić pjeva o vlastitim mislima i osjećajima, o Padovi, svojim ljubavima i prijateljima.&lt;ref&gt;Marko Vukušić: [http://www.muzika.hr/clanak/15426/albumi/neobicne-pjesme-o-obicnim-stvarima.aspx &quot;Neobične pjesme o malim stvarima&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128115427/http://www.muzika.hr/clanak/15426/albumi/neobicne-pjesme-o-obicnim-stvarima.aspx |date=28. siječnja 2015. }}, muzika.hr, objavljeno 6.4.2008.&lt;/ref&gt; Kritika je album ocijenila izrazito pozitivno, svrstavši ga uz bok Arsenovu zvuku iz vremena albuma ''[[Homo volans]]'' (1973.) te ga proglasivši jednim &quot;od najboljih albuma u Arsenovu ionako “drsko impresivnom” autorskom portfelju&quot;.&lt;ref name=&quot;gallrebus&quot;&gt;Gall, Zlatko: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/1360/Default.aspx &quot;ARSEN DEDIĆ: Rebus&quot;], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 19.03.2008. u 15:35&lt;/ref&gt; Album ''Rebus'' je bio 13. najprodavaniji domaći album u 2008. godini.&lt;ref&gt;[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&amp;&amp;w=details&amp;id=483 GODIŠNJA TOP LISTA DOMAĆIH ZA 2008.], hdu-toplista.com&lt;/ref&gt;

=== 2008. – 2015.: Kasna karijera ===
Iduće godine [[Croatia records]] objavila je box-set s knjigom ''[[Dobrotvorov dom – antologija]]'' s 94 Dedićeve skladbe, koji je u sedmom tjednu 2012. godine bio najprodavaniji domaći album.&lt;ref&gt;[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=albumi&amp;w=details&amp;id=779 Arsen Dedić - Dobrotvorov Dom - Antologija], hdu-toplista.com&lt;/ref&gt; U rujnu iste godine ponovno je održao koncert s Paolijem, ovaj put u Tvornici kulture u Zagrebu.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/showbizz/glazba/arsen-dedic-i-gino-paoli-opet-zajedno-na-pozornici.html Arsen Dedić i Gino Paoli opet zajedno na pozornici], Dnevnik.hr, Zagreb, 16.09.2009.&lt;/ref&gt; Između 2008. i 2012. godine reizdanja njegovih albuma u nakladi Croatia recordsa (''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]], Za kino i TV'') te kompilacije (''Platinum collection, Dobrotvorov dom'') ulazile su na službenu ljestvicu 40 najprodavanijih domaćih albuma.&lt;ref&gt;[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=search&amp;srch_cat=1&amp;keywords=arsen+dedi%E6 Arsen Dedić,] hdu-toplista.com&lt;/ref&gt;

U travnju 2013. godine Dedić je s [[Mišo Kovač|Mišom Kovačem]], svojim sugrađaninom [[Šibenik|Šibenčaninom]], snimio duet, pjesmu &quot;Mi smo lišće s iste grane&quot; u produkciji [[Croatia records]]a, za koju je snimljen i spot.&lt;ref name=&quot;arsen&quot;&gt;[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=vijesti&amp;w=details&amp;id=2250 Ekskluzivna premijera pjesme Miše Kovača i Arsena Dedića], HDU, toplista, 11. travnja 2013.&lt;/ref&gt; Iako su obojica u svojim žanrovima bili najpopularniji pjevači, a djetinjstvo su proveli na istoj ulici, trebalo je proći 48 godina da zapjevaju zajedno.&lt;ref name=&quot;arsen&quot;/&gt; U novije vrijeme Dedić se okrenuo suradnjama s mlađim izvođačima (Massimo, [[Lea Dekleva]], Natali Dizdar) te povratku klapama – od suradnje s [[Klapa Maslina|Klapom Maslina]] (''Da mi nije moje dice, Šibenska bura'') do reizdanja pjesme &quot;Dida moj&quot; s Klapom Sebenico, koja je zasjela je na prvo mjesto Jadranske top liste u travnju 2013.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/KlapaSebenico/posts/296714057127002 Klapa Sebenico], 22. travnja 2013.&lt;/ref&gt; U prosincu 2014. godine objavio je svoj posljednji album &quot;Suputnici&quot;, mješanac reizdanja i kompilacije čiji je temelj album ''Kantautor'' iz 1985. godine.&lt;ref&gt;Mario ?: [http://radio1.hr/arsen-dedic-suputnici-novi-album-prodaji/ ARSEN DEDIĆ ”Suputnici” Novi album prodaji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132905/http://radio1.hr/arsen-dedic-suputnici-novi-album-prodaji/ |date=28. siječnja 2015. }}, radio1.hr&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Janko Heidl: [http://www.ravnododna.com/arsen-dedic-suputnici-novo-i-prosireno-ruho-stare-price/ Arsen Dedić ‘Suputnici’ – novo i prošireno ruho stare priče], ravnododna.com, 23.01.2015.&lt;/ref&gt; Dedić je album definirao kao &quot;jedan hommage sebi. Svojem naporu, želji i ljudima koji su mi bili najbliži.&quot;&lt;ref&gt;Zlatko Gall: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/266102/Default.aspx Arsen Dedić: Estradi otkazujem pretplatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141213051129/http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/266102/Default.aspx |date=13. prosinca 2014. }}, slobodna Dalmacija, Objavljeno 29.11.2014.&lt;/ref&gt; Za album je snimio samo jednu novu pjesmu, &quot;Rana&quot;, prepjev [[standard]]a &quot;Hurt&quot; [[Johnny Cash|Johnnyja Casha]]. Pisao je gotovo do samog kraja. U proljeće 2015. godine napisao je pjesmu ''Snig u Šibeniku'' za šibenski Dječji zbor Cvrčak.&lt;ref&gt;N. M.: [http://www.sibenik.in/glazba/poslusajte-kako-zvuci-posljednja-arsenova-pjesma-koju-je-poklonio-sibenskim-cvrccima/51916.html &quot;Poslušajte kako zvuči posljednja Arsenova pjesma koju je poklonio šibenskim 'Cvrčcima'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170508122714/http://www.sibenik.in/glazba/poslusajte-kako-zvuci-posljednja-arsenova-pjesma-koju-je-poklonio-sibenskim-cvrccima/51916.html |date=8. svibnja 2017. }}, sibenik.in, 01.12.2015,&lt;/ref&gt; Posljednju pjesmu, [[jazz]]-obradu skladbe &quot;1947&quot; Sergija Endriga, snimio je u Rijeci sa sinom Matijom i ansamblom Atma Mundi za tematsko CD-izdanje u talijanskom časopisu ''Musica Jazz'' posvećeno jazz-obradama Endrigovih pjesama.&lt;ref name=&quot;silobr&quot;/&gt; Iako je često odbijao ponude za koncerte te se posvećivao slikanju i crtanju te obiteljskom životu,&lt;ref name=&quot;rozman&quot;&gt;Klara Rožman: [http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic--mene-ne-moze-zaustaviti-nikakav-rock-ni-rap--moji-slageri-su-vjecni/1235641/ 'Mene ne može zaustaviti nikakav rock ni rap. Moji šlageri su vječni'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141227200141/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic--mene-ne-moze-zaustaviti-nikakav-rock-ni-rap--moji-slageri-su-vjecni/1235641/ |date=27. prosinca 2014. }}, Jutarnji list, Objavljeno: 12.11.2014&lt;/ref&gt; i dalje je nastavio održavati koncerte, samostalno ili često sa suprugom [[Gabi Novak]] te sinom [[Matija Dedić|Matijom]] (ili dugogodišnjim suradnikom Brankom Bulićem)&lt;ref&gt;Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/42447/izvjestaji/arsen-dedic-i-branko-bulic-otvaranje-scene-amadeo-u-veteranskom-stilu.aspx Arsen Dedić i Branko Bulić - Otvaranje Scene Amadeo u veteranskom stilu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208063928/http://www.muzika.hr/clanak/42447/izvjestaji/arsen-dedic-i-branko-bulic-otvaranje-scene-amadeo-u-veteranskom-stilu.aspx |date=8. prosinca 2015. }}, muzika.hr, 14.7.2013.&lt;/ref&gt; kao pijanistom. Svoj posljednji koncert održao je [[4. srpnja]] 2015. na zagrebačkoj sceni &quot;Amadeo&quot;.&lt;ref&gt;M. Goreta:[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/296490/Default.aspx &quot;Lea Dekleva bila je gošća na posljednjem Arsenovom koncertu - Imponiralo mi je naše prepoznavanje&quot;], Slobodna Dalmacija, 20. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

== Film i televizija ==
{{Quote box|width=10%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsen-film.mp4 Dedić o radu na filmskoj glazbi], HRT}}
U početku svoje karijere pojavljuje se i kao glumac manjih uloga u filmovima, poput uloge pjevača u filmu &quot;[[Višnja na Tašmajdanu (1968.)|Višnja na Tašmajdanu]]&quot;, kad je izvodio pjesmu ''Odabrat ćeš gore'', ili u filmu &quot;[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)|Ponedjeljak ili utorak]]&quot;. Usporedno sve više sklada filmsku glazbu. Godine 1972. za film [[Tomislav Radić|Tomislava Radića]] ''[[Živa istina (1972.)|Živa istina]]'' radi ''soundtrack'' te tako nastaju pjesme &quot;Takvim sjajem može sjati&quot; i &quot;Balada o prolaznosti&quot;.&lt;ref name=&quot;polimac&quot;/&gt; Potpisuje glazbu za 34 dugometražna igrana filma, od kojih su poznatiji ''[[Glembajevi]], [[Živa istina (1972.)|Živa istina]], [[Vlak u snijegu]], [[Vlakom prema jugu (1981.)|Vlakom prema jugu]], [[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979.)|Godišnja doba]], [[Donator (1989.)|Donator]], [[Povratak Katarine Kožul (1989.)|Povratak Katarine Kožul]], [[Put u raj (1970.)|Put u raj]], [[Ne zaboravi me|Fergismajniht]], [[Pont Neuf (1997.)|Pont Neuf]]''.&lt;ref name=&quot;mff&quot;/&gt; Više puta je nagrađivan za svoj rad na filmskoj glazbi (vidi [[Arsen Dedić#Nagrade i priznanja|Nagrade]]). Radio je i za animirani film, kao i za kratkometražne filmove (“Rabuzin”, “Meštrović”, &quot;Kravata Croatica&quot;). I njegova glazba često je prožeta sjećanjima i dojmovima pojedinih filmova i kinodvorana. U svojim pjesmama poimence spominje klasike koji su utjecali na njega (''[[Moderato cantabile (1960.)|Moderato cantabile]], [[Plavi anđeo (1930.)|Plavi anđeo]], Ministarstvo straha'') te se često referira na kina (pogotovo šibenska, kao Kino sloboda, Kino Tesla, Kino 20. april itd.).&lt;ref&gt;Kragić, 399.&lt;/ref&gt; Autorski je surađivao i pri stvaranju Filmske enciklopedije.&lt;ref name=&quot;paulus&quot;&gt;Irena Paulus: [http://www.matica.hr/vijenac/198/Neradnik%20Arsen/ &quot;Podsjetnik za zaboravne - Neradnik Arsen&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917091942/http://www.matica.hr/vijenac/198/Neradnik%20Arsen/ |date=17. rujna 2016. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'' br. 198., 4. listopada 2001.&lt;/ref&gt;
{{Quote box|width=10%|align=right|bgcolor=blue|quote=[http://video.hrt.hr/1808/arsen_tenzera.mp4 Dedićeva filmska i televizijska glazba], HRT}}
Veliki dio njegovog opusa čini glazba za televiziju. U počecima svoje karijere bio je honorarni zaposlenik TV Zagreb, gdje je svirao u orkestru, prepisivao note i pomalo skladao glazbu. Nakon što je otpušten zbog objavljivanja dviju pjesama religijske tematike, pomalo se udaljio od televizije. No, uskoro se vraća: glazbu za prvu TV dramu (“Mediteranska klima”) skladao je [[1966.]] godine. Od 1971/2. godine slijede velike serije kao “[[U registraturi]]”, “[[Prosjaci i sinovi]]”, &quot;[[Jelenko]]&quot;, &quot;[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]&quot;, “Jedrima oko svijeta”, “[[Zlatna nit]]”,&lt;ref&gt;[http://www.pjesmicezadjecu.com/filmovi-serije-emisije/spiro-spula-zlatna-nit-dp1.html Pjesmice za djecu]&lt;/ref&gt; te “Vrijeme za bajku”, “Zagrljaj”, &quot;Pustolovina u Hrvatskoj&quot;, “Male tajne velikih majstora kuhinje”&lt;ref&gt;[[Nino Raspudić]]: [http://www.vecernji.hr/arsen-maestro-djed-i-carobnjak-1020394 &quot;Arsen: Maestro, djed i čarobnjak&quot;], ''Večernji list'', kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; itd. Pisao je i snimao često i za dječje emisije. Usto, Dedić je pisao stihove i glazbu za velik broj komercijalnih, promidžbenih poruka.

Ranih sedamdesetih godina imao je i svoju glazbenu emisiju na [[TV Zagreb]] (kasnije s Gabi Novak).&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=2xpDT_IRf-s ''Naslovna melodija showa''], youtube.com. Pristupljeno 21.2.2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=3zb_Q2sgt0g ''Skeč iz showa A. Dedića i G. Novak''], youtube.com. Pristupljeno 21.2.2015.&lt;/ref&gt; U novogodišnjem televizijskom programu za novu 1980. godine sudjelovao je i kao voditelj glazbeno-humoristične emisije &quot;TV-proljeće&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.yugopapir.com/2015/12/docekajte-osamdesete-uz-novogodisnji-1.html &quot;Dočekajte osamdesete uz novogodišnji 1. program TV Zagreb: Četiri godišnja doba i jedna striptizeta&quot;], Studio, prosinac 1979.&lt;/ref&gt;

== Kazalište ==
Od početka sedamdesetih piše za kazalište. Radio je na oko stotinu naslova (djela [[Shakespeare]]a, Držića, Weissa, Begovića, Brešana, Ostrovskog, Turgenjeva, Marinkovića, Kozarca, [[Ödön von Horváth]]a, Goldonija, Cesarca i drugih). Skladao je [[musical]] “Lady Šram”, čiji je libretist bio [[Nino Škrabe]]. Surađivao je s avangardnim teatrom Arbos u [[Salzburg]]u, napisao glazbu za plesni teatar u [[Düsseldorf]]u. Od osnutka je član Glumačke družine [[Glumačka družina Histrion|Histrion]], s kojom ga vežu i prijateljstvo i suradnja. Autor je glazbe za gotovo sve histrionske predstave, među prvima za &quot;Kavanu torzo&quot;. Zapažena je i njegova glazba za &quot;Kći Lotrščaka.&quot; Do 2003. godine ukupno je potpisao glazbu za 115 kazališnih predstava.&lt;ref&gt;Sandra Cekol: [http://www.matica.hr/vijenac/255/Lu%20kao%20Mata%20Hari/ &quot;Lu kao Mata Hari&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027010712/https://www.matica.hr/vijenac/255/Lu%20kao%20Mata%20Hari/ |date=27. listopada 2020. }}, Vijenac br. 255., 11. prosinca 2003.&lt;/ref&gt;

== Slikarstvo ==
Dedić je od srednjoškolskih dana imao strast prema slikarstvu te je razmatrao i upisivanje [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]]. Kasnije je često slikao i crtao, portretirajući obitelj i prijatelje. U mnoge zbirke pjesama uključio je i vlastite ilustracije.&lt;ref name=&quot;paulus&quot;/&gt; Povremeno je i izlagao.&lt;ref&gt;Körbler, Iva: [http://www.matica.hr/vijenac/339/Umjesto%20recenzije/ &quot;Umjesto recenzije&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130925165251/http://www.matica.hr/vijenac/339/Umjesto%20recenzije/ |date=25. rujna 2013. }}, Vijenac br. 339 - 1. ožujka 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/304458/Default.aspx &quot;Zanimljiva izložba: kako su Arsen, Luko, Hraste vidjeli Miljenka Smoju...&quot;], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 26.10.2015.&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==
{{multiple image
 | footer = Dedić je 42 godine bio u braku s pjevačicom Gabi Novak. Njihov sin Matija je poznati [[jazz]]-[[pijanist]]. Obitelj je često nastupala zajedno i održavala koncerte.
 | image1 = Koncert orkestra Nikice Kalodjere s pevci v Mariboru - Gabi Novak 1961 (2).jpg
 | alt1 = gabi
 |width1= 120
 | caption1 = [[Gabi Novak]] (1961.)
 | image2 =
 | alt2 = matija
 | caption2 = [[Matija Dedić]] 
|width2= 200
 }}

=== Obitelj ===
Krajem 1961. godine vjenčao se u Zagrebu s Vesnom Suligoj, nećakinjom [[A. G. Matoš]]a. U studenom 1962. dobili su kćer Sandru. Dedić i Vesna su se rastali početkom 1965. godine, također u Zagrebu.

Dana 30. ožujka 1973. godine u vezi s pjevačicom [[Gabi Novak]] rodio mu se sin [[Matija Dedić|Matija]], a par se vjenčao u travnju iste godine.&lt;ref name=&quot;silobr&quot;&gt;Dobroslav Silobrčić: [http://www.jutarnji.hr/matija-dedic--ne-pjevam-i-ne-pisem-pjesme---pisati-pjesme-pored-arsena-bilo-bi---osuda-na-neuspjeh/1153754/ &quot;MATIJA DEDIĆ 'Ne pjevam i ne pišem pjesme. Pisati pjesme pored Arsena bilo bi - osuda na neuspjeh'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129085153/http://www.jutarnji.hr/matija-dedic--ne-pjevam-i-ne-pisem-pjesme---pisati-pjesme-pored-arsena-bilo-bi---osuda-na-neuspjeh/1153754/ |date=29. siječnja 2016. }}, ''Jutarnji list'', Objavljeno: 11.01.2014&lt;/ref&gt; Kum im je bio talijanski kantautor [[Gino Paoli]]. Živjeli su u Zagrebu, na adresi Haulikova 4/I, te povremeno ljeti na Arsenovoj [[Šibenik|šibenskoj]] adresi.

Gabi Novak je posvetio nekoliko pjesama, kao i kćeri (&quot;Sandra&quot;) te svojim unukama (&quot;Pjesma za Lu&quot;, &quot;Mata Hari&quot;). Kći Sandra se pojavljuje kao djevojčica na omotu albuma ''[[Kino Sloboda]]'' iz 1987. godine.

=== Politika ===
Dedić se definirao ne kao &quot;apolitičan, već antipolitičan&quot;.&lt;ref name=&quot;grozd&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Š. Ibrić. [http://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Arsen-Dedic-Bilo-mi-je-i-lijepo-i-ocajno-ali-nikada-nisam-bio-kukavica/16888 &quot;Arsen Dedić: Bilo mi je i lijepo i očajno, ali nikada nisam bio kukavica&quot;], ''Nezavisne novine'', 13.11.2007&lt;/ref&gt; Odbacivao je mogućnost političkog angažmana ili podrške nekom političaru, uvjeren da pjevačima deklarativni iskazi ne trebaju.&lt;ref name=&quot;bendic&quot;&gt;Tanja ŠIMUNDIĆ BENDIĆ: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20080211/novosti05.asp &quot;Pjevači o političkom angažmanu&quot;], ''Slobodna Dalmacija'', 11.2.2008.&lt;/ref&gt; Pogađan zabranama i cenzurama u raznim dijelovima svoje karijere, kao svoju životnu devizu često je isticao [[Liberalizam|liberalnu]] krilaticu [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]] po kojoj sloboda pojedinca seže sve do tuđe slobode.&lt;ref name=&quot;fukakegelj&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;körbler&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://hr.n1info.com/a32032/Showbiz/Showbiz/Arsen-Dedic-Voljeli-su-me-i-Tito-i-Tudjman.html &quot;Arsen Dedić za N1 o Titu, Tuđmanu, Balaševiću, ženama...&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150228044045/http://hr.n1info.com/a32032/Showbiz/Showbiz/Arsen-Dedic-Voljeli-su-me-i-Tito-i-Tudjman.html |date=28. veljače 2015. }}, Pressing Dubravka Merlića, N1, 26.02.2015.&lt;/ref&gt; Izjašnjavajući se kao umjetnik &quot;lijevog uvjerenja&quot;,&lt;ref name=&quot;bendic&quot;/&gt; protivio se kolektivizmu i nacionalizmu.&lt;ref name=&quot;n1sij&quot;&gt;[http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html Televizijski intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917071823/http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html |date=17. rujna 2016. }} iz siječnja 2015. godine, N1&lt;/ref&gt; Tijekom kampanje za [[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|predsjedničke izbore 1997.]] godine, njegovo ime se bez njegovog odobrenja ili traženja pojavilo na popisu od nekoliko stotina kulturnih djelatnika i umjetnika koji otvorenim pismom podržavaju kandidaturu dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na što je zatražio i tiskao [[demanti]].&lt;ref name=&quot;AD-RET&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20150825222737/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id41.html &quot;Na žene se uglavnom ne mogu požaliti&quot;], listopad 2001.&lt;/ref&gt; Nakon demokratskih promjena devedesetih, kao pozitivne strane nekadašnjeg [[Socijalizam|socijalizma]] navodio je solidarnost sustava te socijalnu mobilnost.&lt;ref&gt;Aleksandar Nikolić: [http://www.blic.rs/kultura/vesti/arsen-dedic-u-jugi-si-imao-izbor/q3hm05m &quot;Arsen Dedić: U Jugi si imao izbor&quot;], ''Blic'', 02. 03. 2014&lt;/ref&gt;

== Posljednji dani ==
Početkom 2014. godine Dedić je nezgodno pao i ozlijedio [[kuk]], nakon čega je imao poteškoća s hodanjem te je morao koristiti štap.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/arsenu-uspjesno-operiran-kuk-gabi-novak--sve-je-proslo-dobro--sad-mora-ponovno-nauciti-hodati/1382118/ Arsen ponovno na operacijskom stolu - Gabi bdije uz postelju: 'Dobro je prošlo, ali sada opet mora učiti hodati'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150914041612/http://www.jutarnji.hr/arsenu-uspjesno-operiran-kuk-gabi-novak--sve-je-proslo-dobro--sad-mora-ponovno-nauciti-hodati/1382118/ |date=14. rujna 2015. }}, Lada Novak, Jutarnji list, Objavljeno: 13.07.2015&lt;/ref&gt; Zbog neizdrživih bolova, podvrgnuo se operaciji te mu je 12. srpnja 2015. godine u bolnici za [[Ortopedija|ortopediju]] u [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]] ugrađena endoproteza kuka, nakon čega je uslijedila dvotjedna rehabilitacija. Dne 28. srpnja, svoj 77. rođendan proveo je u krugu obitelji i prijatelja u Zagrebu, da bi ga supruga 29. srpnja u prijepodnevnim satima pronašla kako u njihovu domu leži na podu pokraj hodalice.&lt;ref name=&quot;24sat&quot;/&gt; Nerazgovijetno je govorio pa je vozilom Hitne pomoći prevezen u [[KBC Zagreb]], gdje je primljen na hitnom [[Neurologija|neurološkom]] prijemu.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/arsenu-dedicu-pozlilo--sumnja-se-na-sepsu/1390766/ &quot;Arsenu Dediću pozlilo, sumnja se na sepsu&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306015158/http://www.jutarnji.hr/arsenu-dedicu-pozlilo--sumnja-se-na-sepsu/1390766/ |date=6. ožujka 2016. }}, Goranka Jureško, Jutarnji list, objavljeno: 30.07.2015&lt;/ref&gt; Budući mu je 2004. godine presađena jetra te je redovno primao imunosupresive, došlo je do teške upale.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/293776/magazin/arsen-dedic-ponovno-u-bolnici &quot;Arsen Dedić ponovno u bolnici&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150801212723/http://www.hrt.hr/293776/magazin/arsen-dedic-ponovno-u-bolnici |date=1. kolovoza 2015. }}, HRT.hr, Autor: D.P., 30. 07. 2015.&lt;/ref&gt; Dedić je gotovo bez svijesti prebačen na intenzivnu njegu interne klinike. Isprva se Dediću stanje poboljšalo, nestala je povišena tjelesna temperatura te su liječnički nalazi bili bolji. Tražio je odlazak kući, no odbijao je hranu te je bio smeten.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/legendarni-kantautor-se-oporavlja-arsen-dedic-je-jos-smeten-i-odbija-hranu--ali-zeli-kuci/1393344/  &quot;ARSENU DEDIĆU JE BOLJE Legendarni kantautor još je smeten i odbija hranu, ali inzistira na povratku kući!&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151008121051/http://www.jutarnji.hr/legendarni-kantautor-se-oporavlja-arsen-dedic-je-jos-smeten-i-odbija-hranu--ali-zeli-kuci/1393344/ |date=8. listopada 2015. }}, Jutarnji list, HINA, 3. 08. 2015.&lt;/ref&gt; 8. kolovoza javljeno je da mu se upala smirila te da dobro reagira na lijekove, čekajući povratak kući.&lt;ref name=&quot;24sat&quot;&gt;Paula Bobanović, Jasmina Sarić Čedić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/arsen-dedic-uskoro-ide-kuci-iz-bolnice-upala-mu-se-smirila-431923 &quot;Arsen Dedić uskoro ide kući iz bolnice, upala mu se smirila...&quot;], 24sata, Subota, 08. 8. 2015.&lt;/ref&gt; No 13. kolovoza Dediću se drastično pogoršalo stanje te je bio u kritičnom stanju.&lt;ref&gt;[http://www.vijesti.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1719468/drasticno-se-pogorsalo-stanje-arsena-dedica-legenda-hrvatske-glazbe-u-kriticnom-stanju/ „Drastično se pogoršalo stanje Arsena Dedića: legenda hrvatske glazbe u kritičnom stanju!“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305082925/http://www.vijesti.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1719468/drasticno-se-pogorsalo-stanje-arsena-dedica-legenda-hrvatske-glazbe-u-kriticnom-stanju/ |date=5. ožujka 2016. }}, HINA, vijesti.hr, 13. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; Dne 14. kolovoza otkazala su mu pluća te je priključen na respirator.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/295936/Default.aspx „Arsen Dedić u kritičnom stanju: kantautoru su otkazala pluća“], Slobodna Dalmacija, 14. 08. 2015.&lt;/ref&gt; Uskoro je došlo do otkazivanja i drugih organa. Supruga [[Gabi Novak]] odbila je visokorizičnu operaciju.&lt;ref&gt;Paula Bobanović, Jasmina Sarić Čedić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/zabrinuta-gabi-odbila-je-da-arsena-ponovno-operiraju-432925 &quot;Zabrinuta Gabi odbila je da Arsena ponovno operiraju&quot;], 24sata, 16. 8. 2015.&lt;/ref&gt; Arsen Dedić preminuo je u [[KBC Zagreb]], u 21 sat, 17. kolovoza 2015. godine, u 78. godini života.&lt;ref&gt;Sanja Šegedin Miriovsky: [http://www.hrt.hr/295140/magazin/pogorsalo-se-zdravstveno-stanje-arsena-dedica &quot;Umro Arsen Dedić&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150816200520/http://www.hrt.hr/295140/magazin/pogorsalo-se-zdravstveno-stanje-arsena-dedica |date=16. kolovoza 2015. }}, HRT.hr, 17. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.scena.hr/naslovnica/umro-je-arsen-dedic-iskrena-sucut/ &quot;Glazbenici: Arsen Dedić je bio najveći&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150820001517/http://www.scena.hr/naslovnica/umro-je-arsen-dedic-iskrena-sucut/ |date=20. kolovoza 2015. }}, scena.hr, 17. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

Brojni glazbenici i umjetnici te poklonici javno su se oprostili od Dedića. Brzojave sućuti obitelji uputile su mnoge institucije, uključujući i [[Šibenik|šibenskog gradonačelnika]] dr. [[Željko Burić|Željka Burića]] te [[Šibensko-kninska županija|šibensko-kninskog župana]] [[Goran Pauk|Gorana Pauka]]. [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|Premijer]] [[Zoran Milanović|Milanović]] u svom je brzojavu uime [[Hrvatska vlada|Hrvatske vlade]] istaknuo da je Dedić &quot;pisao stihove koje mnogi od nas znaju napamet, pisao je glazbu koja je nadživjela filmove za koje je stvarana. Unio je svoj umjetnički genij u sve što je radio.&quot;&lt;ref&gt;[https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-zoran-milanovic-uputio-brzojav-sucuti-obitelji-arsena-dedica/17508 &quot;Predsjednik Vlade Zoran Milanović uputio brzojav sućuti obitelji Arsena Dedića&quot;], [[Vlada RH]], Objavljeno: 18.08.2015.&lt;/ref&gt;

[[Hrvatska radiotelevizija]] je televizijskim i radijskim maratonom dokumentaraca, emisija, i snimki razgovora i koncerata te serijom priloga na svom mrežnom portalu odala počast preminulom Dediću,&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot &quot;Videoalbum: sjećamo se Arsena Dedića&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190504004552/https://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot |date=4. svibnja 2019. }}, HRT.hr, 18.08.2015.&lt;/ref&gt; dok su sve nacionalne novine izašle s posebnim prilozima i tekstovima. Komemoracija je održana u šibenskom kazalištu i u zagrebačkom [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskom glazbenom zavodu]].&lt;ref&gt;[http://www.gloria.hr/vijesti/panorama/komemoracija-u-sibeniku-prijatelji-i-kolege-oprostili-se-od-arsena-dedica/ &quot;Komemoracija u Šibeniku: Prijatelji i kolege oprostili se od Arsena Dedića&quot;], ''Gloria'', 21. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; [[Kremacija|Kremiran]] je i pokopan, prema vlastitoj želji, u krugu najuže obitelji, daleko od očiju javnosti, 25. kolovoza 2015. godine na gradskom groblju [[Mirogoj]] u Zagrebu.&lt;ref&gt;Volarić, Toni: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/sprovod-u-zagrebu-arsenu-su-zbogom-rekli-obitelj-i-prijatelji-434001 &quot;Sprovod u Zagrebu: Arsenu su zbogom rekli obitelj i prijatelji&quot;], 24sata.hr, 25. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

== Naslijeđe ==
O Arsenu je [[Igor Mandić]] još 1983. godine priredio monografiju ''Arsen'', s iscrpnom diskografijom i bibliografijom te portretom života i djela. Dedić je bio čest gost raznih emisija ili dokumentarnih serijala. Godine 1967. Zdravko Šotra je snimio portret Dedića u formi filmske emisije.&lt;ref&gt;[http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/21/rts-2/1262992/trezor.html Trezor - Šou Arsena Dedića], rts.rs, 12. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Između ostalog, 1981. godine jednosatna emisija &quot;Sve bilo je muzika&quot; s brojnim gostima posvećena je njegovom radu i djelu,&lt;ref&gt;Simić Bodrožić, Ivana: [http://www.vecernji.hr/arhivski-sadrzaji-466423 &quot;Arhivski sadržaji&quot;], ''Večernji list'', 21.10.2012&lt;/ref&gt; Silvije Hum snimio je 2004. godine dokumentarnu emisiju &quot;Arsen Dedić – Čovjek kao ja&quot;.&lt;ref&gt;[http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/h/hum-silvije/ Hum, Silvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160920013844/http://obljetnica.hrt.hr/leksikon/h/hum-silvije/ |date=20. rujna 2016. }}. Leksikon radija i televizije, HRT&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://tvprofil.net/show/3523986/covjek-kao-ja-arsen-dedic &quot;Čovjek kao ja - Arsen Dedić&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160915000307/http://tvprofil.net/show/3523986/covjek-kao-ja-arsen-dedic |date=15. rujna 2016. }}, tvprofil.net&lt;/ref&gt; 2009. godine o Arsenovom životu i djelu snimljen je dokumentarni film &quot;Arsen - Brod u boci&quot; autora Mirka Duića.&lt;ref&gt;Zoran Tučkar: [http://www.muzika.hr/clanak/29083/filmovi/skice-o-bardu-arsen-brod.aspx ''Skice o bardu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150928023953/http://www.muzika.hr/clanak/29083/filmovi/skice-o-bardu-arsen-brod.aspx |date=28. rujna 2015. }}, Muzika.hr, 28.11.2010&lt;/ref&gt; 2013. godine Arsen je sudjelovao i bio portretiran u sklopu sedam emisija dokumentarno-glazbenog serijala &quot;Takvim sjajem može sjati - Zagrebačka škola šansone&quot; na HRT-u.&lt;ref&gt;Pavlić, Zrinka: [http://www.tportal.hr/showtime/tv/294390/Najsimpaticnije-iznenadenje-u-programu-HTV-a.html ''TV KRITIKA ZRINKE PAVLIĆ: Najsimpatičnije iznenađenje u programu HTV-a''], tportal.hr, 24.10.2013&lt;/ref&gt; O Arsenovom životu i djelu 2014. godine snimljen je dokumentarni film &quot;Moj zanat&quot; autora Mladena Matičevića.&lt;ref&gt;Polimac, Nenad: [http://www.jutarnji.hr/dokumentarac-o-arsenu-dedicu-beogradska-posveta-najvecoj-hrvatskoj-glazbenoj-legendi/1173682/ ''Dokumentarac o Arsenu Dediću: Beogradska posveta najvećoj hrvatskoj glazbenoj legendi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307084537/http://www.jutarnji.hr/dokumentarac-o-arsenu-dedicu-beogradska-posveta-najvecoj-hrvatskoj-glazbenoj-legendi/1173682/ |date=7. ožujka 2016. }}, Jutarnji list, 15.03.2014&lt;/ref&gt; Dedićeve misli i citati sabrani su 2015. u knjizi [[Mladen Pavković|Mladena Pavkovića]] ''Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić''.&lt;ref&gt;Sani Lukić/HRT: [http://www.hrt.hr/310388/magazin/zajedno-ali-sam-ili-tako-je-govorio-arsen-dedic &quot;'Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917032541/http://www.hrt.hr/310388/magazin/zajedno-ali-sam-ili-tako-je-govorio-arsen-dedic |date=17. rujna 2016. }}, 27. 11. 2015.&lt;/ref&gt;

Pjesme su mu posvetili Đorđe Balašević (''Pesma Arsenu'') te, neposredno nakon smrti, neostvarenom suradnjom s Dedićem, Lea Dekleva uz gostovanje [[Gabi Novak]], Matije Dedića i kćeri Lu (''Ja bih da te slijedim'').&lt;ref&gt;Leonora Bedić: [http://www.muzika.hr/clanak/56252/vijesti/pjesma-lee-dekleve-za-arsena-ja-bi-da-te-slijedim-u-izvedbi-tri-generacije-dedic.aspx &quot;Pjesma Lee Dekleve za Arsena &quot;Ja bi da te slijedim&quot; u izvedbi tri generacije Dedić&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151207004907/http://www.muzika.hr/clanak/56252/vijesti/pjesma-lee-dekleve-za-arsena-ja-bi-da-te-slijedim-u-izvedbi-tri-generacije-dedic.aspx |date=7. prosinca 2015. }}, muzika.hr, 3.12.2015.&lt;/ref&gt; 2016. godine pjesmom ''Šibenski memento'' Matija Dedić, [[klapa Maslina]] i [[Ivo Pattiera]] zahvalili su preminulom Dediću za dugogodišnju suradnju i rad u šibenskoj glazbi.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/zvijezde/arsenu-za-rodendan-sibenski-memento-je-dobio-i-video-izdanje-1102268 &quot;Arsenu za rođendan: 'Šibenski memento' je dobio i videoizdanje!&quot;], Večernji list, Objava: 28.7.2016&lt;/ref&gt; Nadahnuo je i brojna likovna djela.&lt;ref&gt;P.N. [http://www.novilist.hr/Kultura/Izlozbe/Sve-bilo-je-muzika-Izlozba-portreta-nadahnuta-Arsenom-Dedicem?meta_refresh=true &quot;Sve bilo je muzika: Izložba portreta nadahnuta Arsenom Dedićem&quot;], Novi list, Objavljeno: 24. studenog 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=30433 &quot;&quot;Portreti brodova&quot; u Galeriji Vladimira Horvata&quot;]&lt;/ref&gt;

=== Spomenici ===
U Dedićevoj rodnoj [[Šibenik|šibenskoj]] četvrti Varoš u rujnu 2015. godine jedan zid oslikan je njegovim stihovima posvećenima Varošu i tamošnjim običajima.&lt;ref&gt;[http://www.sibenik.in/sibenik/foto-arsenovi-stihovi-na-partizanu-u-varosu-pred-vecerasnju-veliku-festu/47135.html &quot;Arsenovi stihovi na 'Partizanu' u Varošu pred večerašnju veliku feštu&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927210705/http://www.sibenik.in/sibenik/foto-arsenovi-stihovi-na-partizanu-u-varosu-pred-vecerasnju-veliku-festu/47135.html |date=27. rujna 2015. }}, šibenik.in, 7. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Nadahnuta Dedićevom pjesmom [[s:Brod s mojim imenom|&quot;Brod s mojim imenom&quot;]] [[Hrvatska glazbena unija]], u suglasnosti s obitelji, u studenom 2015. godine pokrenula je inicijativu za imenovanjem jednog od brodova [[Jadrolinija|Jadrolinije]] koji povezuju luke i otoke srednje Dalmacije po Dediću.&lt;ref&gt;[http://www.hgu.hr/vijesti/inicijativa-za-imenovanje-broda-jadrolinije-po-arsenu-dedicu &quot;Inicijativa za imenovanje broda Jadrolinije po Arsenu Dediću&quot;], Datum objave: 05.11.2015.&lt;/ref&gt; U vježbaonici Šibenske narodne glazbe u kolovozu 2016. godine otvorena je spomen-vitrina s Dedićevim osobnim predmetima i instrumentima iz mladosti.&lt;ref&gt;[http://www.sibenik.in/glazba/sibenski-glazbari-u-spomen-na-svog-najveceg-clana-izlozili-arsenove-flaute-note-i-rukopise/62978.html &quot;Šibenski glazbari u spomen na svog najvećeg člana izložili Arsenove flaute, note i rukopise&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160823124254/http://www.sibenik.in/glazba/sibenski-glazbari-u-spomen-na-svog-najveceg-clana-izlozili-arsenove-flaute-note-i-rukopise/62978.html |date=23. kolovoza 2016. }}, šibenik.in, 02.08.2016,&lt;/ref&gt;

U srpnju 2017. na zagrebačkoj Opatovini glumačka družina [[Histrioni]] svečano je otkrila Dedićevo poprsje koje će biti smješteno u Histrionskom domu (Ilica 90).&lt;ref&gt;Diana Ferić: [http://mok.hr/vijesti/item/24765-bista-arsena-dedica-postavljena-na-opatovini-u-zagrebu-na-njegov-rodendan &quot;Bista Arsena Dedića postavljena na Opatovini u Zagrebu na njegov rođendan&quot;], mok.hr, 20. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Autor biste je akademski kipar Miljenko Sekulić.

=== Utjecaj ===
Kao jedan od začetnika žanra šansone u Hrvatskoj i susjedstvu te kroz svoju dugu karijeru, Dedić je snažno utjecao na mnoge umjetnike, kantautore i glazbenike. Kroz brojne suradnje ostavio je trag u karijerama mnogih kolega. S druge strane, zahvaljujući prijateljstvu s Paolijem, Endrigom i [[Bulat Okudžava|Bulatom Okudžavom]], koji su utjecali na njega, prepjeve i obrade njihovih pjesama približio je hrvatskoj i široj publici. Dedićeve pjesme obrađivale su Zvijezde, [[Zabranjeno pušenje]], [[Branimir Johnny Štulić|Johnny Štulić]], [[Massimo]] i drugi.
{{Div col|3}}

* [[Ibrica Jusić]]
* [[Massimo Savić]]
* [[Lea Dekleva]]
* [[Zoran Predin]]
* [[Matija Dedić]]
* [[Đorđe Balašević]]
* [[Natali Dizdar]]
* [[Kemal Monteno]]
* [[Branimir Johnny Štulić]]
* [[Rade Šerbedžija]]&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:540972-Serbedzija-Arsen-Dedic-me-je-svemu-naucio &quot;Šerbedžija: Arsen Dedić me svemu naučio&quot;], novosti, 29.03.2015.&lt;/ref&gt;
{{Div col end}}

== Prijevodi ==
Objavio je zbirku pjesama i stihova na [[Talijanski jezik|talijanskom]] u [[Napulj]]u &quot;Poesia e canto&quot; 1983. godine te dvojezičnu zbirku stihova &quot;Kiša-Rain&quot; na hrvatskom i [[Engleski jezik|engleskom]] 1998. godine. Neka njegova djela u svojoj je antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. godine s hrvatskog na [[poljski]] prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. Pojedine njegove ratne pjesme, poput pjesme &quot;Majka hrabrost&quot;, uvrštene 1992. godine u zbirku hrvatske ratne lirike &quot;[[U ovom strašnom času]]&quot;, zajedno sa zbirkom prevedene su na španjolski, talijanski, bugarski, poljski i druge jezike – njih ukupno 25.

== Nagrade i priznanja==
Dobitnik je velikog broja nagrada na području popularne i primijenjene glazbe te književnosti. Još na početku karijere dobio je priznanja &quot;Mlado pokoljenje&quot; te &quot;Zlatno sidro&quot; za glazbeni opus vezan za more. Uz ostale nagrade treba istaknuti [[Vjesnik]]ovu ''[[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|Nagradu Slavenski]]'' (1978.), nagradu &quot;Ivo Tijardović&quot; [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskog HNK]] (1979.), nagradu ''Premio Tenco'' u [[Festival di Sanremo|San Remu]] za autorsku šansonu (1982.), te ''Prix Jacques Brel'' (1979.) Godine 1991. dobio je i priznanje ''Premio Recanati'' kao istaknuti europski šansonijer-autor. Dediću je 2003. godine dodijeljena nagrada “[[Goranov vijenac]]” za pjesnički opus i ukupan doprinos [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. Nagradom &quot;[[Kiklop (nagrada)|Kiklop]]&quot; za pjesničku zbirke godine nagrađen je 2009. i 2013. godine. Godine 2007. Arsenu je u Zenici, u okviru dodjele godišnjeg BiH glazbenog trofeja &quot;[[Davorin (nagrada)|Davorin]]&quot;, uručena istoimena nagrada za životno djelo.

Dva puta je dobio [[Zlatna arena za glazbu|Zlatnu arenu]] za svoju filmsku glazbu (filmovi ''Donator'' 1989. te ''[[Pont Neuf (1997.)|Pont Neuf]]'' 1997.),&lt;ref name=&quot;Vecernji list&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/arsen-dedic-37 Arsen Dedić, Biografije, Večernji list] (pristupljeno 25. ožujka 2014.)&lt;/ref&gt; a povodom pedesete godišnjice njegove šansone &quot;[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]&quot; inspirirane [[Moderato cantabile (1960.)|istoimenim filmom]], za svoj rad na filmu i pjesnički rad nadahnut filmom dobio je Nagradu &quot;50 godina&quot; na [[Motovun film festival|17. Motovun Film Festivalu]] 2014. godine.&lt;ref name=&quot;mff&quot;&gt;[http://www.motovunfilmfestival.com/news/view-news/title/arsen-dedic-dobitnik-je-nagrade-50-godina Arsen Dedić dobitnik je Nagrade 50 godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707033037/http://www.motovunfilmfestival.com/news/view-news/title/arsen-dedic-dobitnik-je-nagrade-50-godina |date=7. srpnja 2014. }}, 29.06.2014&lt;/ref&gt; Godine 2007. dobitnik je i [[nagrada &quot;Vladimir Nazor&quot;|nagrade &quot;Vladimir Nazor&quot;]] u kategoriji scenske glazbe, za životno djelo. Trostruki je dobitnik nagrade za scensku glazbu na [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire]], priznanja &quot;Marul&quot; za scensku glazbu na [[Marulićevi dani|Marulićevim danima]] te priznanja &quot;Zlatni Histrion&quot; (1995.). 
&lt;!-- 
nerelevantno kraj svih ovih ozbiljnijih nagrada...
Dobitnik je i Nagrade &quot;Velika zlatna plaketa&quot; UBIUDR Podravke za cjelokupni rad, a poglavito za suradnju sa Zvonimirom Golobom, koja se dodjeljuje na poticaj Mladena Pavkovića. --&gt;

Dobitnik je čak osam diskografskih nagrada &quot;[[Porin (nagrada)|Porin]]&quot; – 1994. godine za najbolju produkciju (zajedno sa [[Stipica Kalogjera|Stipicom Kalogjerom]] za album ''Tihi obrt''), 1996. godine za najbolji album folklorne glazbe ''Ko ovo more platit'', 1998. godine za najbolji album zabavne glazbe (sa S. Kalogjerom za album ''[[Ministarstvo straha (Dedić)|Ministarstvo straha]]''), 1999. godine za životno djelo, 2000. godine za najbolji kompilacijski album ''Herbar'' te 2005. godine triput – za najbolji album pop i zabavne glazbe te za album godine (''Na zlu putu'') te kao koautor za pjesmu godine ''Nostalgična'' (u izvedbi [[TBF]]-a).&lt;ref&gt;[http://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/arsen-dedic-188 Dobitnici Porina za životno djelo: Arsen Dedić], arhiva.porin.info&lt;/ref&gt;

=== Odlikovanja ===
Odlikovan je [[Odlikovanja SFRJ|Redom zasluga za narod srebrnog vijenca]] u [[SFRJ]],&lt;ref name=&quot;grozd&quot;/&gt; a predsjednik [[Tuđman]] ga je 1995. godine odlikovao [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] za njegov kulturni rad,&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_921.html Odluka kojom se odlikuju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića]&lt;/ref&gt; dok ga je predsjednik Mesić 2008. godine odlikovao [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]] za osobit doprinos razvitku i ugledu Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_71_2372.html Odluka o odlikovanju Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana]&lt;/ref&gt; Bio je i nositelj [[Spomenica Domovinskog rata|Spomenice Domovinskog rata]].&lt;ref&gt;Đuro Vidmarović: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20998-d-vidmarovic-dvije-smrti-arsen-dedic-i-miroslav-mader.html &quot;Dvije smrti, Arsen Dedić i Miroslav Mađer&quot;], hkv.hr, Objavljeno: 20. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;
{{Višestruka slika|položaj=center|slika1=Order of merits for the people with silver star RIB.gif|širina1=120|slika2=Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|širina2=100|slika3=Ribbon of an Order of Danica Hrvatska with the face of Marko Marulić.png|širina3=100|slika4=Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|širina4=100}}

== Diskografija ==
=== Studijski albumi===
{{div col|colwidth=20em}}
* ''[[Čovjek kao ja]] '' (1969.)
* ''[[Arsen 2]] '' (1971.)
* ''[[Homo volans|Homo Volans]]'' (dvostruki album, 1973.)
* ''[[Vraćam se]]'' (1975.)
* ''[[Porodično stablo (Arsen Dedić)|Porodično stablo]] '' (1976.)
* ''[[Otisak autora]] '' (1976.)
* ''[[Dedić-Golob (album)|Dedić-Golob]]  '' (1977.)
* ''[[Rimska ploča]] '' (1979.)
* ''[[Pjevam pjesnike]] '' (1980.)
* ''[[Gabi i Arsen|Gabi &amp; Arsen]] '' (1980.)
* ''[[Arsenal (Arsen Dedić)|Arsenal]] '' (1981.)
* ''[[Arsen pjeva djeci]]'' (1982.)
* ''[[Provincija (Arsen Dedić)|Provincija]] '' (1984.)
* ''[[Kantautor (Arsen Dedić)|Kantautor]] '' (dvostruki album, 1985.)
* ''[[Kino Sloboda]] '' (1987.)
* ''[[Svjedoci priče]] '' (1989.)
* ''[[Tihi obrt]] '' (1993.)
* ''[[Ministarstvo straha|Ministarstvo]] '' (1997.)
* ''[[Kinoteka (Arsen Dedić)|Kinoteka]]'' (2002.)
* ''[[Na zlu putu]] '' (2004.)
* ''[[Rebus (Arsen Dedić)|Rebus]] '' (2008.)
{{div col end}}

=== Albumi uživo ===
* ''Arsen &amp; Bora Čorba Unplugged '87'' (1987.)
* ''[[Lisinski (Arsen Dedić &amp; Gino Paoli)]]'' (2006.)

=== Kompilacije i ''box-setovi'' ===
{{div col|colwidth=20em}}
* ''[[Arsen (Arsen Dedić)|Arsen]]'' (1973.)
* ''[[Kuća pored mora]] (instrumentali) '' (1978.)
* ''Naručene pjesme '' (1980.)
* ''[[Moje popevke]] '' (1986.)
* ''[[Hrabri ljudi (Gabi i Arsen)]] '' (1988.)
* ''[[Muzika za film i TV]] '' (1989.)
* ''Najbolje od Arsena'' (1990.)
* ''Retrospektiva'' (1993.)
* ''[[Ko ovo more platit]]'' (1995.)
* ''Herbar'' (1999.)
* ''Imena žena '' (2003.)
* ''[[Dječje oči]] '' (2004.)
* ''Jezik ljubavi'' (2005.)
* ''The Platinum Collection'' (2006.)
* ''[[Dueti – Dueli]]'' (2006.)
* ''[[Dobrotvorov dom – Antologija]]'' (2009.)
* ''Najljepše ljubavne pjesme'' (2010.)
* ''[[Suputnici]]'' (2014.)
* ''50 originalnih pjesama'' (2015.)
* ''[[Rane godine: Kronologija (1962. – 1964.)]]'' (2019.)
{{div col end}}

=== ''Soundtrack'' ===
* ''Vlakom prema jugu'' (1981.)
* ''Anticasanova'' (1985.)
* ''Belle Epoque ili Posljednji valcer u Sarajevu'' (2008.)

=== EP ploče ===
{{div col|colwidth=20em}}
* ''Zapleši twist'' (1962.)
* ''Margaret'' (1963.)
* ''To sam ja'' (1963.)
* ''[[Moderato cantabile (Dedić)|Moderato cantabile]]'' (1964.)
* ''Ukus soli'' (1965.)
* ''Sanjam te'' (1966.)
* ''Kad bi svi ljudi na svijetu'' (1967.)
* ''To je moj svijet'' (1968.)
* ''Черемшина'' (1968.)
* ''Balade'' (1968.)
* ''Snjeg u maju'' (1979.)
* ''Vlakom prema jugu'' (1981.)
{{div col end}}

=== Singl ploče ===
{{div col|colwidth=20em}}
* ''Vraćam se / Kao prijatelji'' (1969.)
* ''Sve što znaš o meni / Hvala ti'' (1969.)
* ''Prazna obećanja / Povečerje'' (1969.)
* ''Sve je bilo muzika / Djevojka za jedan dan'' (1970.)
* ''Ostrvo cveća – Ostrvo snova'' (1970.)
* ''Majko moja / Put u raj'' (1971.)
* ''Putovanje na mjesto nesreće'' (1971.)
* ''Milena'' (1971.)
* ''Pegasto dekle'' (1972.)
* ''Vse ceste vodijo v Rim / Moja mala iz Ljubljane'' (1973.)
* ''Prva ljubav / Sine moj'' (1975.)
* ''Pjesma rastanka'' (1975.)
* ''U registraturi / Laura'' (1977.)
* ''G. V. Samsonovu'' (1977.)
* ''Original Sound Track / Otkako te ne volim'' (1987.)
* ''Mi smo lišće s iste grane'' (2013.)
{{div col end}}

=== Ostalo ===
* ''Pjesme sa šlagom ili šumar ima šumu na dlanu'' (1976.)
* ''Carevo novo ruho '' (audio-knjiga, 1981.)

== Izabrana bibliografija ==
{{Quote box|width=30%|align=right|quote=[http://www.matica.hr/vijenac/207/Zatvoreno%20posljednje%20%C5%A1ibensko%20kino/ &quot;Zatvoreno posljednje šibensko kino&quot;], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 207, 7. veljače 2002.}}
{{Quote box|width=30%|align=right|quote=[http://www.matica.hr/vijenac/198/Brel/ &quot;Brel&quot; i &quot;Pjesma umirućeg&quot;], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 198, 4. listopada 2001.}}
* &quot;Brod u boci: pjesme i šansone&quot; (''Croatia Concert'', Zagreb, 1971.; do 1988. 8 izd., 9. izd. ''Rockmark'', Zagreb, 2016.&lt;ref&gt;(H), [http://www.glas-slavonije.hr/300872/5/Brod-u-boci-Arsena-Dedica-nakon-28-godina-ponovno-pred-publikom ''“Brod u boci” Arsena Dedića nakon 28 godina ponovno pred publikom''], ''[[Glas Slavonije]]'', 5. svibnja, 2016., pristupljeno 21. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt;)
* &quot;Zamišljeno pristanište&quot; (''Naprijed'', Zagreb, 1975.)
* &quot;Narodne pjesme: primijenjeni stihovi&quot; (''Znanje'', Zagreb, 1979.)
* &quot;Zagreb i ja se volimo tajno&quot; (Arsen Dedić, Tomislav Rastić, Zagreb, 1986.)
* &quot;Hotel Balkan&quot; (''Znanje'', Zagreb, 1987.)
* &quot;Pjesnikov bratić: pjesme&quot; (suautor Davor Vogrin), vlastita naklada, Zagreb, 1990.)
* &quot;101 pjesma: (izabrane pjesme)&quot; (''Svjetlost'', Sarajevo, 1989.)
* &quot;Pjesnik opće prakse: nove i novije pjesme&quot; (''Profil'', Zagreb, 1993.)
* &quot;Slatka smrt&quot; (Gradska knjižnica &quot;Juraj Šižgorić&quot;, Šibenik, 1995.)
* &quot;Čagalj: zabavne melodije&quot; ([[Feral Tribune]], Split, 2000.)&lt;ref&gt;Nikolić, Karlo. [http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/377/045-046.pdf &quot;Arsen Dedić, Čagalj (Zabavne melodije), Feral Tribune, Split, 2000.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160913131041/http://www.zarez.hr/system/issue/pdf/377/045-046.pdf |date=13. rujna 2016. }}, ''[[Zarez (časopis)|Zarez]]'' II/45-46, 21. prosinca 2000., str. 53.&lt;/ref&gt;
* &quot;Zabranjena knjiga&quot; (''AGM'', Zagreb, 2003.)
* &quot;Brzim preko Bosne&quot; (''Rabic'', Sarajevo, 2005.)
* &quot;Zidne novine: (i)lirsko podjebavanje&quot; (''Profil knjiga'', Zagreb, 2009.) 
* &quot;Kapi za oči&quot; (''Profil'', Zagreb, 2012.)

Dedić je objavio i tri grafičko-poetske mape: &quot;Ex-voto&quot; (s [[Matko Trebotić|Matkom Trebotićem]]), &quot;Tvoje tijelo, moja kuća&quot; (s [[Munir Vejzović|Munirom Vejzovićem]]) i &quot;Padova&quot; (s Tomislavom Petranovićem – Rvatom).

== Literatura ==
*Skupina autora: [http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/repubilka_2009_4_6.pdf &quot;Obljetnice — 70 godina Arsena Dedića&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402120603/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/repubilka_2009_4_6.pdf |date=2. travnja 2015. }}, ''Književna republika'', God. VII: Zagreb, travanj–lipanj 2009., Broj 4–6, str. 3-68.
*[[Ivona Ajanović-Malinar|Ajanović-Malinar]], Ivona (1993): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4445 Arsen Dedić,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128114409/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4445 |date=28. siječnja 2015. }} natuknica u [[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskom biografskom leksikonu]]
* {{Cite book|last=Janjatović |first=Petar |authorlink=Petar Janjatović |title=Ex YU rock enciklopedija |year=2003 |publisher=Čigoja štampa |location=Beograd}}
*Kragić, Bruno: [https://hrcak.srce.hr/clanak/107302 &quot;Kojih se filmova sjeća Arsen Dedić?&quot;], ''Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu'', Vol.37 No.1, Svibanj 2011.
*Pelaić Strelkov, Goran (2000.) [http://www.hrt.hr/fileadmin/HRadio/regionalni/split/Festival__9-_Split_69.doc Zapisi i sjećanja - Arsen Dedić: &quot;Pjesme opstale pod teretom vremena, novih ukusa i novog estradnog glazbenog terora&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402140349/http://www.hrt.hr/fileadmin/HRadio/regionalni/split/Festival__9-_Split_69.doc |date=2. travnja 2015. }}, „Glazbeni portret”, [[Radio Split]], 14. rujna 2000.
*Vidačković, Zlatko: [http://www.matica.hr/vijenac/162/Pjesnik%20nostalgije%20i%20%C4%8De%C5%BEnje/ Razgovor: Arsen Dedić - Pjesnik nostalgije i čežnje,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174914/http://www.matica.hr/vijenac/162/Pjesnik%20nostalgije%20i%20%C4%8De%C5%BEnje/ |date=5. rujna 2015. }} [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], Br. 162,  18. svibnja 2000.
*[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/dedic-arsen/ Dedić, Arsen], natuknica u [[Leksikon YU mitologije|Leksikonu YU mitologije]] (ur. Matić, D. i J. Brkić)

=== Daljnje čitanje ===
*[[Zlatko Gall|Gall, Zlatko]]: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030301/sdmagazin02.asp &quot;Portret umjetnika: Čagalj protiv čopora&quot;], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 1. ožujka 2003.
*Grbelja, Josip: [http://yugopapir.blogspot.com/2014/09/arsen-dedic-i-zvonimir-golob-uoci.html Arsen Dedić i Zvonimir Golob uoči objavljivanja knjiga &quot;Brod u boci&quot; i &quot;Čovjek i pas&quot;], ''Start'', svibanj 1971.
*Grgić Maroević, Iva. (2009.) &quot;Šansona u prepjevu. Arsen Dedić i talijanski kantautori&quot;, u ''Pjev i prepjev'', ur. I. Grgić Maroević i S. Muhamedagić, DHKP, Zagreb, str. 65-73.
*Jadrijević Tomas, Saša: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050525/reflektor02.asp &quot;Pod reflektorom - Arsen Dedić, pjesnik opće prakse: Ja sam listopad&quot;], Slobodna Dalmacija, 25./26. svibnja 2005.
*Knežević, Sanja. &quot;Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva: modusi postmodernističke poetike&quot; / doktorska disertacija. [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Zagreb: Filozofski fakultet]], 19. 12. 2012.
*Kovačić, Zvonko: [http://yugopapir.blogspot.de/2013/01/gabi-arsen-matija-u-poseti-muzikalnoj.html ''Gabi, Arsen, Matija: U posjetu muzikalnoj obitelji Dedić''], 1986.
*Krstičević, Hrvoje: [http://www.dokumentarni.net/2014/03/17/moj-zanat-uspjela-dokumentarna-biografija-velikog-arsena-dedica/ “Moj zanat” – Uspjela dokumentarna biografija velikog Arsena Dedića], dokumentarni.net, 17.03.2014.
*Kršić, Dejan: [http://www.academia.edu/25594341/Mirko_Ili%C4%87_Dizajn_omota_plo%C4%8Da_1979-86 &quot;Svi marš na ples: Dizajn omota ploča 1979-86&quot;], u: ''Mirko Ilić: strip, ilustracija, dizajn, multimedija: 1975. – 2007'', Zagreb, Zagrebački holding, Podružnica AGM, 2008.
*Kupčak, Boris: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/27102010/film-o-arsenu-s-izvrsnom-glazbom-i-lucidnim-komentarima &quot;Arsen - Brod u boci&quot; - Film o Arsenu s izvrsnom glazbom i lucidnim komentarima], ''[[Zadarski list]]'', 27.10.2010.
*Lasić, Igor: [http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&amp;NrIssue=1002&amp;NrSection=15&amp;NrArticle=9247 &quot;''Bolje akt nego pakt''&quot;], ''[[Feral Tribune]]'', 2. prosinca 2004.
*[[Igor Mandić|Mandić, Igor]]: Arsen [monografija], Zagreb: Znanje, 1983.
*Matić, Đorđe: [http://www.forum.tm/vijesti/arsen-izmedu-ironije-i-straha-1834 &quot;Arsen – između ironije i straha&quot;], 2005.
*Mikuličin, Ivo: [http://m.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/283888/s-misom-se-posvadio-zbog-oskoruse &quot;S Mišom se posvadio zbog oskoruše&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304142839/http://m.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/283888/s-misom-se-posvadio-zbog-oskoruse |date=4. ožujka 2016. }}, Slobodna Dalmacija, 22. kolovoza 2015.
*Mrkonjić, Zvonimir: [http://www.matica.hr/vijenac/388/Arsen%20Dedi%C4%87%20i%20poetika%20zabrana/ &quot;Arsen Dedić i poetika zabrana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174941/http://www.matica.hr/vijenac/388/Arsen%20Dedi%C4%87%20i%20poetika%20zabrana/ |date=5. rujna 2015. }}, [[Vijenac]] br. 388, 15. siječnja 2009.
*[[Pavao Pavličić|Pavličić, Pavao]]: [http://www.matica.hr/vijenac/498/Mortadela%20i%20raj%C5%BElec/ &quot;Mortadela i rajžlec&quot;,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128132000/http://www.matica.hr/vijenac/498/Mortadela%20i%20raj%C5%BElec/ |date=28. siječnja 2015. }} [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 498, 4. travnja 2013.
*[[Mladen Pavković|Pavković, Mladen]]. ''Zajedno, ali sam, ili tako je govorio Arsen Dedić'', Koprivnica: Matica hrvatska, Ogranak, 2015., {{ISBN|978-953-6997-32-9}}
*[[Siniša Škarica|Škarica, Siniša]]: ''Kad je rock bio mlad: priča s istočne strane (1956. – 1970.)'', Zagreb: V.B.Z., 2005.
*[[Dražen Vrdoljak|Vrdoljak, Dražen]]: [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/omladinski/Omladinski_tjednik_15_06_1971_br_134_136.pdf &quot;Neshvaćeni pjevač Arsen Dedić&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128113820/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/omladinski/Omladinski_tjednik_15_06_1971_br_134_136.pdf |date=28. siječnja 2015. }}, ''Omladinski tjednik'', br. 134-136, 15.06.1971
*———————— [http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/polet/Polet_14_01_1977.pdf &quot;Kantautor u literarnoj ispovjedaonici&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916221353/http://www.ihg.hr/files/File/pdf/vrdoljak/polet/Polet_14_01_1977.pdf |date=16. rujna 2016. }}, ''[[Polet]]'' br. 12., 14. 1. 1977.
*Vrkljan-Križić, Nada: [http://www.matica.hr/vijenac/198/Silina%20osje%C4%87aja/ &quot;CD šansona-Silina osjećaja: Arsen Dedić, Tihi obrt&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150905174920/http://www.matica.hr/vijenac/198/Silina%20osje%C4%87aja/ |date=5. rujna 2015. }}, [[Vijenac]] 198 - 4. listopada 2001.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Arsen Dedić}}
{{Commons|Category:Arsen Dedić|Arsen Dedić}}
*[http://www.hds.hr/clan/dedic-arsen/ Stranica Arsena Dedića] na portalu Hrvatskog društva skladatelja
*[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=320 ''Arsen Dedić''], natuknica u [[Filmski leksikon|Filmskom leksikon]]u (D. Rafaelić)
*[http://www.tekstovipjesama.hr/izvodac/arsen-dedic/32/ Tekstovi pjesama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140828051945/http://www.tekstovipjesama.hr/izvodac/arsen-dedic/32/ |date=28. kolovoza 2014. }}
*[http://www.discogs.com/artist/637956-Arsen-Dedi%C4%87 Potpuna diskografija], discogs.com
*[http://www.imdb.com/name/nm0214097/ Filmografija] Arsena Dedića, IMDB baza podataka
*[http://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/arsen_dedic.html Arsen Dedić] u antologiji suvremenog hrvatskog pjesništva &quot;Utjeha kaosa&quot; 
*[http://www.muzika.hr/arhiva/recenzije/1715/arsen-dedic.aspx Recenzije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150128115445/http://www.muzika.hr/arhiva/recenzije/1715/arsen-dedic.aspx |date=28. siječnja 2015. }} Dedićevih albuma, muzika.hr
*[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133000846 Arsen Dedić] u bazi autora HDS - ZAMP-a
*[http://www.spotdepo.hr/spotovi/arsen-dedic/ Izbor spotova Arsena Dedića]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, spotdepo.hr
*[http://muzika14.tripod.com/interwievs/id40.html Dvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306171911/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id40.html |date=6. ožujka 2016. }} [https://web.archive.org/web/20150825222737/http://muzika14.tripod.com/interwievs/id41.html kolumne] o ratu, obitelji i kolegama iz 2001.
*[https://modarta.wordpress.com/page/2/ Recenzija albuma &quot;Homo Volans&quot;], modarta
*[http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html Televizijski intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160917071823/http://hr.n1info.com/a23159/Showbiz/Showbiz/Intervju-Arsena-Dedica-za-N1.html |date=17. rujna 2016. }} iz siječnja 2015, N1
*[http://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic/123117/ Hrvatski evergreeni - Arsen Dedić (zvučni zapis)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021130237/https://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic/123117/ |date=21. listopada 2020. }}, radio.hrt.hr
*[http://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic-in-memoriam/124694/ Intervju s Dedićem Zlatka Turkalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213001633/https://radio.hrt.hr/aod/arsen-dedic-in-memoriam/124694/ |date=13. veljače 2021. }}, Music pub-In memoriam, HRT (zvučni zapis)
*[http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/odlazak-velikana/98174/ Odlazak velikana: In memoriam (zvučni zapis)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150826015713/http://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/odlazak-velikana/98174/ |date=26. kolovoza 2015. }}, Goran Pelaić, Radio Split
*[http://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot Presjek karijere] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190504004552/https://vijesti.hrt.hr/295549/arsenu-dedicu-glazba-je-bila-zivot |date=4. svibnja 2019. }}, HRT
*[http://www.jutarnji.hr/sedam-autora-bira-pet-omiljenih-pjesama-velikog-hrvatskog-kantautora/1402824/ Sedam autora u potrazi za najljepšom pjesmom glazbenog velikana Arsena Dedića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151027035202/http://www.jutarnji.hr/sedam-autora-bira-pet-omiljenih-pjesama-velikog-hrvatskog-kantautora/1402824 |date=27. listopada 2015. }}
*[http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/dijana/deplijan_dedic_MAIL.pdf Komentar i dvije pjesme], poziv na večer poezije 2012.
*[https://www.pixsell.hr/agencija/pxl-standard-news/zagreb-grob-arsena-dedica-prekriven-je-brojnim-vijencima-galerija-501307/ Grob na zagrebačkom Mirogoju]

{{Arsen Dedić}}
{{Dobitnici Porina za životno djelo}}{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost}}
{{GLAVNIRASPORED:Dedić, Arsen}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski kantautori]]
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]
[[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]]
[[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]]
[[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]
[[Kategorija:Glazba u Šibeniku]]</text>
      <sha1>a0gp7sax080nltyyt7t1nrqqidwpfh5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antički Rim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38326</id>
    <revision>
      <id>7567265</id>
      <parentid>7457771</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:47:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3995" sha1="dxcp17emqyca9fdlm470f75pk74c3dk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vexilloid_of_the_Roman_Empire.svg|mini|200px|[[SPQR]], najčešća oznaka antičkog Rima]]
[[Datoteka:Roman Republic Empire map.gif|mini|200px|Razvoj rimske civilizacije]]
'''Antički''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Antiqua Rōma'') ili '''Stari Rim''' je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po [[Livije|Liviju]] 753. pr. Kr. nastala od grada-države [[Rim]]a osnovana na [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]] i dovela do uspostave velikog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] koje se protezalo duž [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Tijekom svog dvanaest stoljeća dugog postojanja, rimska civilizacija prošla je put od kraljevstva, preko [[Rimska Republika|republike]] s kombinacijom [[Oligarhija|oligarhije]] i [[Demokracija|demokracije]] do [[Diktatura|diktature]], [[Carstvo|carstva]] i [[Monarhija|monarhije]]. Rimska civilizacija je dominirala [[Zapadna Europa|zapadnom Europom]] i područjima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i asimilacije stanovništva.

Ipak, na kraju je i Rimsko Carstvo doživjelo pad. [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadni dio rimskog carstva]] se u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] podijelio u nezavisna kraljevstva, dok je [[Bizant|Istočno Rimsko Carstvo]], čije je sjedište od [[330.]] godine bio [[Carigrad]] nastavio postajati sve do [[1460.]] godine kada njegovu posljednju provinciju [[Moreja|Moreju]] zauzima [[Osmansko Carstvo]]. 

Rimska civilizacija se najčešće svrstava u razdoblje [[Antika|antike]], s [[Antička Grčka|antičkom Grčkom]], civilizacijom koja je nadhanula velik dio kulture antičkog Rima. Antički Rim je potaknuo razvoj [[Pravo|prava]], [[Ratno umijeće|ratnog umijeća]], [[umjetnost]]i, [[književnost]]i, [[Arhitektura|arhitekture]], tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. Povijest Antičkog Rima dijelom se nalazi i u temeljima današnje [[Civilizacija|civilizacije]].

== Doprinosi europskoj kulturi i civilizaciji ==
Doprinosi antičkih Rimljana su zapisano pravo, [[cesta|ceste]], [[vodovod]]i, urbana arhitektura, [[republikanizam]]/predstavnička demokracija, ali i volja za prevlašću i neograničenom širenju za iskorištavanje izvora. Prvi su prešli na republikanizam, doduše u ograničen oblik predstavničke demokracije: održavali su izbore , a kao predstavničko tijelo postojao je Senat. Još više od Grka razvili su kompleks superiornosti: »svi putevi vode u Rim«. U cijelom Rimskom Carstvu govorilo se [[Latinski jezik|latinskim jezikom]], imali su [[monetarna unija|monetarnu uniju]] tj. plaćali su istim novcem. U 2. stoljeću poslije Krista Rimsko je Carstvo dostiglo širinu od gotovo 3000 milja od Atlantskog oceana do ruba [[Kavkaz]]a; od Britanije do [[Rajna|Rajne]] na sjeveru; uz rub [[Sahara|Sahare]] išle su južne crte carstva i zatim do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Sve su granice bile čuvane te je za ulazak u Carstvo bilo potrebno kupiti [[viza|vizu]].

== Vidi još ==
* [[Kronologija starog Rima]]
* [[Umjetnost starog Rima]]
* [[Rimska književnost]]
* [[Slavni Rimljani]]

{{commonscat|Ancient Rome}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.roman-empire.net roman-empire.net]
*[http://www.roman-emperors.org/impindex.htm ''De Imperatoribus Romanis'' (o rimskim carevima)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110216225011/http://www.roman-emperors.org/impindex.htm |date=16. veljače 2011. }}
* [http://ancientrome.ru/art/artworken/result.htm?st=Rome&amp;ds=-800&amp;de=500 Galerija antičke umjetnosti: Stari Rim]
* [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/home.html Lacus Curtius]
* [http://www.livius.org/rome.html Livius.Org]
* [http://novaroma.org/nr/Main_Page Nova Roma - obrazovna organizacija]
* [http://www.forumromanum.org/life/johnston_intro.html ''Život Rimljana'']
* [http://www.unrv.com United Nations of Roma Victrix (UNRV) Povijest Rima]
* [http://www.waterhistory.org/histories/rome/ Voda i kanalizacija u Rimskom Carstvu]

{{Rimski imperij}}
{{starovjekovne države i civilizacije}}
{{Italija}}

[[Kategorija:Stari Rim| ]]</text>
      <sha1>dxcp17emqyca9fdlm470f75pk74c3dk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska nogometna reprezentacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40917</id>
    <revision>
      <id>7567131</id>
      <parentid>7564823</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:34:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="171454" sha1="lsvar2iamxziwpvlx91coap2zka84wa" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2012.}}
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Hrvatska
| grb                = HNS.png
| nadimak            = Vatreni
| savez              = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| izbornik           = [[Slaven Bilić]]
| kapetan            = [[Luka Modrić]]
| najviše nastupa    = [[Luka Modrić]] (202)
| najbolji strijelac = [[Davor Šuker]] (45)
| FIFA               = {{Pad}} 13. (1723,05 bodova)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Ranking Table – FIFA.com |publisher=[[FIFA]] |date=11. lipnja 2026. |accessdate=11. lipnja 2026. |language=engleski |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| ažurirano          = 20. srpnja 2026.
| pattern_la1=_cro26h
| pattern_b1=_cro26h
| pattern_ra1=_cro26h
| pattern_sh1=_cro26h
| pattern_so1=
| leftarm1=FFFFFF
| body1=FFFFFF
| rightarm1=FFFFFF
| shorts1=FFFFFF
| socks1=FFFFFF
| pattern_la2=_cro26a
| pattern_b2=_cro26a
| pattern_ra2=_cro26a
| pattern_sh2=_cro26a
| pattern_so2=
| leftarm2=000081
| body2=000081
| rightarm2=000081
| shorts2=000081
| socks2=000081
| prva utakmica = [[Datoteka:Flag of Banate of Croatia (1939-1941).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|4:0]] {{NogRep-d|ŠVI}} &lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[2. travnja]] [[1940.]])&lt;br&gt;
Od 1990. &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|23px|border]] '''Hrvatska''' [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|2:1]] {{NogRep-d|SAD}}&lt;br/&gt; ([[Zagreb]], [[17. listopada]] [[1990.]])
| najveća pobjeda =
{{Z|HRV}} '''Hrvatska''' 10:0 {{NogRep-d|SMR}} &lt;br/&gt; ([[Rijeka]], [[4. lipnja]] [[2016.]])&lt;br/&gt;
| najveći poraz =
{{NogRep|ŠPA}} 6:0 '''Hrvatska''' {{Z|HRV}}&lt;br/&gt;([[Elche]], [[11. rujna]] [[2018.]])&lt;br/&gt;
| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1998.
| Najbolji rezultat na SP = doprvaci ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]])
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 7 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtzavršnica ([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]])
| Nastupi na LN           =  1
| Prvi put na LN          = [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
| Najbolji rezultat na LN = doprvaci ([[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]])
| medalje =
{{Medalje SP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] |}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro | [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]] | }}
}}
'''Hrvatska nogometna reprezentacija''' predstavlja [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[nogomet]]u. [[Hrvatski nogometni savez]] postao je privremeni član [[FIFA|Svjetske nogometne federacije (FIFA-e)]] [[16. srpnja]] [[1941.]]&lt;ref name=&quot;SG&quot;&gt;Stipica Grgić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/503810 Hrvatski nogometni savez i Fédération Internationale de Football Association 1941. – 1945.], Historijski zbornik, Vol. 79 No. 1, 2026., str. 72–73. &lt;br&gt; {{citat|Iako se često navodi kako je HNS primljen u okrilje FIFA-e dan kasnije, tj. 17. srpnja 1941., čini se da zabuna dolazi od toga što je obavijest o primitku poslana telegramom dan nakon sjednice Odbora za hitne poslove FIFA-e. Sjednica Odbora za hitne poslove bila je 16. srpnja, ali potvrda o slanju govori da je dopis o zaključcima te sjednice poslan sutradan, 17. srpnja, kad je poslan i drugi dopis.}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija istog imena u prošlosti je predstavljala [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u devetnaest prijateljskih utakmica odigranih između [[1940.]] i [[1944.]] godine.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intres.html |title=Croatia International matches |accessdate=2008-07-14|language=engleski|author=Kramarsic, Igor/Puric, Bojan |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] igrači iz Hrvatske nastupali su u [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavenskoj nogometnoj reprezentaciji]] sve do [[1990.]] i [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. U tomu je razdoblju reprezentacija Hrvatske, iako je Hrvatska bila sastavnica Jugoslavije, odigrala jednu međunarodnu [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|prijateljsku utakmicu protiv Indonezije u Zagrebu 1956.]] Nakon razdruženja s Jugoslavijom Hrvatskoj je potvrđeno članstvo u FIFA-i [[3. srpnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |title=Goal Programme – Croatian Football Federation – 2006 |date=2008-07-17 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=10. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100510135114/http://www.fifa.com/associations/association=cro/goalprogramme/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U punopravno članstvo u [[UEFA|Europskoj nogometnoj organizaciji]] (UEFA-i) primljena je [[17. lipnja]] [[1993.]] godine tako da je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|UEFA Euro '96]] prvo međunarodno natjecanje na kojemu je reprezentacija stekla pravo sudjelovanja u kvalifikacijama, a potom i u završnici natjecanja u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Svoj prvi službeni nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]] Hrvatska je ostvarila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. godine u Francuskoj]] kada je završila na trećem mjestu, a hrvatski reprezentativac [[Davor Šuker]] postao najboljim strijelcem prvenstva. Otkad su joj odobrena nastupanja na velikim nogometnim natjecanjima, Hrvatska je propustila samo jedno svjetsko (2010.) i jedno europsko prvenstvo (2000.).

Zbog rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine reprezentacija je od FIFA-e dobila dva priznanja ''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]''.&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=FIFA Best Mover of the Year awards |accessdate=2008-07-23|language=engleski |publisher=FIFA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati tablicu najboljih reprezentacija, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu. Nakon Svjetskoga nogometnog prvenstva [[1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] Hrvatska se našla na trećem mjestu, ostvarivši time najveći napredak u povijesti FIFA-ine ljestvice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=26. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Vatreni&quot;&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03 |accessdate=2008-08-26|language=engleski|publisher=FIFA.com|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archivedate=2008-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |title=Croatia – FIFA World Rankings |accessdate=2008-08-11|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608133039/http://www.fifa.com/associations/association=cro/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Razdoblja ==
Prema službenim [[FIFA|FIFA-inim]] povijesnim dokumentima, Hrvatska je svoju [[Slavia Prag – Hrvatska, prijateljska utakmica (1907.)|prvu neslužbenu utakmicu]] odigrala 23. lipnja 1907. godine.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slavia.cz/zobraz.asp?t=zapasy-1907 SK Slavia Praha: 1907], pristupljeno 27. rujna 2022. {{ces oznaka}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme različitih zajedničkih državnih zajednica, hrvatski su igrači igrali za reprezentacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]] ([[1919.]] – [[1941.]]) te [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] ([[1945.]] – [[1991.]]).&lt;ref&gt;Ramet 2005., str. 171.&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Cro-sui-1940.jpg|lijevo|mini|[[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|Prva službena utakmica]]:&lt;br&gt;[[Jozo Jakopić]] (izbornik), [[Emil Urch]], [[Florijan Matekalo]], [[Franjo Wölfl]], [[Zvonko Jazbec]], [[Milan Antolković]], [[Ivan Jazbinšek]], [[Ivica Belošević]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Glaser]], [[Ivan Šuprina]], [[August Lešnik]] i [[Mirko Kokotović]]]]
=== Banovina Hrvatska ===
Godine [[1940.]] [[Jozo Jakopić]] vodio je kao izbornik nogometnu reprezentaciju koja je predstavljala jednu od sastavnica tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]], [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] u četiri prijateljske utakmice pod izbornikom [[Jozo Jakopić|Jozom Jakopićem]]: dvije protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] i dvije protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kao neovisna reprezentacija svoj službeni [[Hrvatska – Švicarska, prijateljska utakmica (1940.)|debi]] ostvarila [[2. travnja]] 1940. godine u [[Zagreb]]u utakmicom protiv Švicarske koja je završila rezultatom 4:0 u korist Hrvatske. 
=== Nezavisna Država Hrvatska ===
Nakon invazije [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[Hrvatski nogometni savez]] je postao aktivan postavši privremeni član FIFA-e [[16. srpnja]] [[1941.]] godine pod okriljem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;SG&quot; /&gt; Tadašnja reprezentacija odigrala je ukupno petnaest prijateljskih utakmica od kojih četrnaest kao službena članica FIFA-e.&lt;ref name=&quot;croathistory&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fedohist&quot;&gt;{{cite web |url=http://croatiasoccer.blog.hr/2007/09/1623284234/povijest-hrvatskog-nogometnog-saveza.html |publisher=H-R |title=Povijest Hrvatskog Nogometnog Saveza |date=2007-09-25 |accessdate=2008-08-19 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Jedinu utakmicu prije FIFA-inog priznanja kao izbornik vodio je [[Rudolf Hitrec]], u porazu 1:5 u [[Beč]]u od [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]]. Prvi službeni rezultat kao FIFA-ine članice hrvatska reprezentacija odigrala je 1:1 protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]]. Utakmica je odigrana [[8. rujna]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Ovu i još sljedećih 12 vodio je izbornik [[Bogdan Cuvaj]], a posljednju utakmicu za vrijeme NDH vodio je izbornik [[Bernard Hügl]]. To je bio susret u [[Zagreb]]u, protiv [[slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] (7:3), koja je odigrana 9. travnja 1944.

Hrvatska reprezentacija je u razdoblju od 1940. do 1944., kada joj je bilo dopušteno međunarodno sudjelovanje, po [[Svjetska nogometna Elo ljestvica|svjetskoj nogometnoj Elo ljestvici]] bila 7. (1940.),&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1940 World Football Elo Ratings: Year 1940]&lt;/ref&gt; 8. (1941.)&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1941% World Football Elo Ratings: Year 1941]&lt;/ref&gt; te 10. (1942., 1943. i 1944.) reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1942 World Football Elo Ratings: Year 1942]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1943 World Football Elo Ratings: Year 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eloratings.net/1944 World Football Elo Ratings: Year 1944]&lt;/ref&gt;

=== Socijalistička Republika Hrvatska ===
Godine [[1945.]] održano je [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1945.|prvo jugoslavensko nogometno prvenstvo nakon Drugoga svjetskog rata]] u kojemu sudjelovale su republičke reprezentacije, a Hrvatska je osvojila treće mjesto.&lt;ref name=&quot;nl&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=915 Hrvatska] nogomet.lzmk.hr, pristupljeno 8. rujna 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od [[1945.]] do [[1956.]] godine je bila aktivna republička hrvatska nogometna reprezentacija u natjecanjima s ostalim republičkim reprezentacijama, a u [[Hrvatska – Indonezija, prijateljska utakmica (1956.)|jedinom međunarodnom susretu]] 12. rujna 1956. godine pobijedila je [[Indonezijska nogometna reprezentacija|indonezijsku reprezentaciju]]. Hrvatski nogometaši su za vrijeme postojanja SFRJ nastupali za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]] u svim natjecanjima sve do [[1990.]] godine.&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |publisher=FIFA.com |title=1990 FIFA World Cup squads – Yugoslavia |accessdate=2008-08-26|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120827185523/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=76/teams/team=43975.html |archivedate=27. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; 
 
Posljednji jugoslavenski sastav za koji su igrali hrvatski igrači bio je onaj koji je odigrao utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] [[16. svibnja]] [[1991.]] godine. Samo je još vratar [[Tomislav Ivković]] nastupio za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslaviju]] u utakmici sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] [[4. rujna]] [[1991.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesj/joeg-intres90.html |publisher=rsssf.com |title=Yugoslavia National Team List of Results 1990–1999 |accessdate=2008-07-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja obnovljena je hrvatska nogometna reprezentaicja koja je svoju [[Hrvatska – SAD, prijateljska utakmica (1990.)|prvu modernu međunarodnu nogometnu utakmicu]] odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]], [[17. listopada]] [[1990.]] godine na [[Stadion Maksimir|stadionu u Maksimiru]]. Ta utakmica koju je Hrvatska dobila rezultatom 2:1&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html |publisher=rsssf.com |title=Aljosa Asanovic – International appearances |accessdate=2008-07-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; bila je jedna od tri utakmice koje je vodio prvi izbornik moderne hrvatske nogometne reprezentacije [[Dražan Jerković]]. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je pobijedila u još dvije utakmice prije nego što su izbornici postali [[Stanko Poklepović]] i [[Vlatko Marković]] koji su vodili reprezentaciju. Utakmica protiv SAD-a također je poslužila za predstavljanje dresova hrvatske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728160544/http://www.nacional.hr/clanak/23275/hrvatske-kocke-opet-modni-hit |archive-date=28. srpnja 2012. |access-date=17. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako je Hrvatska još uvijek bila dijelom SFRJ do službenog proglašenja neovisnosti [[8. listopada]] 1991. godine, ovaj sastav se već tada smatrao službenom nogometnom reprezentacijom nezavisne Hrvatske.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa-intl9095.html |publisher=rsssf.com |title=Croatia – International matches 1990–1995 |accessdate=2008-07-18|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |publisher=Southeast European times |title=Croatia Marks Independence Day for First Time |accessdate=2008-07-21 |language=engleski |archive-date=28. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128204748/http://www.balkantimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bg/features/setimes/features/2002/10/021008-SVETLA-002 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
=== Republika Hrvatska ===
Sredinom [[1992.]] godine HNS je obnovio članstvo u FIFA-i te je primljen u članstvo [[UEFA|UEFA-e]]. FIFA nije priznala nastupe reprezentacije prije neovisnosti Hrvatske pa je na službenoj FIFA-inoj ljestvici zauzela tek 125. mjesto.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;

FIFA i UEFA kasnile su za drugim svjetskim športskim organizacijama i UN-om po pitanju prijama Hrvatske u svoje članstvo. Nepuštanjem hrvatskih klubova u europska klupska natjecanja ''zbog ratnih okolnosti'' pomagali su međunarodnu izolaciju Hrvatske i neinformiranost svijeta o tome da Hrvatska uopće postoji. MOO je 17. siječnja 1992. primio HOO u privremeno članstvo (puno 24. rujna 1993. godine). UN je to učinio 22. svibnja 1992., FIFA tek 3. srpnja 1992. godine, kada su već počele kvalifikacije, pa je na taj način Hrvatska bila onemogućena sudjelovati na izlučnim natjecanjima za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994. |svjetsko prvenstvo]] 1994. u SAD-u. S druge strane, unatoč pravnih stajališta mišljenja [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]], neki su športski moćnici i dalje smatrali srbijansko-crnogorsku državnu zajednicu jedinom sljednicom bivše Jugoslavije, pa su i dalje rezultate i uspjehe bivše države pripisivali samo njima te time i sva prava koja su proizlazila iz toga, ignorirajući ravnopravnu sljednost svih osamostaljenih republika. Štoviše, Jugoslavija je trebala biti nositeljicom 5. skupine europskih izlučnih natjecanja, no zbog sankcija iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 757|Rezolucije VS UN br. 757]] nije sudjelovala.

==== Vrijeme izbornika Blaževića ====

===== Europsko prvenstvo 1996. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 1996. – skupina 4}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}[[Miroslav Blažević]] imenovan je izbornikom 1994. godine i vodio je reprezentaciju kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. godine]] koja je započela prvom natjecateljskom pobjedom u povijesti, 2:0 protiv [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]], [[4. rujna]] [[1994.]] godine.

Prvi natjecateljski poraz Hrvatske dogodio se [[11. lipnja]] [[1995.]] godine u utakmici protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] (1:0) u istoj kvalifikacijskoj skupini.&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; Hrvatska je kvalifikacije završila na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |publisher=TheFA.com |title=1996 European Championship – Qualifying |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050211182457/http://www.thefa.com/EURO2004/History/Postings/2003/01/37017.htm |archivedate=2005-02-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; te osvojila svoje prvo FIFA-ino priznanje 1994. godine (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |title=Best Mover of the Year |publisher=fifa.com |accessdate=2008-12-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026144822/http://www.fifa.com/classicfootball/awards/gala/bestmover.html |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.28|y=0.19|scale=350|text=[[Goran Vlaović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Vlaović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.14|y=0.19|scale=350|text=[[Davor Šuker|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šuker&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.27|y=0.28|scale=350|text=[[Aljoša Asanović|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Asanović&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.12|y=0.28|scale=350|text=[[Zvonimir Boban|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Boban&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.16|y=0.30|scale=350|text=&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;(c)&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.39|scale=350|text=[[Zvonimir Soldo|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Soldo&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.39|y=0.36|scale=350|text=[[Mario Stanić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Stanić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.04|y=0.36|scale=350|text=[[Robert Jarni|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Jarni&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.35|y=0.47|scale=350|text=[[Slaven Bilić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Bilić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.11|y=0.47|scale=350|text=[[Dario Šimić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Šimić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.21|y=0.52|scale=350|text=[[Igor Štimac|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Štimac&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
{{Image label|x=0.225|y=0.63|scale=350|text=[[Dražen Ladić|&lt;span style=&quot;font-size:x-small; color:white;&quot;&gt;Ladić&lt;br /&gt;&lt;/span&gt;]]}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Postava 3–5–2 sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskog prvenstva 1998. godine u Francuskoj]]. Premda ih nema u planu, [[Robert Prosinečki]] i [[Krunoslav Jurčić]] također su sudjelovali dio minuta. [[Alen Bokšić]] propustio je prvenstvo zbog ozljede, a u početnom sastavu zamijenio ga je [[Goran Vlaović]].&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
[[Goran Vlaović]] postigao je prvi pogodak na velikom turniru za reprezentaciju u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] na Europskom prvenstvu održanom u [[Engleska|Engleskoj]] [[1996.]] godine. Nakon prve utakmice i pobjede, Hrvatska je u drugoj utakmici pobijedila branitelje naslova [[Danska nogometna reprezentacija|Dansku]] rezultatom 3:0&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Šuker stars as Danes downed |date=1996-06-16 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422120939/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=227/match=52515/index.html |archivedate=2008-04-22 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; u utakmici koja će ostati upamćena po pogotku [[Davor Šuker|Davora Šukera]] lobom s 20 metara. Šuker će kasnije izjaviti da mu je upravo to bio omiljeni pogodak karijere.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt; U posljednjoj utakmici u skupini Hrvatska je izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] rezultatom 0:3, ali se svejedno plasirala u četvrtfinalu gdje je izgubila od kasnijih prvaka [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] rezultatom 1:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Germany overcome ten-man Croatia |date=1996-06-23 |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080505143403/http://en.euro2008.uefa.com/history/season=1996/round=223/match=52913/index.html |archivedate=2008-05-05 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===== Svjetska bronca u Francuskoj 1998. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998. (UEFA) – skupina 1}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.}}Miroslav Blažević ostao je izbornik reprezentacije tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.]] Kvalifikacije su ponovno završile, nakon što je Hrvatska u doigravanju, nakon drugogo mjesta u kvalifikacijskoj skupini, bila bolja od Ukrajine u dvije utakmice. U skupini Svjetskog prvenstva Hrvatska je pobijedila [[Jamajčanska nogometna reprezentacija|Jamajku]] i [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] (3:1 i 1:0), a izgubila je od [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] (0:1) čime je osvojila drugo mjesto u skupini i u osmini finala susrela se s [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]]. Tu je utakmicu Hrvatska dobila s 1:0 i našla se u četvrtfinalu, ponovno s Njemačkom koja se u to vrijeme nalazila na drugom mjestu FIFA-ine ljestvice najboljih nogometnih reprezentacija svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |publisher=FIFA.com |title=FIFA/Coca-Cola World Ranking |date=1998-05-20 |accessdate=2008-12-10|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181224011850/https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/lastranking/gender=m/fullranking.html#confederation=0&amp;rank=50 |archivedate=24. prosinca 2018.}}&lt;/ref&gt; Tu je utakmicu Hrvatska glatko dobila rezultatom 3:0 pogotcima [[Robert Jarni|Roberta Jarnija]], Gorana Vlaovića i Davora Šukera, a sve nakon što je [[Christian Wörns]] zaradio crveni karton. U polufinalu Hrvatska se susrela s domaćinom prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]]. Nakon prvog poluvremena u kojem nije bilo pogodaka, Hrvatska je povela pogotkom Davora Šukera, ali je već u sljedećem napadu branič [[Lilian Thuram]] izjednačio rezultat, nakon što je oteo loptu hrvatskom kapetanu Bobanu na 20 m od hrvatskih vratiju. Kasnije je isti igrač postigao još jedan pogodak nakon što je oteo loptu hrvatskom igraču 25 – 30 m od hrvatskih vratiju, pa je Hrvatska izgubila konačnim rezultatom 1:2, iako je Francuskoj isključen igrač, pa su zadnjih 20 minuta igrali s igračem manje. U utakmici za treće mjesto Hrvatska se susrela s reprezentacijom [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] koju su pobijedili 2:1, a pogotkom u toj utakmici, ukupno šestom na tom natjecanju, Davor Šuker postao je najbolji strijelac prvenstva te osvajač nagrade ''Zlatna kopačka''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |publisher=FIFA.com |title=Zidane lights the blue-touch paper for France |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131210134014/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=1013/overview.html |archivedate=10. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[siječanj|siječnju]] [[1999.]] godine izborila i treće mjesto na FIFA-inoj ljestvici što je i njezin najbolji plasman do danas.&lt;ref name=&quot;croatiaranks&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;debutfinish&quot;&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E06E0DD123EF935A35754C0A96E958260 |publisher=[[The New York Times]] |author=Longman, Jere |title=World Cup '98; Croatia and Its Fortunate Sons |date=1998-07-06 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; [[1998.]] godine Hrvatska je po drugi put dobila priznanje od FIFA-e (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Best Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; Neki inozemni mediji sastav hrvatske nogometne reprezentacije iz 90-tih naziva ''Zlatnom generacijom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20010902/ai_n13961796 |publisher=The Sunday Herald |author=Campbell, Alan |title=The Golden Generation beginning to show their age |date=2001-09-02 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Doček osvajačima brončane medalje organiziran je na zagrebačkom Trgu Francuske Republike gdje ih je dočekalo stotinjak tisuća navijača. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] primio je i odlikovao reprezentativce, članove stožera i logistike reprezentacije: ''za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998.'':&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html narodne-novine.nn.hr: Odluka Predsjednika Republike Hrvatske o odlikovanjima]; objavljeno 15. srpnja 1998.; pristupljeno: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order of Prince Branimir.jpg|50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Branko Mikša]] i [[Miroslav Blažević]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: [[Zvonimir Boban]], [[Davor Šuker]], [[Dražen Ladić]], [[Aljoša Asanović]], [[Robert Prosinečki]], [[Slaven Bilić]], [[Igor Štimac]], [[Robert Jarni]], [[Dario Šimić]], [[Mario Stanić]], [[Zvonimir Soldo]], [[Goran Vlaović]], [[Krunoslav Jurčić]], [[Alen Bokšić]], Duško Grabovac i [[Zorislav Srebrić]].
* [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Silvio Marić]], [[Igor Tudor]], [[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]], [[Petar Krpan]], [[Ardian Kozniku]], [[Marjan Mrmić]], [[Vladimir Vasilj]], [[Stjepan Tomas]], [[Zoran Mamić]], [[Anthony Šerić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Ivan Katalinić]], [[Ivo Šušak|Ivan Šušak]], Luka Radman, [[Josip Čop]], Antun Novalić, [[Anđelko Herjavec]], [[Darko Tironi]], [[Boris Nemec]], Mladen Čepulić, Alan Balen, Zoran Cvrk, Krunoslav Gorički, Christina Matošin, Željko Mesić, Ferdinand Odak, Mladen Pilčić, Bojan Radanović, Juan Muros, Ivančica Sudac-Junaci, Ivan Čuljak i Tomislav Vrbnjak.

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2000. – skupina 8}}

Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini za sljedeće [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europsko prvenstvo 2000. godine]] završila na trećem mjestu iza reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Republike Irske]], ne uspjevši se kvalificirati na to natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/191195.stm |publisher=BBC News |title=Sport: Football Euro 2000 qualifying group tables |date=1999-10-10 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Obje utakmice između hrvatske i jugoslavenske reprezentacije završile su neodlučenim rezultatima. Utakmice su praćene političkim tenzijama navijača obaju momčadi a tijekom utakmice u [[Beograd]]u (0:0) dogodili su se i politički prosvjedi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/424082.stm |publisher=BBC News |title=Draw for Balkan rivals |date=1999-08-18 |accessdate=2008-07-25|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Uzvratna utakmica u [[Zagreb]]u završila je rezultatom 2:2.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;

==== Vrijeme izbornika Jozića ====

===== Svjetsko prvenstvo 2002. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. (UEFA) – skupina 6}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.}}

Izbornik Blažević dao je ostavku u [[jesen]] [[2000.]] godine pa je na klupu izabran [[Mirko Jozić]]. Hrvatska je ostala neporažena u kvalifikacijskoj skupini za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002. godine.]] Taj turnir započeli su porazom od [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] nakon kojeg je uslijedila pobjeda od 2:1 protiv finalista [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Europskog prvenstva iz 2000. godine]], [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |publisher=FIFA.com |title=2002 FIFA World Cup Korea/Japan Preliminaries |accessdate=2008-08-10|language=engleski |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023140029/http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=4395/preliminaries/preliminary=3835/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/italy_v_croatia/newsid_1925000/1925415.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia punish Italy |date=2002-06-08 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U posljednjoj utakmici skupine Hrvatska je izgubila od [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] (0:1) što joj je onemogućilo prolazak u drugu fazu natjecanja&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/default.stm |publisher=BBC Sport |title=Ecuador end Croatia hopes |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-10|language=engleski}}&lt;/ref&gt; a igrači su uglavnom krivnju svaljivali na pritisak uzrokovan velikim očekivanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/ecuador_v_croatia/newsid_2041000/2041393.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia blame pressure |date=2002-06-13 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Jozić je nakon prvenstva dao ostavku i u [[srpanj|srpnju]] [[2002.]] godine na njegovo mjesto dolazi [[Otto Barić]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/croatia/newsid_2048000/2048514.stm |publisher=BBC Sport |title=Jozic to step down |date=2002-06-16 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/players_to_watch/3569075.stm |publisher=BBC Sport |title=Baric leads Croatian charge |date=2004-05-26 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Barića ====

===== Europsko prvenstvo 2004. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2004. – skupina 8}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

Pod Barićevim vodstvom Hrvatska je u dodatnim kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004.]] osigurala nastup na turniru nakon doigravanja u dvije utakmice, ovaj put protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] (2:1). [[Dado Pršo]] postigao odlučujući pogodak u gostima u uzvratnom susretu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/2899301.stm |publisher=BBC Sport |title=Euro 2004 Qualifying Group Eight |date=2004-10-11 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom turniru Hrvatska je odigrala 0:0 sa [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarskom]], remizirala i s braniteljima naslova [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuzima]] (2:2),&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3813635.stm |publisher=BBC News |title=Croatia 2–2 France |date=2004-06-17 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; ali zbog poraza od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] (2:4) nije prošla u četvrtzavršnicu turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3787501.stm |publisher=BBC News |title=England 4–2 Croatia |date=2004-06-21 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barićev dvogodišnji ugovor istekao je u srpnju [[2004.]] godine i odlučeno je da neće biti produžen.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/croatia/3707619.stm |publisher=BBC News |title=Baric to step down |date=2004-05-27 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Barić je afirmirao ustrajni pristup HNS-a da poziva »izvrsne i perspektivne« igrače hrvatskog porijekla koji su igrali u [[Zapadna Europa|zapadnoeuropskim]] zemljama da igraju za Hrvatsku.

==== Vrijeme izbornika Kranjčara ====

===== Svjetsko prvenstvo 2006. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. (UEFA) – skupina 8}}
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.}} 

[[Datoteka:Olympiastation Berlin, Brazil - Croatia, 13 June 2006.JPG|mini|Fotografija s utakmice [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] – Hrvatska odigrane [[13. lipnja]] [[2006.]] godine na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj]]. CNN koji je svakoga dana izabirao ''Potez dana'', samo tada umjesto nekog poteza na nogometnome terenu za ''Potez dana'' izabrao navijanje navijača hrvatske reprezentacije na toj utakmici.]]
Bivši hrvatski reprezentativac [[Zlatko Kranjčar]] naslijedio je Barića na mjestu izbornika reprezentacije u [[srpanj|srpnju]] [[2004.]] godine i kroz kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006. godine]] prošao bez poraza&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |publisher=CNN Sports Illustrated |title=Former striker Kranjcar hired to lead Croatia to World Cup |date=2004-07-13 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025130521/http://sportsillustrated.cnn.com/2004/soccer/07/13/east.europe/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |publisher=FIFA.com |title=2006 World Cup qualifying standings |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archive-date=27. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120827112958/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/preliminaries/preliminary=8071/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a također bio optužen za nepotizam zbog izbora svog vlastitog sina, [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] u sastav.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sundaymail.co.uk/sport-news/scottish-football/2008/03/23/croatia-fans-hate-me-but-i-d-never-quit-says-niko-kranjcar-78057-20359828/ |publisher=The Sunday Mail |author=Mcdermott, Scott |title=Croatia Fans Hate Me But I'd Never Quit Says Niko Kranjcar |date=2008-03-23 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Na samom prvenstvu Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] (0:1)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410011/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Brazil vs Croatia match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=10. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080710084320/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match%3D97410011/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te odigrala neodlučeno s [[Japanska nogometna reprezentacija|Japanom]] (0:0) u okršaju u kojem je [[Darijo Srna]] promašio jedanaesterac u prvom poluvremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |publisher=FIFA.com |title=2006 FIFA World Cup – Croatia vs Japan match report |accessdate=2008-08-11|language=engleski |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017150649/http://www.fifa.com/worldcup/archive/germany2006/results/matches/match=97410028/report.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Treća utakmica, neriješeno s [[Australska nogometna reprezentacija|Australijom]] (2:2) u kojoj su čak tri igrača zaradila crvene kartone, potvrdila je ispadanje Hrvatske s još jednog velikog natjecanja u prvom krugu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2006/4853428.stm |publisher=BBC Sport |title=Croatia 2–2 Australia |date=2006-06-22 |accessdate=2008-10-19|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica će ostati upamćena po pogrešci glavnog suca [[Graham Poll|Grahama Polla]] koji je pokazao tri žuta kartona hrvatskom reprezentativcu [[Josip Šimunić|Josipu Šimuniću]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/jun/24/worldcup2006.sport4 |publisher=[[The Guardian]] |author=Biggs, Alan/Kelso, Paul |title=Poll's career on the line after Stuttgart debacle |date=2006-06-24 |accessdate=2008-07-23|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Bilića ====

===== Europsko prvenstvo 2008. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2008. – skupina E}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}Nakon prvenstva, [[Hrvatski nogometni savez]] je u srpnju [[2006.]] godine izbornika Kranjčara zamijenio sa [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/5214026.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic appointed new Croatia coach |date=2006-07-25 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je u momčad sa sobom doveo i nekoliko igrača&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |publisher=The Citizen |title=Youth seeking to be given its head at Euro 2008 |date=2008-06-02 |accessdate=2008-07-29|language=engleski |archive-date=15. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090815042303/http://www.citizen.co.za/index/article.aspx?pDesc=1,1,22&amp;type=football&amp;File=080603004050.9nfyr9om.xml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i postizao nešto&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/news-and-comment/slaven-bilic-encouraging-my-players-is-my-way-of-doing-things-846997.html |publisher=[[The Independent]] |title=Slaven Bilic: Encouraging my players is my way of doing things |date=2008-06-14 |accessdate=2008-09-03|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amidcont&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/croatia/7467523.stm |publisher=BBC Sport |title=Bilic came close to quitting job |date=2008-06-21 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://theworldgame.sbs.com.au/croatia/players-plead-for-bilic-stay--121464/ |publisher=The World Game |title=Players plead for Bilic stay |date=2008-06-22 |accessdate=2008-09-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt; uključujući i pobjedu 2:0 u svom premijernom nastupu s reprezentacijom u prijateljskoj utakmici protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijana]] koji su nepunih dva mjeseca prije toga postali svjetskim prvacima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|FIFA Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rediff.com/sports/2006/aug/17euro.htm |publisher=Rediff News |author=Phillips, Mitch |title=Croatia beat Italy 2–0 |date=2006-08-17 |accessdate=2008-08-20|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Unatoč odluci o suspenziji Darija Srne, [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Boško Balaban|Boška Balabana]] u prvih par utakmica kvalifikacija zbog njihovog kasnog noćnog provoda izvan kampa reprezentacije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4156/is_20080608/ai_n26684044 |publisher=The Sunday Herald |title=Euro 2008: Fear Factor Despite his brutish look, Croatia manager Slaven Bilic |author=Grant, Michael |date=2008-07-07 |accessdate=2008-08-31|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Bilić je svoju momčad vodio kroz kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008. godine.]] Kvalifikacije su završili na prvom mjestu skupine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Macedonia 2–0 Croatia: Croats qualify |date=2007-11-17 |accessdate=2008-07-10|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204546/http://soccernet.espn.go.com/report?id=197471&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; sa samo jednim porazom od [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] te posebno istaknutim dvjema pobjedama protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske reprezentacije]] koja se između ostalog i zbog toga nije uspjela kvalificirati na završni turnir prvi put nakon [[1984.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/story/2007/11/25/euro-world-cup.html |publisher=Canadian Broadcasting Corporation (CBC Sports) |work=The Associated Press |title=Croatia, England face off again in World Cup qualifying |date=2007-11-25 |accessdate=2008-07-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:EM 2008 Elfmeter Kroatien Österreich.jpg|lijevo|mini|Fotografija s utakmice Hrvatska – [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] odigrane [[8. lipnja]] [[2008.]] godine za vrijeme [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]

Nakon što je glavnog napadača [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silvu]] ozlijedio protivnički igrač u [[FA Premier liga|Premier ligi]], Bilić je bio prisiljen izmijeniti način igre reprezentacije&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-517818/After-Taylor-breaks-Eduardos-leg-Wenger-insists-Ban-life.html |publisher=Mail Online |author=Ryan, Mark |title=After Taylor breaks Eduardo's leg, Wenger insists: Ban him for life |date=2008-02-24 |accessdate=2008-10-22|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |title=Qualifying – Group E |accessdate=2008-08-09|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504165001/http://en.euro2008.uefa.com/tournament/qualifying/standings/group=2634.html |archivedate=2008-05-04 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; pa su u sastav dovedeni [[Nikola Kalinić]] i [[Nikola Pokrivač]] koji do tada nikad nisu nastupali za nacionalnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić names squad for EURO assault |date=2008-05-05 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526202029/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=692102.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Bilić praying for fully fit strike force |date=2008-04-14 |accessdate=2008-08-31|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080526124833/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=1/newsid=683763.html |archivedate=2008-05-26 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija je dobila kritike na račun ''loše'' igre u pripremnim utakmicama protiv [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Moldovska nogometna reprezentacija|Moldavije]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7310062.stm |publisher=BBC Sport |author=Moffat, Colin |title=Scotland 1–1 Croatia |date=2008-03-26 |accessdate=2008-09-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 1–0 Moldova |accessdate=2008-09-01|language=engleski |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019204601/http://soccernet.espn.go.com/match?id=238245&amp;cc=3436&amp;league=FIFA.FRIENDLY |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ali su na samom prvenstvu prvi put u povijesti ostvarili sve tri pobjede u skupini – protiv domaćina [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] te protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] čime su sa prvog mjesta u skupini izborili četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Haylett, Trevor |title=Klasnić completes Croatian clean sweep |date=2008-06-16 |accessdate=2008-07-21|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501160817/http://www.euro2008.uefa.com/tournament/matches/match=300701/index.html |archivedate=2008-05-01 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu Hrvatska se susrela s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]]. Nakon što je utakmica završila 0:0 a Hrvatska povela pogotkom [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]] u predzadnjoj minuti drugog produžetka, Turska je uspjela izjednačiti u 122. minuti utakmice pogotkom [[Semih Senturk|Semiha Senturka]] u sudačkoj nadoknadi. Hrvatska je te zadnje minute igrala s igračem manje jer sudac nije dopustio ući u igru hrvatskom igraču kojem se bila ukazivala pomoć. Nakon toga uslijedili su jedanaesterci koji su odlučivali koja će reprezentacija nastavili natjecanje. Hrvatski reprezentativci potpuno 'odsječenih nogu nakon šokantne završnice' izgubili su na jedanaesterce i napustili natjecanje nakon rezultata 1:1 (1:3).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |publisher=International Herald Tribune |title=Bilic on wrong end of upset as Croatia fluff the penalty shootout in Euro 2008 quarterfinals |date=2008-06-21 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110429213459/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/20/sports/EU-SPT-SOC-Euro-2008-Croatia-Bilic.php |archivedate=2011-04-29}}&lt;/ref&gt; Uspjeli su do kraja turnira ostati reprezentacija koja je primila najmanje pogodaka na istome (2), imala najmanje izgubljenih utakmica (0) i postigla najraniji pogodak (u četvrtoj minuti prve utakmice protiv Austrije što je također označilo i najraniji pogodak s bijele točke ikada postignut u povijesti [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskih nogometnih prvenstava]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363048.stm |publisher=BBC Sport |author=Hughes, Ian |title=Austria 0–1 Croatia |date=2008-06-08 |accessdate=2008-08-26|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

===== Neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA) – skupina 6}} Unatoč glasinama da će dati ostavku,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_3315467,00.html |publisher=SkySports.com |author=Parrish, Rob |title=Bilic reveals Hamburg offer |date=2008-03-17 |accessdate=2008-09-02|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/01/premierleague.blackburn |publisher=[[The Guardian]] |author=Lacey, David |title=Ince winces on visit to old stamping ground as fortune and Bellamy finally smile on Curbishley |date=2008-09-01 |accessdate=2008-09-02|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; izbornik Bilić je produžio svoj ugovor te na taj način postao prvi izbornik nakon Blaževića koji će voditi Hrvatsku na dva uzastopna velika natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.skysports.com/football/euro2008/story/0,23063,13950_3497423,00.html |publisher=SkySports.com |title=Bilic agrees new Croatia deal |date=2008-04-30 |accessdate=2008-07-23|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi]], Hrvatska se ponovno susrela s Englezima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |publisher=FIFA.com |title=England–Croatia topping the bill |date=2007-12-05 |accessdate=2008-07-24|language=engleski |archive-date=9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080809045655/http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=652649.html#england+croatia+topping+bill |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon domaće pobjede protiv [[Kazahstanska nogometna reprezentacija|Kazahstana]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |publisher=ESPNSoccernet |title=Croatia 3–0 Kazakhstan: Croats cruise |date=2008-09-06 |accessdate=2008-09-11|language=engleski |archive-date=27. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110427033414/http://soccernet.espn.go.com/report?id=236375&amp;&amp;cc=3436 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska je izgubila od Engleske (1:4) kod kuće i na taj način prekinula svoj niz neporaženosti na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] koji je trajao punih 14 godina&lt;ref name=&quot;englandmt&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7602774.stm |publisher=BBC Sport |author=Stevenson, Jonathan |title=Croatia 1–4 England |date=2008-09-11 |accessdate=2008-09-11|language=engleski}}&lt;/ref&gt; te upisala prvi od do sada jedinih pet domaćih kvalifikacijska poraza u povijesti. Tijekom kvalifikacija momčad se mučila s ozljedama raznih igrača pa je uslijedio i poraz 1:5 od Engleske na [[Wembley Stadium|stadionu Wembley]]. Iako je u posljednjoj utakmici Hrvatska pobijedila Kazahstan, nije se uspjela kvalificirati na natjecanje jer je [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] – nakon pobjede nad Englezima – također pobijedila [[Andorska nogometna reprezentacija|Andoru]] i zauzela drugo mjesto u skupini. Nakon završetka kvalifikacija Biliću je ugovor produžen i on je ostao izbornikom još jedno natjecanje – [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]]. 

===== Europsko prvenstvo 2012. =====
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. – skupina F}}
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}} Hrvatska je postavljena za nositelja kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo 2012. godine u Ukrajini i Poljskoj]], natjecanja za koje je Hrvatska zajedno s [[Mađarska|Mađarskom]] bila kandidat za domaćina što bi im omogućilo izravnu kvalifikaciju ali se nakon odluke da će se prvenstvo održati u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] Hrvatska našla u kvalifikacijskoj skupini F.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.uefa.com/uefaeuro2012/standings/index.html |publisher=© 1998–2011 UEFA |title=UEFA Qualifying Round |date=2011-09-28 |accessdate=2011-09-27|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Završili su kvalifikacijski put na drugom mjestu iza [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] te su morali igrati dokvalifikacijske utakmice s Turskom. Hrvatska je prošla, pobijedivši sveukupno rezultatom 3:0, a sva tri pogotka postignuta su u prvoj utakmici odigranoj u [[Istanbul]]u. Na završnom turniru Hrvatska je igrala u skupini C u Poljskoj s reprezentacijama [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]], Italije i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] te nakon jedne pobjede (3:1 protiv Irske), jednog neriješenog ishoda (1:1 protiv Italije) te jednog poraza (0:1 od Španjolske) završila natjecanje u skupini. Bilić je podnio ostavku po završetku Eura 2012. kao što je i najavio pred početak tog natjecanja.

==== Vrijeme izbornika Štimca ====
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. (UEFA) – skupina A}} 
[[Igor Štimac]] započeo je svoj izbornički mandat domaćim porazom 2:4 na [[Poljud]]u od [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] dana [[15. kolovoza]] [[2012.]] u sklopu proslave 100. obljetnice osnutka HNS-a. Kvalifikacijski ciklus u skupini pod njegovim vodstvom je započeo tako da je u šest utakmica ostvareno pet pobjeda i remi s [[Belgija|Belgijom]], a u posljednje četiri utakmice s 3 poraza i remijem osvojen je samo jedan bod. Pored utakmice sa Švicarskom, odigrane su još četiri prijateljske utakmice (pobjeda protiv [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] 4:0 [[6. veljače]] [[2013.]], poraz od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] 1:0 [[10. lipnja]] [[2013.]], pobjeda nad [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihteštajnom]] 3:2 [[14. kolovoza]] [[2013.]] te ponovna pobjeda nad Južnom Korejom 2:1 [[9. rujna]] [[2013.]]). Nakon poraza od [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] u [[Glasgow]]u [[15. listopada]] [[2013.]] (drugog u dva međusobna susreta skupine) i izborenog doigravanja za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]], Štimac je dao svoj izbornički mandat na raspolaganje predsjedniku [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] koji nije ponudio produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |title=Prihvaćena ostavka Igora Štimca |publisher=Sportske Novosti |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016111340/http://sportske.jutarnji.hr/suker-prihvatio-stimcevu--ostavku-io-hns-danas--donosi-odluku-o-novom-izborniku-/1133171/ |archivedate=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Kovača ====

===== Svjetsko prvenstvo 2014. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.}} 
{{glavni|Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H}} 

Nakon odlaska [[15. listopada]] [[2013.]] [[Igor Štimac|Igora Štimca]] s izborničke funkcije, Niko Kovač preuzima ''A'' selekciju u doigravanju za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |title=Niko Kovač novi izbornik A reprezentacije |publisher=jutarnji.hr |accessdate=2013-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610202227/http://www.jutarnji.hr/uzivo--sto-je-hns-u-najmudrije-napraviti--najbolje-opcije-su-niko-kovac-ili-cico-kranjcar/1133244/ |archivedate=10. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Hrvatska je u dvije utakmice doigravanja protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] izborila odlazak na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportske.jutarnji.hr/kljucna-bitka-za-brazil/1140650/ |title=Hrvatska na SP 2014. |publisher=sportske.jutarnji.hr |accessdate=2013-11-20}}&lt;/ref&gt; Na SP u Brazilu reprezentacija nije prošla skupinu. Praćeno svečanošću otvaranja prvenstva, Hrvatska je izgubila prvu utakmicu od domaćina Brazila 1:3. Pobijedila je Kamerun 4:0 a ponovno su kobni bili Meksikanci kao i u Japanu 2002. godine, pobjedivši 3:1. Nakon rezultata u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euro u Francuskoj 2016. godine]], Izvršni odbor saveza jednoglasno smjenjuje Niku Kovača s mjesta izbornika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tportal.hr/sport/nogomet/395822/Je-li-Kovac-smijenjen-i-tko-ce-ga-naslijediti.html |title=Niko Kovač smjenjen! |publisher=tportal.hr |accessdate=2015-09-09}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Čačića ====

===== Europsko prvenstvo 2016. =====
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}
{{glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. (UEFA)}} 

U kvalifikacijama za Euro 2016. Hrvatska je igrala u skupini protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]], [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]], [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]], [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]]. Nakon neodlučenog rezultata u gostima protiv Azerbejdžana i gostujućeg poraza od Norveške, u rujnu 2015. godine, Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasno je odlučio raskinuti Kovačev ugovor. Nakon smjene Nike Kovača, [[21. rujna]] [[2015.]] [[Hrvatski nogometni savez]] je potvrdio kako je Ante Čačić novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ Ante Čačić novi je hrvatski izbornik! Jednoglasnom odlukom HNS potvrdio Kovačevog nasljednika! Šuker: 'Po svemu to zaslužuje'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014175639/http://www.jutarnji.hr/gotovo-je---gotovo--ante-cacic-novi-je-hrvatski-izbornik--jednoglasnom-odlukom-hns-potvrdio-kovacevog-nasljednika-/1422444/ |date=14. listopada 2015. }}, Jutarnji list, 21. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/ceka-se-objava-ante-cacic-novi-je-izbornik-hrvatske-reprezentacije-832570 Navijači u šoku:Ante Čačić novi izbornik!], Dnevno.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; Marko Cvijanović, [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Izvrsni-odbor-HNS-a-Ante-Cacic-novi-izbornik Izvršni odbor HNS-a: Ante Čačić novi izbornik], [[Novi list]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/300224/Default.aspx Službeno: Ante Čačić novi izbornik hrvatske reprezentacije], [[Slobodna Dalmacija]], 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;{{citat|Razgovarali smo i promišljali, mislim da smo došli do najboljeg rješenja. Zadovoljan sam kao i svim prijašnjim izborima. Izabrali smo izbornika koji će voditi Hrvatsku na Europsko i Svjetsko prvenstvo. Ne bi bilo korektno da smo mu dali samo dvije utakmice. Apeliram na zajedništvo, svih segmenata društvo. Ugovor će mu biti do 31.7.2018.&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ceka-se-potvrda-ono-cega-smo-se-svi-bojali-cacic-postaje-izbornik-hrvatske---409401.html Ante Čačić novi izbornik, a pomoćnik mu je Joe Šimunić! – 'Do sada smo svaki put pogodili'], Gol.hr, 21. rujna 2015. &lt;/ref&gt;}}
Hrvatska nogometna reprezentacija je pod njegovim vodstvom u predzadnjoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016. – skupina H|kvalifikacija za Europsko prvenstvo u Francuskoj]] pobijedila [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarsku]] 3:0,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska Čačićeva Hrvatska svladala Bugarsku s 3:0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011183912/http://sport.hrt.hr/302583/euro-2016-hrvatska-bugarska |date=11. listopada 2015. }}, HRT sport, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; [[gol]]ovima [[Ivan Perišić|Perišića]] na asistenciju [[Luka Modrić|Modrića]]&lt;ref&gt;[http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ Hrvatska pobijedila Bugarsku na praznom Maksimiru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726005708/http://www.seebiz.eu/hrvatska-pobijedila-bugarsku-na-praznom-maksimiru/ar-121585/ |date=26. srpnja 2018. }}, seebiz.eu, 10. listopada 2015.&lt;/ref&gt; u 2. minuti, [[Ivan Rakitić|Rakitića]] u 42. minuti&lt;ref&gt; [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/emd2-hrvatska-pobijedila-bugarsku-u-otuznoj-atmosferi-na-maksimiru Hrvatska pobijedila Bugarsku u otužnoj atmosferi na Maksimiru], Dalmacija news, 10. listopada 2015. &lt;/ref&gt; i [[Nikola Kalinić|Kalinića]] u 82. minuti.&lt;ref&gt; [http://www.sportcom.hr/sport/nogomet/reprezentacija/kvalifikacije-za-ep-hrvatska-pobijedila-bugarsku-igrom-koja-sluzi-na-cast-hrvatskom-nogometu.html Hrvatska pobijedila Bugarsku izvanrednom igrom], Sportcom.hr, 11. listopada 2015 &lt;/ref&gt; 
Hrvatska se plasirala u nokaut fazu završivši kao drugoplasirani u skupini H. Pod Čačićevim vodstvom, Hrvatska je srušila rekord u najviše postignutih golova u jednoj utakmici pobijedivši u prijateljskoj utakmici u Rijeci [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] rezultatom 10:0.
[[Datoteka:Croatia at the Euro 2016.jpg|mini|Sastav na Euru 2016.]]

Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Euru 2016.]] Hrvatska je igrala u skupini D s [[Turska nogometna reprezentacija|Turskom]], [[Češka nogometna reprezentacija|Češkom]] i braniteljem naslova [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]]. Hrvatska je započela natjecanje pobjedom nad Turskom rezultatom 1:0 pogotkom iz voleja [[Luka Modrić|Luke Modrića]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36454287 |title=Turkey 0:1 Croatia |date=2016-06-12 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sljedeća utakmica bila je protiv Češke. Hrvatska je povela preko [[Ivan Perišić|Ivana Perišića]] i udvostručila pogotkom [[Ivan Rakitić|Ivana Rakitića]], a potom je na 2:1 smanjio [[Milan Škoda]]. U 86. minuti utakmicu su prekinuli huligani ubacivanjem baklji i ''topovskih udara'' na teren&lt;ref&gt;Branimir Korać, [https://sportnet.hr/vijesti/495507/nogomet-reprezentacija/video-huligani-se-na-krasan-nacin-zahvalili-reprezentaciji-ceska-izvukla-bod/ sportnet.hr:''&quot;VIDEO: Huligani se na &quot;krasan&quot; način zahvalili reprezentaciji, Češka izvukla bod&quot;'']; objavljeno: 17. lipnja 2016.; preuzeto: 7. veljače 2021.&lt;/ref&gt; a jedan ''topovski udar'' ozlijedio je zaštitara za vrijeme prekida utakmice dok je uklanjao baklje s terena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36496116 |title=Czech Republic 2:2 Croatia |date=2016-06-17 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |title=[VIDEO] Remi Hrvatske i Češke nakon nereda na tribinama |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702012449/http://sport.hrt.hr/339815/euro2016/stream-euro-2016-ceska-hrvatska |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon toga prekida Česi su iskoristili potresenost hrvatskih reprezentativaca te je [[Tomáš Necid]] iz jedanaesterca u posljednjoj minuti utakmice postavio konačni rezultat 2:2. Posljednja utakmica u skupini bila je protiv Španjolske koja je povela pogotkom [[Álvaro Morata|Álvara Morate]], [[Nikola Kalinić]] i Ivan Perišić svojim pogotcima osigurali su Hrvatskoj povijesnu pobjedu i prvo mjesto u skupini, dok je Španjolskoj to prvi put poraz na utakmici europskog prvenstva od 2004.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36524210 |title=Croatia 2:1 Spain |date=2016-06-21 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.skysports.com/football/croatia-vs-spain/353085 |title=Croatia 2–1 Spain: Ivan Perišić hands Croatia dramatic win to top Group D |work=Sky Sports |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Slijedila je utakmica osmine finala s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] koji se plasirao kao najbolja trećeplasirana momčad svih skupina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36535365 |title=Hungary 3:3 Portugal |date=2016-06-22 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Portugal je pobijedio pogotkom [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresme]] u završnici drugog produžetka, u 117. minuti )nakon što je Ivan Perišić u prethodnom napadu glavom pogodio stativu) izbacivši Hrvatsku s turnira.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/36566064 |title=Croatia 0:1 Portugal |date=2016-06-25 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Nakon prvenstva, kapetan [[Darijo Srna]] najavio je povlačenje iz međunarodnog nogometa, skupivši rekordna 134 nastupa za reprezentaciju. Luka Modrić najavljen je kao njegov nasljednik za kapetana momčadi.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luka Modrić, the new captain: &quot;I'm so proud&quot; |url=http://hns-cff.hr/en/news/14953/luka-modric-the-new-captain-im-so-proud/ |work=Hrvatski nogometni savez |date=2016-08-29 |access-date=2016-08-29|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Trifunović, Boris |date=2016-08-09 |access-date=2016-08-09 |work=24sata |title=Srna je dobio nasljednika: Luka Modrić novi kapetan Hrvatske |url=http://www.24sata.hr/sport/srna-je-dobio-nasljednika-luka-modric-novi-kapetan-hrvatske-486432}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska je započela kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo vodeći svoju skupinu neporažena i bez primljenog pogotka u prva tri kola. Uzastopni porazi od [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] kao i remi protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] izazvali su negodovanje javnosti protiv izbornika Ante Čačića.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |title=Real Madrid star Luka Modrić unwilling to back Croatia coach in outburst {{!}} Goal.com |access-date=2017-10-24|language=engleski |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922063612/https://www.goal.com/en-gb/news/modric-unwilling-to-back-croatia-coach-outburst-world-cup/1kn4k8vrvygl11lm9o5etdxf6v |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/510853/dosje-ante-cacic-niti-zna-niti-autoritet-ima |title=Dosje Ante Čačić: Niti zna, niti autoritet ima... |work=Slobodna Dalmacija |access-date=2017-10-24}}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Zlatko Dalić]] koji je vodio momčad do pobjede protiv Ukrajine 2:0 u Kijevu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.foxsports.com/soccer/video/1066494019594 |title=Ukraine vs. Croatia {{!}} 2017 UEFA World Cup Qualifying Highlights (VIDEO) |publisher=Fox Sports |access-date=2017-10-24|language=engleski}}&lt;/ref&gt; osiguravši mjesto u dokvalifikacijama protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]]. Hrvatska se kvalificirala pobjedom u Zagrebu rezultatom 4:1, te neriješenim 0:0 u Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://sport.hrt.hr/414518/htv-1-2045-dodatne-kvalifikacije-hrvatska-grcka |title=[VIDEO] Rapsodija Vatrenih u Maksimiru, u Pirej nose prednost 4:1! |work=Hrvatska radiotelevizija |access-date=2018-07-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219031320/https://sport.hrt.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/41895994 |title=Croatia 4:1 Greece |date=2017-11-09 |work=BBC Sport |access-date=2018-07-01|language=engleski}}&lt;/ref&gt;

==== Vrijeme izbornika Dalića ====
{{izvor}}
{{pravopis}}
{{stilska dorada}}

=====Svjetsko srebro u Rusiji 2018.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.}}
{{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}}
Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, Hrvatska je u prvoj utakmici pobijedila [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigeriju]] rezultatom 2:0 autogolom [[Oghenekaro Etebo|Eteba]] i pogotkom Modrića iz jedanaesterca nakon čega je uslijedila pobjeda 3:0 protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] pogodcima [[Ante Rebić|Rebića]], Modrića i Rakitića koja je tada bila 5. na FIFA-inoj ljestvici. U zadnjoj utakmici u skupini Hrvatska je s 2:1 pobijedila Island. Hrvatsku je u toj utakmici u vodstvo doveo [[Milan Badelj]] nakon čega je s jedanaest metara izjednačio [[Gylfi Sigurðsson]] a ''Vatrenima'' je u posljednjoj minuti susreta pobjedu donio Ivan Perišić. Hrvatska je nakon 20 godina prošla skupinu na SP-u te prvi puta u povijesti sa stopostotnim učinkom.

Hrvatska je u osmini završnice igrala protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]]. Danska je povela već u 1. minuti pogotkom [[Mathias Jorgensen| Jorgesena]] a tri minute kasnije uzvratio je Mario Mandžukić. U 115. minuti danski vratar [[Kasper Schmeichel]] obranio je jedanaesterac Luki Modriću nakon čega je utakmica završila neriješeno i uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Za Hrvatsku su pogađali Kramarić, Modrić i Rakitić, dok je udarce Badelja i [[Josip Pivarić|Pivarića]] zaustavio danski vratar. Za Dansku su pogodili [[Simon Kjær|Kjær]] i [[Michael Krohn-Dehli|Krohn-Dehli]] dok je hrvatski vratar [[Danijel Subašić]] zaustavio udarce [[Christian Eriksen|Eriksena]], [[Lasse Schöne|Schönea]] i [[Nicolai Jørgensen|Jørgensena]]. Uslijedio je četvrtfinalni dvoboj s domaćinima [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusima]]. U toj utakmici domaćina je u vodstvo doveo [[Denis Čerišev]], a zatim je izjednačio Kramarić. Hrvatska je došla do preokreta u 101. minuti pogotkom [[Domagoj Vida|Domagoja Vide]] a Rusi su se vratili u 115. minuti pogotkom [[Mário Fernandes (nogometaš)|Márija Fernandesa]]. U lutriji jedanaesteraca za Hrvatsku su pogađali [[Marcelo Brozović|Brozović]], Modrić, Vida i Rakitić dok je [[Mateo Kovačić|Kovačićev]] udarac obranio [[Igor Akinfejev]]. Za Rusiju su zabili [[Alan Dzagojev|Dzagojev]], [[Sergej Ignaševič|Ignaševič]] i [[Daler Kuzjajev|Kuzjajev]]; udarac [[Fedor Smolov|Smolova]] obranio je Subašić dok je Fernandes pucao pokraj gola. U polufinalnom ogledu Englezi su poveli pogotkom [[Kieran Trippier|Trippiera]] u 5. minuti, a izjednačio je Perišić u 68. minuti, da bi u 109. minuti pobjedu Hrvatskoj donio Mario Mandžukić. Dalićevi izabranici time su nadmašili najveće dotadašnje postignuće ''Brončane generacije'' iz 1998. plasiravši se u [[Finale_Svjetskog_prvenstva_u_nogometu_2018.|finale svjetskog prvenstva]] prvi put u povijesti. Tom je pobjedom Hrvatska, koja se tada nalazila na 20. mjestu FIFA-ine ljestvice, postala najniže plasirana momčad koja je izborila finale svjetskoga prvenstva.&lt;ref&gt;[http://www.football-rankings.info/2018/06/fifa-ranking-june-2018-final-preview.html FIFA ranking: June 2018 final preview] Pristupljeno 18. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://tennews.in/croatia-lowest-ranked-team-in-history-to-reach-world-cup-final/|Croatia Lowest-Ranked Team In History To Reach World Cup Final]&lt;/ref&gt;

U finalu SP-a čekala je Francuska. Francuzi su poveli autogolom Marija Mandžukića nakon prekršaja nad [[Antoine Griezmann|Griezmannom]] u 19. minuti, no 10 minuta poslije izjednačio je Perišić. No, za Francusku su redom zabili Griezmann iz jedanaesterca u 38. minuti, koji je sudac dosudio nakon provjere putem [[VAR]]-a, [[Paul Pogba | Pogba]] u 59. i [[Kylian Mbappé | Mbappé]] u 65. minuti. Poraz je ublažio Mario Mandžukić u 69. minuti. Hrvatska je osvojila svoje prvo srebro u  povijesti, a najboljim igračem SP-a proglašen je Luka Modrić. Igrom na prvenstvu Hrvatska je zadobila brojne poklonike među navijačima drugih reprezentacija.&lt;ref&gt; [https://express.24sata.hr/life/aloha-croatia-od-sad-su-svi-na-svijetu-hrvati-16695 „Aloha Croatia! Od sad su svi na svijetu Hrvati!”] Ekspress. Objavljeno 17. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://narod.hr/sport/video-sve-ce-vam-reci-ovaj-video-iako-su-francuzi-osvojili-svjetsko-prvenstvo-hrvati-su-osvojili-srca-milijuna-ljudi „Sve će vam reći ovaj video: ‘Iako su Francuzi osvojili Svjetsko prvenstvo, Hrvati su osvojili srca milijuna ljudi’”] Objavljeno 19. srpnja 2018. Pristupljeno 5. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Żyśko, Szymon: [https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 „Czego katolicy mogą nauczyć się od Chorwatów?”]  {{pol oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204231824/https://deon.pl/kosciol/komentarze/czego-katolicy-moga-nauczyc-sie-od-chorwatow,486168 |date=4. prosinca 2022. }} ''deon.pl''. Pristupljeno 5. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Svi reprezentativci iz Rusije osim Rakitića igrali su za sve mlađe hrvatske reprezentacije pa je Rusija u tome smislu bila i uspjeh cjelokupnoga hrvatskog nogometa, a ne samo seniorskog.&lt;ref&gt;''Sportske novosti'', br. 21411 (15. rujna 2023.), god. LXXVII., str. 4 &lt;/ref&gt;

Hrvatsku je tijekom prvenstva predstavljao slogan “Mala zemlja. Veliki snovi”, čiji je autor Majda Sijarić.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/sport/majdin-slogan-krasi-autobus-vatrenih-mala-zemlja-veliki-snovi-1252486 Majdin slogan krasi autobus vatrenih: &quot;Mala zemlja. Veliki snovi&quot;] Večernji list. Pristupljeno 28. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

Unatoč lošem plasmanu (20.) neposredno prije SP-a, Hrvatska je izvrsnim učinkom značajno podigla svoj rejting, za čak 16 mjesta. Naime, od 16. kolovoza 2018. do 4. travnja 2019. držala je četvrto mjesto na FIFA-inoj ljestvici.&lt;ref&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]&lt;/ref&gt; To je najbolji plasman reprezentacije nakon trećeg mjesta 1999. i 2013. godine.

;Odlikovanja Predsjednice Republike Hrvatske
U studenom iste godine Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ hns-cff.hr: &quot;Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene&quot;] pristupljeno 22. srpnja 2018.&lt;/ref&gt;

* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Hrvatski nogometni savez]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1949.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli priznanja, Povelja Republike Hrvatske] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_the_Order_of_Duke_Trpimir.png|50x50px]] [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]: [[Davor Šuker]] i [[Zlatko Dalić]]&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1934.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_Prince_Branimir.jpg|50x50px]] [[Red kneza Branimira s ogrlicom]]: [[Luka Modrić]], [[Milan Badelj]], [[Filip Bradarić]], [[Marcelo Brozović]], [[Duje Ćaleta-Car]], [[Vedran Ćorluka]], [[Tin Jedvaj]], [[Lovre Kalinić]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Mario Mandžukić]], [[Ivan Perišić]], [[Josip Pivarić]], [[Marko Pjaca]], [[Ivan Rakitić]], [[Ante Rebić]], [[Danijel Subašić]], [[Domagoj Vida]] i [[Šime Vrsaljko]].&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red kneza Branimira s ogrlicom] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Order_of_DH_Franjo_Bučar.jpg|50x50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Marijan Kustić]], [[Ivica Olić]], [[Dražen Ladić]], [[Marjan Mrmić]] i Zoran Cvrk.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1940.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1939.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]]: Marc Rochon, Luka Milanović, [[Ognjen Vukojević]], [[Nikola Jerkan]], Zoran Bahtijarević, [[Boris Nemec]], Saša Janković, Nenad Krošnjar, Nderim Redžaj, Mario Petrović, Bojan Radanović, Mladen Pilčić, Goran Vincek, Dennis Luka Lukančić, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]] i Ivančica Sudac.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1944.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Wattle.png|50x50px]] [[Red hrvatskog pletera]]: [[Zorislav Srebrić]], Miroslav Marković, Nikša Martinac, Koraljka Petrinović, Helena Puškar, Nika Bahtijarević, Drago Sopta, Tomica Đukić, Tihomir Maloča i Mislav Krznarić.&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1946.html narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog pletera] pristupljeno: 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

=====Liga nacija 2018./19.=====
Hrvatska je novo reprezentativno okupljanje započela svojim prvim nastupom u novu [[UEFA Liga nacija|UEFA-inu natjecanju Ligi nacija]], kada je teškim porazom 6:0 izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španjolske]] na gostovanju, što je ujedno postao i njezin najteži poraz do tada. Zatim je s idućim suparnikom, ponovno s Engleskom, odigrala neriješenih 0:0. No, golom [[Tin Jedvaj|Tina Jedvaja]] u zadnjoj minuti utakmice i konačnih 3:2 protiv Španjolaca na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] vratila je šansu za mjesto među četiri najbolje reprezentacije natjecanja, a tri dana poslije doživjela je poraz u preokretu Engleza koji su se pogocima [[Jesse Lingard|Lingarda]] i [[Harry Kane|Kanea]] upisali u povijest kao jedni od prvih četvero polufinalista novoga natjecanja.

=====Europsko prvenstvo 2020.=====
Novi kvalifikacijski ciklus, za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Euro 2020.]], Hrvatska je otvorila domaćim preokretom protiv Azerbajdžana, ali samo tri dana poslije doživjela je neočekivani poraz na gostovanju kod [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađara]]. U jedinoj utakmici u lipnju, s dovoljnih 2:1 svladala je Wales. Rujanski dio kvalifikacija obilježila je velika pobjeda nad Slovačkom na gostovanju od 4:0, kada su redom zabijali [[Nikola Vlašić|Vlašić]], Perišić i [[Bruno Petković|Petković]], a konačni rezultat postavio je Dejan Lovren pred samu završnicu. Tri dana poslije uslijedio je nezamislivi remi s Azerbajdžanom 1:1 u kojem je pogodak postigao Modrić s 11 metara. U listopadskom okupljanju, Hrvatska je nakon duge četiri godine ponovno zaigrala na splitskom Poljudu, gdje je dvama pogodcima dinamovog napadača Bruna Petkovića i jednim Modrićevim ostvarila važnu pobjedu od 3:0 protiv Mađarske, ali kada se činilo da će se plasman na europsko prvenstvo ostvariti već protiv Walesa na gostovanju tri dana poslije, rezultat je ponovno bio tek 1:1. U posljednjem, 8. kolu, na riječkoj Rujevici, Hrvatska je velikim preokretom od 3:1 ostvarila plasman na svoje jedanaesto veliko natjecanje, a šesto europsko prvenstvo.

Pripreme za Europsko prvenstvo trebale su biti odigrane tijekom ožujka 2020. protiv reprezentacija [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] u prijestolnici [[Katar|Katara]], [[Doha|Dohi]], no zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]] i tzv. ''velikog zatvaranja'' u cijelom svijetu, natjecanje se u konačnici nije održalo. 
=====Liga nacija 2020./2021.=====
Gotovo deset mjeseci nakon posljednjeg okupljanja, Hrvatska je započela svoj novi put u novoj, drugoj sezoni [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige nacija]], dvjema gostovanjima pa je prvo s 4:1 kod Portugala, a onda u ponovku finala SP-a u Rusiji izgubila i 4:2 od Francuske. U listopadu je u dvije domaće utakmice ostvarila pobjedu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]], a tri dana poslije i uzvrat protiv Francuza koji su slavili pogotkom [[Kylian Mbappé|Mbappéa]], a obje su završile istim rezultatom, 2:1. U studenome je Hrvatska odigrala prvo 3:3 s [[Turska nogometna reprezentacija|Turcima]] u prijateljskom gostovanju, a poslije toga dva poraza protiv Portugala na domaćem Poljudu i Švedske na gostovanju.

Već u ožujku sljedeće godine, Hrvatska je započela novi kvalifikacijski ciklus za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. u skupini s Rusijom, Slovenijom, [[Ciparska nogometna reprezentacija|Ciprom]], Maltom i ponovno Slovačkom. Otvorila ga je porazom kod susjedne Slovenije koja je slavila s minimalnih 1:0, a zatim na dvjema domaćim utakmicama na riječkoj Rujevici slavila je s 1:0 protiv Cipra i tri dana poslije s 3:0 protiv Malte.

Europsko prvenstvo koje se održavalo u preko 12 različitih europskih gradova, Hrvatska je igrala u skupini sa ''domaćom'' Engleskom i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotskom]] i Češkom u skupini D. Otvarajuća utakmica s englezima na Wembleyu završila je porazom od 1:0, da bi u 2. kolu s neriješenih 1:1 odigrala s česima. Posljednje kolo skupine donijelo je i prvu povijesnu pobjedu nad Škotskom od 3:1, pogodcima Vlašića, Modrića i Perišića koja je donijela prolazak u osminu završnice, u kojoj je s 3:5 u produžecima ispala od Španjolske nakon povratka s 1:3 na 3:3.

Nastavak kvalifikacija u rujnu donio je prvo neriješenih 0:0 s Rusijom pa veliku pobjedu nad Slovenijom s 3:0, a onda i pobjedu nad Slovačkom od 1:0. Listopadski dio kvalifikacija prošao je pobjedom 3:0 na Cipru i remijom 3:3 sa Slovačkom. U studenome Hrvatska je izborila Svjetsko prvenstvo pobjedama od velikih 7:1 nad Maltom u gostima, a zatim i protiv Rusije s minimalnih 1:0, čime se po dvanaesti put kvalificirala na veliko natjecanje i svoje šesto Svjetsko prvenstvo.
=====Liga nacija 2022./2023.=====
Novo izdanje [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija]] koje je započelo u lipnju 2022., Hrvatska je otvorila porazom od 3:0 u Osijeku protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]]. Tri dana poslije je, na Poljudu s remijem 1:1 odigrala s Francuskom, a protiv Danske je na gostovanju slavila s 1:0, dok je iduće gostovanje kod Francuske donijelo prvu, povijesnu pobjedu od 1:0 kada je jedini pogodak bio jedanaesterac Luke Modrića. U rujanskom nastavku, Hrvatska je prvo s 2:1 protiv Danske, a onda i 3:1 protiv Austrije ostvarila svoj prvi plasman na završnicu Lige nacija.

=====Svjetska bronca u Kataru 2022.=====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.}}
[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Kataru]], Hrvatska je igrala u skupini F zajedno s Belgijom, [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Natjecanje je započela remijem (0:0) protiv reprezentacije Maroka. U drugom kolu Hrvatska je ostvarila jednu od svojih najvećih pobjeda na velikim natjecanjima uopće, u smislu gol-razlike, kada je svladala Kanadu s 4:1 dvama pogodcima Kramarića i po jednim [[Marko Livaja|Livaje]] i [[Lovro Majer|Majera]]. Završno kolo skupine protiv Belgije završilo je bez pogodaka te je Hrvatska izborila svoj treći plasman u drugu fazu svjetskih prvenstava. U osmini finala Hrvatska je s 3:1 svladala [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] na jedanaesterce, nakon što je izjednačila preko Perišića u 55. minuti tijekom ''regularnog'' dijela utakmice. Prolazak u polufinale natjecanja Hrvatska je ostvarila veličanstvenom, prvom pobjedom u povijesti protiv Brazila kada je nakon pogotka [[Neymar|Neymara]] u 105. minuti produžetaka, Bruno Petković u 117. postigao pogodak za izjednačenje koji je vodio do pobjede od 4:2 na jedanaesterce i donio joj treći plasman u polufinale svjetskih prvenstava. Unatoč strateški izvrsnom partijom Hrvatske, Petkovićev pogodak ujedno je bio prvi pogodak Hrvatske u okvir mreže. U polufinalu, Hrvatska je loše ušla u utakmicu te preko pogotka [[Lionel Messi|Lionela Messija]] iz jedanaesterca, a zatim i dva pogotka [[Julián Alvarez|Juliána Alvareza]] izgubila u borbi za plasman u finale s porazom od 3:0. Utakmica za treće mjesto u novom susretu s Marokom, završila je s 2:1 pogodcima [[Joško Gvardiol|Joška Gvardiola]] i [[Mislav Oršić|Mislava Oršića]], čime je Gvardiol postao najmlađim igračem hrvatske nogometne reprezentacije koji je ostvario zgoditak na velikim natjecanjima, a tom je pobjedom Hrvatska osvojila svoju treću medalju, a drugu brončanu.

U novom kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj koji je započeo u ožujku 2023., Hrvatska se nalazila u skupini D zajedno s Walesom, Turskom, [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] i [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]]. Započela ga je domaćim remijom 1:1 s Walesom, a tri dana poslije je na gostovanju slavila s 2:0 nad Turskom u utakmici u kojoj je dvostruki strijelac bio Mateo Kovačić.

;Odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske
Dana 26. svibnja 2024. predsjednik Republike Hrvatske&amp;nbsp;[[Zoran Milanović]]&amp;nbsp;primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina]&lt;/ref&gt;
''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru, odlikuju se:&quot;'' &lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt; 
* [[Povelja Republike Hrvatske]]: [[Marijan Kustić]], [[Zlatko Dalić]], [[Vedran Ćorluka]], Marin Dadić, [[Dražen Ladić]], [[Mario Mandžukić]], Luka Milanović, [[Marjan Mrmić]], [[Ivica Olić]], [[Luka Modrić]], [[Marcelo Brozović]], [[Mateo Kovačić]], [[Andrej Kramarić]], [[Dominik Livaković]], [[Dejan Lovren]], [[Ivan Perišić]], [[Domagoj Vida]].
* [[Datoteka:Order of DH Franjo Bučar.jpg|50px]] [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: [[Borna Barišić]], [[Ante Budimir]], [[Martin Erlić]], [[Ivo Grbić (nogometaš)]], [[Joško Gvardiol]], [[Ivica Ivušić]],  [[Kristijan Jakić]], [[Josip Juranović]], [[Marko Livaja]], [[Lovro Majer]], [[Mislav Oršić]], [[Mario Pašalić]], [[Bruno Petković]], [[Borna Sosa]], [[Josip Stanišić]], [[Luka Sučić]], [[Josip Šutalo]], [[Nikola Vlašić]].
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]:Goran Beloglavec, Marko Cvijanović, Neven Golubar, Blago Jakovljević, Saša Janković, Miroslav Jamnić, Jurica Jurjević, Luka Karlo, Nenad Krošnjar, Dennis Lukančić, Miroslav Marković, Nikša Martinac, [[Iva Olivari|Iva Olivari-Uliša]], [[Tomislav Pacak]], Mladen Pilčić, [[Stipe Pletikosa]], Helena Puškar, Nderim Redžaj, Eduard Rod, Drago Sopta, Goran Vincek.

=====Srebro u Ligi nacija 2023.=====
U lipnju je Hrvatska igrala svoju prvu završnicu Lige nacija kada je s 4:2 slavila kod domaćina [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemske]] u polufinalu i izborila plasman u svoje drugo finale u povijesti velikih mđunarodnih natjecanja,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Hrvatska je u finalu Lige nacija! Vatreni slavili u nevjerojatnoj utakmici za novu medalju!|url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/hrvatska-nizozemska-liga-nacija-u-rotterdamu-prijenos-na-novoj-tv-i-gol-hr-u---782678.html|access-date=2023-06-20|website=Gol.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; u kojem je s 5:4 na jedanaesterce izgubila od Španjolske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-06-18|title=Hrvatska pokleknula u ruletu penala: Španjolska je osvojila Ligu nacija nakon drame...|url=https://www.24sata.hr/sport/idemo-po-taj-trofej-hrvatska-protiv-furije-u-finalu-lige-nacija-917415|access-date=2023-06-20|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

===== Europsko prvenstvo 2024. =====
''Vatreni'' su vrlo uspješno&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/u-europi-trenutacno-nema-bolje-momcadi-od-hrvatske-vrijeme-je-da-uzmu-medalju-i-na-euru-15374068 ‘U Europi trenutačno nema bolje momčadi od Hrvatske. Vrijeme je da uzmu medalju i na Euru‘]&lt;/ref&gt; okončali prvi dio kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EP 2024. u Njemačkoj]] pobijedivši tri i remiziravši jednu utakmicu uz gol-razliku 9:1. Pobjeda nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0) prva je pobjeda Hrvatske reprezentacije nad jednom [[Kavkaz|kavkaškom]] reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://www.11v11.com/teams/croatia/tab/opposingTeams/opposition/Armenia/ Croatia national football team: record v Armenia]&lt;/ref&gt; U drugom dijelu kvalifikacija za Euro, koji je započeo u listopadu, ozljedama  ''desetkovana'' Hrvatska primila je dva teška udarca: poražena je s 0:1 protiv Turske u Osijeku&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-turska-11088382 Zasluženi poraz Vatrenih od Turske u Osijeku]&lt;/ref&gt;  i s 1:2 protiv Walesa u Cardiffu te je ovo prvi poraz Hrvatske protiv Walesa. Od vremena izbornika Štimca, tj. od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014.,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/uzivo-od-2045-hrvatska-trazi-pobjedu-u-cardiffu-i-prolaz-na-euro-11093429 Loša Hrvatska poražena u Cardiffu, više ne ovisi sama o sebi]&lt;/ref&gt; nije se dogodilo da je hrvatska reprezentacija poražena u dvjema uzastopnim utakmicama u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/euro/video-hrvatska-dozivjela-drugi-poraz-u-cetiri-dana-izravni-plasman-na-euro-je-sve-dalje-15384532 Hrvatska doživjela drugi poraz u četiri dana. Izravni plasman na Euro je sve dalje]&lt;/ref&gt; Ipak, u posljednjem kvalifikacijskom ciklusu Hrvatska je maksimalnim učinkom, pobjedom nad [[Latvijska nogometna reprezentacija|Latvijom]] (2:0) i [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]] (1:0), osvojila drugo mjesto u grupi i time osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro2024/kvalifikacije-za-euro-hrvatska-armenija-11156741 Hrvatska izborila nastup na Euru, Budimir junak Vatrenih!]&lt;/ref&gt;

Prvo okupljanje pred EP reprezentacija je započela [[26. ožujka]] sudjelovanjem na prijateljskom turniru u [[Egipat|Egiptu]] pod imenom ACUD Cup, gdje je Hrvatska u utakmici bez pogodaka nakon raspucavanja s bijele točke pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] s 5:4 te ušla u završnicu gdje je pobijedila domaćina s 4:2 i osvojila 1. mjesto.

Reprezentacija je u pripremama za EP pobijedila [[Sjevernomakedonska nogometna reprezentacija|Sjevernu Makedoniju]] (3:0) te [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] (2:1), što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]&lt;/ref&gt;

Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|natjecanja]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju]&lt;/ref&gt; Hrvatska je tako s tek dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Pogotkom protiv Italije [[24. lipnja]] [[2024.]] [[Luka Modrić]] postao je najstarijim strijelcem Europskih prvenstava s navršenih 38 godina i 289 dana.

===== Liga nacija 2024./25. =====
Hrvatska je Ligu nacija otvorila porazom protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2), no dobila je iduće dvije utakmice protiv [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] (1:0) i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] (2:1) te remizirala u gostovanju kod Poljske (3:3) u utakmici u kojoj je vratar Dominik Livaković dobio sporni izravni crveni karton.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-stigli-su-sastavi-dalic-je-promijesao-karte-i-poljacima-pripremio-iznenadenje-1808143 Hrvatska u ludoj utakmici remizirala s Poljskom. Livaković dobio bizarno isključenje (3:3)] vecernji.hr&lt;br&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/hrvatska-reprezentacija/bizaran-crveni-za-livakovica-nakon-sudara-s-lewandowskim---874363.html VIDEO Bizaran crveni za Livakovića nakon sudara s Lewandowskim: Pa kako je ovo za isključenje?] gol.dnevnik.hr&lt;br&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/je-li-hrvatska-tesko-ostecena-livakovicu-crveni-karton-zbog-kontakta-s-lewandowskim-foto-20241015 Je li Hrvatska teško oštećena? Pogledajte zbog čega je Livaković dobio crveni karton] tportal.hr&lt;br&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/vatreni-protiv-poljaka-navijaci-na-ulicama-varsave-11809872 U ludoj utakmici u Varšavi Vatreni osvojili bod s igračem manje] sport.hrt.hr&lt;/ref&gt; Iduću je utakmicu Hrvatska izgubila protiv Škotske (0:1), ali je bodom protiv Portugala (1:1) izborila iduću fazu natjecanja.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/uzivo-hrvatska-na-pragu-prolaska-u-cetvrtfinale-lige-nacija-puno-bolje-drugo-poluvrijeme-vatrenih-1-1/ Hrvatska se plasirala u četvrtfinale Lige nacija. Evo kako se susret na Poljudu odigrao] telegram.hr&lt;/ref&gt;

U prvoj utakmici četvrtfinala Hrvatska se susrela s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Poljud]]u i pobijedila s 2:0.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-hrvatska-francuska-12069878 Vatreni golovima Budimira i Perišića svladali svjetske doprvake Francuze!] HRT. Pristupljeno 21. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; U uzvratnoj je utakmici Hrvatska u Parizu izgubila s 0:2 i lošijim izvođenjem jedanaesteraca ispala iz natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/liga-nacija-cetvrtfinale-francuska-hrvatska-12074269 Vatreni nakon penala ostali bez završnice Lige nacija] HRT. Pristupljeno 23. ožujka 2025.&lt;/ref&gt;

===== Svjetsko prvenstvo 2026. =====
{{glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
Hrvatska je kvalifikacije za SP otvorila s četiri pobjede iz četiri susreta, redom su pobjeđivali [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] (7:0), [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] (5:1), [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farske Otoke]] (1:0) i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crnu Goru]] (4:0).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-ceska-51-hrvatska-pregazila-najveceg-konkurenta-u-borbi-za-sp/2677442.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m HRVATSKA - ČEŠKA 5:1 Hrvatska pregazila najvećeg konkurenta u borbi za SP] Index.hr. Pristupljeno 9. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-uvjerljivom-pobjedom-protiv-crne-gore-preuzela-prvo-mjesto-u-skupini/2703570.aspx Hrvatska uvjerljivom pobjedom protiv Crne Gore preuzela prvo mjesto u skupini] Index.hr. Pristupljeno 9. rujna 2025.&lt;/ref&gt; U petom susretu skupine, Hrvatska je u [[Prag]]u odigrala neriješeno (0:0) s Češkom, a u [[Varaždin]]u je pobijedila Gibraltar rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/video-hrvatska-osvojila-bod-u-ceskoj-i-priblizila-se-svjetskom-prvenstvu/2714668.aspx Hrvatska osvojila bod u Češkoj i približila se Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 10. listopada 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-gibraltar-0-12376849 Vatreni s 3:0 slavili protiv Gibraltara, teorija ih dijeli od SP-a!] HRT. Pristupljeno 15. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Na [[Stadion Rujevica|Rujevici]] se pobjedom u idućem kolu protiv Farskih otoka (3:1) direktno plasirala na Svjetsko prvenstvo kao prvoplasirana reprezentacija skupine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatska-na-rujevici-ide-po-potvrdu-plasmana-na-svjetsko-prvenstvo-cekamo-sastave-20251114 Hrvatska je pobijedila Farske Otoke 3:1 i potvrdila plasman na Svjetsko prvenstvo!] Tportal. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/video-hrvatska-izborila-plasman-na-svjetsko-prvenstvo/2729871.aspx Hrvatska izborila plasman na Svjetsko prvenstvo] Index.hr. Pristupljeno 14. studenog 2025.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u [[Podgorica|Podgorici]] kvalifikacije zaključila pobjedom protiv Crne Gore rezultatom 3:2. S osvojenih gotovo 92 % bodova, ove su kvalifikacije za Hrvatsku dosad najuspješnije u povijesti kvalifikacija velikih natjecanja.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/sp2026/uzivo-crna-gora-hrvatska-potpuni-povratak-vatrenih-jakic-zabio-za-izjednacenje-u-podgorici-usao-modric-15643893 Vatreni senzacionalnim preokretom u Crnoj Gori okončali najuspješnije kvalifikacije u povijesti!] Sportske novosti. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-velikim-preokretom-protiv-crne-gore-zavrsila-kvalifikacije-za-sp/2729872.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m Hrvatska velikim preokretom protiv Crne Gore završila kvalifikacije za SP] Index.hr. Pristupljeno 17. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je u ždrijebu svjetskoga prvenstva izvukla [[Engleska nogometna reprezentacija|Englesku]], [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-doznala-protivnike-na-svjetskom-prvenstvu/2737321.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_m#comments-container Hrvatska doznala protivnike na Svjetskom prvenstvu] Index.hr. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; U pripremnoj turneji po [[SAD]]-u, Hrvatska je u prijateljskim utakmicama u [[Orlando|Orlandu]] pobijedila [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbiju]] s 2:1,&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/hrvatska-kolumbija-12639807 Hrvatska u Orlandu pobijedila Kolumbiju] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; dok je [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] slavio s 3:1 nakon kontroverzno dosuđenog jedanaesterca na samome kraju susreta i pogotka koji je ubrzo uslijedio.&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/brazil-hrvatska-12647644 Brazil u završnici slomio Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/hrvatska-pala-u-zavrsnici-i-izgubila-od-brazila/2777150.aspx Hrvatska pala u završnici i izgubila od Brazila] Index.hr. Pristupljeno 1. travnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je pripreme završila porazom od Belgije (0:2) i pobjedom nad Slovenijom (2:1).&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/dalic-nakon-sto-nije-ispunio-obecanje-zao-mi-je/2800142.aspx Dalić nakon što nije ispunio obećanje: Žao mi je] Index.hr. Pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Hrvatska je otvorila prvenstvo porazom od Engleske (2:4). U pobjedi nad [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamom]] (1:0) u drugoj utakmici skupine, kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za Hrvatsku i time postao tek četvrti nogometaš u povijesti kojemu je to uspjelo.&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/modric-usao-u-klub-200-suigraci-ga-bacali-u-zrak-12782685 Modrić ušao u &quot;Klub 200&quot;, suigrači ga bacali u zrak] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Pogodak za pobjedu dao je napadač [[Ante Budimir]].&lt;ref&gt;HINA. [https://sport.hrt.hr/hrvatska-na-svjetskom-prvenstvu-fifa-2026/budimir-vjerujem-da-cemo-nakon-ove-pobjede-nastaviti-graditi-12782674 Budimir: Vjerujem da ćemo nakon ove pobjede nastaviti graditi] sport.hrt.hr, objavljeno 24. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u zadnjoj utakmici skupine pobijedila [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganu]] rezultatom 2:1 i time se plasirala u drugi krug natjecanja. Utakmica je značajna i po tome da je kapetan Modrić asistirao za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&amp;index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; Hrvatska je u šesnaestini finala izgubila od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2) i time završila svoj nastup na svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/portugal-hrvatska-21-hrvatska-ispala-sa-svjetskog-prvenstva/2807600.aspx?index_ref=naslovnica_sport_prva_d Portugal - Hrvatska 2:1 Hrvatska ispala sa Svjetskog prvenstva] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Utakmicu su obilježile sporne sudačke odluke i veliki odjek javnosti. ESPN je nazvao susret &quot;utakmicom prvenstva&quot;,&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=wdJSmbOfFcY ‘GAME OF THE TOURNAMENT!’ Portugal defeat Croatia after late VAR drama at the World Cup] YouTube. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; i &quot;jednom od najdramatičnijih utakmica svjetskih prvenstava&quot;&lt;ref&gt;[https://www.espn.co.uk/football/match/_/gameId/760496/croatia-portugal Portugal 2 FT 1 Croatia] ESPN. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; a suđenje, koje je rezultiralo trima poništenim pogodcima za Hrvatsku te jedanaestercem dosuđenim za Portugal, naišli su na oštre kritike nogometne javnosti.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; HNS je FIFA-i uputio pismo žalbe prilikom kojeg je zatražio snimku koja bi bila dokaz da je senzor u lopti zabilježio baš Matanovićev navodni kontakt s loptom, a ne kasniji kontakt portugalskog igrača koji je jasno vidljiv na snimci.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/procitajte-pismo-koje-je-hns-poslao-fifai-nakon-ispadanja-hrvatske/2813822.aspx?index_tid=1090041&amp;index_ref=naslovnica_sport_prva_m Pročitajte pismo koje je HNS poslao FIFA-i nakon ispadanja Hrvatske] Index.hr. Pristupljeno 15. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Daliću je ugovor istekao 3. srpnja 2026. godine.&lt;ref&gt;HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dana 8. srpnja 2026. održan je sastanak Dalića i visokih dužnosnika Hrvatskog nogometnog saveza te je istog poslijepodneva, unatoč jednoglasnoj podršci HNS-a,&lt;ref&gt;[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Dalić odlučio ne produžiti ugovor.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/dalic-vise-nije-hrvatski-izbornik/2811150.aspx Dalić više nije hrvatski izbornik] Index.hr. Pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž ==
[[Datoteka:Vecernji-list-12-10-1990.jpg|mini|Isječak iz ''[[Večernji list|Večernjeg lista]]'' od 12. listopada 1990. u kojemu je prvi put objavljen Šutejev prikaz novog dresa.]]
[[Datoteka:Hns-dres.jpg|mini|Motiv šahovnice preko cijelog dresa, koji je zamislio [[Miroslav Šutej]] na prvom dresu moderne Hrvatske 1990. godine, zadržao se na svim budućim dresovima i postao jedan od naprepoznatljivijih hrvatskih brandova uopće.]]
=== Ime, dresovi i treninzi ===
Službena [[FIFA|FIFA-ina]] skraćenica imena jest '''CRO''' i ta se [[pokrata]] upotrebljava kako bi se reprezentacija identificirala u FIFA-i i medijima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |title=Country info – Croatia |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=FIFA.com |archive-date=20. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220224917/http://www.fifa.com/associations/association=cro/countryInfo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Druga skraćenica koja se upotrebljava je i '''HRV'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ciolek.com/OWTRAD/iso3166-countrycodes.html |title=ISO 3166 Country Codes |accessdate=2008-11-04|language=engleski |publisher=ISO 3166 Maintenance Agency}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji nadimak je ''Vatreni''. Tvorac imena je [[Hrvatska književnost|hrvatski književnik]] iz [[Samobor]]a [[Josip Prudeus]].&lt;ref name=&quot;Benčik&quot;&gt;[https://www.braniteljski-portal.com/foto-video-otisao-je-ucitelj-pjesnik-veliki-covjek-i-prijatelj-autor-imena-vatreni-josip-prudeus Braniteljski portal] Lili Benčik: ''(FOTO VIDEO) Otišao je učitelj, pjesnik, veliki čovjek i prijatelj, autor imena Vatreni – Josip Prudeus'' 26. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)&lt;/ref&gt; U vrijeme kada je momčad vodio [[Slaven Bilić]] drugi nadimak im je i ''Bilić Boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |publisher=FIFA.com |title=Croatian press praises 'Bilic boys' |date=2008-06-17 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=3. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080703030520/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=806257.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prvi službeni dres hrvatske nogometne reprezentacije dizajnirao je akademski slikar [[Miroslav Šutej]] [[1990.]] godine. Premda je promijenjen otkad je službeni sponzor postao [[Nike]], dres je uglavnom zadržao nacionalni identitet. Hrvatski šahirani uzorak s dresa nogometne reprezentacije, kakav je prisutan i na [[Grb Republike Hrvatske|grbu Republike Hrvatske]], sve se češće koristi i na dresovima u ostalim športovima – momčadskim i pojedinačnim.&lt;ref name=&quot;nacional.hr&quot;/&gt;

==== Dresovi kroz povijest ====
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la= |pattern_b=_cro1940 |pattern_ra= |pattern_sh= |pattern_so=
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000CD|title= Prvi nastup 1940.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96h |pattern_b=_cro96h |pattern_ra=_cro96h |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1996. – 1997. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro98h |pattern_b=_cro98h|pattern_ra=_cro98h |pattern_sh=|pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=1998. – 2000. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro00h| pattern_b=_cro00h| pattern_ra=_cro00h| pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2000. – 2002. komplet I
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2002. – 2004. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_cro02h| pattern_ra=| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2004. – 2006. komplet I
| pattern_la=_cro04h| pattern_b=_cro04h| pattern_ra=_cro04h| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_MAS10a |pattern_b=_cro12h |pattern_ra=_MAS10a |pattern_sh= |pattern_so= _redwhiteblueborder
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=0000ff|title=Prvi nastup 1990.
}}
|
{{Nogometni dres |
| pattern_la=_cro96a |pattern_b=_cro96a |pattern_ra=_cro96a |pattern_sh=_cro96 |pattern_so= 
| leftarm=e83939|body=e83939|rightarm=e83939|shorts=FFFFFF|socks=ffffff|title=1996. – 1997. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro98a |body=0000CD |pattern_b=_cro98away|pattern_sh=| rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro98a
|shorts=0000CD |pattern_so=|socks=0000CD  | title=1998. – 2000. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=  |pattern_la=_redsquares |body=0000CD |pattern_b=|pattern_sh=| rightarm= |pattern_ra=_redsquares
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder|socks=0000CD  | title=2000. – 2002. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 0000CD |pattern_la=_cro02a |body=0000CD |pattern_b=_cro02a |rightarm=0000CD |pattern_ra=_cro02a
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2002. – 2004. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la=_cro04h |body=29459B |pattern_b=_cro04a  |rightarm=29459B |pattern_ra=_cro04h
|shorts=0000CD |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=0000CD  | title=2004. – 2006. komplet II
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2006. – 2008. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_redsquares| pattern_ra=_redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2008. – 2010. komplet I
| pattern_la=_redsquares| pattern_b=_CRO08Home| pattern_ra= _redsquares| pattern_so= _redwhiteblueborder
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000FF|title=2010. – 2012. komplet I
| pattern_la=_cro10h| pattern_b=_cro2012| pattern_ra=_cro10h| pattern_so= _cro12a
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2012. – 2014. komplet I
| pattern_la=_cro12h| pattern_b=_cro12h| pattern_ra=_cro12h| pattern_so= _croatia2012away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= D90D11| body1=FFFFFF| rightarm=D90D11| shorts=FFFFFF| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet I
| pattern_la=_whiteborder| pattern_b=_croatia1415h| pattern_ra=_whiteborder| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2016. – 2018. komplet I
| pattern_la=_cro16h| pattern_b=_cro16h| pattern_ra=_cro16h| pattern_sh=_blue_stripes| pattern_so=_cro2016 
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
|leftarm= 29459B |pattern_la= |body=29459B |pattern_b= _redsquares_stripe |rightarm=29459B |pattern_ra=
|shorts=29459B |pattern_so=_redwhiteblueborder |socks=29459B  | title=2006. – 2008. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=   | pattern_b= _CRO08 | pattern_ra=  | pattern_so=_redwhiteblueborder
 | leftarm= 29459B  | body= 29459B | rightarm= 29459B | shorts= 29459B  | socks= 29459B | title=2008. – 2010. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la= _cro10a  | pattern_b= _cro10a | pattern_ra= _cro10a | pattern_so= _cro12a
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2010. – 2012. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
 | pattern_la=  | pattern_b= _cro2012a | pattern_ra= | pattern_so= _croatia2012away
 | leftarm= 0000CD  | body= 29459B | rightarm= 0000CD
 | shorts= 0000CD  | socks= 0000CD|title=2012. – 2014. komplet II
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= 0000CD| body=29459B| rightarm=0000CD| shorts=0000CD| socks=0000CD|title=2014. – 2016. komplet II
| pattern_la=_croatia1415a| pattern_b=_croatia1415a| pattern_ra=_croatia1415a| pattern_s= _croatia2014away
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=| body=| rightarm=| shorts=0A33F5| socks=0A33F5|title=2016. – 2018. komplet II
| pattern_la=_kroat16a| pattern_b=_cro2016a| pattern_ra=_kroat16a| pattern_sh1=| pattern_so=
}}
|}
----
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=0A33F5| socks=FFFFFF|title=2018. – 2020. komplet I
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18h| pattern_ra=| pattern_sh=_kroat18h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=ffffff| socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet I
| pattern_la=_cro20h| pattern_b=_cro20h| pattern_ra=_cro20h| pattern_sh=_cro20h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
|leftarm=F40000 | body=FFFFFF| rightarm=F40000| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2022. – 2024. komplet I
| pattern_la=_cro22h| pattern_b=_cro22h| pattern_ra=_cro22h| pattern_sh= | pattern_so=_cro22hl
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2024. – 2026. komplet I
| pattern_la=_cro24h| pattern_b=_cro24h| pattern_ra=_cro24h| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm= FFFFFF| body=FFFFFF| rightarm=FFFFFF| shorts=FFFFFF| socks=FFFFFF|title=2026.&lt;br&gt;komplet I
| pattern_la=_cro26h| pattern_b=_cro26h| pattern_ra=_cro26h| pattern_so=
}}
|}
{| valign=&quot;top&quot;
|-
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| body=29459B| rightarm=000000| shorts=000000| socks=F40000|title=2018. – 2020. komplet II
| pattern_la=| pattern_b=_kroat18a| pattern_ra=| pattern_sh1=_kroat18a| pattern_so=
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000000| rightarm=000000| shorts=000000|socks=FF0000|title=2020. – 2022. komplet II
|pattern_la=_cro20a| pattern_b=_cro20a| pattern_ra=_cro20a| pattern_sh=_cro20a| pattern_so=_nikewhite
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2022. – 2024. komplet II
| pattern_la=_cro22a| pattern_b=_cro22a| pattern_ra=_cro22a| pattern_sh=_cro22a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000068| body=000068| rightarm=000068| shorts=000068| socks=000068|title=2024. – 2026. komplet II
| pattern_la=_cro24a| pattern_b=_cro24a| pattern_ra=_cro24a| pattern_sh=_cro24a| pattern_so=_nikered
}}
|
{{Nogometni dres |
| leftarm=000081| body=000081| rightarm=000081| shorts=000081| socks=000081|title=2026.&lt;br&gt;komplet II
| pattern_la=_cro26a| pattern_b=_cro26a| pattern_ra=_cro26a| pattern_sh=_cro26a| pattern_so=
}}
|}
=== Stadioni ===
Većinu domaćih utakmica reprezentacija igra na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] u [[Zagreb]]u. Stadion je izgrađen [[1912.]] godine, a obnovljen [[1997.]] godine. Ime je dobio po kvartu u kojem se nalazi – [[Maksimir]]u.&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |publisher=Panstadia (Vol. 7 – No. 4) |author=McIntyre, Katie |title=Architecture &amp; Design – Maksimir Stadium |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100113111022/http://www.panstadia.com/vol7/74-022.htm |archivedate=2010-01-13}}&lt;/ref&gt; Bio je domaćin prve kvalifikacijske utakmice protiv [[Litavska nogometna reprezentacija|Litve]].&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt; [[Hrvatski nogometni savez]] i [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] dogovorili su daljnja poboljšanja stadiona (uključujući i povećanje broja sjedala s postojećih četrdesetak tisuća).&lt;ref name=&quot;maksimirren&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |publisher=Javno |title=Maksimir Stadium – World’s Most Expensive |date=2007-10-11 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115205752/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88735 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; [[2008.]] godine [[UEFA]] je zaprijetila da će ograničiti broj domaćih navijača koji će moći gledati utakmice svoje reprezentacije zbog navijačkih nereda koji su se dogodili tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva te godine.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |publisher=Javno |title=UEFA to Punish HNS Due to Fascist Signs? |date=2008-06-27 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115233930/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=159578 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt; Zagrebački [[gradonačelnik]] [[Milan Bandić]] nije odobrio završne planove obnove stadiona 2008. godine, a jedan od glavnih razloga bili su veliki troškovi; od [[prosinac|prosinca]] 2008. godine obnavljanje stadiona je odgođeno do daljnjega. Uz sve to, potres koji je pogodio [[Zagreb]] dana 22. ožujka 2020. godine je dodatno narušio statiku dotrajalog stadiona te se očekuje da se postojeći stadion sruši i sagradi novi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |publisher=Javno |title=Mayor: I Will Not Build Stadium at That Cost |date=2007-10-11 |accessdate=2008-09-12|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090115194739/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=88773 |archivedate=2009-01-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/celnici-dinama-otkrili-u-kakvom-je-stanju-stadion-nakon-potresa-te-komentirali-odluku-kojom-modri-juniori-ostaju-bez-naslova-prvaka-foto-20200509 ''Čelnici Dinama otkrili u kakvom je stanju stadion nakon potresa te komentirali odluku kojom 'modri' juniori ostaju bez naslova prvaka''], tportal.hr, objavljeno: 9. svibnja 2020., pristupljeno 9. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

Osim u Zagrebu, hrvatska reprezentacija domaće utakmice igra i u drugim gradovima. Najčešće u [[Split]]u gdje se igra na [[Stadion Poljud|stadionu Poljud]] koji je bio domaćin nekoliko kvalifikacijskih utakmica za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvu 1998. godine.]] Od prve utakmice [[1995.]] godine protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] koja je završila neodlučenim 1:1 rezultatom, Hrvatska nije uspjela pobijediti u službenoj [[FIFA]] utakmici na Poljudu. Zbog ove činjenice je Poljud nazivan ukletim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |publisher=Net.hr |title=Nastavljeno poljudsko prokletstvo |date=2008-02-06 |accessdate=2010-11-21 |archive-date=9. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009062756/http://arhiva.net.hr/sport/page/2008/02/06/0466006.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ta kletva napokon je prekinuta u [[lipanj|lipnju]] [[2011.]] godine kada je Hrvatska pobijedila [[Gruzijska nogometna reprezentacija|Gruziju]] rezultatom 2:1. Reprezentacija je nekoliko kvalifikacijskih i prijateljskih utakmica odigrala i u Rijeci na [[Stadion Kantrida|stadionima Kantrida]] i [[Stadion Rujevica|Rujevica]], na [[Stadion Gradski vrt|stadionu Gradski vrt]] i [[Opus Arena|Opus Areni]] u [[Osijek]]u te na [[Stadion Varteks|stadionu Varteks]] u [[Varaždin]]u  i Cibalia u Vinkovcima. 

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|[[stadion Maksimir]]
Datoteka:Poljud stadium.jpg|[[stadion Poljud]]
Datoteka:Stadion Kantrida Rijeka 13032012 2.jpg|[[stadion Kantrida]]
Datoteka:Opus Arena Osijek 2025.jpg|[[Opus Arena]]
Datoteka:Stadium Varazdin.png|[[stadion Varteks]]
&lt;/gallery&gt;
==== Statistika rezultata na domaćim stadionima ====
{{glavni|Dodatak:Popis službenih utakmica hrvatske nogometne reprezentacije}}
Od prve službene utakmice ([[17. listopada]] [[1990.]] godine protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-a]]) do danas, Hrvatska je svoje domaće oglede igrala na ukupno trinaest stadiona u deset gradova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Stadion
!Grad
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Po.
!Pr.
!Bodovi po utakmici
|-
|[[Stadion Maksimir]]
|[[Zagreb]]
|70
|49
|15
|6
|146
|46
|2,31
|-
|[[Stadion Poljud]]
|[[Split]]
|20
|5
|10
|5
|26
|24
|1,25
|-
|[[Stadion Gradski vrt]]
|[[Osijek]]
|14
|10
|3
|1
|34
|13
|2,36
|-
|[[Stadion Kantrida]]
|[[Rijeka]]
|11
|10
|1
|0
|19
|4
|2,82
|-
|[[Stadion Rujevica]]
|[[Rijeka]]
|11
|8
|2
|1
|31
|6
|2,36
|-
|[[Stadion Varteks]]
|[[Varaždin]]
|9
|6
|2
|1
|20
|5
|2,22
|-
|[[Stadion Aldo Drosina]]
|[[Pula]]
|5
|4
|0
|1
|12
|6
|2,40
|-
|[[Opus Arena]]
|[[Osijek]]
|3
|2
|0
|1
|6
|2
|2,00
|-
|[[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|Stadion HNK Cibalia]]
|[[Vinkovci]]
|1
|1
|0
|0
|5
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Kranjčevićeva]]
|[[Zagreb]]
|1
|1
|0
|0
|3
|0
|3,00
|-
|[[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]]
|[[Koprivnica]]
|1
|1
|0
|0
|1
|0
|3,00
|-
|[[Stadion Šubićevac]]
|[[Šibenik]]
|1
|0
|1
|0
|2
|2
|1,00
|-
|[[Gradski stadion Velika Gorica |Gradski stadion]]
|[[Velika Gorica]]
|1
|0
|1
|0
|1
|1
|1,00
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 147!! 97 !! 35 !! 15 !! 306 !! 107 !! 2.22
|}
''Ažurirano: 4. lipnja 2026.''

=== Navijači ===
Najprominentniji navijači hrvatske reprezentacije su navijači nogometnih klubova [[Hajduk Split|Hajduka]] iz [[Split]]a te [[Dinamo Zagreb|Dinama]] iz [[Zagreb]]a koji u [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatskoj nogometnoj ligi]] imaju najveći broj navijača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |publisher=Growth from Knowledge (GFK Hrvatska) |title=Za koji hrvatski nogometni klub navijate? |date=2005-05-18 |accessdate=2008-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080430100239/http://www.gfk.hr/press/nogomet.htm |archivedate=2008-04-30 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Zbog rivalstva ovih dviju navijačkih skupina – [[Bad Blue Boys]]a iz Zagreba i [[Torcida|Torcide]] iz Splita – obje su bile povezane s huliganskim nemirima tijekom utakmica ova dva kluba,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |publisher=The Malta Independent |author=Brincat, Henry |title=Incident brings back memories of Malta-Croatia match: Seven Hajduk fans arrested |accessdate=2008-08-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430202522/http://www.independent.com.mt/news.asp?newsitemid=73131 |archivedate=2011-04-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2006/may/31/sport.comment2 |publisher=The Guardian |title=Is hooliganism inevitable at this World Cup? |author=Brimson, Dougie/Miles, Kevin |date=2006-05-31 |accessdate=2008-09-04|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; premda nasilje između njih do danas nije zabilježeno na utakmicama reprezentacije. Nogometna reprezentacija Hrvatske potporu ima i od [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] koji žive u susjednoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], od navijača nogometnog kluba [[HŠK Zrinjski Mostar]] koji su poznati pod imenom [[Ultras-Zrinjski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://observer.guardian.co.uk/osm/story/0,,1123137,00.html |publisher=The Observer |title=Football, blood and war |date=2004-01-18 |accessdate=2008-08-26|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt; Navijače prati slogan ''Uvijek vjerni'' kako se zvao nekadašnji [[Uvijek vjerni|Klub navijača reprezentacije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/&amp;prev=/search%3Fq%3DUvijek%2BVjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |title=O Klubu |accessdate=2009-01-04 |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709183417/http://www.uvijekvjerni.com/o_klubu/o-klubu/%26prev%3D/search%3Fq%3DUvijek+Vjerni%26hl%3Den%26sa%3DG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Croatia v Germany Ban Jelačić Square 20080612 001.jpg|lijevo|mini|[[Trg bana Josipa Jelačića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Fotografija prikazuje navijače tijekom utakmice Hrvatska – [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] odigrane [[12. lipnja]] [[2008.]] godine u sklopu [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj.]]]]
Ponašanje navijača na međunarodnim utakmicama dovelo je i do sankcija protiv reprezentacije. Hrvatska je bila kažnjena pod prijetnjom izbacivanja iz [[UEFA|UEFA-inih]] natjecanja zbog rasističkog ponašanja navijača tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskog prvenstva 2004. godine.]]&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-409579/Croatia-threatened-Euro-2008-expulsion-UEFA.html |title=Croatia threatened with expulsion |publisher=[[Daily Mail]] |date=2006-10-10 |accessdate=2008-07-15|language=engleski}}&lt;/ref&gt; U više navrata zabilježeno je opiranje navijača pravilima sigurnosti. Tijekom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva 2006. godine]] 1 navijač je pobjegao osiguranju i prišao igračima ulaskom direktno na teren; bio je uhićen zbog smetanja posjeda.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://english.people.com.cn/200606/14/eng20060614_273851.html |publisher=People's Daily |title=Croatian fan interrupts Brazil-Croatia World Cup game |date=2006-06-14 |accessdate=2008-07-12|language=engleski}}&lt;/ref&gt; Tijekom prijateljske utakmice s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] u [[Livorno|Livornu]], grupa navijača stojeći na tribinama napravila je znak [[Svastika|Svastike]] kao odgovor na to što su talijanski navijači mahali s komunističkim zastavama; UEFA je kaznila [[Hrvatski nogometni savez]] zbog incidenta.&lt;ref name=&quot;croatfans&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost/JPArticle/ShowFull |publisher=The Jerusalem Post |title=Croatia to receive penalty for 'human swastika' |date=2006-08-18 |accessdate=2008-07-19|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110427085842/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1154525901351&amp;pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |archivedate=2011-04-27}}&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008. godine]], UEFA kaznila Hrvatsku zbog isticanja rasističkih banera u utakmici protiv [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |publisher=Reuters |title=Croatia federation fined over racist fans |date=2008-06-28 |accessdate=2008-07-07|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020034340/http://football.uk.reuters.com/teams/t523/news/2008/06/28/L28567026.php |archivedate=2012-10-20}}&lt;/ref&gt; a FIFA kaznila HNS zbog rasističkog vrijeđanja engleskog igrača [[Emil Heskey|Emila Heskeyja]] [[10. rujna]] [[2008.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/sport/blog/2008/sep/28/englandfootballteam.croatiafootballteam |publisher=The Observer |title=Tabloids steam in as racists make a monkey of Fifa |date=2008-09-26 |accessdate=2008-09-28|language=engleski |location=London |first=Kevin |last=Mitchell}}&lt;/ref&gt;

Navijači upotrebljavaju baklje bilo da je riječ o utakmicama domaćeg prvenstva ili na međunarodnim utakmicama&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |publisher=Reuters |author=Milosavljevic, Zoran |title=Crowd trouble mars Croatian derby, Cluj on verge of title |date=2008-05-05 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=11. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090111132447/http://uk.reuters.com/article/worldFootballNews/idUKL0568852720080505 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |publisher=Javno |title=Flares and Flags on Monuments in Vienna |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065020/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157889 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Related images from Reuters, Eurosport and Javno news service: [http://uk.eurosport.yahoo.com/22062008/8/photo/croatia-fans-flares-stands.html Croatia fans with flares in the stands], [http://content.usatoday.com/travel/flights/item.aspx?type=photo&amp;photo_id=0d3abmzfVAaFN&amp;tid=0edN68V2ru5Jy&amp;pn=18 Similar celebrations], [http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 Primary photo gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116082712/http://www.javno.com/en/foto.php?id=22&amp;rbr=6928&amp;idrf=328050 |date=16. siječnja 2009. }}&lt;/ref&gt; što prema riječima bivšeg reprezentativca [[Igor Štimac|Igora Štimca]] dodatno motivira kompletnu momčad.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/sep/07/croatiafootballteam.worldcup2010qualifiers?gusrc=rss&amp;feed=football |publisher=The Observer |title=Croatia think large |author=Lawrence, Amy |date=2008-09-07 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |publisher=Javno |title=Modric: Goalkeeper Was Far From My Penalty |author=Eder, Alan/Stedul, Joseph |date=2008-06-09 |accessdate=2008-09-08 |language=engleski |archive-date=15. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090115203623/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=154694 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bakljade su zabranjene pa je reprezentacija dodatno više puta kažnjavana zbog toga. Navijači hrvatske reprezentacije ušli su u sukob s Turcima tijekom Europskog prvenstva 2008. godine u utakmici s turskom nogometnom reprezentacijom. Osiguranje je bilo dodatno pojačano u vrijeme kada su se navijači okupljali u [[Beč]]u prije početka utakmice četvrtfinala tog turnira; nakon utakmice hrvatski navijači odupirali su se policiji i ušli u sukobe s turskim navijačima.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |publisher=Javno |title=Police Clash with Croatian Football Fans |author=Eder, Alan |date=2008-06-20 |accessdate=2008-09-08|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207065015/http://www.javno.com/en/sports/clanak.php?id=157833 |archivedate=2008-12-07}}&lt;/ref&gt;

=== Javno mnijenje ===
Nogomet je najpopularniji [[šport u Hrvatskoj]]&lt;ref&gt;Foster 2004, str. 52.&lt;/ref&gt; i odigrao je važnu ulogu u stjecanju nezavisnosti tijekom raspada Jugoslavije. [[Domoljublje]] je naraslo tijekom stvaranja reprezentacije u ranim 1990-im, za vrijeme prvog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Natječući se odvojeno u službenim i neslužbenim utakmicama, reprezentacija je osnažila jedinstvo hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 113.&lt;/ref&gt; Nadalje, Tuđmanov odnos s reprezentacijom je postao važna karika u jačanju i jedinstvu hrvatske države i naroda. Nakon do tada najvećeg uspjeha hrvatskog nogometa, trećeg mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998.]] godine, Tuđman je izjavio da »nogometne pobjede oblikuju nacionalni identitet koliko i ratovi«.&lt;ref name=&quot;bellamy113&quot;/&gt; Jednoglasna podrška reprezentaciji je narasla usporedno s odobravanjem državnog vrha. [[Franjo Tuđman]] je održavao snažan odnos s reprezentacijom i zahvalio joj na doprinosu u stvaranju neovisne i suverene hrvatske države. Američki političar i diplomat Strobe Talbott predvidio je da će jačanje hrvatskog nogometa ovisiti od samog naroda.&lt;ref name=&quot;bell116&quot;&gt;Bellamy 2003, str. 116.&lt;/ref&gt; Reprezentaciju je nakon osvajanja brončane medalje u Francuskoj 1998. dočekalo je oko {{broj|100 000}} navijača, među kojima je bio i predsjednik Tuđman. Tuđman je govorio u ime navijača hvaleći nastupe hrvatskih reprezentativaca. {{citat|Čini mi osobito zadovoljstvo da kao državni poglavar, u ime hrvatskog državnog vodstva, mogu čestitati hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velebnim rezultatima, koje je postigla na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tim ste dragi nogometaši, dali velik prilog svojoj Hrvatskoj, onoj Hrvatskoj, koja je bila s vama kao što ste se uvjerili danas u Zagrebu. Velikim rezultatima koje ste postigli na Svjetskom prvenstvu dali ste veliki prilog poznavanju Hrvatske u svijetu i podizanju njezina ugleda. Bili ste jedinstveni sa svojim nacionalnim bićem, sa domovinskom i iseljenom Hrvatskom, s vama je bilo svih osam milijuna Hrvata za sve vrijeme dok ste vodili sportske bitke. Dali ste svoj prilog svojoj domovini i neka vas uspjesi koje ste postigli obvezuju na daljnje napore, neka ti uspjesi služe i kao uzor mladim naraštajima.|&lt;ref name=&quot;bell116&quot;/&gt;}}

Pred [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] godine, izbornik [[Slaven Bilić]] i njegov rock sastav [[Rawbau]] su izdali singl, ''Vatreno ludilo'', koji je podsjetio na pobjede tijekom Svjetskog prvenstva 1998. godine i pohvalio današnje ambicije. Pjesma se nalazila na samom vrhu hrvatskih glazbenih top ljestvica i bila je slušana tijekom Eura 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic has Croatia rocking |date=2008-04-18 |accessdate=2008-07-15|language=engleski |archive-date=6. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206170129/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=745497.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://goal.blogs.nytimes.com/2008/06/19/rock-on-slaven-bilic/ |publisher=The New York Times |title=Rock On Slaven Bilic |author=Marcus, Jeffrey |date=2008-06-19 |accessdate=2008-08-14|language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |publisher=FIFA.com |title=Bilic: Klasnic story a fairytale |date=2008-06-16 |accessdate=2008-08-18|language=engleski |archive-date=21. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821181955/http://www.fifa.com/confederationscup/news/newsid=805711.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; reprezentacija je dobila nadimak ''Bilić boysi''.&lt;ref name=&quot;Bilicboys&quot; /&gt; 
Ostali hrvatski glazbenici, kao što su [[Dino Dvornik]], [[Connect]], [[Prljavo kazalište]], [[Daleka obala]] i [[Baruni]] snimili su pjesme u znak podrške reprezentaciji, među kojima su: ''Malo nas je, al' nas ima'', ''Samo je jedno'', ''Moj dom je Hrvatska'', ''Mojoj lijepoj'', ''Neopisivo'', ''Srce vatreno'' i ''Neka pati koga smeta''. Pred osvit [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. u Rusiji]], u očekivanju velikog rezultata, izdana su dvije pjesme. Hrvatski reper [[Marin Ivanović – Stoka]] snimio je pjesmu ''Moja Croatia'', a Zaprešić Boysi pjesmu ''Igraj moja Hrvatska''. Tih su dana te pjesme bile na vrhu domaće glazbene ljestvice.&lt;ref&gt;[https://glazba.hr/vijesti/sve-vijesti/zapresic-boys-pri-vrhu-billboardove-ljestvice/ Zaprešić Boys pri vrhu Billboardove ljestvice]&lt;/ref&gt;

== Sudjelovanja na natjecanjima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu}}
Premda je postala službenom članicom [[FIFA|FIFA-e]] [[1992.]] godine, nije mogla nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|Svjetskom prvenstvu održanom u SAD-u 1994. godine]], s obzirom na to da su kvalifikacije za to natjecanje započele prije njezinoga službenoga početka članstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications 
|accessdate=2008-08-20|language=engleski 
|publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; Plasirala se i nastupila na sedam [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]] od kada sudjeluje u kvalifikacijama i propustila je samo jedno, ono u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Južnoj Africi 2010. godine]]. Do danas su njezini najbolji nastupi osvojeno drugo mjesto u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusiji 2018.]], te dva treća mjesta: u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuskoj 1998.]] i u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Kataru 2022.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|svjetskom prvenstvu u Kanadi, Meksiku i SAD-u 2026.]] svoj je nastup završila u šesnaestini finala, a na ostalim svjetskim prvenstvima na kojima je nastupila, reprezentacija je završila nastup u grupnoj fazi.
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|1994.]] – ''nije sudjelovala u kvalifikacijama''&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/94qual.html |title=World Cup 1994 qualifications |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=rsssf.com}}&lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=320 |Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30  |Uta.
!width=30  |Pob.
!width=30  |Ner.
!width=30  |Por.
!width=50  |Gol-raz.
|-
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||5||0||2||11:5
|-
|align=left |{{Z|JKO}} {{Z|JAP}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Južna Koreja i Japan 2002.]]||Prvi krug (23. mjesto)||3||1||0||2||2:3
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]]||Prvi krug (22. mjesto) ||3||0||2||1||2:3
|-
|align=left |{{Z|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Afrika 2010.|Južna Afrika 2010.]]||colspan=6|''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|BRA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]]||Prvi krug (19. mjesto) ||3||1||0||2||6:6
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
|align=left |{{Z|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]]||[[Slika:Silver medal world centered-2.svg|22px]] '''2. mjesto''' ||7||4||2||1||14:9
|- |- bgcolor=#cc9966
|align=left |{{Z|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]]||[[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|22px]] '''3. mjesto'''||7||2||4||1||8:7
|-
|align=left |{{Z|KAN}} {{Z|MEX}} {{Z|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko, SAD 2026.|Kanada, Meksiko, SAD 2026.]]|| |Šesnaestina finala (20. mjesto)||4||2||0||2||6:7
|-
|'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''34'''||'''15'''||'''8'''||'''11'''||'''49:40'''
|}

=== Europsko prvenstvo ===
{{glavni|Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu}}
Od dosadašnjih osam natjecanja na koje se mogla kvalificirati od kada je članica UEFA-e Hrvatska je propustila samo jedno, ono [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000. u Beligiji i Nizozemskoj]]. Najbolji ostvareni plasmani su četvrtfinale u prvom nastupu na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|prvenstvu u Engleskoj 1996. godine]] te ponovno na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|prvenstvu održanom u Austriji i Švicarskoj 2008. godine]]. 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Prvenstvo
!width=230 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left |{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]]||Četvrtfinale (7. mjesto)||4||2||0||2||5:5
|-
|align=left |{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|Belgija i Nizozemska 2000.]]||colspan=6 |''Nisu se kvalificirali''
|-
|align=left |{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]]||Prvi krug (13. mjesto)||3||0||2||1||4:6
|-
|align=left |{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]]||Četvrtfinale (5. mjesto)|| 4 || 3 || 1 || 0 || 5:2
|-
|align=left |{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]]||Prvi krug (10. mjesto)|| 3 || 1 || 1 || 1 || 4:3
|-
|align=left |{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]]||Osmina finala (9. mjesto)|| 4 || 2 || 1 || 1 || 5:4
|-
|align=left |{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]]|| Osmina finala (14. mjesto)|| 4 || 1 || 1 || 2 || 7:8
|-
|align=left |{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|| Prvi krug (20. mjesto) ||  3 || 0 || 2 || 1 || 3:6
|-
||'''Ukupno'''||'''7 natjecanja'''||'''25'''||'''9'''||'''8'''||'''8'''||'''33:34'''
|}

[[Hrvatski nogometni savez]] je skupa s [[Mađarski nogometni savez|mađarskim]] podnio službenu kandidaturu za zajedničko domaćinstvo obiju država za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine]], a za domaćina tog prvenstva na kraju su izabrane [[Poljska]] i [[Ukrajina]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/euro2012/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |date=2007-04-18 |accessdate=2008-08-20|language=engleski |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive}}&lt;/ref&gt;

=== UEFA-ina Liga nacija ===
{{glavni|Hrvatska u UEFA Ligi nacija}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=130| Sezona
!width=30 |Liga
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
!width=50 |Završnica
!width=120 |Ukupno
|-
| {{Z|POR}} [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 4 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||4||1||1||2||4:10||''Nije se plasirala''||&lt;small&gt; 9. mjesto&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|ITA}} [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]||bgcolor=#e61e2b|A||Skupina&lt;small&gt; 3 (3. mjesto)&lt;/small&gt;||6||1||0||5||9:16||''Nije se plasirala''||&lt;small&gt; 12. mjesto&lt;/small&gt;
|-|- style=
|- |- bgcolor=silver
| {{Z|NIZ}} [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]|| bgcolor=&quot;#e61e2b&quot; |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (pobjednik)&lt;/small&gt;||8||5||1||2||12:8||Finale||&lt;small&gt;[[Slika:Silver medal europe.svg|22px]] '''2. mjesto'''&lt;/small&gt;
|-
| {{Z|GER}} [[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]|| bgcolor=#e61e2b |A||Skupina&lt;small&gt; 1 (2. mjesto)&lt;/small&gt;||8||3||2||3||10:10||Četvrtfinale||&lt;small&gt;8. mjesto&lt;/small&gt;
|-
||'''Ukupno'''|| ||||'''26'''||'''10'''||'''4'''||'''12'''||'''35:44'''
|}

=== Prijateljski turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=280 | Turnir
!width=180 |Plasman
!width=30 |Uta.
!width=30 |Pob.
!width=30 |Ner.
!width=30 |Por.
!width=50 |Gol-raz.
|-
|align=left|{{Z|MAR}} [[Turnir kralja Hassana II.]], [[Maroko]], [[1996.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||0||2||0||3:3
|-
|align=left|{{Z|JAP}} [[Kirin kup|Kirin kup]],&lt;ref&gt;[http://wildstat.com/p/157/ch/ASI_KrC_1997 Kirin Cup 1997], wildstat.com, pristupljeno 26. prosinca 2016. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Japan]], [[1997.]]
| bgcolor=silver| 2. mjesto ||2||0||1||1||4:5
|-
|align=left|{{Z|JKO}} [[Korea kup|Korea kup]], [[Južna Koreja]], [[1999.]]
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||3||1||2||0||5:4
|-
|align=left|{{Z|HK}} [[Carlsberg Cup|Carlsberg kup]], [[Hong Kong]], [[2006.]] 
| bgcolor=#cc9966 | 3. mjesto||2||1||0||1||4:2
|-
|align=left|{{Z|KIN}} [[China Cup|China Cup]], [[Kina]], [[2017.]] 
| bgcolor=#9acdff | 4. mjesto ||2||0||2||0||2:2
|-
|align=left|{{Z|EGI}} [[ACUD Cup]], [[Egipat]], [[2024.]] 
| bgcolor=&quot;gold&quot; |1. mjesto||2||1||1||0||4:2
|-
|'''Ukupno'''|| ||'''13'''||'''3'''||'''8'''||'''2'''||'''22:18'''
|}

=== FIFA-ina ljestvica ===
Kada je FIFA u prosincu 1992. počela objavljivati ovu tablicu, Hrvatska je zauzela 125. mjesto na svijetu, no bila je tek nekoliko mjeseci njezinom članicom. Svjetsko prvenstvo 1998. odvelo je Hrvatsku na četvrto mjesto nakon turnira, čineći je momčadi s najvećim napretkom u povijesti FIFA-ine ljestvice. Najbolje mjesto Hrvatska je držala početkom 1999. godine (3. mjesto).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=840778.html |title=Croatia follow in golden footsteps |date=2008-08-07|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080826025245/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D840778.html |archive-date=2008-08-26 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=112864.html |title=Croatia eyeing top ten |date=2007-03-03|language=engleski |publisher=Fédération Internationale de Football Association (FIFA.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206165634/http://img.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid%3D112864.html |archive-date=2008-12-06 |url-status=dead |access-date=2008-08-26}}&lt;/ref&gt; 

Zbog svojih rezultata [[1994.]] i [[1998.]] godine, hrvatska od FIFA-e dobila dva priznanja (''[[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|Mover of the Year]]'').&lt;ref name=&quot;croatiamover&quot;/&gt; 

U tablicama su prikazani najbolji plasmani u pojedinoj godini, te završni plasman na kraju godine:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/associations/association/CRO/men/ |title=The FIFA/Coca-Cola World Ranking – Associations – Croatia – Men's – FIFA.com |publisher=FIFA |access-date=2019-12-03|language=engleski}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=300|type=line|yAxisMin=130|yAxisMax=1 |yGrid= |xAxisAngle=-40
|x=1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2024., 2025.
|y=113, 116, 61, 39, 22, 19, 4, 3, 7, 14, 19, 20, 19, 19, 15, 6, 5, 7, 9, 8, 8, 4, 14, 13, 14, 14, 4, 4, 6, 11, 7, 6, 9, 9}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot; text-align:center; font-size:80%
|-
!!!{{vert header|1992.}}!!{{vert header|1993.}}!!{{vert header|1994.}}!!{{vert header|1995.}}!!{{vert header|1996.}}!!{{vert header|1997.}}!!{{vert header|1998.}}!!{{vert header|1999.}}!!{{vert header|2000.}}!!{{vert header|2001.}}!!{{vert header|2002.}}!!{{vert header|2003.}}!!{{vert header|2004.}}!!{{vert header|2005.}}!!{{vert header|2006.}}!!{{vert header|2007.}}!!{{vert header|2008.}}!!{{vert header|2009.}}!!{{vert header|2010.}}!!{{vert header|2011.}}!!{{vert header|2012.}}!!{{vert header|2013.}}!!{{vert header|2014.}}!!{{vert header|2015.}}!!{{vert header|2016.}}!!{{vert header|2017.}}!!{{vert header|2018.}}!!{{vert header|2019.}}!!{{vert header|2020.}}!!{{vert header|2021.}}!!{{vert header|2022.}}!!{{vert header|2023.}}!!{{vert header|2024.}}!!{{vert header|2025.}}
|-
|Najbolji plasman u godini
| 113.
| 116.
| 61.
| 39.
| 22.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#cc9966| 3.
| 7.
| 14.
| 19.
| 20.
| 19.
| 19.
| 15.
| 6.
| 5.
| 7.
| 9.
| 8.
| 8.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 14.
| 13.
| 14.
| 14.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 7.
| 6.
| 9.
| 9.
|-
|Plasman na kraju godine
| 113.
| 122.
| 62.
| 41.
| 24.
| 19.
| bgcolor=#9acdff| 4.  
| 9.
| 18.
| 19.
| 32.
| 20.
| 23.
| 20.
| 15.
| 10.
| 7.
| 10.
| 10.
| 8.
| 10.
| 16.
| 19.
| 18.
| 14.
| 17.
| bgcolor=#9acdff| 4.
| 6.
| 11.
| 15.
| 7.
| 10.
| 13.
| 10.
|}

== Rekordi ==
{{glavni|Zanimljivosti i statistika hrvatske nogometne reprezentacije}}
* Dana [[27. ožujka]] [[2021.]] godine, u kvalifikacijskoj utakmici protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]], [[Luka Modrić]] je ostvario svoj 135. nastup za Hrvatsku, oborivši rekord [[Darijo Srna|Darija Srne]] s tadašnjih 134 nastupa.
* [[UEFA]] je [[Davor Šuker|Davora Šukera]] proglasila ''Zlatnim igračem'' na [[jubilej|jubilarnom slavlju]] 50. obljetnice [[2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |publisher=UEFA.com |work=European Championships archive |author=Islamović, Elvir |title=Suker: a man with the Midas touch |date=2008-04-01 |accessdate=2008-07-22|language=engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080523012306/http://www.euro2008.uefa.com/news/kind=2/newsid=638977.html |archivedate=2008-05-23 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* Davor Šuker je najbolji strijelac u povijesti reprezentacije s 45 postignutih pogodaka. [[Ivan Perišić]] je na drugom mjestu s 37 postignutih pogodaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hns-cff.hr/info/statistika/ |publisher=Hrvatski nogometni savez |title=Statistike – Nastupi |accessdate=2017-02-19}}&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Petrić]] drži rekord u najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici – bio je strijelac 4 pogotka u domaćoj pobjedi Hrvatske protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] [[7. listopada]] [[2006.]] godine.
* U prijateljskoj utakmici protiv [[NK Bjelovar]]a povodom 110. godina kluba, reprezentacija je pobijedila 15:1, što je najveća pobjeda reprezentacije na prijateljskim utakmicama.&lt;ref&gt;Filip Mlinar, [https://www.zvono.eu/nk-bjelovar---hrvatska-1-15-u-prazniku-nogometa-mamic-zabio-pocasni-pogodak-hrvatskoj-939 ''NK Bjelovar – Hrvatska 1:15 U prazniku nogometa Mamić zabio počasni pogodak Hrvatskoj''], zvono.eu, 10. listopada 2018., preuzeto 13. listopada 2018.&lt;/ref&gt;
* Najveći porazi reprezentacije su oni iz doba [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] (0:4) i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] (1:5) tijekom [[1940-ih|četrdesetih god. 20. stoljeća]] te oni protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010. godine]] (1:5) i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] u [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|Ligi nacija]] (0:6).&lt;ref name=&quot;croatiamatches&quot;/&gt;
* [[Luka Ivanušec]] s 18 godina 1 mjesecom i 19 dana postao najmlađi strijelac u povijesti Vatrenih – na utakmici [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] – Hrvatska 1:1, [[14. siječnja]] [[2017.]] godine.&lt;ref&gt;Drago Hudika, [http://www.vecernji.hr/nogomet/ivanusec-postao-je-najmladi-strijelac-u-povijesti-reprezentacije-1142252 Luka Ivanušec je postao najmlađi strijelac u povijesti reprezentacije], vecernji.hr, 14. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Igrači s najviše nastupa ===
[[Datoteka:ISL-HRV (7).jpg|mini|180px|Luka Modrić na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]]
{{glavni|Dodatak:Popis nastupa za hrvatsku nogometnu reprezentaciju}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdbolje
!Nastupi
!Pogodci
|-
|1.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. –  
|'''195'''
|28
|-
|2.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''151'''
|38
|-
|3.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''134'''
|22
|-
|4.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|1999. – 2014.
|'''114'''
|0
|-
|5.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. –
|'''112'''
|36
|-
|6.
| style=&quot;text-align: left;&quot; |'''[[Mateo Kovačić]]'''
|2013. –
|'''111'''
|5
|-
|7.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivan Rakitić]] 
|2007. – 2020.
|'''106'''
|15
|-
| rowspan=2|8.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Josip Šimunić]]
|2001. – 2013. 
|'''105'''
|3
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Domagoj Vida]]
|2010. – 2024. 
|'''105'''
|4
|-
|10.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''104'''
|20
|-
|11.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Vedran Ćorluka]]
|2006. – 2018.
|'''103'''
|4
|-
|12.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Dario Šimić]]
|1996. – 2008.
|'''100'''
|3
|-
|13.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Marcelo Brozović]]
|2014. – 2024.
|'''99'''
|7
|-
|14.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''89'''
|33
|-
|15.
|style=&quot;text-align: left;&quot;|[[Robert Kovač]]
|1999. – 2009.
|'''84'''
|0
|-
|}
''Posljednji put ažurirano 27. ožujka 2026.''

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Davor Šuker 300x450px.jpg|mini|[[Davor Šuker]]]]
{{glavni|Dodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacije}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!#
!class=&quot;unsortable&quot;|Ime
!class=&quot;unsortable&quot;|Razdoblje
!Pogodci
!Nastupi
|-
|1.
|align=&quot;left&quot;|[[Davor Šuker]]&lt;ref name=&quot;Sukerman&quot;/&gt;
|1990. – 2002.
|'''45'''
|69
|-
|2.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Ivan Perišić]]'''
|2011. – 
|'''38'''
|150
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Andrej Kramarić]]'''
|2014. – 
|'''36'''
|112
|-
|4.
|align=&quot;left&quot;|[[Mario Mandžukić]]
|2007. – 2018.
|'''33'''
|89
|-
|5.
|align=&quot;left&quot;|[[Eduardo da Silva]]
|2004. – 2014.{{fusg|1}}
|'''29'''
|64
|-
|6.
|align=&quot;left&quot;|'''[[Luka Modrić]]'''
|2006. – 
|'''28'''
|194
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Darijo Srna]]
|2002. – 2016.
|'''22'''
|134
|-
|8.
|align=&quot;left&quot;|[[Ivica Olić]]
|2002. – 2015.
|'''20'''
|104
|-
|9.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kranjčar]]
|2004. – 2013.
|'''16'''
|81
|-
| rowspan=3|10.
|align=&quot;left&quot;|[[Nikola Kalinić]]
|2008. – 2018.
|'''15'''
|42
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Rakitić]]
|2007. – 2020.
|'''15'''
|106
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Goran Vlaović]]
|1992. – 2002.
|'''15'''
|51
|-
|13.
|align=&quot;left&quot;|[[Niko Kovač]]
|1996. – 2008.
|'''14'''
|83
|-
| rowspan=2|14.
|align=&quot;left&quot;|[[Mladen Petrić]]
|2001. – 2013.
|'''13'''
|45
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Franjo Wölfl]]
|1941. – 1944.
|'''13'''
|18
|-
| rowspan=2|16.
|align=&quot;left&quot;|[[Zvonimir Boban]]
|1990. – 1999.
|'''12'''
|51
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ivan Klasnić]]
|2004. – 2011.
|'''12'''
|41
|}
Napomene:
*{{fusd|1}} Do [[23. veljače]] [[2008.]], kad mu je [[Martin Taylor]] slomio nogu, od [[2004.]] do [[2007.]] postigao je 13 pogodaka za reprezentaciju (u nepune 2 godine, veljača [[2006.]] – listopad [[2007.]], skoro 7 godišnje). Nakon oporavka postigao je 16 pogodaka u 5 godina (3,2 godišnje).

== Izbornici (od 1990.) ==
{{glavni|Predložak:Popis izbornika hrvatske nogometne reprezentacije}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Izbornik
!Razdoblje
!Ukupno utakmica
!Pobjede
!Neodlučeni
!Porazi
!Postotak pobjeda
!Bodovi po utakmici
!class=&quot;unsortable&quot;|Uspjesi
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Dražan|Jerković}}
|1990. – 1991.
|3
|3
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Stanko|Poklepović}}
|1992.
|4
|1
|1
|2
|25
|1
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Vlatko|Marković}}
|1993.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Miroslav|Blažević}}
|1994. – 2000.
|72
|33
|24
|15
|45,83
|1,71
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Engleska 1996.]] – četvrtfinale&lt;br /&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Tomislav|Ivić}}
|16. studenog 1994.
|1
|1
|0
|0
|100
|3
|
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Mirko|Jozić}}
|2000. – 2002.
|18
|9
|6
|3
|50
|1,83
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Japan i Južna Koreja 2002.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Otto|Barić}}
|2002. – 2004.
|24
|11
|8
|5
|45,83
|1,7
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Portugal 2004.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Kranjčar}}
|2004. – 2006.
|25
|11
|8
|6
|44
|1,64
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Njemačka 2006.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|2006. – 2012.
|65
|42
|15
|8
|64,61
|2,2
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Austrija i Švicarska 2008.]] – četvrtfinale&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljska i Ukrajina 2012.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Igor|Štimac}}
|2012. – 2013.
|15
|8
|2
|5
|53,33
|1,73
|&lt;small&gt;4. mjesto na [[FIFA-ina ljestvica|FIFA-inoj ljestvici]] 11. travnja 2013.&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Niko|Kovač}}
|2013. – 2015.
|19
|10
|5
|4
|52,63
|1,84
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazil 2014.]] – skupina&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Ante|Čačić}}
|2015. – 2017. 
|25
|15
|6
|4
|60
|2,04
|&lt;small&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Francuska 2016.]] – osmina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Zlatko|Dalić}}
|2017. – 2026.
|111
|62
|20
|29
|55,86
|1,86
|&lt;small&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] – 2. mjesto [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] – osmina finala&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] – 3. mjesto [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|12px]]&lt;br/&gt;[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]] – skupina&lt;br/&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] – šesnaestina finala&lt;/small&gt;
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{sortname|Slaven|Bilić}}
|od 2026.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
! colspan=&quot;2&quot;|Ukupno !! 383!! 207 !! 95 !! 81 !! 54,05 !! 1,87
|}
&lt;small&gt;Posljednji put ažurirano 3. srpnja 2026. nakon utakmice s {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].&lt;/small&gt;

== Priznanja ==
* [[Povelja Republike Hrvatske]] (2018.)
* 2 × [[Državna nagrada za šport &quot;Franjo Bučar&quot;|Državna nagrada za šport ''Franjo Bučar'']] (1998. i 2018.)
* 2 × [[FIFA_Zlatna_lopta#Reprezentacija_s_najve.C4.87im_napretkom|FIFA-ina nagrada za reprezentaciju s najvećim napretkom]] (1994. i 1998.)
* 6 × [[Sportaši godine Sportskih novosti|Najbolja momčad Hrvatske]] (1997., 1998., 2001., 2008., 2018. i 2023.)
* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]] (1992.)
* 3 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najbolju momčad Hrvatske]] (2018., 2022. i 2023.)
* 9 × [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a|Nagrada HOO-a za najboljeg promicatelja Hrvatske u svijetu]] (2001., 2005., 2006., 2007., 2014., 2015., 2018., 2022. i 2023.)
* Posebno priznanje [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] za promicanje turizma u svijetu – Plavi cvijet (2008.)

== Sastav ==
{{glavni|Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca}}
Slijedi popis igrača za utakmice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Farskih Otoka|Farskih Otoka]] i [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]], 14. i 17. studenoga.

''Nastupi i golovi posljednji put su ažurirani 17. studenoga 2025. nakon utakmice s [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]]''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=red|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|9}}|nastupi=71|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Ivor Pandur]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|3|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Hull City A.F.C.|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ivica Ivušić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hajduk Split]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Josip Stanišić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|4|2}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern München]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Marin Pongračić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|11}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Joško Gvardiol]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|1|23}}|nastupi=46|golovi=4|klub=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|9|17}}|nastupi=37|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Josip Šutalo]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|2|28}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Luka Vušković]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|2|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Hamburger SV|HSV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Martin Erlić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|1|24}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Midtjylland|Midtjylland]]|klubnac=DEN}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nikola Moro]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|12}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]||ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1985|9|9}}|nastupi=194|golovi=28|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Nikola Vlašić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|10|4}}|nastupi=60|golovi=10|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mario Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|2|9}}|nastupi=81|golovi=11|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Petar Sučić]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|10|25}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Inter Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Kristijan Jakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|7|14}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[FC Augsburg|Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Toni Fruk]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|4|9}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{nat fs break}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Marco Pašalić]]|dob={{datum rođenja i godine|2000|9|14}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Orlando City SC|Orlando City]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1991|6|19}}|nastupi=112|golovi=36|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|TSG Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Petar Musa]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|4}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Dallas|Dallas]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|ostalo=[[kapetan (šport)|dokapetan]]|dob={{datum rođenja i godine|1989|2|2}}|nastupi=150|golovi=38|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Mislav Oršić]]|dob={{datum rođenja i godine|1992|12|29}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Franjo Ivanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|1|10}}|nastupi=9|golovi=2|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Igor Matanović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|31}}|nastupi=7|golovi=1|klub=[[SC Freiburg|Freiburg]]|klubnac=GER}}
{{nat fs end|background=#900020}}

=== Stručni stožer i logistika ===
''Popis akreditiranih službenih osoba za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]]''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://issuu.com/hnsfamily/docs/godi_nji_izvje_taj_hns-a_rezultati_projekti_i_us/16 |title=Godišnjak HNS-a 2024.|publisher=[[Hrvatski nogometni savez]] |access-date=13. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+Reprezentacija
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Izbornik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Zlatko Dalić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tehnički direktor
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Stipe Pletikosa]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Dražen Ladić]]&lt;br /&gt;[[Ivica Olić]] *&lt;br /&gt;[[Vedran Ćorluka]]&lt;br /&gt;[[Mario Mandžukić]] *
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Trener vratara
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marjan Mrmić]] &lt;br /&gt;[[Danijel Subašić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kondicijski treneri
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Luka Milanović&lt;br /&gt;Marin Dadić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Videoanalitičar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marc Rochon
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Managerica
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Iva Olivari]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Liječnici
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Saša Janković&lt;br /&gt;Tomislav Vlahović&lt;br /&gt;Eduard Rod
|- 
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Fizioterapeuti
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nenad Krošnjar&lt;br /&gt;Nderim Redžaj&lt;br /&gt;Goran Beloglavec&lt;br /&gt;Miroslav Jamnić&lt;br /&gt;Neven Golubar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ekonomi
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mladen Pilčić&lt;br /&gt;Goran Vincek&lt;br /&gt;Dennis Lukančić&lt;br /&gt;Luka Karlo
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%;&quot;
|+HNS
|-
!Dužnost
!Ime
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Predsjednik
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Marijan Kustić]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ambasador Saveza
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Šime Vrsaljko]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj medijskog odjela
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Tomislav Pacak]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Jurica Jurjević
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditelj marketinga
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ante Cicvarić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Povjerenik za ulaznice
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Nikša Martinac
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Voditeljica organizacije događaja
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Helena Puškar
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za sigurnost
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Miroslav Marković&lt;br /&gt;Marko Svilić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Časnici za medije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Marko Cvijanović&lt;br /&gt;Ivona Hemen
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni fotograf
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Drago Sopta
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Službeni snimatelji
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Dominik Kumek&lt;br /&gt;Davor Cota
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Kuhar
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Tomica Đukić
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Ured predsjednika
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Blago Jakovljević&lt;br /&gt;Marija Kopričanec
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Članovi delegacije
| style=&quot;text-align:left;&quot; |Mislav Krznarić&lt;br /&gt;Tihomir Maloča
|}
|}
|}
''* Olić i Mandžukić napustili su stožer nakon Eura 2024.''

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* {{citiranje knjige |last=Ramet. P |first=Sabrina |title=Thinking about Yugoslavia |publisher=Cambridge University |year=2005 |isbn=0521851513}}
* {{citiranje enciklopedije |urednik=Mladen Klemenčić |enciklopedija=[[Nogometni leksikon]]|naslov=Hrvatska |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2004 |isbn=9536036843}}
* {{citiranje knjige |last=Perica |first=Vjekoslav |title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States |publisher=Oxford US |year=2002 |isbn=0195174291}}
* {{citiranje knjige |last=Foster |first=Jane |title=Footprint Croatia |publisher=Footprint Travel Guides |year=2004 |isbn=1903471796}}
* {{citiranje knjige |last=Bellamy. J |first=Alex |title=The Formation of Croatian National Identity |publisher=Manchester University Press |year=2003 |isbn=0-7190-6502-X}}
* {{citiranje knjige |last=Giulianotti |first=Richard |title=Entering the Field: New Perspectives on World Football |publisher=Berg Publishers |year=1997 |isbn=1859731988}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Croatia national association football team 
|commonscathr   = Hrvatska nogometna reprezentacija
|wikizvor       =
|wikicitat      = Hrvatska nogometna reprezentacija
}}

=== Mrežna mjesta ===
* [https://hns.family/ Stranica Hrvatskoga nogometnog saveza] {{hrv oznaka}}, {{eng oznaka}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}}
{{Nastupi_Hrvatske_nogometne_reprezentacije}}
{{Nogomet u Hrvatskoj}}
{{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}}
{{Sastav Hrvatska 1996 EP}}
{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2002 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2008 EP}}
{{Sastav Hrvatska 2012 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2014 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2016. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2018 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2020. EP}}
{{Sastav Hrvatska 2022 SP}}
{{Sastav Hrvatska 2023 LN}}
{{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}}
{{Sastav Hrvatska 2026 SP}}
{{fb kraj}}
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija| ]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Hrvatske reprezentacije|Nogomet]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>lsvar2iamxziwpvlx91coap2zka84wa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damir Šaban</title>
    <ns>0</ns>
    <id>47234</id>
    <revision>
      <id>7567112</id>
      <parentid>7561603</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39462-46</username>
        <id>366679</id>
      </contributor>
      <comment>/* Televizijske uloge */</comment>
      <origin>7567112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6388" sha1="qnpnplyby52kcr3wcf3ztbdnmnmspn9" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Damir Šaban
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[18. ožujka]] [[1958.]]
|mjesto rođenja  = [[Zagreb]]
|smrt            = [[21. srpnja]] [[2026.]]
|mjesto smrti    = [[Zagreb]]
|zanimanje       = [[glumac]]
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Damir Šaban''' ([[Zagreb]], [[18. ožujka]] [[1958.]] – [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[2026.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]].&lt;ref name=&quot;tp&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/preminuo-glumac-damir-saban-nezaboravni-mazalo-vragec-iz-smogovaca-20260721 |title=Preminuo glumac Damir Šaban, nezaboravni Mazalo Vragec iz Smogovaca |publisher=tportal |date=21. srpnja 2026.| access-date=21. srpnja 2026. }}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Godine [[1980.]] diplomirao glumu na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramskih umjetnosti]]. Član kazališne skupine &quot;Akter&quot;, kazališta &quot;Trešnja&quot;. Od [[1989.]] član je [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkog kazališta mladih]]. Širem gledateljstvu poznat je kao Mazalo iz TV serije &quot;[[Smogovci]]&quot;.
Umro je [[21. srpnja]] [[2026.]]&lt;ref name=&quot;tp&quot;/&gt;

== Filmografija ==

=== Televizijske uloge ===
* &quot;[[Punom parom (TV serija)|Punom parom]]&quot; kao sin poslovođe Lacija ([[1980.]])
* &quot;[[Nepokoreni grad]]&quot; ([[1982.]])
* &quot;[[Smogovci]]&quot; kao Mazalo Vragec ([[1982.]] – [[1996.]])
* &quot;[[Kiklop (TV serija)|Kiklop]]&quot; kao Kero ([[1983.]])
* &quot;[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]&quot; kao Jacob L. C. Grimm ([[1988.]])
* &quot;[[Dvanaestorica žigosanih]]&quot; kao stražar #1 ([[1988.]])
* &quot;[[Uskršnja bajka]]&quot; kao svećenik ([[1990.]])
* &quot;Inspektor pas[[Zabranjena ljubav|&quot;]] kao Kuki ([[2004-2007|2004. - 2007.]]
* &quot;[[Balkan Inc.]]&quot; kao Ostrovsky ([[2006.]])
* &quot;[[Odmori se, zaslužio si]]&quot; kao doktor u bolnici ([[2006.]])
* &quot;[[Bibin svijet]]&quot; kao Krešo ([[2007.]])
* &quot;[[Naša mala klinika]]&quot; kao fratar Papa ([[2007.]])
* &quot;[[Cimmer fraj]]&quot; kao Branko ([[2007.]])
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Brankec ([[2008.]] – [[2009.]])
* &quot;[[Zakon ljubavi]]&quot; ([[2008.]])
* &quot;[[Mamutica (TV serija)|Mamutica]]&quot; kao Vlado ([[2008.]])
* &quot;[[Bitange i princeze]]&quot; kao poštar ([[2008.]])
* &quot;[[Zakon!]]&quot; kao Rus ([[2009.]])
* &quot;[[Jura Hura]]&quot; kao Ferdinand Budicki ([[2009.]])
* &quot;[[Najbolje godine (TV serija)|Najbolje godine]]&quot; kao Laki ([[2011.]])
* &quot;[[Crno-bijeli svijet (televizijska serija)|Crno-bijeli svijet]]&quot; kao Jozo Sokrat ([[2016.]])
* &quot;[[Počivali u miru]]&quot; kao Nikica Stančec ([[2018.]])
* &quot;[[Čista ljubav]]&quot; kao gost u kafiću ([[2018.]])
* &quot;[[Dnevnik velikog Perice]]&quot; kao Imbra ([[2021.]])

=== Filmske uloge ===
* &quot;[[Novinar (1979.)|Novinar]]&quot; kao Mali ([[1979.]])
* &quot;[[Živi bili pa vidjeli (1979.)|Živi bili pa vidjeli]]&quot; kao policajac ([[1979.]])
* &quot;[[Ponedjeljak (1980.)|Ponedjeljak]]&quot; ([[1980.]])
* &quot;[[Kiklop (1982.)|Kiklop]]&quot; kao Kero ([[1982.]])
* &quot;[[S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.)|S.P.U.K.]]&quot; kao Lovro ([[1983.]])
* &quot;[[Mala pljačka vlaka (1984.)|Mala pljačka vlaka]]&quot; kao Čokulin žandar #3 ([[1984.]])
* &quot;[[Za sreću je potrebno troje (1985.)|Za sreću je potrebno troje]]&quot; ([[1985.]])
* &quot;Veliki bijeg II: Neispričana priča&quot; kao švedski vojnik ([[1988.]])
* &quot;Dvanaestorica žigosanih: Fatalna misija&quot; kao SS narednik ([[1988.]])
* &quot;Čast vezana&quot; kao VOPD vozač ([[1988.]])
* &quot;Bijeg&quot; kao Schultz ([[1989.]])
* &quot;Noć lisice&quot; kao SS narednik ([[1990.]])
* &quot;Smrtonosno nebo&quot; kao Elgersund ([[1990.]])
* &quot;[[Papa mora umrijeti (1991.)|Papa mora umrijeti]]&quot; kao Carlo Felici ([[1991.]])
* &quot;Rođen za vožnju&quot; kao Heimes ([[1991.]])
* &quot;Pijesak vremena&quot; ([[1992.]])
* &quot;[[Olympia (1992.)|Olympia]]&quot; ([[1992.]])
* &quot;[[Detonator (1993.)|Detonator]]&quot; kao čuvar u bolnici ([[1993.]])
* &quot;[[Vrijeme za … (1993.)|Vrijeme za...]]&quot; ([[1993.]])
* &quot;[[Djed i baka se rastaju (1996.)|Djed i baka se rastaju]]&quot; kao Marko ([[1996.]])
* &quot;[[Prepoznavanje (1996.)|Prepoznavanje]]&quot; kao istražitelj ([[1996.]])
* &quot;[[Božić u Beču (1997.)|Božić u Beču]]&quot; kao Branko Jelić ([[1997.]])
* &quot;[[Territorio Comanche (1997.)|Territorio Comanche]]&quot; ([[1997.]])
* &quot;[[Transatlantic (1998.)|Transatlantic]]&quot; ([[1998.]])
* &quot;[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)|Tri muškarca Melite Žganjer]]&quot; kao redatelj ([[1998.]])
* &quot;[[Četverored (1999.)|Četverored]]&quot; kao četvrti isljednik ([[1999.]])
* &quot;[[Gustlsalon (1999.)|Gustlsalon]]&quot; ([[1999.]])
* &quot;[[Armin (2007.)|Armin]]&quot; kao vozač autobusa #2 ([[2007.]])
* &quot;[[Lov u Bosni (2007.)|Lov u Bosni]]&quot; kao Gert ([[2007.]])
* &quot;[[Kradljivac uspomena]]&quot; ([[2007.]])
* &quot;[[Pratioci (2008.)|Pratioci]]&quot; ([[2008.]])
* &quot;[[Ljubavni život domobrana (2009.)|Ljubavni život domobrana]]&quot; kao Pero ([[2009.]])
* &quot;[[U mojoj glavi anđeo (2010.)|U mojoj glavi anđeo]]&quot; ([[2010.]])
* &quot;[[Kratki spojevi]]&quot; kao Damir (segment &quot;Bomba&quot;) ([[2013.]])
* &quot;[[Ante i Vanja (2016.)|Ante i Vanja]]&quot; kao Ante ([[2016.]])
* &quot;[[ZG80 (2016.)|ZG80]]&quot; kao vlasnik trgovine ([[2016.]])
* &quot;[[Črna mati zemla (predstava)|Črna mati zemla]]&quot; kao Zvonko Demokracija i svećenik ([[2018.]]) – TV-kazališna predstava

=== Sinkronizacija ===
* &quot;[[Tristan i Izolda (2006.)|Tristan i Izolda]]&quot; kao Governal, kralj Strahonja, radnici #1 i #2 ([[2006.]])
* &quot;[[Božićna pjesmica]]&quot; kao Ebenezer Scrooge ([[2006.]])
* &quot;[[Božić Ružnog pačeta]]&quot; kao Grašo, Tvrtko i dr. Sprinić (studio Neptuno Films) ([[2007.]])
* &quot;[[Pčelica Maja]]&quot; kao Flip (druga sinkronizacija) ([[2007.]])
* &quot;[[Winx Club 3D: Čarobna avantura]]&quot; kao Timmy ([[2010.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice == 
*{{imdb ime|id=0754494|ime=Damir Šaban}}
*[http://www.zekaem.hr/ansambl/damir-saban/?id=24 Stranica na Zekaem.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110901050408/http://www.zekaem.hr/ansambl/damir-saban/?id=24 |date=1. rujna 2011. }}

{{GLAVNIRASPORED:Šaban, Damir}}

[[Kategorija: Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija: Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija: Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>qnpnplyby52kcr3wcf3ztbdnmnmspn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finski narodi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50111</id>
    <revision>
      <id>7567475</id>
      <parentid>7226867</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:29:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Pop</comment>
      <origin>7567475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1373" sha1="e6rrbdzqzbxwe0mk1a1m7rjopt3g3yj" xml:space="preserve">'''Finski narodi''' je kolektivni naziv za grupu srodnih naroda [[Ugrofinski narodi|ugrofinske]] grane (Suomalais-Ugrilaiset; Finno-Ugrians) [[Uralski jezici|uralske]] jezične porodice. Cijela grupa dobila je ime po najvećem narodu Fincima, i locirani su u pordručju oko Finskog zaljeva, te dalje na istok u europskoj Rusiji. Finska grupa naroda grana se dalje na nekoliko ogranaka, to su:
*1) [[Baltofinski narodi|Baltofinci]] kojima pripadaju: [[Estonci]], [[Finci]], [[Ingri]], [[Karelijci]], [[Livonci]], [[Vepsijci]] i [[Voti]]. 
*2) [[Povolški Finci]]: [[Mordvini]] (plemena: [[Erzja]] (Эрзя), [[Mokša (narod)|Mokša]] (Мокша), [[Karatai]] (Каратаи), [[Terjuhane]] (Терюхане), Tengušev, Mišari (tatarizirani)}; [[Marijci|Mari]]
*3) [[Permjački Finci]] (Permjaci; Permian Peoples) a: [[Komi (narod)|Komi]] ([[Permjaci]], [[Zirjani]]) i [[Udmurti]].
*4) Laponci ili [[Saami]]. 

Ugrofinsku grupu ovi narodi čine zajedno s [[Opski Ugri|Opskim Ugrima]], te se dalje povezuju sa samojedskim narodima u veliku [[Uralski narodi|Uralsku]] etnolingvističku porodicu naroda i jezika.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hunmagyar.org/turan/finnu/ural.html The Uralic Peoples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060414135249/http://www.hunmagyar.org/turan/finnu/ural.html |date=14. travnja 2006. }}

[[Kategorija:Finski narodi| ]]</text>
      <sha1>e6rrbdzqzbxwe0mk1a1m7rjopt3g3yj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Karelija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55433</id>
    <revision>
      <id>7567045</id>
      <parentid>7567030</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:57:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popravak</comment>
      <origin>7567045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4250" sha1="7mmswnrqys35hs2clgqe0il4jfclptf" xml:space="preserve">{{Ruski federalni subjekt |
| HrvIme = Republika Karelija
| genitiv = Karelije
| RusIme = Республика Карелия
| XIme1 = Karjalan tasavalta
| XIme2 = &amp;nbsp;
| XIme3 = &amp;nbsp;
| zastava = Flag of Karelia.svg
| grb = Coat of arms of the Republic of Karelia.svg
| zemljovid = Russia - Republic of Karelia (2008-01).svg
| vrsta_upravnog_središta = [[Glavni grad]]
| ime_upravnog_središta = [[Petrozavodsk]]
| rang_površina = 18.
| površina = 180 520
| postotak_vode = 14,7
| stan_rang = 63.
| stan_broj = 634 402
| godina_popisa = [[2014.]]
| stan_gust = 3,51
| pol_stat_poveznica = Ruske republike
| pol_stat_ime = Republika
| vremenska_zona_slika = Map of Russia - Moscow time zone.svg
| vremenska_zona = [[Moskovsko vrijeme]] &lt;br&gt; ([[UTC]] + 3/+4)
| savezni_okrug = Sjeverozapadni
| gospodarska_regija = Sjeverna
| jezici = [[ruski jezik|ruski]]
| čelnik_naslov = Glava Republike
| čelnik_ime = [[Sergej Leonidovič Katanandov]] 
| zamjenik_naslov = Predsjednik vlade
| zamjenik_ime = [[Pavel Viktorovič Černov]] 
| zakonodavno_tijelo_čelnik = Glava zakonodavne vlasti 
| zakon.tijela_čelnik_ime = [[Nikolaj Ivanovič Levin]] 
| auto_oznaka = 10
| naziv_parlamenta = ...
| himna = [[Himna Karelije]] &lt;br&gt; ''Kotimaamme Karjala!''
|| Napomena: Ruski jezik je trenutno jedini službeni jezik u Kareliji. Iako [[karelski jezik]] nema službeni status danas, [http://www.gov.karelia.ru:8083/News/2001/0827_01_e.html ovo] je dano za dati mu status uz ruski jezik u republičkoj vladi. &lt;!-- a motion has been set in place to grant it a place alongside Russian in the republic's government. --&gt;
|}}
'''Republika Karelija''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Каре́лия,&lt;ref name=&quot;const&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gov.karelia.ru/Constitution/mlaw01_c.html |title=Конституция Республики Карелия |lang=ru |website=www.gov.karelia.ru |accessdate=2011-09-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110910194145/http://www.gov.karelia.ru/Constitution/mlaw01_c.html |archivedate=2011-09-10}} — статья 1&lt;/ref&gt; Ка́рьяла&lt;ref name=&quot;const&quot; /&gt;) republika je u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]]. Glavni grad Karelije je [[Petrozavodsk]] koji je udaljen 430 kilometara sjeveroistočno od [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburga]]. U Kareliji je 2010. godine živjelo {{Broj|643 548}} stanovnika.

Po etničkoj strukturi 2010. je na popisu bilo 82,2 % [[Rusi|Rusa]], 7,4 % [[Karelijci|Karelijaca]], 3,8 % [[Bjelorusi|Bjelorusa]], 2 % [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], 1,4 % [[Finci|Finaca]] i 0,5 % [[Vepsijanci|Vepsijanaca]]. Službeni jezik Karelije je [[Ruski jezik|ruski]], dok su [[Karelski jezik|karelski]], [[Vepsijski jezik|vepsijski]] i [[Finski jezik|finski]] priznati kao nacionalni jezici od 2004. godine od kada se promovira njihovo očuvanje.

== Geografija ==
[[Datoteka:Vid_na_ozero_Paanayarvi.JPG|poveznica=https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vid_na_ozero_Paanayarvi.JPG|lijevo|mini|Nacionalni park Paanajärvi]]
Karelija je u širem smislu smještena između [[:sh:Bijelo_more|Bijelog]] i [[:sh:Baltičko_more|Baltičkog mora]]. Republika nema izravan izlaz na Baltičko more, dok na Bijelom moru ima 630 kilometara dugu obalu. Površina republike iznosi {{Broj|172 400}}&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i usporediva je s površinom [[Kambodža|Kambodže]] i [[Urugvaj|Urugvaja]]. Stanovništvo od {{Broj|643 548}} osoba po popisu iz 2010. godine usporedivo je s populacijom [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. U okvirima Rusije Karelija graniči sa [[Murmanska oblast|Murmanskom oblasti]] na sjeveru, [[Arhangelska oblast|Arhangelskom oblasti]] na istoku, [[Vologodska oblast|Vologodskom oblasti]] na jugoistoku i [[Lenjingradska oblast|Lenjingradskom oblasti]] na jugu. Na zapadu Karelija graniči sa [[Finska|Finskom]] (u kojoj se nalaze regije [[Južna Karelija|Južna]] i [[Sjeverna Karelija]]). Važnije vodene površine u republici jesu Bijelo more i jezera [[Oneško jezero|Onega]] i [[Ladoga]]. Najviši vrh u republici jest Nuorunen sa 576 m nadmorske visine.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|Karelia}}
{{Administrativne podjele Rusije}}

[[Kategorija: Republika Karelija| ]]
[[Kategorija: Sjeverozapadni savezni okrug]]</text>
      <sha1>7mmswnrqys35hs2clgqe0il4jfclptf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>South Park</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58176</id>
    <revision>
      <id>7567187</id>
      <parentid>7490199</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:19:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42412-37</username>
        <id>368312</id>
      </contributor>
      <origin>7567187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12808" sha1="7dr03l5baf1bt6q7l71b89aw03052uj" xml:space="preserve">{{Infokvir TV serija
| bgcolour           = blue
| ime_serije         = South Park
| orig_naslov        = South Park
| slika              = South_Park_movie.jpg
| natpis_pod_slikom  = [[Plakat]] [[film]]a
| format_serije      = [[Animirani film|animirana serija]]
| trajanje_epizode   = oko 22 minute
| autor              = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| producent          =                              
| država             = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| tv_kuća            = Comedy Central
| početak_serije     = [[13. kolovoza]] [[1997.]]      
| broj_epizoda       = 338
| glazba             = [[Primus]]
| pripovjedač        = [[Trey Parker]]&lt;br&gt;[[Matt Stone]]&lt;br&gt;[[Mary Kay Bergman]] (1997. – 1999.)&lt;br&gt; [[Issac Hayes]] (1997. – 2006.)&lt;br&gt;[[Eliza Schneider]] (2000. – 2003.)&lt;br&gt;[[Mona Marshall]] (2000. – danas)&lt;br&gt;[[April Stewart]] (2004. – danas)
| u_hrv              = [[Nova TV]] ([[2000.]] – [[2005.]])&lt;br&gt;[[MTV|MTV Hrvatska]]&lt;br&gt;Comedy Central Extra (2012. – danas)
|uvodna_glazba       = ''South Park Theme (Going down to South Park)''
|jezik               = [[engleski]]
|broj_sezona         = 28
}}
'''''South Park''''' (također poznat kao &quot;4 Malo kopilad&quot; na hrvatskom) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Animirani film|animirana]] serija koja se emitira od [[1997.]] godine, a autori su joj [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]. Serija se bavi doživljajima dvanestero [[Djeca|djece]] (četvero glavnih – [[Stan Marsh|Stan]], [[Kyle Broflovski|Kyle]], [[Eric Cartman|Cartman]], [[Kenny McCormick|Kenny]] – i ostalima – [[Butters Stotch|Butters]], [[Jimmy Valmer|Jimmy]], [[Clyde Donovan|Clyde]], [[Millie Larsen|Millie]], [[Annie Knitts|Annie]], [[Bebe Stevens|Bebe]], [[Wendy Testaburger|Wendy]] i [[Jessie]]) te njihovih poznanika u [[Grad|gradiću]] South Park u američkoj saveznoj državi [[Colorado]].  Karakterizira ju [[nadrealizam]], [[Parodija|parodiranje]], [[satira]] i [[crni humor]] koji kao temu imaju [[Sjedinjene Američke Države|američku]] kulturu, [[Tabu|tabue]] te razna aktualna [[Društvo|društvena]] i [[Politika|politička]] zbivanja. [[Humor]] i poruke serije često su predmet [[kritika]] raznih društvenih grupa.  

Serija je u početku rađena ručno, ''stop-motion'' [[Animacija|animacijom]], a kasnije je uvedena kompjuterska [[tehnika]]. Od njihovog prvog prikazivanja [[13. kolovoza]] [[1997.]] godine, emitirano je 338 epizoda kroz 28 sezona. ''South Park'' druga je najduža američka animirana serija, nakon [[Simpsoni|''Simpsona'']].

== Uloge (Project 6 Studio)==

#Ronald Žlabur — Stan Marsh, Eric Cartman, Tweek Tweak, Butters Stotch, Clyde Donovan, Jason White, Francis
#Goran Malus — G. Garrison
#Boris Svrtan — G. Mackey
#Daniel Dizdar — Timmy Burch, Craig Tucker, Jimmy Valmer, Scott Malkinson, DogPoo Petuski, Bradley Biggle
#Sandra Hrenar — Kyle Broflovski, Annie Knitts, Heidi Turner, Red McArthur, Kelly-Ann Barlow, Nichole Daniels, Monica Ryland, Meagan Ridley, Theresa
#Janko Rakoš — Kenny McCormick
#Mia Krajcar — Pip Phirrip, Bebe Stevens, Millie Larsen, Lola Paxton, Betsy, Ashley, Esther, Jenny Simons, Allie Nelson, Nelly, Jessie, Tammy Nelson, Emily Marx, Isla, Girl with Blonde Hair
#Dražen Bratulić — Jerome &quot;Kuhar&quot; McElroy
#Zrinka Antičević — Wendy Testaburger
#Mirta Zečević — Liane Cartman
#Andrea Čubrić — Shelly Marsh
#Igor Barberić — Tolkien Black

== Povijest serije ==
''South Park'' započeo je [[1992.]] godine, kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na sveučilištu u Coloradu kreirali kratki animirani film nazvan ''The Spirit of Christmas''. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg ''South Parka'' uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan »Kenny« i neimenovani lik nalik Kennyju.

Godine [[1995.]] član izvršnog odbora TV-kuće FOX, Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao božićnu čestitku.  Novi film je prikazivao borilački dvoboj između [[Djed Mraz|Djeda Mraza]] i [[Isus]]a, a brzo se proširio kopiranjem i [[Internet]]om te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s ''Comedy Central'' gdje je serija i emitirana [[13. kolovoza]] [[1997.]] 

Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao prosvjede raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz ''South Parka'' uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No, serija je ipak stekla prilično veliku popularnost. 

Godine [[1999.]] napravljen je i dugometražni film, [[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut|''South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut'']], koji je dobro primljen od publike i kritike.  U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem [[mjuzikl]]u, a pjesma ''Blame Canada'' nominirana je i za [[Oscar]]a. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija.  Oscara je ipak dobio Phil Collins za pjesmu ''You'll be in my Heart'' iz animiranog filma Tarzan; to po postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije.  Film je također u ušao u Guinessovu knigu rekorda kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399.  

U rujnu [[2005.]] godine, ''Comedy Central'' je potpisao ugovor s Parkerom i Stoneom za još tri sezone serije u sljedeće tri godine. Parker i Stone će nastaviti pisati, režirati i uređivati svaku svaki epizodu serije.

== Razvoj ==
Pilot-epizoda, ''Cartman Gets an Anal Probe'', je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i ''stop-motion'' tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računalnim alatima za animaciju; prvo je korišten ''PowerAnimator'', a zatim ''Maya''.  Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhićen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u Floridi 2000. osam dana nakon njihovog objavljivanja.

Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledatelja dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju.  Način prikazivanja tema se također promijenio.  Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih.

== Česte teme ==
Autori ''South Parka'' imaju libertarijanske političke stavove. Liberalni američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki [[Konzervativizam|konzervativci]] i njihove ideje.  Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] (karakteristično za konzervativne američke političare) te istodobno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje [[Homofobija|homofobije]].  Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin ''South Park – republikanci'' kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. [[Matt Stone]] je član ''Republikanske stranke'', a [[Trey Parker]] ''Libertarijanske''.  

[[Religija]] je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte [[mormoni]]zma, [[islam]]a, [[Judaizam|judaizma]], fundamentalističkog [[Kršćanstvo|kršćanstva]], katolicizma i [[Scijentologija|scijentologije]]. [[Bog]] je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; [[Isus]] je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; [[Sotona]] se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima, no iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, [[Ateizam|ateisti]] i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu – kao pretjerano arogantni. 

U nekoliko epizoda se na meti našao [[Ekologija|ekološki]] aktivizam.  Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz [[globalno zatopljenje]].  

Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, [[homoseksualnost]] i društvena zaostalost malih sredina.

== Glavni likovi ==

=== Stanley »Stan« Marsh ===
{{Glavni|Stan Marsh}}
Stan je, uz najboljeg [[Prijateljstvo|prijatelja]] Kylea, ''vođa'' grupe [[Dječak|dječaka]] i vjerojatno »najnormalniji« član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi [[moral]]nu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog [[Život|života]] često se podudaraju s onima [[Trey Parker|Treya Parkera]] pa ga se smatra njegovim [[Alter ego|alter egom]]. U hrvatskoj verziji glas mu posuđuje Ronald Žlabur.

=== Kyle Broflovski ===
{{glavni|Kyle Broflovski}}
Kyle je [[Židovi|Židov]], iako ne posebno [[Religija|religiozan]], prikazan je kao [[Inteligencija|inteligentan]], skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerojatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog podrijetla, što rezultira svađama, ponekad i tučnjavama. [[Matt Stone]] je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva. Na hrvatskom mu je glas posudila Sandra Hrenar.

=== Eric Theodore Cartman ===
{{glavni|Eric Cartman}}
Eric je najproblematičniji član grupe, često u sukobu sa Stanom i Kyleom. Prikazan je kao pokvaren, licemjeran, pohlepan, [[Egoizam|egoističan]], [[Manipulacija (psihologija)|manipulativan]], nepristojan, [[Agresija|agresivan]], a uz to je i [[Antisemitizam|antisemit]], [[Rasizam|rasist]] te [[Seksizam|seksist]]. Dio njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je [[Pretilost|pretio]], nema oca te da ga je razmazila [[majka]] koja je [[hermafrodit]], [[Narkomanija|narkomanka]] i [[prostitucija|prostitutka]], a potajno i [[pornografija|porno]] glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim [[Vještina|sposobnostima]] za [[poslovanje]] i vodstvo. Eric ima problema s pokazivanjem [[Emocije|emocija]], a to se posebno vidi u 13. epizodi 5. sezone, gdje [[Eric Cartman|Eric]] indirektno priznaje [[Kenny McCormick|Kennyju]] koliko mu znači i kako mu je najbolji prijatelj; nakon što Eric izađe u hodnik, naslanja se na [[vrata]] te plače dok [[Kyle Broflovski|Kyle]] gleda, no čim ga je Eric primijetio okrenuo je [[lice]] te otišao. Iz toga se da zaključiti da, usprkos svemu, Eric zna biti vrlo [[Emocije|emotivan]] u teškim trenucima. U hrvatskoj verziji glas mu posuđuje Ronald Žlabur.

=== Kenneth »Kenny« McCormick ===
{{glavni|Kenny McCormick}}
Kenny je [[Siromaštvo|siromašni]] dječak, uvijek u narančastom skafanderu koji mu skriva [[lice]] i čini njegov [[govor]] nerazumljivim. Ipak, njegovi prijatelji ga razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom [[Psovka|prostota]], koje ne razumiju. U prvih 5 sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj, a po [[Teorija|teoriji]] je bio [[Besmrtnost|besmrtan]]. U 6. sezoni se uopće nije pojavljivao, a kao glavnog lika zamijenio ga je [[Butters Stotch|Butters]]. Pred kraj 6. sezone vraćen je i više ne umire. U hrvatskoj verziji glas mu posuđuje Janko Rakoš.

=== Leopold »Butters« Stotch ===
{{glavni|Butters Stotch}}
Butters je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja i privremeni glavni lik u 6. sezoni, gdje je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lako manipuliran, vječna žrtva, često [[Klinička depresija|nesretan]], ali istovremeno i nevjerojatno [[Optimizam|optimističan]]. [[Roditelji]] ga često [[Kazna|kažnjavaju]] za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov [[alter ego]] ''Profesor Kaos'', poremećeni negativac koji pokušava uništiti [[svijet]]. Uzor za Buttersovog lika je Eric Stough, [[Snimatelj|direktor]] animacije ''South Parka''. Na hrvatskom mu glas posuđuje Ronald Žlabur.

== Vanjske poveznice ==
* [http://southparkstudios.com South Park Studios] – službene stranice
* [http://www.comedycentral.com/tv_shows/southpark ''South Park''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040727081851/http://www.comedycentral.com/tv_shows/southpark/ |date=27. srpnja 2004. }} na Comedy Central's 
* [http://www.spscriptorium.com South Park Scriptorium]
* {{imdb naslov|id=0121955|naslov=South Park}}


[[Kategorija:South Park| ]]</text>
      <sha1>7dr03l5baf1bt6q7l71b89aw03052uj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567198</id>
      <parentid>7567187</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bez izvora</comment>
      <origin>7490197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11625" sha1="jj23fa6f81tkeezid99vm5wgi3gzqub" xml:space="preserve">{{Infokvir TV serija
| bgcolour           = blue
| ime_serije         = South Park
| orig_naslov        = South Park
| slika              = South_Park_movie.jpg
| natpis_pod_slikom  = [[Plakat]] [[film]]a
| format_serije      = [[Animirani film|animirana serija]]
| trajanje_epizode   = oko 22 minute
| autor              = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| producent          =                              
| država             = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| tv_kuća            = Comedy Central
| početak_serije     = [[13. kolovoza]] [[1997.]]      
| broj_epizoda       = 338
| glazba             = [[Primus]]
| pripovjedač        = [[Trey Parker]]&lt;br&gt;[[Matt Stone]]&lt;br&gt;[[Mary Kay Bergman]] (1997. – 1999.)&lt;br&gt; [[Issac Hayes]] (1997. – 2006.)&lt;br&gt;[[Eliza Schneider]] (2000. – 2003.)&lt;br&gt;[[Mona Marshall]] (2000. – danas)&lt;br&gt;[[April Stewart]] (2004. – danas)
| u_hrv              = [[Nova TV]] ([[2000.]] – [[2005.]])&lt;br&gt;[[MTV|MTV Hrvatska]]&lt;br&gt;Comedy Central Extra (2012. – danas)
|uvodna_glazba       = ''South Park Theme (Going down to South Park)''
|jezik               = [[engleski]]
|broj_sezona         = 28
}}
'''''South Park''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Animirani film|animirana]] serija koja se emitira od [[1997.]] godine, a autori su joj [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]. Serija se bavi doživljajima dvanestero [[Djeca|djece]] (četvero glavnih – [[Stan Marsh|Stan]], [[Kyle Broflovski|Kyle]], [[Eric Cartman|Cartman]], [[Kenny McCormick|Kenny]] – i ostalima – [[Butters Stotch|Butters]], [[Jimmy Valmer|Jimmy]], [[Clyde Donovan|Clyde]], [[Millie Larsen|Millie]], [[Annie Knitts|Annie]], [[Bebe Stevens|Bebe]], [[Wendy Testaburger|Wendy]] i [[Jessie]]) te njihovih poznanika u [[Grad|gradiću]] South Park u američkoj saveznoj državi [[Colorado]].  Karakterizira ju [[nadrealizam]], [[Parodija|parodiranje]], [[satira]] i [[crni humor]] koji kao temu imaju [[Sjedinjene Američke Države|američku]] kulturu, [[Tabu|tabue]] te razna aktualna [[Društvo|društvena]] i [[Politika|politička]] zbivanja. [[Humor]] i poruke serije često su predmet [[kritika]] raznih društvenih grupa.  

Serija je u početku rađena ručno, ''stop-motion'' [[Animacija|animacijom]], a kasnije je uvedena kompjuterska [[tehnika]]. Od njihovog prvog prikazivanja [[13. kolovoza]] [[1997.]] godine, emitirano je 338 epizoda kroz 28 sezona. ''South Park'' druga je najduža američka animirana serija, nakon [[Simpsoni|''Simpsona'']].

== Povijest serije ==
''South Park'' započeo je [[1992.]] godine, kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na sveučilištu u Coloradu kreirali kratki animirani film nazvan ''The Spirit of Christmas''. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg ''South Parka'' uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan »Kenny« i neimenovani lik nalik Kennyju.

Godine [[1995.]] član izvršnog odbora TV-kuće FOX, Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao božićnu čestitku.  Novi film je prikazivao borilački dvoboj između [[Djed Mraz|Djeda Mraza]] i [[Isus]]a, a brzo se proširio kopiranjem i [[Internet]]om te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s ''Comedy Central'' gdje je serija i emitirana [[13. kolovoza]] [[1997.]] 

Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao prosvjede raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz ''South Parka'' uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No, serija je ipak stekla prilično veliku popularnost. 

Godine [[1999.]] napravljen je i dugometražni film, [[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut|''South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut'']], koji je dobro primljen od publike i kritike.  U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem [[mjuzikl]]u, a pjesma ''Blame Canada'' nominirana je i za [[Oscar]]a. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija.  Oscara je ipak dobio Phil Collins za pjesmu ''You'll be in my Heart'' iz animiranog filma Tarzan; to po postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije.  Film je također u ušao u Guinessovu knigu rekorda kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399.  

U rujnu [[2005.]] godine, ''Comedy Central'' je potpisao ugovor s Parkerom i Stoneom za još tri sezone serije u sljedeće tri godine. Parker i Stone će nastaviti pisati, režirati i uređivati svaku svaki epizodu serije.

== Razvoj ==
Pilot-epizoda, ''Cartman Gets an Anal Probe'', je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i ''stop-motion'' tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računalnim alatima za animaciju; prvo je korišten ''PowerAnimator'', a zatim ''Maya''.  Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhićen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u Floridi 2000. osam dana nakon njihovog objavljivanja.

Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledatelja dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju.  Način prikazivanja tema se također promijenio.  Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih.

== Česte teme ==
Autori ''South Parka'' imaju libertarijanske političke stavove. Liberalni američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki [[Konzervativizam|konzervativci]] i njihove ideje.  Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] (karakteristično za konzervativne američke političare) te istodobno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje [[Homofobija|homofobije]].  Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin ''South Park – republikanci'' kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. [[Matt Stone]] je član ''Republikanske stranke'', a [[Trey Parker]] ''Libertarijanske''.  

[[Religija]] je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte [[mormoni]]zma, [[islam]]a, [[Judaizam|judaizma]], fundamentalističkog [[Kršćanstvo|kršćanstva]], katolicizma i [[Scijentologija|scijentologije]]. [[Bog]] je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; [[Isus]] je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; [[Sotona]] se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima, no iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, [[Ateizam|ateisti]] i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu – kao pretjerano arogantni. 

U nekoliko epizoda se na meti našao [[Ekologija|ekološki]] aktivizam.  Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz [[globalno zatopljenje]].  

Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, [[homoseksualnost]] i društvena zaostalost malih sredina.

== Glavni likovi ==

=== Stanley »Stan« Marsh ===
{{Glavni|Stan Marsh}}
Stan je, uz najboljeg [[Prijateljstvo|prijatelja]] Kylea, ''vođa'' grupe [[Dječak|dječaka]] i vjerojatno »najnormalniji« član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi [[moral]]nu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog [[Život|života]] često se podudaraju s onima [[Trey Parker|Treya Parkera]] pa ga se smatra njegovim [[Alter ego|alter egom]].

=== Kyle Broflovski ===
{{glavni|Kyle Broflovski}}
Kyle je [[Židovi|Židov]], iako ne posebno [[Religija|religiozan]], prikazan je kao [[Inteligencija|inteligentan]], skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerojatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog podrijetla, što rezultira svađama, ponekad i tučnjavama. [[Matt Stone]] je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva.

=== Eric Theodore Cartman ===
{{glavni|Eric Cartman}}
Eric je najproblematičniji član grupe, često u sukobu sa Stanom i Kyleom. Prikazan je kao pokvaren, licemjeran, pohlepan, [[Egoizam|egoističan]], [[Manipulacija (psihologija)|manipulativan]], nepristojan, [[Agresija|agresivan]], a uz to je i [[Antisemitizam|antisemit]], [[Rasizam|rasist]] te [[Seksizam|seksist]]. Dio njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je [[Pretilost|pretio]], nema oca te da ga je razmazila [[majka]] koja je [[hermafrodit]], [[Narkomanija|narkomanka]] i [[prostitucija|prostitutka]], a potajno i [[pornografija|porno]] glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim [[Vještina|sposobnostima]] za [[poslovanje]] i vodstvo. Eric ima problema s pokazivanjem [[Emocije|emocija]], a to se posebno vidi u 13. epizodi 5. sezone, gdje [[Eric Cartman|Eric]] indirektno priznaje [[Kenny McCormick|Kennyju]] koliko mu znači i kako mu je najbolji prijatelj; nakon što Eric izađe u hodnik, naslanja se na [[vrata]] te plače dok [[Kyle Broflovski|Kyle]] gleda, no čim ga je Eric primijetio okrenuo je [[lice]] te otišao. Iz toga se da zaključiti da, usprkos svemu, Eric zna biti vrlo [[Emocije|emotivan]] u teškim trenucima.

=== Kenneth »Kenny« McCormick ===
{{glavni|Kenny McCormick}}
Kenny je [[Siromaštvo|siromašni]] dječak, uvijek u narančastom skafanderu koji mu skriva [[lice]] i čini njegov [[govor]] nerazumljivim. Ipak, njegovi prijatelji ga razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom [[Psovka|prostota]], koje ne razumiju. U prvih 5 sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj, a po [[Teorija|teoriji]] je bio [[Besmrtnost|besmrtan]]. U 6. sezoni se uopće nije pojavljivao, a kao glavnog lika zamijenio ga je [[Butters Stotch|Butters]]. Pred kraj 6. sezone vraćen je i više ne umire.

=== Leopold »Butters« Stotch ===
{{glavni|Butters Stotch}}
Butters je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja i privremeni glavni lik u 6. sezoni, gdje je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lako manipuliran, vječna žrtva, često [[Klinička depresija|nesretan]], ali istovremeno i nevjerojatno [[Optimizam|optimističan]]. [[Roditelji]] ga često [[Kazna|kažnjavaju]] za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov [[alter ego]] ''Profesor Kaos'', poremećeni negativac koji pokušava uništiti [[svijet]]. Uzor za Buttersovog lika je Eric Stough, [[Snimatelj|direktor]] animacije ''South Parka''.

== Vanjske poveznice ==
* [http://southparkstudios.com South Park Studios] – službene stranice
* [http://www.comedycentral.com/tv_shows/southpark ''South Park''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040727081851/http://www.comedycentral.com/tv_shows/southpark/ |date=27. srpnja 2004. }} na Comedy Central's 
* [http://www.spscriptorium.com South Park Scriptorium]
* {{imdb naslov|id=0121955|naslov=South Park}}


[[Kategorija:South Park| ]]</text>
      <sha1>jj23fa6f81tkeezid99vm5wgi3gzqub</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567199</id>
      <parentid>7567198</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:10:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Neptune, the Mystic zaštićuje &quot;[[South Park]]&quot;: učestalo spamiranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 31. siječnja 2027. u 22:10 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 31. siječnja 2027. u 22:10 (UTC)))</comment>
      <origin>7490197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11625" sha1="jj23fa6f81tkeezid99vm5wgi3gzqub" xml:space="preserve">{{Infokvir TV serija
| bgcolour           = blue
| ime_serije         = South Park
| orig_naslov        = South Park
| slika              = South_Park_movie.jpg
| natpis_pod_slikom  = [[Plakat]] [[film]]a
| format_serije      = [[Animirani film|animirana serija]]
| trajanje_epizode   = oko 22 minute
| autor              = [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]
| producent          =                              
| država             = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| tv_kuća            = Comedy Central
| početak_serije     = [[13. kolovoza]] [[1997.]]      
| broj_epizoda       = 338
| glazba             = [[Primus]]
| pripovjedač        = [[Trey Parker]]&lt;br&gt;[[Matt Stone]]&lt;br&gt;[[Mary Kay Bergman]] (1997. – 1999.)&lt;br&gt; [[Issac Hayes]] (1997. – 2006.)&lt;br&gt;[[Eliza Schneider]] (2000. – 2003.)&lt;br&gt;[[Mona Marshall]] (2000. – danas)&lt;br&gt;[[April Stewart]] (2004. – danas)
| u_hrv              = [[Nova TV]] ([[2000.]] – [[2005.]])&lt;br&gt;[[MTV|MTV Hrvatska]]&lt;br&gt;Comedy Central Extra (2012. – danas)
|uvodna_glazba       = ''South Park Theme (Going down to South Park)''
|jezik               = [[engleski]]
|broj_sezona         = 28
}}
'''''South Park''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Animirani film|animirana]] serija koja se emitira od [[1997.]] godine, a autori su joj [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]. Serija se bavi doživljajima dvanestero [[Djeca|djece]] (četvero glavnih – [[Stan Marsh|Stan]], [[Kyle Broflovski|Kyle]], [[Eric Cartman|Cartman]], [[Kenny McCormick|Kenny]] – i ostalima – [[Butters Stotch|Butters]], [[Jimmy Valmer|Jimmy]], [[Clyde Donovan|Clyde]], [[Millie Larsen|Millie]], [[Annie Knitts|Annie]], [[Bebe Stevens|Bebe]], [[Wendy Testaburger|Wendy]] i [[Jessie]]) te njihovih poznanika u [[Grad|gradiću]] South Park u američkoj saveznoj državi [[Colorado]].  Karakterizira ju [[nadrealizam]], [[Parodija|parodiranje]], [[satira]] i [[crni humor]] koji kao temu imaju [[Sjedinjene Američke Države|američku]] kulturu, [[Tabu|tabue]] te razna aktualna [[Društvo|društvena]] i [[Politika|politička]] zbivanja. [[Humor]] i poruke serije često su predmet [[kritika]] raznih društvenih grupa.  

Serija je u početku rađena ručno, ''stop-motion'' [[Animacija|animacijom]], a kasnije je uvedena kompjuterska [[tehnika]]. Od njihovog prvog prikazivanja [[13. kolovoza]] [[1997.]] godine, emitirano je 338 epizoda kroz 28 sezona. ''South Park'' druga je najduža američka animirana serija, nakon [[Simpsoni|''Simpsona'']].

== Povijest serije ==
''South Park'' započeo je [[1992.]] godine, kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na sveučilištu u Coloradu kreirali kratki animirani film nazvan ''The Spirit of Christmas''. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg ''South Parka'' uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan »Kenny« i neimenovani lik nalik Kennyju.

Godine [[1995.]] član izvršnog odbora TV-kuće FOX, Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao božićnu čestitku.  Novi film je prikazivao borilački dvoboj između [[Djed Mraz|Djeda Mraza]] i [[Isus]]a, a brzo se proširio kopiranjem i [[Internet]]om te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s ''Comedy Central'' gdje je serija i emitirana [[13. kolovoza]] [[1997.]] 

Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao prosvjede raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz ''South Parka'' uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No, serija je ipak stekla prilično veliku popularnost. 

Godine [[1999.]] napravljen je i dugometražni film, [[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut|''South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut'']], koji je dobro primljen od publike i kritike.  U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem [[mjuzikl]]u, a pjesma ''Blame Canada'' nominirana je i za [[Oscar]]a. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija.  Oscara je ipak dobio Phil Collins za pjesmu ''You'll be in my Heart'' iz animiranog filma Tarzan; to po postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije.  Film je također u ušao u Guinessovu knigu rekorda kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399.  

U rujnu [[2005.]] godine, ''Comedy Central'' je potpisao ugovor s Parkerom i Stoneom za još tri sezone serije u sljedeće tri godine. Parker i Stone će nastaviti pisati, režirati i uređivati svaku svaki epizodu serije.

== Razvoj ==
Pilot-epizoda, ''Cartman Gets an Anal Probe'', je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i ''stop-motion'' tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računalnim alatima za animaciju; prvo je korišten ''PowerAnimator'', a zatim ''Maya''.  Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhićen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u Floridi 2000. osam dana nakon njihovog objavljivanja.

Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledatelja dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju.  Način prikazivanja tema se također promijenio.  Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih.

== Česte teme ==
Autori ''South Parka'' imaju libertarijanske političke stavove. Liberalni američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki [[Konzervativizam|konzervativci]] i njihove ideje.  Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] (karakteristično za konzervativne američke političare) te istodobno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje [[Homofobija|homofobije]].  Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin ''South Park – republikanci'' kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. [[Matt Stone]] je član ''Republikanske stranke'', a [[Trey Parker]] ''Libertarijanske''.  

[[Religija]] je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte [[mormoni]]zma, [[islam]]a, [[Judaizam|judaizma]], fundamentalističkog [[Kršćanstvo|kršćanstva]], katolicizma i [[Scijentologija|scijentologije]]. [[Bog]] je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; [[Isus]] je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; [[Sotona]] se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima, no iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, [[Ateizam|ateisti]] i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu – kao pretjerano arogantni. 

U nekoliko epizoda se na meti našao [[Ekologija|ekološki]] aktivizam.  Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz [[globalno zatopljenje]].  

Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, [[homoseksualnost]] i društvena zaostalost malih sredina.

== Glavni likovi ==

=== Stanley »Stan« Marsh ===
{{Glavni|Stan Marsh}}
Stan je, uz najboljeg [[Prijateljstvo|prijatelja]] Kylea, ''vođa'' grupe [[Dječak|dječaka]] i vjerojatno »najnormalniji« član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi [[moral]]nu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog [[Život|života]] često se podudaraju s onima [[Trey Parker|Treya Parkera]] pa ga se smatra njegovim [[Alter ego|alter egom]].

=== Kyle Broflovski ===
{{glavni|Kyle Broflovski}}
Kyle je [[Židovi|Židov]], iako ne posebno [[Religija|religiozan]], prikazan je kao [[Inteligencija|inteligentan]], skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerojatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog podrijetla, što rezultira svađama, ponekad i tučnjavama. [[Matt Stone]] je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva.

=== Eric Theodore Cartman ===
{{glavni|Eric Cartman}}
Eric je najproblematičniji član grupe, često u sukobu sa Stanom i Kyleom. Prikazan je kao pokvaren, licemjeran, pohlepan, [[Egoizam|egoističan]], [[Manipulacija (psihologija)|manipulativan]], nepristojan, [[Agresija|agresivan]], a uz to je i [[Antisemitizam|antisemit]], [[Rasizam|rasist]] te [[Seksizam|seksist]]. Dio njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je [[Pretilost|pretio]], nema oca te da ga je razmazila [[majka]] koja je [[hermafrodit]], [[Narkomanija|narkomanka]] i [[prostitucija|prostitutka]], a potajno i [[pornografija|porno]] glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim [[Vještina|sposobnostima]] za [[poslovanje]] i vodstvo. Eric ima problema s pokazivanjem [[Emocije|emocija]], a to se posebno vidi u 13. epizodi 5. sezone, gdje [[Eric Cartman|Eric]] indirektno priznaje [[Kenny McCormick|Kennyju]] koliko mu znači i kako mu je najbolji prijatelj; nakon što Eric izađe u hodnik, naslanja se na [[vrata]] te plače dok [[Kyle Broflovski|Kyle]] gleda, no čim ga je Eric primijetio okrenuo je [[lice]] te otišao. Iz toga se da zaključiti da, usprkos svemu, Eric zna biti vrlo [[Emocije|emotivan]] u teškim trenucima.

=== Kenneth »Kenny« McCormick ===
{{glavni|Kenny McCormick}}
Kenny je [[Siromaštvo|siromašni]] dječak, uvijek u narančastom skafanderu koji mu skriva [[lice]] i čini njegov [[govor]] nerazumljivim. Ipak, njegovi prijatelji ga razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom [[Psovka|prostota]], koje ne razumiju. U prvih 5 sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj, a po [[Teorija|teoriji]] je bio [[Besmrtnost|besmrtan]]. U 6. sezoni se uopće nije pojavljivao, a kao glavnog lika zamijenio ga je [[Butters Stotch|Butters]]. Pred kraj 6. sezone vraćen je i više ne umire.

=== Leopold »Butters« Stotch ===
{{glavni|Butters Stotch}}
Butters je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja i privremeni glavni lik u 6. sezoni, gdje je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lako manipuliran, vječna žrtva, često [[Klinička depresija|nesretan]], ali istovremeno i nevjerojatno [[Optimizam|optimističan]]. [[Roditelji]] ga često [[Kazna|kažnjavaju]] za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov [[alter ego]] ''Profesor Kaos'', poremećeni negativac koji pokušava uništiti [[svijet]]. Uzor za Buttersovog lika je Eric Stough, [[Snimatelj|direktor]] animacije ''South Parka''.

== Vanjske poveznice ==
* [http://southparkstudios.com South Park Studios] – službene stranice
* [http://www.comedycentral.com/tv_shows/southpark ''South Park''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040727081851/http://www.comedycentral.com/tv_shows/southpark/ |date=27. srpnja 2004. }} na Comedy Central's 
* [http://www.spscriptorium.com South Park Scriptorium]
* {{imdb naslov|id=0121955|naslov=South Park}}


[[Kategorija:South Park| ]]</text>
      <sha1>jj23fa6f81tkeezid99vm5wgi3gzqub</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59413</id>
    <revision>
      <id>7567492</id>
      <parentid>7304282</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:05:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4202" sha1="j3l51160pe4takx07wxzw6gz6vsg8n1" xml:space="preserve">{{otheruses}}
[[Datoteka:Gradski muzej Sombor - numizmatika, Slavonski Banovac 13. vek.jpg|240px|mini|desno|Slavonski banovac]]
'''Banovac''' je naziv za prvi hrvatski [[novac]] kovan u [[Pakrac]]u i [[Zagreb]]u otprilike u razdoblju od [[1235.]] do [[1384.]] godine.

Godine [[1256.]] Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani [[kuna (životinja)|kuna]] u trku, a na naličju patrijarhalni (dvostruki) [[križ]] s dvjema okrunjenim glavama.&lt;ref&gt;http://www.muzej-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=16 Muzej grada Pakraca&lt;/ref&gt; Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen. 

[[Slavonski banovac]] je tradicionalna [[sajam]]ska [[manifestacija]] koja se održava u [[Pakrac]]u od 2010. godine i predstavlja jedan od najvećih sajmova ovog tipa u kontinentalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;[https://pakrac.hr/14-sajam-slavonski-banovac/ 14. sajam Slavonski banovac] pakrac.hr Preuzeto 4. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Manifestacija je dobila ime po ovom kovanom novcu.

== Povijest ==

Uz dubrovačke srebrnjake najkvalitetnija i najraširenija hrvatska srednjovjekovna autohtona moneta, poznata i priznata kao zdrava i stabilna srebrna valuta u mnogim europskim zemljama, bila je »moneta banalis« — slavonski banovac, koji je kovan u 13. i 14. stoljeću u kovnicama u Pakracu (od 1237. do 1260.) a zatim u Zagrebu od 1260. do 1384. kao »denarius zagrabiensis«. Ona je temelj velikog ugleda i doprinosa hrvatskoga kovničarstva europskoj i svjetskoj povijesti novčarstva jer su banovci kovani u postojanoj vrhunskoj finoći [[Srebro|srebra]] i kvaliteti kovanja, tako da su u toj epohi bili jedna od vrhunskih europskih moneta. On je bio djelo hrvatskih umjetnika i kovničara, a zbog državne zajednice Hrvata s Mađarima nosio je zajedničke oznake — uz hrvatsko državno znakovlje tu su bili ugarski kraljevski simboli. Banovci su zbog čistoće srebra i lijepe izrade već u 13. stoljeću postali »europski novac« i bili rabljeni u međunarodnoj trgovini za sva plaćanja diljem [[Srednja Europa|srednje Europe]]. Zbog ugleda kovničarske tradicije i zaštite kvalitete banovci su imali svoju posebnu slavonsku marku od otprilike 238 g (poslije 224,5 g) srebra iz koje se kovalo 5 penza od po 40 banovaca ili ukupno 200 banovaca (denara) ili 400 obola odnosno 1000 groša ili 2400 sitnih srebrnih bagatina. Da bi zaštitili kvalitetu banovca, srednjovjekovni hrvatski banovi i hercezi uvodili su vrlo stroge kovničke propise o kontroli kvalitete novca, često su se koristili i prekivanjem novca (renovatio monetarum) uz kompletnu zamjenu novčane mase. To je omogućavalo i otkrivanje krivotvoritelja, što se vidi iz sačuvane sudske dokumentacije.&lt;ref&gt;http://www.matica.hr/HRRevija/revija052.nsf/AllWebDocs/novcar {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120123195118/http://www.matica.hr/HRRevija/revija052.nsf/AllWebDocs/novcar |date=23. siječnja 2012. }} Ante Milinović, Hrvatska novčarska baština, Hrvatska revija,Broj 2, Godište II. / 2002., {{ISSN|1330-2493}} (preuzeto 15. travnja 2012.)&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==

{{Izvori}}

{{Matica hrvatska}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo/novac/povijest Povijest hrvatskog novca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061001224756/http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo/novac/povijest |date=1. listopada 2006. }}
*[http://www.pakrac.hr/zanimljivosti.aspx?IDMaterijala=377 &quot;Banovac, 750 godina&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060622090624/http://pakrac.hr/zanimljivosti.aspx?IDMaterijala=377 |date=22. lipnja 2006. }} 
*[https://numizmatika.net/wp-content/uploads/2023/08/Knjiga-Ciro-Truhelka-Slavonski-banovci.pdf Ćiro Truhelka: Slavonski banovci, 1897.]
{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060622090624/http://pakrac.hr/zanimljivosti.aspx?IDMaterijala=377 |date=22. lipnja 2006. }} na Službenim internetskim stranicama grada Pakraca

{{Mrva-ekon}}
[[Kategorija:Kovani novac]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]</text>
      <sha1>j3l51160pe4takx07wxzw6gz6vsg8n1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atomium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60999</id>
    <revision>
      <id>7567387</id>
      <parentid>7129282</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:01:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2093" sha1="k9nsy78qld700qra35icfkla68l5fok" xml:space="preserve">{{Dodaj infookvir|građevina}}
[[File:Atomium Brussel.jpg|right|thumb|Atomium u Bruxellesu.]]
'''Atomium''' je skulptura izgrađena u čast [[Svjetska izložba|Svjetske izložbe]] [[1958.]] u [[Bruxelles]]u.

Ta 110 [[metar|m]] visoka [[čelik|čelično]]-[[aluminij]]ska konstrukcija postala je senzacijom Izložbe.

Skulptura, koja nadvisuje izložbeni prostor na terenu [[perivoj]]a '''Laeken''',  predstavlja devet [[atom]]a jednog alfa-[[željezo|željeznog]] [[kristal]]a u mjerilu 1:150 milijardi. 

Kada je Svjetska izložba [[1958.]] zatvorila svoja vrata, devet srebrnih kugla '''Atomiuma''' postale su znamenitost [[grad]]a [[Bruxelles]]a. [[kugla|Kugle]] su potisnule ''&quot;briseleskog najstarijeg građanina''&quot; manekena '''Pisa''', koji je čest motiv na plakatima [[belgija|belgijskih]] turističkih poduzeća. Nadaleko vidljive [[kugla|kugle]] lebde naoko bestežinski iznad glavnoga grada [[belgija|Belgije]]. Svoj snažan sjaj zahvaljuju jednoj 2 [[milimetar|mm]] tankoj elektrolitski obrađenoj [[aluminij]]skoj kori. 

'''Atomium''' nije samo izvana privlačan već je zanimljiv i njegov unutarnji [[život]] koji je potpuno klimatiziran. Svaka od tih devet blistavih [[kugla|kugli]] mjeri u promjeru '''18''' [[metar|m]]. Preko pet pomičnih stubišta - među njima i najdulje u [[europa|Europi]], tvrde Belgijanci - i nekoliko stubišta dovode [[čovjek]]a kroz tri metra široke cijevi do pokrajnih kugli; tu se dolazi u sobu s jelom i do stalne [[izložba|izložbe]] koja prikazuje miroljubivo korištenje [[atomska energija|atomske energije]]. Brzo dizalo odnosi posjetitelja brzinom od pet metara u sekundi u glavnu atrakciju '''Atomiuma''': okrugli, udobni restoran u najvišoj kugli odakle se pruža veličanstven pogled na [[grad]].

== Poveznice ==
* [[Sedam svjetskih čuda]]

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Atomium}}

* http://www.atomium.be/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226234002/http://atomium.be/ |date=26. veljače 2011. }}


[[Kategorija:Građevine u Bruxellesu]]
[[Kategorija:Skulpture]]
[[Kategorija:Belgijske turističke atrakcije]]</text>
      <sha1>k9nsy78qld700qra35icfkla68l5fok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Armenci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63476</id>
    <revision>
      <id>7567333</id>
      <parentid>7443372</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:30:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8611" sha1="3nacshithczwt587nat294irx6f84rn" xml:space="preserve">{{Etnička grupa
| ime        = Armenci
| slika      = [[Slika:Armeniapedia_dance1.jpg|250px]]
| opis_slike = Tradicionalni armenski ples
| populacija = cca. 6 milijuna – 8 milijuna &lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
| regije     = {{Z|ARM}} [[Armenija]] oko 3.200.000 
| regija1  = {{Z|RUS}} [[Rusija]]
| pop1     = 1.180.388
| ref1     =&lt;ref&gt;The [http://www.perepis2002.ru/content.html?id=11&amp;docid=10715289081463 Ruski zavod za Statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080202152038/http://www.perepis2002.ru/content.html?id=11&amp;docid=10715289081463 |date=2. veljače 2008. }} 1.130.491 Armenaca (0,78% od ukupnog stanovništva Rusije).&lt;/ref&gt;
| regija2  = {{Z|SAD}} [[SAD]]
| pop2     = 474.000 – 1.500.000
| ref2     =&lt;ref&gt;[http://www.armenianchurched.org/ The Armenian Church in America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110508150038/http://www.armenianchurched.org/ |date=8. svibnja 2011. }} (click on &quot;Diocese&quot;) (Retrieved 20 March 2009). [http://www.armembassycanada.ca/diaspora/diaspora6.htm The Armenian Embassy in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060826182306/http://www.armembassycanada.ca/diaspora/diaspora6.htm |date=26. kolovoza 2006. }} oko jedan milijun Armenaca živi u SAD-u i oko 100.000 u Kanadi. [http://factfinder.census.gov/servlet/QTTable?_bm=y&amp;-geo_id=01000US&amp;-qr_name=DEC_2000_SF3_U_QTP13&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U&amp;-_lang=en&amp;-_sse=on 2000 American Census] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125030840/http://factfinder.census.gov/servlet/QTTable?_bm=y&amp;-geo_id=01000US&amp;-qr_name=DEC_2000_SF3_U_QTP13&amp;-ds_name=DEC_2000_SF3_U&amp;-_lang=en&amp;-_sse=on |date=25. studenoga 2011. }} presents official data from the 2000 U.S. Census (including state-by-state data), which states that there are 385,488 people of Armenian ancestry currently living in the United States. .&lt;/ref&gt;
| regija3  = {{Z|FRA}} [[Francuska]]
| pop3     = 300.000 – 600.000
| ref3     =&lt;ref name=&quot;ed&quot;&gt;[http://www.3noor.org/nnp00/armig_france.html Armenian diaspora in France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313151441/http://www.3noor.org/nnp00/armig_france.html |date=13. ožujka 2007. }} from the site on [http://www.3noor.org/nnp00/armwmap.html Armenian diaspora in various countries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110414223340/http://www.3noor.org/nnp00/armwmap.html |date=14. travnja 2011. }} maintained by the [http://www.e4d.org/about.htm Education for Development Institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120110153913/http://www.e4d.org/about.htm |date=10. siječnja 2012. }}. Retrieved 21 March 2009.&lt;/ref&gt;
| regija4  = {{Z|IRN}} [[Iran]]
| pop4     = 70.000 – 120.000
| ref4     = 
| regija5  = {{Z|GRU}} [[Gruzija]]
| pop5     = 250.000 – 350.000
| ref5     =&lt;ref&gt;''[http://www.statistics.ge/index_eng.htm Statistički zavod Gruzije]'': 248.900 ili 5,7 % Armenaca živi u Gruziji od ukupno 4.371.500 stanovnika Gruzije (2002. popis). ''[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gg.html#People CIA World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151016075816/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gg.html#People |date=16. listopada 2015. }}'' also gives 5.7 % ethnic Armenians in Georgia based on the 2002 census.&lt;/ref&gt;
| regija6  = {{Z|SIR}} [[Sirija]]
| pop6     = 35.000 – 70.000
| ref6     =&lt;ref&gt;The [http://i-cias.com/e.o/syria_4.htm Encyclopedia of the Orient] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110510235956/http://i-cias.com/e.o/syria_4.htm |date=10. svibnja 2011. }} oko 160.000 Armenaca i 30.000 pripadnika armenske crkve živi u Siriji ukupno 190.000.&lt;/ref&gt;
| regija7 = {{Z|LBN}} [[Libanon]]
| pop7    = 70.000 – 80.000 
| ref7    =&lt;ref&gt;The [http://i-cias.com/e.o/lebanon_4.htm Encyclopedia of the Orient] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180929103304/http://i-cias.com/e.o/lebanon_4.htm |date=29. rujna 2018. }} oko 120.00 Armenaca i 20.000 pripadnika armenske crkve živi u Libanonu&lt;/ref&gt;
| regija8  = {{Z|ARG}} [[Argentina]]
| pop8     = 70.000 
| ref8     =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot;&gt;{{cite web |title=Armenian population in the world |url=http://www.armeniadiaspora.com/followup/population.html |publisher=Armeniandiaspora.com |access-date=21. svibnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080327062045/http://www.armeniadiaspora.com/followup/population.html |archivedate=27. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt;
| regija9 = {{Z|UKR}} [[Ukrajina]]
| pop9    = 100.000 – 250.000
| ref9    =&lt;ref&gt;[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality The 2001 census in Ukraine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070706003257/http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ |date=6. srpnja 2007. }} recorded 99,894 Armenians.&lt;/ref&gt;
| regija10  = {{Z|UZB}} [[Uzbekistan]] 
| pop10     = 50 000 – 70 000 
| ref10     =&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.umid.uz/Main/Uzbekistan/Population/population.html |accessdate=21. svibnja 2009. |title=Population census of Uzbekistan 1989 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080620072910/http://www.umid.uz/Main/Uzbekistan/Population/population.html |archivedate=20. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt;
| regija11 = {{Z|TUR}} [[Turska]]
| pop11    = 50.000 – 60.000 
| ref11   =&lt;ref&gt;{{cite web |last=Turay |first=Anna |title=Tarihte Ermeniler |publisher=Bolsohays:Istanbul Armenians |url=http://www.bolsohays.com/webac.asp?referans=1 |accessdate=2007-01-04}}&lt;/ref&gt;
| regija12 = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| pop12    = 50.000 – 60.000
| ref12    =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot; /&gt;
| regija13 = {{Z|KAN}} [[Kanada]]
| pop13    = do 100.000
| ref13    =
| regija14 = {{Z|BRA}} [[Brazil]]
| pop14    = 40.000
| ref14    =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot; /&gt;
| regija15 =  {{Z|BJE}} [[Bjelorusija]]
| pop15    = 25.000
| ref15    =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot; /&gt;
| regija16 = {{Z|IRK}} [[Irak]]
| pop16    = 20.000
| ref16    =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot; /&gt;
| regija17  = {{Z|GRČ}} [[Grčka]]
| pop17     = 20.000
| ref17     =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot; /&gt;
| regija18  = {{Z|BUG}} [[Bugarska]] 
| pop18     = 10.385
| ref18     =&lt;ref&gt;[http://www.nsi.bg/Census/Ethnos.htm Etničke grupe Bugarske.]&lt;/ref&gt;
| regija19   ={{Z|URU}} [[Urugvaj]] 
| pop19      =19.000
| ref19      =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot; /&gt;
| regija20   ={{Z|CIP}} [[Cipar]] 
| pop20      =3000
| ref20      =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot; /&gt;
| regija21   ={{Z|ŠPA}} [[Španjolska]]
| pop21      =1000
| ref21     =&lt;ref name=&quot;Armeniandiaspora.com&quot; /&gt;
| jezik      = [[Armenski jezik]]
| vjera      = [[Armenska apostolska Crkva]]
| srodne     =   [[Hemšini]], [[Indoeuropljani]]
}}
'''Armenci''' ([[armenski]]: Հայեր, ''Hayer''), narod koji živi većinom na području [[Armenija|Armenije]], više od tri milijuna pripadnika. Sačinjavaju 98% stanovništva Armenije. Većinom su pripadnici [[Armenska apostolska Crkva|Armenske apostolske Crkve]], pripadnice istočnih pravoslavnih crkava, a sebe smatraju armenskim kršćanima. Kršćanstvo je kod njih uvedeno [[301.]] godine.  Do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bilo ih je oko 4 milijuna, no zbog turskih progona stradalo je milijun Armenaca, a mnogi su prisilno preseljeni u pustinje [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Znatan se broj Armenaca vratio u svoje domove. Govore [[armenski jezik|armenskim jezikom]].

== Poznati Armenci ==
*[[Đuro Baglivi]], hrvatski liječnik i znanstvenik, član najuglednijih svjetskih [[akademija]]

==Vidi još==
*[[Armenski genocid]]
*[[Gorski Karabah]]

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Armenians}}
* [http://www.armenianhighland.com Armenska povijest]
* [http://www.faces-foundation.org/component/option,com_dbquery/Itemid,82/task,ExecuteQuery/qid,2/previousTask,PrepareQuery/ FACES Project – Armenska dijaspora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208210748/http://faces-foundation.org/component/option,com_dbquery/Itemid,82/task,ExecuteQuery/qid,2/previousTask,PrepareQuery |date=8. veljače 2009. }}
* [http://www.videoyan.com Armenci izvan Armenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301230712/http://videoyan.com/ |date=1. ožujka 2021. }}

[[Kategorija:Indoeuropljani]]
[[Kategorija:Etničke grupe Armenije]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Gruzije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Sirije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Libanona]]
[[Kategorija:Etničke grupe Irana]]
[[Kategorija:Drevna Mezopotamija]]
[[Kategorija:Etničke grupe Azerbajdžana]]
[[Kategorija:Armenci| ]]

[[ba:Армянка]]</text>
      <sha1>3nacshithczwt587nat294irx6f84rn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uralski narodi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64980</id>
    <revision>
      <id>7567479</id>
      <parentid>6753199</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:30:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popr</comment>
      <origin>7567479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2678" sha1="6sqy1dl9sa09w1hyyotwu17m1w3seyu" xml:space="preserve">[[Datoteka:Uralic-Yukaghir.png|okvir|rasprostranjenost naroda Uralske porodice naroda. Pripadnost Jukagira treba uzeti s rezervom, jer je teorija o njihovoj pripadnosti tek nedavna i nije opće prihvaćena.]]
'''Uralski narodi''' je naziv za narode koji se služe jezicima Uralske jezične porodice, često svrstavane u [[Uralsko-altajski jezici|Uralsko-Altajsku]] natporodicu. Ime porodice dolazi po gorju [[Ural (gorje)|Ural]], a moguće porijeklo ovih naroda je s njegove [[sibir]]ske strane gdje su živjeli prije nekih 7000 godina.&lt;ref&gt;[http://aboutworldlanguages.com/uralic-language-family Uralic Language Family]&lt;/ref&gt; Migracije su započele prije oko 1500 godina u smjeru Europe gdje su im najzapadniji pripadnici Finci, Karelijci i Estonci u području Finskog zaljeva, te [[Mađari]] na jugu. Pripadnici ugarskog ogranka odvojili su se od Finaca a Mađarima srodni Ostajci i Voguli nastavili su i dalje obitavati u središnjem [[Sibir]]u.

Jezicima su karakteristični mnogi sufiksi.

A) '''[[Ugrofinski narodi]]'''

a) [[Finski narodi]]

a 1) [[Baltofinski narodi]]
*[[Livonci]]
*[[Estonci]]
*[[Voti]] 
*[[Finci]] (uključuju često takozvane Ingrijske Fince. Finsko ime uz ingrijsko sebi su uzeli oni Ingri koji su se pred ruskim pogromom morali iseliti iz Rusije u Finsku, jedini način je bio da se izjašnjavaju kao Finci) 
*Ižori ili [[Ingri]]. 
*[[Karelijci]]
*[[Vepsijci]]
a 2) Saami ili [[Lapi]]

a 3) [[Povolški Finci]] 
*[[Mordvini]] (sastoje se od plemena [[Erzja]], [[Mokša (narod)|Mokša]], [[Terjuhane]], [[Karatai]]) 
*[[Marijci|Mari]]
*[[Merja]] 
*[[Meščera]] 
*[[Muromi|Muroma]].

a 4) [[Permjački Finci]]
*Udmurti ili [[Votjaki]]
*[[Komi (narod)|Komi]] 
**[[Zirjani]]
**[[Permjaci]], 125.235 (2002.)
**[[Jazva]]

b) '''[[Ugarski narodi]]'''

b 1) [[Opski Ugri]]
*Hanti ([[Ostjaci]]). Sebe nazivaju hanty i kantyk; 22,521 (1989)
*[[Mansi]] (Voguli), 8474 (1989.). Sebe nazivaju mansi (pl. mansit,  mäns). Između Urala i Oba. 
b 2) [[Mađari]]
*[[Sekelji]]

B) '''[[Samojedi|Samojedski narodi]]'''
*[[Nganasani]] ili Tavgi. 1278 (1989.), poluotok Tajmir. Sebe nazivaju nganasa(n), ngano nganasan. 
*[[Enci]] ili Jenisejski Samojedi
*[[Nenci]] ili Juraki, Jurak Samojedi. 34.665 (1989.); sebe nazivaju n'enet's'’, (pl. n'enet's'a”). Žive između poluotoka Kanin u Bijelom moru i ušća Jeniseja.
*[[Selkupi]] or Ostjački Samojedi. Sami sebe nazivaju ''söl´kup'' ili ''shöl´kup''. 3612 (1989.). Na rijeci Taz

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.suri.ee/r/index-eng.html Uralic Peoples - Who Are They ?]
* [http://members.tripod.com/Daniel_Kravin/preface.htm Uralic (Languages)]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Uralski narodi| ]]</text>
      <sha1>6sqy1dl9sa09w1hyyotwu17m1w3seyu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baltofinski narodi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65066</id>
    <revision>
      <id>7567474</id>
      <parentid>6727734</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popr</comment>
      <origin>7567474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1310" sha1="cw7kmfmg5sb2fbtva6hh5aw8gqaidba" xml:space="preserve">'''Baltofinski narodi''' (Balto-Finci).- Najpoznatija i najbrojnija grupa finskih naroda nastanjena u području [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] u [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Rusija|Rusiji]] ([[Karelija]]) i susjednim područjima. Balto-Fincima pripadaju pravi [[Finci]], [[Vepsijci]], [[Karelijci]] (Karjalaiset), [[Ingri]], [[Voti]] i [[Estonci]], a najbliži srodnici su im [[Povolški Finci]] i [[Permjački narodi|Permjaci]]. Među ovim narodima razlikuju se i manje skupine koje govore vlastitim jezicima, takvi su [[Ludi]], mogući ogranak Vepsa, naseljenih u Kareliji s oko 5000 duša (2000.). Među Estoncima razlikuju se Võrokõsõq s jugoistoka Estonije, i možda sveukupno 70.000 pripadnika. Drugi estonski ogranak su [[Setu|Setos]] (Setoq) iz Estonije i susjedne Rusije, te populacijom od oko 10.000 pripadnika. Oloneci se razlikuju svojim jezikom među Karelijcima, a ima ih preko 14.000 u Kareliji. Među pravim Fincima nalazimo također više lokalnih skupina, to su [[Kveni]] ili Kveenit u Norveškoj, nadalje [[Tavasti]] ili Hämäläiset;  Pohjalaiset u provincijama Wasa i Oulu, i još neki.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.folklore.ee/folklore/vol29/heroic.pdf A Heroic Tale’s Travel From Siberia To The Balto-Finnic Peoples]

[[Kategorija:Baltofinski narodi| ]]</text>
      <sha1>cw7kmfmg5sb2fbtva6hh5aw8gqaidba</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ugrofinski narodi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65202</id>
    <revision>
      <id>7567477</id>
      <parentid>6762684</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popr</comment>
      <origin>7567477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2476" sha1="4hdsnh37n2nvabdgox1s6squlnvgwm4" xml:space="preserve">'''Ugrofinski narodi''' je jedna od dviju glavnih grana [[Uralski narodi|Uralskih naroda]] naseljenih od današnje [[Finska|Finske]] pa na istok do [[Ob]]a. Ugrofinci se dalje dijele na [[Ugarski narodi|ugarski]] i [[Finski narodi|finski]] ogranak, od kojih se svaki sastoji od nekoliko naroda. Svih skupa naroda koji govore ugrofinskim jezicima moglo bi biti oko 24.000.000, od kojih većina živi u [[Finska|Finskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Estonija|Estoniji]], te po manjim enklavama u drugim državama, osobito [[Rusija|Rusiji]]. 

== Klasifikacija ==

[[Datoteka:Fenno-Ugrian people.png|desno|300px|Karta razmještaja ugrofinskih naroda]]

A) '''[[Ugrofinski narodi]]'''

a) [[Finski narodi]]

a 1.) [[Baltofinski narodi]]
*[[Livonci]]
*[[Estonci]]
*[[Voti]] 
*[[Finci]] (uključuju često takozvane Ingrijske Fince. Finsko ime uz ingrijsko sebi su uzeli oni Ingri koji su se pred ruskim pogromom morali iseliti iz Rusije u Finsku, jedini način je bio da se izjašnjavaju kao Finci) 
* [[Ižori]] ili [[Ingri]]. 
*[[Karelijci]]
*[[Vepsijci]]
a 2.) [[Saami]] ili [[Lapi]]

a 3.) [[Povolški Finci]] 
*[[Mordvini]] (sastoje se od [[Erzjani|Erzjana]], [[Mokša (narod)|Mokši]], [[Terjuhane]], [[Karatai]]) 
*[[Marijci|Mari]]
*[[Merja]]
*[[Meščera]]
*[[Muromi|Muroma]].

a 4.) [[Permjački Finci]]
*[[Udmurti]] ili [[Votjaki]]
*[[Komi (narod)|Komi]] 
**[[Zirjani]]
**[[Permjački Finci]]
**[[Komi-jazvanci]]

b) '''[[Ugarski narodi]]'''

b 1.) [[Opski Ugri]]
*Hanti ([[Ostjaci]]). Sebe nazivaju hanty i kantyk; 22.521 (1989)
* [[Mansi]] ([[Voguli]]), 8474 (1989.). Sebe nazivaju mansi (pl. mansit,  mäns). Između Urala i Oba. 
b 2.) [[Mađari]] i njihove podgrupe.

== Populacija ==
Najbrojniji narodi iz ugro-finske skupine su Mađari (14.800.000), Finci (5.700.000), Mordvini (1.200.000) i Estonci (1.000.000). Mađari, Finci i Estonci žive većinom u svojim državama: [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Finska|Finskoj]] i [[Estonija|Estoniji]]. Neki iz Ugro-finske skupine naroda žive u autonomnim ruskim republikama. Karelijci u [[Karelija|Kareliji]], Komi u [[Komi]], Udmurti u [[Udmurtija|Udmurtiji]], Mordvini u [[Mordovija|Mordoviji]], a Hanti i Mansi u [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug|Hantijsko-mansijskom autonomnom okrugu]] u [[Rusija|Rusiji]].

== Vidi ==
*[[Uralski narodi]]

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20011221195252/http://www.geocities.com/ojoronen/FGPEOPLE.HTM Finno-Ugric People]

[[Kategorija:Ugrofinski narodi| ]]</text>
      <sha1>4hdsnh37n2nvabdgox1s6squlnvgwm4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brčko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67564</id>
    <revision>
      <id>7567149</id>
      <parentid>7516816</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59774" sha1="e1sg0um758mhvura1erzvnbmu3kf0m0" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Naselje
| ime = Brčko
| ime_genitiv = Brčko
| izvorno_ime = 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| kolaž  = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/2/2/
| image1                 =  Brčansko šetalište.jpg
| image2                 = Brcko distrikt BiH - Fontana mladosti.jpg
| image3                 = Hadži Pašina džamija (2).jpg
| image4                 =  Library, Brcko.JPG
| image5                 = Savski most u Brčkom.jpg
}}
| opis_kolaža             = Od vrha, s lijeva na desno: Ul. Bosne Srebrene, Fontana mladosti, [[Hadži Pašina džamija u Brčkom|Hadži Pašina džamija]], [[Gradska vijećnica u Brčkom|Gradska vijećnica]], Savski most

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =110px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =
| slika_grb_veličina           =70px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =300px
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =BiH

| nadimak =
| geslo   = ''Moje Brčko ispunjava želje''

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =52
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =48
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{Z+X|BIH}}
| lokacija1_ime  =[[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Distrikt]]
| lokacija1_info =[[Slika:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|23px]] [[Brčko distrikt BiH]]
| lokacija2_ime  = 
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  = 1428. (status grada)
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Gradonačelnik Brčko distrikta BiH|Gradonačelnik]]
| ime_vođe       = Siniša Milić ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =493 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =92 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =83.516&lt;ref name=&quot;stat.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=30163 |title=Brčko Distrikt |work=statistika.ba |accessdate=2019-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190706122823/http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=30163 |archivedate=2019-07-06 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_gustoća      =777,9
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =76.000 (HP Mostar) &lt;br&gt; 76.100 (Pošta Srpske) &lt;br&gt; 76.120 (BH pošta)
| pozivni_broj       =+387 (0)49
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =Dan grada
| prazno_info  =[[8. ožujka]]
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =
| web_stranica =[http://www.vlada.bdcentral.net/ vlada.bdcentral.net]
| bilješke =
}}

'''Brčko''' je grad i najveća [[luka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Administrativno je sjedište [[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikta BiH]], te gospodarsko i kulturno središte [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]]. Nalazi se na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke [[Sava|Save]], nasuprot mjestu [[Gunja|Gunji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Istočno od grada prostire se plodna [[Semberija]], zapadno Bosanska Posavina, dok se petnaestak kilometara južno od grada dižu obronci planine [[Majevica|Majevice]]. Povijesno središte grada Brčkog nastalo je od četiri naselja: Atik mahale, Kolobare, Karanfil mahale i (Srpske) Varoši.

Brčko je istodobno i središte Brčko distrikta BiH, zasebne administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada [[Federacija Bosne i Hercegovine|entitetu Federacije Bosne i Hercegovine,]] niti [[Republika Srpska|entitetu Republike Srpske]], nego izravno državi Bosni i Hercegovini. Brčkom rukovode samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku nadzornika. Aktualni nadzornik za Brčko distrikt BiH je Jonathan Mennuti.

== Zemljopis ==
{{glavni|Brčko distrikt BiH}}

=== Položaj ===
[[Slika:Brčko.jpg|thumb|lijevo|Brčko iz zraka]]
Brčko je smješteno na sjeveru Bosne i Hercegovine, u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. Nalazi se u niskoj riječnoj dolini koja čini dio slijeva rijeka Save, Brke i Velike Tinje. Nadmorska visina se, zavisno od terase koju formiraju rijeke, kreće od 85 m do 200 m (85 %). Jedini izuzetak su sjeverni obronci planine Majevice u južnom dijelu Distrikta nadmorske visine od 200 do 400 m. S obzirom na to da se na području Brčkog susreću dva reljefna oblika - nizijski i brežuljkasti, veoma su pogodni uvjeti za poljoprivredu i stočarstvo.

Brčko je podjednako udaljeno od tri velika industrijska, ekonomska, politička i potrošačka središta: [[Beograd]]a (200&amp;nbsp;km), [[Zagreb]]a (270&amp;nbsp;km) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (210&amp;nbsp;km), s kojima je povezan cestovno, željeznički i/ili riječno.

=== Klima ===
Brčko ima [[umjerena kontinentalna klima|umjerenu kontinentalnu klimu]] s toplim [[ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Srednja godišnja temperatura je oko 11&amp;nbsp;°C. Godišnja količina padalina je 760&amp;nbsp;mm. Rijeka [[Sava]] plovna je više od 310 dana u godini.

=== Zelenilo ===
[[Slika:Brčko Sava.jpg|thumb|320px|Rijeka [[Sava]] u Brčkom]]
Na području Brčkog površine pod šumom zahvaćaju 11.247 ha što čini 32,6 % ukupne površine. Od ukupne šumske površine državne šume pokrivaju 2.972 ha ili 26,4 % površine, dok šume u privatnom vlasništvu pokrivaju 8.275 ha ili 73,6 % površina. Navedene površine pod šumama obuhvaćaju različite tipove od kojih treba izdvojiti šume [[hrast]]a, bukove šume i šume [[jela|jele]] i [[smrča|smrče]].&lt;ref name=&quot;infobrcko.com1&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Geografija |url=https://www.infobrcko.com/info-brcko/geografija.html |datum=2017-10-12 |preuzeto=2020-08-17}}&lt;/ref&gt;

=== Naselja u sastavu Brčko distrikta BiH ===
Brčko distrikt BiH prostire se na površini od 493&amp;nbsp;km². Površina središnjega gradskog područja je 183&amp;nbsp;km². Područje Brčko distrikta BiH (u širem smislu), osim naselja Brčko, obuhvaća i drugih 61 [[naselje|naselja]]. To su:
{{div col|cols=5|colwidth=}}
* [[Bijela (distrikt Brčko)|Bijela]]
* [[Boće (distrikt Brčko)|Boće]]
* [[Boderište]]
* [[Brezik (distrikt Brčko)|Brezik]]
* [[Brezovo Polje (distrikt Brčko)|Brezovo Polje]]
* [[Brezovo Polje (selo)]]
* [[Brka (distrikt Brčko)|Brka]]
* [[Brod (distrikt Brčko)|Brod]]
* [[Bukovac (distrikt Brčko)|Bukovac]]
* [[Bukvik Donji]]
* [[Bukvik Gornji]]
* [[Buzekara]]
* [[Cerik (distrikt Brčko)|Cerik]]
* [[Čađavac (distrikt Brčko)|Čađavac]]
* [[Čande]]
* [[Ćoseti]]
* [[Donji Rahić]]
* [[Donji Zovik (distrikt Brčko)|Donji Zovik]]
* [[Dubrave (distrikt Brčko)|Dubrave]]
* [[Dubravice Donje]]
* [[Dubravice Gornje]]
* [[Gajevi (distrikt Brčko)|Gajevi]]
* [[Gorice (distrikt Brčko)|Gorice]]
* [[Gornji Rahić]]
* [[Gornji Zovik (distrikt Brčko)|Gornji Zovik]]
* [[Grbavica (distrikt Brčko)|Grbavica]]
* [[Gredice (distrikt Brčko)|Gredice]]
* Ilićka
* [[Islamovac]]
* [[Krbeta]] 
* [[Krepšić]]
* [[Laništa]]
* [[Lukavac (distrikt Brčko)|Lukavac]]
* [[Maoča (distrikt Brčko)|Maoča]]
* [[Marković Polje]]
* [[Ograđenovac]]
* [[Omerbegovača]]
* [[Palanka (distrikt Brčko)|Palanka]]
* [[Popovo Polje]]
* [[Potočari]]
* [[Prutače]]
* [[Rašljani]]
* [[Ražljevo]]
* [[Repino Brdo]]
* [[Sandići]]
* Seonjaci
* [[Skakava Donja]]
* [[Skakava Gornja]]
* [[Slijepčevići]]
* [[Stanovi (distrikt Brčko)|Stanovi]]
* [[Šatorovići (distrikt Brčko)|Šatorovići]]
* [[Štrepci]]
* [[Trnjaci (distrikt Brčko)|Trnjaci]]
* [[Ulice (distrikt Brčko)|Ulice]]
* [[Ulović]]
* [[Vitanovići Donji]]
* [[Vitanovići Gornji]]
* [[Vučilovac]]
* [[Vujičići]]
* [[Vukšić Donji]]
* [[Vukšić Gornji]]
{{div col end}}

== Povijest ==
=== Nastanak grada ===
[[File:Fontana - simbol grada.jpg|thumb|200px|lijevo|Fontana mladosti - simbol grada]]
[[Slika:Ali-aga Kučukalić.png|thumb|200px|lijevo|[[Ali-aga Kučukalić]] (1807. – 1905.), brčanski poduzetnik i [[vakif]]]]
[[Slika:Veselin Masleša Brčko.jpg|thumb|lijevo|200px|Palata Kučukalića (Zgrada Fehim-age Kučukalića), poznatija kao Veselin Masleša&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/10289-otimanje-branske-prolosti |title=Otimanje (Brčkanske) prošlost |publisher=dzematrahic.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:Palata Kučukalića Brčko.jpg|thumb|200px|lijevo|[[Palača]] [[Ali-aga Kučukalić|Ali-age Kučukalića]]]]
U Brčkom osim rijeke [[Sava|Save]] postoje još i rijeke [[Brka (rijeka)|Brke]], [[Tinja]], Lomnica, Srnica i Lukavac. U neposrednoj blizini navedenih rijeka pronađeno je mnoštvo predmeta koji govore o životu ljudi u [[prapovijest]]i. Osim predmeta od keramike, bakra i željeza pronađeni su i drugi predmeti potrebni za svakodnevni život. Pronađeno je različito oružje i oruđe, nakit, kameni žrvnjevi, bakrene igle i britve, strojevi za tkanje, sjekire, bodeži, novac i dr.&lt;ref name=&quot;infobrcko.com&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Historija |url=https://www.infobrcko.com/info-brcko/historija.html |autor=Bonislav |datum=2017-10-12 |preuzeto=2020-08-16}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Mujaga Mehmedović.jpg|thumb|200px|Mujaga Mula Mehmedović, prvi gradonačelnik grada Brčkog (1880. – 1905.)]]
[[Datoteka:Dizdarija džamija.jpg|thumb|200px|Brčko, 19. stoljeće]]
[[Datoteka:Brčko, 20..jpg|thumb|200px|Brčko, 20. stoljeće]]
[[Datoteka:Bijela džamija Brčko 1992.jpg|thumb|200px|[[Bijela džamija u Brčkom|Bijela džamija]] prije rušenja 1992.]]
[[Datoteka:Islahijet brčko.jpg|thumb|200px|[[Islahijjet]]ov dom]]
[[Ilirija]] je zauzimala područje od [[Albanija|Albanije]] do [[Slovenija|Slovenije]]. Na tom području su živjela mnogobrojna plemena. Uz rijeku su Savu živjela ilirska plemena Breuci, Oserijati i Kolapijani. Breuci su živjeli na području [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (brčanske i [[Orašje|oraške]]). Ova plemena su se najčešće bavila lovom i ribolovom, a po potrebi su bili i ratnici.

Godine 27. pr. Kr. rimski car [[Oktavijan August]] u potpunosti je osvojio Ilirik. Na dionici pokraj rijeke Save, izgrađen je grad Saldae (Brčko). Rimski grad, utvrda i naselje pod nazivom Saldae se prvi put spominje 2. godine pr. Kr. Početkom se 1. stoljeća nalazio točno na granici dviju rimskih pokrajina - Panonije i Dalmacije, a kasnije je pripadao pokrajini Panoniji. Bio je to prvi grad u Bosanskoj Posavini na prometnici koja je povezivala Sirmium ([[Srijemska Mitrovica|Srijemsku Mitrovicu]]) i Salonae ([[Solin]]). Na području Brčkog račvala se u dva kraka. Jedan je dio išao neposredno uz rijeku Savu i povezivao gradove Saldae (Brčko) i Ad Bassantae ([[Bosanski Šamac]]). Prolazio je uz područja današnjih naselja: Crkvište (Plazulje), Krčevine (Vučilovac), Vidovice, Dvorine (Kopanice), Gradić (Matići), Nenavište (Tolisa) i Trgovište (Donja Mahala). Drugi je dio prolazio nešto južnije kroz područje na kojemu se danas nalaze mjesta [[Donji Rahić]], [[Ulice]], Vukšić, Jagodnjak, Poljaci, [[Dubrave (distrikt Brčko)|Dubrave]] i Hrgovi. Smatra se da ime Saldea potječe od [[Latinski jezik|latinske]] riječi za [[sol]], jer na latinskome jeziku riječ sal (-is, m) znači kuhinjska sol. Naziv Saldae može označavati i mjesto gdje se trguje-prodaje sol, a dokaz postojanja rimskoga grada Saldae su ostatci rimske kanalizacije u Brčkom.

Nakon raspada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], ovi krajevi su kratko vrijeme pripadali državama istočnih [[Goti|Gota]], a zatim [[Avari|Avara]]. 
Za vrijeme kneza [[Trpimir]]a pripadala je [[Bijela Hrvatska|Bijeloj Hrvatskoj]], te [[Posavska Hrvatska|Posavskoj Hrvatskoj]] (knez [[Ljudevit Posavski]], knez [[Braslav]]). Propašću Posavske Hrvatske 822. godine Brčko je došlo pod [[Franačka|franačku]] vlast. Franke će početkom 10. st. protjerati [[Mađari]] i pokušati zauzeti krajeve južno od Save, ali ih u tome sprječava hrvatski [[kralj Tomislav]]. Od 949. – 960. godine Bosanskom Posavinom vlada srpski knez Časlav Klonimirović. Kasnije Brčko pripada Slavoniji kao dio hrvatsko-ugarske kraljevine. Od godine 1154. do 1183. Posavinom vlada bosanski [[Borić (ban)|Borić]]. Krajem sedamdesetih godina 12. stoljeća [[Ugarska]] ponovno okupira Bosansku Posavinu. Nakon njih vlada bosanski ban [[Kulin (ban)|Kulin]]. Od 1233. – 1249. godine Posavinom vlada bosanski ban [[Matej Ninoslav]] koji je na ovom prostoru pet godina ratovao s Mađarima. Bosanska Posavina je od 1273. do 1319. u sastavu Ugarske. U ruke bosanskih banova Usore dolazi 1324. godine. Godine 1377. krunidbom [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] Bosna postaje samostalna kraljevina, te on preuzima vlast nad Bosanskom Posavinom. Nasljednici Tvrtka I. nisu imali vojnu snagu kao on pa ovaj prostor zauzimaju hrvatski plemići [[Šubići]], a oni ga darivaju bosanskim plemićima [[Hrvatinići]]. Krajem 14. stoljeća na ovom području vladaju hrvatski plemići [[Gorjanski]]. Bosanska Posavina je stoljećima bila poprište razaranja za vrijeme bosansko-ugarskih ratova. Godine 1408. je ponovo zauzima Ugarska te je ona idućih 120 godina u sastavu hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Prema pisanim izvorima iz 14. stoljeća na brčanskom prostoru postojalo je više katoličkih naselja. Kao najstarija spominju se Bili Potok, Pćelić, Korenita, Štrepci, [[Gornja Skakava]], Zovik, [[Boće (distrikt Brčko)|Boće]], [[Boderište]], [[Donji Rahić]], [[Gorice (distrikt Brčko)|Gorice]], Gornji Vukšić, Trnjaci, Hrgovi, [[Brezovo Polje (distrikt Brčko)|Brezovo Polje]], [[Brka (distrikt Brčko)|Brka]], [[Dubrave (distrikt Brčko)|Dubrave]] i Novi. Hrvatski ban [[Nikola II. Gorjanski]], u čijem je privatnom vlasništvu bilo ovo područje, godine 1428. naselje Barka proglašava gradom (današnje Brčko). Ispravan naziv je Brka, ali su [[franjevci]] često griješili i pisali Barka. Za razliku od franjevaca [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] ga nazivaju Brčki, a [[Austrijsko Carstvo|Austrijanci]] Brčka. Godine 1463. osmanski je sultan [[Mehmed II. Osvajač]] osvojio [[Kraljevina Bosna|Kraljevinu Bosnu]]. Iste godine hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]] uz pomoć [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Hercega]] osvaja neke dijelove Bosne od Osmanlija. Tada je osvojena i Bosanska Posavina koja je pripala srebreničkoj banovini. Godine 1528. hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand dobiva obavijest da Osmanlije spremaju napad na gradove Morović, Brčko, Nijemce, i Virgrad kod Otoka. Zato se iz Ugarske naređuje bivšem hrvatskom banu [[Ivan Karlović|Ivanu Karloviću]] da pomogne u obrani ovih gradova. Osmanlije su napredovali iz Srijema te preko rijeke [[Drina|Drine]]. U ljetu 1529. godine Barka pada pod osmansku vlast.

Nakon okupacije grada Osmanlije su obnovili staru rimsku utvrdu na ušću rijeke Brke u Savu i u nju smjestili svoje graničare. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] u vrijeme Osmanlija masovno se iseljavaju u [[Slavonija|Slavoniju]], a u Brčko se doseljavaju [[Bošnjaci]], [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbi]] i Vlasi iz Podrinja i Srbije. Osmanlije su izgradile drvenu džamiju poznatu pod nazivom [[Atik-Savska džamija u Brčkom|Atik džamiju]]. Osmanlije grad nazivaju Brčki. Godine 1548. izgradili su tvrdi put od Brčkog do [[Tuzla|Tuzle]] koji je išao preko planine [[Majevica|Majevice]]. Grad Brčki je početkom 17. st. imao popločane ulice i dva javna kupališta. Bilo je oko 150 kuća, tri džamije i jedna katolička crkva. U vrijeme Bečkog rata osvojeni su veliki dijelovi od Osmanlija. Godine 1688. austrijska je vojska zauzela Brčki. Muslimansko stanovništvo iz Mađarske, Slavonije, Srijema, Like i Dalmacije bježalo je u Bosnu, Hercegovinu i Srbiju, a kršćansko stanovništvo iz Bosne i Hercegovine prelazilo je u novoosvojene krajeve. Brčko je od 1718. do 1739. godine bilo pod austrijskom vlašću. Osmanlije ponovo vladaju od 1739. godine, a u Brčkom su se ponovno naselili okolni Bošnjaci. U Brčkom je 1740. godine izgrađena palanka. Napravljena je od drvenih oblovica, pruća i blata, a imala je i drveni toranj. Utvrda je bila opasana kanalima ispunjenim vodom, koji su služili kao dodatna zaštita. Brčko je tada u sastavu Tuzlanske kapetanije. Palanka je postojala sve do 1804. godine, a službeno je ukinuta 1833. godine. Tijekom 18. st. u brčanski kraj doseljavaju se Srbi iz Podrinja i Srbije. Početkom 19. stoljeća u Brčkom se grade različiti objekti, a u samome mjestu nastaju prva naselja: Atik mahala, Kolobara, Karanfil mahala i (Srpska) Varoš. U listopadu 1858. godine u Bosanskoj Posavini je došlo do sukoba između osmanske vojske i srpskih pobunjenika. Hrvati su u toj pobuni sudjelovali u manjem broju. Nakon pobune Osmanlije su popalili sva pravoslavna naselja u okolici Orašja i neka naselja u brčanskoj okolici. Godine 1868. Brčko je novom cestom povezano s [[Bijeljina|Bijeljinom]]. Brčko postaje ekonomsko i kulturno središte Bosanske Posavine. Zbog povećanog prometa i trgovine između Brčkog i Austrije, Austrija svoj konzulat iz Tuzle prenosi u Brčko. Godine 1864. otvorena je [[Prva pošta u Brčkom|prva pošta]]. Godine 1869. uveden je telegraf. Osmanlije su svoju vlast u Brčkom održali sve do 1878. godine kada je to područje preuzela [[Austro-Ugarska]].&lt;ref name=&quot;infobrcko.com&quot;/&gt; [[Austro-Ugarska]] zauzela je Brčko 17. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.}}&lt;/ref&gt;

=== Razvijanje grada ===
[[Slika:Katolička crkva Brčko (6).jpg|thumb|200px|[[Crkva Presvijetlog Srca Isusova u Brčkom|Crkva Presvijetlog Srca Isusova]]]]
Austro-Ugarska vojska je u područje Brčkog kraj ulazila iz dva smjera: od Bosanskog Šamca preko Orašja i od Dubrava preko Vukšića i Ulica. Dio stanovništva (uglavnom muslimani, ali i nešto pravoslavaca) je pod vodstvom Mehmed-bega Čerimagića i Nike Ristanića pružao otpor s oko 600 dobrovoljaca. Do sukoba s austro-ugarskom vojskom došlo je 16. rujna 1878. godine kod sela [[Lončari|Lončara]] i [[Krepšić]]a, odakle su se branitelji morali brzo povući. Austrougarske postrojbe zauzele su brčanski kraj 17. rujna 1878. godine i stavili ga pod vojnu upravu. U austrougarsko vrijeme grade se značajni objekti, razvija se promet roba i ljudi sa zapadnom [[Europa|Europom]], trgovina je u ekspanziji, ugostiteljstvo doživljava procvat, razvija se školstvo, napreduje industrijska proizvodnja, izgrađuju se nove crkve i džamije, [[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]] su u središtu grada izgradili [[sinagoga|sinagogu]]. Na početku austrougarske vladavine u samom naselju Brčko živjelo je oko 3000 ljudi. Do 1895. godine taj se broj povećao na 6146 stanovnika, a 1910. godine iznosio je 7000 stanovnika. Prema podatcima iz 1895. godine u brčanskom kraju je živjelo 8000 Hrvata, 6100 Srba i 2400 Bošnjaka. Za vrijeme osmanske vladavine Bošnjaci su činili većinu stanovništva, ali su se dolaskom Austrougarske počeli masovno seliti u ostatke Osmanskog Carstva. Na 928&amp;nbsp;km² brčanskog kotara živjelo je 57.077 stanovnika, preko 12.000 više nego 1879. godine, dok je u gradu bilo naseljeno 6517 ljudi. Brčanski kotar obuhvaćao je preko 90 katastarskih općina. Brčko je za austrougarske okupacije bio relativno moderan grad, a zvao se Brčka. Izgrađeni su i brojni muslimanski, katolički i pravoslavni vjerski objekti. Veliki doprinos izgradnji grada dao je i poduzetnik [[Ali-aga Kučukalić]], koji je podigao hotel &quot;Posavinu&quot; (1891.), a potom Čačak [[medresa|medresu]] i [[ruždija|ruždiju]]. Krajem 19. st. izgrađene su između ostalog: 1886. godine Gradska [[bolnica]], 1892. [[Gradska vijećnica u Brčkom|gradska vijećnica]], 1894. [[željeznica|željeznički]] [[most]] na rijeci Savi prema [[Gunja|Gunji]], dug 755 m s 27 stubova, 1894. ogranak željezničke pruge Brčko – [[Vinkovci]], [[1900.]] godine uvedena je [[električna struja]]. Početkom 20. st. u Brčkom je radilo pet [[hotel]]a: &quot;Hotel Posavina&quot;, &quot;Central&quot;, &quot;Orijent&quot;, &quot;K Caru Austrijskom&quot; i hotel &quot;Marije Kohove&quot;, kao i šest [[banka|banaka]]. U tom razdoblju Brčko je imalo i nekoliko etivaža za suhu šljivu, industriju špirita, dvije pilane, dvije ciglane itd.&lt;ref name=&quot;infobrcko.com&quot;/&gt;

Za vrijeme [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] Brčko je bilo u sastavu [[Drinska banovina|Drinske banovine]]. Cijelu Bosansku Posavinu, koja je bila najgušće naseljena oblast u ovoj banovini, zastupala su samo dvojica vijećnika: Avdaga Kučukalić iz Brčkog i Marko Jozić iz sela Donji Rahić. U to vrijeme je standard života bio na najnižim granama. Uvjeti stanovanja bili su jako loši, nastambe su većinom bile građene od čerpića. U brčanskom kotaru tada je živjelo oko 20.000 Hrvata, 17.000 Srba i 13.000 Bošnjaka. Pred sam kraj kraljevine dolazi do reforma u pogledu banovina, tako da Brčko zajedno s Posavinom ulazi u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]].

Brčko je od 1941. do 1945. godine bilo u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Ustaše su najviše ubijali Srbe, Židove, Rome, ali i Hrvate i Bošnjake koji se nisu slagali s režimom NDH. Još su za prve godine vladavine NDH oko Brčkog formirana jaka četnička uporišta: Lončari, Obudovac, Žabar, Krepšić, Bukvik, Vučilovac, Mrtvica, Lopare, Puškovac i Tobut. Do dolaska NDH u ovom kraju je bilo oko 350 Židova. Tijekom 1941. i 1942. godine kotarski načelnik uz pomoć svojih suradnika likvidirao je oko 200 brčanskih Židova, a sinagoga je srušena 1942. godine. Sinagoga se nalazila na mjestu današnje Policije Brčko distrikta BiH. Sredinom 1943. oko grada su se grupirali partizani. Ustaške i fašističke postrojbe početkom travnja 1945. godine povukle su se iz Brčkog. Partizani su 7. travnja 1945. ušli u grad.&lt;ref name=&quot;infobrcko.com&quot;/&gt;
 
U poslijeratnim godinama u [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] u Brčkom vlada siromaštvo, glad, nezaposlenost, epidemije bolesti i druge pošasti. Tijekom 1946. godine izgrađena je [[Željeznička pruga Brčko – Banovići]]. Pruga je građena primitivnim oruđima, prehrana i odjeća bila je oskudna, a disciplina stroga. Gradnju su često ometali preostali četnici koji su se skrivali još neko vrijeme u šumama na Majevici, a noću su radili diverzije na pruzi, ponajviše u mjestima Mramor, Duboki Potok i Tinja. Brčko je u zadnja dva desetljeća Jugoslavije doživjelo novi ekonomski procvat. Otvorene su tri robne kuće, Ekonomski fakultet, hotel &quot;Galeb&quot;, novi Dom kulture, više modernih stambenih naselja i dr. U gradu su radile četiri srednje škole, a u brčanskoj općini bilo je 13 osmogodišnjih škola. U općini je radilo deset tvornica s preko 20.000 radnika. Djelovalo je preko 50 kulturnih društava. Šport je bio jako razvijen.&lt;ref name=&quot;infobrcko.com&quot;/&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
[[Slika:Goran Jelisić committing murder.jpg|thumb|lijevo|200px|Goran Jelisić zv. Srpski Adolf ubija Hajrudina Muzurovića u centru Brčkog. Beogradski fotograf Bojan Stojanović dobio je prestižnu nagradu ''World Press Photo'' u kategoriji ''Spot news'' za gore istaknutu fotografiju. Stojanović je platio Jelisiću da ubije Bošnjake, da bi on to slikao&lt;ref name=&quot;dogodilose.com&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Ne zaboravite Brčko - 16. svibnja |url=http://dogodilose.com/2015/05/16/ne-zaboravite-brcko-16-svibnja/ |datum=12. listopada 2017. |preuzeto=2020-08-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171030054546/http://dogodilose.com/2015/05/16/ne-zaboravite-brcko-16-svibnja/ |archivedate=30. listopada 2017.}}&lt;/ref&gt;]]
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području općine Brčko koja se prostirala na 493&amp;nbsp;km², živjelo je 87.627 stanovnika – [[Bošnjaci|Bošnjaka]] 44,07 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] 25,39 %, [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srba]] 20,69 %, [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] 6,54 % i Ostalih 3,30 %, od čega u gradu 41.406 ljudi. U travnju 1992. godine dogovoreno je da se u gradu formiraju tri nove općine: Srpsko Brčko, hrvatska općina Brčko te bošnjačka općina Brčko. Taj dogovor nikad nije realiziran mirnim putem, jer je 1. svibnja 1992. počela srpska vojna agresija na grad. Rat je u Brčkom neslužbeno počeo dan ranije rušenjem Savskog mosta, kada je stradao neutvrđen broj civila prelazeći most. Sljedećeg dana, 1. svibnja grad je okupiran. JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojba zauzeli su vitalne objekte u gradu. Etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata započinje 2. svibnja, da bi u narednih nekoliko dana bilo ubijeno na stotine nesrba. Ljudi su odvođeni iz svojih kuća i ubijani po gradu. Oni koji su preživjeli, odvođeni su u logore, kao što su: Luka, DTV Partizan, [[Hadži Pašina džamija u Brčkom|Hadži Pašina džamija]], Laser. Ubijalo se i masovnim strijeljanjima. Tijela ubijenih bacana su u Savu ili na druge lokacije, gdje su zatrpavana bagerima u masovne grobnice. Isto tako, u gradu su silovane nesrpkinje, što svjedoči o sustavno, unaprijed planiranom, politički motiviranom spolnom nasilju kao zločinu [[genocid]]a.

Nakon što su branitelji Brčkog osnovali 108. brigadu [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]]-a i 215. brigada [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] zaustavljen je prodor srpskih snaga u dubinu područja općine Brčko. Značajnu ulogu u obrani Brčkog od velikosrpske agresije dala je postrojba HVO-a &quot;Živinički sokolovi&quot;. Na ovom bojištu imala je mnogo stradalih, a Brčaci poštuju doprinos HVO i obilježavaju sa Sokolovima obljetnicu.&lt;ref name=&quot;25 godina organiziranog&quot;&gt;[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} ''Hrvatski glasnik'', br. 243-244, ožujak-travanj 2017.. HMS: ''25 godina organiziranog opstanka'', str. 11. (pristupljeno 22. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

Nakon rata, [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haški tribunal]] za zločine protiv čovječnosti osudio je Gorana Jelisića zv. Srpski Adolf na 40 godina i Ranka Češića, na 18 godina zatvora.&lt;ref name=&quot;dogodilose.com&quot;/&gt;

=== Uspostavljanje distrikta ===
[[Slika:U.S Military Forces in Bosnia - Operation Joint Endeavor2.jpg|200px|thumb|Brčko nakon rata]]
[[Slika:Siniša Kisić.jpg|thumb|200px|[[Siniša Kisić]], brčanski odbojkaš i prvi gradonačelnik Brčko distrikta BiH (2000. – 2003.)]]
[[Rat u Bosni i Hercegovini]] se završava 1995. godine. Do kraja rata, Brčko je imalo samo 33.600 stanovnika.&lt;ref name=&quot;brckosupervizija.ba&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Priča o Brčkom |url=http://www.brckosupervizija.ba/web/?page_id=11&amp;lang=hr |datum=12. listopada 2017. |preuzeto=2020-08-16}}&lt;/ref&gt; Oni koji su ostali pretrpjeli su traumu. Grad je u potpunosti bio etnički podijeljen, došlo je do kolapsa javnih usluga i ekonomije, a bezakonje je bilo široko rasprostranjeno. Tijekom i nakon rata, Brčko je bilo središte aktivnosti crnog tržišta. Procjena je da je crno tržište 1996. godine predstavljalo 98 % gospodarstva Brčkog. Spor zaraćenih strana oko statusa Brčkog bio je toliko žestok da je to bilo jedino značajno pitanje oko kojeg se tijekom mirovnih pregovora u Daytonu nije moglo pronaći rješenje. Strane su stoga rješavanje ovog pitanja prepustile sudu kojeg su na kraju sačinjavali međunarodni i domaći pravni stručnjaci. Konkretan status i ovlasti distrikta Brčko BiH utvrđeni su &quot;Konačnom odlukom&quot; suda iz 1999. godine.

Predsjedavajući arbitar je u formuliranju svoje konačne odluke o Brčkom, morao povesti računa o kompetitivnim etničkim zahtjevima, te samoj prirodi arbitražnoga spora u kome su učestvovala dva etnički ustrojena entiteta. Opredijelio se za koncepciju kondominija. Paragraf 11 Konačne odluke glasi: ''&quot;Entiteti neće imati nikakvih ovlaštenja unutar granica Distrikta, kojim će upravljati unitarna vlada. (...) Neće se dozvoliti nikakva podjela Distrikta na etničkoj osnovi&quot;.''

Nakon što se riješio teritorijalnog balasta, arbitar se dao u formuliranje temeljnog političkog principa na kojemu će počivati ta nova politička zajednica. U Prvoj odluci iz 1997. Arbitražnog tribunala za Brčko taj princip glasi: ''&quot;Radije nego da preda trofej jednoj ili drugoj strani, važniji princip koji se nametnuo Tribunalu bio je iznalaženje takvog političkog rješenja koje će biti najpravičnije prema svim stanovnicima brčanske općine&quot;''.

Iz ovog stava proizišao je politički okvir koji reafirmira princip pravičnosti za sve građane. Kasnijim Nalogom supervizora od 6. svibnja 2008., regulirana je &quot;pravičnost za narode&quot;. U nalogu se između ostalog kaže: ''&quot;Imajući takođe u vidu da multietnička struktura Skupštine Brčko distrikta iziskuje uspostavljanje ravnoteže između interesa konstitutivnih naroda, tako da nijedan narod ne može ostvariti nepravičnu prednost u odnosu na neki drugi, stoga bi bilo potrebno uvesti zaštitni mehanizam kojim se u odgovarajućim okolnostima sprečava preglasavanje bilo kojeg od konstitutivnih naroda u Skupštini Brčko distrikta, a u isto vrijeme, ipak, vodeći računa o tome da se takvim mehanizmom ne ometa rad Skupštine Brčko distrikta BiH (...)&quot;.

To je sve dovelo do toga da 2006. supervizorica za Brčko Susan Johnson ukine međuentitetsku liniju razgraničenja na području Brčkog. U Nalogu supervizorice za Brčko Susan Johnson od 4. kolovoza 2006. se kaže: ''&quot;Shodno stavu 39 Konačne odluke, međuentitetska granica prestaje da ima pravni značaj na području Brčko distrikta BiH te da ubuduće 'nijedan postupak bilo kog od entiteta ili bilo koje institucije koja je sastavni dio istih'... neće imati nikakvo pravno dejstvo u Distriktu ili bilo kom dijelu istog&quot;.''

Ubrzo je [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila Prvi amandman na [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustav BiH]] u kojem se regulira autonomni status Brčko distrikta BiH čime Distrikt postaje ustavnom kategorijom, a njegov poredak sastavnim dijelom ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.mreza-mira.net/vijesti/clanci/asim-mujkic-brcko-distrikt-20-godina-egzistiranja-kao-dokaza-o-mogucnosti-gradanske-drzave/ |title=Asim Mujkić: Brčko Distrikt, 20 godina egzistiranja kao dokaza o mogućnosti građanske države |publisher=mreza-mira.net |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;

=== Distrikt ===
{{glavni|Brčko distrikt BiH}}
[[Slika:Brčko centar.jpg|200px|thumb|Nekadašnji hotel Jugoslavija, izgrađen pred Drugi svjetski rat u Brčkom&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.facebook.com/brckoturizam/posts/brcanski-hotel-jugoslavija-napravljen-pred-drugi-svjetski-rat-je-jedan-od-7-hote/2201646786618328/ |title=Hotel Jugoslavija |publisher=Turistička zajednica Brčko |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;]]
Brčko distrikt BiH odlukom Međunarodnog arbitražnog tribunala uspostavljen je 8. ožujka 2000. godine. Brčko distrikt BiH, po svom Statutu, kojeg je proglasio Robert W. Farrand (prvi nadzornik za Brčko), jedinstvena je administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe. Demilitarizirano je područje i pruža sve potrebne slobode svojim građanima. Latinično i ćirilično pismo, a [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] ravnopravni su u upotrebi za sve svrhe.&lt;ref name=&quot;infobrcko.com&quot;/&gt;

Do kolovoza 2012. godine, međunarodni nadzornik je svakodnevno pružao pomoć u radu izabranih dužnosnika koji su upravljali distriktom. Nadzornik je imao široke ovlasti, uključujući i ovlasti da donosi obvezujuće odluke, te je imao zadatak pomagati povratak izbjeglica, promovirati demokratsko i multietničko rukovođenje institucijama i raditi na oživljavanju gospodarstva u Brčkom. Dana 23. svibnja 2012. godine [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik]] najavio je da će se ured u Brčkom zatvoriti 31. kolovoza 2012., te da će nadzornik suspendirati svoje funkcije od istog dana. Iako je nadzornik zadržao sve svoje ovlasti, a Arbitražni sud za Brčko nastavio postojati, puna odgovornost za upravljanje distriktom potpuno je prenesena na lokalne vođe.

[[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS]] i EUFOR nastavili su svoje prisustvo u Brčkom i nakon suspenzije nadzornika. Delegacija [[Europska unija|Europske unije]] osnovala je ured u Brčkom. Mandat visokog predstavnika ostao je nepromijenjen, a Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, OHR i brojne zemlje nastavili su pomno pratiti razvoj događaja i pružati potporu institucijama distrikta.&lt;ref name=&quot;brckosupervizija.ba&quot;/&gt;

== Poznati ljudi ==
Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile u Brčkom.
[[:Kategorija:Životopisi, Brčko]]

{{div col|cols=2}}
* [[Abdullah Bukvica]] (1881. – 1969.), liječnik 
* [[Aleksa Mikić]] (1912. – 1986.), književnik
* [[Ali-aga Kučukalić]] (1807. – 1905), poduzetnik
* [[Bekim Sejranović]] (1972. – 2020.), književnik
* [[Drago Lovrić]] (r. 1961.), general
* [[Edo Maajka]] (r. 1978.), reper
* [[Edvin Kanka Ćudić]] (r. 1988.), aktivist za ljudska prava
* [[Ilija Violoni]] (1879. – 1945), svećenik
* [[Lepa Brena]] (r. 1960.), pjevačica
* [[Mladen Petrić]] (r. 1981.), nogometaš
* [[Rizah Štetić]] (1908. – 1974.), slikar
* [[Safet Pašalić]] (1907. – 1987), glumac
* [[Tomislav Antunović]] (r. 1943.), poduzetnik
* [[Vesna Pisarović]] (r. 1978.), pjevačica
* [[Žarko Milenić]] (r. 1961.), književnik
{{div col end}}

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[2013.]] godine Brčko distrikt BiH imao je 83.516 stanovnika. U samom mjestu Brčko živi 39.893 stanovnika.&lt;ref name=&quot;stat.ba&quot;/&gt; Prosječna starost stanovnika je 39,6 godina. Na području Brčko distrikta BiH, koje je istovjetno s površinom (493&amp;nbsp;km²) općine Brčko iz 1991. godine, žive građani iz reda sva tri konstitutivna naroda – [[Bošnjaci|Bošnjaka]] 42,4 %, [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srba]] 34,6 %, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] 20,7 % i Ostalih 2,4 %.&lt;ref name=&quot;stat.ba&quot;/&gt;

&lt;center&gt;
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Povećavanje broja stanovnika 1879.-2013.'''&lt;ref name=&quot;stat.ba&quot;/&gt;
 |dimx    = 800
 |dimy    = 
 |stanmax = 100000
 |crta1   = 50000
 |crta2   = 25000
 |a1      = 1879
 |a2      = 1910
 |a3      = 1921
 |a4      = 1931
 |a5      = 1948
 |a6      = 1953
 |a7      = 1961
 |a8      = 1971
 |a9      = 1981
 |a10      = 1991
 |a11      = 2013
 |p1      = 23588
 |p2      = 57788
 |p3      = 57007
 |p4      = 97962
 |p5      = 49969
 |p6      = 65078
 |p7      = 62952
 |p8      = 74771
 |p9      = 82768
 |p10      = 87627
 |p11      = 83516
 |izvor   = Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
 }}
&lt;/center&gt;

== Uprava ==
[[Slika:Брчанска Вијећница.jpg|thumb|[[Gradska vijećnica u Brčkom|Gradska vijećnica]], sjedište [[Gradonačelnik Brčko distrikta BiH|gradonačelnika Brčko distrikta BiH]]]]
[[Slika:Skupština Brčko distrikta BiH.jpg|thumb|[[Skupština Brčko distrikta BiH]]]]
[[Slika:Vlada Brčko distrikta BiH.jpg|thumb|Vlada Brčko distrikta BiH]]
Brčko distrikt BiH ima status jedinice lokalne samouprave u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Status Brčko distrikta BiH reguliran je Statutom Brčko distrikta BiH&lt;ref&gt;[https://skupstinabd.ba/images/dokumenti/ba/statut-brcko-distrikta.pdf Statut Brčko distrikta BiH, pristupljeno 15. kolovoza 2020.]&lt;/ref&gt;

Tijela Brčko distrikta BiH jesu:
* [[Skupština Brčko distrikta BiH]]
* Vlada Brčko distrikta BiH i
* [[Gradonačelnik Brčko distrikta BiH]]

'''Skupština Brčko distrikta BiH''' je zakonodavno tijelo distrikta, u čijoj je nadležnosti određivanje opće politike distrikta. Skupština se sastoji od trideset jednog zastupnika, od kojih dva zastupnika predstavljaju nacionalne manjine u distriktu. Zastupnici se biraju na općim, slobodnim, otvorenim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i distrikta.

Prva Skupština Brčko distrikta BiH, koja je imala karakter &quot;prijelazne&quot;, imenovana je nalogom međunarodnog nadzornika za Brčko, dok je prva demokratski izabrana Skupština, konstituirana 24. studenog 2004. godine. Drugi saziv Skupštine konstituiran je 19. studenog 2008. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://skupstinabd.ba/ba/o-skuptini.html |title=O skupštini |publisher=skupstinabd.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;

'''Vlada Brčko distrikta BiH''' obavlja izvršnu vlast u distriktu u skladu sa Statutom i zakonima. Vladu Brčko distrikta BiH čine njezin gradonačenik, zamjenik gradonačelnika, glavni koordinator i šefovi odjela.

=== Gradonačelnici ===
{{glavni|Gradonačelnik Brčko distrikta BiH}}

'''[[Gradonačelnik]] Brčko distrikta BiH''' jedan je od nositelja [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]], zajedno uz Vladu u [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distriktu BiH]]. Bira se u [[Skupština Brčko distrikta BiH|Skupštini Brčko distrikta BiH]], nakon održanih Općih izbora u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://kg.bdcentral.net/Content/Read/o-kancelariji-gradonacelnika |title=O kancelariji |publisher=kg.bdcentral.net |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191026182727/http://kg.bdcentral.net/Content/Read/o-kancelariji-gradonacelnika |archivedate=26. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;otisak.ba&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Gradonačenici Brčkog od osnivanja Distrikta |url=https://www.otisak.ba/gradonacelnici-brckog-od-osnivanja-distrikta/ |datum=12. listopada 2017. |preuzeto=2020-08-16 |url-status=dead |archive-date=15. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200815161328/https://www.otisak.ba/gradonacelnici-brckog-od-osnivanja-distrikta/ }}&lt;/ref&gt;

Popis svih brčanskih gradonačelnika&lt;ref name=&quot;otisak.ba&quot;/&gt; od uspostavljanja Distrikta Brčko BiH [[2000.]]

{|  style=&quot;width:65%;&quot;
|-
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Siniša Milić]] (2024. – ''trenutačno'')
* Esed Kadrić (2020. – 2024.)
* [[Siniša Milić]] (2016. – 2020.)
* [[Anto Domić]] (2012. – 2016.)
* [[Miroslav Gavrić]] (2011. – 2012.)
|
* [[Dragan Pajić]] (2008. – 2011.)
* [[Mirsad Đapo]] (2004. – 2008.)
* [[Branko Damjanac]] (2003. – 2004.)
* [[Siniša Kisić]] (2000. – 2003.)
|}

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Bimal ulje.jpg|thumb|220px|Bimal, brčanska tvornica za proizvodnju jestivog ulja]]
[[Slika:Kulin Brčko.jpg|thumb|220px|Bosnaplod, brčanska tvornica za uzgoj i preradu voća]]
Zbog svog zemljopisnog položaja, Brčko ima dobre ekonomske uvjete u [[Poljoprivreda|poljoprivrednoj]] i prehrambenoj [[Industrija|industriji]] te [[Trgovina|trgovini]], pogotovo što posjeduje najveću [[tržnica|tržnicu]] u ovom dijelu [[Europa|Europe]] – &quot;Arizonu&quot;. Mnoge velike državne fabrike su prošle fazu privatizacije, a usporedno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, Brčko, osim tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma.

Brčko je okruženo plodnim poljima i brežuljcima pokrivenim voćnjacima, te plodnim oranicama. Od 49.300 ha prostora, poljoprivredno zemljište čini 34.990 ha. Prosjek obradivog zemljišta po glavi stanovnika je 0,25 ha.  Od ukupnih poljoprivrednih površina 53 % (18.635ha) ili 37,8 % od ukupne površine čini zemljište više kvalitete, pogodno za intenzivnu proizvodnju koje je smješteno uz obalu rijeke Save i u jugozapadnom dijelu Distrikta Brčko BiH.&lt;ref name=&quot;infobrcko.com1&quot;/&gt; To omogućava da se Brčko u budućnosti pozicionira u grad moderne poljoprivredne ekonomije i lake industrije.&lt;ref name=&quot;visitmycountry.net&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Brčko distrikt |url=https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/destinacije/brcko-distrikt |datum=12. listopada 2017. |preuzeto=2020-08-16 |archive-date=15. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200815233527/https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/destinacije/brcko-distrikt |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Isto tako, na području Brčkog postoje nalazišta gline za ciglarsku industriju, iako do sada utvrđena ležišta ne daju posebne šanse za razvoj većih kapaciteta.&lt;ref name=&quot;infobrcko.com1&quot;/&gt;

Brčko od 2001. ima i svoj sajam [[Gospodarstvo|gospodarstva]] koji okuplja gospodarstvenike iz zemalja bivše SFR Jugoslavije i šire, a koji ima i svoje sajamske manifestacije, kao što je sajam zapošljavanja.

== Promet ==
[[Slika:13.05.11 Brčko 212.307 (5806031144).jpg|thumb|Željeznički kolodvor]]
Brčko je značajno čvorište ključnih prometnica u pravcima istok-zapad i sjever-jug i rijedak je multimodalni transportni čvor (ceste, plovna rijeka, željeznica) u Bosni i Hercegovini. Brčko predstavlja: izlaz u [[Hrvatska|Hrvatsku]] i središnju Europu, i prilaz do rijeke Save i dalje [[Dunav]]om do zapadne i istočne Europe. Važan je tranzitni centar, kroz njega prolazi najvažnija putna komunikacija koja povezuje zapadni s istočnim dijelom Republike Srpske te središnji dio Federacije Bosne i Hercegovine s [[Posavska županija|Posavskom županijom]]. Preko željeznice grad je povezan s Tuzlom i [[Vinkovci]]ma.

Osim vrlo značajnih kopnenih komunikacija, Brčko ima i suvremeno opremljenu [[Luka|luku]] na rijeci Savi, koja se uklapa u jedinstveni plovni put od [[Crno more|Crnog mora]] do [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]].

== Arhitektura i znamenitosti ==
Od stare arhitekture u Brčkom ostalo je jako malo. Osim [[Gradska vijećnica u Brčkom|Gradske vijećnice]], tu je i hotel &quot;Posavina&quot;, zgrada Fehima Kučukalića poznatija kao Veselin Masleša, zatim zgrade s jedne strane Trga mladih i u ulici pored zgrade Vlade Distrikta Brčko BiH.

=== Gradska vijećnica ===
U središtu Brčkog 1892. godine izgrađena je [[Gradska vijećnica u Brčkom|Gradska vijećnica]] prema idejnom projektu Aleksandra Viteka i izvođačkom projektu Ćirila Ivekovića. Građena je u pseudomaurskom stilu, s mnogo ukrasa na zidovima, iznad prozora i vrata i s kupolama na krovu. Godine 2004. proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. U Gradskoj vijećnici danas je sjedište [[Gradonačelnik Brčko distrikta BiH|gradonačelnika Brčko distrikta BiH]].
  
=== Azizija džamija ===
[[Slika:Azizija brčko.jpg|thumb|220px|lijevo|[[Azizija džamija (Brčko)|Azizija džamija]]]]
[[Azizija džamija (Brčko)|Azizija džamija]] se nalazi u brčanskoj mjesnoj zajednici [[Brezovo Polje (distrikt Brčko)|Brezovo Polje]]. Godine 1862, sultanovom naredbom počela je izgradnja nove džamije u Brezovom Polju koja je dobila ime po tadašnjem sultanu [[Abdul Aziz]]u. Dimenzije su bile 14,50x puta 18,55 metara. Minber i mahfil su izrađeni u Istanbulu i brodom su dopremljeni u Brezovo Polje. Azizija je jedina [[džamija]] u Bosni i Hercegovini koja je izgrađena pod utjecajem osmanskog baroka, nad čijim središnjim dijelom je smještena kupola koja leži na osmougaonom tamburu s natkrivenim sofama i kamenim minaretom.

U listopadu 1943. godine bila je gotovo uništena, a srušena je u toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od strane srpskog agresora 21. svibnja 1993. godine. Vlada [[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikta BiH]] je u obnovu, koja je završena 2016. godine, uložila 1.650.000 KM, dok su džematlije i drugi donatori prikupili oko 300.000 KM. Obnovljena je u svom autentičnom izgledu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju |title=Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju |work=dzematrahic.ba |accessdate=2017-12-01}}&lt;/ref&gt; Njen značaj potvrđen je 1976. godine, kada je proglašena nacionalnim spomenikom, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine svojom odlukom svrstala je Aziziju džamiju među najmonumentalnije objekte islamske arhitekture u ovoj zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/azizija-d%C5%BEamija-u-brezovom-polju-bosanskohercegova%C4%8Dki-arhitektonski-unikat/1525308 |title=Azizija džamija u Brezovom Polju: Bosanskohercegovački arhitektonski unikat |work=aa.com.tr |accessdate=2017-12-01}}&lt;/ref&gt;

=== Hotel Posavina ===
[[Datoteka:Hotel Posavina Brčko.jpg|thumb|220px|lijevo|Hotel Posavina]]
Hotel Posavina se nalazi u centru Brčkog. Izgradio ga je kao prvi hotel u Brčkom [[Ali-aga Kučukalić]] 1891. godine u pseudomaurskom stilu. U toku rata u Bosni i Hercegovini hotel je bio potpuno uništen čime mu je funkcija bila prekinuta. Zgrada je renovirana i 2001. godine i danas je ponovo u funkciji hotela.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.grand-hotel-posavina.com/hotel.html |title=Hotel Posavina |work=dzematrahic.ba |accessdate=2017-12-01 |archive-date=28. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028193952/http://grand-hotel-posavina.com/hotel.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Kučukalića kuća ===
[[Kuća Kučukalića u Brčkom|Kučukalića kuća]] je izgrađena 1907. godine po nalogu brčanskog poduzetnika Ali-age Kučukalića. Nalazi se u brčanskom naselju Kolobara, u blizini [[Bijela džamija u Brčkom|Bijele džamije]]. Građena je u pseudomaurskom stilu kao i Gradska vijećnica po projektu Aleksandra Viteka. Kučukalića kuća je 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;ebrcko.net1&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Stare građevine |url=https://www.ebrcko.net/o-brckom/kulturno-naslijede/starije-gradevine.html |datum=2017-10-12 |preuzeto=2020-08-19 |archive-date=18. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200918113022/https://www.ebrcko.net/o-brckom/kulturno-naslijede/starije-gradevine.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Danas je kuća u lošem stanju.

=== Krsmanovića kuća ===
Braća Krsmanović su bili poznati brčanski poduzetnici, koji su se sredinom 19. st. preselili uz [[Beograd]]. Ljubomir i Olga su 1865. izgradili veliku kuću u brčanskom naselju Srpska varoš. Kuća je postala poznata pod nazivom Dvorana. Kad su se odselili u Beograd kuću su poklonili Pravoslavnoj crkvenoj općini. U donjem dijelu kuće su bile trgovačke magaze i zanatske radnje, a na spratu prostorije za stanovanje. Dolaskom Austro-Ugarske u ovoj kući je od 1878. do 1918. bio Konzulat Osmanskog Carstva. Poslije toga u kući je bio đački konvikt pa ženska stručna škola. Godine 1945. kuća je nacionalizovana i u nju je useljeno više obitelji. Danas je kuća u lošem stanju. Nalazi se na privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;ebrcko.net1&quot;/&gt; Danas je kuća u lošem stanju.

== Obrazovanje ==
[[Slika:Ekonomska škola Brčko.jpg|thumb|[[Ekonomska škola Brčko|Ekonomska škola]]]]
[[Slika:Ekonomski fakultet Brčko.jpg|thumb|Ekonomski fakultet]]
U drugoj polovini 19. st. u Brčkom se počelo razvijati obrazovanje. Osnovana je prva osnovna škola i prva [[Ekonomska škola Brčko|Trgovačka škola]], koja je počela s radom školske 1883. godine. Trgovačka škola nije bila prva samo u Brčkom, nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Odigrala je ogromnu ulogu u razvoju trgovine u Brčkom, Bosanskoj Posavini i [[Semberija|Semberiji]].

Poslije završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Trgovačka škola se zatvara. Umjesto nje se osniva Niža gimnazija, pa je zbog ukidanja Trgovačke škole zatraženo osnivanje Trgovačke akademije. Međutim, tadašnje Ministarstvo trgovine i industrije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] bilo je protiv. I pored ovih protivljenja, organizovana i dobro osmišljena borba Brčaka, okončana je uspješno. Tako je u Brčkom, 6. rujna 1923. godine počela s radom Trgovačka akademija.

Godine 1930. godine Državna trgovačka akademija premještena iz Brčkog u [[Banja Luka|Banjaluku]]. Godine 1939. u Brčkom se otvara [[Ekonomska škola Brčko|Državna trgovačka akademija]] koja je radila i tijekom Drugom svjetskog rata, ali i nakon njega. Trgovačka akademija školske 1950. godine dobiva naziv [[Ekonomska škola Brčko|Srednja ekonomska škola]], a 1958. mijenja ime u [[Ekonomska škola Brčko|Ekonomska škola u Brčkom]]. Od tada do uspostavljanja Brčko distrikta BiH, škola je imala nekoliko promjena, od promjene u imenu do promjene profila obrazovanja. S 1.404 učenika raspoređena u 51 odjela, u deset zanimanja, Ekonomska škola u Brčkom radi i danas.

Godine 1961. u Brčkom se otvara Viša ekonomsko-komercijalna škola, koja je Brčkom, kao i široj regiji, dala vrlo značajne kadrove za gospodarstvo i druge djelatnosti. Školu je, od njenog osnivanja do prerastanja u Ekonomski fakultet, pohađalo oko 3.000 redovnih i 9.000 izvanrednih studenata. Diplomiralo je 4.500 studenata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.infobrcko.com/info-brcko/obrazovanje.html |title=Obrazovanje |publisher=infobrcko.com |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt; Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, protjerani profesori Ekonomskog fakultet iz Brčkog osnovali su Ekonomski fakultet u Tuzli.

Danas je u Brčkom osnovno obrazovanje je devetogodišnje, obvezno i besplatno u Brčko distriktu BiH. Ima 16 osnovnih škola, 5 srednjih, 2 privatna sveučilišta i jedan državni fakultet - Ekonomski.

== Kultura ==
[[Slika:Susreti kazališta Brčko.jpg|thumb|220px|desno|Promidžba 37. Susreta kazališta]]
[[Slika:Aleksa Mikić.jpg|thumb|220px|desno|[[Aleksa Mikić]] (1912. – 1986.), brčanski je književnik i novinar za djecu]]
[[Slika:Safet Pašalić.jpg|thumb|220px|lijevo|[[Safet Pašalić]] (1907. – 1987.), brčanski je glumac]]
[[Slika:Bekim sejranovic.jpg|thumb|220px|lijevo|[[Bekim Sejranović]] (1972. – 2020.), brčanski je književnik]]
Brčko posjeduje bogatu gradsku knjižnicu, umjetničku galeriju, amatersko kazalište, dom kulture i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Aktivna su i tri nacionalna kulturna društva – &quot;Prosvjeta&quot;, &quot;[[Bošnjačka zajednica kulture Preporod|Preporod]]&quot; i &quot;[[Hrvatsko kulturno društvo Napredak|Napredak]]&quot;.

Brčko je od 70-tih godina 20. stoljeća poznato po &quot;Susretima kazališta&quot; koji se redovito održavaju svake godine prvog tjedna u mjesecu studenom. Tada Brčaci punih sedam dana imaju prilike vidjeti glumce iz kazališnih kuća unutar Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Posebna likovna kolonija koja se održava od 1999. godine pod nazivom &quot;Sava&quot; okuplja slikare iz šire regije i proizvodi likovna djela koja ostaju u fundusu Umjetničke galerije Brčko distrikta BiH i bivaju postavljena na posebno upriličenoj izložbi.&lt;ref name=&quot;visitmycountry.net&quot;/&gt;

Prije rata u Brčkom je postojala manifestacija &quot;Mladi graditelji&quot;. Na tradiciji te manifestacije 2002. godine je pokrenuta manifestacija &quot;Folklorni susreti&quot;, gdje kulturno-umjetnička društva svake godine u jednom tjednu predstavljaju narodne običaje.&lt;ref name=&quot;ebrcko.net&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Kultura |url=https://www.ebrcko.net/index.php/modules/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=225&amp;Itemid=37 |datum=2017-10-12 |preuzeto=2020-08-16}}&lt;/ref&gt;

Od 2003. godine u periodu od 1. do 31. kolovoza u Brčkom se svake godine organizira Kulturno-športska manifestacije &quot;Brčansko ljeto – Savski cvijet&quot;, koja svake godine obiluje kulturnim, športskim i zabavnim sadržajima.

Na festivalu &quot;Dječja mašta može svašta&quot; nastupaju djeca iz Brčko distrikta BiH, drugih mjesta u Bosni i Hercegovini i susjednih zemalja. Festival se održava svake godine povodom Dana Brčko distrikta BiH.

Po ideji književnika [[Žarko Milenić|Žarka Milenića]], Rasima Karića i Suvada Alagića, a na tradicijama Književnog kluba &quot;Pablo Neruda&quot; koji je osnovan 1972. i postojao je do rata 1992. rodila se ideja o obnavljanju rada ove brčanske kulturne institucije koja je iznjedrila više poznatih književnih imena. U rujnu 2005. je službeno registriran [[Književni klub Brčko distrikta BiH]]. Tijekom narednih 16 mjeseci, Klub je bio organizator oko 40 književnih nastupa i večeri u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Od 2016. godine u Brčkom se svake godine u mjesecu srpnju održava &quot;BiH Color Festival&quot;. Na festivalu se može slušati suvremeni mainstream i underground zvuk, a festival ima ambicije da bude jedan od većih događaja elektonske glazbe u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://bihcolorfestival.com/ |title=BiH Color Festival |publisher=bihcolorfestival.com |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;

Na području Brčkog nalazi se i nekoliko amaterskih kazališnih grupa. Jednu je osnovala SPKD &quot;Prosvjeta&quot;, a drugo je formirao BZK &quot;[[Bošnjačka zajednica kulture Preporod|Preporod]]&quot;.&lt;ref name=&quot;ebrcko.net&quot;/&gt;

== Mediji ==
Brčko distrikt BiH ima i svoj javni medij u instituciji R.N.U. [[Radio Brčko distrikta BiH]], a u perspektivi je i njegovo proširenje na pisani i TV segment. Također, funkcionira i nekoliko privatnih medija. Na području Brčko Distrikta BiH djeluju privatni mediji RTV Hit, BDC TV, [[Posavina TV]],  ORT Valentino i Radio bet Frattelo.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.infobrcko.com/info-brcko/kultura.html |title=Kultura |publisher=infobrcko.com |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;  Svoje informativno-tehničke centre (ITC) u Brčkom imaju [[Federalna televizija]] (FTV) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS).

== Sport == 
[[Slika:Odbojkaši Brčko.jpg|thumb|200px|Spomen-ploča brčanskim odbojkašima na zidu zgrade DTV Partizan u Brčkom]]
Brčko ima tradiciju bavljenja [[Odbojka|odbojkom]]. Godine 1946. na izgradnji pruge Brčko-[[Banovići]] osnovana je prva brčanska odbojkaška sekcija. Muški odbojkaški klub Jedinstvo Brčko je u vrijeme SFR Jugoslavije bio jedan od najvećih jugoslavenskih odbojkaških klubova. Prvi značajan uspjeh su ostvarili juniori MOK Jedinstvo Brčko osvojivši naslov odbojkaškog prvaka [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] 1953. godine. MOK Jedinstvo Brčko, najveći uspjeh je ostvario osvajanjem vicešampionskog naslova u SFR Jugoslaviji u kojoj je dugi niz godina bio član prve savezne odbojkaške lige, 25 puta osvajač Kupa Bosne i Hercegovine i 1963. godine je sudjelovao u finalu Kupa SFR Jugoslavije.

Kroz dugo djelovanje MOK Jedinstvo Brčko je ostvarilo značajne rezultate, i u davanju reprezentativaca koji su godinama činili okosnicu reprezentacije SFR Jugoslavije, kao i reprezentacije Bosne i Hercegovine. U reprezentativnim selekcijama igralo je 30-ak odbojkaša iz Brčkog.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://mokjedinstvo.weebly.com/historija.html |title=MOK Jedinstvo Brčko |publisher=mokjedinstvo.weebly.com |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210215003836/http://mokjedinstvo.weebly.com/historija.html |archivedate=15. veljače 2021.}}&lt;/ref&gt; Brčko je i danas grad odbojke, koji na međunarodnom planu više uspjeha ima u ženskoj konkurenciji, ali u gradu usporedno djeluju i dva veoma jaka muška kluba Jedinstvo Brčko i Mladost Brčko.

Najveća brčanska športska manifestacija po broju sudionika i gledatelja s natjecateljima iz različitih zemalja diljem svijeta je &quot;[[Vidovdan]]ska trka&quot;, ulični maraton koji se održava u Brčkom od 1997. godine. Također, međunarodna športska manifestacija, koja se tradicionalno održava u organizaciji Teniskog kluba &quot;Prohema&quot; iz Brčkog, okuplja tenisače i tenisačice na ITF turniru pod nazivom &quot;Brčko open&quot;. Svake godine na rijeci Savi organizira se kajak-kanu natjecanje pod nazivom &quot;Savska regata&quot; u okviru kulturno-športske manifestacije &quot;Brčansko ljeto - Savski cvijet&quot;.&lt;ref name=&quot;visitmycountry.net&quot;/&gt; Od 2003. održava se ''[[Bajram]]ski turnir u malom fudbalu Brčko''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.4plus1.ba/xix-medjunarodni-bajramski-turnir-u-malom-nogometu-brcko-2021-2022/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. svibnja 2023. |archive-date=20. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230520092413/https://www.4plus1.ba/xix-medjunarodni-bajramski-turnir-u-malom-nogometu-brcko-2021-2022/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Vidovdanska trka]] koja se održava od 1996., bila je ''IAAF Bronze Label'' utrka 2012. do 2014. i 2017. do 2020.

U Brčkom djeluju i nogomentni klubovi [[FK Jedinstvo Brčko]], [[FK Lokomotiva Brčko]], [[OFK Brčko]], [[FK Dizdaruša Brčko]], [[FK Izbor Brčko]], FK Gornji Rahić, [[NK Napredak Skakava Donja]].

== Gradovi prijatelji ==
Brčko ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:

{{div col|cols=2}}
* {{Z|SAD}} [[Datoteka:SaintLouis grb.png|15px]] '''[[St. Louis, Missouri|St. Louis]]''', [[SAD]]
* {{Z|SRB}} [[Datoteka:Veliki grb Smederevske Palanke.png|15px]] '''[[Smederevska Palanka]]''', [[Srbija]]
* [[Slika:Flag of Turkey.svg|23px]] [[Datoteka:Samsun grb.png|15px]] '''[[Samsun]]''', [[Turska]]
* {{Z|BIH}} [[Datoteka:Coat of arms of Mostar.svg|15px]] '''[[Mostar]]''', [[BiH]]
{{div col end}}

== Galerija ==

&lt;gallery&gt; 
slika:Atik Savska džamija.jpg|[[Atik-Savska džamija u Brčkom|Atik-Savska džamija]]
slika:Šetalište Brčko.jpg|Trg mladih
slika: Bijela džamija Brčko.jpg|[[Bijela džamija u Brčkom|Bijela džamija]]
slika:Pravoslavna crkva Brčko.jpg|[[Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Brčkom|Crkva Uspenja Presvete Borogodice]]
slika:Brčko noću.jpg|Brčko noću
slika:U.S Military Forces in Bosnia - Operation Joint Endeavor2.jpg|Savski most
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.vlada.bdcentral.net/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200326095120/http://www.vlada.bdcentral.net/ |date=26. ožujka 2020. }}
{{Brčko}}
{{BiH}}

[[Kategorija:Brčko| ]]</text>
      <sha1>e1sg0um758mhvura1erzvnbmu3kf0m0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>At the Drive-In</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72145</id>
    <revision>
      <id>7567377</id>
      <parentid>6275269</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3507" sha1="firofh15lxpqmzxo71lg0vfjyddfzvo" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = At The Drive-In
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = [[1993.]]
| Mjesto               = El Paso, [[Teksas]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = Post-hardcore&lt;br /&gt;[[Alternativni rock]]
| Djelatno_razdoblje   = 1993.–[[2001.]]
| Producentska_kuća    = Fearless Records
| Angažman             = The Mars Volta&lt;br /&gt;Sparta&lt;br /&gt;De Facto&lt;br /&gt;Dios Kilos
| URL                  = 
| Sadašnji članovi     = Cedric Bixler-Zavala&lt;br /&gt;Jim Ward&lt;br /&gt;Omar Rodríguez-López&lt;br /&gt;Paul Hinojos&lt;br /&gt;Tony Hajjar
| Bivši članovi        = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''At The Drive-In (ATD-i)''' je bila američka grupa iz [[El Paso|El Pasa]], [[Teksas]] od 1993. do 2001.

== Povijest ==
Inspirirani sastavima [[Fugazi]] i [[Drive Like Jehu]], [[Cedric Bixler-Zavala]] i [[Jim Ward]] su 1993. osnovali [[At The Drive-In.]] U sastavu su još bili [[Omar Rodriguez-Lopez]] na gitari, [[Paul Hinojos]] na bas-gitari i [[Tony Hajjar]] na bubnjevima. Njihova glazba je bila snažnog hardcore post punk zvuka s tekstovima punima tajnovitosti i metaforičnosti. Svoj prvi EP ''Hell Paso'' su izdali 1994. godine. Njihov najpoznatiji album je bio [[Relationship of Command]], koji im je bio i zadnji u njihovoj karijeri.

== Raskid ==
2001. godine, na vrhuncu njihove karijere, At The Drive-In su se raspali, za posljedicu prekida su naveli 'drugačija zanimanja stila glazbe'. Omar i Cedric su započeli novi sastav [[The Mars Volta]], kao i Jim, Tony i Paul, [[Sparta]].

== Članovi ==
*Cedric Bixler - gl. vokal
*Jim Ward - gitara, klavir, vokal
*Omar Rodriguez - gitara
*Paul Hinojos - bas-gitara
*Tony Hajjar - bubnjevi

== Diskografija ==
===Studijski albumi===
* ''[[Acrobatic Tenement]]'' (1996.) (Flipside)
* ''[[In/Casino/Out]]'' (1998.) (Fearless)
* ''[[Relationship of Command]]'' (2000.) (Grand Royal) VB #33

===EP===
* ''[[Hell Paso]]'' (1994.) (Western Breed) 
* ''[[Alfaro Vive, Carajo!]]'' (1995.) (Western Breed/Headquarter/Restart)
* ''[[El Gran Orgo]]'' (1997.) (One Foot/Offtime)
* ''[[Vaya]]'' (1999.) (Fearless)

===Singles===
* &quot;Metronome Arthritis&quot; (1999.)
* &quot;Rolodex Propaganda&quot; (2000.)
* &quot;One Armed Scissor&quot; (2000.) VB #64
* &quot;Rolodex Propaganda&quot; (2001.) obradio [[Iggy Pop]] VB #54
* &quot;Invalid Litter Dept.&quot; (2001.) VB #50

===Kompilacije===
* ''[[This Station Is Non-Operational]]'' (2005.) (Fearless) featuring VB #118

===Ostali materijal===
* ''ATDI / Aasee Lake'' (1998.) (Ghetto Defendant/Nerd Rock)
* ''ATDI / Sunshine'' (2000.) (Big Wheel Recreation)
* ''ATDI / Burning Airlines'' (2000.) (Thick Records)
* ''ATDI / The Murder City Devils'' (2000.) (Buddyhead Records)

===Videografija===
From Vaya
* &quot;Metronome Arthritis&quot; (1999.)

From Relationship of Command
* &quot;One Armed Scissor (2000.)
* &quot;Invalid Litter Dept. (2000.)

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.synthesis.net/music/bands_and_artists/tag/12/at_the_drive-in At the Drive-In] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311190240/http://www.synthesis.net/music/bands_and_artists/tag/12/at_the_drive-in |date=11. ožujka 2008. }} na Synthesis.netu
*[http://atthedrive-inworld.teach-nology.com/ U svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319033605/http://atthedrive-inworld.teach-nology.com/ |date=19. ožujka 2008. }} 


[[Kategorija:Američki glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>firofh15lxpqmzxo71lg0vfjyddfzvo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>August Harambašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79466</id>
    <revision>
      <id>7567394</id>
      <parentid>7454572</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:18:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7846" sha1="dld74xe5krwrpzkgskll2900h24lug2" xml:space="preserve">{{provjeriti}}
{{Infookvir književnik
| Ime            = August Harambašić
| boja           = 
| slika          = August Harambašić.png
| veličina       = 
| opis slike     = Portret Augusta Harambašića
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[14. srpnja]] [[1861.]]
| mjesto rođenja = [[Donji Miholjac]], [[Hrvatska]] 
| smrt           = [[16. srpnja]] [[1911.]]
| mjesto smrti   = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] 
| zanimanje      = književnik, &lt;br/&gt; prevoditelj, &lt;br/&gt; odvjetnik
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1882.]] – [[1910.]]
| vrsta          = pjesme, proza
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = Marica Harambašić (rođ. Folnegović)
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''August Harambašić''' ([[Donji Miholjac]], [[14. srpnja]] [[1861.]] – [[Zagreb]], [[16. srpnja]] [[1911.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[pisac]], [[pjesnik]], [[publicist]], [[odvjetnik]], [[političar]] i [[prevoditelj]].

== Životopis ==
[[Datoteka:Rodna kuca Augusta Harambasica.JPG|mini|desno|200px|Rodna kuća Augusta Harambašića u Donjem Miholjcu]]
[[Datoteka:Spomen-ploca Harambasicu.JPG|mini|desno|200px|Spomen-ploča na kući]]
August Harambašić rođen je u Donjem Miholjcu. Bio je [[Hrvatska pravoslavna Crkva|pravoslavni]] vjernik. Gimnaziju je prvo pohađao u Požegi, a maturirao je u [[Osijek]]u [[1879.]] godine. Pravo je studirao u [[Zagreb]]u i [[Beč]]u te u Zagrebu [[1884.]] godine završio studij. Godine [[1892.]] je doktorirao, [[1894.]] položio sudački, a [[1896.]] pravosudni ispit. Pravo obavljanja odvjetničke prakse dobio je [[1900.]] godine. Politički je pratio oštru liniju [[Ante Starčević]]a, radi čega je bio više puta priveden u zatvor. Godine 1900. izabran je za prvoga tajnika Društva hrvatskih književnika.&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Harambašić, August |url=https://enciklopedija.hr/clanak/24368 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=29. srpnja 2021.}}&lt;/ref&gt; U [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] je bio pravaški zastupnik od [[1901.]] godine. 

Bio je urednik i novinar raznih časopisa, kao npr. ''[[Preporod]]'' (također i vlasnik),&lt;ref&gt;[https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&amp;id=18605 Preporod : ilustrovani zabavno-poučni časopis / vlasnik, izdavač i odgovorni urednik August Harambašić], digitalnezbirke.kgz.hr, pristupljeno 29. srpnja 2021.&lt;/ref&gt; ''[[Bič]]'', ''[[Trn]]'', ''[[Balkan]]'', ''[[Hrvatska vila]]'' i ''[[Prosvjeta]]'' te urednik dnevnika ''[[Hrvatska (Zagreb, 1906.)|Hrvatske]]'' iz 1906. i ''[[Hrvatska (Zagreb, 1900.)|Hrvatske]]'' iz 1900. godine. Prevodio je poznate pisce, kao npr. [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]], [[Lav Tolstoj|Tolstoja]], [[Oscar Wilde|Wildea]], [[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Taras Grigorovič Ševčenko|Ševčenka]] i [[Marko Vovčok|Marka Vovčka]]. Prevodio je s [[Bugarski|bugarskoga]], [[Češki|češkog]], [[Poljski|poljskog]], [[Ruski|ruskog]], [[Francuski|francuskog]], [[Talijanski|talijanskog]] i [[Njemački|njemačkog]] jezika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=50 |title=Harambašić, August (Gustav) |author=Stjepan Matković i Ankica Šunjić (2002.) |publisher=hbl.lzmk.hr |accessdate=26. srpnja 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304205637/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=50 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon što su hrvatski đaci ([[Vladimir Vidrić]] i dr.) [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|prosvjedno spalili mađarsku zastavu]], na suđenju studenoga [[1895.]] godine branili su ih August Harambašić i ini ugledni zagrebački odvjetnici [[Marijan Derenčin]], [[Ivan Ružić]], Kornitzer, M. Petračić, [[Franko Potočnjak]], [[Šime Mazzura]] i [[Mile Starčević]].&lt;ref&gt;Irvin Lukežić, [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=58-59&amp;C=25 ''Gjuro Ružić i Šime Mazzura''], ''[[Sušačka revija]]'', [http://www.klub-susacana.hr/revija/novibroj.asp?Num=58-59 br. 58/59], 2007., pristupljeno 2. lipnja 2014.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Ružmarinke'', Zagreb, 1882., 1883., 1887.
* ''Slobodarke'', Zagreb, 1883.
* ''Sitne pjesme'', Osijek, 1884.
* ''Zlatka'', Zagreb, 1885.
* ''Tugomilke'', Zagreb, 1887.
* ''Hrvatski pučki pismovnik za sve potrebe gradjanskoga života'', Zagreb, 1888. (suautor [[Nikola Kokotović]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9700 |title=Kokotović, Nikola |author=Dino Mujadžević (2009.) |publisher=hbl.lzmk.hr |accessdate=29. srpnja 2021. |archive-date=29. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729011158/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9700 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Rob'', Zagreb, 1888.
* ''Kraljev hir'', Zagreb, 1889. (suautor [[Stjepan Miletić]])&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;{{cite web |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11915 |title=Miletić, Stjepan |author=Boris Senker (2016.) |publisher=hbl.lzmk.hr |accessdate=29. srpnja 2021.}}&lt;/ref&gt;
* ''Pjesničke pripoviesti'', Zagreb, 1889.
* ''Smilje i kovilje'', Zagreb, 1890.
* ''Zlatna knjiga za djecu'', Zagreb, 1890.
* ''Mali raj'', Zagreb, 1891.
* ''Nevenke'', Zagreb, 1892.
* ''Petru Preradoviću: proslov za Preradovićevu večer što ju je dne 15. veljače 1894 priredilo Hrvatsko akad. družtvo &quot;Zvonimir&quot; u Beču / spjevao August Harambašić'', Zagreb, 1895.
* ''Izabrane pjesme'', Zagreb, 1894. 
* ''Armida'', Zagreb, 1896. (suautor Stjepan Miletić)&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;
* ''Pučke pripoviesti'', Zagreb, 1899.
* ''Smilje i kovilje: pjesmice i priče: sa tri slike / hrvatskoj djeci poklanja August Harambašić'', Zagreb, 1910?

=== Posmrtno ===
* ''Antologija'', Zagreb, 1926.
* ''Ukupna djela Augusta Harambašića'', 1–4, 7–10, Zagreb, 1942., 1943.
* ''Pjesme i proza'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, 54. Zagreb, 1966., 29–126.
* ''Hrvatska Hrvatom'', Zagreb, 1995. 
* ''Pjesme'', Vinkovci, 1998.
* ''Izabrane pjesme'', Zagreb, 1998.
* ''Pokraj peći maca prela'', Hrvatski klasici najmlađima, Zagreb, 2004., (suautori [[Krunoslav Kuten]], [[Ivana Brlić-Mažuranić]])&lt;ref&gt;[http://www.brodensia.hr/119/view_author/8/brlic-mazuranic-ivana Brlić-Mažuranić, Ivana], Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Slavonski Brod (Brodensia), brodensia.hr, pristupljeno 29. srpnja 2021.&lt;/ref&gt;   
* ''Izabrana djela'', [[Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti]], Zagreb, 2005.

== Spomen ==
* Osnovna škola u Donjem Miholjcu i u Zagrebu nose naziv po njemu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|August Harambašić}}
{{Wikisource|autor: August Harambašić}}
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrf%5B10181%5D%5B111827%5D=a  Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&amp;id=18534 ''Smilje i kovilje: pjesmice i priče: sa tri slike / hrvatskoj djeci poklanja August Harambašić''], digitalnezbirke.kgz.hr
* [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&amp;id=19140 ''Bog i Hrvati: op.169 / glasbotvorio F. S. Vilhar ; spjevao August Harambašić''], digitalnezbirke.kgz.hr
* [https://lektire.skole.hr/autor/august-harambasic/ August Harambašić], lektire.skole.hr
* Irvin Lukežić, [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=49&amp;C=23 ''August Harambašić – Sušačko razdoblje''], ''Sušačka revija'', [http://www.klub-susacana.hr/revija/novibroj.asp?Num=49 broj 49, 2005.] 
{{mrva-biog-knjiž-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Harambašić, August}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]]
[[Kategorija:Životopisi, Donji Miholjac]]</text>
      <sha1>dld74xe5krwrpzkgskll2900h24lug2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonio Nuić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83195</id>
    <revision>
      <id>7567280</id>
      <parentid>7458258</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:44:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4658" sha1="71tootyt2k02d7bwjdp4ty6yt6d0yp9" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Antonio Nuić
|slika           = Antonio Nuic autor Lana Matic.jpg
|veličina        = 
|opis slike      = Antonio Nuić
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[26. ožujka]] [[1977.]]
|mjesto rođenja  = [[Sarajevo]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = redatelj
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = [[#Nagrade|Popis nagrada]]
}}

{{zaglavlje}}

'''Antonio Nuić''' ([[Sarajevo]], [[26. ožujka]] [[1977.]]) je [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] filmski i televizijski [[redatelj]].

== Životopis ==
Nuić je završio [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiju dramskih umjetnosti]] u [[Zagreb]]u, na kojoj je magistrirao filmsku i televizijsku režiju. Režirao je glazbene [[Glazbeni spot|spotove]] za koje je bio nominiran za nacionalne nagrade i radio kao redatelj [[Talk-show|talk showa]] na [[televizija|televiziji]] te režirao sinkronizacije [[animirani film|animiranih filmova]]. Na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti predaje nekoliko kolegija od 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Antonio Nuić {{!}} Redatelj/ica filma|url=https://www.croatian.film/hr/directors/158|url-status=dead|access-date=2026-04-11|website=Croatian.film|archive-date=20. travnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260420022030/https://www.croatian.film/hr/directors/158}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
=== Režija i scenarij ===
* &quot;Na mjestu događaja&quot; (kratki igrani film), 12 min., [[1998.]], nagrada publike, nagrada žirija za najbolji scenarij i najbolji film – FRKA – festival studenata
* &quot;Vratite im Dinamo&quot; (TV drama), 28 min., [[1999.]], nagrada publike – FRKA – festival studenata
* &quot;Rano buđenje&quot; (kratki igrani film), 18 min., [[1999.]] (režija: [[Mladen Dizdar]])
* &quot;Pos'o je dobar, a para laka&quot; (kratki igrani), [[2000.]] (režija: Mladen Dizdar)
* &quot;[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)|Seks, piće i krvoproliće]]&quot; (omnibus) (u suradnji s [[Boris T. Matić]] i [[Zvonimir Jurić]]), napisao i režirao 3. priču, 23 min., [[2004.]] (festivali u Puli, Motovunu, Beogradu, Skoplju, Sofiji i Pečuhu)
* &quot;[[Sve džaba (2006)|Sve džaba]]&quot; (igrani film), 96 min., [[2006.]]
* &quot;[[Kenjac (2009)|Kenjac]]&quot; (igrani film), 90 min., [[2009.]]; koproducent
* &quot;[[Kao na televiziji]]&quot; (kratki igrani film), 19 min., [[2011.]]
* &quot;[[O hokeju i medvjedima]]&quot; (dokumentarni film), 50 min., [[2014.]] (režija: [[Radislav Jovanov Gonzo]] i [[Josip Ivančić (redatelj)|Josip Ivančić]])
* &quot;[[Život je truba]]&quot; (igrani film), 92 min., [[2015.]]
* &quot;[[Mali (2018)|Mali]]&quot; (igrani film), 88 min., [[2018.]]
* &quot;[[Kokice]]&quot; (emisija o filmovima), gost emisije, [[2019.]]

=== Gluma ===
* &quot;[[Armin (2007.)|Armin]]&quot; kao vozač autobusa #1 ([[2007.]])
* &quot;[[Josef (2011.)|Josef]]&quot; kao ruski vojnik na strijeljanju ([[2011.]])
* &quot;Slučajni prolaznik&quot; kao bosanski vozač ([[2012.]])
* &quot;Pino&quot; (kratki film) ([[2017.]])
* &quot;[[Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)|Čovjek koji nije mogao šutjeti]]&quot; ([[2024.]])
* &quot;Stranac&quot; kao vozač (kratki film) ([[2024.]])

=== Sinkronizacija (režija) ===
* &quot;[[Mjesečeva ratnica]]&quot; (2. i 3. sezona) ([[2001.]] – [[2004.]])
* &quot;[[Pokretni dvorac]]&quot; ([[2004.]])
* &quot;[[A.T.O.M.]]&quot; (1. sezona) ([[2006.]])
* &quot;[[Pinokio 3000]]&quot; ([[2006.]])
* &quot;[[Ninja kornjače]]&quot; ([[2007.]])
* &quot;[[Juhu-hu]]&quot; ([[2007.]])
* &quot;[[Ekipa za 5]]&quot; ([[2009.]])

== Nagrade ==
* [[Pulski filmski festival|Festival igranog filma u Puli]] 2006.
** Velika Zlatna Arena za najbolji film
** Zlatna Arena za najboljeg redatelja
** Zlatna Arena za najbolji scenarij
** Zlatna Arena za najbolju sporednu žensku ulogu
* [[Sarajevski filmski festival|Sarajevo Film Festival]] 2006.
** Srce Sarajeva za najbolju mušku ulogu
* Festival Novog Autorskog Filma 2006.
** Specijalna nagrada žirija

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb ime|id=1126956|ime=Antonio Nuić}}
* [http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2224 Profil na www.film.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610015915/http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?PHPSESSID=5e5546487a0666c93257a9f1255ccc10&amp;ljud_id=2224 |date=10. lipnja 2007. }}

{{GLAVNIRASPORED:Nuić, Antonio}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski redatelji]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>71tootyt2k02d7bwjdp4ty6yt6d0yp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apsolutizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87542</id>
    <revision>
      <id>7567311</id>
      <parentid>7488150</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7573" sha1="roko0lnkg7qr0splmzod1bs7671cfks" xml:space="preserve">'''Apsolutizam''' predstavlja [[politička doktrina|političku doktrinu]] i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama [[monarh]]a ili [[diktator]]a.

O apsolutizmu se često govori kao o dijelu političke povijesti Europe u doba [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Međutim i u današnjici postoje apsolutistički vladari. Tako primjerice neki komentatori nalaze apsolutističke osobine u vladavini [[Muhamed bin Salman|Muhameda bin Salmana]], vladara [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] koji oštrim reformama nastoji unaprijediti tu zemlju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://time.com/longform/mohammed-bin-salman/ |title=The Saudi Crown Prince Thinks He Can Transform the Middle East. Should We Believe Him? |author=Karl Wick |date=25. srpnja 2020. |language=engleski |publisher=Time |accessdate=25. srpnja 2020. |archive-date=6. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806043853/https://time.com/longform/mohammed-bin-salman/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Friedrich1763o.jpg|mini|[[Fridrik II. Veliki|Fridrik II.]] vladao je [[Prusija|Prusijom]] 1740. – 1786. kao apsolutistički vladar. Zapamćen je kao kruti apsolutist. Provodio je brojne reforme, a sebe je nazivao &quot;prvim slugom države&quot;.]]
==Povijest apsolutizma u Europi==

U [[Povijest Europe|Europi]], uzor apsolutističke vlasti je dugo bilo Otomansko Carstvo, koja je od europskih mislilaca s kraja 16. i početka 17. stoljeća zaokupljenih pitanjem [[suverenitet]]a prikazivana kao primjer bolje uređene države. Nakon što je Europa krajem 17. i tijekom 18. stoljeća iskusila vladavinu znatnog broja apsolutističkih monarha - koji su nastojali (i uspijevali) apsolutistički vladati svojim zemljama u kojima [[vlast]] kralja tradicionalno nije bila ni približno jaka kao što je bila vlast istočnjačkih sultana (tako su primjerice vladali [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II. Pruski]] i [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II. Habsburški]], zanemarujući tradicionalne obzire prema plemstvu i drugim staležima u društvima kojima su upravljali) - počinju europski pisci prikaze Turske i drugih [[Orijentalna despocija|orijentalnih despocija]] bojati drugačijim bojama: prepoznaju u njihovom državnom ustroju sve one negativnosti koje su europski narodi imali prilike vidjeti kod svojih apsolutista u 17. i 18. stoljeću.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=82758] Osmansko &quot;drugo&quot; u formiranju europskog identiteta, Marko Fuček, Pro tempore - časopis studenata povijesti, No.5 Travanj 2008.&lt;/ref&gt;

Razdoblje [[Prosvijećeni apsolutizam|prosvijećene monarhije]], kada je apsolutizam u Europi bio smatran najracionalnijim oblikom vladavine, povjesničari uglavnom računaju od 1660. godine do izbijanja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] 1789. godine.&lt;ref&gt;[http://archive.org/stream/ageofabsolutism1012656mbp/ageofabsolutism1012656mbp_djvu.txt] Max Beloff, &quot;The Age of Absolutism, 1660 - 1815&quot; London, 1954, str. 48&lt;/ref&gt; Krajem 18. stoljeća je već postala prihvaćenom nova vizija upravljanja državom, gdje se slijedom teorijskih djela [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieua]] iz prve polovine 18. stoljeća 
&lt;ref&gt;[http://plato.stanford.edu/entries/montesquieu/#4] &quot;Stanford Encyclopedia of Philosophy&quot;, članak &quot;Baron de Montesquieu, Charles-Louis de Secondat&quot;, poglavlje &quot;4. The Spirit of the Laws&quot;&lt;/ref&gt; prihvaća doktrina [[Dioba vlasti|diobe vlasti]] - koja je sagrađena na boljim uzorima iz europske tradicije, te na razočaranju s iskustvom apsolutne monarhije.

Međutim se apsolutistički pokušaji ponavljaju i u razdoblju nakon Francuske revolucije; zapravo već i ona svršava u diktaturi i kasnijoj uspostavi imperija [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I.]] Težnje za raznim državnim prevratima koje nužno vode u diktature su se u povijesti Europe i Svijeta poslije posve redovno ponavljale.

==Doktrina==

Srž apsolutističkog shvaćanja suvereniteta iskazana je u izreci kralja Francuske Luja XIV. (1643. – 1715.) &quot;''L'État, c'est moi''&quot;  - “''Država, to sam ja''”. Taj kralj nosi epitet &quot;Kralj Sunce&quot;, zbog mjesta kojega je sebi prisvajao u društvenom poretku. U apsolutističkom državnom ustroju vlast monarha/diktatora nije podložna nikakvom ograničenju od strane bilo kakve ustanove - sudbene, zakonodavne, vjerske.

Povijesno vjerojatno najzapaženiji ideolog apsolutne vlasti u rukama monarha je [[Thomas Hobbes]], (1588. – 1679.), autor koji se u građanskom ratu koji je u Engleskoj njegovog vremena bjesnio između kralja i parlamenta oštro zauzeo za kralja; dokazujući da parlament smeta sreći naroda. Hobbes je dokazivao da jedino nepodijeljena vlast - gdje su prerogativi donošenja zakona ([[zakonodavna vlast]]), njegovog provođenja ([[izvršna vlast]]) i njegovog tumačenja (tipična uloga [[Sudbena vlast|sudbene vlasti]]), funkcije [[porez|oporezivanja]], [[vojna obrana|obrane zemlje]] i drugi prerogativi [[suverenitet|suverene]] vlasti objedinjeni u rukama jedne osobe - može suštinski dobro funkcionirati.&lt;ref&gt;[http://plato.stanford.edu/entries/hobbes-moral/]Lloyd, Sharon A. and Sreedhar, Susanne, &quot;Hobbes's Moral and Political Philosophy&quot;, The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Summer 2013 Edition), Edward N. Zalta (ed.), v. poglavlje 8, &quot;Absolutism&quot;&lt;/ref&gt; Kao kontinentalno utjecajan pisac, on je u svojem ''Leviathanu ''(1651.) dao prikaz savršenog društva koje će nastati ukidanjem svih ustanova koje monarhu smetaju u obnašanju vlasti; u ''Behemothu'' (1668), povijesti [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]] sagledane iz perspektive monarhističkog mislioca - jednu povijest u kojem se prikazuje nesreća što je zadesila narod u kojem plemstvo, vjerske zajednice (od katolika do kalvinista), intelektualci (&quot;koje je iskvarilo čitanje knjiga na latinskom i grčkom&quot;) i trgovci odbijaju slušati kralja.

Apsolutistički vladari sve aspekte života u državi podvrgavaju rigidnoj kontroli državnog administrativnog aparata, tj. uspostavljaju tzv. [[Policijska država|policijsku državu]].

Pri tome valja uočiti, da je doktrina [[dioba vlasti|diobe vlasti]] - čiji je današnji rezultat [[suvremena demokracija]] - plod europske tradicije: u drugim dijelovima svijeta se ta doktrina prihvaća kao što se tijekom industrijalizacije i inače prihvaćaju kulturalni modeli sa zapada.

==Apsolutizam i totalitarizam==

Apsolutizam u ekstremnim slučajevima prerasta u [[Totalitarizam|totalitarizam]]; koji je moguć kada apsolutistička vlast (npr. Staljinova u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom savezu]]) realizira mogućnost da - u pravilu putem jedne u vladajuću partiju okupljene [[elita|elite]] - kontrolira praktično sve aspekte života u jednom društvu, od odgoja djece u vrtićima, preko zapošljavanja osoblja u poduzećima, do uređivanja novina i usmjeravanja djelatnosti umjetnika .

== Najpoznatiji apsolutistički vladari ==
* [[Španjolska|Španjolski]] [[kralj]] [[Filip II. Španjolski|Filip II.]]
* [[Engleska|Engleski]] [[kralj]] [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik VIII]]
* [[Francuska|Francuski]] [[kralj]] [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] 
* [[Carska Rusija|Ruski]] [[car]] [[Petar Veliki]]
* [[Carska Rusija|Ruska]] [[car]]ica [[Katarina Velika]]
* [[habsburg|habsbur]]ška [[car]]ica [[Marija Terezija]]
* [[habsburg|habsbur]]ški [[car]] [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]]
== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Oblici vladavine]]

[[he:אבסולוטיזם פוליטי]]
[[kk:Абсолютизм]]
[[mk:Апсолутизам]]</text>
      <sha1>roko0lnkg7qr0splmzod1bs7671cfks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrijica Šimić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89969</id>
    <revision>
      <id>7567096</id>
      <parentid>7516477</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13694" sha1="irfw417ssp1la09zcnvtj6ks5m8d84c" xml:space="preserve">'''Andrijica Šimić''' (Alagovac, župa [[Ružići (Grude, BiH)|Ružići]], [[Grude]], [[22. studenoga]]&lt;ref&gt;Mijo Milas, 1996., str. 9., podrubnica 4 na str. 9.&lt;/ref&gt; [[1833.]] – [[Runovići]], [[5. veljače]] [[1905.]]), legendarni hrvatski [[hajduci|hajduk]]. Svojim djelovanjem je postao legendom među [[Hrvati]]ma u Dalmaciji i Hercegovini, s obje strane granice (i [[Austro-Ugarska|austrijske]] i [[Osmansko Carstvo|turske]]). Smatra se da je njegova hajdučija ohrabrila tamošnje pučanstvo na ustanak protiv osmanskih vlasti ([[Hercegovački ustanak]]).{{fusg|1}}

== Životopis ==
Andrijica Šimić rođen je u Grudama (zaselku Alagovcu), 1833. godine. Otac mu je bio Ivan Šimić, a majka Iva Milas iz Tihaljine.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;&gt;Tihomir Zubac, [http://www.infobiro.ba/article/845471 ''Hajduk Andrijica Šimić (1853-1905)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202021721/http://www.infobiro.ba/article/845471 |date=2. prosinca 2022. }}, ''Kalendar Napredak'', 1. siječnja 1941., infobiro.ba, pristupljeno 15. siječnja 2017.&lt;/ref&gt; Imao je brata Jakova i pet sestara, Katu, Angeliku, Martu, Matiju i Petromilu.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; U djetinjstvu je s deset godina obavljao kmetske poslove u age Tikvine u [[Mostar]]u. Kada je navršio dvadeset godina, zaposlio se u puškara. Kad je odlučio postati hajduk, turske karavane, trgovce i kiridžije napadao je najčešće na potezu [[Imotski]] – [[Vrlika]]. Na planini [[Kamešnica|Kamešnici]] i danas je poznata njegova pećina koja se po njemu zove ''Šimića pećina'', a u speleološkom parku prirode u [[Vučipolje (Posušje, BiH)|Vučipolju]] kod [[Posušje|Posušja]] također ima ''Šimića pećina''.&lt;ref&gt;Petar Oreč, [http://www.centarzakrs.ba/bh/documents/nas_krs/NK_16-17_1984%20(10).pdf ''Hajdučke pećine u zapadnoj Hercegovini''], ''Naš krš'', [http://www.centarzakrs.ba/bh/literatura/nas-krs/61-nas-krs-br-16-17-1984.html br. 16-17.], 1984., str. 85., 88., 91., centarzakrs.ba, pristupljeno 8. veljače 2020. {{hrv oznaka}}/{{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2019/02/Investicijska-bro%C5%A1ura-HRV_ENG-1.pdf ''Investicijska brošura''], Općina Posušje, 2019., str. 11., opcina-posusje.ba, pristupljeno 8. veljače 2020. {{hrv oznaka}}/{{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Nekada je išao i do [[Kupres]]a, [[Glamoč]]a, [[Duvno|Duvna]], Mostara, pa čak i [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Travnik]]a. Jednom je bio uhvaćen u mjestu [[Vinica (općina Tomislavgrad)|Vinica]], [[5. studenoga]] [[1866.]] godine, prilikom čega je član njegove družine Jovo Kadijević iz Glavine kraj Imotskog ubijen, sve zbog bježanja od vlasti.&lt;ref name=&quot;M.M.&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20130506002142/http://www.tomislavcity.com/content/view/1871/45/ ''Dr. Mijo Milas: Kula Asan-age Arapovića u Vinici - povijesni putopis''], tomislavcity.com, 6. prosinca 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.is 15. rujna 2012.), pristupljeno 15. siječnja 2017.&lt;/ref&gt; Inače, Andrijica je po narodnim predanjima otkupljivao tursku zemlju za Viničane i gradio im kuće, također im je i darovao konje i krave, što je razlog vrlo vjerojatno zašto ga i dan danas u [[Zagora|Zagori]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] smatraju za narodnog junaka.&lt;ref name=&quot;M.M.&quot;/&gt;

=== Uhićenje i suđenje === 
Nakon što je dugo uspijevao umaći i turskim i austrijskim vlastima, uhićen je [[14. siječnja]] [[1871.]] godine u kući obitelji Ante Garca koja ga je izdala, u [[Podosoje (Runovići)|Podosoju]], dok su preostali članovi njegove družine uhićeni, [[11. siječnja]] 1871. godine, u zaselku Prodanima kod [[Zagvozd]]a u kući Jakova Prodana.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;imoart&quot;&gt;[http://www.imoart.hr/portal/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=381:hajduk-andrijica-imi&amp;catid=91&amp;Itemid=4362432 IMOart] Andrijica Šimić, pristupljeno 15. siječnja 2017.&lt;/ref&gt; Tada u Prodanima, 11. siječnja, Andrija je ubio u obrani pandura Josipa Tomičića.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Nakon što je uhićen, suđeno mu je. Suđenje hajducima počelo je [[22. srpnja]] i bilo je do [[31. srpnja]], a zatim nastavljeno je od [[1. kolovoza|1.]] do [[8. kolovoza]] [[1872.]] godine, te opet od [[28. kolovoza|28.]] do [[31. kolovoza]] 1872. godine.&lt;ref&gt;Mijo Milas, 1996., str. 95.&lt;/ref&gt; Značajno je za povijest hrvatskog jezika i hrvatskog sudstva što je ovo bila prva sudska rasprava na hrvatskom jeziku u austro-ugarskoj Dalmaciji.&lt;ref name=&quot;imoart&quot;/&gt; Optuženi su Andrija Šimić, kao [[harambaša]], te Petar Sekulović, Ante Bilić, Ivan Meštrović, Petar Bašić, Mato Dražić, Jozo Ćorić, Nikola Krajina, Ante Jović, Marijan Jović, Grgo Burilo, Anto Radalj, Ilija Sekulović i Ivan Lončar.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Predsjednik sudskoga vijeća bio je Frane Lettis, a vijeće su sačinjavali savjetnik pokrajinskoga suda Frane Pezzoli, tajnik Antun Brčić, istražitelj Jerko pl. Geremija i pristav istražitelj Josip Nonveiler, kao sudci. Državni odvjetnik bio je dr. Roko Paladini. Andrijicu Šimića branio je dr. Mato Lalić, a na raspravi bili su i odvjetnici – branitelji dr. Marko Karaman i dr. Kosta Vojnović.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Državni odvjetnik Paladini Šimića je optužio kao krivca koji je počinio više zlodjela: jedan je obično umorstvo na osobi Josipa Tomičića; pet zločina razbojstva, a na jednom od njih bilo je i teških tjelesnih ozljeda te kako je počinio dvanaest javnih nasilja, raznih vrsta.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Sudska odluka izrečena je [[31. kolovoza]] 1872. godine prije podne a osuđeno je sveukupno dvadeset osoba, među njima su neki bili hajdučki pomagači, ili su na drugi način bili upleteni u hajdučke poslove.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Andrijica Šimić, Ivan Meštrović, Mato Dražić, Jozo Ćorić i Grgo Burilo bili su osuđeni na doživotnu robiju s jednodnevnim postom svakoga mjeseca, a Ivan Lončar i Petar Sekulović osuđeni su na vješala, no kasnije ih je car i kralj pomilovao i ostavio ih je u doživotnoj tamnici.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Ostali osuđeni bili su Petar Bašić 18 godina, Ivan Prlj 19 godina i 2 mjeseca, Nikola Krajina 17 godina, Ante Jović 17 godina, Marijan Jović 16 godina, Ante Radalj 14 godina, Franjo Akrap 9 godina i 6 mjeseci, Nikola Prlj 1 godinu teške tamnice, Mate Jović 8 mjeseci, Ilija Sekulović 4 mjeseca, Andrija Bitanga 3 mjeseca, Ante Jović ml. 3 mjeseca i Jozo Sekulović 2 mjeseca.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Andrijica Šimić na doživotnoj robiji bio je u [[Kopar|Kopru]], u koparskoj tvrđavi, ali je nakon 30 godina pušten na slobodu. Od [[1893.]] godine neprestano su slane molbe u Beč kako bi Šimić bio oslobođen robije. Biskup mostarski fra Paškal Buconjić u svojoj molbi od [[10. listopada]] [[1899.]] godine napisao je: ''&quot;Ovdašnji narod uvijek je smatrao, da je Andrijica Šimić otišao u hajduke za ljutu nevolju, te uopće želi, da mu se Vaše Veličanstvo najblagostivije smiluje.&quot;''&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Molbe su bivale odbijane te je onda [[27. svibnja]] [[1901.]] godine Jakov Šimić, poslao molbu koja je stigla u [[Beč]] [[23. srpnja]] 1901. godine. Na toj su se molbi potpisali mnogi seoski prvaci kao i neki župnici i fra Krešimir Bebek, gvardijan i nadžupnik mostarski te je Prizivni Sud u [[Zadar|Zadru]] priopćio pred [[Božić]] iste godine Kotarskome Sudu u Splitu kako je Nj. V. Car i Kralj oprostio ostatak kazne Šimićeve rješenjem od [[13. prosinca]] 1901. godine.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt;

=== Nakon robije i smrt ===
I nakon 30 godina provedenih u zatvoru, kad je izišao, bio je živom legendom. Doputovao je brodom u [[Split]] [[17. prosinca]] [[1901.]] godine,&lt;ref&gt;Dragan Marijanović, [https://web.archive.org/web/20170116182835/http://www.oslobodjenje.ba/auto-put/zemlja-koju-volimo/hodopisi-197-kraj-andrijice-simica/167914 ''Hodopisi (197): Kraj Andrijice Šimića''], oslobodjenje.ba, 16. travnja 2016., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 16. siječnja 2017.), pristupljeno 8. veljače 2020.&lt;/ref&gt; a dočekan je kao nacionalni junak.&lt;ref&gt;Petar Miloš, [https://web.archive.org/web/20051107123155/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040811/bih01.asp ''Hajduk i general - najveći junaci''], slobodnadalmacija.hr, 11. kolovoza 2004., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 11. srpnja 2005.), pristupljeno 15. siječnja 2017.&lt;/ref&gt; U središtu [[Split]]a, na Rivi priređen mu je veličanstven doček, dok je on po selima bio tretiran kao živa legenda, pričajući svoje priče do kraja života. Po kazivanjima i u starosti je imao zavidnu snagu i mogao preskočiti magarca s mjesta.

Na jednome putovanju nenadano je preminuo u Runovićima, 5. veljače 1905. godine. Dva dana prije smrti ispovijedio ga je i pričestio u Ružićima mjesni zamjenik župnikov o. fra Križe Galić.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt; Pokopan je na mjesnom groblju tik do groba svoga izdajnika Ante Garca, koji je organizirao njegovo uhićenje 1871. godine.&lt;ref name=&quot;imoart&quot;/&gt; Položaj kako je ukopan je takav da se ispunila Šimićeva kletva da njegove noge budu iznad Garčeve glave.

== Citati ==
* Na suđenju: ''Pravi hajduk neće nikada silom udarati čovjeka, ako mu se ovaj ne protivi''.&lt;ref name=&quot;T.Z.&quot;/&gt;
* U razgovoru za splitski ''Pučki list'' 1905. godine: ''Bio sam griešnik, ali niesam odmetnik. Sirote niesam cvilio, siromaha sam pomagao, a žensku sam čast uviek cienio... Otimao sam onome tko ima, a davao onome tko nema''.&lt;ref&gt;Dražen Krajcar, [http://www.dnevno.hr/magazin/zanimljivosti/znate-li-tko-je-legendarni-hrvatski-hajduk-kojeg-su-zvali-hercegovacki-robin-hood-991158/#axzz4VjYXcVai ''Znate li tko je legendarni hrvatski hajduk kojeg su zvali ‘hercegovački Robin Hood’?''], 14. siječnja 2017., pristupljeno 15. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Spomen ==
* [[20. lipnja]] [[1967.]] godine hrvatski guslar [[Željko Šimić]] izdao je inače prvu svoju pjesmu &quot;Andrijica Šimić gorski harambaša&quot; u trajanju oko 45 min. To je jedna od najstarijih guslarskih ploča u izdanju [[Jugoton]]a i jedna od najstarijih hrvatskih guslarskih ploča. Isti guslar, prezimenjak hajduka i stanovnik Alagovca, [[2001.]] godine je izdao pjesmu &quot;Smrt Andrijice Šimića&quot; (oko 18 min). 
* [[1991.]]: Zalaganjem splitskog psihijatra dr. Mije Milasa spomen-ploče podignute su mu na mjestu smrti, te na grobu u Runovićima.&lt;ref&gt;Mladen Vuković, [https://web.archive.org/web/20170116173354/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050205/kultura04.asp ''Hajduk Šimić - hrvatski Robin Hood''], slobodnadalmacija.hr, 5. veljače 2005., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 16. siječnja 2017.), pristupljeno 8. veljače 2020.&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
* Odabir imena splitskog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] kojem je dodano u imenu &quot;hrvatski&quot; u svezi je s junaštvima posljednjeg hajduka Andrijice Šimića.&lt;ref&gt;[http://stari.dalmacijanews.com/Hajduk/View/tabid/88/ID/72318/Posljednji-hajduk-Andrija-Simic--zvijezda-koju-su-novinari-pratili-u-stopu.aspx dalmacijanews.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150205075243/http://stari.dalmacijanews.com/Hajduk/View/tabid/88/ID/72318/Posljednji-hajduk-Andrija-Simic--zvijezda-koju-su-novinari-pratili-u-stopu.aspx |date=5. veljače 2015. }}, &quot;Posljednji hajduk Andrija Šimić - zvijezda koju su novinari pratili u stopu&quot;, objavljeno 16. siječnja 2011., pristupljeno 2. ožujka 2015.&lt;/ref&gt; 
* Bivši nogometaš [[Dario Šimić]] i brat mu [[Josip Šimić|Josip]] praunuci su brata hajduka Andrijice Šimića.&lt;ref&gt;[http://www.grude-online.info/video-110-godina-od-smrti-hajduka-andrijice-simica/ www.grude-online.info], &quot;Video: 110. godina od smrti hajduka Andrijice Šimića&quot;, objavljeno 5. siječnja 2015., pristupljeno 2. ožujka 2015.&lt;/ref&gt;
* Stekao je nadimak &quot;hercegovački Robin Hood&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.podgradina.net/new/po-kome-je-simica-pecina-na-kamesnici-dobila-ime/ www.podgradina.net], &quot;Tko je bio Andrija Šimić po kome je jedna pećina na Kamešnici dobila ime?&quot;, objavljeno 19. studenoga 2014., pristupljeno 2. ožujka 2015.&lt;/ref&gt;{{bolji izvor}}

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''&quot;(...) jedan od onih koji je znatno doprinio u izbijanju ustanka bio je i Andrija Šimić. Međutim, njegova povijesna uloga u tom smislu nije dovoljno proučena niti vrednovana&quot;''.&lt;ref&gt;Mijo Milas, 1996., str. 41.&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Mijo Milas]], ''Hajduk Andrijica Šimić'', Zagreb, 1972. 
* Mijo Milas,  ''Hrvatski narodni junak hajduk Andrijica Šimić'', 2. proš. izd., Logos, Split, 1996. ISBN 953-6099-31-4
* Mijo Milas, ''Hajdučka legenda Andrija Šimić'', Split, 2015.

Osim Mije Milasa, o Andrijici Šimiću knjigu je objavio Mirko Lesko (''Andrijica Šimić: zadnji hrvatski hajduk'', List Marija : Naša ognjišta, Split/Duvno, 1979.).&lt;ref&gt;[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&amp;Jbmg=098170&amp;Baza=1 Katalog HAZU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402125233/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&amp;Jbmg=098170&amp;Baza=1 |date=2. travnja 2015. }}, pristupljeno 15. siječnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bijakova.com/index.php/mitoviilegendemeni/hajducimeni Bijakova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170118083519/http://www.bijakova.com/index.php/mitoviilegendemeni/hajducimeni |date=18. siječnja 2017. }} Hajduci
* Marko Dragić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/379924 Hajdučki harambaša Andrjica Šimić po čijim vrlinama je nazvan HNK Hajduk], Kulturna baština: časopis za pitanja prošlosti splitskoga područja 46. Društvo prijatelja kulturne baštine Split, Split, 2020, 292–332.    

&lt;!-- hajduci --&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Šimić, Andrijica}}
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Hajduci]]</text>
      <sha1>irfw417ssp1la09zcnvtj6ks5m8d84c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banovci (Bebrina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91899</id>
    <revision>
      <id>7567494</id>
      <parentid>7308049</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10539" sha1="npf58ty6to7grd0iitfwkzg7c9qrwi8" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[Banovci]]}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Banovci
|vrsta            = naselje
|slika            = Banovci-Centar.JPG
|opis slike       = Centar Banovaca (Donji kraj)
|županija         = {{Z+X|BPŽ}}
|općina           = [[Bebrina]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 9,7
|visina           = 
|z. širina        = 45.079
|z. dužina        = 17.831
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 340
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 35254 Bebrina
|pozivni broj     = +385 (0)35
|autooznaka       = SB
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Banovci''' su [[Posavina|posavsko]] [[selo]] smješteno 18&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Slavonski Brod|Slavonskoga Broda]] i 2 kilometra od rijeke [[Sava|Save]]. Nalazi se na cesti [[Brodski Stupnik]]-Slavonski Brod. Susjedna sela su [[Šumeće]], [[Dubočac]], [[Bebrina]] i [[Slavonski Kobaš]].

== Ime ==
[[Gašpar Vinjalić]] je dao moguće objašnjenje naziva raznih mjesta s imenom Banovci: &quot;Izvor dobi ime Banovača, jer su Hrvati upravitelje utvrda zvali banovima, a da bi ih razlikovali od bana pokrajine upotrebljavali su umanjenicu &quot;banovci&quot;.&quot; [[Banovac]] je bio i novac u Slavoniji i Erdelju.

== Banovci danas ==
U centru sela nalaze se zgrada područne osnovne škole [[Matija Antun Relković|Antuna Matije Relkovića]], crkva, mjesni dom u čijim se prostorijama nalazi trgovina i spremište DVD Banovci, te park koji je zasađen od članova DVD Banovci [[1968.]] u čijem sklopu je i arteški bunar izgrađen 60-tih godina. Dijelovi sela su Gornji kraj, Donji kraj, Sokak i Zaloji. U selu se nalazi katolička crkva Preobraženja Gospodinova, a ulazi u sastav [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. [[Kirvaj]] je svake godine 6. kolovoza na blagdan [[Isusovo preobraženje|Preobraženja Gospodinova]] u Banovcima poznato kao ''Priobraženje''. Na groblju se nalazi katolička kapelica, te pravoslavna kapela [[Sveti Ilija|Svetog Proroka Ilije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://eparhija-slavonska.com/html/latinica/eparhija.html |title=Slavonska Eparhija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150427001217/http://eparhija-slavonska.com/html/latinica/eparhija.html |archive-date=27. travnja 2015. |access-date=24. svibnja 2011.}}&lt;/ref&gt; 
Na Tijelovo se formira procesija iz banovačke crkve koja ide do bebrinske te se pjeva na čast tijela [[Isus|Isusova]].

Na istoku sela nalazi se Tematsko-edukativni park koji je realizirala Lovna udruga Srna Banovci u suradnji s Općinom Bebrina uz potporu [[Europska unija|Europske unije]] i Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;[https://www.bebrina.hr/realiziran-projekt-tematsko-edukativni-park-banovci/ Realiziran projekt “Tematsko-edukativni park” Banovci, www.bebrina.hr]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Tematski park Iskop Banovci.jpg|minijatura|lijevo|200px|Tematsko edukativni park Iskop Banovci.]]

Banovci su jedno od 14 [[endem]]skih sela zapadne Brodske Posavine u kojima je zabilježena bolest [[Balkanska endemska nefropatija|endemska nefropatija]]. Endemska nefropatija (EN) kronična je bubrežna bolest s velikom učestalosti karcinoma gornjih dijelova mokraćnog sustava.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.izlog.info/tmp/hcjz/clanak.php?id=12895 |naslov=Endemska nefropatija u jedinom hrvatskom žarištu - zapadnoj Brodskoj Posavini |preuzeto=4. prosinca 2014. |rad=Hrvatski časopis za javno zdravstvo |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141208050302/http://www.izlog.info/tmp/hcjz/clanak.php?id=12895 |archivedate=8. prosinca 2014.}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Selo se spominju [[1451.]] godine kao vlasništvo jednog od potomaka plemićke obitelji Jakuša (Jakuševića). Godine 1699. Müller ga je ucrtao u topografsku kartu pod imenom Banovac, iz karte se vidi da je okolica sela obrasla šumom.&lt;ref&gt;Usp.Csánki Dezső, Maygarorszag fortebelmi a Hunyadiak koraban, Budapest, 1894, 339 /kratica: Csánki (1894); Bösendorfer (1994), 182; Marković (1994), 74. U izvorima stoji Banovcz (1451) Banovczy (1730)&lt;/ref&gt; Prema izvoru kanonske vizitacije 1730. selo je imalo 40 kuća, novu drvenu kapelu sa slikom Preobraženja Gospodnjeg i groblje te je bilo u sastavu župe Kobaš. Godine 1746. u Banovcima su bile 33 kuće i 54 obitelji. U izviješću [[1758.]] se napominje da je drvena kapela 4x3 m4&lt;ref&gt;Dimenzije se bilježe u orgijama. Orgija, hvat (duljina obje raširene ruke).&lt;/ref&gt; dotrajala i da su mještani željni graditi novu, no to nije bilo moguće velikih nameta. Pored ulaza u kapelu bilo je postavljeno [[zvono]] teško 40&amp;nbsp;kg.

Godine 1760. Banovci su imali 36 kuća, 52 obitelji i 319 katolika. Te godine zabilježena su prezimena Alavanić, Ćosić, Karalić, Pavić, Bazadžić, Kolić, Filaković, Stivić, Petković, Grgašević, Olojević, Kobašić, Orozović, Tadianović, Bošnjaćić, Mikajević, Boić i Petrić.&lt;ref&gt;[Andrija Zidrum, Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698. -1991. Slavonski Brod 2001. str. 33. – 34.]&lt;/ref&gt;
{{Izvor}}
Na istoku sela kod groblja postoji nalazište [[Glina (tlo)|gline]]. U prošlosti je postojala i ciglana u vlasništvu [[Požega|požeške]] obitelji Prpić. Koliko je ciglana bila važna obitelji Prpić pokazuje i to da su se njezini članovi do kraja Drugog svjetskog rata ukapali na banovačkom groblju udaljenom tek pedesetak metara od ciglane. Veliki nadgrobni spomenici obitelji Prpić i danas su očuvani na groblju. Na mjestu gdje je iskapana glina izrasla je šuma, ali su ostale udubine duboke i pet metara. Taj dio sela se zove iskop ili ciglana. I tu se danas nalazi Tematsko-edukativni par. Prije [[Komasacija|komesacije]] koje je započela [[1958.]] godina, oko sela su se prostirala tri pašnjaka zvana ''urije''. Jedan se prostirao južno od sela prema šumi Frast i rijeci Savi, drugi je bio sjeveroistočno prema Bebrini i Kaniži, a treći prema Slavonskom Kobašu i dijelu Bebrine zvanom ''Kačanik''. Na tim [[Pašnjak|pašnjacima]] obitavalo je stotine krava, konja, svinja, gusaka i ovaca.

=== Drugi svjetski rat ===
Kroz Banovce je [[3. studenog]] [[1943.]] prošla [[Partizani|partizanska]] [[12. Slavonska NOU brigada]] na putu za [[Središnja Bosna|Središnju Bosnu]] gdje se išla boriti protiv [[Četnici|četnika]]. Brigada je krenula iz [[Odvorci|Odvoraca]] ([[Grgurevići|Grgurevića]]) u 22 sata 2. studenog 1943. i kretala se pravcem Grgurevići - Kaniža - Bebrina - Banovci - Slavonski Dubočac gdje je došla 3. studenog u 3 sata. Četvri bataljon brigade dobio je zadatak da utabori položaj za obranu 1&amp;nbsp;km uzvodno od Slavonskog Dubočca prema Slavonskom Kobašu i Banovcima.&lt;ref&gt;[Arhiv VII, f. NOP-a, k-472-A reg. br. 1-72/19.]&lt;/ref&gt;

=== Domovinski rat ===
[[Datoteka:Crkva_(Banovci).jpg|minijatura|lijevo|200px|Crkva u Banovcima.]]
[[Domovinski rat]] u Banovcima počinje kasnije nego u ostalim krajevima [[Hrvatska|Hrvatske]] tek 1992. početkom rata u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. Iako su još [[1991.]] u centru sela ubijene četiri osobe hrvatske nacionalnosti, a jedna srpske teško ranjena, zločin je imao nacionalni preznak (iako na ovom području su sva sela bila većinsko hrvatska), dogodio se lokalu kojeg je vlasnik bio Srbin. U ratno vrijeme nekoliko kuća u vlasništvu Srba je minirano i propucano, požari su podmetnuti i kod Hrvata. Prvi napadi na selo počeli su u proljeće 1992. godine kada su granate s brda u Bosanskoj Posavini počele padati na selo. Selo je trpilo svakodnevne topničke napade iz [[BiH|Bosne]] s planine [[Motajica|Motajice]] s koje je i granatiran i [[Slavonski Brod]]. Djeca su bila evakuirana iz sela na [[Bjelolasica|Bjelolasicu]] gdje je bila izmještene i škola. U napadima je poginula Mara Mostovi rođena 1917. godine, a mnoge kuće i gospodarski objekti su srušeni i oštećeni.  Napadi su trajali do početka jeseni 1992. kada su padom prvo [[Derventa|Dervente]] a kasnije i [[Bosanski Brod|Bosanskoga Broda]] prestali. Padom Bosanskoga Broda banovčani su primili izbjeglice [[Hrvati|Hrvate]] i [[Bošnjaci|Muslimane]] iz Bosanskog Brod te sela [[Sijekovac]], [[Donje Kolibe]].

==Obrazovanje==

Niža pučka škola u Banovcima osnovana je 1830. godine. Pučka škola u Banovcima je sagrađena 1867. Škola ima školsku sobu, kuhinju, dvije prostorije i dva hodnika. Niža pučka škola radi od 1830. do 1929. godine. Od 5. rujna 1914. sve škole, pa tako i škola u Banovcima, morale su koristiti naziv: opća niža pučka škola. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] mijenja se struktura stanovnika po vjeri, tako da se upisuje i pravoslavna i [[Grkokatolička crkva u Hrvatskoj|  grkokatolička]] vjera (grkokatolici se javljaju još na početku 1890-tih). Državna osnovna škola radi od 1932. do 1935, a zatim državna narodna škola (1935. – 1941.). Državna mješovita pučka škola radi od 1941. do 1946, a narodna osnovna škola Banovci od 1946. do 1957. Narodni odbor općine Slavonski Brod 1957., određuje da je škola u Banovcima četverogodišnja koja pripada centru u Bebrini.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Osnovna četverogodišnja škola radi od 1957. sve do 1960. Škola je postojala i dalje, ali ne samostalno, nego kao dio osnovne škole Bebrina, pod tim nazivom sve do 1976. kada mijenja naziv u Područna škola Banovci Osnovne škole „Franjo Marinić“ Bebrina.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_9006 |naslov=Osnovna škola Banovci |preuzeto=27. listopada 2014. |rad=ARHiNET |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Udruge ==

* Lovna udruga Srna 
* DVD Banovci

== Stanovništvo==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Banovci |p1857=481 |p1869=451 |p1880=369 |p1890=379 |p1900=385 |p1910=485 |p1921=492 |p1931=501 |p1948=547 |p1953=519 |p1961=494 |p1971=443 |p1981=372 |p1991=399 |p2001=400 |p2011=357 |p2021=340 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Šport ==
* [[NK Mladost 1977 Banovci]]
* [[NK Mladost Banovci]], bivši nogometni klub

Svake godine uoči Tijelova na nogometnom igralištu se održava malonogometni turnir.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:VelikiKanal.jpeg|Veliki Kanal koji teče južno od naselja
Datoteka:Banovci Gornji kraj jesen 09.JPG|Banovci u jesen

Datoteka:Banovci (ulaz u selo).jpg|Ulaz u selo iz smjera Šumeća

&lt;/gallery&gt;

==Izvor==
{{izvori}}

{{Naselja u općini Bebrina}}

[[Kategorija:Naselja u Brodsko-posavskoj županiji]]
[[Kategorija:Ukrajinci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>npf58ty6to7grd0iitfwkzg7c9qrwi8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Reutlingen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93353</id>
    <revision>
      <id>7567172</id>
      <parentid>7082994</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:45:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cinemaco</username>
        <id>230526</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7567172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2030" sha1="jbnnof6sjdc483npfga8kdhrkdpspyh" xml:space="preserve">{{Njemački grad
|ime=Reutlingen
|izvorno ime=
|slika=Mittelstadt Muehle.jpg
|slika grba=Wappen Stadt Reutlingen.svg
|slika karte=
|geslo=
|pokrajina= [[Datoteka:Flag of Baden-Württemberg.svg|20px|Zastava Baden-Württemberga]] [[Baden-Württemberg]]
|upravno područje=Tübingen
|okrug=Reutlingen
|stanovništvo=112458
|godina popisa=[[31. prosinca]] [[2007.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva=1292
|površina=87,06
|visina=382
|širina-stupnjevi=48
|širina-minute=29
|širina-oznaka=N
|dužina-stupnjevi=9
|dužina-minute=13
|dužina-oznaka=E
|poštanski broj=72760–72770
|pozivni broj=07121, 07072 i 07127
|registarska oznaka=RT
|gradonačelnik=
|stranica=[http://www.reutlingen.de/ reutlingen.de]
}}
'''Reutlingen''' je grad u [[Njemačke savezne pokrajine|njemačkoj saveznoj državi]] [[Baden-Württemberg]] i sjedište je istoimenog [[Njemački okruzi|okruga]]. Jedan je od sveučilišnih gradova, a njegova visoka škola se svrstava u red najboljih u državi.

== Stanovništvo ==
Po popisu stanovništva s kraja [[2007.]] godine, Reutlingen ima 112.458 stanovnika.

== Geografski položaj ==
Nalazi se na 380 [[metar|m]] nadmorske visine, a od većih gradova, [[Stuttgart]]a udaljen je 31 [[km]] ([[Jug|južno]]) i [[Ulm]]a 57 km (sjeverozapadno).
* 48° 29' 34&quot; SZŠ
* 9° 12' 45&quot; IZD

== Gradovi prijatelji ==
* {{Z|ŠVI}} [[Aarau]] ([[Švicarska]])
* [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|20px]] [[Bouaké]] ([[Obala Bjelokosti]])
* {{Z|TADŽ}} [[Dušanbe]] ([[Tadžikistan]])
* {{Z|UK}} [[Ellesmere Port and Neston]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])
* {{Z|NJE}} [[Pirna]] ([[Njemačka]])
* {{Z|SAD}} [[Reading, Pennsylvania|Reading]] ([[SAD]])
* {{Z|FRA}} [[Roanne]] ([[Francuska]])
* {{Z|MAĐ}} [[Szolnok]] [[Mađarska|(Mađarska]])

== Općine u okrugu ==
* [[Wannweil]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.reutlingen.de/ Službena stranica]
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons=Reutlingen
|commonshr=Reutlingen
}}

{{Mrva-grad-njemačka}}
{{Baden-Württemberg}}


[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>jbnnof6sjdc483npfga8kdhrkdpspyh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567175</id>
      <parentid>7567172</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:25:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])</comment>
      <origin>7567175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2020" sha1="47bkfghokarux3zrelx7tthnulpozq5" xml:space="preserve">{{Njemački grad
|ime=Reutlingen
|izvorno ime=
|slika=Mittelstadt Muehle.jpg
|slika grba=Wappen Stadt Reutlingen.svg
|slika karte=
|geslo=
|pokrajina= [[Datoteka:Flag of Baden-Württemberg.svg|20px|Zastava Baden-Württemberga]] [[Baden-Württemberg]]
|upravno područje=Tübingen
|okrug=Reutlingen
|stanovništvo=112458
|godina popisa=[[31. prosinca]] [[2007.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva=1292
|površina=87,06
|visina=382
|širina-stupnjevi=48
|širina-minute=29
|širina-oznaka=N
|dužina-stupnjevi=9
|dužina-minute=13
|dužina-oznaka=E
|poštanski broj=72760–72770
|pozivni broj=07121, 07072 i 07127
|registarska oznaka=RT
|gradonačelnik=
|stranica=[http://www.reutlingen.de/ reutlingen.de]
}}
'''Reutlingen''' je grad u [[Njemačke savezne pokrajine|njemačkoj saveznoj državi]] [[Baden-Württemberg]] i sjedište je istoimenog [[Njemački okruzi|okruga]]. Jedan je od sveučilišnih gradova, a njegova visoka škola se svrstava u red najboljih u državi.

== Stanovništvo ==
Po popisu stanovništva s kraja [[2007.]] godine, Reutlingen ima 112.458 stanovnika.

== Geografski položaj ==
Nalazi se na 380 [[metar|m]] nadmorske visine, a od većih gradova, [[Stuttgart]]a udaljen je 31 [[km]] ([[Jug|južno]]) i [[Ulm]]a 57 km (sjeverozapadno).
* 48° 29' 34&quot; SZŠ
* 9° 12' 45&quot; IZD

== Gradovi prijatelji ==
* {{Z|ŠVI}} [[Aarau]] ([[Švicarska]])
* [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|20px]] [[Bouaké]] ([[Obala Bjelokosti]])
* {{Z|TADŽ}} [[Dušanbe]] ([[Tadžikistan]])
* {{Z|UK}} [[Ellesmere Port and Neston]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])
* {{Z|NJE}} [[Pirna]] ([[Njemačka]])
* {{Z|SAD}} [[Reading, Pennsylvania|Reading]] ([[SAD]])
* {{Z|FRA}} [[Roanne]] ([[Francuska]])
* {{Z|MAĐ}} [[Szolnok]] ([[Mađarska]])

== Općine u okrugu ==
* [[Wannweil]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.reutlingen.de/ Službena stranica]
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons=Reutlingen
|commonshr=Reutlingen
}}

{{Mrva-grad-njemačka}}
{{Baden-Württemberg}}


[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>47bkfghokarux3zrelx7tthnulpozq5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anđeo Lovrov Zadranin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101482</id>
    <revision>
      <id>7567301</id>
      <parentid>7449491</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:46:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1448" sha1="g0abgmaaofjdo2apjqzz76bp7xlb3he" xml:space="preserve">'''Anđeo Lovrov Zadranin''' /u nekim izvorima '''Anđeo Lovrin'''/ ([[14. stoljeće]]), [[Hrvatska|hrvatski]] graditelj rodom iz [[Zadar|Zadra]].

Sin je zadarskog protomajstora [[Lovre (zadarski graditelj)|Lovre]]. S braćom [[Juraj Lovrin|Jurjem]], [[Nikola Lovrin|Nikolom]] i [[Petar Lovrin|Petrom]] djelovao je u [[Dubrovnik]]u gdje se spominje između 1339. – 1368. godine. Od 1348. radi kao protomajstor na izgradnji crkve sv. Vlaha.

Surađivao je s [[Mihoje Brajkov|Mihojem Brajkovim]] iz [[Bar (grad)|Bar]]a tijekom gradnje klaustra dubrovačkog franjevačkog samostana. Iz Dubrovnika odlazi u [[Kotor]] gdje je imao radionicu s nekoliko pomoćnika.

== Literatura ==
*Cvito Fisković: Zadarski majstori u Dubrovniku tokom 14. stoljeća, Anali, Dubrovnik, 1953.
*Cvito Fisković: Prvi poznati dubrovački graditelji, JAZU, Dubrovnik, 1955.
*Cvito Fisković: Zadarski srednjovječni majstori, MH, Split, 1959.

== Vanjske poveznice ==
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=668 Tekst u Hrvatskom biografskom leksikonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212204204/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=668 |date=12. veljače 2021. }}
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8894 Juraj Lovrov – Anđelov brat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212204200/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8894 |date=12. veljače 2021. }}

{{mrva-biog-arh}}

[[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj|Anđeo, Lovrov Zadranin]]</text>
      <sha1>g0abgmaaofjdo2apjqzz76bp7xlb3he</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:New York City</title>
    <ns>1</ns>
    <id>103114</id>
    <revision>
      <id>7567202</id>
      <parentid>5955451</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:47:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>/* Preimenovanje */ novi odlomak</comment>
      <origin>7567202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3627" sha1="n02mquzornuz03r448tzf6imxrw98h1" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}
Ante ovo ti je velika glupost, i lijepo vrati nazad kako je bilo.  Pitaj boga kolike linkove si time preusmjerio na krivu stranicu. -Sad sam ljut na tebe. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 14:27, 8. srpanj 2007. (CEST)

Ante, treba napraviti razdvojbu za New York. Moraš to bolje srediti, tako da se država New York dobije kada se ime i upiše, na onu tvoju natuknicu ne vodi ništa, i velika je smetnja na svim člancima koji se tiću Sjedinjenih Država. Ako se 49 država dobiva klikom na ime, onda treba i država New York, pa na nju staviti razdvojbu. Nadalje kod svih se gradova i anselja u SAD-u iza imena piše se zarez i ime države iza nje, pa tako i [[New York, New York]] i [[Washington, DC]]. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 15:14, 8. srpanj 2007. (CEST)


Za standardizaciju sam i sve, ali ovaj naslov je stvarno blesav. Američki stil označavanja države uz ime naselja odvojeno zarezom bio bi koristan tamo gdje postoji više naselja istog imena. Ovo bi trebalo biti preimenovano u &quot;Grad New York&quot; ili &quot;New York City&quot;, no prekasno je za to. [[Suradnik:Rosier|Rosier]] 21:31, 19. veljača 2008. (CET)

== Naglašeni oblik ==

Da se ovo ne pretvori u prepucavanje [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=New_York_City,_New_York&amp;diff=next&amp;oldid=2529051]. &lt;br&gt;
&quot;''Najpoznatiji športski klubovi u New Yorku &lt;u&gt;jesu&lt;/u&gt; New York Yankees i ...''&quot;.&lt;br&gt;
Ovo je već znak da suradnik ne razumije hrvatski jezik.&lt;br&gt;
Postoji razlika između:&lt;br&gt;
*Oni su poznati...&lt;br&gt;
*Oni jesu poznati...&lt;br&gt;
Pročitao sam brojne enciklopedije i leksikone. Ne sjećam se kad sam naletio na naglašeni oblik, &quot;jesu&quot;.&lt;br&gt;
Sljedeći primjer kojeg ću dati nije dostatni primjer, ali dosta pokazuje. Googleov test. &lt;br&gt;
*35 rezultata za &quot;najpoznatiji '''jesu'''&quot; [http://www.google.hr/search?hl=hr&amp;q=%22najpoznatiji+jesu%22&amp;aq=f&amp;aqi=&amp;aql=&amp;oq=&amp;gs_rfai=]
*45.300 rezultata za &quot;najpoznatiji '''su'''&quot; [http://www.google.hr/search?hl=hr&amp;source=hp&amp;q=%22najpoznatiji+su%22&amp;aq=f&amp;aqi=&amp;aql=&amp;oq=&amp;gs_rfai=]
Kad bi se ovako reklo [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=New_York_City,_New_York&amp;diff=next&amp;oldid=2529051], ispada da su ti klubovi najpoznatiji, suprotno nekom očekivanju, unatoč nečemu pretpostavljenom. &lt;br&gt;
&lt;u&gt;Pretpostavit ću dobru namjeru&lt;/u&gt;. Možda čovjek zbilja misli da je točno ondje rabiti naglašene oblike. No u krivu je.&lt;br&gt;
Da ne pretpostavljam dobru namjeru, rekao bih da se suradnik pravi blesav i da zavlači administratora sa glupavim primjedbama, kao da admina uvjerava da je crno bijelo, a ne crno.&lt;br&gt;
Pozivam druge suradnike neka rečedu svoje mišljenje. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:07, 1. kolovoza 2010. (CEST)

: Tražio sam objašnjenje zašto bi naglašeni oblik trebao imati prednost pred nenaglašenim, i nisam ga našao. Kad suradnik koji to ispravlja ponudi valjano objašnjenje zašto je naglašeni oblik bolji ili pravilniji onda ćemo ispraviti, do tada se slažem s ovim gore napisanim. [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:gray;&quot;&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 18:00, 16. kolovoza 2010. (CEST)

== Preimenovanje ==

Ovaj članak postoji već 21 godinu i još uvijek naglašava saveznu državu u imenu iako je to potpuno nepotrebno. Ne postoji više gradova koji se zovu New York City. Ne znam koje bi bile posljedice da nakon 2 desetljeća preusmjerimo stranicu, ali mislim da bi trebalo to probati učiniti. -- [[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moon1238|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:47, 31. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>n02mquzornuz03r448tzf6imxrw98h1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567392</id>
      <parentid>7567202</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:14:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>/* Preimenovanje */ Odgovor</comment>
      <origin>7567392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4196" sha1="0qcsr9hppc5di3qfa5qqo4ila6wlri6" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}
Ante ovo ti je velika glupost, i lijepo vrati nazad kako je bilo.  Pitaj boga kolike linkove si time preusmjerio na krivu stranicu. -Sad sam ljut na tebe. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 14:27, 8. srpanj 2007. (CEST)

Ante, treba napraviti razdvojbu za New York. Moraš to bolje srediti, tako da se država New York dobije kada se ime i upiše, na onu tvoju natuknicu ne vodi ništa, i velika je smetnja na svim člancima koji se tiću Sjedinjenih Država. Ako se 49 država dobiva klikom na ime, onda treba i država New York, pa na nju staviti razdvojbu. Nadalje kod svih se gradova i anselja u SAD-u iza imena piše se zarez i ime države iza nje, pa tako i [[New York, New York]] i [[Washington, DC]]. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] 15:14, 8. srpanj 2007. (CEST)


Za standardizaciju sam i sve, ali ovaj naslov je stvarno blesav. Američki stil označavanja države uz ime naselja odvojeno zarezom bio bi koristan tamo gdje postoji više naselja istog imena. Ovo bi trebalo biti preimenovano u &quot;Grad New York&quot; ili &quot;New York City&quot;, no prekasno je za to. [[Suradnik:Rosier|Rosier]] 21:31, 19. veljača 2008. (CET)

== Naglašeni oblik ==

Da se ovo ne pretvori u prepucavanje [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=New_York_City,_New_York&amp;diff=next&amp;oldid=2529051]. &lt;br&gt;
&quot;''Najpoznatiji športski klubovi u New Yorku &lt;u&gt;jesu&lt;/u&gt; New York Yankees i ...''&quot;.&lt;br&gt;
Ovo je već znak da suradnik ne razumije hrvatski jezik.&lt;br&gt;
Postoji razlika između:&lt;br&gt;
*Oni su poznati...&lt;br&gt;
*Oni jesu poznati...&lt;br&gt;
Pročitao sam brojne enciklopedije i leksikone. Ne sjećam se kad sam naletio na naglašeni oblik, &quot;jesu&quot;.&lt;br&gt;
Sljedeći primjer kojeg ću dati nije dostatni primjer, ali dosta pokazuje. Googleov test. &lt;br&gt;
*35 rezultata za &quot;najpoznatiji '''jesu'''&quot; [http://www.google.hr/search?hl=hr&amp;q=%22najpoznatiji+jesu%22&amp;aq=f&amp;aqi=&amp;aql=&amp;oq=&amp;gs_rfai=]
*45.300 rezultata za &quot;najpoznatiji '''su'''&quot; [http://www.google.hr/search?hl=hr&amp;source=hp&amp;q=%22najpoznatiji+su%22&amp;aq=f&amp;aqi=&amp;aql=&amp;oq=&amp;gs_rfai=]
Kad bi se ovako reklo [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=New_York_City,_New_York&amp;diff=next&amp;oldid=2529051], ispada da su ti klubovi najpoznatiji, suprotno nekom očekivanju, unatoč nečemu pretpostavljenom. &lt;br&gt;
&lt;u&gt;Pretpostavit ću dobru namjeru&lt;/u&gt;. Možda čovjek zbilja misli da je točno ondje rabiti naglašene oblike. No u krivu je.&lt;br&gt;
Da ne pretpostavljam dobru namjeru, rekao bih da se suradnik pravi blesav i da zavlači administratora sa glupavim primjedbama, kao da admina uvjerava da je crno bijelo, a ne crno.&lt;br&gt;
Pozivam druge suradnike neka rečedu svoje mišljenje. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:07, 1. kolovoza 2010. (CEST)

: Tražio sam objašnjenje zašto bi naglašeni oblik trebao imati prednost pred nenaglašenim, i nisam ga našao. Kad suradnik koji to ispravlja ponudi valjano objašnjenje zašto je naglašeni oblik bolji ili pravilniji onda ćemo ispraviti, do tada se slažem s ovim gore napisanim. [[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:gray;&quot;&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 18:00, 16. kolovoza 2010. (CEST)

== Preimenovanje ==

Ovaj članak postoji već 21 godinu i još uvijek naglašava saveznu državu u imenu iako je to potpuno nepotrebno. Ne postoji više gradova koji se zovu New York City. Ne znam koje bi bile posljedice da nakon 2 desetljeća preusmjerimo stranicu, ali mislim da bi trebalo to probati učiniti. -- [[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moon1238|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:47, 31. srpnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] Trebalo bi samo preusmjeravanja uperiti na novi naslov (kako bismo izbjegli duplo preusmjeravanje, koje ne bi radilo). Slažem se svakako. Ovaj format uobičajen nam je za američka naselja, ali isti ne koristimo u drugim imenima većih gradova ([[Houston]], [[Philadelphia]]…) pa nema potrebe to činiti ovdje. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 09:14, 1. kolovoza 2026. (CEST)</text>
      <sha1>0qcsr9hppc5di3qfa5qqo4ila6wlri6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Red kneza Branimira s ogrlicom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104338</id>
    <revision>
      <id>7567110</id>
      <parentid>7566725</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:42:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 2017 */</comment>
      <origin>7567110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="131976" sha1="8emhi1k3liye4dlclc1de3m7iomfamj" xml:space="preserve">{{Infookvir odlikovanje
|ime                  = Red kneza Branimira s ogrlicom
|slika                = Red kneza Branimira.jpg
|opis                 = ''na slici u sredini:'' znak Reda s ogrlicom; ''dolje'': mala oznaka; ''gore:'' umanjenica Reda
|veličina             = 
|država               = [[Hrvatska]]
||dodjeljuje           = 
|vrsta                = civilno odlikovanje
|zasluge              = izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH, za izgradnju RH i razvitak odnosa RH i drugih zemalja
|mogući nositelji     = dužnosnici i djelatnici u tijelima državne vlasti, čelnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i predstavništava međunarodnih organizacija akreditiranih u RH
|kampanja             = 
|status               = 
|opis odlikovanja     =
|stupnjevi            = 
|geslo                =
|datum osnutka        = 
|prvo odlikovanje     = 
|zadnje odlikovanje   = 
|ukupno odlikovanih   = 
|istaknuti nositelji  =
|više                 = [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]
|niže                 = [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]
|isto                 =
|individualno         =
|povezano             =
|slika2               =
|opis2                =
}}
'''Red kneza [[Branimir]]a s ogrlicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja. Red je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine.

Red kneza Branimira s ogrlicom dodjeljuje se dužnosnicima i djelatnicima u tijelima državne vlasti, čelnicima [[diplomatska predstavništva|diplomatsko]]-[[konzularna predstavništva|konzularnih]] predstavništava i predstavništava [[međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]] akreditiranih u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama.

== Šport == 
Tim su priznanjem nagrađeni brojni hrvatski športaši, među ostalima nogometni reprezentativci hrvatske druge ''zlatne'' generacije i izbornik [[Zlatko Dalić]]. Nagradila ih je [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] za povijesni uspjeh sudjelovanja u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]]

== Nositelji ==

&lt;!-- Zadnje ažurirano: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_134_1819.html listopad, 2023. (N.N., br. 134/23.)] --&gt;

{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mile Akmadžić| '''Akmadžić''', Mile ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Darko Bekić| '''Bekić''', Darko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Bender| '''Bender''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Hidajet Biščević| '''Biščević''', Hidajet ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mišo Brajković| '''Brajković''', Mišo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Brnclić| '''Brnclić''', Ivan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Onesin Cvitan| ''' Cvitan''', Onesin]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Šimun Šito Ćorić| '''Šito Ćorić''', Šimun ]]&lt;br&gt; fra
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Nikola Eterović| '''Eterović''', Nikola ]]&lt;br&gt; msgr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ejup Ganić| '''Ganić''', Ejup ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Vesna Girardi-Jurkić| '''Girardi-Jurkić''', Vesna ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Hrvoje Hitrec| '''Hitrec''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Ilić| '''Ilić''', Ivan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-14
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zoran Jašić| '''Jašić''', Zoran ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Dario Kordić| '''Kordić''', Dario ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-16
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Frane Krzkić| '''Krzkić''', Frane ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Slobodan Lang| '''Lang''', Slobodan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-18
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ive Livljanić| '''Livljanić''', Ive ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivo Lozančić| '''Lozančić''', Ivo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-20
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Lučić (razdvojba)| '''Lučić''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-21
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zvonimir Marković| '''Marković''', Zvonimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-22
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Pero Marković| '''Marković''', Pero ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Željko Matić| '''Matić''', Željko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-24
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miro Međimorec| '''Međimorec''', Miro ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mario Nobilo| '''Nobilo''', Mario ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-26
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Tomislav Obrdalj| '''Obrdalj''', Tomislav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Milan Ramljak| '''Ramljak''', Milan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-28
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Davorin Rudolf| '''Rudolf''', Davorin ]]&lt;br&gt; dr
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Milan Simčić| '''Simčić''', Milan ]]&lt;br&gt; msgr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-30
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Muhamed Sacirbey| '''Sacirbey''', Muhamed ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Branko Salaj| '''Salaj''', Branko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-32
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zdravko Sančević| '''Sančević''', Zdravko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Petar Šarčević| '''Šarčević''', Petar ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-34
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Aleksandar Šolc| '''Šolc''', Aleksandar ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-36
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Vladimir Šoljić| '''Šoljić''', Vladimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-38
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Đuro Vidmarović| '''Vidmarović''', Đuro ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miljenko Žagar| '''Žagar''', Miljenko ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-40
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ilija Živković| '''Živković''', Ilija ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-41
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miomir Žužul| '''Žužul''', Miomir ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Michael Linhart| '''Linhart''', Michael ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu
| za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Republike Hrvatske i Republike Austrije 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1123.html N.N., br. 62/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Richard C. Herrick| '''Herrick''', Richard C. ]]&lt;br&gt; attache za obranu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj
| za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1124.html N.N., br. 62/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Osman Muftić| '''Muftić''', Osman ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene u diplomatskoj službi u razvijanju političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s drugim zemljama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_311.html N.N., br. 18/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Paolo Pensa| '''Pensa''', Paolo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene razvijanjem kulturne i političke suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike za vrijeme svoje diplomatske službe u Zagrebu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_312.html N.N., br. 18/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Francisco Martinez-Esparza| '''Martinez-Esparza''', Francisco ]]&lt;br&gt; voditelj Radne grupe Europske zajednice u Zagrebu
| za osobiti doprinos u promicanju ugleda Republike Hrvatske, za doprinos u dobivanju međunarodne pomoći za skrb prognanika i izbjeglica tijekom svog mandata u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_558.html N.N., br. 28/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Hans Wittner| '''Wittner''', Hans]]&lt;br&gt; predstavnik &quot;Swiss Disaster Relief-a&quot;

| za osobiti doprinos u pružanju humanitarne pomoći prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_559.html N.N., br. 28/96.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Zdenka Babić-Petričević| '''Babić-Petričević''', Zdenka (Ivan)]]&lt;br&gt; generalni konzul
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Zoran Bošnjak| '''Bošnjak''', Zoran (Vojislav)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ante Čičin-Šain| '''Čičin-Šain''', Ante (Jerko)]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Božidar Gagro| '''Gagro''', Božidar (Dragutin)]]&lt;br&gt; profesor
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ivica Maštruko| '''Maštruko''', Ivica (Tomo)]]&lt;br&gt; dr. 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Vladimir Matek| '''Matek''', Vladimir (Pavao)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Sergej Morsan| '''Morsan''', Sergej (Boris)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Franz Pahl| '''Pahl''', Franz ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Dieter A. Schmidt| '''Schmidt''', Dieter A. ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Branimir Jakšić| '''Jakšić''', Branimir ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Branko Jeren| '''Jeren''', Branko ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Drago Krpina| '''Krpina''', Drago ]]&lt;br&gt; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ivan Mišetić| '''Mišetić''', Ivan ]]&lt;br&gt; mr.; ravnatelj Državnog protokola, veleposlanik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Gordan Radin| '''Radin''', Gordan ]]&lt;br&gt; pročelnik Kabineta Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ricard Pérez Casado| '''Pérez Casado''', Ricard]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge i promicanje suradnje s tjelima hrvatske državne vlasti u provođenju mirovne misije EU 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_9_130.html N.N., br. 9/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Charles Redman| '''Redman''', Charles ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge u uspostavi prijateljskih odnosa i promicanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_833.html N.N., br. 55/97.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Srećko Badurina| '''Badurina''', Srećko ]] (posmrtno)&lt;br&gt; biskup 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Katarina Fuček| '''Fuček''', Katarina ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marijan Hranjski| '''Hranjski''', Marijan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mladen Ibler| '''Ibler''', Mladen ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Šima Krasić| '''Krasić''', Šima ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marina Matulović Dropulić| '''Matulović Dropulić''', Marina ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marijan Ramušćak| '''Ramušćak''', Marijan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Neda Rosandić - Šarić| '''Rosandić - Šarić''', Neda ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marin Sopta| '''Sopta''', Marin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Miroslav Šeparović| '''Šeparović''', Miroslav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-11
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marko Škreb| '''Škreb''', Marko ]] &lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-13
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ante Topić Mimara| '''Topić-Mimara''', Ante ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-14
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ljilja Vokić| '''Vokić''', Ljilja ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-15
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Damir Zorić| '''Zorić''', Damir ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Vasile Leca| '''Leca''', Vasile ]]&lt;br&gt; veleposlanik Rumunjske
| za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1047.html N.N., br. 66/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ljubčo Troharov| '''Troharov''', Ljubčo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1048.html N.N., br. 66/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Sune Danielsson| '''Danielsson''', Sune ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1572.html N.N., br. 101/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Wieslaw Walkiewicz| '''Walkiewicz''', Wieslaw ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Poljske
| za izniman doprinos unapređenju i izgradnji prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1573.html N.N., br. 101/97.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mirko Baković| '''Baković''', Mirko (Franjo)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ignac Koštroman| '''Koštroman''', Ignac (Jozin)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Jozo Marić| '''Marić''', Jozo (Božo)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Anđelko Mikulić| '''Mikulić''', Anđelko (Stipan)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Božo Rajić| '''Rajić''', Božo (Radoslav)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ondrej Havlin| '''Havlin''', Ondrej ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike tijekom obnašanja dužnosti prvog češkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1997. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_01_3_27.html N.N., br. 3/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Kasim Trnka| '''Trnka''', Kasim ]]&lt;br&gt; veleposlanik Bosne i Hercegovine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1994. do 1998. god. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_02_27_318.html N.N., br. 27/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Matija Malešić| '''Malešić''', Matija ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Republike Slovenije
| za izniman doprinos razvitku suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_03_33_414.html N.N., br. 33/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Constantin Yerocostopoulos| '''Yerocostopoulos''', Constantin ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti grčkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_822.html N.N., br. 68/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Andrés G. Pesci-Bourel| '''Pesci-Bourel''', Andrés G. ]]&lt;br&gt; veleposlanik Argentinske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Argentinske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti argentinskog veleposlanika od 1994. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1122.html N.N., br. 81/98.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Darinko Bago| '''Bago''', Darinko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Svjetlan Berković| '''Berković''', Svjetlan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Spomenka Cek| '''Cek''', Spomenka ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ivica Fućek| '''Fućek''', Ivica ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ante-Živko Kustić| '''Kustić''', Ante-Živko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Nikola Obuljen| '''Obuljen''', Nikola ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Janko Šagi| '''Šagi''', Janko ]]&lt;br&gt; fra
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Hrvoje Šošić| '''Šošić''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Drago Štambuk| '''Štambuk''', Drago ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Davorin Tepeš| '''Tepeš''', Davorin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-11
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ivica Tomić| '''Tomić''', Ivica ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Želimir Urban| '''Urban''', Želimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-13
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marko Žaja| '''Žaja''', Marko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Rudy Perpich| '''Perpich''', Rudy ]]&lt;br&gt; dr.
| za izniman doprinos jačanju suradnje hrvatske dijaspore s maticom zemljom, te razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1137.html N.N., br. 81/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Branko Mikša| '''Mikša''', Branko ]]&lt;br&gt; mr.; predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza
| za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Miroslav Blažević| '''Blažević''', Miroslav ]]&lt;br&gt; izbornik hrvatske nogometne reprezentacije
| za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Mohammad Asayesh| '''Asayesh''', Mohammad ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Irana, za vrijeme obnašanja dužnosti iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1533.html N.N., br. 116/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Luis Felipe de la Pena| '''Pena''', Luis Felipe de la ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Španjolske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti španjolskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1534.html N.N., br. 116/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Jozef Willem Scheffers| '''Scheffers''', Jozef Willem]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti nizozemskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1557.html N.N., br. 121/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Zsolt Szalay| '''Szalay''', Zsolt ]]&lt;br&gt;dr.;  veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1558.html N.N., br. 121/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Mečeslav Ivanovič Senkevič| '''Senkevič''', Mečeslav Ivanovič ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ruske Federacije
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, za vrijeme obnašanja dužnosti ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_128_5800.html N.N., br. 128/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Raul Sanin Orellana Ramirez| '''Orellana Ramirez''', Raul Sanin ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti čileanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1708.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Francesco Olivieri| '''Olivieri''', Francesco ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti talijanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1709.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Daryal Batibay| '''Batibay''', Daryal ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obnašanja dužnosti turskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1710.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Erik Skov| '''Skov''', Erik ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Danske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, za vrijeme obnašanja dužnosti danskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Republici Mađarskoj od 1993. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1711.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Salah Mohamed Ali| '''Ali''', Salah Mohamed ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Sudan
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Sudan, za vrijeme obnašanja dužnosti sudanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1712.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Elizabeth Tigerstedt Tahtela| '''Tigerstedt Tahtela''', Elizabeth ]]&lt;br&gt; veleposlanica Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti finske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1713.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marin Barišić| '''Barišić''', Marin ]]&lt;br&gt; biskup
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Juraj Batelja| '''Batelja''', Juraj ]]&lt;br&gt; prelat
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Želimir Kramarić| '''Kramarić''', Želimir ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marin Srakić| '''Srakić''', Marin ]]&lt;br&gt; biskup
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Souren Seraydarian| '''Seraydarian''', Souren ]]&lt;br&gt; šef Ureda za vezu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj
| za zasluge unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Organizacije ujedinjenih naroda, te za doprinos provođenju mirovne misije Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj, čime je uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_25_525.html N.N., br. 46/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Anto Bagarić| '''Bagarić''', Anto ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ivan Poljac| '''Poljac''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Davor Štern| '''Štern''', Davor ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Tvrtko Andrija Mursalo| '''Mursalo''', Tvrtko Andrija ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici
| za osobite zasluge u promicanju i očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoafričkoj Republici, kao i razvijanje prijateljskih odnosa između hrvatskog naroda i naroda Južnoafričke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_68_1263.html N.N., br. 68/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Charles F. Meissner| '''Meissner''', Charles F. ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge u promicanju gospodarskih i sveukupnih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1286.html N.N., br. 69/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Jean-Jacques Gaillarde| '''Gaillarde''', Jean-Jacques ]]&lt;br&gt; veleposlanik Frmancuske Republike
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1994. do 1999. godine.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_09_96_1616.html N.N., br. 96/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Pedro Lopez Quintana| '''Quintana''', Pedro Lopez ]]&lt;br&gt; msgr.; povjerenik Svete Stolice za opće poslove
| za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Celestino Migliore| '''Migliore''', Celestino]]&lt;br&gt; msgr.; podtajnik Svete Stolice za odnose s državama
| za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Jadranko Crnić| '''Crnić''', Jadranko ]]&lt;br&gt; dr. sc.; predsjednik Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Zdravko Bartovčak| '''Bartovčak''', Zdravko ]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Nikola Filipović (pravnik)| '''Filipović''', Nikola ]]&lt;br&gt; dr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ante Jelavić Mitrović| '''Jelavić Mitrović''', Ante ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Vojislav Kučeković| '''Kučeković''', Vojislav ]]&lt;br&gt; mr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Hrvoje Momčinović| '''Momčinović''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; mr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ivan Marijan Severinac| '''Severinac''', Ivan Marijan ]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Mladen Žuvela| '''Žuvela''', Mladen]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Volker Haak| '''Haak''', Volker ]]&lt;br&gt; dr.; 
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, za vrijeme obnašanja dužnosti njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1996. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_05_46_1057.html N.N., br. 46/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Leon Fuerth| '''Fuerth''', Leon ]]&lt;br&gt; savjetnik potpredsjednika SAD za nacionalnu sigurnost
| za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1720.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Donald Smith| '''Smith''', Donald ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnašanja dužnosti kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1721.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Miriam Bisha| '''Bisha''', Miriam]]&lt;br&gt; Veleposlanica Republike Albanije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti albanske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1722.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Li Guobang| '''Guobang''', Li ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Narodne Republike Kine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti kineskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_98_1917.html N.N., br. 98/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Udai Singh| '''Singh''', Udai ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj
| za doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indije za vrijeme obnašanja dužnosti indijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1998. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_538.html N.N., br. 30/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Janica Kostelić| '''Kostelić''', Janica ]]&lt;br&gt; vrhunska svjetska skijašica
| za iznimne športske rezultate u koje je uloženo mnogo rada, truda i odricanja što je okrunjeno osvajenjem Svjetskog skijaškog kupa, čime kao veleposlanica športa promiče ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_539.html N.N., br. 30/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Keisuke Oba| '''Oba''', Keisuke ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_7_144.html N.N., br. 7/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Albert Turot| '''Turot''', Albert ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Francuske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1999. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_08_74_1271.html N.N., br. 46/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Ingemar Börjesson| '''Börjesson''', Ingemar ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti švedskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_80_1351.html N.N., br. 80/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Per Vinther| '''Vinther''', Per ]]&lt;br&gt; Veleposlanik, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| za osobit doprinos sveukupnom unapređenju političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Europske unije, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_83_1419.html N.N., br. 83/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Knut Mørkved| '''Mørkved''', Knut ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Norveške
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, za vrijeme obnašanja dužnosti norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_85_1436.html N.N., br. 85/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Constantin Ghirda| '''Ghirda''', Constantin ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Rumunjske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske, za vrijeme obnašanja dužnosti rumunjskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1818.html N.N., br. 110/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Mladen Štulhofer| '''Štulhofer''', Mladen ]]&lt;br&gt; prof. dr. 
| za zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1819.html N.N., br. 110/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Fitzroy Maclean| '''Maclean''', Sir Fitzroy ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobno sudjelovanje u prikupljanju i dopremanju humanitarne pomoći u danima Domovinskog rata i nakon njega, ujedno je, obzirom na svoj društveni položaj u Velikoj Britaniji, značajno pridonio borbi Hrvatske za njenu međunarodnu afirmaciju
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_1_4.html N.N., br. 1/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Stavros Georges Christian Vassilopoulos| '''Vassilopoulos''', Stavros Georges Christian ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_9_217.html N.N., br. 9/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Servet Avzi| '''Avzi''', Servet ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Makedonije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_41_875.html N.N., br. 41/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Michael Kenneth Moore| '''Moore''', Michael Kenneth ]]&lt;br&gt; generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, te podršku međunarodnom priznanju Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_70_1180.html N.N., br. 70/02.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Emma Bonino| '''Bonino''', Emma ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Oliver Dupuis| '''Dupuis''', Oliver ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[André Erdös| '''Erdös''', André ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Dragutin Haramija| '''Haramija''', Dragutin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Marco Pannella| '''Pannella''', Marco ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Petar Pirker| '''Pirker''', Petar]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Velizar Enčev| '''Enčev''', Velizar ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_105_1733.html N.N., br. 105/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbücher| '''Veldhuizen-Rothenbücher''', Ida Leonore Van]]&lt;br&gt; veleposlanica Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1748.html N.N., br. 108/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Osmo Lipponen| '''Lipponen''', Osmo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Finske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1848.html N.N., br. 115/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Keyvan Imani| '''Imani''', Keyvan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1849.html N.N., br. 115/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[George Soros| '''Soros''', George ]]&lt;br&gt; predsjednik Instituta Otvoreno društvo
| za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti u Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_123_1980.html N.N., br. 123/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Jiří Kuděla| '''Kuděla''', Jiří ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za osobit doprinos unapređiva­nju prijate­ljskih odnosa i su­rad­­nje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vri­jeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_128_2072.html N.N., br. 128/02.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Erik Derycke| '''Derycke''', Erik ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Peter Hohenfellner| '''Hohenfellner''', Peter ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Jean-Pol Poncelet| '''Poncelet''', Jean-Pol]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Robert M. Robinson| '''Robinson''', Robert M. ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Albert Rohan| '''Rohan''', Albert ]]&lt;br&gt;  dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Johannes De Beaufort Wijnholds| '''Beaufort Wijnholds''', Johannes De ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Pieter Stek| '''Stek''', Pieter ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Valentina Vladimirova Tereškova| '''Tereškova''', Valentina Vladimirova]]&lt;br&gt; 
| za doprinos razvoju ukupnih prijate­ljskih hrvatsko-ruskih odnosa te za jača­nje ugleda Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_50_645.html N.N., br. 50/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Fabio Pigliapoco| '''Pigliapoco''', Fabio ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Talijanske Republike u Repub­lici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_99_1276.html N.N., br. 99/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Lawrence G. Rossin| '''Rossin''', Lawrence G.]]&lt;br&gt; veleposlanik Sjedi­njenih Američkih Država
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Sjedi­njenih Američkih Država, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1408.html N.N., br. 107/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[György Csóti| '''Csóti''', György ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1409.html N.N., br. 107/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Gábor Demszky| '''Demszky''', Gábor ]]&lt;br&gt; mr. sc.
| za osobit doprinos razvitku odnosa između Republike Hrvat­ske i Republike Mađarske, a posebno u pobo­ljša­nju statusa ma­njina u obje države
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_158_2263.html N.N., br. 158/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Neil Francis| '''Francis''', Neil ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Australije, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2412.html N.N., br. 167/03.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Princess Margriet of the Netherlands| '''Princess Margriet of the Netherlands''']]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Christina Magnusson| '''Magnusson''', Christina ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Sadako Ogata| '''Ogata''', Sadako ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] 

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dimitris Vidouris| '''Vidouris''', Dimitris ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Helenske Republike u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_33_855.html N.N., br. 33/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Jorge Dupouy Grez| '''Grez''', Jorge Dupouy]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­me­đu Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_92_1722.html  N.N., br. 92/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Franz Fiedler| '''Fiedler''', Franz ]]&lt;br&gt; dr. 
| za izniman doprinos razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj i pruža­­nje pomoći pri uk­­ljučiva­­nju u međunarodne revizijske institucije, promičući time međunarodni položaj i ugled Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_98_1857.html N.N., br. 98/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dennis A. Snider| '''Snider''', Dennis A. ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_100_1900.html N.N., br. 100/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dražen Petrović| '''Petrović''', Dražen ]] (posmrtno)&lt;br&gt; hrvatski košarkaš
| za postignute vrhunske sportske rezultate i promica­nje me­đu­­narodnog ugleda hrvatskog sporta u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2539.html N.N., br. 145/43.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Lino Červar| '''Červar''', Lino ]]&lt;br&gt; izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Slavko Goluža| '''Goluža''', Slavko ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Valter Matošević| '''Matošević''', Valter ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Vlado Šola| '''Šola''', Vlado ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Alain Erlande-Brandenburg| '''Erlande-Brandenburg''', Alain ]]&lt;br&gt; 
| za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u Francus­koj i u svijetu 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2672.html N.N., br. 153/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Ufuk Tevfik Okyayüz| '''Okyayüz''', Ufuk Tevfik ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obna­ša­­nja dužnosti veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_159_2759.html N.N., br. 159/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Ana Barata| '''Barata''', Ana ]]&lt;br&gt; veleposlanica Portugalske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti portugalske veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_164_2871.html N.N., br. 164/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Zlatko Dizdarević| '''Dizdarević''', Zlatko ]]&lt;br&gt; veleposlanik Bosne i Hercegovine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_962.html N.N., br. 50/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Krešimir Ćosić| '''Ćosić''', Krešimir]] (posmrtno)&lt;br&gt; hrvatski košarkaš i trener državne reprezentacije
| za postignute vrhunske športske rezultate, čime je kao veleposlanik športa promicao ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_69_1350.html N.N., br. 69/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Josip Tabak| '''Tabak''', Josip ]]&lt;br&gt; prof.
| za iznimne zasluge kroz dugogodišnje djelovanje u području prevoditeljstva, gdje je stekao visoku međunarodnu reputaciju koja se ogleda i u promicanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_77_1510.html N.N., br. 77/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Jacques Wunenburger| '''Wunenburger''', Jacques ]]&lt;br&gt; šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj
| za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_84_1615.html N.N., br. 84/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[George Radanovich| '''Radanovich''', George ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Peter Viscloski| '''Viscloski''', Peter ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Peter Andrej Bekeš| '''Bekeš''', Peter Andrej]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Slovenije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_132_2438.html N.N., br. 132/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Dragutin Tadijanović| '''Tadijanović''', Dragutin ]]&lt;br&gt; akademik, hrvatski književnik
| za izniman doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, a u povodu 100. obljetnice života
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_134_2490.html N.N., br. 134/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Milan Simurdić| '''Simurdić''', Milan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Srbije i Crne Gore
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_12_143_2695.html N.N., br. 143/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Álvaro Sebastián De Erice| '''De Erice''', Álvaro Sebastián ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Španjolske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_204.html N.N., br. 9/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Paul Hatry| '''Hatry''', Paul ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_205.html N.N., br. 9/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Kaname Ikeda| '''Ikeda''', Kaname ]]&lt;br&gt; veleposlanik Japana
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_02_21_510.html N.N., br. 21/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Pero Kvrgić| '''Kvrgić''', Pero ]]&lt;br&gt; 
| za izniman dugogodišnji doprinos promociji hrvatske kulture
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_30_707.html N.N., br. 30/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Koichiro Matsuura| '''Matsuura''', Koichiro ]]&lt;br&gt; 
| za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u svijetu, te zalaganjem za zaštitu Dubrovačkih kulturnih spomenika za vrijeme Domovinskog rata| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_64_1549.html N.N., br. 64/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Sture Theolin| '''Theolin''', Sture ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_70_1672.html N.N., br. 70/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Mijo Karagić| '''Karagić''', Mijo ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_72_1720.html N.N., br. 72/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Ralph Frank| '''Frank''', Ralph ]]&lt;br&gt; veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1754.html N.N., br. 74/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Manuel Jesus Atria Rawlins| '''Atria Rawlins''', Manuel Jesus ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1755.html N.N., br. 74/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Arben Cici| '''Cici''', Arben ]]&lt;br&gt; dr.; veleposlanik Republike Albanije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2022.html N.N., br. 85/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Lionel Strenghart Veer| '''Veer''', Lionel Strenghart]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitka prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2023.html N.N., br. 85/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Viktor Kyryk| '''Kyryk''', Viktor ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ukrajine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ukrajine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_97_2240.html N.N., br. 97/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Jafar Shamsian| '''Shamsian''', Jafar ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran

| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_101_2313.html N.N., br. 101/06.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Franz Morak| '''Morak''', Franz ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Hannes Swoboda| '''Swoboda''', Hannes ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Wim Van Velzen| '''Van Velzen''', Wim ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Viktor Valkov| '''Valkov''', Viktor ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3141.html N.N., br. 139/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Ilpo Manninen| '''Manninen''', Ilpo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_24_881.html N.N., br. 24/07.]


|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Kazimierz Kopyra| '''Kopyra''', Kazimierz ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Poljske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Poljske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_33_1077.html N.N., br. 33/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Dan Baram| '''Baram''', Dan ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Države Izrael
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2072.html N.N., br. 68/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Milan Moguš| '''Moguš''', Milan ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2073.html N.N., br. 68/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Marie-Johane Roccas| '''Roccas''', Marie-Johane ]]&lt;br&gt; veleposlanica Kraljevine Belgije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2499.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Petr Buriánek| '''Buriánek''', Petr ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2500.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[László Mohai| '''Mohai''', László]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2501.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Wu Zhenglong| '''Zhenglong''', Wu ]]&lt;br&gt; veleposlanik Narodne Republike Kine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_94_2818.html N.N., br. 94/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Mahi Nesimi| '''Nesimi''', Mahi ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Makedonije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_94_2819.html N.N., br. 94/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Said Abdulaati| '''Abdulaati''', Said ]]&lt;br&gt; veleposlanik Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_96_2854.html N.N., br. 96/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Alessandro Grafini| '''Grafini''', Alessandro ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_11_114_3342.html N.N., br. 114/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Panayotis Baizos| '''Baizos''', Panayotis ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_11_121_3520.html N.N., br. 121/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Rogelio Pfirter| '''Pfirter''', Rogelio ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_01_2_41.html N.N., br. 2/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dušan Džamonja| '''Džamonja''', Dušan ]]&lt;br&gt; 
| za sveukupni doprinos hrvatskoj i svjetskoj umjetnosti, a u prigodi 80. obljetnice života
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_02_15_436.html N.N., br. 15/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dicle Kopuz| '''Kopuz''', Dicle ]]&lt;br&gt; veleposlanica Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_34_1112.html N.N., br. 34/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Kornelios Korneliou| '''Korneliou''', Kornelios ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Cipar
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Cipar.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_04_47_1589.html N.N., br. 47/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dragutin Repinc| '''Repinc''', Dragutin (Mato)]]&lt;br&gt; brigadni general
| zbog osobitih zasluga stečenih promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske tijekom dvogodišnjeg mandata u Mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP),
u svojstvu zapovjednika misije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_79_2580.html N.N., br. 79/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Berno Kjeldsen| '''Kjeldsen''', Berno ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Danske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2737.html N.N., br. 85/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Lars Fredén| '''Fredén''', Lars]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2738.html N.N., br. 85/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Vladimir Ibler| '''Ibler''', Vladimir ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobit doprinos razvoju pravne misli u Republici Hrvatskoj te aktivnu ulogu u formuliranju međunarodno-pravnih stavova Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_08_96_2997.html N.N., br. 96/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Helga Konrad| '''Konrad''', Helga ]]&lt;br&gt; dr.; veleposlanica Republike Austrije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Austrije.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_119_3399.html N.N., br. 119/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Luis Barreiros| '''Barreiros''', Luis ]]&lt;br&gt; veleposlanik Portugalske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_120_3440.html N.N., br. 120/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Nenad Javornik| '''Javornik''', Nenad ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s medunarodnim humanitarnim organizacijama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_123_3525.html N.N., br. 123/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Juan Manuel Suárez Del Toro| '''Del Toro''', Juan Manuel Suárez ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s međunarodnim humanitarnim organizacijama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_123_3526.html N.N., br. 123/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Assad Kotaite| '''Kotaite''', Assad]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s međunarodnim organizacijama 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_126_3586.html N.N., br. 126/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Ján Báňas| '''Báňas''', Ján ]]&lt;br&gt; veleposlanik Slovačke Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Slovačke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_11_131_3748.html N.N., br. 131/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Helmut Zilk| '''Zilk''', Helmut ]] (posmrtno)&lt;br&gt; bivši gradonačelnik Beča
| za izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske, te za razvitak kulturnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Austrije 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_31_678.html N.N., br. 31/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Markijan Lubkivskij| '''Lubkivskij''', Markijan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ukrajine
| za posebni doprinos daljem razvitku dobrih i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Ukrajine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_05_54_1254.html N.N., br. 54/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Radovan Vukadinović| '''Vukadinović''', Radovan ]]&lt;br&gt; prof. dr. sc. 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_06_69_1675.html N.N., br. 69/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Vincent Degert| '''Degert''', Vincent ]]&lt;br&gt; šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_88_2153.html N.N., br. 88/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Thomas Marr| '''Marr''', Thomas ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2429.html N.N., br. 97/09.]&lt;br&gt; poništeno [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2332.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Gabriele Cascone| '''Cascone''', Gabriele ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos jačanju međunarodnog položaja Repub-like Hrvatske i promicanju suradnje između NATO-a i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2430.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Zoltán Martinusz| '''Martinusz''', Zoltán ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos jačanju međunarodnog položaja Repub-like Hrvatske i promicanju suradnje između NATO-a i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2430.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Shmuel Meirom| '''Meirom''', Shmuel ]]&lt;br&gt; veleposlanik Države Izrael
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Države Izrael
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2431.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Mohammad Hassan Fadaifard| '''Fadaifard''', Mohammad Hassan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| kao znak priznanja za kontinuirani i predani rad na unapređivanju hrvatsko-iranskih odnosa i na boljem upoznavanju i približavanju dviju država i njihovih građana
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_127_3120.html N.N., br. 127/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Oana-Cristina Popa| '''Popa''', Oana-Cristina ]]&lt;br&gt; veleposlanica Rumunjske
| za doprinos razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Rumunjske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_140_3397.html N.N., br. 140/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Milan Orožen Adamič| '''Adamič''', Milan Orožen ]]&lt;br&gt; dr,: veleposlanik Republike Slovenije
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_142_3469.html N.N., br. 142/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Candan Çorbacioğlu| '''Çorbacioğlu''', Candan ]]&lt;br&gt; počasni konzul Republike Hrvatske
| za iznimni doprinos unapređivanju hrvatsko-turskih odnosa na gospodarskom planu, svestrane pomoći pri realiziranju aktivnosti hrvatske diplomacije u Turskoj, te pomoći hrvatskim poslovnim ljudima
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_146_3547.html N.N., br. 146/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Jorge Fuentes Monzonis-Vilallonga| '''Monzonis-Vilallonga''', Jorge Fuentes ]]&lt;br&gt; 
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa Ureda OESS u Zagrebu i Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3641.html N.N., br. 149/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Radivoj Cvetićanin| '''Cvetićanin''', Radivoj ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Srbije
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3642.html N.N., br. 149/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Haroldo Valladao| '''Valladao''', Haroldo ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Brazil
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_01_13_296.html N.N., br. 13/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Miroslav Radman| '''Radman''', Miroslav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_403.html N.N., br. 17/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Ivan Đikić| '''Đikić''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_403.html N.N., br. 17/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Tomislav Jakić| '''Jakić''', Tomislav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_25_593.html N.N., br. 25/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Budimir Lončar| '''Lončar''', Budimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_25_593.html N.N., br. 25/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Dae-Ho Byun| '''Byun''', Dae-Ho ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Koreje
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_30_702.html N.N., br. 30/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Tracy Reid| '''Reid''', Tracy ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Australije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_31_723.html N.N., br. 31/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Wu Lianqi| '''Lianqi''', Wu ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_52_1243.html N.N., br. 52/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Ante Kostelić| '''Kostelić''', Ante ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i ostvarenim rezultatima na polju športa u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2320.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Alexander Dundee| '''Dundee''', lord Alexander ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2321.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Julian Grenfell| '''Grenfell''', lord Julian ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2321.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Catharina Maria Trooster| '''Trooster''', Catharina Maria ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_106_2840.html N.N., br. 106/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Filip Dragović| '''Dragović''', Filip ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_53_1158.html N.N., br. 53/11.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Darko Grdić| '''Grdić''', Darko (Petar)]]&lt;br&gt; general pukovnik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Slavko Barić| '''Barić''', Slavko (Marin)]]&lt;br&gt; general pukovnik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Zdenko Simičić| '''Simičić''', Zdenko (Ljubo)]]&lt;br&gt; kontraadmiral 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Jpsip Šantić| '''Šantić''', Jpsip  (Dinko)]]&lt;br&gt;  mons.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1670.html N.N., br. 79/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Aminahtun Karim Shaharudin| '''Shaharudin''', Aminahtun Karim ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Malezije,
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_83_1768.html N.N., br. 83/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Marc De Schoutheete De Tervarent| '''De Schoutheete De Tervarent''', Marc]]&lt;br&gt; 
| razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2199.html N.N., br. 113/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Eman Mohamed Zaki Moharram| '''Moharram''', Eman Mohamed Zaki ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Egipta
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2200.html N.N., br. 113/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Ante Urlić| '''Urlić''', Ante (Augustin)]]&lt;br&gt; kontraadmiral 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_139_2771.html N.N., br. 139/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Alessandro Pignatti Morano Di Custoza| '''Di Custoza''', Alessandro Pignatti Morano ]]&lt;br&gt; 
| za značajan doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_153_3156.html N.N., br. 153/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Hans Secher Schmidt| '''Secher Schmidt''', Hans ]]&lt;br&gt; mr. sc.; počasni generalni konzul Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj
| za uspostavu i razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske s posebnim naglaskom na bilateralnu gospodarsku suradnju
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_04_39_996.html N.N., br. 39/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Vladimir Raspudić| '''Raspudić''', Vladimir ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1736.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Bernd Fischer| '''Fischer''', Bernd ]]&lt;br&gt; dr.
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1737.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Karel Kühnl| '''Kühnl''', Karel ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Češke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1738.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Dančo Markovski| '''Markovski''', Dančo ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Makedonije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1739.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Jose Enrique Horcajada Schwartz| '''Horcajada Schwartz''', Jose Enrique ]]&lt;br&gt; 
| za uspostavu i iznimnu suradnju između Republike Hrvatske i Ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Zagrebu te osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kao i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1740.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Wieslaw Tarka| '''Tarka''', Wieslaw ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_09_107_2325.html N.N., br. 107/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Ratko Rudić| '''Rudić''', Ratko ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, te promocije sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3114.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Michèle André| '''André''', Michèle ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos i zasluge u razvijanju i unapređivanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3140.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Patrick Bloche| '''Bloche''', Patrick ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos i zasluge u razvijanju i unapređivanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3140.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Jérôme Pasquier| '''Pasquier''', Jérôme ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3141.html N.N., br. 146/12.]

|}

== Radovi ==

{{radovi24}}
=== 2013 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Aldo Di Biagio| '''Di Biagio''', Aldo ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_682.html N.N., br. 38/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Ourania Arvaniti| '''Arvaniti''', Ourania ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Helenske Republike 

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_683.html N.N., br. 38/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Nina Vajić| '''Vajić''', Nina ]]&lt;br&gt; dr. sc.

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao prva sutkinja iz Republike Hrvatske u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_684.html N.N., br. 38/13.]

|-1

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Anton Tus| '''Tus''', Anton (Juraj)]]&lt;br&gt; umirovljeni brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-2

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Drago Lovrić| '''Lovrić''', Drago (Jakov)]]&lt;br&gt; general pukovnik 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-3

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Zoran Drča| '''Drča ''', Zoran (Mirko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-4

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Dragan Lozančić| '''Lozančić''', Dragan (Ljubko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-5

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Igor Pokaz| '''Pokaz''', Igor (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-6

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Pjer Šimunović| '''Šimunović''', Pjer (Ante)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-7

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Mate Pađen| '''Pađen''', Mate (Milan)]]&lt;br&gt; brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-8

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Josip Petrović| '''Petrović''', Josip (Josip)]]&lt;br&gt; umirovljeni brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Hans Vestberg| '''Vestberg''', Hans (Jan)]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos u razvoju kompanije »Ericsson Nikola Tesla d.d.« te gospodarskom povezivanju Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1825.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Fredrik Vahlquist| '''Vahlquist''', Fredrik]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1826.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Seong Ung Park| '''Park''', Seong Ung ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Koreje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1827.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Nada Puttar-Gold| '''Puttar-Gold''', Nada]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području glazbene umjetnosti, a u prigodi 90. obljetnice života

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1828.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Valdet Sadiku| '''Sadiku''', Valdet ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kosovo

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2709.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Bo Eric Weber| '''Weber''', Bo Eric ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2710.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Juha Ottman| '''Ottman''', Juha]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Finske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2711.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Roman Supek| '''Supek''', Roman ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Slovačke Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2712.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Mahmoud Cherif Bassiouni| '''Bassiouni''', Mahmoud Cherif ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području pravne znanosti, međunarodnog kaznenog i humanitarnog prava, utvrđivanja činjenica o počinjenim zločinima tijekom ratova te zaštiti žrtava

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2713.html N.N., br. 126/13.]

|}

=== 2014 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Shen Zhifei| '''Zhifei''', Shen ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_1.html N.N., br. 1/14.]

|-1

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Matija Ljubek| '''Ljubek''', Matija ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-2

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mate Parlov| '''Parlov''', Mate ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-3

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Dragutin Šurbek| '''Šurbek''', Dragutin ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Stanimir Vukičević| '''Vukičević''', Stanimir ]]&lt;br&gt; 

| za izuzetan doprinos razvoju odnosa između Republike Hrvatske i Republike Srbije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_3.html N.N., br. 1/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Nikola Adamović Čepinski| '''Čepinski''', barun Nikola Adamović ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa i uspješnu dugogodišnju suradnju između Republike Hrvatske i Suverenog malteškog vojnog reda

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_857.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Yosef Amrani| '''Amrani''', Yosef ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Države Izrael, odlikuje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_858.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Paulo Tiago Fernandes Jerónimo da Silva| '''Silva''', Paulo Tiago Fernandes Jerónimo da]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Portugalske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_859.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Milka Milinković| '''Milinković''', Milka (Mićo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području paraolimpijskog sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1628.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mladen Bajić| '''Bajić''', Mladen (Drago)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području pravosuđa, borbe protiv korupcije i doprinosa ulasku u Europsku uniju, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1629.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Tonino Picula| '''Picula''', Tonino (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao izabranih članova Europskog parlamenta te pokrenutih zajedničkih političkih inicijativa na osnovi političkog dijaloga i konsenzusa, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1630.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Davor Ivo Stier| '''Stier''', Davor Ivo (Antun Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao izabranih članova Europskog parlamenta te pokrenutih zajedničkih političkih inicijativa na osnovi političkog dijaloga i konsenzusa, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1630.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Pëllumb Qazimi| '''Qazimi''', Pëllumb ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Albanije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1631.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Louisa Vinton| '''Vinton''', Louisa]]&lt;br&gt; 

| za doprinos pomirenju, suživotu i povratku stanovništva na ratom pogođena područja te za doprinos razvojnim projektima provedenim na tim prostorima

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1632.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Serge Roques| '''Roques''', Serge]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u promicanju povijesne istine u Francuskoj Republici i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1633.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mirko Šundov| '''Šundov''', Mirko (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama te uspješnu integraciju Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_87_1742.html N.N., br. 87/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Stella Ronner-Grubačić| '''Ronner-Grubačić''', Stella ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_120_2261.html N.N., br. 120/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Burak Özügergin| '''Özügergin''', Burak ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Turske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_120_2262.html N.N., br. 120/14.]

|}

=== 2015 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Gábor Ivan| '''Ivan''', Gábor]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Mađarske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_01_2_29.html N.N., br. 2/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Petar Bajan| '''Bajan''', Petar (Petar)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_01_6_100.html N.N., br. 6/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Relja Bašić| '''Bašić''', Relja (Elly)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području kulture i dramske umjetnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 85. obljetnice života

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_14_264.html N.N., br. 14/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Andrea Ikić Böhm| '''Böhm''', Andrea Ikić ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Austrije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1433.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Emanuela D'Alessandro| '''D'Alessandro''', Emanuela ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1434.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Hans Peter Annen| '''Annen''', Hans Peter]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1435.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Germán Orlando Ibarra Morán| '''Ibarra Morán''', Germán Orlando ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Čile

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1436.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Višnja Tafra| '''Tafra''', Višnja (Franjo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama te uspješnu integraciju Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_99_1915.html N.N., br. 99/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Nancy Rossignol| '''Rossignol''', Nancy ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_10_106_2067.html N.N., br. 106/15.]

|}

=== 2016 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Luiz Fernando Gouvêa De Athayde| '''De Athayde''', Luiz Fernando Gouvêa ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Brazil

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_01_6_77.html N.N., br. 6/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Martin Košatka| '''Košatka''', Martin ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Češke Republike 

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1726.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Cosmin George Dinescu| '''Dinescu''', Cosmin George ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Rumunjske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1727.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Željko Popović| '''Popović''', Željko (Mirko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području vatrogastva u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 140. obljetnice osnivanja i kontinuiranog djelovanja Hrvatske vatrogasne zajednice

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1728.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Ante Sanader| '''Sanader''', Ante (Jakov)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području vatrogastva u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 140. obljetnice osnivanja i kontinuiranog djelovanja Hrvatske vatrogasne zajednice

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1728.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Stipe Božić| '''Božić''', Stipe (Jozo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području popularizacije i promidžbe prirodnih ljepota Republike Hrvatske i svijeta te njihovo filmsko dokumentiranje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1729.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Nikola Bašić| '''Bašić''', Nikola ]]&lt;br&gt; akademik 

| za osobite i višegodišnje zasluge s(Josip)tečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području arhitekture u Republici Hrvatskoj i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1730.html  N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Miljenko Domijan| '''Domijan''', Miljenko (Mihovil)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području očuvanja i zaštite hrvatske kulturne baštine

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1731.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Miro Gavran| '''Gavran''', Miro (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području književnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1732.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Ivo Pogorelić| '''Pogorelić''', Ivo ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području glazbene umjetnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 40. obljetnice umjetničkog rada i djelovanja

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1733.html N.N., br. 73/16.]

|}

=== 2017 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Damir Martin| '''Martin''', Damir (Boris)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandra Paović| '''Paović''', Sandra (Radovan)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandra Perković| '''Perković''', Sandra (Damir)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Mikela Ristoski| '''Ristoski''', Mikela (Živko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Valent Sinković| '''Sinković''', Valent (Darko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Martin Sinković| '''Sinković''', Martin (Darko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Zoran Talić| '''Talić''', Zoran (Edo)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Blanka Vlašić| '''Vlašić''', Blanka ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Nikola Bralić| '''Bralić''', Nikola (Mirko)]]&lt;br&gt; 
| za osobiti i izniman doprinos kontinuiranim sportskim uspjesima hrvatskih veslača na europskim i svjetskim prvenstvima, te Olimpijskim igrama u Londonu 2012. i Rio de Janeiru 2016. kao najboljem svjetskom veslačkom treneru te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_78.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Michèle Boccoz| '''Boccoz''', Michèle ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike,
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_79.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Moulay Abbès El Kadiri| '''El Kadiri''', Moulay Abbès]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Maroko
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_80.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Eleni Gerokostopoulou| '''Gerokostopoulou''', Eleni ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Helenske Republike 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_81.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Shkëndije Geci – Sherifi| '''Geci – Sherifi''', Shkëndije ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kosovo
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_82.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Susan Cox| '''Cox''', Susan ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Australije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_83.html N.N., br. 3/17.]


|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Deng Ying| '''Ying''', Deng ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Repub­like Kine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_626.html N.N., br. 28/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Maciej Grzegorz Szymański| '''Szymański''', Maciej Grzegorz ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2525.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Timo Rajakangas| '''Rajakangas''', Timo ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Finske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2524.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[xxx| '''xxx''', yyy]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Andro Bušlje| '''Bušlje''', Andro (Perp)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]


|-2
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Maro Joković| '''Joković''', Maro (Zoran)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandro Sukno| '''Sukno''', Sandro ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Ivica Tucak| '''Tucak''', Ivica (Grgo)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Goran Ivanišević| '''Ivanišević''', Goran ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2523.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Samir Barać| '''Barać''', Samir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2523.html N.N., br. 109/17.]
|}

=== 2018 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2019 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2020 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2021 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2022 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2023 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2024 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2025 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2026 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

==Izvor==
* Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske (&quot;[[Narodne novine]]&quot;, br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]) – članci 6. i 11.
* Pravilnik Reda kneza Branimira s ogrlicom (&quot;Narodne novine&quot;, br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2126.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.).

{{Odlikovanja RH}}
[[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]]

[[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom| ]]</text>
      <sha1>8emhi1k3liye4dlclc1de3m7iomfamj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567111</id>
      <parentid>7567110</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:44:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 2017 */</comment>
      <origin>7567111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="131647" sha1="7c2up6y1xcaycbmzsbm8prnugiuj88z" xml:space="preserve">{{Infookvir odlikovanje
|ime                  = Red kneza Branimira s ogrlicom
|slika                = Red kneza Branimira.jpg
|opis                 = ''na slici u sredini:'' znak Reda s ogrlicom; ''dolje'': mala oznaka; ''gore:'' umanjenica Reda
|veličina             = 
|država               = [[Hrvatska]]
||dodjeljuje           = 
|vrsta                = civilno odlikovanje
|zasluge              = izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH, za izgradnju RH i razvitak odnosa RH i drugih zemalja
|mogući nositelji     = dužnosnici i djelatnici u tijelima državne vlasti, čelnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i predstavništava međunarodnih organizacija akreditiranih u RH
|kampanja             = 
|status               = 
|opis odlikovanja     =
|stupnjevi            = 
|geslo                =
|datum osnutka        = 
|prvo odlikovanje     = 
|zadnje odlikovanje   = 
|ukupno odlikovanih   = 
|istaknuti nositelji  =
|više                 = [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]
|niže                 = [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]
|isto                 =
|individualno         =
|povezano             =
|slika2               =
|opis2                =
}}
'''Red kneza [[Branimir]]a s ogrlicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja. Red je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine.

Red kneza Branimira s ogrlicom dodjeljuje se dužnosnicima i djelatnicima u tijelima državne vlasti, čelnicima [[diplomatska predstavništva|diplomatsko]]-[[konzularna predstavništva|konzularnih]] predstavništava i predstavništava [[međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]] akreditiranih u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama.

== Šport == 
Tim su priznanjem nagrađeni brojni hrvatski športaši, među ostalima nogometni reprezentativci hrvatske druge ''zlatne'' generacije i izbornik [[Zlatko Dalić]]. Nagradila ih je [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] za povijesni uspjeh sudjelovanja u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]]

== Nositelji ==

&lt;!-- Zadnje ažurirano: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_134_1819.html listopad, 2023. (N.N., br. 134/23.)] --&gt;

{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mile Akmadžić| '''Akmadžić''', Mile ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Darko Bekić| '''Bekić''', Darko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Bender| '''Bender''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Hidajet Biščević| '''Biščević''', Hidajet ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mišo Brajković| '''Brajković''', Mišo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Brnclić| '''Brnclić''', Ivan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Onesin Cvitan| ''' Cvitan''', Onesin]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Šimun Šito Ćorić| '''Šito Ćorić''', Šimun ]]&lt;br&gt; fra
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Nikola Eterović| '''Eterović''', Nikola ]]&lt;br&gt; msgr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ejup Ganić| '''Ganić''', Ejup ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Vesna Girardi-Jurkić| '''Girardi-Jurkić''', Vesna ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Hrvoje Hitrec| '''Hitrec''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Ilić| '''Ilić''', Ivan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-14
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zoran Jašić| '''Jašić''', Zoran ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Dario Kordić| '''Kordić''', Dario ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-16
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Frane Krzkić| '''Krzkić''', Frane ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Slobodan Lang| '''Lang''', Slobodan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-18
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ive Livljanić| '''Livljanić''', Ive ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivo Lozančić| '''Lozančić''', Ivo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-20
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Lučić (razdvojba)| '''Lučić''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-21
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zvonimir Marković| '''Marković''', Zvonimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-22
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Pero Marković| '''Marković''', Pero ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Željko Matić| '''Matić''', Željko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-24
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miro Međimorec| '''Međimorec''', Miro ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mario Nobilo| '''Nobilo''', Mario ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-26
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Tomislav Obrdalj| '''Obrdalj''', Tomislav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Milan Ramljak| '''Ramljak''', Milan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-28
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Davorin Rudolf| '''Rudolf''', Davorin ]]&lt;br&gt; dr
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Milan Simčić| '''Simčić''', Milan ]]&lt;br&gt; msgr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-30
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Muhamed Sacirbey| '''Sacirbey''', Muhamed ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Branko Salaj| '''Salaj''', Branko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-32
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zdravko Sančević| '''Sančević''', Zdravko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Petar Šarčević| '''Šarčević''', Petar ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-34
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Aleksandar Šolc| '''Šolc''', Aleksandar ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-36
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Vladimir Šoljić| '''Šoljić''', Vladimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-38
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Đuro Vidmarović| '''Vidmarović''', Đuro ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miljenko Žagar| '''Žagar''', Miljenko ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-40
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ilija Živković| '''Živković''', Ilija ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-41
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miomir Žužul| '''Žužul''', Miomir ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Michael Linhart| '''Linhart''', Michael ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu
| za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Republike Hrvatske i Republike Austrije 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1123.html N.N., br. 62/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Richard C. Herrick| '''Herrick''', Richard C. ]]&lt;br&gt; attache za obranu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj
| za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1124.html N.N., br. 62/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Osman Muftić| '''Muftić''', Osman ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene u diplomatskoj službi u razvijanju političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s drugim zemljama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_311.html N.N., br. 18/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Paolo Pensa| '''Pensa''', Paolo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene razvijanjem kulturne i političke suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike za vrijeme svoje diplomatske službe u Zagrebu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_312.html N.N., br. 18/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Francisco Martinez-Esparza| '''Martinez-Esparza''', Francisco ]]&lt;br&gt; voditelj Radne grupe Europske zajednice u Zagrebu
| za osobiti doprinos u promicanju ugleda Republike Hrvatske, za doprinos u dobivanju međunarodne pomoći za skrb prognanika i izbjeglica tijekom svog mandata u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_558.html N.N., br. 28/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Hans Wittner| '''Wittner''', Hans]]&lt;br&gt; predstavnik &quot;Swiss Disaster Relief-a&quot;

| za osobiti doprinos u pružanju humanitarne pomoći prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_559.html N.N., br. 28/96.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Zdenka Babić-Petričević| '''Babić-Petričević''', Zdenka (Ivan)]]&lt;br&gt; generalni konzul
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Zoran Bošnjak| '''Bošnjak''', Zoran (Vojislav)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ante Čičin-Šain| '''Čičin-Šain''', Ante (Jerko)]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Božidar Gagro| '''Gagro''', Božidar (Dragutin)]]&lt;br&gt; profesor
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ivica Maštruko| '''Maštruko''', Ivica (Tomo)]]&lt;br&gt; dr. 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Vladimir Matek| '''Matek''', Vladimir (Pavao)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Sergej Morsan| '''Morsan''', Sergej (Boris)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Franz Pahl| '''Pahl''', Franz ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Dieter A. Schmidt| '''Schmidt''', Dieter A. ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Branimir Jakšić| '''Jakšić''', Branimir ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Branko Jeren| '''Jeren''', Branko ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Drago Krpina| '''Krpina''', Drago ]]&lt;br&gt; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ivan Mišetić| '''Mišetić''', Ivan ]]&lt;br&gt; mr.; ravnatelj Državnog protokola, veleposlanik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Gordan Radin| '''Radin''', Gordan ]]&lt;br&gt; pročelnik Kabineta Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ricard Pérez Casado| '''Pérez Casado''', Ricard]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge i promicanje suradnje s tjelima hrvatske državne vlasti u provođenju mirovne misije EU 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_9_130.html N.N., br. 9/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Charles Redman| '''Redman''', Charles ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge u uspostavi prijateljskih odnosa i promicanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_833.html N.N., br. 55/97.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Srećko Badurina| '''Badurina''', Srećko ]] (posmrtno)&lt;br&gt; biskup 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Katarina Fuček| '''Fuček''', Katarina ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marijan Hranjski| '''Hranjski''', Marijan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mladen Ibler| '''Ibler''', Mladen ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Šima Krasić| '''Krasić''', Šima ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marina Matulović Dropulić| '''Matulović Dropulić''', Marina ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marijan Ramušćak| '''Ramušćak''', Marijan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Neda Rosandić - Šarić| '''Rosandić - Šarić''', Neda ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marin Sopta| '''Sopta''', Marin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Miroslav Šeparović| '''Šeparović''', Miroslav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-11
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marko Škreb| '''Škreb''', Marko ]] &lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-13
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ante Topić Mimara| '''Topić-Mimara''', Ante ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-14
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ljilja Vokić| '''Vokić''', Ljilja ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-15
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Damir Zorić| '''Zorić''', Damir ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Vasile Leca| '''Leca''', Vasile ]]&lt;br&gt; veleposlanik Rumunjske
| za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1047.html N.N., br. 66/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ljubčo Troharov| '''Troharov''', Ljubčo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1048.html N.N., br. 66/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Sune Danielsson| '''Danielsson''', Sune ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1572.html N.N., br. 101/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Wieslaw Walkiewicz| '''Walkiewicz''', Wieslaw ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Poljske
| za izniman doprinos unapređenju i izgradnji prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1573.html N.N., br. 101/97.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mirko Baković| '''Baković''', Mirko (Franjo)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ignac Koštroman| '''Koštroman''', Ignac (Jozin)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Jozo Marić| '''Marić''', Jozo (Božo)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Anđelko Mikulić| '''Mikulić''', Anđelko (Stipan)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Božo Rajić| '''Rajić''', Božo (Radoslav)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ondrej Havlin| '''Havlin''', Ondrej ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike tijekom obnašanja dužnosti prvog češkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1997. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_01_3_27.html N.N., br. 3/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Kasim Trnka| '''Trnka''', Kasim ]]&lt;br&gt; veleposlanik Bosne i Hercegovine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1994. do 1998. god. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_02_27_318.html N.N., br. 27/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Matija Malešić| '''Malešić''', Matija ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Republike Slovenije
| za izniman doprinos razvitku suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_03_33_414.html N.N., br. 33/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Constantin Yerocostopoulos| '''Yerocostopoulos''', Constantin ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti grčkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_822.html N.N., br. 68/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Andrés G. Pesci-Bourel| '''Pesci-Bourel''', Andrés G. ]]&lt;br&gt; veleposlanik Argentinske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Argentinske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti argentinskog veleposlanika od 1994. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1122.html N.N., br. 81/98.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Darinko Bago| '''Bago''', Darinko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Svjetlan Berković| '''Berković''', Svjetlan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Spomenka Cek| '''Cek''', Spomenka ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ivica Fućek| '''Fućek''', Ivica ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ante-Živko Kustić| '''Kustić''', Ante-Živko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Nikola Obuljen| '''Obuljen''', Nikola ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Janko Šagi| '''Šagi''', Janko ]]&lt;br&gt; fra
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Hrvoje Šošić| '''Šošić''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Drago Štambuk| '''Štambuk''', Drago ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Davorin Tepeš| '''Tepeš''', Davorin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-11
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ivica Tomić| '''Tomić''', Ivica ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Želimir Urban| '''Urban''', Želimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-13
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marko Žaja| '''Žaja''', Marko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Rudy Perpich| '''Perpich''', Rudy ]]&lt;br&gt; dr.
| za izniman doprinos jačanju suradnje hrvatske dijaspore s maticom zemljom, te razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1137.html N.N., br. 81/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Branko Mikša| '''Mikša''', Branko ]]&lt;br&gt; mr.; predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza
| za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Miroslav Blažević| '''Blažević''', Miroslav ]]&lt;br&gt; izbornik hrvatske nogometne reprezentacije
| za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Mohammad Asayesh| '''Asayesh''', Mohammad ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Irana, za vrijeme obnašanja dužnosti iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1533.html N.N., br. 116/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Luis Felipe de la Pena| '''Pena''', Luis Felipe de la ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Španjolske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti španjolskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1534.html N.N., br. 116/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Jozef Willem Scheffers| '''Scheffers''', Jozef Willem]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti nizozemskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1557.html N.N., br. 121/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Zsolt Szalay| '''Szalay''', Zsolt ]]&lt;br&gt;dr.;  veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1558.html N.N., br. 121/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Mečeslav Ivanovič Senkevič| '''Senkevič''', Mečeslav Ivanovič ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ruske Federacije
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, za vrijeme obnašanja dužnosti ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_128_5800.html N.N., br. 128/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Raul Sanin Orellana Ramirez| '''Orellana Ramirez''', Raul Sanin ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti čileanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1708.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Francesco Olivieri| '''Olivieri''', Francesco ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti talijanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1709.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Daryal Batibay| '''Batibay''', Daryal ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obnašanja dužnosti turskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1710.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Erik Skov| '''Skov''', Erik ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Danske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, za vrijeme obnašanja dužnosti danskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Republici Mađarskoj od 1993. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1711.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Salah Mohamed Ali| '''Ali''', Salah Mohamed ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Sudan
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Sudan, za vrijeme obnašanja dužnosti sudanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1712.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Elizabeth Tigerstedt Tahtela| '''Tigerstedt Tahtela''', Elizabeth ]]&lt;br&gt; veleposlanica Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti finske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1713.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marin Barišić| '''Barišić''', Marin ]]&lt;br&gt; biskup
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Juraj Batelja| '''Batelja''', Juraj ]]&lt;br&gt; prelat
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Želimir Kramarić| '''Kramarić''', Želimir ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marin Srakić| '''Srakić''', Marin ]]&lt;br&gt; biskup
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Souren Seraydarian| '''Seraydarian''', Souren ]]&lt;br&gt; šef Ureda za vezu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj
| za zasluge unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Organizacije ujedinjenih naroda, te za doprinos provođenju mirovne misije Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj, čime je uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_25_525.html N.N., br. 46/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Anto Bagarić| '''Bagarić''', Anto ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ivan Poljac| '''Poljac''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Davor Štern| '''Štern''', Davor ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Tvrtko Andrija Mursalo| '''Mursalo''', Tvrtko Andrija ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici
| za osobite zasluge u promicanju i očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoafričkoj Republici, kao i razvijanje prijateljskih odnosa između hrvatskog naroda i naroda Južnoafričke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_68_1263.html N.N., br. 68/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Charles F. Meissner| '''Meissner''', Charles F. ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge u promicanju gospodarskih i sveukupnih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1286.html N.N., br. 69/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Jean-Jacques Gaillarde| '''Gaillarde''', Jean-Jacques ]]&lt;br&gt; veleposlanik Frmancuske Republike
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1994. do 1999. godine.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_09_96_1616.html N.N., br. 96/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Pedro Lopez Quintana| '''Quintana''', Pedro Lopez ]]&lt;br&gt; msgr.; povjerenik Svete Stolice za opće poslove
| za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Celestino Migliore| '''Migliore''', Celestino]]&lt;br&gt; msgr.; podtajnik Svete Stolice za odnose s državama
| za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Jadranko Crnić| '''Crnić''', Jadranko ]]&lt;br&gt; dr. sc.; predsjednik Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Zdravko Bartovčak| '''Bartovčak''', Zdravko ]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Nikola Filipović (pravnik)| '''Filipović''', Nikola ]]&lt;br&gt; dr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ante Jelavić Mitrović| '''Jelavić Mitrović''', Ante ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Vojislav Kučeković| '''Kučeković''', Vojislav ]]&lt;br&gt; mr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Hrvoje Momčinović| '''Momčinović''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; mr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ivan Marijan Severinac| '''Severinac''', Ivan Marijan ]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Mladen Žuvela| '''Žuvela''', Mladen]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Volker Haak| '''Haak''', Volker ]]&lt;br&gt; dr.; 
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, za vrijeme obnašanja dužnosti njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1996. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_05_46_1057.html N.N., br. 46/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Leon Fuerth| '''Fuerth''', Leon ]]&lt;br&gt; savjetnik potpredsjednika SAD za nacionalnu sigurnost
| za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1720.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Donald Smith| '''Smith''', Donald ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnašanja dužnosti kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1721.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Miriam Bisha| '''Bisha''', Miriam]]&lt;br&gt; Veleposlanica Republike Albanije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti albanske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1722.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Li Guobang| '''Guobang''', Li ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Narodne Republike Kine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti kineskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_98_1917.html N.N., br. 98/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Udai Singh| '''Singh''', Udai ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj
| za doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indije za vrijeme obnašanja dužnosti indijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1998. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_538.html N.N., br. 30/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Janica Kostelić| '''Kostelić''', Janica ]]&lt;br&gt; vrhunska svjetska skijašica
| za iznimne športske rezultate u koje je uloženo mnogo rada, truda i odricanja što je okrunjeno osvajenjem Svjetskog skijaškog kupa, čime kao veleposlanica športa promiče ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_539.html N.N., br. 30/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Keisuke Oba| '''Oba''', Keisuke ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_7_144.html N.N., br. 7/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Albert Turot| '''Turot''', Albert ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Francuske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1999. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_08_74_1271.html N.N., br. 46/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Ingemar Börjesson| '''Börjesson''', Ingemar ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti švedskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_80_1351.html N.N., br. 80/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Per Vinther| '''Vinther''', Per ]]&lt;br&gt; Veleposlanik, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| za osobit doprinos sveukupnom unapređenju političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Europske unije, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_83_1419.html N.N., br. 83/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Knut Mørkved| '''Mørkved''', Knut ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Norveške
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, za vrijeme obnašanja dužnosti norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_85_1436.html N.N., br. 85/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Constantin Ghirda| '''Ghirda''', Constantin ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Rumunjske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske, za vrijeme obnašanja dužnosti rumunjskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1818.html N.N., br. 110/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Mladen Štulhofer| '''Štulhofer''', Mladen ]]&lt;br&gt; prof. dr. 
| za zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1819.html N.N., br. 110/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Fitzroy Maclean| '''Maclean''', Sir Fitzroy ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobno sudjelovanje u prikupljanju i dopremanju humanitarne pomoći u danima Domovinskog rata i nakon njega, ujedno je, obzirom na svoj društveni položaj u Velikoj Britaniji, značajno pridonio borbi Hrvatske za njenu međunarodnu afirmaciju
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_1_4.html N.N., br. 1/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Stavros Georges Christian Vassilopoulos| '''Vassilopoulos''', Stavros Georges Christian ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_9_217.html N.N., br. 9/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Servet Avzi| '''Avzi''', Servet ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Makedonije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_41_875.html N.N., br. 41/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Michael Kenneth Moore| '''Moore''', Michael Kenneth ]]&lt;br&gt; generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, te podršku međunarodnom priznanju Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_70_1180.html N.N., br. 70/02.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Emma Bonino| '''Bonino''', Emma ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Oliver Dupuis| '''Dupuis''', Oliver ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[André Erdös| '''Erdös''', André ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Dragutin Haramija| '''Haramija''', Dragutin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Marco Pannella| '''Pannella''', Marco ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Petar Pirker| '''Pirker''', Petar]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Velizar Enčev| '''Enčev''', Velizar ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_105_1733.html N.N., br. 105/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbücher| '''Veldhuizen-Rothenbücher''', Ida Leonore Van]]&lt;br&gt; veleposlanica Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1748.html N.N., br. 108/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Osmo Lipponen| '''Lipponen''', Osmo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Finske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1848.html N.N., br. 115/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Keyvan Imani| '''Imani''', Keyvan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1849.html N.N., br. 115/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[George Soros| '''Soros''', George ]]&lt;br&gt; predsjednik Instituta Otvoreno društvo
| za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti u Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_123_1980.html N.N., br. 123/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Jiří Kuděla| '''Kuděla''', Jiří ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za osobit doprinos unapređiva­nju prijate­ljskih odnosa i su­rad­­nje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vri­jeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_128_2072.html N.N., br. 128/02.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Erik Derycke| '''Derycke''', Erik ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Peter Hohenfellner| '''Hohenfellner''', Peter ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Jean-Pol Poncelet| '''Poncelet''', Jean-Pol]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Robert M. Robinson| '''Robinson''', Robert M. ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Albert Rohan| '''Rohan''', Albert ]]&lt;br&gt;  dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Johannes De Beaufort Wijnholds| '''Beaufort Wijnholds''', Johannes De ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Pieter Stek| '''Stek''', Pieter ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Valentina Vladimirova Tereškova| '''Tereškova''', Valentina Vladimirova]]&lt;br&gt; 
| za doprinos razvoju ukupnih prijate­ljskih hrvatsko-ruskih odnosa te za jača­nje ugleda Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_50_645.html N.N., br. 50/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Fabio Pigliapoco| '''Pigliapoco''', Fabio ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Talijanske Republike u Repub­lici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_99_1276.html N.N., br. 99/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Lawrence G. Rossin| '''Rossin''', Lawrence G.]]&lt;br&gt; veleposlanik Sjedi­njenih Američkih Država
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Sjedi­njenih Američkih Država, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1408.html N.N., br. 107/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[György Csóti| '''Csóti''', György ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1409.html N.N., br. 107/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Gábor Demszky| '''Demszky''', Gábor ]]&lt;br&gt; mr. sc.
| za osobit doprinos razvitku odnosa između Republike Hrvat­ske i Republike Mađarske, a posebno u pobo­ljša­nju statusa ma­njina u obje države
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_158_2263.html N.N., br. 158/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Neil Francis| '''Francis''', Neil ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Australije, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2412.html N.N., br. 167/03.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Princess Margriet of the Netherlands| '''Princess Margriet of the Netherlands''']]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Christina Magnusson| '''Magnusson''', Christina ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Sadako Ogata| '''Ogata''', Sadako ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] 

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dimitris Vidouris| '''Vidouris''', Dimitris ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Helenske Republike u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_33_855.html N.N., br. 33/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Jorge Dupouy Grez| '''Grez''', Jorge Dupouy]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­me­đu Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_92_1722.html  N.N., br. 92/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Franz Fiedler| '''Fiedler''', Franz ]]&lt;br&gt; dr. 
| za izniman doprinos razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj i pruža­­nje pomoći pri uk­­ljučiva­­nju u međunarodne revizijske institucije, promičući time međunarodni položaj i ugled Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_98_1857.html N.N., br. 98/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dennis A. Snider| '''Snider''', Dennis A. ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_100_1900.html N.N., br. 100/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dražen Petrović| '''Petrović''', Dražen ]] (posmrtno)&lt;br&gt; hrvatski košarkaš
| za postignute vrhunske sportske rezultate i promica­nje me­đu­­narodnog ugleda hrvatskog sporta u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2539.html N.N., br. 145/43.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Lino Červar| '''Červar''', Lino ]]&lt;br&gt; izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Slavko Goluža| '''Goluža''', Slavko ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Valter Matošević| '''Matošević''', Valter ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Vlado Šola| '''Šola''', Vlado ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Alain Erlande-Brandenburg| '''Erlande-Brandenburg''', Alain ]]&lt;br&gt; 
| za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u Francus­koj i u svijetu 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2672.html N.N., br. 153/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Ufuk Tevfik Okyayüz| '''Okyayüz''', Ufuk Tevfik ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obna­ša­­nja dužnosti veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_159_2759.html N.N., br. 159/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Ana Barata| '''Barata''', Ana ]]&lt;br&gt; veleposlanica Portugalske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti portugalske veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_164_2871.html N.N., br. 164/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Zlatko Dizdarević| '''Dizdarević''', Zlatko ]]&lt;br&gt; veleposlanik Bosne i Hercegovine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_962.html N.N., br. 50/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Krešimir Ćosić| '''Ćosić''', Krešimir]] (posmrtno)&lt;br&gt; hrvatski košarkaš i trener državne reprezentacije
| za postignute vrhunske športske rezultate, čime je kao veleposlanik športa promicao ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_69_1350.html N.N., br. 69/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Josip Tabak| '''Tabak''', Josip ]]&lt;br&gt; prof.
| za iznimne zasluge kroz dugogodišnje djelovanje u području prevoditeljstva, gdje je stekao visoku međunarodnu reputaciju koja se ogleda i u promicanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_77_1510.html N.N., br. 77/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Jacques Wunenburger| '''Wunenburger''', Jacques ]]&lt;br&gt; šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj
| za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_84_1615.html N.N., br. 84/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[George Radanovich| '''Radanovich''', George ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Peter Viscloski| '''Viscloski''', Peter ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Peter Andrej Bekeš| '''Bekeš''', Peter Andrej]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Slovenije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_132_2438.html N.N., br. 132/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Dragutin Tadijanović| '''Tadijanović''', Dragutin ]]&lt;br&gt; akademik, hrvatski književnik
| za izniman doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, a u povodu 100. obljetnice života
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_134_2490.html N.N., br. 134/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Milan Simurdić| '''Simurdić''', Milan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Srbije i Crne Gore
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_12_143_2695.html N.N., br. 143/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Álvaro Sebastián De Erice| '''De Erice''', Álvaro Sebastián ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Španjolske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_204.html N.N., br. 9/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Paul Hatry| '''Hatry''', Paul ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_205.html N.N., br. 9/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Kaname Ikeda| '''Ikeda''', Kaname ]]&lt;br&gt; veleposlanik Japana
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_02_21_510.html N.N., br. 21/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Pero Kvrgić| '''Kvrgić''', Pero ]]&lt;br&gt; 
| za izniman dugogodišnji doprinos promociji hrvatske kulture
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_30_707.html N.N., br. 30/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Koichiro Matsuura| '''Matsuura''', Koichiro ]]&lt;br&gt; 
| za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u svijetu, te zalaganjem za zaštitu Dubrovačkih kulturnih spomenika za vrijeme Domovinskog rata| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_64_1549.html N.N., br. 64/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Sture Theolin| '''Theolin''', Sture ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_70_1672.html N.N., br. 70/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Mijo Karagić| '''Karagić''', Mijo ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_72_1720.html N.N., br. 72/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Ralph Frank| '''Frank''', Ralph ]]&lt;br&gt; veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1754.html N.N., br. 74/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Manuel Jesus Atria Rawlins| '''Atria Rawlins''', Manuel Jesus ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1755.html N.N., br. 74/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Arben Cici| '''Cici''', Arben ]]&lt;br&gt; dr.; veleposlanik Republike Albanije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2022.html N.N., br. 85/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Lionel Strenghart Veer| '''Veer''', Lionel Strenghart]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitka prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2023.html N.N., br. 85/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Viktor Kyryk| '''Kyryk''', Viktor ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ukrajine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ukrajine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_97_2240.html N.N., br. 97/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Jafar Shamsian| '''Shamsian''', Jafar ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran

| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_101_2313.html N.N., br. 101/06.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Franz Morak| '''Morak''', Franz ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Hannes Swoboda| '''Swoboda''', Hannes ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Wim Van Velzen| '''Van Velzen''', Wim ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Viktor Valkov| '''Valkov''', Viktor ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3141.html N.N., br. 139/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Ilpo Manninen| '''Manninen''', Ilpo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_24_881.html N.N., br. 24/07.]


|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Kazimierz Kopyra| '''Kopyra''', Kazimierz ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Poljske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Poljske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_33_1077.html N.N., br. 33/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Dan Baram| '''Baram''', Dan ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Države Izrael
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2072.html N.N., br. 68/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Milan Moguš| '''Moguš''', Milan ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2073.html N.N., br. 68/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Marie-Johane Roccas| '''Roccas''', Marie-Johane ]]&lt;br&gt; veleposlanica Kraljevine Belgije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2499.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Petr Buriánek| '''Buriánek''', Petr ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2500.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[László Mohai| '''Mohai''', László]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2501.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Wu Zhenglong| '''Zhenglong''', Wu ]]&lt;br&gt; veleposlanik Narodne Republike Kine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_94_2818.html N.N., br. 94/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Mahi Nesimi| '''Nesimi''', Mahi ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Makedonije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_94_2819.html N.N., br. 94/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Said Abdulaati| '''Abdulaati''', Said ]]&lt;br&gt; veleposlanik Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_96_2854.html N.N., br. 96/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Alessandro Grafini| '''Grafini''', Alessandro ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_11_114_3342.html N.N., br. 114/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Panayotis Baizos| '''Baizos''', Panayotis ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_11_121_3520.html N.N., br. 121/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Rogelio Pfirter| '''Pfirter''', Rogelio ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_01_2_41.html N.N., br. 2/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dušan Džamonja| '''Džamonja''', Dušan ]]&lt;br&gt; 
| za sveukupni doprinos hrvatskoj i svjetskoj umjetnosti, a u prigodi 80. obljetnice života
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_02_15_436.html N.N., br. 15/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dicle Kopuz| '''Kopuz''', Dicle ]]&lt;br&gt; veleposlanica Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_34_1112.html N.N., br. 34/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Kornelios Korneliou| '''Korneliou''', Kornelios ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Cipar
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Cipar.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_04_47_1589.html N.N., br. 47/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dragutin Repinc| '''Repinc''', Dragutin (Mato)]]&lt;br&gt; brigadni general
| zbog osobitih zasluga stečenih promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske tijekom dvogodišnjeg mandata u Mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP),
u svojstvu zapovjednika misije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_79_2580.html N.N., br. 79/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Berno Kjeldsen| '''Kjeldsen''', Berno ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Danske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2737.html N.N., br. 85/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Lars Fredén| '''Fredén''', Lars]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2738.html N.N., br. 85/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Vladimir Ibler| '''Ibler''', Vladimir ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobit doprinos razvoju pravne misli u Republici Hrvatskoj te aktivnu ulogu u formuliranju međunarodno-pravnih stavova Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_08_96_2997.html N.N., br. 96/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Helga Konrad| '''Konrad''', Helga ]]&lt;br&gt; dr.; veleposlanica Republike Austrije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Austrije.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_119_3399.html N.N., br. 119/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Luis Barreiros| '''Barreiros''', Luis ]]&lt;br&gt; veleposlanik Portugalske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_120_3440.html N.N., br. 120/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Nenad Javornik| '''Javornik''', Nenad ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s medunarodnim humanitarnim organizacijama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_123_3525.html N.N., br. 123/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Juan Manuel Suárez Del Toro| '''Del Toro''', Juan Manuel Suárez ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s međunarodnim humanitarnim organizacijama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_123_3526.html N.N., br. 123/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Assad Kotaite| '''Kotaite''', Assad]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s međunarodnim organizacijama 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_126_3586.html N.N., br. 126/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Ján Báňas| '''Báňas''', Ján ]]&lt;br&gt; veleposlanik Slovačke Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Slovačke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_11_131_3748.html N.N., br. 131/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Helmut Zilk| '''Zilk''', Helmut ]] (posmrtno)&lt;br&gt; bivši gradonačelnik Beča
| za izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske, te za razvitak kulturnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Austrije 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_31_678.html N.N., br. 31/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Markijan Lubkivskij| '''Lubkivskij''', Markijan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ukrajine
| za posebni doprinos daljem razvitku dobrih i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Ukrajine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_05_54_1254.html N.N., br. 54/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Radovan Vukadinović| '''Vukadinović''', Radovan ]]&lt;br&gt; prof. dr. sc. 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_06_69_1675.html N.N., br. 69/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Vincent Degert| '''Degert''', Vincent ]]&lt;br&gt; šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_88_2153.html N.N., br. 88/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Thomas Marr| '''Marr''', Thomas ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2429.html N.N., br. 97/09.]&lt;br&gt; poništeno [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2332.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Gabriele Cascone| '''Cascone''', Gabriele ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos jačanju međunarodnog položaja Repub-like Hrvatske i promicanju suradnje između NATO-a i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2430.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Zoltán Martinusz| '''Martinusz''', Zoltán ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos jačanju međunarodnog položaja Repub-like Hrvatske i promicanju suradnje između NATO-a i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2430.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Shmuel Meirom| '''Meirom''', Shmuel ]]&lt;br&gt; veleposlanik Države Izrael
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Države Izrael
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2431.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Mohammad Hassan Fadaifard| '''Fadaifard''', Mohammad Hassan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| kao znak priznanja za kontinuirani i predani rad na unapređivanju hrvatsko-iranskih odnosa i na boljem upoznavanju i približavanju dviju država i njihovih građana
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_127_3120.html N.N., br. 127/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Oana-Cristina Popa| '''Popa''', Oana-Cristina ]]&lt;br&gt; veleposlanica Rumunjske
| za doprinos razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Rumunjske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_140_3397.html N.N., br. 140/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Milan Orožen Adamič| '''Adamič''', Milan Orožen ]]&lt;br&gt; dr,: veleposlanik Republike Slovenije
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_142_3469.html N.N., br. 142/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Candan Çorbacioğlu| '''Çorbacioğlu''', Candan ]]&lt;br&gt; počasni konzul Republike Hrvatske
| za iznimni doprinos unapređivanju hrvatsko-turskih odnosa na gospodarskom planu, svestrane pomoći pri realiziranju aktivnosti hrvatske diplomacije u Turskoj, te pomoći hrvatskim poslovnim ljudima
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_146_3547.html N.N., br. 146/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Jorge Fuentes Monzonis-Vilallonga| '''Monzonis-Vilallonga''', Jorge Fuentes ]]&lt;br&gt; 
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa Ureda OESS u Zagrebu i Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3641.html N.N., br. 149/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Radivoj Cvetićanin| '''Cvetićanin''', Radivoj ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Srbije
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3642.html N.N., br. 149/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Haroldo Valladao| '''Valladao''', Haroldo ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Brazil
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_01_13_296.html N.N., br. 13/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Miroslav Radman| '''Radman''', Miroslav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_403.html N.N., br. 17/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Ivan Đikić| '''Đikić''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_403.html N.N., br. 17/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Tomislav Jakić| '''Jakić''', Tomislav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_25_593.html N.N., br. 25/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Budimir Lončar| '''Lončar''', Budimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_25_593.html N.N., br. 25/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Dae-Ho Byun| '''Byun''', Dae-Ho ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Koreje
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_30_702.html N.N., br. 30/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Tracy Reid| '''Reid''', Tracy ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Australije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_31_723.html N.N., br. 31/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Wu Lianqi| '''Lianqi''', Wu ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_52_1243.html N.N., br. 52/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Ante Kostelić| '''Kostelić''', Ante ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i ostvarenim rezultatima na polju športa u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2320.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Alexander Dundee| '''Dundee''', lord Alexander ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2321.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Julian Grenfell| '''Grenfell''', lord Julian ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2321.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Catharina Maria Trooster| '''Trooster''', Catharina Maria ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_106_2840.html N.N., br. 106/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Filip Dragović| '''Dragović''', Filip ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_53_1158.html N.N., br. 53/11.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Darko Grdić| '''Grdić''', Darko (Petar)]]&lt;br&gt; general pukovnik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Slavko Barić| '''Barić''', Slavko (Marin)]]&lt;br&gt; general pukovnik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Zdenko Simičić| '''Simičić''', Zdenko (Ljubo)]]&lt;br&gt; kontraadmiral 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Jpsip Šantić| '''Šantić''', Jpsip  (Dinko)]]&lt;br&gt;  mons.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1670.html N.N., br. 79/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Aminahtun Karim Shaharudin| '''Shaharudin''', Aminahtun Karim ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Malezije,
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_83_1768.html N.N., br. 83/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Marc De Schoutheete De Tervarent| '''De Schoutheete De Tervarent''', Marc]]&lt;br&gt; 
| razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2199.html N.N., br. 113/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Eman Mohamed Zaki Moharram| '''Moharram''', Eman Mohamed Zaki ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Egipta
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2200.html N.N., br. 113/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Ante Urlić| '''Urlić''', Ante (Augustin)]]&lt;br&gt; kontraadmiral 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_139_2771.html N.N., br. 139/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Alessandro Pignatti Morano Di Custoza| '''Di Custoza''', Alessandro Pignatti Morano ]]&lt;br&gt; 
| za značajan doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_153_3156.html N.N., br. 153/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Hans Secher Schmidt| '''Secher Schmidt''', Hans ]]&lt;br&gt; mr. sc.; počasni generalni konzul Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj
| za uspostavu i razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske s posebnim naglaskom na bilateralnu gospodarsku suradnju
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_04_39_996.html N.N., br. 39/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Vladimir Raspudić| '''Raspudić''', Vladimir ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1736.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Bernd Fischer| '''Fischer''', Bernd ]]&lt;br&gt; dr.
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1737.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Karel Kühnl| '''Kühnl''', Karel ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Češke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1738.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Dančo Markovski| '''Markovski''', Dančo ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Makedonije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1739.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Jose Enrique Horcajada Schwartz| '''Horcajada Schwartz''', Jose Enrique ]]&lt;br&gt; 
| za uspostavu i iznimnu suradnju između Republike Hrvatske i Ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Zagrebu te osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kao i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1740.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Wieslaw Tarka| '''Tarka''', Wieslaw ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_09_107_2325.html N.N., br. 107/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Ratko Rudić| '''Rudić''', Ratko ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, te promocije sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3114.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Michèle André| '''André''', Michèle ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos i zasluge u razvijanju i unapređivanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3140.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Patrick Bloche| '''Bloche''', Patrick ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos i zasluge u razvijanju i unapređivanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3140.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Jérôme Pasquier| '''Pasquier''', Jérôme ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3141.html N.N., br. 146/12.]

|}

== Radovi ==

{{radovi24}}
=== 2013 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Aldo Di Biagio| '''Di Biagio''', Aldo ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_682.html N.N., br. 38/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Ourania Arvaniti| '''Arvaniti''', Ourania ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Helenske Republike 

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_683.html N.N., br. 38/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Nina Vajić| '''Vajić''', Nina ]]&lt;br&gt; dr. sc.

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao prva sutkinja iz Republike Hrvatske u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_684.html N.N., br. 38/13.]

|-1

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Anton Tus| '''Tus''', Anton (Juraj)]]&lt;br&gt; umirovljeni brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-2

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Drago Lovrić| '''Lovrić''', Drago (Jakov)]]&lt;br&gt; general pukovnik 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-3

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Zoran Drča| '''Drča ''', Zoran (Mirko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-4

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Dragan Lozančić| '''Lozančić''', Dragan (Ljubko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-5

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Igor Pokaz| '''Pokaz''', Igor (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-6

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Pjer Šimunović| '''Šimunović''', Pjer (Ante)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-7

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Mate Pađen| '''Pađen''', Mate (Milan)]]&lt;br&gt; brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-8

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Josip Petrović| '''Petrović''', Josip (Josip)]]&lt;br&gt; umirovljeni brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Hans Vestberg| '''Vestberg''', Hans (Jan)]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos u razvoju kompanije »Ericsson Nikola Tesla d.d.« te gospodarskom povezivanju Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1825.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Fredrik Vahlquist| '''Vahlquist''', Fredrik]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1826.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Seong Ung Park| '''Park''', Seong Ung ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Koreje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1827.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Nada Puttar-Gold| '''Puttar-Gold''', Nada]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području glazbene umjetnosti, a u prigodi 90. obljetnice života

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1828.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Valdet Sadiku| '''Sadiku''', Valdet ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kosovo

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2709.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Bo Eric Weber| '''Weber''', Bo Eric ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2710.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Juha Ottman| '''Ottman''', Juha]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Finske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2711.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Roman Supek| '''Supek''', Roman ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Slovačke Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2712.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Mahmoud Cherif Bassiouni| '''Bassiouni''', Mahmoud Cherif ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području pravne znanosti, međunarodnog kaznenog i humanitarnog prava, utvrđivanja činjenica o počinjenim zločinima tijekom ratova te zaštiti žrtava

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2713.html N.N., br. 126/13.]

|}

=== 2014 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Shen Zhifei| '''Zhifei''', Shen ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_1.html N.N., br. 1/14.]

|-1

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Matija Ljubek| '''Ljubek''', Matija ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-2

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mate Parlov| '''Parlov''', Mate ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-3

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Dragutin Šurbek| '''Šurbek''', Dragutin ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Stanimir Vukičević| '''Vukičević''', Stanimir ]]&lt;br&gt; 

| za izuzetan doprinos razvoju odnosa između Republike Hrvatske i Republike Srbije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_3.html N.N., br. 1/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Nikola Adamović Čepinski| '''Čepinski''', barun Nikola Adamović ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa i uspješnu dugogodišnju suradnju između Republike Hrvatske i Suverenog malteškog vojnog reda

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_857.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Yosef Amrani| '''Amrani''', Yosef ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Države Izrael, odlikuje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_858.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Paulo Tiago Fernandes Jerónimo da Silva| '''Silva''', Paulo Tiago Fernandes Jerónimo da]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Portugalske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_859.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Milka Milinković| '''Milinković''', Milka (Mićo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području paraolimpijskog sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1628.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mladen Bajić| '''Bajić''', Mladen (Drago)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području pravosuđa, borbe protiv korupcije i doprinosa ulasku u Europsku uniju, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1629.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Tonino Picula| '''Picula''', Tonino (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao izabranih članova Europskog parlamenta te pokrenutih zajedničkih političkih inicijativa na osnovi političkog dijaloga i konsenzusa, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1630.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Davor Ivo Stier| '''Stier''', Davor Ivo (Antun Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao izabranih članova Europskog parlamenta te pokrenutih zajedničkih političkih inicijativa na osnovi političkog dijaloga i konsenzusa, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1630.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Pëllumb Qazimi| '''Qazimi''', Pëllumb ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Albanije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1631.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Louisa Vinton| '''Vinton''', Louisa]]&lt;br&gt; 

| za doprinos pomirenju, suživotu i povratku stanovništva na ratom pogođena područja te za doprinos razvojnim projektima provedenim na tim prostorima

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1632.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Serge Roques| '''Roques''', Serge]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u promicanju povijesne istine u Francuskoj Republici i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1633.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mirko Šundov| '''Šundov''', Mirko (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama te uspješnu integraciju Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_87_1742.html N.N., br. 87/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Stella Ronner-Grubačić| '''Ronner-Grubačić''', Stella ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_120_2261.html N.N., br. 120/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Burak Özügergin| '''Özügergin''', Burak ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Turske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_120_2262.html N.N., br. 120/14.]

|}

=== 2015 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Gábor Ivan| '''Ivan''', Gábor]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Mađarske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_01_2_29.html N.N., br. 2/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Petar Bajan| '''Bajan''', Petar (Petar)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_01_6_100.html N.N., br. 6/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Relja Bašić| '''Bašić''', Relja (Elly)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području kulture i dramske umjetnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 85. obljetnice života

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_14_264.html N.N., br. 14/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Andrea Ikić Böhm| '''Böhm''', Andrea Ikić ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Austrije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1433.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Emanuela D'Alessandro| '''D'Alessandro''', Emanuela ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1434.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Hans Peter Annen| '''Annen''', Hans Peter]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1435.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Germán Orlando Ibarra Morán| '''Ibarra Morán''', Germán Orlando ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Čile

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1436.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Višnja Tafra| '''Tafra''', Višnja (Franjo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama te uspješnu integraciju Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_99_1915.html N.N., br. 99/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Nancy Rossignol| '''Rossignol''', Nancy ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_10_106_2067.html N.N., br. 106/15.]

|}

=== 2016 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Luiz Fernando Gouvêa De Athayde| '''De Athayde''', Luiz Fernando Gouvêa ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Brazil

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_01_6_77.html N.N., br. 6/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Martin Košatka| '''Košatka''', Martin ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Češke Republike 

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1726.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Cosmin George Dinescu| '''Dinescu''', Cosmin George ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Rumunjske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1727.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Željko Popović| '''Popović''', Željko (Mirko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području vatrogastva u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 140. obljetnice osnivanja i kontinuiranog djelovanja Hrvatske vatrogasne zajednice

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1728.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Ante Sanader| '''Sanader''', Ante (Jakov)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području vatrogastva u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 140. obljetnice osnivanja i kontinuiranog djelovanja Hrvatske vatrogasne zajednice

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1728.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Stipe Božić| '''Božić''', Stipe (Jozo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području popularizacije i promidžbe prirodnih ljepota Republike Hrvatske i svijeta te njihovo filmsko dokumentiranje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1729.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Nikola Bašić| '''Bašić''', Nikola ]]&lt;br&gt; akademik 

| za osobite i višegodišnje zasluge s(Josip)tečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području arhitekture u Republici Hrvatskoj i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1730.html  N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Miljenko Domijan| '''Domijan''', Miljenko (Mihovil)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području očuvanja i zaštite hrvatske kulturne baštine

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1731.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Miro Gavran| '''Gavran''', Miro (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području književnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1732.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Ivo Pogorelić| '''Pogorelić''', Ivo ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području glazbene umjetnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 40. obljetnice umjetničkog rada i djelovanja

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1733.html N.N., br. 73/16.]

|}

=== 2017 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Damir Martin| '''Martin''', Damir (Boris)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandra Paović| '''Paović''', Sandra (Radovan)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandra Perković| '''Perković''', Sandra (Damir)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Mikela Ristoski| '''Ristoski''', Mikela (Živko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Valent Sinković| '''Sinković''', Valent (Darko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Martin Sinković| '''Sinković''', Martin (Darko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Zoran Talić| '''Talić''', Zoran (Edo)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Blanka Vlašić| '''Vlašić''', Blanka ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Nikola Bralić| '''Bralić''', Nikola (Mirko)]]&lt;br&gt; 
| za osobiti i izniman doprinos kontinuiranim sportskim uspjesima hrvatskih veslača na europskim i svjetskim prvenstvima, te Olimpijskim igrama u Londonu 2012. i Rio de Janeiru 2016. kao najboljem svjetskom veslačkom treneru te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_78.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Michèle Boccoz| '''Boccoz''', Michèle ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike,
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_79.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Moulay Abbès El Kadiri| '''El Kadiri''', Moulay Abbès]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Maroko
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_80.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Eleni Gerokostopoulou| '''Gerokostopoulou''', Eleni ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Helenske Republike 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_81.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Shkëndije Geci – Sherifi| '''Geci – Sherifi''', Shkëndije ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kosovo
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_82.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Susan Cox| '''Cox''', Susan ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Australije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_83.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Deng Ying| '''Ying''', Deng ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Repub­like Kine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_626.html N.N., br. 28/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Maciej Grzegorz Szymański| '''Szymański''', Maciej Grzegorz ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2525.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Timo Rajakangas| '''Rajakangas''', Timo ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Finske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2524.html N.N., br. 109/17.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Andro Bušlje| '''Bušlje''', Andro (Perp)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Maro Joković| '''Joković''', Maro (Zoran)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandro Sukno| '''Sukno''', Sandro ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Ivica Tucak| '''Tucak''', Ivica (Grgo)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Goran Ivanišević| '''Ivanišević''', Goran ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2523.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Samir Barać| '''Barać''', Samir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2523.html N.N., br. 109/17.]
|}

=== 2018 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2019 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2020 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2021 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2022 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2023 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2024 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2025 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2026 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

==Izvor==
* Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske (&quot;[[Narodne novine]]&quot;, br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]) – članci 6. i 11.
* Pravilnik Reda kneza Branimira s ogrlicom (&quot;Narodne novine&quot;, br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2126.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.).

{{Odlikovanja RH}}
[[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]]

[[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom| ]]</text>
      <sha1>7c2up6y1xcaycbmzsbm8prnugiuj88z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567117</id>
      <parentid>7567111</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T17:21:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 2018 */</comment>
      <origin>7567117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="150845" sha1="orusb1w13re2cwnan9y9niu5pagbv50" xml:space="preserve">{{Infookvir odlikovanje
|ime                  = Red kneza Branimira s ogrlicom
|slika                = Red kneza Branimira.jpg
|opis                 = ''na slici u sredini:'' znak Reda s ogrlicom; ''dolje'': mala oznaka; ''gore:'' umanjenica Reda
|veličina             = 
|država               = [[Hrvatska]]
||dodjeljuje           = 
|vrsta                = civilno odlikovanje
|zasluge              = izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH, za izgradnju RH i razvitak odnosa RH i drugih zemalja
|mogući nositelji     = dužnosnici i djelatnici u tijelima državne vlasti, čelnici diplomatsko-konzularnih predstavništava i predstavništava međunarodnih organizacija akreditiranih u RH
|kampanja             = 
|status               = 
|opis odlikovanja     =
|stupnjevi            = 
|geslo                =
|datum osnutka        = 
|prvo odlikovanje     = 
|zadnje odlikovanje   = 
|ukupno odlikovanih   = 
|istaknuti nositelji  =
|više                 = [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]]
|niže                 = [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]
|isto                 =
|individualno         =
|povezano             =
|slika2               =
|opis2                =
}}
'''Red kneza [[Branimir]]a s ogrlicom''' je [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske|odlikovanje Republike Hrvatske]] koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja. Red je ustanovljen [[10. ožujka]] [[1995.]] godine.

Red kneza Branimira s ogrlicom dodjeljuje se dužnosnicima i djelatnicima u tijelima državne vlasti, čelnicima [[diplomatska predstavništva|diplomatsko]]-[[konzularna predstavništva|konzularnih]] predstavništava i predstavništava [[međunarodne organizacije|međunarodnih organizacija]] akreditiranih u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama.

== Šport == 
Tim su priznanjem nagrađeni brojni hrvatski športaši, među ostalima nogometni reprezentativci hrvatske druge ''zlatne'' generacije i izbornik [[Zlatko Dalić]]. Nagradila ih je [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] za povijesni uspjeh sudjelovanja u finalu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]]

== Nositelji ==

&lt;!-- Zadnje ažurirano: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_11_134_1819.html listopad, 2023. (N.N., br. 134/23.)] --&gt;

{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mile Akmadžić| '''Akmadžić''', Mile ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Darko Bekić| '''Bekić''', Darko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Bender| '''Bender''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Hidajet Biščević| '''Biščević''', Hidajet ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mišo Brajković| '''Brajković''', Mišo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Brnclić| '''Brnclić''', Ivan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Onesin Cvitan| ''' Cvitan''', Onesin]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Šimun Šito Ćorić| '''Šito Ćorić''', Šimun ]]&lt;br&gt; fra
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Nikola Eterović| '''Eterović''', Nikola ]]&lt;br&gt; msgr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ejup Ganić| '''Ganić''', Ejup ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Vesna Girardi-Jurkić| '''Girardi-Jurkić''', Vesna ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Hrvoje Hitrec| '''Hitrec''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Ilić| '''Ilić''', Ivan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-14
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zoran Jašić| '''Jašić''', Zoran ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Dario Kordić| '''Kordić''', Dario ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-16
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Frane Krzkić| '''Krzkić''', Frane ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Slobodan Lang| '''Lang''', Slobodan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-18
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ive Livljanić| '''Livljanić''', Ive ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivo Lozančić| '''Lozančić''', Ivo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-20
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ivan Lučić (razdvojba)| '''Lučić''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-21
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zvonimir Marković| '''Marković''', Zvonimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-22
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Pero Marković| '''Marković''', Pero ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Željko Matić| '''Matić''', Željko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-24
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miro Međimorec| '''Međimorec''', Miro ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mario Nobilo| '''Nobilo''', Mario ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-26
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Tomislav Obrdalj| '''Obrdalj''', Tomislav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Milan Ramljak| '''Ramljak''', Milan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-28
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Davorin Rudolf| '''Rudolf''', Davorin ]]&lt;br&gt; dr
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Milan Simčić| '''Simčić''', Milan ]]&lt;br&gt; msgr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-30
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Muhamed Sacirbey| '''Sacirbey''', Muhamed ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Branko Salaj| '''Salaj''', Branko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-32
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zdravko Sančević| '''Sančević''', Zdravko ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Petar Šarčević| '''Šarčević''', Petar ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-34
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Aleksandar Šolc| '''Šolc''', Aleksandar ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-36
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Vladimir Šoljić| '''Šoljić''', Vladimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-38
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Đuro Vidmarović| '''Vidmarović''', Đuro ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miljenko Žagar| '''Žagar''', Miljenko ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-40
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Ilija Živković| '''Živković''', Ilija ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-41
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Miomir Žužul| '''Žužul''', Miomir ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_927.html N.N., br. 46/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Michael Linhart| '''Linhart''', Michael ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu
| za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Republike Hrvatske i Republike Austrije 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1123.html N.N., br. 62/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1995.
| [[Richard C. Herrick| '''Herrick''', Richard C. ]]&lt;br&gt; attache za obranu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj
| za razvoj bilateralnih odnosa izmedu Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_09_62_1124.html N.N., br. 62/95.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Osman Muftić| '''Muftić''', Osman ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene u diplomatskoj službi u razvijanju političke i gospodarske suradnje Republike Hrvatske s drugim zemljama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_311.html N.N., br. 18/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Paolo Pensa| '''Pensa''', Paolo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene razvijanjem kulturne i političke suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike za vrijeme svoje diplomatske službe u Zagrebu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_18_312.html N.N., br. 18/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Francisco Martinez-Esparza| '''Martinez-Esparza''', Francisco ]]&lt;br&gt; voditelj Radne grupe Europske zajednice u Zagrebu
| za osobiti doprinos u promicanju ugleda Republike Hrvatske, za doprinos u dobivanju međunarodne pomoći za skrb prognanika i izbjeglica tijekom svog mandata u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_558.html N.N., br. 28/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Hans Wittner| '''Wittner''', Hans]]&lt;br&gt; predstavnik &quot;Swiss Disaster Relief-a&quot;

| za osobiti doprinos u pružanju humanitarne pomoći prognanicima i izbjeglicama u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_559.html N.N., br. 28/96.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Zdenka Babić-Petričević| '''Babić-Petričević''', Zdenka (Ivan)]]&lt;br&gt; generalni konzul
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Zoran Bošnjak| '''Bošnjak''', Zoran (Vojislav)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ante Čičin-Šain| '''Čičin-Šain''', Ante (Jerko)]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Božidar Gagro| '''Gagro''', Božidar (Dragutin)]]&lt;br&gt; profesor
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ivica Maštruko| '''Maštruko''', Ivica (Tomo)]]&lt;br&gt; dr. 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Vladimir Matek| '''Matek''', Vladimir (Pavao)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Sergej Morsan| '''Morsan''', Sergej (Boris)]]&lt;br&gt; veleposlanik 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Franz Pahl| '''Pahl''', Franz ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Dieter A. Schmidt| '''Schmidt''', Dieter A. ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugled Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1084.html N.N., br. 56/96.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Branimir Jakšić| '''Jakšić''', Branimir ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Branko Jeren| '''Jeren''', Branko ]]&lt;br&gt; dr.; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Drago Krpina| '''Krpina''', Drago ]]&lt;br&gt; savjetnik Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Ivan Mišetić| '''Mišetić''', Ivan ]]&lt;br&gt; mr.; ravnatelj Državnog protokola, veleposlanik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1996.
| [[Gordan Radin| '''Radin''', Gordan ]]&lt;br&gt; pročelnik Kabineta Predsjednika Republike
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1103.html N.N., br. 56/96.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ricard Pérez Casado| '''Pérez Casado''', Ricard]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge i promicanje suradnje s tjelima hrvatske državne vlasti u provođenju mirovne misije EU 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_9_130.html N.N., br. 9/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Charles Redman| '''Redman''', Charles ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge u uspostavi prijateljskih odnosa i promicanju gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_05_55_833.html N.N., br. 55/97.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Srećko Badurina| '''Badurina''', Srećko ]] (posmrtno)&lt;br&gt; biskup 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Katarina Fuček| '''Fuček''', Katarina ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marijan Hranjski| '''Hranjski''', Marijan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mladen Ibler| '''Ibler''', Mladen ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Šima Krasić| '''Krasić''', Šima ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marina Matulović Dropulić| '''Matulović Dropulić''', Marina ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marijan Ramušćak| '''Ramušćak''', Marijan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Neda Rosandić - Šarić| '''Rosandić - Šarić''', Neda ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marin Sopta| '''Sopta''', Marin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Miroslav Šeparović| '''Šeparović''', Miroslav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-11
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Zdenko Škrabalo| '''Škrabalo''', Zdenko ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Marko Škreb| '''Škreb''', Marko ]] &lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-13
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ante Topić Mimara| '''Topić-Mimara''', Ante ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-14
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ljilja Vokić| '''Vokić''', Ljilja ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-15
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Damir Zorić| '''Zorić''', Damir ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_58_866.html N.N., br. 58/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Vasile Leca| '''Leca''', Vasile ]]&lt;br&gt; veleposlanik Rumunjske
| za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1047.html N.N., br. 66/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ljubčo Troharov| '''Troharov''', Ljubčo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos uspostavi prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_06_66_1048.html N.N., br. 66/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Sune Danielsson| '''Danielsson''', Sune ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1572.html N.N., br. 101/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Wieslaw Walkiewicz| '''Walkiewicz''', Wieslaw ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Poljske
| za izniman doprinos unapređenju i izgradnji prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_09_101_1573.html N.N., br. 101/97.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mirko Baković| '''Baković''', Mirko (Franjo)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Ignac Koštroman| '''Koštroman''', Ignac (Jozin)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Jozo Marić| '''Marić''', Jozo (Božo)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Anđelko Mikulić| '''Mikulić''', Anđelko (Stipan)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Božo Rajić| '''Rajić''', Božo (Radoslav)]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1997.
| [[Mijo Tokić| '''Tokić''', Mijo ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_11_120_7703.html N.N., br. 120/97.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ondrej Havlin| '''Havlin''', Ondrej ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike tijekom obnašanja dužnosti prvog češkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1997. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_01_3_27.html N.N., br. 3/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Kasim Trnka| '''Trnka''', Kasim ]]&lt;br&gt; veleposlanik Bosne i Hercegovine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1994. do 1998. god. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_02_27_318.html N.N., br. 27/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Matija Malešić| '''Malešić''', Matija ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Republike Slovenije
| za izniman doprinos razvitku suradnje i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1992. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_03_33_414.html N.N., br. 33/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Constantin Yerocostopoulos| '''Yerocostopoulos''', Constantin ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti grčkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_822.html N.N., br. 68/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Andrés G. Pesci-Bourel| '''Pesci-Bourel''', Andrés G. ]]&lt;br&gt; veleposlanik Argentinske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Argentinske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti argentinskog veleposlanika od 1994. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1122.html N.N., br. 81/98.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Darinko Bago| '''Bago''', Darinko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Svjetlan Berković| '''Berković''', Svjetlan ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Spomenka Cek| '''Cek''', Spomenka ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ivica Fućek| '''Fućek''', Ivica ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ante-Živko Kustić| '''Kustić''', Ante-Živko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Nikola Obuljen| '''Obuljen''', Nikola ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Janko Šagi| '''Šagi''', Janko ]]&lt;br&gt; fra
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Hrvoje Šošić| '''Šošić''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-9
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Drago Štambuk| '''Štambuk''', Drago ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-10
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Davorin Tepeš| '''Tepeš''', Davorin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-11
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Ivica Tomić| '''Tomić''', Ivica ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-12
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Želimir Urban| '''Urban''', Želimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-13
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marko Žaja| '''Žaja''', Marko ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1124.html N.N., br. 81/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Rudy Perpich| '''Perpich''', Rudy ]]&lt;br&gt; dr.
| za izniman doprinos jačanju suradnje hrvatske dijaspore s maticom zemljom, te razvitku odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1137.html N.N., br. 81/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Branko Mikša| '''Mikša''', Branko ]]&lt;br&gt; mr.; predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza
| za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Miroslav Blažević| '''Blažević''', Miroslav ]]&lt;br&gt; izbornik hrvatske nogometne reprezentacije
| za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, za osvjedočenu srčanost, požrtvovnost i viteštvo u športskom nadmetanju, u osvajanju 3. mjesta na 16. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_96_1329.html N.N., br. 96/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Mohammad Asayesh| '''Asayesh''', Mohammad ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Irana, za vrijeme obnašanja dužnosti iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1533.html N.N., br. 116/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Luis Felipe de la Pena| '''Pena''', Luis Felipe de la ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Španjolske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti španjolskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1993. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_116_1534.html N.N., br. 116/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Jozef Willem Scheffers| '''Scheffers''', Jozef Willem]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti nizozemskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1557.html N.N., br. 121/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Zsolt Szalay| '''Szalay''', Zsolt ]]&lt;br&gt;dr.;  veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti mađarskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_09_121_1558.html N.N., br. 121/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Mečeslav Ivanovič Senkevič| '''Senkevič''', Mečeslav Ivanovič ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ruske Federacije
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, za vrijeme obnašanja dužnosti ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. god.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_128_5800.html N.N., br. 128/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Raul Sanin Orellana Ramirez| '''Orellana Ramirez''', Raul Sanin ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti čileanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1708.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Francesco Olivieri| '''Olivieri''', Francesco ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti talijanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1996. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1709.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Daryal Batibay| '''Batibay''', Daryal ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obnašanja dužnosti turskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1710.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Erik Skov| '''Skov''', Erik ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Danske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, za vrijeme obnašanja dužnosti danskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Republici Mađarskoj od 1993. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1711.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Salah Mohamed Ali| '''Ali''', Salah Mohamed ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Sudan
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Sudan, za vrijeme obnašanja dužnosti sudanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1995. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1712.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Elizabeth Tigerstedt Tahtela| '''Tigerstedt Tahtela''', Elizabeth ]]&lt;br&gt; veleposlanica Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti finske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_10_139_1713.html N.N., br. 139/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marin Barišić| '''Barišić''', Marin ]]&lt;br&gt; biskup
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Juraj Batelja| '''Batelja''', Juraj ]]&lt;br&gt; prelat
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Želimir Kramarić| '''Kramarić''', Želimir ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1998.
| [[Marin Srakić| '''Srakić''', Marin ]]&lt;br&gt; biskup
| za izniman doprinos u pripremi i provedbi drugog državnog i pastoralnog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj, 2., 3., i 4. listopada 1998. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_11_150_1853.html N.N., br. 150/98.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Souren Seraydarian| '''Seraydarian''', Souren ]]&lt;br&gt; šef Ureda za vezu Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj
| za zasluge unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Organizacije ujedinjenih naroda, te za doprinos provođenju mirovne misije Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj, čime je uspješno okončana mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_03_25_525.html N.N., br. 46/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Anto Bagarić| '''Bagarić''', Anto ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ivan Poljac| '''Poljac''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Davor Štern| '''Štern''', Davor ]]&lt;br&gt; mr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1102.html N.N., br. 61/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Tvrtko Andrija Mursalo| '''Mursalo''', Tvrtko Andrija ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Hrvatske u Južnoafričkoj Republici
| za osobite zasluge u promicanju i očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoafričkoj Republici, kao i razvijanje prijateljskih odnosa između hrvatskog naroda i naroda Južnoafričke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_68_1263.html N.N., br. 68/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Charles F. Meissner| '''Meissner''', Charles F. ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge u promicanju gospodarskih i sveukupnih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_07_69_1286.html N.N., br. 69/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Jean-Jacques Gaillarde| '''Gaillarde''', Jean-Jacques ]]&lt;br&gt; veleposlanik Frmancuske Republike
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1994. do 1999. godine.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_09_96_1616.html N.N., br. 96/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Pedro Lopez Quintana| '''Quintana''', Pedro Lopez ]]&lt;br&gt; msgr.; povjerenik Svete Stolice za opće poslove
| za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Celestino Migliore| '''Migliore''', Celestino]]&lt;br&gt; msgr.; podtajnik Svete Stolice za odnose s državama
| za izniman osobni doprinos promicanju prijateljskih odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, iskazanu potporu međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, kao i za zasluge u ostvarenju državnih i pastoralnih posjeta Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. nezavisnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_11_127_1988.html N.N., br. 127/99.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Jadranko Crnić| '''Crnić''', Jadranko ]]&lt;br&gt; dr. sc.; predsjednik Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Zdravko Bartovčak| '''Bartovčak''', Zdravko ]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Nikola Filipović (pravnik)| '''Filipović''', Nikola ]]&lt;br&gt; dr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ante Jelavić Mitrović| '''Jelavić Mitrović''', Ante ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Vojislav Kučeković| '''Kučeković''', Vojislav ]]&lt;br&gt; mr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Hrvoje Momčinović| '''Momčinović''', Hrvoje ]]&lt;br&gt; mr. sc.; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Ivan Marijan Severinac| '''Severinac''', Ivan Marijan ]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 1999.
| [[Mladen Žuvela| '''Žuvela''', Mladen]]&lt;br&gt; sudac Ustavnog suda
| za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i međunarodno priznate Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_12_146_2244.html N.N., br. 146/99.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Volker Haak| '''Haak''', Volker ]]&lt;br&gt; dr.; 
| za doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, za vrijeme obnašanja dužnosti njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1996. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_05_46_1057.html N.N., br. 46/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Leon Fuerth| '''Fuerth''', Leon ]]&lt;br&gt; savjetnik potpredsjednika SAD za nacionalnu sigurnost
| za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske i razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1720.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Donald Smith| '''Smith''', Donald ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnašanja dužnosti kanadskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1721.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Miriam Bisha| '''Bisha''', Miriam]]&lt;br&gt; Veleposlanica Republike Albanije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti albanske veleposlanice u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_08_83_1722.html N.N., br. 83/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2000.
| [[Li Guobang| '''Guobang''', Li ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Narodne Republike Kine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti kineskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_98_1917.html N.N., br. 98/00.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Udai Singh| '''Singh''', Udai ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj
| za doprinos prijateljstvu i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indije za vrijeme obnašanja dužnosti indijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, od 1998. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_538.html N.N., br. 30/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Janica Kostelić| '''Kostelić''', Janica ]]&lt;br&gt; vrhunska svjetska skijašica
| za iznimne športske rezultate u koje je uloženo mnogo rada, truda i odricanja što je okrunjeno osvajenjem Svjetskog skijaškog kupa, čime kao veleposlanica športa promiče ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_04_30_539.html N.N., br. 30/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Keisuke Oba| '''Oba''', Keisuke ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti japanskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_06_7_144.html N.N., br. 7/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Albert Turot| '''Turot''', Albert ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Francuske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Francuske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1999. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_08_74_1271.html N.N., br. 46/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Ingemar Börjesson| '''Börjesson''', Ingemar ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti švedskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_80_1351.html N.N., br. 80/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Per Vinther| '''Vinther''', Per ]]&lt;br&gt; Veleposlanik, šef Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| za osobit doprinos sveukupnom unapređenju političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Europske unije, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_09_83_1419.html N.N., br. 83/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Knut Mørkved| '''Mørkved''', Knut ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Norveške
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, za vrijeme obnašanja dužnosti norveškog veleposlanika u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2001. godine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_10_85_1436.html N.N., br. 85/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Constantin Ghirda| '''Ghirda''', Constantin ]]&lt;br&gt; Veleposlanik Rumunjske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Rumunjske, za vrijeme obnašanja dužnosti rumunjskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1818.html N.N., br. 110/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2001.
| [[Mladen Štulhofer| '''Štulhofer''', Mladen ]]&lt;br&gt; prof. dr. 
| za zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kroz kulturnu, znanstvenu i gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke, kao i za osobit doprinos medicinskoj znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_12_110_1819.html N.N., br. 110/01.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Fitzroy Maclean| '''Maclean''', Sir Fitzroy ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobno sudjelovanje u prikupljanju i dopremanju humanitarne pomoći u danima Domovinskog rata i nakon njega, ujedno je, obzirom na svoj društveni položaj u Velikoj Britaniji, značajno pridonio borbi Hrvatske za njenu međunarodnu afirmaciju
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_1_4.html N.N., br. 1/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Stavros Georges Christian Vassilopoulos| '''Vassilopoulos''', Stavros Georges Christian ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_01_9_217.html N.N., br. 9/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Servet Avzi| '''Avzi''', Servet ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Makedonije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_41_875.html N.N., br. 41/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Michael Kenneth Moore| '''Moore''', Michael Kenneth ]]&lt;br&gt; generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, te podršku međunarodnom priznanju Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_06_70_1180.html N.N., br. 70/02.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Emma Bonino| '''Bonino''', Emma ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Oliver Dupuis| '''Dupuis''', Oliver ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[André Erdös| '''Erdös''', André ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Dragutin Haramija| '''Haramija''', Dragutin ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Marco Pannella| '''Pannella''', Marco ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Petar Pirker| '''Pirker''', Petar]] (posmrtno)&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, te za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_07_80_1295.html N.N., br. 80/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Velizar Enčev| '''Enčev''', Velizar ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_105_1733.html N.N., br. 105/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbücher| '''Veldhuizen-Rothenbücher''', Ida Leonore Van]]&lt;br&gt; veleposlanica Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1748.html N.N., br. 108/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Osmo Lipponen| '''Lipponen''', Osmo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Republike Finske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1848.html N.N., br. 115/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Keyvan Imani| '''Imani''', Keyvan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_115_1849.html N.N., br. 115/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[George Soros| '''Soros''', George ]]&lt;br&gt; predsjednik Instituta Otvoreno društvo
| za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske kroz humanitarne, znanstvene i kulturne aktivnosti u Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_10_123_1980.html N.N., br. 123/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Jiří Kuděla| '''Kuděla''', Jiří ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za osobit doprinos unapređiva­nju prijate­ljskih odnosa i su­rad­­nje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vri­jeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Češke Republike u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_11_128_2072.html N.N., br. 128/02.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Erik Derycke| '''Derycke''', Erik ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Peter Hohenfellner| '''Hohenfellner''', Peter ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Jean-Pol Poncelet| '''Poncelet''', Jean-Pol]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Robert M. Robinson| '''Robinson''', Robert M. ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2002.
| [[Albert Rohan| '''Rohan''', Albert ]]&lt;br&gt;  dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_149_2384.html N.N., br. 149/02.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Johannes De Beaufort Wijnholds| '''Beaufort Wijnholds''', Johannes De ]]&lt;br&gt; dr. sc.
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Pieter Stek| '''Stek''', Pieter ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promica­njem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i odnosa Hrvatske s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_01_9_107.html N.N., br. 9/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Valentina Vladimirova Tereškova| '''Tereškova''', Valentina Vladimirova]]&lt;br&gt; 
| za doprinos razvoju ukupnih prijate­ljskih hrvatsko-ruskih odnosa te za jača­nje ugleda Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_03_50_645.html N.N., br. 50/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Fabio Pigliapoco| '''Pigliapoco''', Fabio ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Talijanske Republike u Repub­lici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_99_1276.html N.N., br. 99/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Lawrence G. Rossin| '''Rossin''', Lawrence G.]]&lt;br&gt; veleposlanik Sjedi­njenih Američkih Država
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Sjedi­njenih Američkih Država, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1408.html N.N., br. 107/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[György Csóti| '''Csóti''', György ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_107_1409.html N.N., br. 107/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Gábor Demszky| '''Demszky''', Gábor ]]&lt;br&gt; mr. sc.
| za osobit doprinos razvitku odnosa između Republike Hrvat­ske i Republike Mađarske, a posebno u pobo­ljša­nju statusa ma­njina u obje države
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_158_2263.html N.N., br. 158/03.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Neil Francis| '''Francis''', Neil ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Australije, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2412.html N.N., br. 167/03.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Princess Margriet of the Netherlands| '''Princess Margriet of the Netherlands''']]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Christina Magnusson| '''Magnusson''', Christina ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2003.
| [[Sadako Ogata| '''Ogata''', Sadako ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvitku odnosa Republike Hrvatske i hrvatskih građana s drugim državama i narodima, kroz pruža­­nje nesebične i humanitarne pomoći Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata i u poratnom vremenu, a u prigodi obi­­lježava­­nja 125. ob­­ljetnice Hrvatskog crvenog križa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_11_188_2948.html N.N., br. 188/03.] 

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dimitris Vidouris| '''Vidouris''', Dimitris ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Helenske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Helenske Republike u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_03_33_855.html N.N., br. 33/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Jorge Dupouy Grez| '''Grez''', Jorge Dupouy]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­me­đu Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_92_1722.html  N.N., br. 92/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Franz Fiedler| '''Fiedler''', Franz ]]&lt;br&gt; dr. 
| za izniman doprinos razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj i pruža­­nje pomoći pri uk­­ljučiva­­nju u međunarodne revizijske institucije, promičući time međunarodni položaj i ugled Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_98_1857.html N.N., br. 98/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dennis A. Snider| '''Snider''', Dennis A. ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Kanade, za vrijeme obnaša­nja dužnosti veleposlanika Kanade u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_100_1900.html N.N., br. 100/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Dražen Petrović| '''Petrović''', Dražen ]] (posmrtno)&lt;br&gt; hrvatski košarkaš
| za postignute vrhunske sportske rezultate i promica­nje me­đu­­narodnog ugleda hrvatskog sporta u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_10_145_2539.html N.N., br. 145/43.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Lino Červar| '''Červar''', Lino ]]&lt;br&gt; izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Slavko Goluža| '''Goluža''', Slavko ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Valter Matošević| '''Matošević''', Valter ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Vlado Šola| '''Šola''', Vlado ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh, osvaja­nje zlatne meta­lje u rukometu, na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. i promociju ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2666.html N.N., br. 46/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Alain Erlande-Brandenburg| '''Erlande-Brandenburg''', Alain ]]&lt;br&gt; 
| za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u Francus­koj i u svijetu 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_153_2672.html N.N., br. 153/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Ufuk Tevfik Okyayüz| '''Okyayüz''', Ufuk Tevfik ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Republike Turske, za vrijeme obna­ša­­nja dužnosti veleposlanika Republike Turske u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_159_2759.html N.N., br. 159/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2004.
| [[Ana Barata| '''Barata''', Ana ]]&lt;br&gt; veleposlanica Portugalske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijate­ljskih odnosa i surad­nje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, za vrijeme obnaša­nja dužnosti portugalske veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_11_164_2871.html N.N., br. 164/04.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Zlatko Dizdarević| '''Dizdarević''', Zlatko ]]&lt;br&gt; veleposlanik Bosne i Hercegovine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_962.html N.N., br. 50/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Krešimir Ćosić| '''Ćosić''', Krešimir]] (posmrtno)&lt;br&gt; hrvatski košarkaš i trener državne reprezentacije
| za postignute vrhunske športske rezultate, čime je kao veleposlanik športa promicao ugled hrvatskog športa i Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_69_1350.html N.N., br. 69/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Josip Tabak| '''Tabak''', Josip ]]&lt;br&gt; prof.
| za iznimne zasluge kroz dugogodišnje djelovanje u području prevoditeljstva, gdje je stekao visoku međunarodnu reputaciju koja se ogleda i u promicanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_06_77_1510.html N.N., br. 77/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Jacques Wunenburger| '''Wunenburger''', Jacques ]]&lt;br&gt; šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj
| za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu, za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_84_1615.html N.N., br. 84/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[George Radanovich| '''Radanovich''', George ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Peter Viscloski| '''Viscloski''', Peter ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_90_1785.html N.N., br. 90/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Peter Andrej Bekeš| '''Bekeš''', Peter Andrej]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Slovenije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Slovenije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_132_2438.html N.N., br. 132/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Dragutin Tadijanović| '''Tadijanović''', Dragutin ]]&lt;br&gt; akademik, hrvatski književnik
| za izniman doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, a u povodu 100. obljetnice života
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_11_134_2490.html N.N., br. 134/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2005.
| [[Milan Simurdić| '''Simurdić''', Milan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Srbije i Crne Gore
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_12_143_2695.html N.N., br. 143/05.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Álvaro Sebastián De Erice| '''De Erice''', Álvaro Sebastián ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Španjolske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_204.html N.N., br. 9/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Paul Hatry| '''Hatry''', Paul ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_01_9_205.html N.N., br. 9/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Kaname Ikeda| '''Ikeda''', Kaname ]]&lt;br&gt; veleposlanik Japana
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Japana, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_02_21_510.html N.N., br. 21/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Pero Kvrgić| '''Kvrgić''', Pero ]]&lt;br&gt; 
| za izniman dugogodišnji doprinos promociji hrvatske kulture
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_30_707.html N.N., br. 30/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Koichiro Matsuura| '''Matsuura''', Koichiro ]]&lt;br&gt; 
| za iznimne zasluge u promociji hrvatske kulture u svijetu, te zalaganjem za zaštitu Dubrovačkih kulturnih spomenika za vrijeme Domovinskog rata| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_64_1549.html N.N., br. 64/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Sture Theolin| '''Theolin''', Sture ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_70_1672.html N.N., br. 70/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Mijo Karagić| '''Karagić''', Mijo ]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezinih odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_72_1720.html N.N., br. 72/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Ralph Frank| '''Frank''', Ralph ]]&lt;br&gt; veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1754.html N.N., br. 74/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Manuel Jesus Atria Rawlins| '''Atria Rawlins''', Manuel Jesus ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Čile
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čile, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_74_1755.html N.N., br. 74/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Arben Cici| '''Cici''', Arben ]]&lt;br&gt; dr.; veleposlanik Republike Albanije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Albanije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2022.html N.N., br. 85/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Lionel Strenghart Veer| '''Veer''', Lionel Strenghart]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Nizozemske
| za osobit doprinos razvitka prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_85_2023.html N.N., br. 85/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Viktor Kyryk| '''Kyryk''', Viktor ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ukrajine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Ukrajine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_97_2240.html N.N., br. 97/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Jafar Shamsian| '''Shamsian''', Jafar ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran

| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Islamske Republike Iran, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_101_2313.html N.N., br. 101/06.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Franz Morak| '''Morak''', Franz ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Hannes Swoboda| '''Swoboda''', Hannes ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Wim Van Velzen| '''Van Velzen''', Wim ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Republike Hrvatske kao i nesebičnoj podršci na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3140.html N.N., br. 139/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2006.
| [[Viktor Valkov| '''Valkov''', Viktor ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Bugarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Bugarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_139_3141.html N.N., br. 139/06.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Ilpo Manninen| '''Manninen''', Ilpo ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Finske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Finske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_24_881.html N.N., br. 24/07.]


|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Kazimierz Kopyra| '''Kopyra''', Kazimierz ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Poljske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Poljske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_03_33_1077.html N.N., br. 33/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Dan Baram| '''Baram''', Dan ]]&lt;br&gt; 
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Države Izrael
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2072.html N.N., br. 68/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Milan Moguš| '''Moguš''', Milan ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_68_2073.html N.N., br. 68/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Marie-Johane Roccas| '''Roccas''', Marie-Johane ]]&lt;br&gt; veleposlanica Kraljevine Belgije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje izmedu Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanice u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2499.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Petr Buriánek| '''Buriánek''', Petr ]]&lt;br&gt; veleposlanik Češke Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Češke Republike, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2500.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[László Mohai| '''Mohai''', László]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Mađarske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_80_2501.html N.N., br. 80/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Wu Zhenglong| '''Zhenglong''', Wu ]]&lt;br&gt; veleposlanik Narodne Republike Kine
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_94_2818.html N.N., br. 94/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Mahi Nesimi| '''Nesimi''', Mahi ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Makedonije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje iz­među Republike Hrvatske i Republike Makedonije, za vrijeme obnašanja dužnosti veleposlanika u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_94_2819.html N.N., br. 94/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Said Abdulaati| '''Abdulaati''', Said ]]&lt;br&gt; veleposlanik Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_09_96_2854.html N.N., br. 96/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Alessandro Grafini| '''Grafini''', Alessandro ]]&lt;br&gt; veleposlanik Talijanske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Talijanske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_11_114_3342.html N.N., br. 114/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2007.
| [[Panayotis Baizos| '''Baizos''', Panayotis ]]&lt;br&gt; veleposlanik Helenske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Helenske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_11_121_3520.html N.N., br. 121/07.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Rogelio Pfirter| '''Pfirter''', Rogelio ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_01_2_41.html N.N., br. 2/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dušan Džamonja| '''Džamonja''', Dušan ]]&lt;br&gt; 
| za sveukupni doprinos hrvatskoj i svjetskoj umjetnosti, a u prigodi 80. obljetnice života
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_02_15_436.html N.N., br. 15/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dicle Kopuz| '''Kopuz''', Dicle ]]&lt;br&gt; veleposlanica Republike Turske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Turske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_34_1112.html N.N., br. 34/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Kornelios Korneliou| '''Korneliou''', Kornelios ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Cipar
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Cipar.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_04_47_1589.html N.N., br. 47/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Dragutin Repinc| '''Repinc''', Dragutin (Mato)]]&lt;br&gt; brigadni general
| zbog osobitih zasluga stečenih promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske tijekom dvogodišnjeg mandata u Mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP),
u svojstvu zapovjednika misije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_79_2580.html N.N., br. 79/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Berno Kjeldsen| '''Kjeldsen''', Berno ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Danske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2737.html N.N., br. 85/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Lars Fredén| '''Fredén''', Lars]]&lt;br&gt; veleposlanik Kraljevine Švedske
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2738.html N.N., br. 85/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Vladimir Ibler| '''Ibler''', Vladimir ]]&lt;br&gt; akademik
| za osobit doprinos razvoju pravne misli u Republici Hrvatskoj te aktivnu ulogu u formuliranju međunarodno-pravnih stavova Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_08_96_2997.html N.N., br. 96/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Helga Konrad| '''Konrad''', Helga ]]&lt;br&gt; dr.; veleposlanica Republike Austrije
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Republike Austrije.
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_119_3399.html N.N., br. 119/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Luis Barreiros| '''Barreiros''', Luis ]]&lt;br&gt; veleposlanik Portugalske Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Portugalske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_120_3440.html N.N., br. 120/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Nenad Javornik| '''Javornik''', Nenad ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s medunarodnim humanitarnim organizacijama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_123_3525.html N.N., br. 123/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Juan Manuel Suárez Del Toro| '''Del Toro''', Juan Manuel Suárez ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s međunarodnim humanitarnim organizacijama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_123_3526.html N.N., br. 123/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Assad Kotaite| '''Kotaite''', Assad]]&lt;br&gt; dr.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s međunarodnim organizacijama 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_10_126_3586.html N.N., br. 126/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2008.
| [[Ján Báňas| '''Báňas''', Ján ]]&lt;br&gt; veleposlanik Slovačke Republike
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Slovačke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_11_131_3748.html N.N., br. 131/08.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Helmut Zilk| '''Zilk''', Helmut ]] (posmrtno)&lt;br&gt; bivši gradonačelnik Beča
| za izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske, te za razvitak kulturnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Austrije 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_31_678.html N.N., br. 31/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Markijan Lubkivskij| '''Lubkivskij''', Markijan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Ukrajine
| za posebni doprinos daljem razvitku dobrih i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Ukrajine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_05_54_1254.html N.N., br. 54/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Radovan Vukadinović| '''Vukadinović''', Radovan ]]&lt;br&gt; prof. dr. sc. 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_06_69_1675.html N.N., br. 69/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Vincent Degert| '''Degert''', Vincent ]]&lt;br&gt; šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| za osobit doprinos institucionalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije, te jačanje europskih procesa u hrvatskom društvu za vrijeme obnašanja dužnosti šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_88_2153.html N.N., br. 88/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Thomas Marr| '''Marr''', Thomas ]]&lt;br&gt; veleposlanik Kanade
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Kanade
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2429.html N.N., br. 97/09.]&lt;br&gt; poništeno [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2332.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Gabriele Cascone| '''Cascone''', Gabriele ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos jačanju međunarodnog položaja Repub-like Hrvatske i promicanju suradnje između NATO-a i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2430.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Zoltán Martinusz| '''Martinusz''', Zoltán ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos jačanju međunarodnog položaja Repub-like Hrvatske i promicanju suradnje između NATO-a i Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2430.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Shmuel Meirom| '''Meirom''', Shmuel ]]&lt;br&gt; veleposlanik Države Izrael
| za osobit doprinos razvitku prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Države Izrael
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_97_2431.html N.N., br. 97/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Mohammad Hassan Fadaifard| '''Fadaifard''', Mohammad Hassan ]]&lt;br&gt; veleposlanik Islamske Republike Iran
| kao znak priznanja za kontinuirani i predani rad na unapređivanju hrvatsko-iranskih odnosa i na boljem upoznavanju i približavanju dviju država i njihovih građana
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_127_3120.html N.N., br. 127/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Oana-Cristina Popa| '''Popa''', Oana-Cristina ]]&lt;br&gt; veleposlanica Rumunjske
| za doprinos razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Rumunjske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_140_3397.html N.N., br. 140/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Milan Orožen Adamič| '''Adamič''', Milan Orožen ]]&lt;br&gt; dr,: veleposlanik Republike Slovenije
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_142_3469.html N.N., br. 142/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Candan Çorbacioğlu| '''Çorbacioğlu''', Candan ]]&lt;br&gt; počasni konzul Republike Hrvatske
| za iznimni doprinos unapređivanju hrvatsko-turskih odnosa na gospodarskom planu, svestrane pomoći pri realiziranju aktivnosti hrvatske diplomacije u Turskoj, te pomoći hrvatskim poslovnim ljudima
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_146_3547.html N.N., br. 146/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Jorge Fuentes Monzonis-Vilallonga| '''Monzonis-Vilallonga''', Jorge Fuentes ]]&lt;br&gt; 
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa Ureda OESS u Zagrebu i Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3641.html N.N., br. 149/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2009.
| [[Radivoj Cvetićanin| '''Cvetićanin''', Radivoj ]]&lt;br&gt; veleposlanik Republike Srbije
| za profesionalan rad na održavanju i razvijanju bilateralnih odnosa
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_149_3642.html N.N., br. 149/09.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Haroldo Valladao| '''Valladao''', Haroldo ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Brazil
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_01_13_296.html N.N., br. 13/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Miroslav Radman| '''Radman''', Miroslav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_403.html N.N., br. 17/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Ivan Đikić| '''Đikić''', Ivan ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske na području znanosti
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_403.html N.N., br. 17/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Tomislav Jakić| '''Jakić''', Tomislav ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_25_593.html N.N., br. 25/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Budimir Lončar| '''Lončar''', Budimir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_25_593.html N.N., br. 25/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Dae-Ho Byun| '''Byun''', Dae-Ho ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Koreje
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_30_702.html N.N., br. 30/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Tracy Reid| '''Reid''', Tracy ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Australije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_31_723.html N.N., br. 31/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Wu Lianqi| '''Lianqi''', Wu ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_52_1243.html N.N., br. 52/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Ante Kostelić| '''Kostelić''', Ante ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i ostvarenim rezultatima na polju športa u Republici Hrvatskoj
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2320.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Alexander Dundee| '''Dundee''', lord Alexander ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2321.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Julian Grenfell| '''Grenfell''', lord Julian ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_82_2321.html N.N., br. 82/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2010.
| [[Catharina Maria Trooster| '''Trooster''', Catharina Maria ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_106_2840.html N.N., br. 106/10.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Filip Dragović| '''Dragović''', Filip ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_53_1158.html N.N., br. 53/11.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Darko Grdić| '''Grdić''', Darko (Petar)]]&lt;br&gt; general pukovnik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Slavko Barić| '''Barić''', Slavko (Marin)]]&lt;br&gt; general pukovnik
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Zdenko Simičić| '''Simičić''', Zdenko (Ljubo)]]&lt;br&gt; kontraadmiral 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1669.html N.N., br. 79/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Jpsip Šantić| '''Šantić''', Jpsip  (Dinko)]]&lt;br&gt;  mons.
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_79_1670.html N.N., br. 79/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Aminahtun Karim Shaharudin| '''Shaharudin''', Aminahtun Karim ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Malezije,
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_83_1768.html N.N., br. 83/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Marc De Schoutheete De Tervarent| '''De Schoutheete De Tervarent''', Marc]]&lt;br&gt; 
| razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2199.html N.N., br. 113/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Eman Mohamed Zaki Moharram| '''Moharram''', Eman Mohamed Zaki ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Egipta
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_10_113_2200.html N.N., br. 113/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Ante Urlić| '''Urlić''', Ante (Augustin)]]&lt;br&gt; kontraadmiral 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_139_2771.html N.N., br. 139/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2011.
| [[Alessandro Pignatti Morano Di Custoza| '''Di Custoza''', Alessandro Pignatti Morano ]]&lt;br&gt; 
| za značajan doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_12_153_3156.html N.N., br. 153/11.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Hans Secher Schmidt| '''Secher Schmidt''', Hans ]]&lt;br&gt; mr. sc.; počasni generalni konzul Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj
| za uspostavu i razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske s posebnim naglaskom na bilateralnu gospodarsku suradnju
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_04_39_996.html N.N., br. 39/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Vladimir Raspudić| '''Raspudić''', Vladimir ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1736.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Bernd Fischer| '''Fischer''', Bernd ]]&lt;br&gt; dr.
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1737.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Karel Kühnl| '''Kühnl''', Karel ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Češke Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1738.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Dančo Markovski| '''Markovski''', Dančo ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Makedonije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1739.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Jose Enrique Horcajada Schwartz| '''Horcajada Schwartz''', Jose Enrique ]]&lt;br&gt; 
| za uspostavu i iznimnu suradnju između Republike Hrvatske i Ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Zagrebu te osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, kao i njezina odnosa s drugim državama
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1740.html N.N., br. 75/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Wieslaw Tarka| '''Tarka''', Wieslaw ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_09_107_2325.html N.N., br. 107/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Ratko Rudić| '''Rudić''', Ratko ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, te promocije sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3114.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Michèle André| '''André''', Michèle ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos i zasluge u razvijanju i unapređivanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3140.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Patrick Bloche| '''Bloche''', Patrick ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos i zasluge u razvijanju i unapređivanju prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3140.html N.N., br. 146/12.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2012.
| [[Jérôme Pasquier| '''Pasquier''', Jérôme ]]&lt;br&gt; 
| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3141.html N.N., br. 146/12.]

|}

== Radovi ==

{{radovi24}}
=== 2013 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Aldo Di Biagio| '''Di Biagio''', Aldo ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_682.html N.N., br. 38/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Ourania Arvaniti| '''Arvaniti''', Ourania ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Helenske Republike 

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_683.html N.N., br. 38/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Nina Vajić| '''Vajić''', Nina ]]&lt;br&gt; dr. sc.

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao prva sutkinja iz Republike Hrvatske u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_38_684.html N.N., br. 38/13.]

|-1

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Anton Tus| '''Tus''', Anton (Juraj)]]&lt;br&gt; umirovljeni brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-2

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Drago Lovrić| '''Lovrić''', Drago (Jakov)]]&lt;br&gt; general pukovnik 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-3

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Zoran Drča| '''Drča ''', Zoran (Mirko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-4

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Dragan Lozančić| '''Lozančić''', Dragan (Ljubko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-5

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Igor Pokaz| '''Pokaz''', Igor (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-6

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Pjer Šimunović| '''Šimunović''', Pjer (Ante)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-7

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Mate Pađen| '''Pađen''', Mate (Milan)]]&lt;br&gt; brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-8

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Josip Petrović| '''Petrović''', Josip (Josip)]]&lt;br&gt; umirovljeni brigadni general 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama, u povodu potpune integracije Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_65_1268.html N.N., br. 65/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Hans Vestberg| '''Vestberg''', Hans (Jan)]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos u razvoju kompanije »Ericsson Nikola Tesla d.d.« te gospodarskom povezivanju Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1825.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Fredrik Vahlquist| '''Vahlquist''', Fredrik]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1826.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Seong Ung Park| '''Park''', Seong Ung ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Koreje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1827.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Nada Puttar-Gold| '''Puttar-Gold''', Nada]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području glazbene umjetnosti, a u prigodi 90. obljetnice života

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_84_1828.html N.N., br. 84/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Valdet Sadiku| '''Sadiku''', Valdet ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kosovo

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2709.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Bo Eric Weber| '''Weber''', Bo Eric ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Danske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2710.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Juha Ottman| '''Ottman''', Juha]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Finske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2711.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Roman Supek| '''Supek''', Roman ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Slovačke Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2712.html N.N., br. 126/13.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2013.

| [[Mahmoud Cherif Bassiouni| '''Bassiouni''', Mahmoud Cherif ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području pravne znanosti, međunarodnog kaznenog i humanitarnog prava, utvrđivanja činjenica o počinjenim zločinima tijekom ratova te zaštiti žrtava

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_126_2713.html N.N., br. 126/13.]

|}

=== 2014 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Shen Zhifei| '''Zhifei''', Shen ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_1.html N.N., br. 1/14.]

|-1

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Matija Ljubek| '''Ljubek''', Matija ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-2

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mate Parlov| '''Parlov''', Mate ]] (posmrtno)&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-3

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Dragutin Šurbek| '''Šurbek''', Dragutin ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_2.html N.N., br. 1/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Stanimir Vukičević| '''Vukičević''', Stanimir ]]&lt;br&gt; 

| za izuzetan doprinos razvoju odnosa između Republike Hrvatske i Republike Srbije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_01_1_3.html N.N., br. 1/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Nikola Adamović Čepinski| '''Čepinski''', barun Nikola Adamović ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa i uspješnu dugogodišnju suradnju između Republike Hrvatske i Suverenog malteškog vojnog reda

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_857.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Yosef Amrani| '''Amrani''', Yosef ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Države Izrael, odlikuje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_858.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Paulo Tiago Fernandes Jerónimo da Silva| '''Silva''', Paulo Tiago Fernandes Jerónimo da]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Portugalske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_46_859.html N.N., br. 46/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Milka Milinković| '''Milinković''', Milka (Mićo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i dugogodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području paraolimpijskog sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1628.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mladen Bajić| '''Bajić''', Mladen (Drago)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području pravosuđa, borbe protiv korupcije i doprinosa ulasku u Europsku uniju, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1629.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Tonino Picula| '''Picula''', Tonino (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao izabranih članova Europskog parlamenta te pokrenutih zajedničkih političkih inicijativa na osnovi političkog dijaloga i konsenzusa, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1630.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Davor Ivo Stier| '''Stier''', Davor Ivo (Antun Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske kao izabranih članova Europskog parlamenta te pokrenutih zajedničkih političkih inicijativa na osnovi političkog dijaloga i konsenzusa, a u prigodi prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1630.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Pëllumb Qazimi| '''Qazimi''', Pëllumb ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Albanije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1631.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Louisa Vinton| '''Vinton''', Louisa]]&lt;br&gt; 

| za doprinos pomirenju, suživotu i povratku stanovništva na ratom pogođena područja te za doprinos razvojnim projektima provedenim na tim prostorima

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1632.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Serge Roques| '''Roques''', Serge]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u promicanju povijesne istine u Francuskoj Republici i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_84_1633.html N.N., br. 84/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Mirko Šundov| '''Šundov''', Mirko (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama te uspješnu integraciju Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_87_1742.html N.N., br. 87/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Stella Ronner-Grubačić| '''Ronner-Grubačić''', Stella ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Nizozemske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_120_2261.html N.N., br. 120/14.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2014.

| [[Burak Özügergin| '''Özügergin''', Burak ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Turske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_120_2262.html N.N., br. 120/14.]

|}

=== 2015 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Gábor Ivan| '''Ivan''', Gábor]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Mađarske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_01_2_29.html N.N., br. 2/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Petar Bajan| '''Bajan''', Petar (Petar)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_01_6_100.html N.N., br. 6/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Relja Bašić| '''Bašić''', Relja (Elly)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području kulture i dramske umjetnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 85. obljetnice života

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_14_264.html N.N., br. 14/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Andrea Ikić Böhm| '''Böhm''', Andrea Ikić ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Austrije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1433.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Emanuela D'Alessandro| '''D'Alessandro''', Emanuela ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1434.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Hans Peter Annen| '''Annen''', Hans Peter]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1435.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Germán Orlando Ibarra Morán| '''Ibarra Morán''', Germán Orlando ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Čile

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1436.html N.N., br. 75/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Višnja Tafra| '''Tafra''', Višnja (Franjo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama te uspješnu integraciju Oružanih snaga Republike Hrvatske u NATO sustav

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_09_99_1915.html N.N., br. 99/15.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2015.

| [[Nancy Rossignol| '''Rossignol''', Nancy ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_10_106_2067.html N.N., br. 106/15.]

|}

=== 2016 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Luiz Fernando Gouvêa De Athayde| '''De Athayde''', Luiz Fernando Gouvêa ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Brazil

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_01_6_77.html N.N., br. 6/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Martin Košatka| '''Košatka''', Martin ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Češke Republike 

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1726.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Cosmin George Dinescu| '''Dinescu''', Cosmin George ]]&lt;br&gt; 

| za razvijanje dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Rumunjske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1727.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Željko Popović| '''Popović''', Željko (Mirko)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području vatrogastva u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 140. obljetnice osnivanja i kontinuiranog djelovanja Hrvatske vatrogasne zajednice

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1728.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Ante Sanader| '''Sanader''', Ante (Jakov)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području vatrogastva u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 140. obljetnice osnivanja i kontinuiranog djelovanja Hrvatske vatrogasne zajednice

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1728.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Stipe Božić| '''Božić''', Stipe (Jozo)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području popularizacije i promidžbe prirodnih ljepota Republike Hrvatske i svijeta te njihovo filmsko dokumentiranje

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1729.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Nikola Bašić| '''Bašić''', Nikola ]]&lt;br&gt; akademik 

| za osobite i višegodišnje zasluge s(Josip)tečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području arhitekture u Republici Hrvatskoj i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1730.html  N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Miljenko Domijan| '''Domijan''', Miljenko (Mihovil)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području očuvanja i zaštite hrvatske kulturne baštine

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1731.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Miro Gavran| '''Gavran''', Miro (Ivan)]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području književnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1732.html N.N., br. 73/16.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2016.

| [[Ivo Pogorelić| '''Pogorelić''', Ivo ]]&lt;br&gt; 

| za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području glazbene umjetnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u prigodi 40. obljetnice umjetničkog rada i djelovanja

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_08_73_1733.html N.N., br. 73/16.]

|}

=== 2017 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Damir Martin| '''Martin''', Damir (Boris)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandra Paović| '''Paović''', Sandra (Radovan)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandra Perković| '''Perković''', Sandra (Damir)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Mikela Ristoski| '''Ristoski''', Mikela (Živko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-5
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Valent Sinković| '''Sinković''', Valent (Darko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-6
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Martin Sinković| '''Sinković''', Martin (Darko)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-7
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Zoran Talić| '''Talić''', Zoran (Edo)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-8
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Blanka Vlašić| '''Vlašić''', Blanka ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatnih i srebrne medalje na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_77.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Nikola Bralić| '''Bralić''', Nikola (Mirko)]]&lt;br&gt; 
| za osobiti i izniman doprinos kontinuiranim sportskim uspjesima hrvatskih veslača na europskim i svjetskim prvenstvima, te Olimpijskim igrama u Londonu 2012. i Rio de Janeiru 2016. kao najboljem svjetskom veslačkom treneru te promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_78.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Michèle Boccoz| '''Boccoz''', Michèle ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike,
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_79.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Moulay Abbès El Kadiri| '''El Kadiri''', Moulay Abbès]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Maroko
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_80.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Eleni Gerokostopoulou| '''Gerokostopoulou''', Eleni ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Helenske Republike 
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_81.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Shkëndije Geci – Sherifi| '''Geci – Sherifi''', Shkëndije ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kosovo
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_82.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Susan Cox| '''Cox''', Susan ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Australije
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_83.html N.N., br. 3/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Deng Ying| '''Ying''', Deng ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Narodne Repub­like Kine
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_626.html N.N., br. 28/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Maciej Grzegorz Szymański| '''Szymański''', Maciej Grzegorz ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Poljske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2525.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Timo Rajakangas| '''Rajakangas''', Timo ]]&lt;br&gt; 
| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Finske
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2524.html N.N., br. 109/17.]

|-1
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Andro Bušlje| '''Bušlje''', Andro (Perp)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-2
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Maro Joković| '''Joković''', Maro (Zoran)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-3
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Sandro Sukno| '''Sukno''', Sandro ]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-4
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Ivica Tucak| '''Tucak''', Ivica (Grgo)]]&lt;br&gt; 
| za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne medalje u vaterpolu na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. te doprinos promociji sporta i ugleda Republike Hrvatske u svijetu
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2522.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Goran Ivanišević| '''Ivanišević''', Goran ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2523.html N.N., br. 109/17.]

|-
| align=&quot;center&quot; | 2017.
| [[Samir Barać| '''Barać''', Samir ]]&lt;br&gt; 
| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata
| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_109_2523.html N.N., br. 109/17.]
|}

=== 2018 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Vjekoslav Kobeščak| '''Kobeščak''', Vjekoslav (Vlado)]]&lt;br&gt; 

| za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području sporta i postignutih vrhunskih sportskih rezultata s Vaterpolskim klubom Jug – Dubrovnik

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_01_1_6.html N.N., br. 1/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Kamil Khasiyev| '''Khasiyev''', Kamil ]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Azerbajdžana

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_01_1_7.html N.N., br. 1/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Esther Gitman| '''Gitman''', Esther ]]&lt;br&gt; dr.

| za osobite zasluge stečene istraživanjem, dokumentiranjem i promicanjem istine o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća te produbljivanju razumijevanja između hrvatskog i židovskog naroda

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_01_2_49.html N.N., br. 2/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Radoslav Katičić| '''Katičić''', Radoslav (Natko)]]&lt;br&gt; akademik 

| za kontinuirano proučavanje hrvatskog jezičnog identiteta i kulture, te iznimno vrijednog doprinosa hrvatskoj i svjetskoj lingvistici

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_26_507.html N.N., br. 26/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Erhard Busek| '''Busek''', Erhard ]]&lt;br&gt; dr.

| za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, te unaprjeđenju odnosa i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Austrije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_04_34_654.html N.N., br. 34/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Josef Kreiner| '''Kreiner''', Josef ]] (posthumno)&lt;br&gt; dr. 

| za izniman doprinos međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, te unaprjeđenju odnosa i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Austrije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_04_34_654.html N.N., br. 34/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Moza Bint Nasser Bin Ahmed Ali Al-Thani| '''Al-Thani''', šeika Moza Bint Nasser Bin Ahmed Ali ]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos razvijanju dobrih odnosa između Republike Hrvatske i Države Katra

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1210.html N.N., br. 59/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Juraj Priputen| '''Priputen''', Juraj ]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos razvijanju dobrih i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Slovačke Republike

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1211.html N.N., br. 59/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Lars Schmidt| '''Schmidt''', Lars ]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos razvijanju dobrih i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Švedske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1212.html N.N., br. 59/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Thomas Eberhard Schultze| '''Schultze''', Thomas Eberhard ]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos razvijanju dobrih i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1213.html N.N., br. 59/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Tanya Dimitrova Dimitrova| '''Dimitrova''', Tanya Dimitrova ]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos razvijanju dobrih i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Bugarske

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1214.html N.N., br. 59/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Ilir Melo| '''Melo''', Ilir ]]&lt;br&gt; 

| za izniman doprinos razvijanju dobrih i prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Albanije

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1935.html N.N., br. 100/18.]

|-1

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Luka Modrić| '''Modrić''', Luka (Stipan)]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-2

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Milan Badelj| '''Badelj''', Milan (Ranko) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-3

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Filip Bradarić| '''Bradarić''', Filip (Stipe) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-4

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Marcelo Brozović| '''Brozović''', Marcelo (Ivan) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-5

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Duje Ćaleta-Car| '''Ćaleta-Car''', Duje (Damir) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-6

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Vedran Ćorluka| '''Ćorluka''', Vedran (Jozo) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-7

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Tin Jedvaj| '''Jedvaj''', Tin (Zdenko) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-8

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Lovre Kalinić| '''Kalinić''', Lovre (Joško) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-9

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Mateo Kovačić| '''Kovačić''', Mateo (Stipo) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-10

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Andrej Kramarić| '''Kramarić''', Andrej (Josip) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-11

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Dominik Livaković| '''Livaković''', Dominik (Zdravko) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-12

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Dejan Lovren| '''Lovren''', Dejan (Saša) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-13

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Mario Mandžukić| '''Mandžukić''', Mario (Mato) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-14

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Ivan Perišić| '''Perišić''', Ivan (Ante) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-15

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Josip Pivarić| '''Pivarić''', Josip (Josip) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-16

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Marko Pjaca| '''Pjaca''', Marko (Željko) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-17

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Ivan Rakitić| '''Rakitić''', Ivan (Luka) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-18

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Ante Rebić| ''' Rebić''', Ante (Boško)]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-19

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Ivan Strinić| '''Strinić''', Ivan (Petar) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-20

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Danijel Subašić| '''Subašić''', Danijel (Jovan) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-21

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Domagoj Vida| '''Vida''', Domagoj (Rudika)]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-22

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Šime Vrsaljko| '''Vrsaljko''', Šime (Mladen) ]]&lt;br&gt; 

| za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima su dokazali svoje najveće profesionalne i osobne kvalitete, vrativši vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh, ispunivši ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta ujedinjene u radosti pobjeda, te za iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1936.html N.N., br. 100/18.]

|-

| align=&quot;center&quot; | 2018.

| [[Orrin Grant Hatch| '''Hatch''', Orrin Grant ]]&lt;br&gt; 

| za osobit doprinos međunarodnom ugledu i položaju Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama

| [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1937.html N.N., br. 100/18.]

|}

=== 2019 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2020 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2021 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2022 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2023 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2024 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

=== 2025 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina'''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''

|}

=== 2026 ===
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot; 
! width=5%|'''Godina '''
! width=25%|'''Osoba'''
! width=55%|'''Zasluga''' 
! width=15%|'''Izvor'''
|}

==Izvor==
* Zakon o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske (&quot;[[Narodne novine]]&quot;, br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0377.htm 20/95.], [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1355.htm 57/06.] i [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/3192.htm 141/06.]) – članci 6. i 11.
* Pravilnik Reda kneza Branimira s ogrlicom (&quot;Narodne novine&quot;, br. [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/2126.htm 108/00.] od 3. studenoga 2000.).

{{Odlikovanja RH}}
[[Kategorija:Hrvatska odlikovanja]]

[[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom| ]]</text>
      <sha1>orusb1w13re2cwnan9y9niu5pagbv50</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trebinja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104730</id>
    <revision>
      <id>7567161</id>
      <parentid>7516752</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11316" sha1="0gbsr3i9peuz01qddl7xaaw057ibhqb" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Trebimlja
|slika = Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na Trebinji 02.jpg
|slika_širina = 
|slika_opis = Crkva u Trebimlji
|entitet = fbih
|regija = Hercegovina
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Ravno]]
|nadvisina = 
|lat = 42.883
|long = 17.873 
|position = 
|brojstan2013 = 704
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Trebinja''', prije '''Trebimlja''', naseljeno je mjesto u općini [[Ravno]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==

Mjesto se nalazi na samoj granici s Republikom Hrvatskom, oko 3 kilometra od graničnog prijelaza kod [[Čepikuće|Čepikuća]] i desetak kilometara zapadnije od [[Ravno]]g.&lt;ref name=&quot;LZ&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/52000 Leksikografski zavod Miroslav Krleža: Hrvatska enciklopedija] ''Ravno'' (pristupljeno 19. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt; Dijeli se na dva veća podnaselja: Donju i Gornju Trebinju. Dijelovi Donje Trebinje su Šijakovići ili Podranč-vrh/Rač(i)-vrh, Jaraci, Batine i Zvone, a dijelovi Gornje Trebinje su: Milići, Brijeg i Glavaši.&lt;ref name=&quot;Vidović&quot;&gt;[[Domagoj Vidović]]: [https://hrcak.srce.hr/clanak/292590 ''Toponimija sela Trebinja u Popovu''], Folia onomastica Croatica, No. 26, 2017.&lt;/ref&gt;{{is|109}}

== Ime naselja ==
Selo Trebìnja/Trebìmlja u povijesnim se izvorima spominje 1283. i to pod imenima ''Trebigna'' (Trebinja) i ''Tribigna'' (Tribinja). Oblik Trebinja danas je temeljni, a ikavski je oblik potvrđen i kasnije, pa i u popisima izbjeglica iz Popova u selu Lisac za vrijeme [[Hercegovački ustanak (1875. – 1878.)|Hercegovačkoga ustanka 1875. – 1878.]] Oblik Trebimlja potvrđen je od 1372., kad se spominje ''Branko Primilović in villa de Trebimiglia'' U popovskim se i gradačkim župnim maticama selo počesto nazivalo i Trebimnjom (''Trebimgna'').&lt;ref name=&quot;Vidović&quot;/&gt;{{is|108}}

== Povijest ==
Na području Trebimlje se razvilo rimsko naselje čiji se tragovi naziru u ostatcima mozaika, fresaka, terma, hramova i stambenih zgrada, a Ivica Puljić i Ante Škegro na Trebinju smještaju rimski municipij [[Diluntum]] (koji drugi povjesničari uglavnom smještaju u [[Stolac (BiH)|Stolac]]) među ostalim i na temelju pronađene nagrobne [[Stela|stele]] dekuriona Aplija Publija Plasa (''Aplius Publius Plasius decuriones municipii Dilunti'') iz II. stoljeća, pronađene na predjelu Gruda. U prilog toj pretpostavci ide i podatak da je na predjelu Zadrijenje očuvana kamena grobnica u kojoj su pronađena tri primjerka novca i ploča s natpisom ''Diluntum'' te grob podtegulama na Rasovića-njivi, na kojoj se nalaze ostatci antičke keramike i zidova po gomilama složenim od obrađenoga kamena.&lt;ref name=&quot;Vidović&quot;/&gt;{{is|103}} 

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Trebimlja je tvorila zasebnu seosku općinu unutar srednjovjekovne [[Popovo (župa)|župe Popovo]] i smatra se najstarijom katoličkom župom [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. U povijesnim se izvorima spominje 1283. u dokumentu u kojemu su navedeni svjedoci Bogdan s Trebinje, Nepočilić, Hranilo Desiradić, podrijetlom s Tribinje, danas žitelj Dubrovnika (''Bogdanus de Trebigna Nepocilich, Cranilus Desiradich qui fuit de Trebigna et nunc moratur Ragusii''). Po predaji selo je nastalo 1241. ili 1242. nakon što su se stanovnici [[Trebinje|Trebinja]] pod vodstvom kraljice Trebije nakon tatarskoga pustošenja preselili na zapad (predaju zabilježio biskup [[Anselmo Katić]]). Povijesna je činjenica da je kroz Trebinju prolazio karavanski put koji je iz [[Slano]]ga i Popova vodio prema Bosni. Za vrijeme [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske vlasti]], područje župe se našlo na dubrovačko-osmanskoj granici.&lt;ref name=&quot;Vidović&quot;/&gt;{{is|104–106}} Za vrijeme [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] u Trebinji je u srpnju 1875. održana skupština na kojoj je [[Ivan Musić]] izabran za katoličkog vođu ustanka.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=229.}}&lt;/ref&gt; Prolazak [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|željezničke pruge Gabela – Zelenika]] omogućio je napredak cijelog područja, a u [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] Trebimlja nije bila na udaru četničkih razaranja i kasnijih partizanskih upada zato što su pruga i objekti na njoj bili pod posebnom zaštitom. Većina od 223 stradala župljana život su izgubili na križnim putovima. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Trebimlja je bila okupirana od 1. listopada 1991. do 30. svibnja 1992. Od 1998. mjesto se nalazi u sastavu općine Ravno.&lt;ref name=&quot;Vidović&quot;/&gt;{{is|104–106}}

== Stanovništvo ==

Trebinju su oduvijek nastanjivali pretežito [[Hrvati]]. Dokaz tome su brojni ostatci grobova i crkvi. Crkva svetoga Roka&lt;ref name=&quot;LZ&quot;/&gt; postoji još od 15. stoljeća. Lokacija crkve je ostala ista ali je njezin izgled promijenjen. Zadnja obnova crkve je bila nakon Domovinskog rata kada je cijela crkva u potpunosti oštećena. Mjesno groblje krasi spomenik podignut u spomen na žrtve Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra [[Dominik Andrijašević]] i zabilježio je župe u [[Popovo polje|Popovu polju]] i među njima župu Trebinju u kojoj su 9 sela, crkva i 40 katoličkih obitelji.&lt;ref&gt;[http://www.infobiro.ba/article/843396 Krunoslav Draganović: ''Donja Hercegovina prije 300 godina '' (Kalendar Napredak 1. siječnja 1935.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170423063508/http://www.infobiro.ba/article/843396 |date=23. travnja 2017. }} Digitalni arhiv Infobiro.ba (pristupljeno 8. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;:
ukupno: 272

* Hrvati – 268 (98,53 %) 
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 4 (1,47 %)

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

ukupno: 704

* Hrvati – 702 (99,72 %) 
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato – 2 (0,28 %)

== Župa Trebinja ==
Župa je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Sjedište je 1728. iz [[Rupni Do|Rupnog Dola]] premješteno u naselje Trebinju po kojoj je župa i dobila ime. Crkva na Trebinјi spominje se oko 1620. godine. Najprije je bila posvećena [[Uznesenje BDM|Uznesenju Bogorodice]], a kasnije [[sv. Rok]]u. Fra Blaž Gračanin 1624. piše da je ''na Trebinјi našao jednu porušenu staru crkvu koju je iz temelja podigao, ali zabranom trebinjsko-mrkanskog biskupa Antića nije je mogao potpuno završiti''. Potres iz 1667. znatno je oštetio crkvu, a 1728. krov i svodovi crkve su bili obrušeni, tako da su od crkve ostali samo zidovi. Trebinjsko-mrkanski biskup Tudišić obnovio ju je 1751., a ponovno je obnovljena 1825. Današnja župna crkva izgrađena je 1938., a obnovljena je nakon što je bila oštećena u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Župu čine naselja Trebinja (zaseoci Brijeg, Glavaši, Milići, Donja Trebinja, Dužica, Zagorac, Pećina i Turkovići), [[Cicrina]] (zaseoci Strmica, Zatmorje, Kremena Njiva), [[Trnčina]] (zaseoci Vojevići, Brestica, Planjak, Rupni Do, Gajic, Paraunići, Donja Trnčina i Prijevor), [[Velja Međa]] te naselje [[Dobri Do]] (u općini Neum).&lt;ref name=&quot;povijest_zupe&quot;&gt;[http://www.zuperavno-trebinja.com/povijest-zupe-25.html Povijest župe Trebinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191213231737/http://zuperavno-trebinja.com/povijest-zupe-25.html |date=13. prosinca 2019. }} Stranice župe Ravno i Trebinja (pristupljeno 2. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

=== Popis župnika&lt;ref name=&quot;povijest_zupe&quot;/&gt; ===
{{stupci|3|
* don Matija Vuković 1705. – 1708.
* don Đuro Sunožić 1709. – 1733.
* don Damjan Dobroslavić 1733. – 1736.
* don Mijo Pešić 1736.
* don Vinko Maršić 1737.
* don Andrija Zvono 1737. – 1755.
* don Mato Ančić 1755. – 1775.
* don Petar Milošević 1775. – 1780.
* don Đuro Milošević 1780. – 1781.
* don Jozo Škurla Cvjetković 1781. – 1797.
* don Nikola Andrijašević 1797. – 1832.
* don Ivan Russini 1832. – 1844.
* don Alojz Muratti (?)
* don Ilija Vukas 1848. – 1849.
* don Ivan Vlahinić 1850. – 1861.
* don Josip Brnić 1861. – 1868.
* don Ivan Vlahinić 1869. – 1885.
* don Ilija Sentić 1885. – 1891.
* don Ivan Rajič 1891. – 1900.
* don Petar Papac 1900. – 1901.
* don Ivan Raguž 1902. – 1907.
* don Martin Krešić 1907. – 1917.
* don Luka Kristić od 1917. – 1919.
* don Ivan Maslać 1919. – 1924.
* don Ilija Tomas
* don Ivan Raguž – 1935.
* don Nikola Bošnjak 1936. – 1939.
* don Andrija Majić 1939. – 1941
* don Stjepan Batinović 1941. – 1947.
* don Đuro Maslać 1947. – 1951.
* don Mate Šimović 1951. – 1962.
* don Jozo Radišić 1962. – 1964.
* don Petar Vuletić 1964. – 1968.
* don Tomislav Majić 1968. – 1969.
* don Bariša Čarapina 1969. – 1971.
* don Krešo Pandžić 1971. – 1974. 
* don Jakov Renić 1974. – 1985.
* don Zdravko Petković 1985. – 1995.
* don Slavko Maslać 1995. – 2013.
* don Pero Pavlović 2013. – 2018.
* don Bernard Marijanović 2018. – 2020.
* don Ivan Bijakšić 2020. – 2024.
* don Antonio Krešić&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nove pastoralne službe svećenika u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji – Biskupija Mostar|url=https://biskupija-mostar.ba/nove-pastoralne-sluzbe-svecenika-u-mostarsko-duvanjskoj-i-trebinjsko-mrkanskoj-biskupiji/|access-date=2024-08-15|language=hr}}&lt;/ref&gt; 2024. -
}}

== Znamenitosti ==

* [[Crkva sv. Roka u Trebimlji|Crkva sv. Roka]], podignuta vjerojatno krajem 16. ili početkom 17. stolјeća, [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]&lt;ref name=&quot;kons&quot;&gt;[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Ravno%20Crkva%20sv%20Roka%20u%20Trebimlju%20HR.pdf Povijesno područje – Crkva sv. Roka u selu Trebimlјe, općina Ravno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181008135016/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Ravno%20Crkva%20sv%20Roka%20u%20Trebimlju%20HR.pdf |date=8. listopada 2018. }} Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 8. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;
* [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na Trebinji|Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije]], župna crkva

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://glosk.com/BK/Trebimlja/-144180/gmap_en.htm Satelitska snimka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930155628/http://glosk.com/BK/Trebimlja/-144180/gmap_en.htm |date=30. rujna 2007. }}

{{Ravno}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Ravno]]</text>
      <sha1>0gbsr3i9peuz01qddl7xaaw057ibhqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donna Ares</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127138</id>
    <revision>
      <id>7567433</id>
      <parentid>7459042</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:00:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42378-48</username>
        <id>368348</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ samo gramatičko i pravopisno ispravljanje</comment>
      <origin>7567433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5682" sha1="t8zu46q1rsmzg0p1odsw5q9gyeptu56" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Donna Ares
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Azra Kolaković
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[1. siječnja]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Bihać]]
| Smrt                 = [[2. listopada]] [[2017.]]
| Prebivalište         = 
| Instrument           = vokal, glasovir
| Žanr                 = [[turbofolk]], [[pop-folk]], [[pop]], [[klasična glazba]]
| Zanimanje            = glazbenica
| Djelatno_razdoblje   = 1997. - 2016.&lt;ref&gt;N.N.: [http://www.nezavisne.com/magazin/jet-set/Dona-Ares-nakon-operacije-Zbog-bolesti-nema-vise-muzicke-karijere/379348 Dona Ares nakon operacije: Zbog bolesti nema više muzičke karijere], nezavisne.com, preuzeto 12. studenog 2016.&lt;/ref&gt;
| Producentska_kuća    = Sani Records
| Angažman             = 
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Azra Kolaković''', poznatija kao '''Donna Ares''' ([[Bihać]], [[1. siječnja]] [[1977.]] – [[Bihać]], [[2. listopada]] [[2017.]]) bila je [[BiH|bosanskohercegovačka]] pjevačica. Najveći uspjeh postigla je pjesmom „To mi nije trebalo” koja se našla na njenom trećem studijskom albumu ''Jackpot'' 2004. godine. Smatrana je najtalentiranijom bosansko-hercegovačkom umjetnicom koja je pisala i glazbu i tekst za svoje pjesme.

== Životopis ==

Rođena je u Bihaću [[1. siječnja]]. Glazbom se počela baviti još kao dijete. Njezina majka držala je satove klavira u jednoj glazbenoj školi, a njezin otac bio je pop-rock gitarist. Još kao mala djevojčica nastupila je na dječjem festivalu, a od svoje je 14. godine nastupala s rock grupom &quot;Camino Verde&quot; u lokalnim diskotekama kao pjevačica. Sa šesnaest godina napisala je svoje prve tekstove te snimila prvu pjesmu. Završila je glazbenu školu te je studirala engleski jezik i književnost na sveučilištu. 

[[1997.]] prvi put javno nastupa pod imenom &quot;Donna Ares&quot; na izboru za [[Hrvatska|hrvatsku]] pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] [[Dora|Dori]], a iste godine ostvaruje veliki uspjeh sa svojom pjesmom &quot;Kazna&quot; na festivalu &quot;[[Bihać]] ‘97&quot;, koja je lansira visoko na sve top liste u BiH.

[[1998.]], snima svoj prvi autorski album &quot;Ti me više ne voliš&quot;, pod producentskom palicom Ljubovci Džavida u &quot;Sani Records&quot; studiju u [[Duisburg]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ovaj album doživljava odličan prijem kod publike, a istoimena pjesma postaje veliki pop hit.

Nakon dvije godine izlazi album &quot;Donna Live 2000&quot;, gdje je snimila i obradila stare folk hitove, ali i popularne strane evergreene poput popularnih &quot;Woman In Love&quot; ([[Barbra Streisand]], &quot;I’m so excited&quot; ([[Pointer Sisters]] i sličnih te ovim albumom skreće veliku pažnju na sebe, ali i izaziva burne i oštre reakcije medija i struke, jer je spojila dva do tada inače nespojiva stila, što je publika odlično prihvatila, a struka žestoko kritizirala.

[[1999.]] godine izazvana negiranjem njenog folk poteza, piše tekst i glazbu za pjesmu &quot;Sviraj nešto narodno&quot;, koju je snimila u duetu s folk zvijezdom [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Pjesma je premijerno izvedena na festivalu &quot;[[Forte 2000]]&quot;, a [[2001.]] uvrštena na album &quot;Mix 2&quot; uz odličan odabir ponovo starih folk hitova, među kojima je i duet s [[Kemal Malovčić|Kemalom Malovčićem]] &quot;Kćeri moja Aliji dal' da te dam&quot;, te &quot;Prokleta je Amerika&quot; i mnoge druge stare pjesme. [[2002.]] izlazi album &quot;Čuvaj se dušo&quot; s istoimenim hitom. 

Nakon kraće pauze izlazi novi album &quot;Jackpot&quot;. [2005.]] doživljava ogroman uspjeh u susjednoj [[Srbija|Srbiji]], gdje njena pjesma &quot;To mi nije trebalo&quot; doživljava svoj pravi vrhunac, te osvaja sve nagrade za apsolutni hit godine. Isto tako, nizom koncerata u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] po svim poznatim narodnjačkim klubovima, Donna osvaja i domaću publiku. Potom njeni nastupi u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Makedonija|Makedoniji]] ostavljaju nezapamćeni uspjeh.

[[2006.]] izdaje album &quot;Nemam razloga za strah&quot; koji je poseban po tome što je po prvi put uzela za sebe pjesme drugih autora kolega. [[2006.]] također izlazi prvo [[DVD izdanje]] &quot;Donna Ares – The Best of 1997/2006&quot;

Preminula je 2. listopada 2017. godine u 40. godini života nakon trogodišnje i teške borbe s rakom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/donna-ares-preminula-nakon-teske-bolesti/171002094|title=Donna Ared preminula nakon teške bolesti|website=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
===Studijski albumi===
*''[[Ti me više ne voliš]]'' (1998)
*''Čuvaj se, dušo, ja sam tatin sin'' (2002)
*''[[Jackpot (Donna Ares album)|Jackpot]]'' (2004)
*''[[Nemam razloga za strah]]'' (2006)
*''[[Fantastična]]'' (2009)
*''[[Povratka nema]]'' (2011)

===Live albumi===
*''Live Mix I (Po želji!)'' (2000)
*''Live Mix II (Sviraj nešto narodno)'' (2001)
*''Live Mix III'' (2003)
* ''Donna Ares &amp; Prijatelji (Live at Zetra, Sarajevo)'' (2015)

===Kompilacije===
*''Megamix'' (2003)
*''Nemoj da pogađam'' (2003)
*''Best of Donna Ares (To mi nije trebalo)'' (2006)
*''Deset godina sa vama (Live)'' (2007)
*''The Best of Donna Ares (Želim da te gledam)'' (2010)

===Video albumi===
*''The Best of Donna Ares (1997-2006) (Video Collection)'' (2006)
== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.donna-ares.com/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171002172727/http://www.donna-ares.com/ |date=2. listopada 2017. }}

{{GLAVNIRASPORED:Ares, Donna }}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Životopisi, Bihać]]</text>
      <sha1>t8zu46q1rsmzg0p1odsw5q9gyeptu56</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567467</id>
      <parentid>7567433</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:19:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5651" sha1="liaql158olsw1dpkk7pgz0locpy63xi" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Donna Ares
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Azra Kolaković
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[1. siječnja]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Bihać]]
| Smrt                 = [[2. listopada]] [[2017.]]
| Prebivalište         = 
| Instrument           = vokal, glasovir
| Žanr                 = [[turbofolk]], [[pop-folk]], [[pop]], [[klasična glazba]]
| Zanimanje            = glazbenica
| Djelatno_razdoblje   = 1997. - 2016.&lt;ref&gt;N.N.: [http://www.nezavisne.com/magazin/jet-set/Dona-Ares-nakon-operacije-Zbog-bolesti-nema-vise-muzicke-karijere/379348 Dona Ares nakon operacije: Zbog bolesti nema više muzičke karijere], nezavisne.com, preuzeto 12. studenog 2016.&lt;/ref&gt;
| Producentska_kuća    = Sani Records
| Angažman             = 
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Azra Kolaković''', poznatija kao '''Donna Ares''' ([[Bihać]], [[1. siječnja]] [[1977.]] – [[Bihać]], [[2. listopada]] [[2017.]]) bila je [[BiH|bosanskohercegovačka]] pjevačica. Najveći uspjeh postigla je pjesmom „To mi nije trebalo” koja se našla na njenom trećem studijskom albumu ''Jackpot'' 2004. godine. Smatra je se najtalentiranijom bosanskohercegovačkom glazbenicom i kantautoricom.

== Životopis ==

Rođena je u Bihaću [[1. siječnja]]. Glazbom se počela baviti još kao dijete. Njezina majka držala je satove klavira u jednoj glazbenoj školi, a njezin otac bio je pop-rock gitarist. Još kao mala djevojčica nastupila je na dječjem festivalu, a od svoje je 14. godine nastupala s rock grupom &quot;Camino Verde&quot; u lokalnim diskotekama kao pjevačica. Sa šesnaest godina napisala je svoje prve tekstove te snimila prvu pjesmu. Završila je glazbenu školu te je studirala engleski jezik i književnost na sveučilištu. 

[[1997.]] prvi put javno nastupa pod imenom &quot;Donna Ares&quot; na izboru za [[Hrvatska|hrvatsku]] pjesmu [[Eurosong|Eurovizije]] [[Dora|Dori]], a iste godine ostvaruje veliki uspjeh sa svojom pjesmom &quot;Kazna&quot; na festivalu &quot;[[Bihać]] ‘97&quot;, koja je lansira visoko na sve top liste u BiH.

[[1998.]], snima svoj prvi autorski album &quot;Ti me više ne voliš&quot;, pod producentskom palicom Ljubovci Džavida u &quot;Sani Records&quot; studiju u [[Duisburg]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ovaj album doživljava odličan prijem kod publike, a istoimena pjesma postaje veliki pop hit.

Nakon dvije godine izlazi album &quot;Donna Live 2000&quot;, gdje je snimila i obradila stare folk hitove, ali i popularne strane evergreene poput popularnih &quot;Woman In Love&quot; ([[Barbra Streisand]], &quot;I’m so excited&quot; ([[Pointer Sisters]] i sličnih te ovim albumom skreće veliku pažnju na sebe, ali i izaziva burne i oštre reakcije medija i struke, jer je spojila dva do tada inače nespojiva stila, što je publika odlično prihvatila, a struka žestoko kritizirala.

[[1999.]] godine izazvana negiranjem njenog folk poteza, piše tekst i glazbu za pjesmu &quot;Sviraj nešto narodno&quot;, koju je snimila u duetu s folk zvijezdom [[Halid Bešlić|Halidom Bešlićem]]. Pjesma je premijerno izvedena na festivalu &quot;[[Forte 2000]]&quot;, a [[2001.]] uvrštena na album &quot;Mix 2&quot; uz odličan odabir ponovo starih folk hitova, među kojima je i duet s [[Kemal Malovčić|Kemalom Malovčićem]] &quot;Kćeri moja Aliji dal' da te dam&quot;, te &quot;Prokleta je Amerika&quot; i mnoge druge stare pjesme. [[2002.]] izlazi album &quot;Čuvaj se dušo&quot; s istoimenim hitom. 

Nakon kraće pauze izlazi novi album &quot;Jackpot&quot;. [2005.]] doživljava ogroman uspjeh u susjednoj [[Srbija|Srbiji]], gdje njena pjesma &quot;To mi nije trebalo&quot; doživljava svoj pravi vrhunac, te osvaja sve nagrade za apsolutni hit godine. Isto tako, nizom koncerata u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] po svim poznatim narodnjačkim klubovima, Donna osvaja i domaću publiku. Potom njeni nastupi u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Makedonija|Makedoniji]] ostavljaju nezapamćeni uspjeh.

[[2006.]] izdaje album &quot;Nemam razloga za strah&quot; koji je poseban po tome što je po prvi put uzela za sebe pjesme drugih autora kolega. [[2006.]] također izlazi prvo [[DVD izdanje]] &quot;Donna Ares – The Best of 1997/2006&quot;

Preminula je 2. listopada 2017. godine u 40. godini života nakon trogodišnje i teške borbe s rakom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/donna-ares-preminula-nakon-teske-bolesti/171002094|title=Donna Ared preminula nakon teške bolesti|website=klix.ba}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
===Studijski albumi===
*''[[Ti me više ne voliš]]'' (1998)
*''Čuvaj se, dušo, ja sam tatin sin'' (2002)
*''[[Jackpot (Donna Ares album)|Jackpot]]'' (2004)
*''[[Nemam razloga za strah]]'' (2006)
*''[[Fantastična]]'' (2009)
*''[[Povratka nema]]'' (2011)

===Live albumi===
*''Live Mix I (Po želji!)'' (2000)
*''Live Mix II (Sviraj nešto narodno)'' (2001)
*''Live Mix III'' (2003)
* ''Donna Ares &amp; Prijatelji (Live at Zetra, Sarajevo)'' (2015)

===Kompilacije===
*''Megamix'' (2003)
*''Nemoj da pogađam'' (2003)
*''Best of Donna Ares (To mi nije trebalo)'' (2006)
*''Deset godina sa vama (Live)'' (2007)
*''The Best of Donna Ares (Želim da te gledam)'' (2010)

===Video albumi===
*''The Best of Donna Ares (1997-2006) (Video Collection)'' (2006)
== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.donna-ares.com/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171002172727/http://www.donna-ares.com/ |date=2. listopada 2017. }}

{{GLAVNIRASPORED:Ares, Donna }}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Životopisi, Bihać]]</text>
      <sha1>liaql158olsw1dpkk7pgz0locpy63xi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brštanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127175</id>
    <revision>
      <id>7567401</id>
      <parentid>7516764</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:32:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>7567401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4595" sha1="tdchgcj6ndun9eupeyou4u0n249jtuw" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Brštanica
|slika =Brstanica.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis =Crkva sv. Ante
|entitet = fbih
|regija = [[Istočna Hercegovina]]
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Neum]]
|nadvisina = 
|lat = 42.997
|long =  17.776
|position = 
|brojstan2013 = 65
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Brštanica''' je naseljeno mjesto u općini [[Neum]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 13. lipnja 2019.&lt;/ref&gt; Nalazi se na sjeveru općine, te pripada skupini naselja koja se zovu '''Donje Hrasno'''.

== Povijest ==
Brštanicu su tijekom [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] spalile Osmanlije 1875.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=262.}}&lt;/ref&gt;

Kroz Brštanicu je prolazila [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|željeznička pruga Gabela – Zelenika]]. Osim kolodvorske tipske prijemne zgrade, postojalo je pet kolosijeka, od kojih dva slijepa (jedan za snabdijevanje lokomotiva, drugi za robu) te na izlazu prema Hutovu napojnik za lokomotive i kanal za čišćenje lokomotiva. U Hrasnu je postojao kompleks od tri skupljača vode površine 80.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, pripadajućih kanala i cisterne zapremine 7000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;[[Stanislav Vukorep]]: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)&lt;/ref&gt; Služio je za napajanje [[Parna lokomotiva|parnih lokomotiva]] vodom, a u to vrijeme bio je najveća građevina od armiranog betona na Balkanu.&lt;ref&gt;[http://www.ciro.herzegovinabike.ba/povijest_cire/od-stanice-do-stanice/ Od stanice do stanice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171023011131/http://www.ciro.herzegovinabike.ba/povijest_cire/od-stanice-do-stanice/ |date=23. listopada 2017. }} (Bicikliranjem kroz povijest - Revitalizacija uskotračne pruge “Ćiro”, pristupljeno 22. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Brštanica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''1991.'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt; 
| '''1981.''' 
| '''1971.''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|111 (99,11 %)
|123 (88,49 %)
|249 (96,14 %)
|-
|'''Muslimani'''
|0 (0,00 %)
|4 (2,87 %)
|8 (3,08 %)
|-
|'''Srbi'''
|0 (0,00 %)
|0 (0,00 %)
|1 (0,38 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0 (0,00 %)
|11 (7,91 %)
|0 (0,00 %)
|-
|'''ostali'''
|1 (0,89 %)
|1 (0,71 %)
|1 (0,38 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''112'''
|'''139'''
|'''259'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Brštanica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|65 (100,00 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''Srbi'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|0 
|-
|'''ukupno'''
|'''65'''
|}

== Znamenitosti ==

* [[Nekropola Brštanica|Nekropola]] od 74 stećka uz zavjetnu crkvu sv. Ante

== Poznate osobe ==

* [[Pero Jurković]] sveučilišni profesor, bivši guverner [[Hrvatska narodna banka|HNB-a]]

== Galerija ==

&lt;gallery class=&quot;center&quot; widths=&quot;200&quot;&gt;
Crkva Brstanica.jpeg|Crkva sv. Ante
Brstanica necropolis01.JPG|Stećci na groblju u Brštanici
Zeljeznicka postaja Hrasno - Brstanica1.jpg|Nekadašnja željeznička postaja Hrasno
Vodosprema Brstanica 3.JPG|Jedna od željezničkih vodosprema
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://glosk.com/BK/Brstanica/364292/aerial_en.htm Satelitska snimka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215004134/http://glosk.com/BK/Brstanica/364292/aerial_en.htm |date=15. veljače 2021. }}

{{Neum}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Neum]]</text>
      <sha1>tdchgcj6ndun9eupeyou4u0n249jtuw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567403</id>
      <parentid>7567401</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:32:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>višak</comment>
      <origin>7567403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4581" sha1="8jdyxdubuseldqtm45p4h5ftv1mhocz" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Brštanica
|slika =Brstanica.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = [[Istočna Hercegovina]]
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Neum]]
|nadvisina = 
|lat = 42.997
|long =  17.776
|position = 
|brojstan2013 = 65
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Brštanica''' je naseljeno mjesto u općini [[Neum]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 13. lipnja 2019.&lt;/ref&gt; Nalazi se na sjeveru općine, te pripada skupini naselja koja se zovu '''Donje Hrasno'''.

== Povijest ==
Brštanicu su tijekom [[Hercegovački ustanak|Hercegovačkog ustanka]] spalile Osmanlije 1875.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=262.}}&lt;/ref&gt;

Kroz Brštanicu je prolazila [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|željeznička pruga Gabela – Zelenika]]. Osim kolodvorske tipske prijemne zgrade, postojalo je pet kolosijeka, od kojih dva slijepa (jedan za snabdijevanje lokomotiva, drugi za robu) te na izlazu prema Hutovu napojnik za lokomotive i kanal za čišćenje lokomotiva. U Hrasnu je postojao kompleks od tri skupljača vode površine 80.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, pripadajućih kanala i cisterne zapremine 7000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;[[Stanislav Vukorep]]: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)&lt;/ref&gt; Služio je za napajanje [[Parna lokomotiva|parnih lokomotiva]] vodom, a u to vrijeme bio je najveća građevina od armiranog betona na Balkanu.&lt;ref&gt;[http://www.ciro.herzegovinabike.ba/povijest_cire/od-stanice-do-stanice/ Od stanice do stanice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171023011131/http://www.ciro.herzegovinabike.ba/povijest_cire/od-stanice-do-stanice/ |date=23. listopada 2017. }} (Bicikliranjem kroz povijest - Revitalizacija uskotračne pruge “Ćiro”, pristupljeno 22. listopada 2017.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Brštanica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''1991.'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt; 
| '''1981.''' 
| '''1971.''' 
 |-
|'''Hrvati'''
|111 (99,11 %)
|123 (88,49 %)
|249 (96,14 %)
|-
|'''Muslimani'''
|0 (0,00 %)
|4 (2,87 %)
|8 (3,08 %)
|-
|'''Srbi'''
|0 (0,00 %)
|0 (0,00 %)
|1 (0,38 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|0 (0,00 %)
|11 (7,91 %)
|0 (0,00 %)
|-
|'''ostali'''
|1 (0,89 %)
|1 (0,71 %)
|1 (0,38 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''112'''
|'''139'''
|'''259'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Brštanica'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|65 (100,00 %)
|-
|'''Bošnjaci'''
|0
|-
|'''Srbi'''
|0
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|0 
|-
|'''ukupno'''
|'''65'''
|}

== Znamenitosti ==

* [[Nekropola Brštanica|Nekropola]] od 74 stećka uz zavjetnu crkvu sv. Ante

== Poznate osobe ==

* [[Pero Jurković]] sveučilišni profesor, bivši guverner [[Hrvatska narodna banka|HNB-a]]

== Galerija ==

&lt;gallery class=&quot;center&quot; widths=&quot;200&quot;&gt;
Crkva Brstanica.jpeg|Crkva sv. Ante
Brstanica necropolis01.JPG|Stećci na groblju u Brštanici
Zeljeznicka postaja Hrasno - Brstanica1.jpg|Nekadašnja željeznička postaja Hrasno
Vodosprema Brstanica 3.JPG|Jedna od željezničkih vodosprema
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://glosk.com/BK/Brstanica/364292/aerial_en.htm Satelitska snimka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215004134/http://glosk.com/BK/Brstanica/364292/aerial_en.htm |date=15. veljače 2021. }}

{{Neum}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Neum]]</text>
      <sha1>8jdyxdubuseldqtm45p4h5ftv1mhocz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anka Jelačić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>135177</id>
    <revision>
      <id>7567109</id>
      <parentid>6949526</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:42:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1935" sha1="r8j6a7yheijatpcbmxlyhx1xcqgbwzq" xml:space="preserve">'''Anka Jelačić''' ([[Gornji Sveti Ivan]], [[Baja]], [[Mađarska]], [[17. siječnja]] [[1909.]] – [[Zagreb]], [[9. siječnja]] [[1968.]]) bila je međunarodno poznata [[Hrvati|hrvatska]] [[mezzosopran]]istica.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] radila je u bečkoj [[Volksopera|Volksoperi]], gdje je zvijezdom miljenicom tamošnjeg gledateljstva i slušateljstva. 

Posebno je bila poznata po interpretaciji ''[[Carmen]]'' [[Georges Bizet|Georgesa Bizeta]].

Tematski je obrađena u [[Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca|Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca]].&lt;ref&gt;[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=7405 Radio Subotica, program na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120814145606/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=3&amp;pid=7405 |date=14. kolovoza 2012. }} Iz tiska izašao XI. svezak «Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, SB/SJ, 17. srpnja 2012&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
* &quot;[[Pustolov pred vratima (1961)|Pustolov pred vratima]]&quot; kao putnica u vlaku ([[1961.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20040722080546/http://www.matica.hr/Vijenac/vij219.nsf/AllWebDocs/prilog Vijenac] Hrvatski operni pjevači 1945. – 2002.
* [https://web.archive.org/web/20070927005604/http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/bas4.htm Hrvatski iseljenički zbornik 2004.] Hrvatski vokalni umjetnici 20. stoljeća u svijetu
* [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac271.nsf/AllWebDocs/WagneruHNK Vijenac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080530175310/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac271.nsf/AllWebDocs/WagneruHNK |date=30. svibnja 2008. }} Deset opera


{{GLAVNIRASPORED:Jelačić, Anka}}
[[Kategorija:Hrvatski operni pjevači]]
[[Kategorija:Životopisi, Bačka]]
[[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]]</text>
      <sha1>r8j6a7yheijatpcbmxlyhx1xcqgbwzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peter Sarsgaard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139530</id>
    <revision>
      <id>7567201</id>
      <parentid>6861906</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:42:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42448-16</username>
        <id>368319</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */</comment>
      <origin>7567201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4044" sha1="d73nohle90xig04doa455im1hocrrjr" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Peter Sarsgaard
|slika           = Sarsgaard at WUSTL 2007.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = 
|rodno ime       = John Peter Sarsgaard
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[7. ožujka]] [[1971.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|SAD}} [[Scott (zrakoplovna baza)|Zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = [[Maggie Gyllenhaal]] (2009. -)
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Peter Sarsgaard''' ([[Scott (zrakoplovna baza)|zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]], [[7. ožujka]] [[1971.]]), američki [[film]]ski i kazališni [[glumac]], nominiran za [[Zlatni globus]].

==Životopis==
Rodio se kao '''John Peter Sarsgaard''' u zrakoplovnoj bazi Scott, Illinois, gdje mu je otac radio kao [[zrakoplov]]ni [[inženjer]]. Zbog očeva posla, obitelj se selila čak dvanaest puta tijekom njegovog djetinstva. Sarsgaard je odgojen kao [[rimokatolik]], a pohađao je i [[Isusovci|isusovačku]] školu za dječake. Diplomirao je [[povijest]] [[1991.]] godine na [[Sveučilište|sveučilištu]] [[George Washington|Washington]] u [[St. Louis]]u. Premda je bio vrstan [[sport]]aš, od igranja [[Američki nogomet|američkog nogometa]] je odustao nakon nekoliko potresa [[Ljudski mozak|mozga]].

Peter Sarsgaard je do sada snimio 30-ak filmova. Proslavio se rano, u filmu ''[[Dečki ne plaču (1999)|Dečki ne plaču]]'', gdje je glumio nasilnog i [[Homofobija|homofobnog]] razbojnika koji ubija Brandona Teenu, transseksualni lik kojeg je utjelovila [[Hilary Swank]].

Obično glumi mračne i zle likove, a filmovi mu variraju od niskobudžetnih ostvarenja do velikih studijskih projekata, bilo da je žanr [[horor]], [[triler]] ili akcija.

Sarsgaard je 2002. započeo vezu s glumicom [[Maggie Gyllenhaal]], koju je upoznao prethodne godine. Vjenčali su se 2. svibnja 2009. u Brindisiju u Italiji. Imaju dvije kćeri, Ramonu i Gloriju Ray.&lt;ref&gt;[https://people.com/movies/maggie-gyllenhaal-peter-sarsgaard-relationship-timeline/ Maggie Gyllenhaal and Peter Sarsgaard's Relationship Timeline], ''People'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

S njezinim bratom, glumcem [[Jake Gyllenhaal|Jakeom Gyllenhaalom]], Sarsgaard je glumio u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' iz 2005., u kojoj je tumačio Troya, snajperskog partnera Gyllenhaalova lika Anthonyja Swofforda.&lt;ref&gt;[https://old.bfi.org.uk/sightandsound/review/3090 Film of the Month: Jarhead (2005)], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Ponovno su surađivali u prvoj sezoni pravne trilerske serije ''[[Presumed Innocent (TV series)|Presumed Innocent]]'' iz 2024., temeljenoj na istoimenom romanu Scotta Turowa. Sarsgaard je glumio tužitelja Tommyja Molta, dok je Gyllenhaal tumačio Rustyja Sabicha.&lt;ref&gt;[https://apnews.com/article/jake-gyllenhaal-peter-sarsgaard-presumed-innocent-c0360859ec92da4c21bfc111489241ed Real-life brothers-in-law Jake Gyllenhaal and Peter Sarsgaard are adversaries in ‘Presumed Innocent’], ''Associated Press'', 11. lipnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Prvih osam epizoda serije počelo se prikazivati na Apple TV+ 12. lipnja 2024.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/news/2024/05/apple-tv-debuts-the-trailer-for-highly-anticipated-thriller-presumed-innocent-starring-and-executive-produced-by-academy-award-and-tony-award-nominee-jake-gyllenhaal-and-hailing-from-multi-emmy-award-winners-david-e-kelley-and-jj-abrams/ Apple TV+ debuts the trailer for “Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', 22. svibnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
*{{imdb ime|id=0765597|ime=Peter Sarsgaard}}

{{GLAVNIRASPORED:Sarsgaard, Peter}}
[[Kategorija: Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]</text>
      <sha1>d73nohle90xig04doa455im1hocrrjr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567203</id>
      <parentid>7567201</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:48:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42448-16</username>
        <id>368319</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */</comment>
      <origin>7567203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4045" sha1="ssqxzuzuhq063b0gocp23y0ny8c2vux" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Peter Sarsgaard
|slika           = Sarsgaard at WUSTL 2007.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = 
|rodno ime       = John Peter Sarsgaard
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[7. ožujka]] [[1971.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|SAD}} [[Scott (zrakoplovna baza)|Zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = [[Maggie Gyllenhaal]] (2009. -)
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Peter Sarsgaard''' ([[Scott (zrakoplovna baza)|zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]], [[7. ožujka]] [[1971.]]), američki [[film]]ski i kazališni [[glumac]], nominiran za [[Zlatni globus]].

==Životopis==
Rodio se kao '''John Peter Sarsgaard''' u zrakoplovnoj bazi Scott, Illinois, gdje mu je otac radio kao [[zrakoplov]]ni [[inženjer]]. Zbog očeva posla, obitelj se selila čak dvanaest puta tijekom njegovog djetinstva. Sarsgaard je odgojen kao [[rimokatolik]], a pohađao je i [[Isusovci|isusovačku]] školu za dječake. Diplomirao je [[povijest]] [[1991.]] godine na [[Sveučilište|sveučilištu]] [[George Washington|Washington]] u [[St. Louis]]u. Premda je bio vrstan [[sport]]aš, od igranja [[Američki nogomet|američkog nogometa]] je odustao nakon nekoliko potresa [[Ljudski mozak|mozga]].

Peter Sarsgaard je do sada snimio 30-ak filmova. Proslavio se rano, u filmu ''[[Dečki ne plaču (1999)|Dečki ne plaču]]'', gdje je glumio nasilnog i [[Homofobija|homofobnog]] razbojnika koji ubija Brandona Teenu, transseksualni lik kojeg je utjelovila [[Hilary Swank]].

Obično glumi mračne i zle likove, a filmovi mu variraju od niskobudžetnih ostvarenja do velikih studijskih projekata, bilo da je žanr [[horor]], [[triler]] ili akcija.

Sarsgaard je 2002. započeo vezu s glumicom [[Maggie Gyllenhaal]], koju je upoznao prethodne godine. Vjenčali su se 2. svibnja 2009. u Brindisiju u Italiji. Imaju dvije kćeri, Ramonu i Gloriju Ray.&lt;ref&gt;[https://people.com/movies/maggie-gyllenhaal-peter-sarsgaard-relationship-timeline/ Maggie Gyllenhaal and Peter Sarsgaard's Relationship Timeline], ''People'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 

S njezinim bratom, glumcem [[Jake Gyllenhaal|Jakeom Gyllenhaalom]], Sarsgaard je glumio u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' iz 2005., u kojoj je tumačio Troya, snajperskog partnera Gyllenhaalova lika Anthonyja Swofforda.&lt;ref&gt;[https://old.bfi.org.uk/sightandsound/review/3090 Film of the Month: Jarhead (2005)], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Ponovno su surađivali u prvoj sezoni pravne trilerske serije ''[[Presumed Innocent (TV series)|Presumed Innocent]]'' iz 2024., temeljenoj na istoimenom romanu Scotta Turowa. Sarsgaard je glumio tužitelja Tommyja Molta, dok je Gyllenhaal tumačio Rustyja Sabicha.&lt;ref&gt;[https://apnews.com/article/jake-gyllenhaal-peter-sarsgaard-presumed-innocent-c0360859ec92da4c21bfc111489241ed Real-life brothers-in-law Jake Gyllenhaal and Peter Sarsgaard are adversaries in ‘Presumed Innocent’], ''Associated Press'', 11. lipnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Prvih osam epizoda serije počelo se prikazivati na Apple TV+ 12. lipnja 2024.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/news/2024/05/apple-tv-debuts-the-trailer-for-highly-anticipated-thriller-presumed-innocent-starring-and-executive-produced-by-academy-award-and-tony-award-nominee-jake-gyllenhaal-and-hailing-from-multi-emmy-award-winners-david-e-kelley-and-jj-abrams/ Apple TV+ debuts the trailer for “Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', 22. svibnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
*{{imdb ime|id=0765597|ime=Peter Sarsgaard}}

{{GLAVNIRASPORED:Sarsgaard, Peter}}
[[Kategorija: Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]</text>
      <sha1>ssqxzuzuhq063b0gocp23y0ny8c2vux</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567204</id>
      <parentid>7567203</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:50:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42448-16</username>
        <id>368319</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */</comment>
      <origin>7567204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4046" sha1="nd1wxo8a2hypzuzgyco1du88cyph7q7" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Peter Sarsgaard
|slika           = Sarsgaard at WUSTL 2007.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = 
|rodno ime       = John Peter Sarsgaard
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[7. ožujka]] [[1971.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|SAD}} [[Scott (zrakoplovna baza)|Zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = [[Maggie Gyllenhaal]] (2009. -)
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Peter Sarsgaard''' ([[Scott (zrakoplovna baza)|zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]], [[7. ožujka]] [[1971.]]), američki [[film]]ski i kazališni [[glumac]], nominiran za [[Zlatni globus]].

==Životopis==
Rodio se kao '''John Peter Sarsgaard''' u zrakoplovnoj bazi Scott, Illinois, gdje mu je otac radio kao [[zrakoplov]]ni [[inženjer]]. Zbog očeva posla, obitelj se selila čak dvanaest puta tijekom njegovog djetinstva. Sarsgaard je odgojen kao [[rimokatolik]], a pohađao je i [[Isusovci|isusovačku]] školu za dječake. Diplomirao je [[povijest]] [[1991.]] godine na [[Sveučilište|sveučilištu]] [[George Washington|Washington]] u [[St. Louis]]u. Premda je bio vrstan [[sport]]aš, od igranja [[Američki nogomet|američkog nogometa]] je odustao nakon nekoliko potresa [[Ljudski mozak|mozga]].

Peter Sarsgaard je do sada snimio 30-ak filmova. Proslavio se rano, u filmu ''[[Dečki ne plaču (1999)|Dečki ne plaču]]'', gdje je glumio nasilnog i [[Homofobija|homofobnog]] razbojnika koji ubija Brandona Teenu, transseksualni lik kojeg je utjelovila [[Hilary Swank]].

Obično glumi mračne i zle likove, a filmovi mu variraju od niskobudžetnih ostvarenja do velikih studijskih projekata, bilo da je žanr [[horor]], [[triler]] ili akcija.

Sarsgaard je 2002. započeo vezu s glumicom [[Maggie Gyllenhaal]], koju je upoznao prethodne godine. Vjenčali su se 2. svibnja 2009. u Brindisiju u Italiji. Imaju dvije kćeri, Ramonu i Gloriju Ray.&lt;ref&gt;[https://people.com/movies/maggie-gyllenhaal-peter-sarsgaard-relationship-timeline/ Maggie Gyllenhaal and Peter Sarsgaard's Relationship Timeline], ''People'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 


S njezinim bratom, glumcem [[Jake Gyllenhaal|Jakeom Gyllenhaalom]], Sarsgaard je glumio u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' iz 2005., u kojoj je tumačio Troya, snajperskog partnera Gyllenhaalova lika Anthonyja Swofforda.&lt;ref&gt;[https://old.bfi.org.uk/sightandsound/review/3090 Film of the Month: Jarhead (2005)], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Ponovno su surađivali u prvoj sezoni pravne trilerske serije ''[[Presumed Innocent (TV series)|Presumed Innocent]]'' iz 2024., temeljenoj na istoimenom romanu Scotta Turowa. Sarsgaard je glumio tužitelja Tommyja Molta, dok je Gyllenhaal tumačio Rustyja Sabicha.&lt;ref&gt;[https://apnews.com/article/jake-gyllenhaal-peter-sarsgaard-presumed-innocent-c0360859ec92da4c21bfc111489241ed Real-life brothers-in-law Jake Gyllenhaal and Peter Sarsgaard are adversaries in ‘Presumed Innocent’], ''Associated Press'', 11. lipnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Prvih osam epizoda serije počelo se prikazivati na Apple TV+ 12. lipnja 2024.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/news/2024/05/apple-tv-debuts-the-trailer-for-highly-anticipated-thriller-presumed-innocent-starring-and-executive-produced-by-academy-award-and-tony-award-nominee-jake-gyllenhaal-and-hailing-from-multi-emmy-award-winners-david-e-kelley-and-jj-abrams/ Apple TV+ debuts the trailer for “Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', 22. svibnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
*{{imdb ime|id=0765597|ime=Peter Sarsgaard}}

{{GLAVNIRASPORED:Sarsgaard, Peter}}
[[Kategorija: Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]</text>
      <sha1>nd1wxo8a2hypzuzgyco1du88cyph7q7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567205</id>
      <parentid>7567204</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:56:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42684-25</username>
        <id>368321</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */ Dodan sadržaj</comment>
      <origin>7567205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5228" sha1="4y5m06ph99gh047frf1ia6vwcyw3pit" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Peter Sarsgaard
|slika           = Sarsgaard at WUSTL 2007.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = 
|rodno ime       = John Peter Sarsgaard
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[7. ožujka]] [[1971.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|SAD}} [[Scott (zrakoplovna baza)|Zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = [[Maggie Gyllenhaal]] (2009. -)
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Peter Sarsgaard''' ([[Scott (zrakoplovna baza)|zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]], [[7. ožujka]] [[1971.]]), američki [[film]]ski i kazališni [[glumac]], nominiran za [[Zlatni globus]].

==Životopis==
Rodio se kao '''John Peter Sarsgaard''' u zrakoplovnoj bazi Scott, Illinois, gdje mu je otac radio kao [[zrakoplov]]ni [[inženjer]]. Zbog očeva posla, obitelj se selila čak dvanaest puta tijekom njegovog djetinstva. Sarsgaard je odgojen kao [[rimokatolik]], a pohađao je i [[Isusovci|isusovačku]] školu za dječake. Diplomirao je [[povijest]] [[1991.]] godine na [[Sveučilište|sveučilištu]] [[George Washington|Washington]] u [[St. Louis]]u. Premda je bio vrstan [[sport]]aš, od igranja [[Američki nogomet|američkog nogometa]] je odustao nakon nekoliko potresa [[Ljudski mozak|mozga]].

Peter Sarsgaard je do sada snimio 30-ak filmova. Proslavio se rano, u filmu ''[[Dečki ne plaču (1999)|Dečki ne plaču]]'', gdje je glumio nasilnog i [[Homofobija|homofobnog]] razbojnika koji ubija Brandona Teenu, transseksualni lik kojeg je utjelovila [[Hilary Swank]].

Obično glumi mračne i zle likove, a filmovi mu variraju od niskobudžetnih ostvarenja do velikih studijskih projekata, bilo da je žanr [[horor]], [[triler]] ili akcija.

Sarsgaard je 2002. započeo vezu s glumicom [[Maggie Gyllenhaal]], koju je upoznao prethodne godine. Vjenčali su se 2. svibnja 2009. u Brindisiju u Italiji. Imaju dvije kćeri, Ramonu i Gloriju Ray.&lt;ref&gt;[https://people.com/movies/maggie-gyllenhaal-peter-sarsgaard-relationship-timeline/ Maggie Gyllenhaal and Peter Sarsgaard's Relationship Timeline], ''People'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 
Sarsgaard i Gyllenhaal surađivali su i na nekoliko filmskih projekata. Gyllenhaal je napisala i režirala psihološku dramu ''[[Mračna kći]]'' (engl. ''The Lost Daughter'') iz 2021., svoj dugometražni redateljski prvijenac, u kojoj je Sarsgaard glumio profesora s kojim mlađa Leda započinje aferu.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/interviews/olivia-colman-lost-daughter Olivia Colman on Bon Jovi, bad holidays and The Lost Daughter], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Ponovno su surađivali na filmu ''The Bride!'' iz 2026., koji je Gyllenhaal napisala, režirala i producirala, a Sarsgaard je bio član glumačke postave.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride The Bride!], ''Warner Bros.'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Sarsgaard se pojavljuje i u njezinu kratkom filmu ''Flesh Impact'', posvećenom stotoj obljetnici rođenja [[Marilyn Monroe]], čija je svjetska premijera najavljena za 83. Venecijanski filmski festival 2026.&lt;ref&gt;[https://www.labiennale.org/en/news/ellen-burstyn-golden-lion-lifetime-achievement Ellen Burstyn Golden Lion for Lifetime Achievement], ''La Biennale di Venezia'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

S njezinim bratom, glumcem [[Jake Gyllenhaal|Jakeom Gyllenhaalom]], Sarsgaard je glumio u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' iz 2005., u kojoj je tumačio Troya, snajperskog partnera Gyllenhaalova lika Anthonyja Swofforda.&lt;ref&gt;[https://old.bfi.org.uk/sightandsound/review/3090 Film of the Month: Jarhead (2005)], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Ponovno su surađivali u prvoj sezoni pravne trilerske serije ''[[Presumed Innocent (TV series)|Presumed Innocent]]'' iz 2024., temeljenoj na istoimenom romanu Scotta Turowa. Sarsgaard je glumio tužitelja Tommyja Molta, dok je Gyllenhaal tumačio Rustyja Sabicha.&lt;ref&gt;[https://apnews.com/article/jake-gyllenhaal-peter-sarsgaard-presumed-innocent-c0360859ec92da4c21bfc111489241ed Real-life brothers-in-law Jake Gyllenhaal and Peter Sarsgaard are adversaries in ‘Presumed Innocent’], ''Associated Press'', 11. lipnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Prvih osam epizoda serije počelo se prikazivati na Apple TV+ 12. lipnja 2024.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/news/2024/05/apple-tv-debuts-the-trailer-for-highly-anticipated-thriller-presumed-innocent-starring-and-executive-produced-by-academy-award-and-tony-award-nominee-jake-gyllenhaal-and-hailing-from-multi-emmy-award-winners-david-e-kelley-and-jj-abrams/ Apple TV+ debuts the trailer for “Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', 22. svibnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
*{{imdb ime|id=0765597|ime=Peter Sarsgaard}}

{{GLAVNIRASPORED:Sarsgaard, Peter}}
[[Kategorija: Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]</text>
      <sha1>4y5m06ph99gh047frf1ia6vwcyw3pit</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567209</id>
      <parentid>7567205</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T22:42:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */ Popravljeno i dodan sadržaj</comment>
      <origin>7567209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7038" sha1="4p9jgrbkpdehst2rriqhz8xxz8ntkhs" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Peter Sarsgaard
|slika           = Sarsgaard at WUSTL 2007.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = 
|rodno ime       = John Peter Sarsgaard
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[7. ožujka]] [[1971.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|SAD}} [[Scott (zrakoplovna baza)|Zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = [[Maggie Gyllenhaal]] (2009. -)
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Peter Sarsgaard''' ([[Scott (zrakoplovna baza)|zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]], [[7. ožujka]] [[1971.]]), američki [[film]]ski i kazališni [[glumac]], nominiran za [[Zlatni globus]].

==Životopis==
Rodio se kao '''John Peter Sarsgaard''' u zrakoplovnoj bazi Scott, Illinois, gdje mu je otac radio kao [[zrakoplov]]ni [[inženjer]]. Zbog očeva posla, obitelj se selila čak dvanaest puta tijekom njegovog djetinstva. Sarsgaard je odgojen kao [[rimokatolik]], a pohađao je i [[Isusovci|isusovačku]] školu za dječake. Diplomirao je [[povijest]] [[1991.]] godine na [[Sveučilište|sveučilištu]] [[George Washington|Washington]] u [[St. Louis]]u. Premda je bio vrstan [[sport]]aš, od igranja [[Američki nogomet|američkog nogometa]] je odustao nakon nekoliko potresa [[Ljudski mozak|mozga]].

== Karijera ==

Sarsgaard je na filmu debitirao sporednom ulogom u drami ''Dead Man Walking'' iz 1995., a širu pozornost privukao je ulogom Johna Lottera u filmu ''[[Dečki ne plaču]]'' iz 1999.&lt;ref&gt;[https://www.sonyclassics.com/bluejasmine/bios/peter.html Peter Sarsgaard], ''Sony Pictures Classics'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Važan korak u karijeri ostvario je u biografskoj drami ''Shattered Glass'' iz 2003., u kojoj je tumačio urednika Charlesa Lanea. Za tu je izvedbu nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljeg sporednog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/shattered-glass/ Shattered Glass], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom sljedećih godina nastupao je u neovisnim dramama i velikim studijskim produkcijama, među kojima su ''Garden State'' (2004.), ''Jarhead'' (2005.), ''An Education'' (2009.), ''Blue Jasmine'' (2013.) i ''The Batman'' (2022.). U biografskoj drami ''Experimenter'' iz 2015. glumio je socijalnog psihologa [[Stanley Milgram|Stanleyja Milgrama]], čiji su pokusi poslušnosti središnja tema filma.&lt;ref&gt;[https://www.wprl.org/2015-10-23/experimenter-revisits-a-decades-old-trial-of-free-will-and-compassion Experimenter Revisits a Decades-Old Trial of Free Will and Compassion], ''NPR – Fresh Air'', 23. listopada 2015., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U povijesnom trileru ''September 5'' iz 2024. tumačio je televizijskog direktora Roonea Arledgea. Film prikazuje kako je ekipa televizijske kuće ABC tijekom Olimpijskih igara u Münchenu 1972. počela uživo izvještavati o talačkoj krizi izraelskih sportaša.&lt;ref&gt;[https://www.paramountpictures.com/movies/september-5 September 5], ''Paramount Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za ulogu Saula u drami ''Memory'' iz 2023. osvojio je Volpijev pehar za najboljeg glumca na 80. Venecijanskom filmskom festivalu.&lt;ref&gt;[https://www.labiennale.org/en/news/official-awards-80th-venice-film-festival Official awards of the 80th Venice Film Festival], ''La Biennale di Venezia'', 9. rujna 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Obično glumi mračne i zle likove, a filmovi mu variraju od niskobudžetnih ostvarenja do velikih studijskih projekata, bilo da je žanr [[horor]], [[triler]] ili akcija.

Sarsgaard je 2002. započeo vezu s glumicom [[Maggie Gyllenhaal]], koju je upoznao prethodne godine. Vjenčali su se 2. svibnja 2009. u Brindisiju u Italiji. Imaju dvije kćeri, Ramonu i Gloriju Ray.&lt;ref&gt;[https://people.com/movies/maggie-gyllenhaal-peter-sarsgaard-relationship-timeline/ Maggie Gyllenhaal and Peter Sarsgaard's Relationship Timeline], ''People'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 
Sarsgaard i Gyllenhaal surađivali su i na nekoliko filmskih projekata. Gyllenhaal je napisala i režirala psihološku dramu ''[[Mračna kći]]'' (engl. ''The Lost Daughter'') iz 2021., svoj dugometražni redateljski prvijenac, u kojoj je Sarsgaard glumio profesora s kojim mlađa Leda započinje aferu.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/interviews/olivia-colman-lost-daughter Olivia Colman on Bon Jovi, bad holidays and The Lost Daughter], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Ponovno su surađivali na filmu ''The Bride!'' iz 2026., koji je Gyllenhaal napisala, režirala i producirala, a Sarsgaard je bio član glumačke postave.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride The Bride!], ''Warner Bros.'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Sarsgaard se pojavljuje i u njezinu kratkom filmu ''Flesh Impact'', posvećenom stotoj obljetnici rođenja [[Marilyn Monroe]], čija je svjetska premijera najavljena za 83. Venecijanski filmski festival 2026.&lt;ref&gt;[https://www.labiennale.org/en/news/ellen-burstyn-golden-lion-lifetime-achievement Ellen Burstyn Golden Lion for Lifetime Achievement], ''La Biennale di Venezia'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

S njezinim bratom, glumcem [[Jake Gyllenhaal|Jakeom Gyllenhaalom]], Sarsgaard je glumio u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' iz 2005., u kojoj je tumačio Troya, snajperskog partnera Gyllenhaalova lika Anthonyja Swofforda.&lt;ref&gt;[https://old.bfi.org.uk/sightandsound/review/3090 Film of the Month: Jarhead (2005)], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Ponovno su surađivali u prvoj sezoni pravne trilerske serije ''[[Presumed Innocent (TV series)|Presumed Innocent]]'' iz 2024., temeljenoj na istoimenom romanu Scotta Turowa. Sarsgaard je glumio tužitelja Tommyja Molta, dok je Gyllenhaal tumačio Rustyja Sabicha.&lt;ref&gt;[https://apnews.com/article/jake-gyllenhaal-peter-sarsgaard-presumed-innocent-c0360859ec92da4c21bfc111489241ed Real-life brothers-in-law Jake Gyllenhaal and Peter Sarsgaard are adversaries in ‘Presumed Innocent’], ''Associated Press'', 11. lipnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Prvih osam epizoda serije počelo se prikazivati na Apple TV+ 12. lipnja 2024.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/news/2024/05/apple-tv-debuts-the-trailer-for-highly-anticipated-thriller-presumed-innocent-starring-and-executive-produced-by-academy-award-and-tony-award-nominee-jake-gyllenhaal-and-hailing-from-multi-emmy-award-winners-david-e-kelley-and-jj-abrams/ Apple TV+ debuts the trailer for “Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', 22. svibnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
*{{imdb ime|id=0765597|ime=Peter Sarsgaard}}

{{GLAVNIRASPORED:Sarsgaard, Peter}}
[[Kategorija: Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]</text>
      <sha1>4p9jgrbkpdehst2rriqhz8xxz8ntkhs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567212</id>
      <parentid>7567209</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T22:57:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karijera */ Prevedeno i prilagođeno iz članka [[:en:Peter Sarsgaard]]; vidi povijest članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8817" sha1="efncfw95z0kksdywnrjixy6n6xqvd9d" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Peter Sarsgaard
|slika           = Sarsgaard at WUSTL 2007.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = 
|rodno ime       = John Peter Sarsgaard
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[7. ožujka]] [[1971.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|SAD}} [[Scott (zrakoplovna baza)|Zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = [[Maggie Gyllenhaal]] (2009. -)
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Peter Sarsgaard''' ([[Scott (zrakoplovna baza)|zrakoplovna baza Scott]], [[Illinois]], [[7. ožujka]] [[1971.]]), američki [[film]]ski i kazališni [[glumac]], nominiran za [[Zlatni globus]].

==Životopis==
Rodio se kao '''John Peter Sarsgaard''' u zrakoplovnoj bazi Scott, Illinois, gdje mu je otac radio kao [[zrakoplov]]ni [[inženjer]]. Zbog očeva posla, obitelj se selila čak dvanaest puta tijekom njegovog djetinstva. Sarsgaard je odgojen kao [[rimokatolik]], a pohađao je i [[Isusovci|isusovačku]] školu za dječake. Diplomirao je [[povijest]] [[1991.]] godine na [[Sveučilište|sveučilištu]] [[George Washington|Washington]] u [[St. Louis]]u. Premda je bio vrstan [[sport]]aš, od igranja [[Američki nogomet|američkog nogometa]] je odustao nakon nekoliko potresa [[Ljudski mozak|mozga]].

== Karijera ==

Sarsgaard je na filmu debitirao sporednom ulogom u drami ''Dead Man Walking'' iz 1995., a širu pozornost privukao je ulogom Johna Lottera u filmu ''[[Dečki ne plaču]]'' iz 1999.&lt;ref&gt;[https://www.sonyclassics.com/bluejasmine/bios/peter.html Peter Sarsgaard], ''Sony Pictures Classics'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Važan korak u karijeri ostvario je u biografskoj drami ''Shattered Glass'' iz 2003., u kojoj je tumačio urednika Charlesa Lanea. Za tu je izvedbu nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljeg sporednog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/shattered-glass/ Shattered Glass], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom sljedećih godina nastupao je u neovisnim dramama i velikim studijskim produkcijama, među kojima su ''Garden State'' (2004.), ''Jarhead'' (2005.), ''An Education'' (2009.), ''Blue Jasmine'' (2013.) i ''The Batman'' (2022.). U biografskoj drami ''Experimenter'' iz 2015. glumio je socijalnog psihologa [[Stanley Milgram|Stanleyja Milgrama]], čiji su pokusi poslušnosti središnja tema filma.&lt;ref&gt;[https://www.wprl.org/2015-10-23/experimenter-revisits-a-decades-old-trial-of-free-will-and-compassion Experimenter Revisits a Decades-Old Trial of Free Will and Compassion], ''NPR – Fresh Air'', 23. listopada 2015., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U povijesnom trileru ''September 5'' iz 2024. tumačio je televizijskog direktora Roonea Arledgea. Film prikazuje kako je ekipa televizijske kuće ABC tijekom Olimpijskih igara u Münchenu 1972. počela uživo izvještavati o talačkoj krizi izraelskih sportaša.&lt;ref&gt;[https://www.paramountpictures.com/movies/september-5 September 5], ''Paramount Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za ulogu Saula u drami ''Memory'' iz 2023. osvojio je Volpijev pehar za najboljeg glumca na 80. Venecijanskom filmskom festivalu.&lt;ref&gt;[https://www.labiennale.org/en/news/official-awards-80th-venice-film-festival Official awards of the 80th Venice Film Festival], ''La Biennale di Venezia'', 9. rujna 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Obično glumi mračne i zle likove, a filmovi mu variraju od niskobudžetnih ostvarenja do velikih studijskih projekata, bilo da je žanr [[horor]], [[triler]] ili akcija.

== Privatni život ==

U intervjuu za ''The New York Times'' Sarsgaard je izjavio da je katolik: „Sviđa mi se aspekt katolicizma kao kulta smrti. Svaka religija zanima se za smrt, ali katolicizam to podiže na osobito visoku razinu. [...] Ozbiljno, u katolicizmu biste trebali voljeti svojega neprijatelja. To me se kao dijete jako dojmilo i pomoglo mi je kao glumcu. [...] Način na koji promatram likove koje tumačim dijelom proizlazi iz mojega vjerskog odgoja. Odustati od znatiželje prema svim osobnostima, dobrima ili lošima, znači izgubiti nadu u čovječanstvo.”&lt;ref name=&quot;emp&quot;&gt;[https://www.nytimes.com/2005/11/13/movies/13sarsgaard.html Lynn Hirschberg, „The Empathist”], ''The New York Times'', 13. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim poznatijim vezama bile su one s burlesknom plesačicom [[Dita Von Teese|Ditom Von Teese]]&lt;ref&gt;„Rock Star Called Hooker-Hirer”, ''New York Post'', 23. svibnja 2005., str. 12.&lt;/ref&gt; te kanadskom manekenkom i glumicom [[Shalom Harlow]].&lt;ref&gt;[https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9F02E2DE1230F931A35752C1A9659C8B63 Linda Lee, „A Night Out With — Peter Sarsgaard; Round the Loop”], ''The New York Times'', 2. studenoga 2003., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na početku filmske karijere bio je u vezi s fotografkinjom [[Malerie Marder]], bliskom prijateljicom iz vremena studija na [[Bard College|Bard Collegeu]],&lt;ref name=&quot;emp&quot; /&gt; koja ga je uključila u neke od svojih ranih radova.&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/2000/05/21/arts/art-architeture-seeking-the-naked-truth-and-finding-it-nearby.html Elizabeth Hayt, „Art/Architecture; Seeking the Naked Truth, and Finding It Nearby”], ''The New York Times'', 21. svibnja 2000., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sarsgaard je 2002. započeo vezu s glumicom [[Maggie Gyllenhaal]], koju je upoznao prethodne godine. Vjenčali su se 2. svibnja 2009. u Brindisiju u Italiji. Imaju dvije kćeri, Ramonu i Gloriju Ray.&lt;ref&gt;[https://people.com/movies/maggie-gyllenhaal-peter-sarsgaard-relationship-timeline/ Maggie Gyllenhaal and Peter Sarsgaard's Relationship Timeline], ''People'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 
Sarsgaard i Gyllenhaal surađivali su i na nekoliko filmskih projekata. Gyllenhaal je napisala i režirala psihološku dramu ''[[Mračna kći]]'' (engl. ''The Lost Daughter'') iz 2021., svoj dugometražni redateljski prvijenac, u kojoj je Sarsgaard glumio profesora s kojim mlađa Leda započinje aferu.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/interviews/olivia-colman-lost-daughter Olivia Colman on Bon Jovi, bad holidays and The Lost Daughter], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

Ponovno su surađivali na filmu ''The Bride!'' iz 2026., koji je Gyllenhaal napisala, režirala i producirala, a Sarsgaard je bio član glumačke postave.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride The Bride!], ''Warner Bros.'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Sarsgaard se pojavljuje i u njezinu kratkom filmu ''Flesh Impact'', posvećenom stotoj obljetnici rođenja [[Marilyn Monroe]], čija je svjetska premijera najavljena za 83. Venecijanski filmski festival 2026.&lt;ref&gt;[https://www.labiennale.org/en/news/ellen-burstyn-golden-lion-lifetime-achievement Ellen Burstyn Golden Lion for Lifetime Achievement], ''La Biennale di Venezia'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

S njezinim bratom, glumcem [[Jake Gyllenhaal|Jakeom Gyllenhaalom]], Sarsgaard je glumio u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' iz 2005., u kojoj je tumačio Troya, snajperskog partnera Gyllenhaalova lika Anthonyja Swofforda.&lt;ref&gt;[https://old.bfi.org.uk/sightandsound/review/3090 Film of the Month: Jarhead (2005)], ''British Film Institute'', pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Ponovno su surađivali u prvoj sezoni pravne trilerske serije ''[[Presumed Innocent (TV series)|Presumed Innocent]]'' iz 2024., temeljenoj na istoimenom romanu Scotta Turowa. Sarsgaard je glumio tužitelja Tommyja Molta, dok je Gyllenhaal tumačio Rustyja Sabicha.&lt;ref&gt;[https://apnews.com/article/jake-gyllenhaal-peter-sarsgaard-presumed-innocent-c0360859ec92da4c21bfc111489241ed Real-life brothers-in-law Jake Gyllenhaal and Peter Sarsgaard are adversaries in ‘Presumed Innocent’], ''Associated Press'', 11. lipnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Prvih osam epizoda serije počelo se prikazivati na Apple TV+ 12. lipnja 2024.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/news/2024/05/apple-tv-debuts-the-trailer-for-highly-anticipated-thriller-presumed-innocent-starring-and-executive-produced-by-academy-award-and-tony-award-nominee-jake-gyllenhaal-and-hailing-from-multi-emmy-award-winners-david-e-kelley-and-jj-abrams/ Apple TV+ debuts the trailer for “Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', 22. svibnja 2024., pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
*{{imdb ime|id=0765597|ime=Peter Sarsgaard}}

{{GLAVNIRASPORED:Sarsgaard, Peter}}
[[Kategorija: Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]</text>
      <sha1>efncfw95z0kksdywnrjixy6n6xqvd9d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aube (departman)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>140240</id>
    <revision>
      <id>7567390</id>
      <parentid>7383087</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2073" sha1="f2535lbn8g34qoj1vnimahl13vifzzp" xml:space="preserve">{{Francuski departman
|logo=[[Datoteka:Blason département fr Aube.svg|100px]]
|departman=Aube
|Regija= [[Grand Est]]
|Broj departmana= 10
|Mjesto= [[Troyes]]
|Mjesto podprefekture=[[Bar-sur-Aube]]&lt;br /&gt;[[Nogent-sur-Seine]]
|Stanovništvo= 292 131
|Datum popisa=[[1999.]]
|Gustoća=49 
|Površina=&amp;nbsp; 6 004
|Broj okruga=3
|Broj kantona=33
|Broj općina=433
|položaj= [[Datoteka:Aube-Position.svg|250px|Položaj departmana Aube u Francuskoj]]
}}

'''Aube''' je [[Francuski departmani|departman]] u [[Francuska|francuskoj]] regiji [[Grand Est]]. Ovaj departman dobio je ime po rijeci [[Aube (rijeka)|Aube]], koja je desna pritoka rijeke [[Seine]].

== Povijest ==

Ovo je područje prvi put spojeno s Francuskim kraljevstvom 843. godine, [[Verdunski ugovor|Verdunskim sporazumom]].

Ovaj departman stvoren je tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], [[4. ožujka]] [[1790.]], primjenom zakona od [[22. prosinca]] [[1789.]] godine. Departman je stvoren od dijela bivše provincije [[Champagne (pokrajina)|Champagne]].

== Zemljopis ==

Aube je dio regije [[Grand Est]]. Graniči s departmanima [[Marne (departman)|Marne]] na sjeveru, [[Haute-Marne]] na istoku, [[Côte-d'Or]] na jugoistoku, [[Yonne]] na jugozapadu i [[Seine-et-Marne]] na zapadu. Ovo je značajno vinorodno područje.

== Gospodarstvo ==

Gospodarstvo departmana se od 19. stoljeća temelji na industriji i to većinom tekstilnoj industriji. Ovaj sektor je danas u krizi što izaziva promjene u gospodarstvu.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.Aube.pref.gouv.fr/ Prefektura departmana Aube] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180909003611/http://www.aube.pref.gouv.fr/ |date=9. rujna 2018. }}
* [http://www.cg-aube.com/ Generalno vijeće departmana Aube] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110203043006/http://www.cg-aube.com/ |date=3. veljače 2011. }}
* [http://www.aube-champagne.com/ Odbor za turizam departmana Aube]
* [http://www.archives-aube.com/ Arhive departmana Aube]

{{Francuski departmani}}
{{Portal Francuska}}

[[Kategorija:Francuski departmani]]</text>
      <sha1>f2535lbn8g34qoj1vnimahl13vifzzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maggie Gyllenhaal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141484</id>
    <revision>
      <id>7567271</id>
      <parentid>7516594</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:20:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Preuređen i ažuriran uvod; ispravljeno puno ime te dodani redateljski rad i najvažnija priznanja.</comment>
      <origin>7567271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69477" sha1="tfpl5nabwlokfus8ofzz9mdme81yii4" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Maggie Gyllenhaal
|slika           = Maggie Gyllenhaal Golden Globes 2009.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = Maggie Gyllenhaal na dodjeli Zlatnih globusa 2009.
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[16. studenog]] [[1977.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|New York|New York}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 1992. -
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = [[Peter Sarsgaard]] (2009. -)
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = '''Nagrada Društva filmskih kritičara Bostona za najbolju glumicu'''&lt;br&gt;[[2002.]] ''[[Tajnica (2002)|Tajnica]]''
}}

'''Maggie Gyllenhaal''' (na rodnom listu '''Margalit Ruth Gyllenhaal'''; [[New York]], 16. studenoga 1977.) američka je glumica, scenaristica, redateljica i producentica.&lt;ref&gt;[https://www.timesofisrael.com/maggie-gyllenhaal-is-really-margalit/ Renee Ghert-Zand, „Maggie Gyllenhaal is really Margalit”], ''The Times of Israel'', 8. kolovoza 2014., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Kći je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice i redateljice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) te starija sestra glumca [[Jake Gyllenhaal|Jakea Gyllenhaala]].

Glumačku je karijeru započela manjim ulogama u filmovima svojega oca, a širu je pozornost privukla nastupom uz brata u kultnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine. Proboj je ostvarila glavnom ulogom u crnoj romantičnoj komediji ''Tajnica'' iz 2002., za koju je nominirana za [[Zlatni globus]] za najbolju glumicu u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/secretary/ „Secretary”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za sporednu ulogu u filmu ''Crazy Heart'' iz 2009. bila je nominirana za [[Oscar]]a.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2010 „The 82nd Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Kao scenaristica i redateljica debitirala je psihološkom dramom ''[[Mračna kći]]'' iz 2021., temeljenom na romanu Elene Ferrante. Za taj je film osvojila nagradu za najbolji scenarij na 78. Venecijanskom filmskom festivalu te nagrade Independent Spirit za najbolju režiju i najbolji scenarij.&lt;ref&gt;[https://www.labiennale.org/en/news/official-awards-78th-venice-film-festival „Official awards of the 78th Venice Film Festival”], ''La Biennale di Venezia'', 11. rujna 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.filmindependent.org/blog/here-are-the-winners-of-the-2022-film-independent-spirit-awards/ „Here Are the Winners of the 2022 Film Independent Spirit Awards”], ''Film Independent'', 6. ožujka 2022., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za adaptirani scenarij filma bila je nominirana i za Oscara.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2022 „The 94th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njezin drugi dugometražni redateljski film, gotička romansa ''Nevjesta!'' (engl. ''The Bride!''), prikazan je 2026. godine.&lt;ref&gt;[https://www.thebridemovie.com/synopsis/ „The Bride! – Official Movie Site”], ''Warner Bros. Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
Gyllenhaal se pojavila u raznovrsnim filmovima, uključujući nezavisni ''[[Sherrybaby]]'' (2006.), za koji je bila nominirana za Zlatni globus, romantičnu komediju ''[[Ljubav u velikom gradu]]'' (2006.) i visokobudžetne filmove kao što su ''[[World Trade Center (2006)|World Trade Center]]'' (2006.) i ''[[Vitez tame (2008)|Vitez tame]]'' (2008.). Pojavila se i u kazališnim komadima kao što je ''Bliski odnosi'' (2000.) i televizijskim produkcijama uključujući ''[[Ogoljeni (2004)|Ogoljeni]]'' (2004.).

Od 2002. je bila u vezi s glumcem [[Peter Sarsgaard|Peterom Sarsgaardom]]. 2006. su se zaručili, a Gyllenhaal je 3. listopada 2006. rodila djevojčicu Ramonu. 2. svibnja 2009. ona i Sarsgaard su se vjenčali u [[Italija|Italiji]]. Politički je aktivna, a kao i njeni brat i roditelji, podržava Američku uniju za građanske slobode. Prije [[Rat u Iraku 2003.|invazije na Irak]] predvođene SAD-om sudjelovala je u antiratnim demonstracijama. 2005. je izazvala kritike zbog izjave da je Amerika &quot;donekle odgovorna&quot; za [[Napadi 11. rujna|napade 11. rujna]].&lt;ref name=&quot;bbc news&quot;/&gt; Aktivno je uključena u pokrete za ljudska prava, građanske slobode i kampanje protiv siromaštva.

== Rani život ==

Gyllenhaal je rođena u [[New York City]]ju u obitelji filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i filmske producentice [[Naomi Foner Gyllenhaal]] (djevojački Achs).&lt;ref name=&quot;Maggie Gyllenhaal In The Con&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2004/08/27/earlyshow/leisure/celebspot/main639011.shtml |title=Maggie Gyllenhaal In The Con |date=2006-08-30 |publisher=CBS News |work=The Early Show |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016214635/http://www.cbsnews.com/stories/2004/08/27/earlyshow/leisure/celebspot/main639011.shtml |archive-date=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; [[Jake Gyllenhaal]], njezin mlađi brat, također je glumac. Njezin otac odgojen je u švedskoborgijskoj religiji, a potječe iz plemićke obitelji Gyllenhaal; njezin posljednji čisti švedski predak bio je šukundjed, Leonard Gyllenhaal, vodeći pripadnik spomenute religije koji je podupirao tiskanje i širenje religijskog materijala.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biographies/jake_gyllenhaal_biog/2 |title=Jake Gyllenhaal Biography |work=Tiscali |author=Wills, Dominic |publisher=tiscali.co.uk |accessdate=2008-11-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080925045018/http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biographies/jake_gyllenhaal_biog/2 |archivedate=25. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt; Njezina majka je iz židovske obitelji iz New Yorka te bivša žena Erica Fonera,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.columbiaspectator.com/2008/09/10/brinkley-fans-bring-their-love-facebook |title=Brinkley Fans Bring Their Love to Facebook |last=Ferro |first=Shane |date=2008-09-10 |work=Columbia Daily Spectator |publisher=columbiaspectator.com |accessdate=2008-11-19}}&lt;/ref&gt; profesora povijesti na [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]].&lt;ref name=&quot;education&quot;&gt;{{cite news |first=Gaby |last=Wood |url=http://www.guardian.co.uk/film/2006/sep/17/features.magazine |title=Stealing beauty |accessdate=2008-09-07 |date=2006-09-17 |work=The Guardian |publisher=guardian.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/the-indie-queen-maggie-gyllenhaal-discusses-her-role-as-a-sexcrazed-excon-458789.html |title=The indie queen: Maggie Gyllenhaal discusses her role as a sex-crazed ex-con |last=Hoggard |first=Liz |date=2007-07-26 |work=The Independent |publisher=independent.co.uk |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110912060702/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/the-indie-queen-maggie-gyllenhaal-discusses-her-role-as-a-sexcrazed-excon-458789.html |archive-date=12. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Njezini roditelji, koji su se vjenčali 1977., u listopadu 2008. su podnijeli zahtjev za razvod.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.people.com/people/article/0,,20233907,00.html |title=Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents Call it Quits |last=Lee |first=Ken |date=2008-10-17 |work=People |publisher=people.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021090027/http://www.people.com/people/article/0%2C%2C20233907%2C00.html |archive-date=21. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je odrasla u [[Los Angeles]]u i pohađala pripremnu školu Harvard-Westlake.&lt;ref name=&quot;education&quot;/&gt; 1995. je diplomirala na Harvard-Westlakeu i preselila se u New York kako bi pohađala Sveučilište Columbia, gdje je studirala književnost i istočnjačke religije;&lt;ref name=&quot;education&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/maggie-gyllenhaal-scones-and-sampm-590195.html |title=Maggie Gyllenhaal: Scones and S&amp;M |last=O'Sullivan |first=Charlotte |date=2003-05-09 |work=The Independent |publisher=independent.co.uk |accessdate=2008-10-24}}&lt;/ref&gt; diplomirala je 1999. s diplomom iz umjetnosti.&lt;ref name=&quot;education&quot;/&gt; Nakon pohađanja Kraljevske akademije dramskih umjetnosti u [[London]]u,&lt;ref name=&quot;multiple&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/08/13/PKGGJK9TFJ1.DTL&amp;type=printable |title=Multiple Maggies |last=Hart |first=Hugh |date=2006-08-13 |work=San Francisco Chronicle |publisher=sfgate.com |accessdate=2008-10-13 |archive-date=11. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511185330/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/08/13/PKGGJK9TFJ1.DTL&amp;type=printable |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ljeti je radila kao konobarica u restoranu u [[Massachusetts]]u.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2002/10/14/earlyshow/leisure/celebspot/main525572.shtml |title=Secretary: A Breakthrough Role? |date=2002-10-15 |work=The Early Show |publisher=CBS News |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511224303/http://www.cbsnews.com/stories/2002/10/14/earlyshow/leisure/celebspot/main525572.shtml |archive-date=11. svibnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Rani rad ===

Gyllenhaaline prve filmove - njezin filmski debi s 15 godina, ''[[Waterland (1992)|Waterland]]'' (1992.); ''Opasna žena'' (1993.); i ''[[Trava (1998)|Trava]]'' (1998.) - režirao je njezin otac; u potonja dva nastupio je i njezin brat, gdje su imali sporedne uloge djece.&lt;ref name=&quot;education&quot;/&gt; S njihovom majkom, ona i Jake su se pojavili u dvije epizode ''Molto Mario'', talijanskog kuharskog showa na [[Food Network]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amateurgourmet.com/2006/05/marios_celebrit.html |title=Mario's Celebrity Guests |last=Roberts |first=Adam |date=2006-05-23 |work=Amateur Gourmet |publisher=amateurgourmet.com |accessdate=2008-10-09 |archive-date=16. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140116200054/http://www.amateurgourmet.com/2006/05/marios_celebrit.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon diplomiranja, nastupila je u sporednim ulogama u filmovima kao što su ''[[Cecil B. Demented]]'' (2000.) i ''[[Dečki mog života]]'' (2001.).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://archive.salon.com/ent/movies/review/2000/08/11/cecil_demented/ |title=Cecil B. Demented |last=Zacharek |first=Stephanie |date=2000-08-11 |publisher=Salon.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060213063428/http://archive.salon.com/ent/movies/review/2000/08/11/cecil_demented/ |archive-date=13. veljače 2006.}}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je kasnije postala poznata po ulozi sestre svoga pravog brata u nezavisnom kult hitu ''[[Donnie Darko]]'' (2001.).&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;/&gt;

Kazališni debi ostvarila je u produkciji Berkeley Repertory Theatrea ''Bliskih odnosa'' [[Patrick Marber|Patricka Marbera]],&lt;ref name=&quot;play&quot;&gt;{{cite news |first=Ben |last=Brantley |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B05E3DE113CF930A25756C0A9629C8B63 |title=Theater Review; Afghanistan Still Stirs A Housewife |accessdate=2008-09-07 |date=2004-05-13 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.berkeleyrep.org/about/past.asp |title=Past Productions |work=Berkeley Repertory Theatre Official Site |publisher=berkeleyrep.org |accessdate=2008-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140208025435/http://www.berkeleyrep.org/about/past.asp |archivedate=8. veljače 2014.}}&lt;/ref&gt; za koji je zaradila pohvalne recenzije.&lt;ref name=&quot;production time&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.laweekly.com/2000-11-23/stage/affairs-of-the-heartless |title=Affairs of the Heartless |last=Morris |first=Steven Leigh |date=2000-11-23 |work=LA Weekly |publisher=laweekly.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604123907/http://www.laweekly.com/2000-11-23/stage/affairs-of-the-heartless/ |archive-date=4. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Produkcija je počela u svibnju 2000., a završila sredinom lipnja te godine.&lt;ref name=&quot;production time&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/examiner/archive/2000/05/25/STYLE12203.dtl&amp;type=performance |title=Seductio ad absurdum |last=Hurwitt |first=Robert |date=2000-05-25 |work=San Francisco Chronicle |publisher=sfgate.com |accessdate=2008-10-12 |archive-date=17. studenoga 2000. |archive-url=https://web.archive.org/web/20001117114700/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fexaminer%2Farchive%2F2000%2F05%2F25%2FSTYLE12203.dtl&amp;type=performance |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal se pojavila u nekoliko drugih predstava, uključujući ''The Tempest'',&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2005/02/27/theater/theaterspecial/27schi.html?pagewanted=print&amp;position= |title=Ebon Moss-Bachrach |last=Schillinger |first=Liesl |date=2005-02-27 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-11-04}}&lt;/ref&gt; ''Antonije i Kleopatra'', ''The Butterfly Project'' i ''Bez izlaza''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.seattlepi.com/movietimes/moviepn.asp?movieID=24090 |title=Cecil B. Demented - Production Notes |date=Kolovoz 2000. |work=Seattle Post-Intelligencer |publisher=seattlepi.com |accessdate=2008-11-04 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2002. – 2005. ===

[[Datoteka:MaggieGyllenhaal04.jpg|mini|desno|Maggie Gyllenhaal, 2004.]]

Gyllenhaalina uloga prekretnica bila je ona u crnoj komediji ''[[Tajnica (2002)|Tajnica]]'' (2002.), filmu o dvoje ljudi koji se upuštaju u obostrano zadovoljavanje svojih sado-mazo fantazija.&lt;ref name=&quot;ny times&quot;/&gt; Kritičar ''[[New York Times]]a'' [[Stephen Holden]] je istaknuo: &quot;Uloga Lee, koju Maggie Gyllenhaal utjelovljuje s obuzdanom komičarskom delikatnošću i slatkošću, trebala bi je učiniti zvijezdom.&quot;&lt;ref name=&quot;ny times&quot;&gt;{{cite news |url=http://movies.nytimes.com/mem/movies/review.html?res=9404E1DA1030F933A1575AC0A9649C8B63 |title=Film Review: An Office Disciplinarian Gets His Way in the End |last=Holden |first=Stephen |date=2002-09-20 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-09-19 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Mick LaSalle]] iz ''[[San Francisco Chronicle]]a'' je napisao: &quot;Maggie Gyllenhaal, kao samodestruktivna tajnica, je enigmatična, a istodobno simpatična.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2002/09/27/DD227720.DTL |title='Secretary' |last=LaSalle |first=Mick |date=2002-09-27 |work=San Francisco Chronicle |publisher=sfgate.com |accessdate=2008-11-17 |archive-date=11. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511080742/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2002/09/27/DD227720.DTL |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Film je zaradio uglavnom pozitivne recenzije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/video/titles/secretary |title=Secretary (2002): Reviews |publisher=Metacritic |accessdate=2008-10-31 |archive-date=18. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090218004921/http://www.metacritic.com/video/titles/secretary |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a Gyllenhaalina izvedba priskrbila joj je nagradu Društva internetskih kritičara za najbolju probojnu ulogu,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/2002awards |title=Online Film Critics Society Awards for 2002 |date=2003-01-06 |work=Online Film Critics Society Official Website |publisher=ofcs.rottentomatoes.com |accessdate=2008-10-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030206095847/http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/2002awards |archivedate=6. veljače 2003.}}&lt;/ref&gt; njezinu prvu nominaciju za [[Zlatni globus]] i nominaciju za Nagradu Independent Spirit.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goldenglobes.org/browse/member/29619 |title=HFPA&amp;nbsp;— Awards Search |accessdate=2008-07-18 |publisher=goldenglobes.com |work=Golden Globes Official Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090114124341/http://www.goldenglobes.org/browse/member/29619 |archivedate=14. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ifp.org/ifpnews/newsitem.php?id=114 |title=Nominations Announced for 2003 Independent Spirit Awards |date=2002-12-11 |work=Independent Feature Project Official Website |publisher=ifp.org |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080531134813/http://www.ifp.org/ifpnews/newsitem.php?id=114 |archive-date=31. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt; ''Tajnica'' je bio prvi Gyllenhaalin dugometražni film u kojem se pojavila potpuno gola.&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;/&gt; Iako impresionirana scenarijem, isprva je dvojila hoće li ga snimiti jer je vjerovala kako bi mogao poslati anti-feminističku poruku. Nakon iscrpnog razgovora o scenariju s redateljem filma, [[Steven Shainberg|Stevenom Shainbergom]], pristala je pridružiti se projektu.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Tom |last=Dawson |url=http://www.bbc.co.uk/films/2003/05/06/maggie_gyllenhaal_secretary_interview.shtml |title=Secretary |accessdate=2008-09-07 |date=2003-05-06 |publisher=BBC |work=BBC Films}}&lt;/ref&gt; Iako je inzistirala kako je Shainberg nije iskoristio, Gyllenhaal je rekla kako se osjećala &quot;uplašeno kad je snimanje počelo&quot; te da &quot;u pogrešnim rukama ... čak i u malo manje inteligentnim rukama, ovaj je film mogao reći nešto posve čudno.&quot;&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/film/2007/jul/07/2 |title=Looking for trouble |last=Cartner-Morley |first=Jess |date=2007-07-02 |work=The Guardian |publisher=guardian.co.uk |accessdate=2008-10-09}}&lt;/ref&gt; Od tada je oprezna u pogledu razgovora o ulozi u filmu, rekavši samo da &quot;unatoč samoj sebi, ponekad se dinamika koju obrađuješ u svom radu prelije u vlastiti život.&quot;&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;/&gt;

Nakon toga je odigrala sporednu ulogu u humornoj drami ''[[Adaptacija (2002)|Adaptacija]]'' (2002.), filmu koji govori o naporima scenarista [[Charlie Kaufman|Charlieja Kaufmana]] da adaptira roman ''Kradljivac orhideja'' u film.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9903EEDC123BF935A35751C1A9649C8B63 |title=Film Review; Forever Obsessing About Obsession |last=Scott |first=A.O. |date=2002-12-06 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-12-05}}&lt;/ref&gt; Kasnije se pojavila u neautoriziranoj biografiji ''[[Ispovijedi opasnog uma]]'' (2002.), čiju su glumačku postavu između ostalih činili [[Sam Rockwell]], [[Drew Barrymore]], [[George Clooney]] i [[Julia Roberts]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/films/2003/02/14/confessions_of_a_dangerous_mind_2003_review.shtml |title=Confessions of a Dangerous Mind (2003) Review |last=Pierce |first=Nev |date=2003-03-16 |work=BBC Films |publisher=BBC |accessdate=2008-12-05}}&lt;/ref&gt; Film je ostvario svjetsku zaradu od 33 milijuna dolara.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/confessions_of_a_dangerous_mind/numbers.php |title=Confessions of a Dangerous Mind |date=2002-12-31 |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2008-12-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091209163921/http://www.rottentomatoes.com/m/confessions_of_a_dangerous_mind/numbers.php |archivedate=9. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Iste godine je ostvarila manju ulogu u komediji ''[[40 dana i 40 noći]]''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1515123/20051128/story.jhtml |title=Maggie Gyllenhaal Overcomes Her Fear Of Romantic Comedies |last=Meyers |first=Shelby |date=2005-11-28 |work=MTV Movie News |publisher=mtv.com |accessdate=2008-10-10 |archive-date=13. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090113091149/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1515123/20051128/story.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

2003. je nastupila zajedno s Julijom Roberts u ''[[Osmijeh Mona Lise|Osmijehu Mona Lise]]'' u ulozi Giselle.&lt;ref name=&quot;People - Bio&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.people.com/people/maggie_gyllenhaal/biography |title=Maggie Gyllenhaal Biography |accessdate=2008-07-18 |work=People |publisher=people.com}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''[[The Daily Telegraph]]'', otkrila je kako su razlozi prihvaćanja uloge bili izazov da &quot;odigra nekog tko se osjeća samouvjerenim kao seksi, prelijepa žena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2004/02/16/bfmaggie16.xml |title=Girl on top |last=Campion |first=Chris |date=2004-02-16 |work=The Daily Telegraph |publisher=telegraph.co.uk |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://www.webcitation.org/5fTXthBFE?url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2004%2F02%2F16%2Fbfmaggie16.xml |archive-date=22. ožujka 2009.}}&lt;/ref&gt; Film je pobrao uglavnom osrednje recenzije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/monalisasmile |title=Mona Lisa Smile (2003): Review |date=2003-12-19 |publisher=Metacritic |accessdate=2008-12-04 |archive-date=22. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122120708/http://www.metacritic.com/film/titles/monalisasmile |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njezine sljedeće uloge bile su u manjim nezavisnim filmovima: ''[[Hotelske bebe]]'' (2003.), priči o šest Amerikanki koje nestrpljivo čekaju dugi smještaj u neidentificiranom južnoameričkom gradu prije preuzimanja njihove posvojene djece,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.villagevoice.com/2003-09-16/film/frustrated-mothers-to-be-flounder-in-saylesian-purgatory/1 |title=Frustrated Mothers-to-Be Flounder in Saylesian Purgatory |last=Ng |first=David |date=2003-09-16 |work=The Village Voice |publisher=villagevoice.com |page=1 |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090116224041/http://www.villagevoice.com/2003-09-16/film/frustrated-mothers-to-be-flounder-in-saylesian-purgatory/1 |archive-date=16. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; te ''[[Prevara (2004)|Prevara]]'' (2004.) remakeu argentinskog filma ''Devet kraljica'', s [[John C. Reilly|Johnom C. Reillyjem]] i [[Diego Luna|Diegom Lunom]].&lt;ref name=&quot;nine&quot;/&gt; Gyllenhaal je glumila iskrenu upraviteljicu hotela prisiljenu pomoći svom pokvarenom bratu (Reilly) zavodeći jednu od njegovih žrtava.&lt;ref name=&quot;nine&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.theage.com.au/news/Film/Modern-Maggie/2005/04/28/1114635687879.html |title=Thoroughly modern Maggie |last=Bunbury |first=Stephanie |date=2005-04-28 |work=The Age |publisher=theage.com.au |accessdate=2008-10-10}}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je 2004. pozvana da se pridruži Akademiji filmskih umjetnosti i znanosti.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,662249,00.html |title=The Academy announces Oscar membership invitations |last=Young |first=Josh |date=2004-07-16 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131208042123/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C662249%2C00.html |archive-date=8. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Pojavila se i u [[HBO]]-vu filmu ''[[Ogoljeni (2004)|Ogoljeni]]'' (2004.), gdje je portretirala američku studenticu koja u [[Kina|Kini]] biva osumnjičena za terorizam.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hbo.com/films/stripsearch/ |title=HBO Films&amp;nbsp;— Strip Search |accessdate=2008-10-10 |publisher=HBO |work=HBO Films |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100109094747/http://www.hbo.com/films/stripsearch/ |archivedate=9. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

2004. se vratila u kazalište u produkciji komada ''Homebody/ Kabul'' [[Tony Kushner|Tonyja Kushnera]] u Los Angelesu, u kojem je utjelovila Priscillu, Homebodynu kćer koja većinu predstave provodi tražeći svoju preprednu majku u [[Kabul]]u u [[Afganistan]]u. Kushner joj je povjerio ulogu na temelju njezine izvedbe u ''Bliskim odnosima''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0DEFDA113DF93AA35756C0A9629C8B63 |title='Homebody' Comes Home, A Mere 17 Drafts Later |last=Dominus |first=Susan |date=2004-05-09 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-10-08}}&lt;/ref&gt; [[Ben Brantley]] iz ''[[The New York Times]]a'' je napisao: &quot;Gđica. Gyllenhaal pruža neophodni most između dijelova naslova komada.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://theater2.nytimes.com/mem/theater/treview.html?html_title=Homebody/Kabul%20(Play)&amp;tols_title=Homebody/Kabul%20(Play)&amp;byline=Ben%20Brantley&amp;pdate=20040513&amp;id=1084179623184 |title=Theater Review; Afghanistan Still Stirs A Housewife |last=Brantley |first=Ben |date=2004-05-13 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt; [[John Heilpern]] iz ''[[The New York Observer]]a'' istaknuo je kako je Gyllenhaalina izvedba bila &quot;silom iznuđena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.observer.com/node/49288 |title=Homebody/Kabul Returns To a World That Lost Its Mind |last=Heilpern |first=John |date=2004-05-30 |work=The New York Observer |publisher=observer.com |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt; Identificirana kao seks-simbol, 2004. i 2005. je uvrštena na &quot;Hot 100 List&quot; časopisa ''Maxim''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2004-04-09-maxim-100_x.htm |title='Maxim' Top 100 Hot list 2004 |date=2004-04-09 |publisher=usatoday.com |work=USA Today |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2005-03-23-fhm-sexiest-women_x.htm |title=Jolie sizzles atop 'FHM' sexiest list |last=Soriano |first=César G. |date=2005-03-23 |publisher=usatoday.com |work=USA Today |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt;

Sljedeći film bio joj je ''[[Sretni kraj]]'', humorna drama iz 2005. u kojoj je igrala pustolovnu pjevačicu koja zavodi mladog gay glazbenika ([[Jason Ritter]]) kao i njegova bogatog oca ([[Tom Arnold]]). Snimila je pjesme za ''soundtrack'' filma,&lt;ref name=&quot;People - Bio&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;live&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2005-07-29-gyllenhaal_x.htm?POE=LIFISVA |title=Maggie Gyllenhaal insists on live singing |date=2005-07-29 |publisher=Associated Press |work=USA Today |accessdate=2008-10-10}}&lt;/ref&gt; nazvavši ulogu &quot;najsurovijom, najstravičnijom glumom ikad&quot; te dodavši da joj je ispred kamere prirodnije pjevati nego glumiti.&lt;ref name=&quot;live&quot;/&gt; [[Lisa Schwarzbaum]] iz ''[[Entertainment Weekley]]ja'' proglasila je njezinu izvedbu &quot;čudesno, prirodno seksi-mlitavom dok je njezin lik umjetan&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,1082764,00.html |title=Happy Endings Review |last=Schwarzbaum |first=Lisa |date=2005-07-13 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131208053801/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C1082764%2C00.html |archive-date=8. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt;

=== 2006. - danas ===

[[Datoteka:Maggie Gyllenhaal - 003.jpg|mini|desno|120px|Gyllenhaal u [[Barcelona|Barceloni]] 2008.]]

Nakon ''Sretnog kraja'', 2006. se pojavila u filmovima ''[[Ljubav u velikom gradu]]'', ''[[Otkucaji života (2006)|Otkucaji života]]'', ''[[Kuća monstrum (2006)|Kuća monstrum]]'', ''[[World Trade Center (2006)|World Trade Center]]'' i ''[[Sherrybaby]]''. U ''Ljubavi u velikom gradu'', s [[Julianne Moore]], [[David Duchovny|Davidom Duchovnyjem]] i [[Billy Crudup|Billyjem Crudupom]], igrala je Elaine, koja sedam godina hoda s Tobeyjem (Crudup) i počinje osjećati da je vrijeme da se skrase i zasnuju obitelj.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.boston.com/movies/display?display=movie&amp;id=8842 |title=`Trust the Man' is an insufferable experience |last=Morris |first=Wesley |date=2006-08-18 |work=The Boston Globe |publisher=boston.com |accessdate=2008-09-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://chicago.metromix.com/movies/review/movie-review-trust-the/167816/content |title=Movie review: 'Trust the Man' |last=Reaves |first=Jessica |date=2007-09-04 |work=Chicago Tribune |publisher=chicago.metromix.com |accessdate=2008-09-22 |archive-date=11. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511075958/http://chicago.metromix.com/movies/review/movie-review-trust-the/167816/content |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Film se pokazao komercijalnim i kritičkim neuspjehom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/trusttheman |title=Trust the Man (2006): Reviews |date=2006-08-18 |publisher=Metacritic |accessdate=2008-12-04 |archive-date=28. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090228143403/http://www.metacritic.com/film/titles/trusttheman |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/trust_the_man/ |title=Trust the Man |date=2006-08-18 |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2008-12-04}}&lt;/ref&gt; [[Ethan Alter]] iz ''[[Premiere (časopis)|Premierea]]'' je smatrao da su Gyllenhaaline i Duchovnyjeve izvedbe bile &quot;puno neusiljenije&quot; i zaključio &quot;tome je vjerojatno tako jer su oboje igrali ovakve likove više puta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.premiere.com/moviereviews/3035/trust-the-man.html |title=Premiere&amp;nbsp;— Trust the Man |last=Alter |first=Ethan |date=2006-08-17 |work=Premiere |publisher=premiere.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071009050420/http://www.premiere.com/moviereviews/3035/trust-the-man.html |archive-date=9. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; U ''Otkucajima života'', Gyllenhaal je glumila simpatiju Harolda Cricka, kojeg je utjelovio [[Will Ferrell]].&lt;ref&gt;{{cite news |first=A.O. |last=Scott |url=http://movies.nytimes.com/2006/11/10/movies/10fict.html |title=Stranger Than Fiction&amp;nbsp;— Hearing Voices? It's Just Somebody’s Imagination |accessdate=2008-09-07 |date=2007-11-10 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com}}&lt;/ref&gt; Njezina izvedba naišla je na odobravanje kritike; [[Mike Straka]] iz [[Fox News]]a je napisao: &quot;Gyllenhaal nikad nije bila više seksi u bilo kojem filmu, a njezin odnos s Ferrellom lansirat će je bez sumnje u filmove s A-liste, ostavljajući iza sebe uloge simpatičnih djevojaka iz nezavisnih dana.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,228633,00.html |title=Maggie Gyllenhaal Awesome in 'Stranger Than Fiction' |last=Straka |first=Mike |date=2006-11-10 |work=Fox News Channel |publisher=foxnews.com |accessdate=2008-09-22}}&lt;/ref&gt; U animiranom hororu ''Kuća monstrum'' posudila je glas Elizabeth &quot;Zee&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.boston.com/movies/display?display=movie&amp;id=7614 |title=Built just for kids |last=Burr |first=Ty |date=2006-07-21 |work=The Boston Globe |publisher=boston.com |accessdate=2008-09-25}}&lt;/ref&gt; U ''World Trade Centeru'' [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] portretirala je suprugu policajca Willa Jimena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.rollingstone.com/reviews/movie/7667716/review/11077386/world_trade_center |title=World Trade Center Review |last=Travers |first=Peter |date=2006-08-03 |work=Rolling Stone |publisher=rollingstone.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090706070733/http://www.rollingstone.com/reviews/movie/7667716/review/11077386/world_trade_center |archive-date=6. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.seattlepi.com/movies/280484_wtc09q.html |title=Stone delivers a dignified and intelligent 9/11 film |last=Arnold |first=William |date=2006-08-09 |work=Seattle Post-Intelligencer |publisher=seattlepi.nwsource.com |accessdate=2008-09-22}}&lt;/ref&gt; Nazvala ga je &quot;jednim od filmova kojeg je najviše uživala snimati&quot;.&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;/&gt; Iako film nije oduševio kritičare, ostvario je zaradu od 163 milijuna dolara u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/worldtradecenter |title=World Trade Center (2006): Reviews |date=2006-08-09 |publisher=Metacritic |accessdate=2008-12-04 |archive-date=22. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222062424/https://www.metacritic.com/movie/world-trade-center |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/world_trade_center/numbers.php |title=World Trade Center |date=2006-08-09 |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2008-12-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080225032652/http://www.rottentomatoes.com/m/world_trade_center/numbers.php |archivedate=25. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt;

U ''Sherrybabe'', Gyllenhaal je glumila mladu narkomanku kradljivicu koja nakon zatvora pokušava srediti život kako bi mogla vratiti svoju kćer. Tijekom promocije filma je komentirala prikaz lika: &quot;Mislim da se nalazi u takvom očajnom stanju da je sve što ima naivna, strastvena nada. Dok sam igrala ulogu, tražila sam zadovoljstvo i nadu u svemu, čak i u stvarno tmurnim stvarima. Zato sam tek nakon završetka snimanja osjetila bol.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2006/09/01/earlyshow/main1960120.shtml?source=RSS&amp;attr=Entertainment_1960120 |title=Maggie Gyllenhaal: Mom And Movie Star |date=2006-09-01 |work=The Early Show |publisher=CBS News |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022222502/http://www.cbsnews.com/stories/2006/09/01/earlyshow/main1960120.shtml?source=RSS&amp;attr=Entertainment_1960120 |archive-date=22. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Njezina izvedba zaradila je pohvale: [[David Germain]] iz ''[[Associated Press]]a'' je napisao: &quot;Gyllenhaal ju tako duboko i bogato čini ljudskom ... da Sherry izaziva simpatiju čak i u svojim najmračnijim i najslabijim trenucima&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2006/09/06/entertainment/e113637D10.DTL |title=Review: 'Sherrybaby' Gyllenhaal's Show |last=Germain |first=David |date=2006-09-06 |publisher=Associated Press |work=San Francisco Chronicle |accessdate=2008-09-22 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; dok je [[Dennis Harvey]] iz ''[[Variety]]ja'' njenu ulogu nazvao &quot;naturalističkom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/awardcentral_review/VE1117929318.html?nav=reviews07&amp;categoryid=2352&amp;cs=1&amp;p=0 |title=Review of Sherrybaby |last=Harvey |first=Dennis |date=2006-01-22 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2008-09-22 |archiveurl=https://archive.today/20121216134819/http://www.variety.com/awardcentral_review/VE1117929318.html?nav=reviews07&amp;categoryid=2352&amp;cs=1&amp;p=0 |archivedate=16. prosinca 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je za svoju izvedbu zaradila svoju drugu nominaciju za Zlatni globus za najbolju glumicu,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/03/16/AR2007031600522.html |title=For 'SherryBaby,' a Lingering Power |last=Hornaday |first=Ann |date=2007-03-16 |work=The Washington Post |publisher=washingtonpost.com |accessdate=2008-09-24}}&lt;/ref&gt; a osvojila je nagradu za najbolju glumicu na Međunarodnom filmskom festivalu u Stockholmu 2006.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/27/AR2006112700301.html |title=Maggie Gyllenhaal Wins Stockholm Honor |date=2006-11-27 |publisher=Associated Press |work=The Washington Post |accessdate=2008-09-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.stockholmfilmfestival.se/en/om_oss/history/awards_and_winners/ |title=Awards and Winners |work=Stockholm International Film Festival Official Website |publisher=stockholmfilmfestival.se |language=Swedish |accessdate=2008-09-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513004150/http://www.stockholmfilmfestival.se/en/om_oss/history/awards_and_winners/ |archivedate=13. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:MaggieGyllenhaal-08.jpg|mini|desno|160px|Gyllenhaal na premijeri ''[[Vitez tame (2008)|Viteza tame]]'' u New York Cityju, 14. srpnja 2008.]]

2008. se pojavila u ''[[Vitez tame (2008)|Vitezu tame]]'', nastavku filma ''[[Batman: Početak]]'' (2005.) u kojem je zamijenila [[Katie Holmes]] u ulozi pomoćnice okružnog tužitelja, Rachel Dawes.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1117960782.html?categoryid=13&amp;cs=1 |title=Gyllenhaal joining Batman sequel |last=McClintock |first=Pamela |date=2007-03-08 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2008-09-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Nancy |last=Ayala |url=http://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=5398125&amp;page=1 |title='Dark Knight' Gets New Leading Lady |accessdate=2008-07-18 |date=2008-07-18 |publisher=American Broadcasting Company |work=ABC News}}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je naglasila kako je njezin lik donekle dama u nevolji, ali i rekla kako je redatelj [[Christopher Nolan]] pokušavao pronaći način kako bi ojačao njezin lik, pa &quot;Rachel jasno daje do znanja što joj je važno te nije kompromitirati svoj moral, što je napravilo lijepu razliku&quot; od mnogih zbunjenih likova koje je prije portretirala.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Andrew |last=Williams |url=http://www.metro.co.uk/fame/interviews/article.html?in_article_id=82565&amp;in_page_id=11 |title=Gyllenhaal Talks Sexy Underwear |work=Metro (Associated Metro Limited) |publisher=Associated Newspapers Ltd |date=2008-01-06 |accessdate=2008-01-08 |archive-date=8. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080108030512/http://www.metro.co.uk/fame/interviews/article.html?in_article_id=82565&amp;in_page_id=11 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ''Vitez tame'' bio je veliki komercijalni hit koji je postavio novi rekord u prvom vikendu prikazivanja na sjevernoameričkim kino-blagajnama. S profitom od 996 milijuna dolara u svijetu, postao je četvrti financijski najuspješniji film u povijesti.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20213630,00.html |title='Dark Knight' Nabs Biggest Debut Ever |last=Rich |first=Joshua |date=2008-07-20 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |accessdate=2008-10-09 |archive-date=7. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507104152/http://www.ew.com/ew/article/0,,20213630,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/07/20/AR2008072001971_pf.html |title=With 'Dark Knight,' Hollywood's Brightest Weekend Ever |last=Germain |first=David |date=2008-07-21 |publisher=Associated Press |work=The Washington Post |accessdate=2008-10-09}}&lt;/ref&gt; U recenziji na Salon.com, [[Stephanie Zacharek]] nazvala Gyllenaahlin lik &quot;snažnim u stilu [[Barbara Stanwyck|Barbare Stanwyck]] u koso izrezanoj večernjoj haljini&quot; te dodala &quot;film se doima inteligentnijim i podatnijim kad je ona na ekranu&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.salon.com/ent/movies/review/2008/07/17/dark_knight/ |title=The Dark Knight |last=Zacharek |first=Stephanie |date=2008-07-17 |publisher=Salon.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090422141429/http://www.salon.com/ent/movies/review/2008/07/17/dark_knight/ |archive-date=22. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Filmski kritičar [[IGN]]-a [[Todd Gilchrist]] je napisao: &quot;Gyllenhaal ulijeva stvarnu dubinu i energiju Rachel Dawes.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://movies.ign.com/articles/884/884876p2.html |title=IGN: The Dark Knight Review |last=Gilchrist |first=Todd |date=2008-06-30 |work=IGN Movies |publisher=News Corporation |page=2 |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080911030537/http://movies.ign.com/articles/884/884876p2.html |archive-date=11. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je 2009. u off-Broadway produkciji [[Anton Pavlovič Čehov|Čehovljeva]] ''Ujaka Vanje'' Classic Stage Companyja u New Yorku glumila Jelenu.&lt;ref name=&quot;uncle&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2009/02/08/theater/08itzk.html?ex=1249794000&amp;en=af3ab2d157401936&amp;ei=5087&amp;WT.mc_id=TH-D-I-NYT-MOD-MOD-M081-ROS-0209-HDR&amp;WT.mc_ev=click |title=Together Off Broadway and Elsewhere |last=Itzkoff |first=Dave |date=2009-02-04 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |page=1 |accessdate=2009-02-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vanya&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1117997230.html?categoryid=15&amp;cs=1 |title=Gyllenhaal, Sarsgaard join 'Vanya' |last=Cox |first=Gordon |date=2008-12-11 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2008-12-12}}&lt;/ref&gt; U produkciji su se pojavili i [[Peter Sarsgaard]], [[Mamie Gummer]], [[Denis O'Hare]] i [[George Morfogen]], a režirao ju je [[Austin Pendleton]].&lt;ref name=&quot;uncle&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;vanya&quot; /&gt; Počela se davati 17. siječnja, a završila 1. ožujka.&lt;ref name=&quot;uncle&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;vanya&quot; /&gt; [[Joe Dziemianowicz]] iz ''[[New York Daily News]]a'' nije bio oduševljen njenom izvedbom: &quot;Gyllenhaal, koja je bila tako dinamična kao narkomanka u filmu ''Sherrybabe'', Jelenu glumi tako usporeno s nalijepljenim osmijehom da se čini kako je zavirila u Sherrynu zalihu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nydailynews.com/entertainment/arts/2009/02/13/2009-02-13_starry_chekhov_revival_is_uncle_vanya_is.html |title=Starry Chekhov revival is 'Uncle Vanya' is 'Clueless' |last=Dziemianowicz |first=Joe |date=2009-02-13 |work=Daily News (New York) |publisher=nydailynews.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090215134414/http://www.nydailynews.com/entertainment/arts/2009/02/13/2009-02-13_starry_chekhov_revival_is_uncle_vanya_is.html |archive-date=15. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Malcolm Johnson]] iz ''[[Hartford Courant]]a'' udijelio joj je komplimente, naglasivši kako &quot;na kraju procvjeta&quot; kao lik.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.courant.com/entertainment/stage/reviews/hc-vanyarev.art.artfeb13,0,7694626.story |title=Chehov's 'Uncle Vanya&quot; In Fine Revival |last=Johnson |first=Malcolm |date=2009-02-13 |work=The Hartford Courant |publisher=courant.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090217205216/http://www.courant.com/entertainment/stage/reviews/hc-vanyarev.art.artfeb13,0,7694626.story |archive-date=17. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;

Pristala je pojaviti se u komediji ''[[Away We Go (2009)|Away We Go]]'' u kojoj glumi boemski nastrojenu sveučilišnu profesoricu koja je ujedno stara prijateljica lika kojeg glumi [[John Krasinski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1117984967.html?categoryid=13&amp;cs=1 |title=Mendes swaps in Maggie Gyllenhaal |last=Siegel |first=Tatiana |date=2008-05-31 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2008-10-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20197433,00.html |title=Gyllenhaal Replaces Collette for Mendes |date=2008-05-31 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130617072239/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20197433%2C00.html |archive-date=17. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Film je pobrao uglavnom negativne kritike, a [[Owen Gleiberman]] iz ''Entertainment Weeklyja'' opisao je Gyllenhaalino pojavljivanje &quot;isforsiranim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20282749,00.html |title=Away We Go (2009): Reviews |last=Gleiberman |first=Owen |date=2009-06-05 |work=Entertainment Weekly |access-date=17. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131208045248/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20282749%2C00.html |archive-date=8. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[A. O. Scott]] iz ''New York Timesa'' pohvalio je Gyllenhaal i [[Allison Janney]] za njihove izvedbe, napisavši kako su &quot;obje pomalo smiješne&quot;.&lt;ref name=&quot;proud&quot;&gt;{{cite news |url=http://movies.nytimes.com/2009/06/05/movies/05away.html |title=Away We Go&amp;nbsp;— Practicing Virtue, and Proud of It |last=Scott |first=A.O. |date=2009-06-05 |work=The New York Times |accessdate=2009-06-09}}&lt;/ref&gt; Scott je zaključio s rečenicom, &quot;Rečenica gđice Gyllenhaal o seksualnim ulogama u 'zajednici morskih konjica' najsatiričniji je dio scenarija&quot;.&lt;ref name=&quot;proud&quot; /&gt; ''Away We Go'' premijerno je prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Edinburghu 2009.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/7999472.stm |title=Sam Mendes to open film festival |date=2009-04-15 |work=BBC Films |publisher=BBC |accessdate=2009-04-17}}&lt;/ref&gt; Osim toga, pojavila se u glazbenoj drami ''Crazy Heart'' u kojoj je igrala novinarku Jean Craddock koja se zaljubi u glazbenika Bad Blakea ([[Jeff Bridges]]).&lt;ref name=&quot;parade&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.parade.com/celebrity/celebrity-parade/archive/maggie-gyllenhaal-on-motherhood-090707.html |title=Maggie Gyllenhaal: All Moms Do 'The Best They Can' |last=Wolf |first=Jeanne |date=2009-07-07 |work=Parade |accessdate=2010-02-02}}&lt;/ref&gt; Film je pobrao pozitivne recenzije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/crazyheart |title=Crazy Heart (2009): Reviews |accessdate=2010-02-02 |date=2009-12-16 |publisher=Metacritic |archive-date=9. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100209202136/http://www.metacritic.com/film/titles/crazyheart |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; uz pohvale kritičara na Gyllenhaalin račun. [[Peter Travers]] iz ''[[Rolling Stone]]a'' je napisao: &quot;Maggie Gyllenhaal je smiješna, dirljiva i vitalna kao Jean, desetljećima mlađa samohrana majka koja bi mogla spasiti Bada. Uloga je zamišljena konvencionalno, ali je Gyllenhaal igra inteligentno i s osjećajem.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Peter |last=Travers |url=http://www.rollingstone.com/reviews/movie/23569751/review/31298538/crazy_heart |title=Crazy Heart |date=2009-12-10 |work=Rolling Stone |access-date=2. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305191920/http://www.rollingstone.com/reviews/movie/23569751/review/31298538/crazy_heart |archive-date=5. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; Izvedba joj je donijela nominaciju za [[Oscar]] za [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|sporednu ulogu]].&lt;ref&gt;{{cite news |first=Alan |last=Duke |url=http://www.cnn.com/2010/SHOWBIZ/Movies/02/02/oscar.nominations/?hpt=Sbin |title='Avatar,' 'Hurt Locker' lead in Oscar nods |accessdate=2010-02-02 |date=2010-02-02 |publisher=CNN}}&lt;/ref&gt; Nastupila je i u ''[[Nanny McPhee: Povratak čudesne dadilje ]]'', nastavku filma ''[[Nanny McPhee]]'' iz 2005.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news-briefs.ew.com/2009/04/maggie-gyllenha.html |title=Maggie Gyllenhaal joins 'Nanny McPhee' sequel |last=Vary |first=Adam B. |date=2009-04-14 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090418181554/http://news-briefs.ew.com/2009/04/maggie-gyllenha.html |archive-date=18. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1118002407.html?categoryid=13&amp;cs=1 |title=Maggie Gyllenhaal boards 'Nanny' |last=Jaafar |first=Ali |date=2009-04-14 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2009-04-17}}&lt;/ref&gt; Osim glume, Gyllenhaal je i voditeljica [[Public Broadcasting Service|PBS]]-ove dokumentarne serije ''[[Independent Lens]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pbs.org/independentlens/about.html |title=About ''Independent Lens'' |accessdate=2010-02-02 |publisher=Public Broadcasting Service |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100206184937/http://www.pbs.org/independentlens/about.html |archivedate=6. veljače 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==

Gyllenhaal je od 2002. bila u vezi s glumcem [[Peter Sarsgaard|Peterom Sarsgaardom]],&lt;ref name=&quot;People - 2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.people.com/people/maggie_gyllenhaal/biography/0,,20164968_10,00.html |title=Maggie Gyllenhaal Biography&amp;nbsp;— Page 2 |work=People |publisher=people.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130919024118/http://www.people.com/people/maggie_gyllenhaal/biography/0%2C%2C20164968_10%2C00.html |archive-date=19. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; bliskim prijateljom njezina brata Jakea.&lt;ref name=&quot;People - Bio&quot;/&gt; U travnju 2006. su najavili svoje zaruke.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2006-10-04-gyllenhaal-baby_x.htm?POE=LIFISVA |title=Maggie Gyllenhaal has a baby girl |date=2006-10-04 |publisher=Associated Press |work=USA Today |accessdate=2008-11-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.people.com/people/article/0,,1181971,00.html |title=Maggie Gyllenhaal, Peter Sarsgaard Expecting Baby |last1=Hamm |first1=Liza |last2=Dagostino |first2=Mark |date=2006-04-11 |work=People |publisher=people.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130919012756/http://www.people.com/people/article/0%2C%2C1181971%2C00.html |archive-date=19. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Imaju kćer Ramonu, rođenu 3. listopada 2006.,&lt;ref&gt;{{cite news |first=Liza |last=Hamm |url=http://www.people.com/people/article/0,,1541965,00.html |title=Gyllenhaal, Sarsgaard Have a Girl |date=2006-10-09 |work=People |publisher=people.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130919020143/http://www.people.com/people/article/0%2C%2C1541965%2C00.html |archive-date=19. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; a žive u Brooklynu u New Yorku.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nypost.com/seven/02272007/gossip/cindy/actress_seeks_safety_in_bklyn_cindy_cindy_adams.htm |title=Actress seeks safety in B'klyn |last=Adams |first=Cindy |date=2007-02-27 |work=New York Post |publisher=News Corporation |accessdate=2008-09-27 |archive-date=10. rujna 2012. |archive-url=https://archive.today/20120910182646/http://www.nypost.com/p/pagesix/cindy_adams/item_WloQMjnghwPg5sg2RIzwuK;jsessionid=B1A4BBFBDB30E0EA1522009D238A5171 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 2. svibnja 2009. Gyllenhaal i Sarsgaard su se vjenčali u Brindisiju u Italiji.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.people.com/people/article/0,,20276175,00.html |title=Maggie Gyllenhaal, Peter Sarsgaard Get Married |last=Wihlborg |first=Ulrica |date=2009-05-04 |work=People |publisher=people.com |accessdate=2009-05-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_12285554 |title=People: Dolly Parton says &quot;You starve or get fat&quot; |last=Smith |first=Lori Spencer |date=2009-05-04 |work=The Denver Post |publisher=denverpost.com |accessdate=2009-05-04}}&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je politički aktivna. Na 18. dodjeli Nagrade Independent Spirit progovorila je protiv [[Rat u Iraku 2003.|Rata u Iraku]], rekavši kako su razlozi za invaziju bili &quot;nafta i imperijalizam&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C02E5DF1530F937A15750C0A9659C8B63 |title=Oscars Show Goes On, But Mood Is Subdued By the Fighting in Iraq |last=Madigan |first=Nick |date=2003-03-24 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://dir.salon.com/story/news/feature/2003/01/13/iraq/ |title=Wishing upon a star |last=Goldberg |first=Michelle |date=2003-01-13 |publisher=Salon.com |accessdate=2008-10-10 |archive-date=14. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514134455/http://dir.salon.com/story/news/feature/2003/01/13/iraq/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sudjelovala je i u kampanji Artists United to Win Without War koju je pokrenuo [[Robert Greenwald]] za širenje progresivnih ciljeva i dizanje glasa protiv Rata u Iraku.&lt;ref name=&quot;multiple&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9802E4DB1031F933A15750C0A9659C8B63&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all |title=Threats and Responses: California; Approach of War Reveals An Alienation in California |last=Murphy |first=Dean E. |date=2003-03-20 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-10-13}}&lt;/ref&gt; Ona i njezin brat Jake snimili su reklamu za neprofitnu organizaciju Rock the Vote i posjetili kampus Sveučilišta Južne Kalifornije (USC) kako bi potaknuli studente da glasuju na predsjedničkim izborima 2004.,&lt;ref&gt;{{cite news |first=Kara |last=Nichols |url=http://www.dailytrojan.com/news/1.217867 |title=Celebrities rally voters |date=2004-09-21 |work=Daily Trojan |publisher=dailytrojan.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090212143547/http://www.dailytrojan.com/news/1.217867 |archive-date=12. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt; na kojima je podupirala [[John Kerry|Johna Kerryja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://fpc.state.gov/fpc/37284.htm |title=Rock the Vote, the Youth Vote and the 2004 Presidential Election |last=Strell |first=Jay |date=2004-10-20 |work=United States Department of State |publisher=usa.gov |accessdate=2008-10-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mtv.com/news/articles/1485533/20040303/story.jhtml |title=Celebs Go To The Post Office To Deliver Pro-Vote Message |last=Moss |first=Corey |date=2004-03-03 |work=MTV News |publisher=mtv.com |accessdate=2008-10-08 |archive-date=14. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090114235730/http://www.mtv.com/news/articles/1485533/20040303/story.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je tijekom predsjedničke kampanje 2008. podupirala [[Barack Obama|Baracka Obamu]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://thecaucus.blogs.nytimes.com/2008/08/11/checking-out-the-parties-parties/ |title=Checking Out the Parties’ Parties |last=Wayne |first=Leslie |date=2008-08-11 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-11-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nme.com/news/kanye-west/38178 |title=Kanye, Nerd, Wyclef for Democratic Convention |first=New York staff |date=2008-07-15 |work=NME |publisher=nme.com |accessdate=2008-11-17}}&lt;/ref&gt; Pružila je potporu i Američkoj uniji za građanske slobode (ACLU), organizaciji koju snažno podržava njena obitelj.&lt;ref name=&quot;farlanders&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/film-tv/maggie-no-longer-looking-for-trouble-13925721.html |title=Maggie: No longer looking for trouble |date=2008-08-01 |work=The Belfast Telegraph |publisher=belfasttelegraph.co.uk |accessdate=2008-10-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.aclu-sc.org/releases/view/100311 |title=ACLU To Honor Civil Liberties Champions At Annual Torch of Liberty Award Dinner Monday, May 19, 2003 |date=2003-04-16 |work=American Civil Liberties Union Official Website |publisher=aclu-sc.org |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120219233336/http://www.aclu-sc.org/releases/view/100311 |archive-date=19. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt;

Osim glume, pozirala je za [[Miu Miu]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/thedishrag/2007/03/miu-miu-does-ru.html |title=Miu Miu: Does Rumer have it? |last=Snead |first=Elizabeth |date=2007-03-27 |work=Los Angeles Times |publisher=latimes.com |accessdate=2008-10-24}}&lt;/ref&gt; [[Reebok]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/elements/2008/10/10/tech/livinggreen/photoessay4513556_0_3_photo.shtml |title=Trendy and Green |date=2008-10-10 |work=CBS |publisher=CBS News |accessdate=2008-10-24 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[Agent Provocateur]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/mar/09/fashion?gusrc=rss&amp;feed=lifeandstyle |title=How I get dressed |last=Wiseman |first=Eva |date=2008-03-09 |work=The Guardian |publisher=guardian.co.uk |accessdate=2008-10-24}}&lt;/ref&gt; te snimila prvu neskraćenu audio verziju romana ''The Bell Jar'' [[Sylvia Plath|Sylvije Plath]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.missourireview.com/tmr-blog/archives/405 |title=Audio Poetry: &quot;Departure in New Affection and New Noise&quot; |last=Hayes |first=Tim |date=2007-07-10 |work=The Missouri Review |publisher=missourireview.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221201850/http://www.missourireview.com/tmr-blog/archives/405 |archive-date=21. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal podupire neprofitnu organizaciju Witness koja koristi video i internetske tehnologije kako bi prikazala kršenja ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.okmagazine.com/blog/post/2574/Witnessing-Maggie-Gyllenhaal,-Goldie-Hawn |title=Witnessing Maggie Gyllenhaal, Goldie Hawn |last=Nome |first=Valerie |date=2007-11-18 |work=OK! |publisher=okmagazine.com |accessdate=2008-11-04 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wit organ&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.witness.org/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=696&amp;Itemid=249 |title=Focus for Change Benefit |date=2007-11-07 |work=Witness Official Website |publisher=witness.org |accessdate=2008-11-04}}&lt;/ref&gt; U studenom 2007. je bila suvoditeljica dobrotvorne večere zajedno s osnivačem [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.instyle.com/instyle/parties/party/0,,20159128_20364973,00.html |title=Peter Gabriel and Maggie Gyllenhaal |date=2007-11-18 |work=InStyle |publisher=instyle.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071110145525/http://www.instyle.com/instyle/parties/party/0%2C%2C20159128_20364973%2C00.html |archive-date=10. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.hellomagazine.com/celebrities/2007/11/08/witness-sarandon-tim/ |title=Tim and Susan join fellow star campaigners at New York fundraiser |date=2007-11-08 |work=Hello! |publisher=hellomagazine.com |accessdate=2008-11-05 |quote=Hosted by ''Stranger Than Fiction'' actress Maggie Gyllenhaal&amp;nbsp;... and musician Peter Gabriel, the event raised funds for human rights charity Witness.}}&lt;/ref&gt; Pomogla je pri prikupljanju sredstava za TrickleUp.org, neprofitnu organizaciju koja pomaže osiromašenim ljudima da pokrenu manje poslove.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.instyle.com/instyle/package/general/photos/0,,20063741_20153720_20374556,00.html |title=Ten Thousand Things Charm Necklace |date=Prosinac 2007. |work=InStyle |publisher=instyle.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071217153419/http://www.instyle.com/instyle/package/general/photos/0%2C%2C20063741_20153720_20374556%2C00.html |archive-date=17. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt; Na jednoj je aukciji pomogla dizajnirati i promovirati ogrlicu koja je prodana za 100 dolara; sva sredstva od prodaje proslijeđena su u dobrotvorne svrhe.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.seventeen.com/fun-stuff/17-buzz/trickle-up-charity-necklace-120607 |title=Trickle Up's Charity Necklace |date=2007-12-06 |work=Seventeen |publisher=seventeen.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108060219/http://www.seventeen.com/fun-stuff/17-buzz/trickle-up-charity-necklace-120607 |archive-date=8. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Komentari o 11. rujna ===

Gyllenhaal je izazvala kritike zbog komentara o [[Napadi 11. rujna|napadima 11. rujna]] iz intervjua za kabelsku televizijsku postaju NY1 na Tribeca Film Festivalu 2005. Rekla je, &quot;Mislim da je Amerika učinila neke stvari vrijedne osude i donekle odgovorna...&quot;&lt;ref name=&quot;bbc news&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/film/4489365.stm |title=Actress Gyllenhaal in 9/11 outcry |accessdate=2008-09-07 |date=2005-04-27 |publisher=BBC |work=BBC News}}&lt;/ref&gt; Kako bi odgovorila na kritike, izdala je izjavu rekavši da je 11. rujna bila &quot;prilika da se bude dovoljno hrabar da se postave ozbiljna pitanja o ulozi Amerike u cijelom svijetu&quot; te da bi bilo &quot;korisno da se kao pojedinci ili nacije zapitamo kako smo svjesno ili nesvjesno pridonijeli ovom sukobu.&quot;&lt;ref name=&quot;bbc news&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ny mag&quot;&gt;{{cite web |url=http://nymag.com/guides/fallpreview/2006/movies/19706/ |title=Q&amp;A With 'Sherrybaby' Star Maggie Gyllenhaal&amp;nbsp;— Fall 2006 Preview |accessdate=2008-07-18 |work=New York |publisher=nymag.com}}&lt;/ref&gt; Posebno je demantirala kako je rekla da su napadi 11. rujna bili zasluženi.&lt;ref name=&quot;bbc news&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ny mag&quot;/&gt; Gyllenhaal je kasnije rekla kako je požalila zbog svojih komentara i primijetila kako filmski intervjui nisu &quot;pravo mjesto&quot; za razgovore o politici.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,162196,00.html |title=Maggie Gyllenhaal Regrets Sept. 11 Comment |accessdate=2008-09-07 |date=2005-07-11 |publisher=Fox News Channel |work=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Dodala je kako nema &quot;ništa osim zahvalnosti i divljenja&quot; za vatrogasce te da je trebala &quot;biti nježnija i obzirnija&quot; u svojim komentarima.&lt;ref name=&quot;variety&quot;&gt;{{cite news |first=David |last=Hafetz |url=http://www.variety.com/index.asp?layout=features2006&amp;content=jump&amp;jump=story&amp;dept=tribeca&amp;nav=FTribeca&amp;articleid=VR1117942009 |title=The way we were |accessdate=2008-09-07 |date=2006-04-24 |work=Variety |publisher=variety.com}}&lt;/ref&gt;

Kasnije se upoznala s policajcem Willom Jimenom i njegovom ženom Allison, koju je utjelovila u filmu ''World Trade Center''.&lt;ref name=&quot;variety&quot;/&gt; Rekla je kako bi napustila projekt da su Jimenoovi to od nje tražili, ali Allison Jimeno je rekla kako su ona i njezin muž zadovoljni njome te da &quot;nemaju problema s tim što će se ona pojaviti u filmu&quot;.&lt;ref name=&quot;usa&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2006-05-08-gyllenhaal_x.htm |title=Gyllenhaal nearly quit Sept. 11 movie |accessdate=2008-07-18 |date=2006-05-08 |publisher=Associated Press |work=USA Today}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Jennifer |last=Vineyard |url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1538151/20060808/story.jhtml |title='World Trade Center': An Enormous Tragedy Captured On A Small Scale |accessdate=2008-10-31 |date=2006-08-08 |publisher=mtv.com |work=MTV Movie News |archive-date=13. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090113120012/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1538151/20060808/story.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot; 
! Godina !! Film !! Uloga !! Bilješke i nagrade
|-
| [[1992.]] || ''[[Waterland (1992)|Waterland]]'' || Maggie Ruth || 
|-
| [[1993.]] || ''A Dangerous Woman'' || Patsy || 
|-
| [[1996.]] || ''Shattered Mind'' || Službenica u garderobi || TV
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[1998.]] || ''[[Trava (1998)|Trava]]'' || Christina ||
|-
| ''The Patron Saint of Liars'' || Lorraine Thomas || TV
|-
| [[1999.]] || ''Resurrection'' || Mary || TV
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2000.]] || ''The Photographer'' || Mira || 
|-
| ''[[Cecil B. Demented]]'' || Raven || 
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2001.]] || ''[[Dečki mog života]]'' || Amelia Forrester || 
|-
| ''[[Donnie Darko]]'' || Elizabeth Darko || 
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| [[2002.]] || ''[[Ispovijedi opasnog uma]]'' || Debbie || Nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga za najperspektivniju glumicu
|-
| ''[[Adaptacija (2002)|Adaptacija]]'' || Caroline Cunningham || Nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga za najperspektivniju glumicu
|-
| ''[[40 dana i 40 noći]]'' || Sam || 
|-
| ''[[Tajnica (2002)|Tajnica]]'' || Lee Holloway ||Nagrada Nacionalnog ureda za kritiku za najbolju probojnu izvedbu&lt;br /&gt;Nagrada Društva filmskih kritičara Bostona za najbolju glumicu&lt;br /&gt; Nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga za najperspektivniju glumicu&lt;br /&gt;Nagrada Društva internetskih kritičara za najbolju probojnu ulogu&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; [[Zlatni globus za najbolju glumicu – komedija ili mjuzikl]]&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Independent Spirit za najbolju glavnu glumicu&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Satellite za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Empire za najbolju glumicu
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2003.]] || ''[[Osmijeh Mona Lise]]'' || Giselle Levy || 
|-
| ''[[Hotelske bebe]]'' || Jennifer || 
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2004.]] || ''[[Prevara (2004)|Prevara]]'' || Valerie || 
|-
| ''[[Ogoljeni (2004)|Ogoljeni]]'' || Linda Sykes || TV
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2005.]] || ''[[Veliko, novo, divno]]'' || Emme ||
|-
| ''[[Sretni kraj]]'' || Jude || Nominirana &amp;ndash; Nagrada Independent Spirit za najbolju sporednu glumicu
|-
| rowspan=&quot;6&quot;| [[2006.]] || ''[[Otkucaji života (2006)|Otkucaji života]]'' || Ana Pascal || Nominirana &amp;ndash; [[Nagrada Saturn za najbolju glumicu (film)]]
|-
| ''[[Ljubav u velikom gradu]]'' || Elaine ||
|-
| ''[[Sherrybaby]]'' || Sherry Swanson || Nagrada Međunarodnog filmskog festivala u Stockholmu za najbolju glumicu&lt;br /&gt; Nominirana &amp;ndash; [[Zlatni globus za najbolju glumicu – drama]]&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Satellite za najbolju glumicu - drama&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Kruga filmskih kritičara Londona za glumicu godine
|-
| ''[[Pariz, volim te]]'' || Liz || Segment &quot;Quartier des Enfants Rouges&quot;
|-
| ''[[World Trade Center (2006)|World Trade Center]]'' || Allison Jimeno ||
|-
| ''[[Kuća monstrum (2006)|Kuća monstrum]]'' || Elizabeth &quot;Zee&quot; || Samo glas&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Annie za najbolju glasovnu glumu u dugometražnoj animiranoj produkciji
|-
| rowspan=&quot;1&quot;| [[2008.]] || ''[[Vitez tame (2008)|Vitez tame]]'' || Rachel Dawes || Nagrada Udruženja filmskih kritičara Središnjeg Ohioa za najbolju glumačku postavu&lt;br /&gt; Nagrada People's Choice za najbolju glumačku postavu&lt;br /&gt; Nominirana &amp;ndash; Nagrada Udruženja televizijskih, radijskih i internetskih filmskih kritičara za najbolju glumačku postavu
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2009.]] || ''[[Away We Go (2009)|Away We Go]]'' ||  || Ellen &quot;LN&quot;
|-
| ''[[Crazy Heart]]'' || Jean Craddock || Nominirana – [[Oscar za najbolju sporednu glumicu]] &lt;br&gt; Nominirana – Nagrada Udruženja filmskih kritičara Dallas-Fort Wortha za najbolju sporednu glumicu
|-
| 2010. || ''[[Nanny McPhee: Povratak čudesne dadilje ]]'' || Gđa. Green || 
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
*Heyman, Marshall. ''[http://www.newyorker.com/archive/2002/07/22/020722ta_talk_heyman The Pictures: Sad-Eyed Siblings].'' ''New York Magazine'', 22. srpnja 2002.
*Head, Steve. ''[http://movies.ign.com/articles/575/575903p1.html IGN: Happy Endings for Ms. Gyllenhaal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511141639/http://movies.ign.com/articles/575/575903p1.html |date=11. svibnja 2011. }}.'' ''IGN Movies'', 3. siječnja 2005.
*Riggs, Jonathan. ''[http://instinctmagazine.com/celebrity-interviews/maggie-gyllenhaal.html Maggie Begins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820121156/http://instinctmagazine.com/celebrity-interviews/maggie-gyllenhaal.html |date=20. kolovoza 2008. }}''. ''Instinct Magazine'', 1. kolovoza 2005.
*Rosen, Alison. ''[http://www.timeout.com/newyork/articles/hot-seat/4754/maggie-gyllenhaal The Hot Seat&amp;ndash;Maggie Gyllenhaal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304002654/http://www.timeout.com/newyork/articles/hot-seat/4754/maggie-gyllenhaal |date=4. ožujka 2009. }}''. ''Time Out New York''. Broj 570: 31. kolovoza&amp;ndash;6. rujna 2006.
*Rees, Serena. ''[http://www.telegraph.co.uk/fashion/3360917/Maggie-Gyllenhaal-Romantic-chemistry.html Maggie Gyllenhaal: Romantic chemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090426234023/http://www.telegraph.co.uk/fashion/3360917/Maggie-Gyllenhaal-Romantic-chemistry.html |date=26. travnja 2009. }}''. ''The Daily Telegraph'', 9. svibnja 2007.
*Ressner, Jeffrey. ''[http://www.usaweekend.com/08_issues/080420/080420comic-book-movies-women.html Liv Tyler, Gwyneth Paltrow and Maggie Gyllenhaal in Iron Man, The Dark Knight, Incredible Hulk]'' {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. USA Weekend. 20. travnja 2008.
*Camp, E.J. ''[http://www.usaweekend.com/08_issues/080420/slideshow/080420summer-movies-photo-gallery.html More chatting with Liv Tyler, Gwyneth Paltrow and Maggie Gyllenhaal interview]'' {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. USA Weekend. 20. travnja 2008.
*Stewart, Sara. ''[http://www.nypost.com/seven/07062008/entertainment/movies/maggie_gyllenhaal_118667.htm?&amp;page=1 Maggie Gyllenhaal]'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111164137/http://www.nypost.com/seven/07062008/entertainment/movies/maggie_gyllenhaal_118667.htm?&amp;page=1 |date=11. siječnja 2009. }}. ''New York Post'', 6. srpnja 2008.
*Wolf, Jeanne. ''[http://www.parade.com/celebrity/celebrity-parade/archive/pc_0195.html Maggie Gyllenhaal Is No Stay At Home Mom].'' ''Parade'', 11. srpnja 2008.
*Berkshire, Geoff. ''[http://chicago.metromix.com/movies/article/dark-knight-q-and/498774/content 'Dark Knight' Q&amp;A: Maggie Gyllenhaal]'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308211810/http://chicago.metromix.com/movies/article/dark-knight-q-and/498774/content |date=8. ožujka 2012. }}. ''Chicago Metromix''. 13. srpnja 2008.
*Freydkin, Donna. ''[http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-07-10-gyllenhaal_N.htm 'Dark Knight' puts spotlight on publicity-shunning Gyllenhaal].'' ''USA Today'', 13. srpnja 2008.
*Lytal, Cristy. ''[http://articles.latimes.com/2008/jul/17/entertainment/et-performance17 Maggie Gyllenhaal in ‘The Dark Knight’].'' ''Los Angeles Times'', 17. travnja 2008.
*Brinton, Jessica. ''[http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/celebrity/article4343356.ece Maggie Gyllenhaal's rising star]'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811040808/http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/celebrity/article4343356.ece |date=11. kolovoza 2011. }}. ''The Times'', 20. srpnja 2008.
*DiLiberto, Rebecca. ''[http://www.boston.com/ae/movies/articles/2008/07/22/finding_her_place_in_a_new_world_order/ Finding her place in a new world order].'' ''The Boston Globe'', 22. srpnja 2008.
*Kelly, Nick. ''[http://www.independent.ie/lifestyle/a-light--that-never-goes-out-1439696.html A light that never goes out].'' ''Irish Independent'', 25. srpnja 2008.
*Fischer, Paul. ''[http://www.femail.com.au/maggie-gyllenhaal-dark-knight-interview.htm Maggie Gyllenhaal Dark Knight Interview].'' ''Femail''. Preuzeto 9. listopada 2008.
*Hill, Lawrence. ''[http://www.sundayherald.com/arts/arts/display.var.2403619.0.0.php Lady of the Knight].'' ''Sunday Herald'', 27. rujna 2008.
*Blanks, Tim. ''[http://www.interviewmagazine.com/film/maggie-gyllenhaal/ Maggie Gyllenhaal].'' ''Interview Magazine'', 17. studenog 2008.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat-inline}}
*{{imdb ime|id=0350454|ime=Maggie Gyllenhaal}}

{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Maggie}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Američki aktivisti]]</text>
      <sha1>tfpl5nabwlokfus8ofzz9mdme81yii4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567272</id>
      <parentid>7567271</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:24:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Prevedeno i prilagođeno iz članka [[:en:Maggie Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70358" sha1="n75hg2tk0dujcdifpbn3zdevy2ny11r" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Maggie Gyllenhaal
|slika           = Maggie Gyllenhaal Golden Globes 2009.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = Maggie Gyllenhaal na dodjeli Zlatnih globusa 2009.
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[16. studenog]] [[1977.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|New York|New York}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 1992. -
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = [[Peter Sarsgaard]] (2009. -)
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = '''Nagrada Društva filmskih kritičara Bostona za najbolju glumicu'''&lt;br&gt;[[2002.]] ''[[Tajnica (2002)|Tajnica]]''
}}

'''Maggie Gyllenhaal''' (na rodnom listu '''Margalit Ruth Gyllenhaal'''; [[New York]], 16. studenoga 1977.) američka je glumica, scenaristica, redateljica i producentica.&lt;ref&gt;[https://www.timesofisrael.com/maggie-gyllenhaal-is-really-margalit/ Renee Ghert-Zand, „Maggie Gyllenhaal is really Margalit”], ''The Times of Israel'', 8. kolovoza 2014., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Kći je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice i redateljice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) te starija sestra glumca [[Jake Gyllenhaal|Jakea Gyllenhaala]].

Glumačku je karijeru započela manjim ulogama u filmovima svojega oca, a širu je pozornost privukla nastupom uz brata u kultnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine. Proboj je ostvarila glavnom ulogom u crnoj romantičnoj komediji ''Tajnica'' iz 2002., za koju je nominirana za [[Zlatni globus]] za najbolju glumicu u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/secretary/ „Secretary”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za sporednu ulogu u filmu ''Crazy Heart'' iz 2009. bila je nominirana za [[Oscar]]a.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2010 „The 82nd Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Kao scenaristica i redateljica debitirala je psihološkom dramom ''[[Mračna kći]]'' iz 2021., temeljenom na romanu Elene Ferrante. Za taj je film osvojila nagradu za najbolji scenarij na 78. Venecijanskom filmskom festivalu te nagrade Independent Spirit za najbolju režiju i najbolji scenarij.&lt;ref&gt;[https://www.labiennale.org/en/news/official-awards-78th-venice-film-festival „Official awards of the 78th Venice Film Festival”], ''La Biennale di Venezia'', 11. rujna 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.filmindependent.org/blog/here-are-the-winners-of-the-2022-film-independent-spirit-awards/ „Here Are the Winners of the 2022 Film Independent Spirit Awards”], ''Film Independent'', 6. ožujka 2022., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za adaptirani scenarij filma bila je nominirana i za Oscara.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2022 „The 94th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njezin drugi dugometražni redateljski film, gotička romansa ''Nevjesta!'' (engl. ''The Bride!''), prikazan je 2026. godine.&lt;ref&gt;[https://www.thebridemovie.com/synopsis/ „The Bride! – Official Movie Site”], ''Warner Bros. Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
Gyllenhaal se pojavila u raznovrsnim filmovima, uključujući nezavisni ''[[Sherrybaby]]'' (2006.), za koji je bila nominirana za Zlatni globus, romantičnu komediju ''[[Ljubav u velikom gradu]]'' (2006.) i visokobudžetne filmove kao što su ''[[World Trade Center (2006)|World Trade Center]]'' (2006.) i ''[[Vitez tame (2008)|Vitez tame]]'' (2008.). Pojavila se i u kazališnim komadima kao što je ''Bliski odnosi'' (2000.) i televizijskim produkcijama uključujući ''[[Ogoljeni (2004)|Ogoljeni]]'' (2004.).

Godine 2002. započela je vezu s glumcem [[Peter Sarsgaard|Peterom Sarsgaardom]].&lt;ref&gt;[https://www.broadway.com/buzz/98476/peter-sarsgaard-and-maggie-gyllenhaal-marry-in-italy/ „Peter Sarsgaard and Maggie Gyllenhaal Marry in Italy”], ''Broadway.com'', 4. svibnja 2009., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Zaručili su se u travnju 2006.,&lt;ref&gt;[https://www.cbsnews.com/news/gyllenhaal-sarsgaard-to-marry/ „Gyllenhaal, Sarsgaard To Marry”], ''CBS News'' i ''Associated Press'', 11. travnja 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a vjenčali 2. svibnja 2009. u maloj kapelici u Brindisiju u Italiji.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/news/maggie-gyllenhaal-peter-1005720/ „Maggie Gyllenhaal, Peter Sarsgaard Marry in Italy”], ''TV Guide'', 4. svibnja 2009., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Imaju dvije kćeri, Ramonu i Gloriju Ray.&lt;ref&gt;[https://people.com/peter-sarsgaard-making-movies-sacrifice-wife-maggie-gyllenhaal-exclusive-8763798 „Peter Sarsgaard Explains Why Taking on New Roles Is 'Some Type of Sacrifice for Me'”], ''People'', 19. prosinca 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
Politički je aktivna, a kao i njeni brat i roditelji, podržava Američku uniju za građanske slobode. Prije [[Rat u Iraku 2003.|invazije na Irak]] predvođene SAD-om sudjelovala je u antiratnim demonstracijama. 2005. je izazvala kritike zbog izjave da je Amerika &quot;donekle odgovorna&quot; za [[Napadi 11. rujna|napade 11. rujna]].&lt;ref name=&quot;bbc news&quot;/&gt; Aktivno je uključena u pokrete za ljudska prava, građanske slobode i kampanje protiv siromaštva.

== Rani život ==

Gyllenhaal je rođena u [[New York City]]ju u obitelji filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i filmske producentice [[Naomi Foner Gyllenhaal]] (djevojački Achs).&lt;ref name=&quot;Maggie Gyllenhaal In The Con&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2004/08/27/earlyshow/leisure/celebspot/main639011.shtml |title=Maggie Gyllenhaal In The Con |date=2006-08-30 |publisher=CBS News |work=The Early Show |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016214635/http://www.cbsnews.com/stories/2004/08/27/earlyshow/leisure/celebspot/main639011.shtml |archive-date=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt; [[Jake Gyllenhaal]], njezin mlađi brat, također je glumac. Njezin otac odgojen je u švedskoborgijskoj religiji, a potječe iz plemićke obitelji Gyllenhaal; njezin posljednji čisti švedski predak bio je šukundjed, Leonard Gyllenhaal, vodeći pripadnik spomenute religije koji je podupirao tiskanje i širenje religijskog materijala.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biographies/jake_gyllenhaal_biog/2 |title=Jake Gyllenhaal Biography |work=Tiscali |author=Wills, Dominic |publisher=tiscali.co.uk |accessdate=2008-11-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080925045018/http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biographies/jake_gyllenhaal_biog/2 |archivedate=25. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt; Njezina majka je iz židovske obitelji iz New Yorka te bivša žena Erica Fonera,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.columbiaspectator.com/2008/09/10/brinkley-fans-bring-their-love-facebook |title=Brinkley Fans Bring Their Love to Facebook |last=Ferro |first=Shane |date=2008-09-10 |work=Columbia Daily Spectator |publisher=columbiaspectator.com |accessdate=2008-11-19}}&lt;/ref&gt; profesora povijesti na [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]].&lt;ref name=&quot;education&quot;&gt;{{cite news |first=Gaby |last=Wood |url=http://www.guardian.co.uk/film/2006/sep/17/features.magazine |title=Stealing beauty |accessdate=2008-09-07 |date=2006-09-17 |work=The Guardian |publisher=guardian.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/the-indie-queen-maggie-gyllenhaal-discusses-her-role-as-a-sexcrazed-excon-458789.html |title=The indie queen: Maggie Gyllenhaal discusses her role as a sex-crazed ex-con |last=Hoggard |first=Liz |date=2007-07-26 |work=The Independent |publisher=independent.co.uk |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110912060702/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/the-indie-queen-maggie-gyllenhaal-discusses-her-role-as-a-sexcrazed-excon-458789.html |archive-date=12. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Njezini roditelji, koji su se vjenčali 1977., u listopadu 2008. su podnijeli zahtjev za razvod.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.people.com/people/article/0,,20233907,00.html |title=Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents Call it Quits |last=Lee |first=Ken |date=2008-10-17 |work=People |publisher=people.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021090027/http://www.people.com/people/article/0%2C%2C20233907%2C00.html |archive-date=21. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je odrasla u [[Los Angeles]]u i pohađala pripremnu školu Harvard-Westlake.&lt;ref name=&quot;education&quot;/&gt; 1995. je diplomirala na Harvard-Westlakeu i preselila se u New York kako bi pohađala Sveučilište Columbia, gdje je studirala književnost i istočnjačke religije;&lt;ref name=&quot;education&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/features/maggie-gyllenhaal-scones-and-sampm-590195.html |title=Maggie Gyllenhaal: Scones and S&amp;M |last=O'Sullivan |first=Charlotte |date=2003-05-09 |work=The Independent |publisher=independent.co.uk |accessdate=2008-10-24}}&lt;/ref&gt; diplomirala je 1999. s diplomom iz umjetnosti.&lt;ref name=&quot;education&quot;/&gt; Nakon pohađanja Kraljevske akademije dramskih umjetnosti u [[London]]u,&lt;ref name=&quot;multiple&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/08/13/PKGGJK9TFJ1.DTL&amp;type=printable |title=Multiple Maggies |last=Hart |first=Hugh |date=2006-08-13 |work=San Francisco Chronicle |publisher=sfgate.com |accessdate=2008-10-13 |archive-date=11. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511185330/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/08/13/PKGGJK9TFJ1.DTL&amp;type=printable |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ljeti je radila kao konobarica u restoranu u [[Massachusetts]]u.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2002/10/14/earlyshow/leisure/celebspot/main525572.shtml |title=Secretary: A Breakthrough Role? |date=2002-10-15 |work=The Early Show |publisher=CBS News |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511224303/http://www.cbsnews.com/stories/2002/10/14/earlyshow/leisure/celebspot/main525572.shtml |archive-date=11. svibnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Rani rad ===

Gyllenhaaline prve filmove - njezin filmski debi s 15 godina, ''[[Waterland (1992)|Waterland]]'' (1992.); ''Opasna žena'' (1993.); i ''[[Trava (1998)|Trava]]'' (1998.) - režirao je njezin otac; u potonja dva nastupio je i njezin brat, gdje su imali sporedne uloge djece.&lt;ref name=&quot;education&quot;/&gt; S njihovom majkom, ona i Jake su se pojavili u dvije epizode ''Molto Mario'', talijanskog kuharskog showa na [[Food Network]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amateurgourmet.com/2006/05/marios_celebrit.html |title=Mario's Celebrity Guests |last=Roberts |first=Adam |date=2006-05-23 |work=Amateur Gourmet |publisher=amateurgourmet.com |accessdate=2008-10-09 |archive-date=16. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140116200054/http://www.amateurgourmet.com/2006/05/marios_celebrit.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon diplomiranja, nastupila je u sporednim ulogama u filmovima kao što su ''[[Cecil B. Demented]]'' (2000.) i ''[[Dečki mog života]]'' (2001.).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://archive.salon.com/ent/movies/review/2000/08/11/cecil_demented/ |title=Cecil B. Demented |last=Zacharek |first=Stephanie |date=2000-08-11 |publisher=Salon.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060213063428/http://archive.salon.com/ent/movies/review/2000/08/11/cecil_demented/ |archive-date=13. veljače 2006.}}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je kasnije postala poznata po ulozi sestre svoga pravog brata u nezavisnom kult hitu ''[[Donnie Darko]]'' (2001.).&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;/&gt;

Kazališni debi ostvarila je u produkciji Berkeley Repertory Theatrea ''Bliskih odnosa'' [[Patrick Marber|Patricka Marbera]],&lt;ref name=&quot;play&quot;&gt;{{cite news |first=Ben |last=Brantley |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B05E3DE113CF930A25756C0A9629C8B63 |title=Theater Review; Afghanistan Still Stirs A Housewife |accessdate=2008-09-07 |date=2004-05-13 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.berkeleyrep.org/about/past.asp |title=Past Productions |work=Berkeley Repertory Theatre Official Site |publisher=berkeleyrep.org |accessdate=2008-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140208025435/http://www.berkeleyrep.org/about/past.asp |archivedate=8. veljače 2014.}}&lt;/ref&gt; za koji je zaradila pohvalne recenzije.&lt;ref name=&quot;production time&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.laweekly.com/2000-11-23/stage/affairs-of-the-heartless |title=Affairs of the Heartless |last=Morris |first=Steven Leigh |date=2000-11-23 |work=LA Weekly |publisher=laweekly.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604123907/http://www.laweekly.com/2000-11-23/stage/affairs-of-the-heartless/ |archive-date=4. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Produkcija je počela u svibnju 2000., a završila sredinom lipnja te godine.&lt;ref name=&quot;production time&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/examiner/archive/2000/05/25/STYLE12203.dtl&amp;type=performance |title=Seductio ad absurdum |last=Hurwitt |first=Robert |date=2000-05-25 |work=San Francisco Chronicle |publisher=sfgate.com |accessdate=2008-10-12 |archive-date=17. studenoga 2000. |archive-url=https://web.archive.org/web/20001117114700/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fexaminer%2Farchive%2F2000%2F05%2F25%2FSTYLE12203.dtl&amp;type=performance |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal se pojavila u nekoliko drugih predstava, uključujući ''The Tempest'',&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2005/02/27/theater/theaterspecial/27schi.html?pagewanted=print&amp;position= |title=Ebon Moss-Bachrach |last=Schillinger |first=Liesl |date=2005-02-27 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-11-04}}&lt;/ref&gt; ''Antonije i Kleopatra'', ''The Butterfly Project'' i ''Bez izlaza''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.seattlepi.com/movietimes/moviepn.asp?movieID=24090 |title=Cecil B. Demented - Production Notes |date=Kolovoz 2000. |work=Seattle Post-Intelligencer |publisher=seattlepi.com |accessdate=2008-11-04 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== 2002. – 2005. ===

[[Datoteka:MaggieGyllenhaal04.jpg|mini|desno|Maggie Gyllenhaal, 2004.]]

Gyllenhaalina uloga prekretnica bila je ona u crnoj komediji ''[[Tajnica (2002)|Tajnica]]'' (2002.), filmu o dvoje ljudi koji se upuštaju u obostrano zadovoljavanje svojih sado-mazo fantazija.&lt;ref name=&quot;ny times&quot;/&gt; Kritičar ''[[New York Times]]a'' [[Stephen Holden]] je istaknuo: &quot;Uloga Lee, koju Maggie Gyllenhaal utjelovljuje s obuzdanom komičarskom delikatnošću i slatkošću, trebala bi je učiniti zvijezdom.&quot;&lt;ref name=&quot;ny times&quot;&gt;{{cite news |url=http://movies.nytimes.com/mem/movies/review.html?res=9404E1DA1030F933A1575AC0A9649C8B63 |title=Film Review: An Office Disciplinarian Gets His Way in the End |last=Holden |first=Stephen |date=2002-09-20 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-09-19 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Mick LaSalle]] iz ''[[San Francisco Chronicle]]a'' je napisao: &quot;Maggie Gyllenhaal, kao samodestruktivna tajnica, je enigmatična, a istodobno simpatična.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2002/09/27/DD227720.DTL |title='Secretary' |last=LaSalle |first=Mick |date=2002-09-27 |work=San Francisco Chronicle |publisher=sfgate.com |accessdate=2008-11-17 |archive-date=11. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511080742/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2002/09/27/DD227720.DTL |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Film je zaradio uglavnom pozitivne recenzije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/video/titles/secretary |title=Secretary (2002): Reviews |publisher=Metacritic |accessdate=2008-10-31 |archive-date=18. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090218004921/http://www.metacritic.com/video/titles/secretary |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a Gyllenhaalina izvedba priskrbila joj je nagradu Društva internetskih kritičara za najbolju probojnu ulogu,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/2002awards |title=Online Film Critics Society Awards for 2002 |date=2003-01-06 |work=Online Film Critics Society Official Website |publisher=ofcs.rottentomatoes.com |accessdate=2008-10-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030206095847/http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/2002awards |archivedate=6. veljače 2003.}}&lt;/ref&gt; njezinu prvu nominaciju za [[Zlatni globus]] i nominaciju za Nagradu Independent Spirit.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goldenglobes.org/browse/member/29619 |title=HFPA&amp;nbsp;— Awards Search |accessdate=2008-07-18 |publisher=goldenglobes.com |work=Golden Globes Official Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090114124341/http://www.goldenglobes.org/browse/member/29619 |archivedate=14. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ifp.org/ifpnews/newsitem.php?id=114 |title=Nominations Announced for 2003 Independent Spirit Awards |date=2002-12-11 |work=Independent Feature Project Official Website |publisher=ifp.org |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080531134813/http://www.ifp.org/ifpnews/newsitem.php?id=114 |archive-date=31. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt; ''Tajnica'' je bio prvi Gyllenhaalin dugometražni film u kojem se pojavila potpuno gola.&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;/&gt; Iako impresionirana scenarijem, isprva je dvojila hoće li ga snimiti jer je vjerovala kako bi mogao poslati anti-feminističku poruku. Nakon iscrpnog razgovora o scenariju s redateljem filma, [[Steven Shainberg|Stevenom Shainbergom]], pristala je pridružiti se projektu.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Tom |last=Dawson |url=http://www.bbc.co.uk/films/2003/05/06/maggie_gyllenhaal_secretary_interview.shtml |title=Secretary |accessdate=2008-09-07 |date=2003-05-06 |publisher=BBC |work=BBC Films}}&lt;/ref&gt; Iako je inzistirala kako je Shainberg nije iskoristio, Gyllenhaal je rekla kako se osjećala &quot;uplašeno kad je snimanje počelo&quot; te da &quot;u pogrešnim rukama ... čak i u malo manje inteligentnim rukama, ovaj je film mogao reći nešto posve čudno.&quot;&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/film/2007/jul/07/2 |title=Looking for trouble |last=Cartner-Morley |first=Jess |date=2007-07-02 |work=The Guardian |publisher=guardian.co.uk |accessdate=2008-10-09}}&lt;/ref&gt; Od tada je oprezna u pogledu razgovora o ulozi u filmu, rekavši samo da &quot;unatoč samoj sebi, ponekad se dinamika koju obrađuješ u svom radu prelije u vlastiti život.&quot;&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;/&gt;

Nakon toga je odigrala sporednu ulogu u humornoj drami ''[[Adaptacija (2002)|Adaptacija]]'' (2002.), filmu koji govori o naporima scenarista [[Charlie Kaufman|Charlieja Kaufmana]] da adaptira roman ''Kradljivac orhideja'' u film.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9903EEDC123BF935A35751C1A9649C8B63 |title=Film Review; Forever Obsessing About Obsession |last=Scott |first=A.O. |date=2002-12-06 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-12-05}}&lt;/ref&gt; Kasnije se pojavila u neautoriziranoj biografiji ''[[Ispovijedi opasnog uma]]'' (2002.), čiju su glumačku postavu između ostalih činili [[Sam Rockwell]], [[Drew Barrymore]], [[George Clooney]] i [[Julia Roberts]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/films/2003/02/14/confessions_of_a_dangerous_mind_2003_review.shtml |title=Confessions of a Dangerous Mind (2003) Review |last=Pierce |first=Nev |date=2003-03-16 |work=BBC Films |publisher=BBC |accessdate=2008-12-05}}&lt;/ref&gt; Film je ostvario svjetsku zaradu od 33 milijuna dolara.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/confessions_of_a_dangerous_mind/numbers.php |title=Confessions of a Dangerous Mind |date=2002-12-31 |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2008-12-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091209163921/http://www.rottentomatoes.com/m/confessions_of_a_dangerous_mind/numbers.php |archivedate=9. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt; Iste godine je ostvarila manju ulogu u komediji ''[[40 dana i 40 noći]]''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1515123/20051128/story.jhtml |title=Maggie Gyllenhaal Overcomes Her Fear Of Romantic Comedies |last=Meyers |first=Shelby |date=2005-11-28 |work=MTV Movie News |publisher=mtv.com |accessdate=2008-10-10 |archive-date=13. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090113091149/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1515123/20051128/story.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

2003. je nastupila zajedno s Julijom Roberts u ''[[Osmijeh Mona Lise|Osmijehu Mona Lise]]'' u ulozi Giselle.&lt;ref name=&quot;People - Bio&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.people.com/people/maggie_gyllenhaal/biography |title=Maggie Gyllenhaal Biography |accessdate=2008-07-18 |work=People |publisher=people.com}}&lt;/ref&gt; U intervjuu za ''[[The Daily Telegraph]]'', otkrila je kako su razlozi prihvaćanja uloge bili izazov da &quot;odigra nekog tko se osjeća samouvjerenim kao seksi, prelijepa žena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2004/02/16/bfmaggie16.xml |title=Girl on top |last=Campion |first=Chris |date=2004-02-16 |work=The Daily Telegraph |publisher=telegraph.co.uk |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://www.webcitation.org/5fTXthBFE?url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2004%2F02%2F16%2Fbfmaggie16.xml |archive-date=22. ožujka 2009.}}&lt;/ref&gt; Film je pobrao uglavnom osrednje recenzije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/monalisasmile |title=Mona Lisa Smile (2003): Review |date=2003-12-19 |publisher=Metacritic |accessdate=2008-12-04 |archive-date=22. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122120708/http://www.metacritic.com/film/titles/monalisasmile |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njezine sljedeće uloge bile su u manjim nezavisnim filmovima: ''[[Hotelske bebe]]'' (2003.), priči o šest Amerikanki koje nestrpljivo čekaju dugi smještaj u neidentificiranom južnoameričkom gradu prije preuzimanja njihove posvojene djece,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.villagevoice.com/2003-09-16/film/frustrated-mothers-to-be-flounder-in-saylesian-purgatory/1 |title=Frustrated Mothers-to-Be Flounder in Saylesian Purgatory |last=Ng |first=David |date=2003-09-16 |work=The Village Voice |publisher=villagevoice.com |page=1 |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090116224041/http://www.villagevoice.com/2003-09-16/film/frustrated-mothers-to-be-flounder-in-saylesian-purgatory/1 |archive-date=16. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; te ''[[Prevara (2004)|Prevara]]'' (2004.) remakeu argentinskog filma ''Devet kraljica'', s [[John C. Reilly|Johnom C. Reillyjem]] i [[Diego Luna|Diegom Lunom]].&lt;ref name=&quot;nine&quot;/&gt; Gyllenhaal je glumila iskrenu upraviteljicu hotela prisiljenu pomoći svom pokvarenom bratu (Reilly) zavodeći jednu od njegovih žrtava.&lt;ref name=&quot;nine&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.theage.com.au/news/Film/Modern-Maggie/2005/04/28/1114635687879.html |title=Thoroughly modern Maggie |last=Bunbury |first=Stephanie |date=2005-04-28 |work=The Age |publisher=theage.com.au |accessdate=2008-10-10}}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je 2004. pozvana da se pridruži Akademiji filmskih umjetnosti i znanosti.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,662249,00.html |title=The Academy announces Oscar membership invitations |last=Young |first=Josh |date=2004-07-16 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131208042123/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C662249%2C00.html |archive-date=8. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Pojavila se i u [[HBO]]-vu filmu ''[[Ogoljeni (2004)|Ogoljeni]]'' (2004.), gdje je portretirala američku studenticu koja u [[Kina|Kini]] biva osumnjičena za terorizam.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hbo.com/films/stripsearch/ |title=HBO Films&amp;nbsp;— Strip Search |accessdate=2008-10-10 |publisher=HBO |work=HBO Films |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100109094747/http://www.hbo.com/films/stripsearch/ |archivedate=9. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

2004. se vratila u kazalište u produkciji komada ''Homebody/ Kabul'' [[Tony Kushner|Tonyja Kushnera]] u Los Angelesu, u kojem je utjelovila Priscillu, Homebodynu kćer koja većinu predstave provodi tražeći svoju preprednu majku u [[Kabul]]u u [[Afganistan]]u. Kushner joj je povjerio ulogu na temelju njezine izvedbe u ''Bliskim odnosima''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0DEFDA113DF93AA35756C0A9629C8B63 |title='Homebody' Comes Home, A Mere 17 Drafts Later |last=Dominus |first=Susan |date=2004-05-09 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-10-08}}&lt;/ref&gt; [[Ben Brantley]] iz ''[[The New York Times]]a'' je napisao: &quot;Gđica. Gyllenhaal pruža neophodni most između dijelova naslova komada.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://theater2.nytimes.com/mem/theater/treview.html?html_title=Homebody/Kabul%20(Play)&amp;tols_title=Homebody/Kabul%20(Play)&amp;byline=Ben%20Brantley&amp;pdate=20040513&amp;id=1084179623184 |title=Theater Review; Afghanistan Still Stirs A Housewife |last=Brantley |first=Ben |date=2004-05-13 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt; [[John Heilpern]] iz ''[[The New York Observer]]a'' istaknuo je kako je Gyllenhaalina izvedba bila &quot;silom iznuđena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.observer.com/node/49288 |title=Homebody/Kabul Returns To a World That Lost Its Mind |last=Heilpern |first=John |date=2004-05-30 |work=The New York Observer |publisher=observer.com |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt; Identificirana kao seks-simbol, 2004. i 2005. je uvrštena na &quot;Hot 100 List&quot; časopisa ''Maxim''.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2004-04-09-maxim-100_x.htm |title='Maxim' Top 100 Hot list 2004 |date=2004-04-09 |publisher=usatoday.com |work=USA Today |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2005-03-23-fhm-sexiest-women_x.htm |title=Jolie sizzles atop 'FHM' sexiest list |last=Soriano |first=César G. |date=2005-03-23 |publisher=usatoday.com |work=USA Today |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt;

Sljedeći film bio joj je ''[[Sretni kraj]]'', humorna drama iz 2005. u kojoj je igrala pustolovnu pjevačicu koja zavodi mladog gay glazbenika ([[Jason Ritter]]) kao i njegova bogatog oca ([[Tom Arnold]]). Snimila je pjesme za ''soundtrack'' filma,&lt;ref name=&quot;People - Bio&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;live&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2005-07-29-gyllenhaal_x.htm?POE=LIFISVA |title=Maggie Gyllenhaal insists on live singing |date=2005-07-29 |publisher=Associated Press |work=USA Today |accessdate=2008-10-10}}&lt;/ref&gt; nazvavši ulogu &quot;najsurovijom, najstravičnijom glumom ikad&quot; te dodavši da joj je ispred kamere prirodnije pjevati nego glumiti.&lt;ref name=&quot;live&quot;/&gt; [[Lisa Schwarzbaum]] iz ''[[Entertainment Weekley]]ja'' proglasila je njezinu izvedbu &quot;čudesno, prirodno seksi-mlitavom dok je njezin lik umjetan&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,1082764,00.html |title=Happy Endings Review |last=Schwarzbaum |first=Lisa |date=2005-07-13 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131208053801/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C1082764%2C00.html |archive-date=8. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt;

=== 2006. - danas ===

[[Datoteka:Maggie Gyllenhaal - 003.jpg|mini|desno|120px|Gyllenhaal u [[Barcelona|Barceloni]] 2008.]]

Nakon ''Sretnog kraja'', 2006. se pojavila u filmovima ''[[Ljubav u velikom gradu]]'', ''[[Otkucaji života (2006)|Otkucaji života]]'', ''[[Kuća monstrum (2006)|Kuća monstrum]]'', ''[[World Trade Center (2006)|World Trade Center]]'' i ''[[Sherrybaby]]''. U ''Ljubavi u velikom gradu'', s [[Julianne Moore]], [[David Duchovny|Davidom Duchovnyjem]] i [[Billy Crudup|Billyjem Crudupom]], igrala je Elaine, koja sedam godina hoda s Tobeyjem (Crudup) i počinje osjećati da je vrijeme da se skrase i zasnuju obitelj.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.boston.com/movies/display?display=movie&amp;id=8842 |title=`Trust the Man' is an insufferable experience |last=Morris |first=Wesley |date=2006-08-18 |work=The Boston Globe |publisher=boston.com |accessdate=2008-09-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://chicago.metromix.com/movies/review/movie-review-trust-the/167816/content |title=Movie review: 'Trust the Man' |last=Reaves |first=Jessica |date=2007-09-04 |work=Chicago Tribune |publisher=chicago.metromix.com |accessdate=2008-09-22 |archive-date=11. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511075958/http://chicago.metromix.com/movies/review/movie-review-trust-the/167816/content |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Film se pokazao komercijalnim i kritičkim neuspjehom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/trusttheman |title=Trust the Man (2006): Reviews |date=2006-08-18 |publisher=Metacritic |accessdate=2008-12-04 |archive-date=28. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090228143403/http://www.metacritic.com/film/titles/trusttheman |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/trust_the_man/ |title=Trust the Man |date=2006-08-18 |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2008-12-04}}&lt;/ref&gt; [[Ethan Alter]] iz ''[[Premiere (časopis)|Premierea]]'' je smatrao da su Gyllenhaaline i Duchovnyjeve izvedbe bile &quot;puno neusiljenije&quot; i zaključio &quot;tome je vjerojatno tako jer su oboje igrali ovakve likove više puta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.premiere.com/moviereviews/3035/trust-the-man.html |title=Premiere&amp;nbsp;— Trust the Man |last=Alter |first=Ethan |date=2006-08-17 |work=Premiere |publisher=premiere.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071009050420/http://www.premiere.com/moviereviews/3035/trust-the-man.html |archive-date=9. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; U ''Otkucajima života'', Gyllenhaal je glumila simpatiju Harolda Cricka, kojeg je utjelovio [[Will Ferrell]].&lt;ref&gt;{{cite news |first=A.O. |last=Scott |url=http://movies.nytimes.com/2006/11/10/movies/10fict.html |title=Stranger Than Fiction&amp;nbsp;— Hearing Voices? It's Just Somebody’s Imagination |accessdate=2008-09-07 |date=2007-11-10 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com}}&lt;/ref&gt; Njezina izvedba naišla je na odobravanje kritike; [[Mike Straka]] iz [[Fox News]]a je napisao: &quot;Gyllenhaal nikad nije bila više seksi u bilo kojem filmu, a njezin odnos s Ferrellom lansirat će je bez sumnje u filmove s A-liste, ostavljajući iza sebe uloge simpatičnih djevojaka iz nezavisnih dana.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,228633,00.html |title=Maggie Gyllenhaal Awesome in 'Stranger Than Fiction' |last=Straka |first=Mike |date=2006-11-10 |work=Fox News Channel |publisher=foxnews.com |accessdate=2008-09-22}}&lt;/ref&gt; U animiranom hororu ''Kuća monstrum'' posudila je glas Elizabeth &quot;Zee&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.boston.com/movies/display?display=movie&amp;id=7614 |title=Built just for kids |last=Burr |first=Ty |date=2006-07-21 |work=The Boston Globe |publisher=boston.com |accessdate=2008-09-25}}&lt;/ref&gt; U ''World Trade Centeru'' [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] portretirala je suprugu policajca Willa Jimena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.rollingstone.com/reviews/movie/7667716/review/11077386/world_trade_center |title=World Trade Center Review |last=Travers |first=Peter |date=2006-08-03 |work=Rolling Stone |publisher=rollingstone.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090706070733/http://www.rollingstone.com/reviews/movie/7667716/review/11077386/world_trade_center |archive-date=6. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.seattlepi.com/movies/280484_wtc09q.html |title=Stone delivers a dignified and intelligent 9/11 film |last=Arnold |first=William |date=2006-08-09 |work=Seattle Post-Intelligencer |publisher=seattlepi.nwsource.com |accessdate=2008-09-22}}&lt;/ref&gt; Nazvala ga je &quot;jednim od filmova kojeg je najviše uživala snimati&quot;.&lt;ref name=&quot;aftermath&quot;/&gt; Iako film nije oduševio kritičare, ostvario je zaradu od 163 milijuna dolara u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/worldtradecenter |title=World Trade Center (2006): Reviews |date=2006-08-09 |publisher=Metacritic |accessdate=2008-12-04 |archive-date=22. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222062424/https://www.metacritic.com/movie/world-trade-center |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/world_trade_center/numbers.php |title=World Trade Center |date=2006-08-09 |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2008-12-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080225032652/http://www.rottentomatoes.com/m/world_trade_center/numbers.php |archivedate=25. veljače 2008.}}&lt;/ref&gt;

U ''Sherrybabe'', Gyllenhaal je glumila mladu narkomanku kradljivicu koja nakon zatvora pokušava srediti život kako bi mogla vratiti svoju kćer. Tijekom promocije filma je komentirala prikaz lika: &quot;Mislim da se nalazi u takvom očajnom stanju da je sve što ima naivna, strastvena nada. Dok sam igrala ulogu, tražila sam zadovoljstvo i nadu u svemu, čak i u stvarno tmurnim stvarima. Zato sam tek nakon završetka snimanja osjetila bol.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2006/09/01/earlyshow/main1960120.shtml?source=RSS&amp;attr=Entertainment_1960120 |title=Maggie Gyllenhaal: Mom And Movie Star |date=2006-09-01 |work=The Early Show |publisher=CBS News |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022222502/http://www.cbsnews.com/stories/2006/09/01/earlyshow/main1960120.shtml?source=RSS&amp;attr=Entertainment_1960120 |archive-date=22. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Njezina izvedba zaradila je pohvale: [[David Germain]] iz ''[[Associated Press]]a'' je napisao: &quot;Gyllenhaal ju tako duboko i bogato čini ljudskom ... da Sherry izaziva simpatiju čak i u svojim najmračnijim i najslabijim trenucima&quot;,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/n/a/2006/09/06/entertainment/e113637D10.DTL |title=Review: 'Sherrybaby' Gyllenhaal's Show |last=Germain |first=David |date=2006-09-06 |publisher=Associated Press |work=San Francisco Chronicle |accessdate=2008-09-22 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; dok je [[Dennis Harvey]] iz ''[[Variety]]ja'' njenu ulogu nazvao &quot;naturalističkom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/awardcentral_review/VE1117929318.html?nav=reviews07&amp;categoryid=2352&amp;cs=1&amp;p=0 |title=Review of Sherrybaby |last=Harvey |first=Dennis |date=2006-01-22 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2008-09-22 |archiveurl=https://archive.today/20121216134819/http://www.variety.com/awardcentral_review/VE1117929318.html?nav=reviews07&amp;categoryid=2352&amp;cs=1&amp;p=0 |archivedate=16. prosinca 2012. |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je za svoju izvedbu zaradila svoju drugu nominaciju za Zlatni globus za najbolju glumicu,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/03/16/AR2007031600522.html |title=For 'SherryBaby,' a Lingering Power |last=Hornaday |first=Ann |date=2007-03-16 |work=The Washington Post |publisher=washingtonpost.com |accessdate=2008-09-24}}&lt;/ref&gt; a osvojila je nagradu za najbolju glumicu na Međunarodnom filmskom festivalu u Stockholmu 2006.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/27/AR2006112700301.html |title=Maggie Gyllenhaal Wins Stockholm Honor |date=2006-11-27 |publisher=Associated Press |work=The Washington Post |accessdate=2008-09-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.stockholmfilmfestival.se/en/om_oss/history/awards_and_winners/ |title=Awards and Winners |work=Stockholm International Film Festival Official Website |publisher=stockholmfilmfestival.se |language=Swedish |accessdate=2008-09-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513004150/http://www.stockholmfilmfestival.se/en/om_oss/history/awards_and_winners/ |archivedate=13. svibnja 2008.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:MaggieGyllenhaal-08.jpg|mini|desno|160px|Gyllenhaal na premijeri ''[[Vitez tame (2008)|Viteza tame]]'' u New York Cityju, 14. srpnja 2008.]]

2008. se pojavila u ''[[Vitez tame (2008)|Vitezu tame]]'', nastavku filma ''[[Batman: Početak]]'' (2005.) u kojem je zamijenila [[Katie Holmes]] u ulozi pomoćnice okružnog tužitelja, Rachel Dawes.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1117960782.html?categoryid=13&amp;cs=1 |title=Gyllenhaal joining Batman sequel |last=McClintock |first=Pamela |date=2007-03-08 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2008-09-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Nancy |last=Ayala |url=http://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=5398125&amp;page=1 |title='Dark Knight' Gets New Leading Lady |accessdate=2008-07-18 |date=2008-07-18 |publisher=American Broadcasting Company |work=ABC News}}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je naglasila kako je njezin lik donekle dama u nevolji, ali i rekla kako je redatelj [[Christopher Nolan]] pokušavao pronaći način kako bi ojačao njezin lik, pa &quot;Rachel jasno daje do znanja što joj je važno te nije kompromitirati svoj moral, što je napravilo lijepu razliku&quot; od mnogih zbunjenih likova koje je prije portretirala.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Andrew |last=Williams |url=http://www.metro.co.uk/fame/interviews/article.html?in_article_id=82565&amp;in_page_id=11 |title=Gyllenhaal Talks Sexy Underwear |work=Metro (Associated Metro Limited) |publisher=Associated Newspapers Ltd |date=2008-01-06 |accessdate=2008-01-08 |archive-date=8. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080108030512/http://www.metro.co.uk/fame/interviews/article.html?in_article_id=82565&amp;in_page_id=11 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ''Vitez tame'' bio je veliki komercijalni hit koji je postavio novi rekord u prvom vikendu prikazivanja na sjevernoameričkim kino-blagajnama. S profitom od 996 milijuna dolara u svijetu, postao je četvrti financijski najuspješniji film u povijesti.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20213630,00.html |title='Dark Knight' Nabs Biggest Debut Ever |last=Rich |first=Joshua |date=2008-07-20 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |accessdate=2008-10-09 |archive-date=7. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507104152/http://www.ew.com/ew/article/0,,20213630,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/07/20/AR2008072001971_pf.html |title=With 'Dark Knight,' Hollywood's Brightest Weekend Ever |last=Germain |first=David |date=2008-07-21 |publisher=Associated Press |work=The Washington Post |accessdate=2008-10-09}}&lt;/ref&gt; U recenziji na Salon.com, [[Stephanie Zacharek]] nazvala Gyllenaahlin lik &quot;snažnim u stilu [[Barbara Stanwyck|Barbare Stanwyck]] u koso izrezanoj večernjoj haljini&quot; te dodala &quot;film se doima inteligentnijim i podatnijim kad je ona na ekranu&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.salon.com/ent/movies/review/2008/07/17/dark_knight/ |title=The Dark Knight |last=Zacharek |first=Stephanie |date=2008-07-17 |publisher=Salon.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090422141429/http://www.salon.com/ent/movies/review/2008/07/17/dark_knight/ |archive-date=22. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Filmski kritičar [[IGN]]-a [[Todd Gilchrist]] je napisao: &quot;Gyllenhaal ulijeva stvarnu dubinu i energiju Rachel Dawes.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://movies.ign.com/articles/884/884876p2.html |title=IGN: The Dark Knight Review |last=Gilchrist |first=Todd |date=2008-06-30 |work=IGN Movies |publisher=News Corporation |page=2 |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080911030537/http://movies.ign.com/articles/884/884876p2.html |archive-date=11. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je 2009. u off-Broadway produkciji [[Anton Pavlovič Čehov|Čehovljeva]] ''Ujaka Vanje'' Classic Stage Companyja u New Yorku glumila Jelenu.&lt;ref name=&quot;uncle&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2009/02/08/theater/08itzk.html?ex=1249794000&amp;en=af3ab2d157401936&amp;ei=5087&amp;WT.mc_id=TH-D-I-NYT-MOD-MOD-M081-ROS-0209-HDR&amp;WT.mc_ev=click |title=Together Off Broadway and Elsewhere |last=Itzkoff |first=Dave |date=2009-02-04 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |page=1 |accessdate=2009-02-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vanya&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1117997230.html?categoryid=15&amp;cs=1 |title=Gyllenhaal, Sarsgaard join 'Vanya' |last=Cox |first=Gordon |date=2008-12-11 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2008-12-12}}&lt;/ref&gt; U produkciji su se pojavili i [[Peter Sarsgaard]], [[Mamie Gummer]], [[Denis O'Hare]] i [[George Morfogen]], a režirao ju je [[Austin Pendleton]].&lt;ref name=&quot;uncle&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;vanya&quot; /&gt; Počela se davati 17. siječnja, a završila 1. ožujka.&lt;ref name=&quot;uncle&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;vanya&quot; /&gt; [[Joe Dziemianowicz]] iz ''[[New York Daily News]]a'' nije bio oduševljen njenom izvedbom: &quot;Gyllenhaal, koja je bila tako dinamična kao narkomanka u filmu ''Sherrybabe'', Jelenu glumi tako usporeno s nalijepljenim osmijehom da se čini kako je zavirila u Sherrynu zalihu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nydailynews.com/entertainment/arts/2009/02/13/2009-02-13_starry_chekhov_revival_is_uncle_vanya_is.html |title=Starry Chekhov revival is 'Uncle Vanya' is 'Clueless' |last=Dziemianowicz |first=Joe |date=2009-02-13 |work=Daily News (New York) |publisher=nydailynews.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090215134414/http://www.nydailynews.com/entertainment/arts/2009/02/13/2009-02-13_starry_chekhov_revival_is_uncle_vanya_is.html |archive-date=15. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Malcolm Johnson]] iz ''[[Hartford Courant]]a'' udijelio joj je komplimente, naglasivši kako &quot;na kraju procvjeta&quot; kao lik.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.courant.com/entertainment/stage/reviews/hc-vanyarev.art.artfeb13,0,7694626.story |title=Chehov's 'Uncle Vanya&quot; In Fine Revival |last=Johnson |first=Malcolm |date=2009-02-13 |work=The Hartford Courant |publisher=courant.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090217205216/http://www.courant.com/entertainment/stage/reviews/hc-vanyarev.art.artfeb13,0,7694626.story |archive-date=17. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt;

Pristala je pojaviti se u komediji ''[[Away We Go (2009)|Away We Go]]'' u kojoj glumi boemski nastrojenu sveučilišnu profesoricu koja je ujedno stara prijateljica lika kojeg glumi [[John Krasinski]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1117984967.html?categoryid=13&amp;cs=1 |title=Mendes swaps in Maggie Gyllenhaal |last=Siegel |first=Tatiana |date=2008-05-31 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2008-10-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20197433,00.html |title=Gyllenhaal Replaces Collette for Mendes |date=2008-05-31 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130617072239/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20197433%2C00.html |archive-date=17. lipnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Film je pobrao uglavnom negativne kritike, a [[Owen Gleiberman]] iz ''Entertainment Weeklyja'' opisao je Gyllenhaalino pojavljivanje &quot;isforsiranim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20282749,00.html |title=Away We Go (2009): Reviews |last=Gleiberman |first=Owen |date=2009-06-05 |work=Entertainment Weekly |access-date=17. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131208045248/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20282749%2C00.html |archive-date=8. prosinca 2013.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[A. O. Scott]] iz ''New York Timesa'' pohvalio je Gyllenhaal i [[Allison Janney]] za njihove izvedbe, napisavši kako su &quot;obje pomalo smiješne&quot;.&lt;ref name=&quot;proud&quot;&gt;{{cite news |url=http://movies.nytimes.com/2009/06/05/movies/05away.html |title=Away We Go&amp;nbsp;— Practicing Virtue, and Proud of It |last=Scott |first=A.O. |date=2009-06-05 |work=The New York Times |accessdate=2009-06-09}}&lt;/ref&gt; Scott je zaključio s rečenicom, &quot;Rečenica gđice Gyllenhaal o seksualnim ulogama u 'zajednici morskih konjica' najsatiričniji je dio scenarija&quot;.&lt;ref name=&quot;proud&quot; /&gt; ''Away We Go'' premijerno je prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Edinburghu 2009.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/7999472.stm |title=Sam Mendes to open film festival |date=2009-04-15 |work=BBC Films |publisher=BBC |accessdate=2009-04-17}}&lt;/ref&gt; Osim toga, pojavila se u glazbenoj drami ''Crazy Heart'' u kojoj je igrala novinarku Jean Craddock koja se zaljubi u glazbenika Bad Blakea ([[Jeff Bridges]]).&lt;ref name=&quot;parade&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.parade.com/celebrity/celebrity-parade/archive/maggie-gyllenhaal-on-motherhood-090707.html |title=Maggie Gyllenhaal: All Moms Do 'The Best They Can' |last=Wolf |first=Jeanne |date=2009-07-07 |work=Parade |accessdate=2010-02-02}}&lt;/ref&gt; Film je pobrao pozitivne recenzije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/crazyheart |title=Crazy Heart (2009): Reviews |accessdate=2010-02-02 |date=2009-12-16 |publisher=Metacritic |archive-date=9. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100209202136/http://www.metacritic.com/film/titles/crazyheart |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; uz pohvale kritičara na Gyllenhaalin račun. [[Peter Travers]] iz ''[[Rolling Stone]]a'' je napisao: &quot;Maggie Gyllenhaal je smiješna, dirljiva i vitalna kao Jean, desetljećima mlađa samohrana majka koja bi mogla spasiti Bada. Uloga je zamišljena konvencionalno, ali je Gyllenhaal igra inteligentno i s osjećajem.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Peter |last=Travers |url=http://www.rollingstone.com/reviews/movie/23569751/review/31298538/crazy_heart |title=Crazy Heart |date=2009-12-10 |work=Rolling Stone |access-date=2. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100305191920/http://www.rollingstone.com/reviews/movie/23569751/review/31298538/crazy_heart |archive-date=5. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; Izvedba joj je donijela nominaciju za [[Oscar]] za [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|sporednu ulogu]].&lt;ref&gt;{{cite news |first=Alan |last=Duke |url=http://www.cnn.com/2010/SHOWBIZ/Movies/02/02/oscar.nominations/?hpt=Sbin |title='Avatar,' 'Hurt Locker' lead in Oscar nods |accessdate=2010-02-02 |date=2010-02-02 |publisher=CNN}}&lt;/ref&gt; Nastupila je i u ''[[Nanny McPhee: Povratak čudesne dadilje ]]'', nastavku filma ''[[Nanny McPhee]]'' iz 2005.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news-briefs.ew.com/2009/04/maggie-gyllenha.html |title=Maggie Gyllenhaal joins 'Nanny McPhee' sequel |last=Vary |first=Adam B. |date=2009-04-14 |work=Entertainment Weekly |publisher=ew.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090418181554/http://news-briefs.ew.com/2009/04/maggie-gyllenha.html |archive-date=18. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1118002407.html?categoryid=13&amp;cs=1 |title=Maggie Gyllenhaal boards 'Nanny' |last=Jaafar |first=Ali |date=2009-04-14 |work=Variety |publisher=variety.com |accessdate=2009-04-17}}&lt;/ref&gt; Osim glume, Gyllenhaal je i voditeljica [[Public Broadcasting Service|PBS]]-ove dokumentarne serije ''[[Independent Lens]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pbs.org/independentlens/about.html |title=About ''Independent Lens'' |accessdate=2010-02-02 |publisher=Public Broadcasting Service |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100206184937/http://www.pbs.org/independentlens/about.html |archivedate=6. veljače 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==

Gyllenhaal je od 2002. bila u vezi s glumcem [[Peter Sarsgaard|Peterom Sarsgaardom]],&lt;ref name=&quot;People - 2&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.people.com/people/maggie_gyllenhaal/biography/0,,20164968_10,00.html |title=Maggie Gyllenhaal Biography&amp;nbsp;— Page 2 |work=People |publisher=people.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130919024118/http://www.people.com/people/maggie_gyllenhaal/biography/0%2C%2C20164968_10%2C00.html |archive-date=19. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; bliskim prijateljom njezina brata Jakea.&lt;ref name=&quot;People - Bio&quot;/&gt; U travnju 2006. su najavili svoje zaruke.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2006-10-04-gyllenhaal-baby_x.htm?POE=LIFISVA |title=Maggie Gyllenhaal has a baby girl |date=2006-10-04 |publisher=Associated Press |work=USA Today |accessdate=2008-11-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.people.com/people/article/0,,1181971,00.html |title=Maggie Gyllenhaal, Peter Sarsgaard Expecting Baby |last1=Hamm |first1=Liza |last2=Dagostino |first2=Mark |date=2006-04-11 |work=People |publisher=people.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130919012756/http://www.people.com/people/article/0%2C%2C1181971%2C00.html |archive-date=19. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; Imaju kćer Ramonu, rođenu 3. listopada 2006.,&lt;ref&gt;{{cite news |first=Liza |last=Hamm |url=http://www.people.com/people/article/0,,1541965,00.html |title=Gyllenhaal, Sarsgaard Have a Girl |date=2006-10-09 |work=People |publisher=people.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130919020143/http://www.people.com/people/article/0%2C%2C1541965%2C00.html |archive-date=19. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt; a žive u Brooklynu u New Yorku.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nypost.com/seven/02272007/gossip/cindy/actress_seeks_safety_in_bklyn_cindy_cindy_adams.htm |title=Actress seeks safety in B'klyn |last=Adams |first=Cindy |date=2007-02-27 |work=New York Post |publisher=News Corporation |accessdate=2008-09-27 |archive-date=10. rujna 2012. |archive-url=https://archive.today/20120910182646/http://www.nypost.com/p/pagesix/cindy_adams/item_WloQMjnghwPg5sg2RIzwuK;jsessionid=B1A4BBFBDB30E0EA1522009D238A5171 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 2. svibnja 2009. Gyllenhaal i Sarsgaard su se vjenčali u Brindisiju u Italiji.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.people.com/people/article/0,,20276175,00.html |title=Maggie Gyllenhaal, Peter Sarsgaard Get Married |last=Wihlborg |first=Ulrica |date=2009-05-04 |work=People |publisher=people.com |accessdate=2009-05-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.denverpost.com/celebritybuzz/ci_12285554 |title=People: Dolly Parton says &quot;You starve or get fat&quot; |last=Smith |first=Lori Spencer |date=2009-05-04 |work=The Denver Post |publisher=denverpost.com |accessdate=2009-05-04}}&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je politički aktivna. Na 18. dodjeli Nagrade Independent Spirit progovorila je protiv [[Rat u Iraku 2003.|Rata u Iraku]], rekavši kako su razlozi za invaziju bili &quot;nafta i imperijalizam&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C02E5DF1530F937A15750C0A9659C8B63 |title=Oscars Show Goes On, But Mood Is Subdued By the Fighting in Iraq |last=Madigan |first=Nick |date=2003-03-24 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-10-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://dir.salon.com/story/news/feature/2003/01/13/iraq/ |title=Wishing upon a star |last=Goldberg |first=Michelle |date=2003-01-13 |publisher=Salon.com |accessdate=2008-10-10 |archive-date=14. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514134455/http://dir.salon.com/story/news/feature/2003/01/13/iraq/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sudjelovala je i u kampanji Artists United to Win Without War koju je pokrenuo [[Robert Greenwald]] za širenje progresivnih ciljeva i dizanje glasa protiv Rata u Iraku.&lt;ref name=&quot;multiple&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9802E4DB1031F933A15750C0A9659C8B63&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all |title=Threats and Responses: California; Approach of War Reveals An Alienation in California |last=Murphy |first=Dean E. |date=2003-03-20 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-10-13}}&lt;/ref&gt; Ona i njezin brat Jake snimili su reklamu za neprofitnu organizaciju Rock the Vote i posjetili kampus Sveučilišta Južne Kalifornije (USC) kako bi potaknuli studente da glasuju na predsjedničkim izborima 2004.,&lt;ref&gt;{{cite news |first=Kara |last=Nichols |url=http://www.dailytrojan.com/news/1.217867 |title=Celebrities rally voters |date=2004-09-21 |work=Daily Trojan |publisher=dailytrojan.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090212143547/http://www.dailytrojan.com/news/1.217867 |archive-date=12. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt; na kojima je podupirala [[John Kerry|Johna Kerryja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://fpc.state.gov/fpc/37284.htm |title=Rock the Vote, the Youth Vote and the 2004 Presidential Election |last=Strell |first=Jay |date=2004-10-20 |work=United States Department of State |publisher=usa.gov |accessdate=2008-10-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.mtv.com/news/articles/1485533/20040303/story.jhtml |title=Celebs Go To The Post Office To Deliver Pro-Vote Message |last=Moss |first=Corey |date=2004-03-03 |work=MTV News |publisher=mtv.com |accessdate=2008-10-08 |archive-date=14. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090114235730/http://www.mtv.com/news/articles/1485533/20040303/story.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je tijekom predsjedničke kampanje 2008. podupirala [[Barack Obama|Baracka Obamu]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://thecaucus.blogs.nytimes.com/2008/08/11/checking-out-the-parties-parties/ |title=Checking Out the Parties’ Parties |last=Wayne |first=Leslie |date=2008-08-11 |work=The New York Times |publisher=nytimes.com |accessdate=2008-11-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nme.com/news/kanye-west/38178 |title=Kanye, Nerd, Wyclef for Democratic Convention |first=New York staff |date=2008-07-15 |work=NME |publisher=nme.com |accessdate=2008-11-17}}&lt;/ref&gt; Pružila je potporu i Američkoj uniji za građanske slobode (ACLU), organizaciji koju snažno podržava njena obitelj.&lt;ref name=&quot;farlanders&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/film-tv/maggie-no-longer-looking-for-trouble-13925721.html |title=Maggie: No longer looking for trouble |date=2008-08-01 |work=The Belfast Telegraph |publisher=belfasttelegraph.co.uk |accessdate=2008-10-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.aclu-sc.org/releases/view/100311 |title=ACLU To Honor Civil Liberties Champions At Annual Torch of Liberty Award Dinner Monday, May 19, 2003 |date=2003-04-16 |work=American Civil Liberties Union Official Website |publisher=aclu-sc.org |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120219233336/http://www.aclu-sc.org/releases/view/100311 |archive-date=19. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt;

Osim glume, pozirala je za [[Miu Miu]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/thedishrag/2007/03/miu-miu-does-ru.html |title=Miu Miu: Does Rumer have it? |last=Snead |first=Elizabeth |date=2007-03-27 |work=Los Angeles Times |publisher=latimes.com |accessdate=2008-10-24}}&lt;/ref&gt; [[Reebok]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbsnews.com/elements/2008/10/10/tech/livinggreen/photoessay4513556_0_3_photo.shtml |title=Trendy and Green |date=2008-10-10 |work=CBS |publisher=CBS News |accessdate=2008-10-24 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i [[Agent Provocateur]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/mar/09/fashion?gusrc=rss&amp;feed=lifeandstyle |title=How I get dressed |last=Wiseman |first=Eva |date=2008-03-09 |work=The Guardian |publisher=guardian.co.uk |accessdate=2008-10-24}}&lt;/ref&gt; te snimila prvu neskraćenu audio verziju romana ''The Bell Jar'' [[Sylvia Plath|Sylvije Plath]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.missourireview.com/tmr-blog/archives/405 |title=Audio Poetry: &quot;Departure in New Affection and New Noise&quot; |last=Hayes |first=Tim |date=2007-07-10 |work=The Missouri Review |publisher=missourireview.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090221201850/http://www.missourireview.com/tmr-blog/archives/405 |archive-date=21. veljače 2009.}}&lt;/ref&gt; Gyllenhaal podupire neprofitnu organizaciju Witness koja koristi video i internetske tehnologije kako bi prikazala kršenja ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.okmagazine.com/blog/post/2574/Witnessing-Maggie-Gyllenhaal,-Goldie-Hawn |title=Witnessing Maggie Gyllenhaal, Goldie Hawn |last=Nome |first=Valerie |date=2007-11-18 |work=OK! |publisher=okmagazine.com |accessdate=2008-11-04 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wit organ&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.witness.org/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=696&amp;Itemid=249 |title=Focus for Change Benefit |date=2007-11-07 |work=Witness Official Website |publisher=witness.org |accessdate=2008-11-04}}&lt;/ref&gt; U studenom 2007. je bila suvoditeljica dobrotvorne večere zajedno s osnivačem [[Peter Gabriel|Peterom Gabrielom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.instyle.com/instyle/parties/party/0,,20159128_20364973,00.html |title=Peter Gabriel and Maggie Gyllenhaal |date=2007-11-18 |work=InStyle |publisher=instyle.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071110145525/http://www.instyle.com/instyle/parties/party/0%2C%2C20159128_20364973%2C00.html |archive-date=10. studenoga 2007.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.hellomagazine.com/celebrities/2007/11/08/witness-sarandon-tim/ |title=Tim and Susan join fellow star campaigners at New York fundraiser |date=2007-11-08 |work=Hello! |publisher=hellomagazine.com |accessdate=2008-11-05 |quote=Hosted by ''Stranger Than Fiction'' actress Maggie Gyllenhaal&amp;nbsp;... and musician Peter Gabriel, the event raised funds for human rights charity Witness.}}&lt;/ref&gt; Pomogla je pri prikupljanju sredstava za TrickleUp.org, neprofitnu organizaciju koja pomaže osiromašenim ljudima da pokrenu manje poslove.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.instyle.com/instyle/package/general/photos/0,,20063741_20153720_20374556,00.html |title=Ten Thousand Things Charm Necklace |date=Prosinac 2007. |work=InStyle |publisher=instyle.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071217153419/http://www.instyle.com/instyle/package/general/photos/0%2C%2C20063741_20153720_20374556%2C00.html |archive-date=17. prosinca 2007.}}&lt;/ref&gt; Na jednoj je aukciji pomogla dizajnirati i promovirati ogrlicu koja je prodana za 100 dolara; sva sredstva od prodaje proslijeđena su u dobrotvorne svrhe.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.seventeen.com/fun-stuff/17-buzz/trickle-up-charity-necklace-120607 |title=Trickle Up's Charity Necklace |date=2007-12-06 |work=Seventeen |publisher=seventeen.com |access-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090108060219/http://www.seventeen.com/fun-stuff/17-buzz/trickle-up-charity-necklace-120607 |archive-date=8. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Komentari o 11. rujna ===

Gyllenhaal je izazvala kritike zbog komentara o [[Napadi 11. rujna|napadima 11. rujna]] iz intervjua za kabelsku televizijsku postaju NY1 na Tribeca Film Festivalu 2005. Rekla je, &quot;Mislim da je Amerika učinila neke stvari vrijedne osude i donekle odgovorna...&quot;&lt;ref name=&quot;bbc news&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/film/4489365.stm |title=Actress Gyllenhaal in 9/11 outcry |accessdate=2008-09-07 |date=2005-04-27 |publisher=BBC |work=BBC News}}&lt;/ref&gt; Kako bi odgovorila na kritike, izdala je izjavu rekavši da je 11. rujna bila &quot;prilika da se bude dovoljno hrabar da se postave ozbiljna pitanja o ulozi Amerike u cijelom svijetu&quot; te da bi bilo &quot;korisno da se kao pojedinci ili nacije zapitamo kako smo svjesno ili nesvjesno pridonijeli ovom sukobu.&quot;&lt;ref name=&quot;bbc news&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ny mag&quot;&gt;{{cite web |url=http://nymag.com/guides/fallpreview/2006/movies/19706/ |title=Q&amp;A With 'Sherrybaby' Star Maggie Gyllenhaal&amp;nbsp;— Fall 2006 Preview |accessdate=2008-07-18 |work=New York |publisher=nymag.com}}&lt;/ref&gt; Posebno je demantirala kako je rekla da su napadi 11. rujna bili zasluženi.&lt;ref name=&quot;bbc news&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ny mag&quot;/&gt; Gyllenhaal je kasnije rekla kako je požalila zbog svojih komentara i primijetila kako filmski intervjui nisu &quot;pravo mjesto&quot; za razgovore o politici.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,162196,00.html |title=Maggie Gyllenhaal Regrets Sept. 11 Comment |accessdate=2008-09-07 |date=2005-07-11 |publisher=Fox News Channel |work=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Dodala je kako nema &quot;ništa osim zahvalnosti i divljenja&quot; za vatrogasce te da je trebala &quot;biti nježnija i obzirnija&quot; u svojim komentarima.&lt;ref name=&quot;variety&quot;&gt;{{cite news |first=David |last=Hafetz |url=http://www.variety.com/index.asp?layout=features2006&amp;content=jump&amp;jump=story&amp;dept=tribeca&amp;nav=FTribeca&amp;articleid=VR1117942009 |title=The way we were |accessdate=2008-09-07 |date=2006-04-24 |work=Variety |publisher=variety.com}}&lt;/ref&gt;

Kasnije se upoznala s policajcem Willom Jimenom i njegovom ženom Allison, koju je utjelovila u filmu ''World Trade Center''.&lt;ref name=&quot;variety&quot;/&gt; Rekla je kako bi napustila projekt da su Jimenoovi to od nje tražili, ali Allison Jimeno je rekla kako su ona i njezin muž zadovoljni njome te da &quot;nemaju problema s tim što će se ona pojaviti u filmu&quot;.&lt;ref name=&quot;usa&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/life/people/2006-05-08-gyllenhaal_x.htm |title=Gyllenhaal nearly quit Sept. 11 movie |accessdate=2008-07-18 |date=2006-05-08 |publisher=Associated Press |work=USA Today}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Jennifer |last=Vineyard |url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1538151/20060808/story.jhtml |title='World Trade Center': An Enormous Tragedy Captured On A Small Scale |accessdate=2008-10-31 |date=2006-08-08 |publisher=mtv.com |work=MTV Movie News |archive-date=13. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090113120012/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1538151/20060808/story.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable&quot; 
! Godina !! Film !! Uloga !! Bilješke i nagrade
|-
| [[1992.]] || ''[[Waterland (1992)|Waterland]]'' || Maggie Ruth || 
|-
| [[1993.]] || ''A Dangerous Woman'' || Patsy || 
|-
| [[1996.]] || ''Shattered Mind'' || Službenica u garderobi || TV
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[1998.]] || ''[[Trava (1998)|Trava]]'' || Christina ||
|-
| ''The Patron Saint of Liars'' || Lorraine Thomas || TV
|-
| [[1999.]] || ''Resurrection'' || Mary || TV
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2000.]] || ''The Photographer'' || Mira || 
|-
| ''[[Cecil B. Demented]]'' || Raven || 
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2001.]] || ''[[Dečki mog života]]'' || Amelia Forrester || 
|-
| ''[[Donnie Darko]]'' || Elizabeth Darko || 
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| [[2002.]] || ''[[Ispovijedi opasnog uma]]'' || Debbie || Nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga za najperspektivniju glumicu
|-
| ''[[Adaptacija (2002)|Adaptacija]]'' || Caroline Cunningham || Nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga za najperspektivniju glumicu
|-
| ''[[40 dana i 40 noći]]'' || Sam || 
|-
| ''[[Tajnica (2002)|Tajnica]]'' || Lee Holloway ||Nagrada Nacionalnog ureda za kritiku za najbolju probojnu izvedbu&lt;br /&gt;Nagrada Društva filmskih kritičara Bostona za najbolju glumicu&lt;br /&gt; Nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga za najperspektivniju glumicu&lt;br /&gt;Nagrada Društva internetskih kritičara za najbolju probojnu ulogu&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; [[Zlatni globus za najbolju glumicu – komedija ili mjuzikl]]&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Independent Spirit za najbolju glavnu glumicu&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Satellite za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Empire za najbolju glumicu
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2003.]] || ''[[Osmijeh Mona Lise]]'' || Giselle Levy || 
|-
| ''[[Hotelske bebe]]'' || Jennifer || 
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2004.]] || ''[[Prevara (2004)|Prevara]]'' || Valerie || 
|-
| ''[[Ogoljeni (2004)|Ogoljeni]]'' || Linda Sykes || TV
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2005.]] || ''[[Veliko, novo, divno]]'' || Emme ||
|-
| ''[[Sretni kraj]]'' || Jude || Nominirana &amp;ndash; Nagrada Independent Spirit za najbolju sporednu glumicu
|-
| rowspan=&quot;6&quot;| [[2006.]] || ''[[Otkucaji života (2006)|Otkucaji života]]'' || Ana Pascal || Nominirana &amp;ndash; [[Nagrada Saturn za najbolju glumicu (film)]]
|-
| ''[[Ljubav u velikom gradu]]'' || Elaine ||
|-
| ''[[Sherrybaby]]'' || Sherry Swanson || Nagrada Međunarodnog filmskog festivala u Stockholmu za najbolju glumicu&lt;br /&gt; Nominirana &amp;ndash; [[Zlatni globus za najbolju glumicu – drama]]&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Satellite za najbolju glumicu - drama&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Kruga filmskih kritičara Londona za glumicu godine
|-
| ''[[Pariz, volim te]]'' || Liz || Segment &quot;Quartier des Enfants Rouges&quot;
|-
| ''[[World Trade Center (2006)|World Trade Center]]'' || Allison Jimeno ||
|-
| ''[[Kuća monstrum (2006)|Kuća monstrum]]'' || Elizabeth &quot;Zee&quot; || Samo glas&lt;br /&gt;Nominirana &amp;ndash; Nagrada Annie za najbolju glasovnu glumu u dugometražnoj animiranoj produkciji
|-
| rowspan=&quot;1&quot;| [[2008.]] || ''[[Vitez tame (2008)|Vitez tame]]'' || Rachel Dawes || Nagrada Udruženja filmskih kritičara Središnjeg Ohioa za najbolju glumačku postavu&lt;br /&gt; Nagrada People's Choice za najbolju glumačku postavu&lt;br /&gt; Nominirana &amp;ndash; Nagrada Udruženja televizijskih, radijskih i internetskih filmskih kritičara za najbolju glumačku postavu
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| [[2009.]] || ''[[Away We Go (2009)|Away We Go]]'' ||  || Ellen &quot;LN&quot;
|-
| ''[[Crazy Heart]]'' || Jean Craddock || Nominirana – [[Oscar za najbolju sporednu glumicu]] &lt;br&gt; Nominirana – Nagrada Udruženja filmskih kritičara Dallas-Fort Wortha za najbolju sporednu glumicu
|-
| 2010. || ''[[Nanny McPhee: Povratak čudesne dadilje ]]'' || Gđa. Green || 
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
*Heyman, Marshall. ''[http://www.newyorker.com/archive/2002/07/22/020722ta_talk_heyman The Pictures: Sad-Eyed Siblings].'' ''New York Magazine'', 22. srpnja 2002.
*Head, Steve. ''[http://movies.ign.com/articles/575/575903p1.html IGN: Happy Endings for Ms. Gyllenhaal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511141639/http://movies.ign.com/articles/575/575903p1.html |date=11. svibnja 2011. }}.'' ''IGN Movies'', 3. siječnja 2005.
*Riggs, Jonathan. ''[http://instinctmagazine.com/celebrity-interviews/maggie-gyllenhaal.html Maggie Begins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820121156/http://instinctmagazine.com/celebrity-interviews/maggie-gyllenhaal.html |date=20. kolovoza 2008. }}''. ''Instinct Magazine'', 1. kolovoza 2005.
*Rosen, Alison. ''[http://www.timeout.com/newyork/articles/hot-seat/4754/maggie-gyllenhaal The Hot Seat&amp;ndash;Maggie Gyllenhaal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304002654/http://www.timeout.com/newyork/articles/hot-seat/4754/maggie-gyllenhaal |date=4. ožujka 2009. }}''. ''Time Out New York''. Broj 570: 31. kolovoza&amp;ndash;6. rujna 2006.
*Rees, Serena. ''[http://www.telegraph.co.uk/fashion/3360917/Maggie-Gyllenhaal-Romantic-chemistry.html Maggie Gyllenhaal: Romantic chemistry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090426234023/http://www.telegraph.co.uk/fashion/3360917/Maggie-Gyllenhaal-Romantic-chemistry.html |date=26. travnja 2009. }}''. ''The Daily Telegraph'', 9. svibnja 2007.
*Ressner, Jeffrey. ''[http://www.usaweekend.com/08_issues/080420/080420comic-book-movies-women.html Liv Tyler, Gwyneth Paltrow and Maggie Gyllenhaal in Iron Man, The Dark Knight, Incredible Hulk]'' {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. USA Weekend. 20. travnja 2008.
*Camp, E.J. ''[http://www.usaweekend.com/08_issues/080420/slideshow/080420summer-movies-photo-gallery.html More chatting with Liv Tyler, Gwyneth Paltrow and Maggie Gyllenhaal interview]'' {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. USA Weekend. 20. travnja 2008.
*Stewart, Sara. ''[http://www.nypost.com/seven/07062008/entertainment/movies/maggie_gyllenhaal_118667.htm?&amp;page=1 Maggie Gyllenhaal]'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111164137/http://www.nypost.com/seven/07062008/entertainment/movies/maggie_gyllenhaal_118667.htm?&amp;page=1 |date=11. siječnja 2009. }}. ''New York Post'', 6. srpnja 2008.
*Wolf, Jeanne. ''[http://www.parade.com/celebrity/celebrity-parade/archive/pc_0195.html Maggie Gyllenhaal Is No Stay At Home Mom].'' ''Parade'', 11. srpnja 2008.
*Berkshire, Geoff. ''[http://chicago.metromix.com/movies/article/dark-knight-q-and/498774/content 'Dark Knight' Q&amp;A: Maggie Gyllenhaal]'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308211810/http://chicago.metromix.com/movies/article/dark-knight-q-and/498774/content |date=8. ožujka 2012. }}. ''Chicago Metromix''. 13. srpnja 2008.
*Freydkin, Donna. ''[http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-07-10-gyllenhaal_N.htm 'Dark Knight' puts spotlight on publicity-shunning Gyllenhaal].'' ''USA Today'', 13. srpnja 2008.
*Lytal, Cristy. ''[http://articles.latimes.com/2008/jul/17/entertainment/et-performance17 Maggie Gyllenhaal in ‘The Dark Knight’].'' ''Los Angeles Times'', 17. travnja 2008.
*Brinton, Jessica. ''[http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/celebrity/article4343356.ece Maggie Gyllenhaal's rising star]'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811040808/http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/celebrity/article4343356.ece |date=11. kolovoza 2011. }}. ''The Times'', 20. srpnja 2008.
*DiLiberto, Rebecca. ''[http://www.boston.com/ae/movies/articles/2008/07/22/finding_her_place_in_a_new_world_order/ Finding her place in a new world order].'' ''The Boston Globe'', 22. srpnja 2008.
*Kelly, Nick. ''[http://www.independent.ie/lifestyle/a-light--that-never-goes-out-1439696.html A light that never goes out].'' ''Irish Independent'', 25. srpnja 2008.
*Fischer, Paul. ''[http://www.femail.com.au/maggie-gyllenhaal-dark-knight-interview.htm Maggie Gyllenhaal Dark Knight Interview].'' ''Femail''. Preuzeto 9. listopada 2008.
*Hill, Lawrence. ''[http://www.sundayherald.com/arts/arts/display.var.2403619.0.0.php Lady of the Knight].'' ''Sunday Herald'', 27. rujna 2008.
*Blanks, Tim. ''[http://www.interviewmagazine.com/film/maggie-gyllenhaal/ Maggie Gyllenhaal].'' ''Interview Magazine'', 17. studenog 2008.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat-inline}}
*{{imdb ime|id=0350454|ime=Maggie Gyllenhaal}}

{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Maggie}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Američki aktivisti]]</text>
      <sha1>n75hg2tk0dujcdifpbn3zdevy2ny11r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Austrijsko primorje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143905</id>
    <revision>
      <id>7567405</id>
      <parentid>7208175</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:47:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5717" sha1="geevyojsqmdnj2livrksrw9phq2dkkj" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime= Austrijsko Primorje
|hr_ime =Austrijsko Primorje
|izvorno_ime = &lt;small&gt;Österreichisches Küstenland&lt;br&gt;Litorale Austriaco&lt;br&gt;Avstrijsko primorje
|status = [[Krunske zemlje|''Krunska zemlja'' Austro-Ugarske Monarhije]]
|genitiv=Markrofovije Istre
|kontinent   = Europa
|država    = Austro-Ugarska Monarhija
|vlada_tip = monarhija
|godina_start  = [[1849.]]
|godina_kraj   = [[1918.]]
|događaj_start = [[Hrvatska u Revoluciji 1848.#Oktroirani ustav.|Oktroirani ustav]]
|era = 
|datum_start  = 4. ožujka 1849.
|događaj_kraj      = [[raspad Austro-Ugarske]]
|datum_kraj = [[1918.]]
|događaj1      =
|datum_događaj1 =
|događaj2      =
|datum_događaj2 =
|događaj3      =
|datum_događaj3 =
|događaj4      =
|datum_događaj4 =
|događaj_poslije  =
|datum_poslije   =
|fusnote = 
|p1          = Kraljevina Ilirija
|flag_p1     = CoA of Kingdom of Illyria.svg
|p2          = 
|flag_p2     = 
|s1          = Država Slovenaca, Hrvata i Srba
|flag_s1     = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg
|s2 = Kraljevina Italija
|flag_s2 = Flag of Italy (1861-1946).svg
|zastava  = Flag of the Austrian Littoral with coat of arms.svg
|zastava_tip        =
|grb  = Coat of arms of the Austrian Littoral.svg
|grb_i      = 
|grb_tip  = Grb
|mapa   = Avstrijsko primorje 1897.jpg
|mapa_opis = Zemljovid Austrijskog primorja (1897.)
|mapa_veličina    = 300x300px
|glavni_grad     = [[Trst]]
|himna = ''[[Carevka]] ([[Gott erhalte Franz den Kaiser]])''
|jezik = [[hrvatski]], [[slovenski]], [[njemački]], [[talijanski]]
|valuta         = Kruna
|vođa1            = [[Franjo Josip I.]]
|godina_vođa1     = 1849. – 1916.
|vođa2      = Karlo I. 
|godina_vođa2 = 1916. – 1918.
|titula_vođa      = [[Kralj]]
|zamjenik1        = Johann von Grimschitz
|godina_zamjenik1 = 1849. – 1850.
|zamjenik2        = Franz Graf Wimpffen
|godina_zamjenik2 = 1850. – 1854.
|zamjenik3        = Eduard von Bach
|godina_zamjenik3 = 1867. – 1868. 
|zamjenik4      = Alfred von Fries-Skene
|godina_zamjenik4 = 1915. – 1918.
|titula_zamjenik  = guverner
|stat_godina1   =1910.
|stat_površina1   =7967 
|stat_pop1    = 894.287  
|internet = 
|vjera = [[Katolička Crkva]]
|vremenska_zona = 
}}
'''Austrijsko Primorje''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Österreichisches Küstenland'', [[talijanski jezik|tal]]. ''Litorale Austriaco'', [[slovenski jezik|slo]]. ''Avstrijsko primorje'') ili '''Küstenland''' (''Litorale'', ''Primorska''), [[krunska zemlja]] (''Kronland'') unutar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] (kasnije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) od 1813. to 1918.

Austrijsko Primorje je uključivalo '''[[Slobodni carski grad]] [[Trst]]''' i njegova predgrađa, '''[[Markgrofovija Istra|Markgrofoviju Istru]]''' i '''[[Goriška|Kneževsku grofoviju Goricu i Gradišku]]''', od kojih je svatko imao nezavisnu upravu, ali su svi bili podređeni carskom [[guverner]]u u Trstu, glavnom gradu Primorja. Trst je imao stratešku važnost kao austrougarska glavna morska [[luka]], a obala Primorja je bila [[turizam|turističko odredište]] poznato kao [[Austrijska rivijera]]. Regija je bila višenacionalna uključujući [[Hrvati|Hrvate]], [[Talijani|Talijane]], [[Slovenci|Slovence]],  [[Nijemci|Nijemce]], [[Furlani|Furlane]] i [[Istriotski jezik|Istriote]]. Godine 1910. Austrijsko primorje zauzimalo je površinu od 7969 [[km²]] na kojem je živjelo 894.287 stanovnika.

Područje slične površine pod nazivom [[Operativna zona Jadransko primorje|Jadransko Primorje]] (''Adriatisches Küstenland'') bilo je glavna operativna zona [[Nacistička Njemačka|njemačkih]] snaga tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] nakon kapitulacije [[Kraljevina Italija|Italije]] u rujnu 1943. pa sve do kraja rata.

==Površina i stanovništvo==

'''Površina:'''
* Gorica i Gradiška: 2918 km²
* Istra: 4956 km²
* Trst: 95 km² 

'''Stanovništvo''' (popis iz 1910.):
* Gorica i Gradiška: 260.721 – 89,3 st/km² 
* Istra: 403.566 – 81,4 st/km² 
* Trst: 230.000 – 2414,8 st/km² 

===Etničke skupine===

'''Ukupno:'''

* [[Talijani]]: 356.676 (uključujući 60.000 – 75.000 [[Furlani|Furlana]]) (40 %) 
* [[Slovenci]]: 276.398 (31 %)
* [[Hrvati]]: 172.784 (19 %)
* Ostali: 88.424 (10 %) 

'''Gorica i Gradiška:'''
* [[Slovenci]] 154.564 (58 %)
* [[Talijani]] 90.119 (36 %)
* [[Nijemci]] 4486 (2 %) 

'''Istra:'''
* Hrvati: 168.184 (43,5 %)
* Talijani: 147.417 (38,1 %)
* Slovenci: 55.134 (14,3 %)
* Nijemci: 12.735 (3,3 %)

==Distrikti==
'''Gorica i Gradiška:'''
*Grad [[Gorica (grad)|Gorica]] (''Stadt Görz'')
*Gorica (''Görz Land'')
*[[Gradisca d'Isonzo|Gradiška]]
*[[Monfalcone]]
*[[Sežana]] (''Sesana'')
*[[Tolmin]] (''Tolmein'', ''Tolmino'')

'''Istra:'''
*[[Kopar]] (''Capodistria'')
*[[Krk]] (''Veglia'')
*[[Lošinj]] (''Lussin'')
*[[Poreč]] (''Parenzo'')
*[[Pazin]] (''Mitterburg'', ''Pisino'')
*[[Pula]] (''Pola'')
*[[Volosko]] (''Volosca'')

==Više informacija==
*[[Julijska marka]]
*[[Slovensko primorje]]
*[[Londonski sporazum]]
*[[Bitka na Soči]]

== Izvori ==
*[http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_kuestenland.htm Küstenland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191106115627/http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_kuestenland.htm |date=6. studenoga 2019. }}
*[http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/185915BK.GIF Karta]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070629031714/http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/185915BK.GIF |date=29. lipnja 2007. }}

{{Austrougarske zemlje}}

[[Kategorija:Povijest Italije (1815. – 1871.)]]
[[Kategorija:Povijest Italije (1871. – 1914.)]]
[[Kategorija:Povijest Slovenije (976. – 1918.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]
[[Kategorija:Habsburška Monarhija]]</text>
      <sha1>geevyojsqmdnj2livrksrw9phq2dkkj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bellinzona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145077</id>
    <revision>
      <id>7567371</id>
      <parentid>6846371</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:20:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Espandero</username>
        <id>129881</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Znamenitosti */</comment>
      <origin>7567371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9836" sha1="3940w1hgorgrs4wag7c1h7s4wbpnkt4" xml:space="preserve">{{Švicarski grad|ime=Bellinzona|
slika=Tre Castelli.jpg|
slika grba=CHE Bellinzona COA.svg|
veličina grba=100px|
kanton=[[Ticino (kanton)|Ticino]]|
distrikt=[[Bellinzona (distrikt)|Bellinzona]]|
širina-stupnjevi=46|
širina-minute=12|
dužina-stupnjevi=9|
dužina-minute=1|
poštanski broj=6500|
jezik=[[talijanski]]|
stanovništvo=17373|
godina popisa=2011.|
površina=19,1|
visina=238|
gradonačelnik=[[Mario Branda]]|
stranica=www.bellinzona.ch|
karta=Karte Gemeinde Bellinzona 2007.png|
}}
'''Bellinzona''' (od [[Latinski jezik|latinskog]] ''Bilitio'') je glavni grad [[Talijanski jezik|talijanskog]] [[Kantoni Švicarske|kantona]] [[Ticino (kanton)|Ticino]], na [[jug]]u [[Švicarska|Švicarske]], koji graniči s [[Italija|Italijom]]. Grad je najpoznatiji po svoja tri [[dvorac|dvorca]] (''Castelgrande, Montebello i Sasso Corbaro'') koji su 2000. godine upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao izvanredan primjer srednjovjekovnih [[fortifikacija]] koje su čuvale strateški [[Alpe|alpski]] prijelaz.

[[Datoteka:BellinzonaPanorama.jpg|mini|center|500px|Panorama Bellizone]]

==Zemljopis==
[[Datoteka:Picswiss TI-21-25.jpg|mini|lijevo|Pogled na grad s Montebella]]
Bellinzona se nalazi istočno od [[Ticino (rijeka)|rijeke Ticino]] u podnožju [[Alpe|Alpa]], te se proteže duž riječne doline, okružen masivom [[Saint-Gotthard]].

Od 1997. godine Bellinzona ima površinu od 19.15 kvadratnih kilometara, od čega je 4.21&amp;nbsp;km² ili 22.0% poljoprivredno zemljište, 11.96&amp;nbsp;km² ili 62.5% pošumljeno, 4.55&amp;nbsp;km² ili 23.8% je urbano područje (stambena i prometna zona), a 0.47&amp;nbsp;km² ili 2.5% čine rijeke i jezera, dok je 0.09&amp;nbsp;km² ili 0.5% neiskorišteno neplodno zemljište.
[[Datoteka:Plan 3 Burgen English.PNG|mini|lijevo|Položaj dvoraca u Bellizoni]]
[[Datoteka:Bellinzona 1654.jpg|mini|lijevo|Bellinzona 1654. god. (''Caspar Merian'')]]

==Povijest==

Arheolozi su pronašli dokaze da je lokalitet dvorca Castel Grande bilo naseljeno još 2000. pr. Kr. u [[neolit]]u. Ovo mjesto, na obronku iznad rijeke Ticino, je bilo lako obranjivo, i [[Rimljani]] su ga zauzeli u 1. stoljeću te izgradili prvu [[utvrda|utvrdu]]. U 5. stoljeću [[Langobardi]] grade dvorac Castel Grande, a 590. godine ga napadaju [[Franci]]. Bellizona se tada prvi put spominje kao ''Berinzona, Beliciona ili Birrinzona'', a od 1168. kao ''Birizona''. Zbog strateškog položaja koji je nadgledao alpske prijelaze St. Gotthard i San Bernardino Lukmanier, grad je imao veliku važnost. U 11. i 12. stoljeću drvene palisade se zamjenjuju kamenim gradskim zidinama. Grad [[Como]] ga je prodao [[Milano|Milanu]] 1242. godine, ali grad se buni 1340. godine i Milano ga opsjeda dva mjeseca i naposljetku osvaja. Tada su podignuta tri utvrdbena dvorca kako grad ne bi pao u ruke Švicarske konfederacije. Nakon što je nekoliko puta promijenio vlasnika, francuski kralj [[Lujo XII.]] ga je 1503. godine Aronskim sporazumom prepustio Švicarskoj konfederaciji.

God. 1803., osnutkom kantona Ticino, Bellizona je postala njegovom prijestolnicom.

==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Tri dvorca i obrambene zidine trgovačkog grada Bellizona
|slika = Castelli.JPG
|godina = [[2000.]] &lt;small&gt;(24. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|dossier = 884
|država = {{Z+X|ŠVI}} 
|karta = Švicarska
|karta-oznaka = Bellinzona
|oznaka-položaj = 
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis = 
}}
U Bellizoni se nalazi 12 spomenika švicarske državne baštine, a tri dvorca (''Castelgrande, Montebello i Sasso Corbaro''), obrambene zidine i središte Starog grada su 2000. god. postale [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]. Zaštićeno središte Starog grada uključuje tri crkve (''Sta. Maria delle Grazie, Collegiata dei Ss. Pietro e Stefano i Sta. Biagio a Ravecchiai''), kantonalni arhiv, javno kupatilo (''Bagno Pubblico''), srednju školu (''Scuola media'') u ulici ''Via Lavizzari 28.'' i Društveno kazalište (''Teatro sociale'').
[[Datoteka:Bellinzona Stadtmauer.JPG|mini|Gradska vrata ''Murata'']]
[[Datoteka:Ramparts Bellinzona.jpg|mini|Ophodi koji povezuju Castelgrande i Montebello]]
[[Datoteka:Picswiss TI-21-03.jpg|mini|Zgrada osiguranja Baloîse]]

* ''Castelgrande'' (poznat i kao Stari dvorac, ''Un Castle'' i Dvorac sv. Mihovila) je od 1. do 13. stoljeća bila jedina utvrda u Bellizoni. Smješten je na brdu koje ima gotovo vertikalnu litici na sjeveru i strmu južnu stranu, te utvrda prati njegov oblik. Većina današnjeg dvorca je izgrađeno od 1250. – 1500., s tim da je u 18. i 19. stoljeću opsežno obnovljen. Većina unutarnjeg prostora je ravan otvoren prostor. On je nekad bio prepun zgradama koje je milanski vojvoda u 15. stoljeću porušio kako bi stvorio pregledan prostor za lakšu obranu iz dvaju gornjih utvrda. U isto vrijeme vanjske zidine su produžene i ojačane, i spojene na zapadne gradske zidine, a dodani su i novi tornjevi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bellinzonaunesco.ch/castelliunesco/en/castelli_e_mura/castelgrande.asp |accessdate=6. studenoga 2010. |title=Službena stranica dvorca Castelgrande |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131007065617/http://www.bellinzonaunesco.ch/castelliunesco/en/castelli_e_mura/castelgrande.asp |archivedate=7. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;
* ''Montebello'' (poznat i kao ''Mali, Novi ili Srednji dvorac'', ali i ''Schwyz dvorac'' od 1506., i ''Dvorac sv. Martina'' od 1818. godine) se nalazi na istočnom dijelu grada i izgrađen je oko 1313. godine za obitelj Rusca, a do konca 14. stoljeća osvojila ga je obitelj Visconti. Obnovljen je i proširen od 1462. – 90. godine u današnji izgled, da bi propadao u 19. stoljeću i obnovljen 1903. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bellinzonaunesco.ch/castelliunesco/en/castelli_e_mura/montebello.asp |accessdate=6. studenoga 2010. |title=Službena stranica dvorca Montebello |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081001193658/http://www.bellinzonaunesco.ch/castelliunesco/en/castelli_e_mura/montebello.asp |archivedate=1. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;
Malena kapela sv. Mihovila iz 1600. godine koja se oslanja na njegove južne zidine izgrađena je za vladavine tri kantona.
Danas su u njegovim stambenim prostorijama smješteni arheološki i gradski muzej.
* ''Sasso Corbaro'' (poznat kao ''Unterwalden dvorac'' poslije 1506., te ''Dvorac sv. Barbare'' poslije 1818. godine) nalazi se 600 metara jugozapadno od grada na jednoj stijeni i za razliku od druga dva, nije spojen s gradskim zidinama. Najstariji dio dvorca je sjeveroistočni toranj iz 1478. godine koji je izgrađen kako bi se zatvorio procjep u obrambenim zidinama grada.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bellinzonaturismo.ch/framework/Desktopdefault.aspx?menu_id=374 |accessdate=6. studenoga 2010. |title=Službena stranica dvorca Sasso Corbaro |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081029060804/http://www.bellinzonaturismo.ch/framework/Desktopdefault.aspx?menu_id=374 |archivedate=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt; Danas se u njemu nalazi muzej ''Sala Emma Poglia'', raskošna drvena soba izgrađena za obitelj Emma u 17. stoljeću, u Olivoneu (Dolina Blenio) te kupljena i prenesena 1944. godine, najprije u Castelgrande, a potom 1989. u Sasso Corbaro. Soba je potpuno izgrađena od drveta [[kesten]]a, a imala je posban štednjak za grijanje (''stüva'') s grbom obitelji Emma.

&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Castelgrande Bellinzona.JPG|''Castelgrande''
Datoteka:Bellinzona Murata.jpg|Bijeli toranj iznad grada
Datoteka:ChateauMontebelloBellinzona.jpg|''Montebello''
Datoteka:Bellinzona Castello di Sasso Corbaro aussen.jpg|''Castello di Sasso Corbaro''
Datoteka:PiazzaCollegiataInverno.jpg|Stari grad Bellinzona
Datoteka:Piazza Indipendenza, Bellinzona, Ticino.jpg|Trg neovisnosti
Datoteka:Bellinzona SMGrazie Chiostro.jpg|''Sta. Maria delle Grazie''
Datoteka:Bellinzona Collegiata.JPG|''Collegiata dei Ss. Pietro e Stefano''
Datoteka:Chiesa di San Biagio - Bellinzona.jpg|''S. Biagio a Ravecchiai''
Datoteka:Picswiss TI-21-08.jpg|Evangelistička crkva
&lt;/gallery&gt;

==Stanovništvo==
Stanovnici govore [[talijanski]] i većinom su [[Rimokatolici]]. Povijest demografije je prikazano tablicom&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| || || '''1591''' || '''1781''' || '''1808''' || '''1850''' || '''1880''' || '''1910''' || '''1930''' || '''1950''' || '''1970''' || '''1990'''
|-
|'''Populacija''' || ||oko 200 ||oko 1,100 ||1,260|| 3,209|| 4,036|| 10,406|| 10,706|| 12,060|| 16,979|| 16,849
|- 
|'''Jezik'''||[[njemački]]|| || || || ||140|| 1,028|| 831|| 807|| 1,040|| 681 
|-
| ||[[francuski]]|| || || || ||6 ||74|| 127 || 162 || 179 || 209
|-
| ||[[talijanski]]|| || || || || 3,887 || 9,266 || 9,712 || 11,053 || 15,574 || 14,948
|-
| ||ostali|| || || || || 3 || 38 || 36 || 38 || 186 || 1,011 
|- 
|'''Religija'''||[[Protestanti]]|| || || || || 43 || 632 || 550 || 577 || 844 || 626
|-
| ||[[Rimokatolici]]|| || || || || 3,985 || 8,947 || 9,577 || 11,196 || 15,817 || 14,592
|-
| ||ostali|| || || || || 8 || 827 || 579 || 287 || 318 || 1,631
|-
|'''Nacionalnost'''||[[Švicarci]]|| || || || 2,742 || 3,260 || 6,936 || 8,755 || 10,427 || 12,848 || 11,924
|-
| ||Stranci|| || || || 467 || 776 || 3,470 || 1,951 || 1,633 || 4,131 || 4,925
|-
|}
== Sport ==
*[[AC Bellinzona]], nogometni klub http://www.acbellinzona.ch/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181220163641/http://www.acbellinzona.ch/ |date=20. prosinca 2018. }}

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.bellinzona.ch Grad Bellinzona], službena stranica {{it}}{{eng oznaka}}
*[http://www.rabadan.ch Karneval Rabadan]
{{Svjetska baština u Švicarskoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Dvorci]]</text>
      <sha1>3940w1hgorgrs4wag7c1h7s4wbpnkt4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Itaka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147968</id>
    <revision>
      <id>7567118</id>
      <parentid>7397291</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T17:21:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42468-81</username>
        <id>368298</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7567118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5250" sha1="8u7gepewmq9dq4j23kgrtq8wbdxhtev" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Itaka
| izvorno ime        = {{grč.|Ιθάκη}}
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Ithaki-Vathy.jpg
| opis slike         = Grad Vati
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = {{CSS image crop
  | Image       = CefaloniaMapaTopográfico2.svg
  | bSize       = 600
  | cWidth      = 300
  | cHeight     = 300
  | oTop        = 0
  | oLeft       = 275
  | Location    = center
  | Description =
  | Link        =
  | Alt         =
}}
| zemljovid_opis     = Zemljovid Itake, lijevo je [[Kefalonija]]

| koordinate         = 
| smještaj           = Jonsko more
| dz                 = GRČ
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| rijeka             = 
| more               = 
| ocean              = 
| otočje             = Jonski otoci

| površina           = 96
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = 
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 3084
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = Ithaca location - Greece.svg
| zemljovid_lok_opis = Itaka na zemljovidu Grčke

| zemljovid_lok2      = 2011 Dimos Ithakis.png
| zemljovid_lok2_opis = Itaka na zemljovidu Jonskih otoka
| ne pratiti parametre=@pushpin_map@
&lt;!-- 
| pushpin_map        = Grčka
| mark               = 
| marksize           = 
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita            = --&gt; 
}}
'''Itaka''' ({{grč.|Itháki}}), drugi najmanji otok od sedam najvažnijih Jonskih otoka, u prefekturi Kefalonija, [[Grčka]] (najmanje otok je Antipaksos).

Otok duguje svoju slavu [[Grčki mitovi|grčkim mitovima]]. Poznato je širom svijeta po [[Homer]]ovim epovima [[Ilijada]] i [[Odiseja]], kao postojbina grčkog heroja [[Odisej]]a.

Naziv Itaka simbolično se koristi u mnogim pjesmama i literaturi da označi cilj, žudnju za zavičajem, nostalgiju i povratak. 

== Upravna podjela ==

Ukupna površina otoka je 96 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Otok je odvojen od Kefalonije na zapadu kanalom dužine 8,5 km a širine od 2 do 4,8 km. Obala je duga oko 72 km. Itaka je uglavnom krševita i brdovita, a u nekoliko malih dolina uzgaja se maslina, vinova loza, povrće i voće. Tri najveće planine su [[Pataleiko]], homerska planina [[Neritos]] i [[Egzogi]] na sjeveru.

Administrativno, Itaka pripada [[Prefektura Kefalonija i Itaka|prefekturi Kefalonija i Itaka]] koja uključuje nekoliko okolnih naseljenih otoka.

Glavni grad otoka je [[Vati]], a veća naselja su [[Perahori]], [[Lefki]], [[Stavros]], [[Platritisa]], [[Anogi]], [[Egzogi]], [[Frikes]] i [[Kioni]].

== Podrijetlo imena ==

Ime Itaka ostalo je nepromijenjeno od klasičnih vremena. Postoje različita tumačenja podrijetla imena Itaka; po jednima otok je dobio ime po mitološkom junaku Itaku, po drugima od grčke riječi &quot;ithy&quot; što znači veseo, a neki smatraju da je nastalo od feničanske riječi &quot;utica&quot; što znači kolonija.

== Povijest ==

Otok je naseljen od drugog tisućljeća pr. Kr. U mikenskom razdoblju bilo je sjedište oblasti Kefalonije. [[Rimljani]] su osvojili otok u [[2. stoljeće pr. Kr.|drugome stoljeću pr. Kr.]], a kasnije je postala dio [[Bizantsko carstvo|Bizantskog carstva]]. [[Normani]] su vladali Itakom u 12. i 13. stoljeću, a potom je, poslije kratke vladavine [[Osmansko carstvo|Turaka]], došla u ruke Venecije. Itaku su zatim okupirali [[Francuzi]] krajem 19. stoljeća, a [[1809.]] godine osvojili su je Britanci. Oslobođena je [[1864.]] godine i pripojena Grčkoj.

Najveći dio arhitekture otoka uništen je u potresu [[1953.]] godine

== Stanovništvo ==

U raznim razdobljima, pod raznim osvajačima i okolnostima, broj stanovnika se mijenjao. Iako nema pouzdanih podataka do [[Mletačka Republika|mletačkog]] razdoblja, vjeruje se da je od mikenskog do bizantskog razdoblja živjelo nekoliko tisuća stanovnika, uglavnom na sjevernom dijelu otoka.

U vrijeme srednjeg vijeka populacija je opadala uglavnom zbog stalnih invazija gusara koji su nagnali stanovnike na povlačenje u planine i osnivanje naselja Paleohora, Anogi i Egzogi.

Za britanskog razdoblja službeni podaci pokazuju rast stanovništva čemu je doprinio razvoj trgovine i pomorstva.

Poslije ujedinjavanja Jonskih otoka s [[Grčka|Grčkom]], u devetnaestom stoljeću, broj stanovnika je opadao jer su se mnogi odselili na kopno ili emigrirali u Rumunjsku. Opadanje se nastavilo i u dvadesetom stoljeću jer su mnogi stanovnici emigrirali u druge zemlje (Ameriku, Australiju, Južnu Afriku) ili su postali mornari.

Broj stanovnika je naglo opao 1953. godine, poslije velikog [[potres]]a, kada se najveći broj stanovnika odselio u veće grčke gradove.

Danas na otoku živi 2.502 stanovnika. Po statistikama g. G. Valianosa oko 13.000 Itačana živi širom svijeta. Najviše ih je u Ateni, Patrasu SAD, Australiji, Južnoj Africi, Kanadi i na Novom Zelandu.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Jonski otoci]]
&lt;!--preuzeto sa sr.wiki --&gt;</text>
      <sha1>8u7gepewmq9dq4j23kgrtq8wbdxhtev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis hrvatskih filmova</title>
    <ns>102</ns>
    <id>148379</id>
    <revision>
      <id>7567208</id>
      <parentid>7527639</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T22:42:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>/* 2026. */</comment>
      <origin>7567208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="182085" sha1="l561zepkc33rdmes8ang925mvpzypox" xml:space="preserve">__NOTOC__&lt;center&gt;
{| id=&quot;toc&quot; style=&quot;margin: 0 2em 0 2em;&quot;
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#ccccff&quot; width=&quot;100%&quot; colspan=&quot;2&quot;|'''Popis hrvatskih filmova'''
|-
! valign=&quot;left&quot;  |[[#1940-e|1940-e]] | [[#1950-e|1950-e]] | [[#1960-e|1960-e]] | [[#1970-e|1970-e]] | [[#1980-e|1980-e]]&lt;br&gt;[[#1990.|1990.]] | [[#1991.|1991.]] | [[#1992.|1992.]] | [[#1993.|1993.]] | [[#1994.|1994.]] | [[#1995.|1995.]] | [[#1996.|1996.]] | [[#1997.|1997.]] | [[#1998.|1998.]] | [[#1999.|1999.]]&lt;br&gt;[[#2000.|2000.]] | [[#2001.|2001.]] | [[#2002.|2002.]] | [[#2003.|2003.]] | [[#2004.|2004.]] | [[#2005.|2005.]] | [[#2006.|2006.]] | [[#2007.|2007.]] | [[#2008.|2008.]] | [[#2009.|2009.]]&lt;br&gt;[[#2010.|2010.]] | [[#2011.|2011.]] | [[#2012.|2012.]] | [[#2013.|2013.]] | [[#2014.|2014.]] | [[#2015.|2015.]] | [[#2016.|2016.]] | [[#2017.|2017.]] | [[#2018.|2018.]] | [[#2019.|2019.]]&lt;br&gt;[[#2020.|2020.]] | [[#2021.|2021.]] | [[#2022.|2022.]] | [[#2023.|2023.]] | [[#2024.|2024.]] | [[#2025.|2025.]] | [[#2026.|2026.]]&lt;br&gt;[[#Nadolazeći|Nadolazeći, u razvoju]]
|}&lt;/center&gt;

Popis hrvatskih filmova je kronološki popis svih hrvatskih cjelovečernjih igranih filmova koje su snimila poduzeća ili ustanove sa sjedištem u Hrvatskoj. [[Igrani film|Igrani filmovi]] snimljeni u koprodukciji s inozemnim partnerima uvršteni su samo ako po stvaralačkom doprinosu imaju karakter hrvatskog filma.
{{Proširi listu}}'''{{Color box|SkyBlue}} Filmovi u kojima je Hrvatska sudjelovala kao koproducent (manjinska produkcija)'''

=== 1910-e ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=20% | Redatelj
! width=45% | Uloge
|-
|[[Brcko u Zagrebu]] (1917.) || [[Arsen Maas]]||
|-
|[[Jeftina košta (1917.)]] || [[Arnošt Grund]] || 
|-
|[[Mokra pustolovina (1918.)]] || [[Arnošt Grund]] || 
|-
|[[Brišem i sudim (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] || 
|-
|[[Kovač raspela (1919.)]] || [[Heinz Hanus]]||
|-
|[[Matija Gubec (1919.)]] || [[Aleksandar Binički]]||
|-
|[[U lavljem kavezu (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] || 
|-
|[[Vragoljanka (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]||
|-
||[[Dvije sirotice (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]||
|-
||[[Dama sa crnom krinkom (1919.)]] || [[Robert Staerk]]||
|}

=== 1920-e ===

*[[Grička vještica (1920.)]]
*[[Strast za pustolovinom (1922.)]]
*[[Dvorovi u samoći (1925.)]]
*[[Birtija (1929.)]]

=== 1930-e ===

*[[Grješnice (1930.)|Grješnice. Macina i Ankina sudbina]]
*[[Melodija 1000 otoka]] (1932.)
*[[Strah (1933.)]]
*[[Faust (1934.)]]
*[[Zagreb u svjetlu velegrada]] (1934.)
*[[Nocturno (1935.)]]
*[[Šešir (1937.)]]

=== 1940-e ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Lisinski (1944.)]] || [[Oktavijan Miletić]] || [[Branko Špoljar]], [[Lidija Dominković]], [[Veljko Maričić]], [[Srebrenka Jurinac]], [[Tošo Lesić]], [[Hinko Nučić]], [[Tomislav Neralić]], [[Jozo Martinčević]], [[Pero Budak]], [[Janko Rakuša]], [[Mira Župan]], [[August Cilić]]
|-
|[[Živjeće ovaj narod (1947.)]] || [[Nikola Popović]]|| [[Vera Ilić-Đukić]], [[Siniša Ravasi]], [[Fran Novaković]], [[Carka Jovanović]], [[Miša Mirković]], [[Nikola Popović]]
|-
|[[Zastava (1949.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Sonja Kastl]], [[Marijan Lovrić]], [[Joža Gregorin]], [[Antun Nalis]]
|}

=== 1950-e ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Plavi 9 (1950.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Irena Kolesar]], [[Jugoslav Nalis]], [[Antun Nalis]], [[Ljubomir Didić]], [[Tješivoj Cinotti]], [[Šime Šimatović]]
|-
|[[Bakonja fra Brne (1951.)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Miša Mirković]], [[Milan Ajvaz]], [[Mira Stupica]], [[Milena Vrsajkov]], [[Vaso Kosić]], [[Josip Petričić]], [[Karlo Bulić]], [[Dejan Dubajić]], [[Oskar Harmoš]], [[Šime Šimatović]]
|-
|[[Ciguli miguli (1952.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Ljubomir Didić]], [[Milivoj Arhanić]], [[Olga Klarić]], [[August Cilić]], [[Viktor Bek]], [[Joža Šeb]], [[Boris Buzančić]], [[Martin Matošević]], [[Zvonko Tkalec]], [[Ljubo Dijan]]
|-
|[[U oluji (1952.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Mia Oremović]], [[Dragomir Felba]], [[Antun Nalis]], [[Dragica Malić]], [[Veljko Bulajić]], [[Ljubomir Didić]]
|-
|[[Kameni horizonti (1953.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Irena Kolesar]], [[Marko Soljačić]], [[Boris Tešija]], [[Jozo Laurenčić]], [[Antun Nalis]]
|-
|[[Sinji galeb (1953.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tihomir Polanec]], [[Suad Rizvanbegović]], [[Darko Slivnjak]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Radovan Vučković]], [[Mladen Šerment]]
|-
|[[Koncert (1954.)]] || [[Branko Belan]] || [[Nada Škrinjar]], [[Viktor Bek]], [[Branko Špoljar]], [[Neda Pataki]], [[Miroslav Petrović]], [[Rudolf Kukić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Borivoj Šembera]], [[Boris Buzančić]], [[Slavko Mihalić]]
|-
|[[Djevojka i hrast (1955.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Tamara Marković]], [[Ljubivoje Tadić]], [[Josip Petričić]], [[Viktor Bek]], [[Andrej Kurent]], [[Miodrag Popović]]
|-
|[[Milioni na otoku (1955.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Metka Gabrijelčić]], [[Vlado Bačić]], [[Radovan Vučković]], [[Zlatko Lukman]], [[Relja Bašić]], [[Branko Belina]], [[Igor Rogulja]]
|-
|[[Jubilej gospodina Ikla (1955.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Antun Nalis]], [[Lila Andres]], [[August Cilić]], [[Borivoj Šembera]], [[Mila Mosinger]], [[Asja Đurđević]], [[Zvonko Strmac]], [[Nela Eržišnik]], [[Milivoj Presečki]]
|-
|[[Opsada (1956.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Boris Buzančić]], [[Goranka Vrus]], [[Jurica Dijaković]], [[Ivan Šubić]], [[Mato Ergović]], [[Pero Kvrgić]], [[Relja Bašić]], [[Pero Budak]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Viktor Bek]], [[Stjepan Jurčević]]
|-
|[[Ne okreći se sine (1956.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Bert Sotlar]], [[Zlatko Lukman]], [[Lila Andres]], [[Radojko Ježić]], [[Nikša Štefanini]], [[Mladen Hanzlovsky]], [[Tihomir Polanec]], [[Gret    a Kraus-Aranicki]], [[Zlatko Madunić]]
|-
|[[Svoga tela gospodar (1957.)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Julije Perlaki]], [[Marija Kohn]], [[Mladen Šerment]], [[Nela Eržišnik]], [[Viktor Bek]], [[Ivo Pajić]], [[Vanja Timer]], [[Marija Aleksić]], [[August Cilić]], [[Ivka Dabetić]], [[Mate Ergović]]
|-
|[[Nije bilo uzalud (1957.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Mira Nikolić]], [[Boris Buzančić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Ivan Šubić]], [[Zlata Perlić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mia Oremović]], [[Vjera Simić]], [[Branko Majer]]
|-
|[[Samo ljudi (1957.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tamara Miletić]], [[Milorad Margetić]], [[Olivera Marković]], [[Nikša Štefanini]], [[Stjepan Jurčević]], [[Nela Eržišnik]]
|-
|[[Naši se putovi razilaze (1957.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Boris Hržić]], [[Saša Novak]], [[Bata Grbić]], [[Mira Nikolić]], [[Rudolf Kukić]], [[Joža Gregorin]], [[Adam Vedernjak]], [[Viktor Bek]], [[Zlatko Vranjican]], [[Zlatko Crnković]], [[Ivan Gluščević]]
|-
|[[Cesta duga godinu dana (1958.)]] || [[Giuseppe de Santis]]|| [[Silvana Pampanini]], [[Bert Sotlar]], [[Gordana Miletić]], [[Eleonora Rossi-Drago]], [[Massimo Girotti]], [[Ivica Pajer]], [[Gordana Miletić]], [[Hermina Pipinić]], [[Nikša Štefanini]], [[Milivoje Živanović]], [[Antun Vrdoljak]]
|-
|[[H-8 (1958.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Đurđa Ivezić]], [[Vanja Drach]], [[Mira Nikolić]], [[Marijan Lovrić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Stane Sever]], [[Pero Kvrgić]], [[Marija Kohn]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubica Jović]], [[Ivan Šubić]], [[Siniša Knaflec]], [[Rudolf Kukić]], [[Andro Lušičić]]
|-
|[[Vlak bez voznog reda (1959.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Olivera Marković]], [[Ivica Pajer]], [[Inge Ilin]], [[Ljiljana Vajler]], [[Milan Milošević]], [[Velimir Živojinović]], [[Lia Rho-Barbieri]], [[Stojan Aranđelović]]
|-
|[[Pukotina raja (1959.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Ljubica Jović]], [[Milan Puzić]], [[Severin Bijelić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Antun Vrdoljak]]
|}

=== 1960-e ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Deveti krug (1960.)]] || [[France Štiglic]]|| [[Dušica Žegarac]], [[Boris Dvornik]], [[Desanka Lončar]], [[Dragan Milivojević]], [[Ervina Dragman]], [[Branko Tatić]]
|-
|[[Kota 905 (1960.)]] || [[Mate Relja]] || [[Hermina Pipinić]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Dušan Bulajić]], [[Stane Potokar]], [[Pavle Vuisić]], [[Milan Srdoč]], [[Stole Aranđelović]], [[Ivo Pajić]], [[Nevenka Stipančić]], [[Tedy Sotošek]]
|-
|[[Rat (1960.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Ewa Krzyzewska]], [[Janez Vrhovec]], [[Ljubiša Jovanović]], [[Tamara Đorđević]] (Ita Rina), [[Velimir Živojinović]]
|-
|[[Signali nad gradom (1960.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Aleksandar Gavrić]], [[Miha Baloh]], [[Nela Eržišnik]], [[Marika Tocinovska]]
|-
|[[Martin u oblacima (1961.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Boris Dvornik]], [[Ljubica Jović]], [[Joža Šeb]], [[Braco Reiss]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Ljerka Prekratić]]
|-
|[[Carevo novo ruho (1961.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Stevo Vujatović]], [[Ana Karić]], [[Mato Grković]], [[Josip Petričić]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivo Kadić]], [[Antun Nalis]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Pustolov pred vratima (1961.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Janez Vrhovec]], [[Dunja Rajter]], [[Ana Karić]], [[Boris Buzančić]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Zoran Ristanović]], [[Emil Kutijaro]]
|-
|[[Sreća dolazi u 9 (1961.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Irena Prosen]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mila Dimitrijević]], [[Drago Krča]], [[Mia Oremović]], [[Antun Nalis]], [[Viktor Bek]], [[Pero Kvrgić]], [[Tatjana Beljakova]]
|-
|[[Sudar na paralelama (1961.)]] || [[Jože Babić]]|| [[Mića Orlović]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Boris Kralj]]
|-
|[[Potraga za zmajem (1961.)]] || [[Jane Kavčić]]|| [[Ivica Pajer]], [[Zlatko Madunić]], [[Jelena Bjeličić]], [[Primož Rode]], [[Janez Čuk]], [[Velimir Gjurin]]
|-
|[[Abeceda straha (1961.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Vesna Bojanić]], [[Josip Zapalorto]], [[Nada Kasapić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Maks Furijan]], [[Miodrag Lončar]], [[Jasenka Kodrnja]]
|-
|[[Veliko suđenje (1961.)]] || [[Fedor Škubonja]] || [[Pavle Minčić]], [[Tomo Kuruzović]], [[Sreten Stojović]], [[Milan Ajvaz]]
|-
|[[Igre na skelama (1961.)]] || [[Srećko Weygand]]|| [[Sonja Krajšek]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zoran Benderić]], [[Sulejman Lelić]], [[Manja Golec]], [[Ajša Mešić]]
|-
|[[Šeki snima, pazi se (1962.)]] || [[Marijan Vajda]]|| [[Dragoslav Šekularac]], [[Lola Novaković]], [[Pavle Minčić]], [[Aleksandar Stojković]], [[Zoran Longinović]], [[Fraho Konjhodžić]]
|-
|[[Sjenka slave (1962.)]] || [[Vanja Bjenjaš]]|| [[Miha Baloh]], [[Boris Dvornik]], [[Milan Srdoč]], [[Ingrid Lotarius]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Da li je umro dobar čovjek (1962.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Boris Dvornik]], [[Mile Gatara]], [[Ana Pavić]], [[Mića Tomić]], [[Manja Golec]], [[Mirko Vojković]], [[Anton Marti]]
|-
|[[Rana jesen (1962.)]] || [[Svetomir Janić]]|| [[Mira Sardoč]], [[Miha Baloh]], [[Sonja Turk]], [[Sima Janićijević]]
|-
|[[Opasni put (1963.)]] || [[Mate Relja]] || [[Marinko Ćosić]], [[Zlatko Kovačić]], [[Zoran Relja]], [[Vanja Drach]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Dvostruki obruč (1963.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Severin Bijelić]], [[Bert Sotlar]], [[Hermina Pipinić]], [[Pavle Vuisić]], [[Stojan Aranđelović]], [[Velimir Živojinović]], [[Boris Dvornik]]
|-
|[[Čovjek sa fotografije (1963.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Nikola Milić]], [[Olivera Marković]], [[Milan Puzić]], [[Janez Vrhovec]], [[Dušan Antonijević]], [[Severin Bijelić]], [[Tomanija Đuričko]], [[Mirjana Kodžić]]
|-
|[[Nevesinjska puška (1963.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Miha Baloh]], [[Jovan Miličević]], [[Tatjana Beljakova]], [[Petre Prličko]], [[Vladimir Medar]], [[Velimir Živojinović]], [[Veljko Maričić]]
|-
|[[Licem u lice (1963.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Ilija Džuvalekovski]], [[Husein Čokić]], [[Vladimir Popović]], [[Milan Srdoč]], [[Boris Dvornik]], [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Svanuće (1964.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Miha Baloh]], [[Senka Veletanlić-Petrović]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Vanja Drach]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Mladen Šerment]]
|-
|[[Pravo stanje stvari (1964.)]] || [[Vladan Slijepčević]]|| [[Miloš Žutić]], [[Branislava Zorić]], [[Mihajlo Kostić]], [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Ocokoljić]], [[Vesna Krajina]]
|-
|[[Nikoletina Bursać (1964.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Dragomir Pajić]], [[Milan Srdoč]], [[Olga Vujadinović]], [[Dušan Tadić]], [[Milutin Mirković]]
|-
|[[Prometej s otoka Viševice (1964.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Mira Sardoč]], [[Janez Vrhovec]], [[Dina Rutić]], [[Pavle Vuisić]], [[Husein Čokić]], [[Dragomir Felba]]
|-
|[[Ključ (1965.)]] || I: [[Vanča Kljaković]]&lt;br&gt;II: [[Krsto Papić]]&lt;br&gt;III: [[Antun Vrdoljak]] || I. [[Božidar Boban]], [[Jagoda Kaloper]], II: [[Marija Lojk]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Tana Mascarelli]], III: [[Sven Lasta]], [[Ljubica Jović]], [[Zvonimir Rogoz]]
|-
|[[Doći i ostati (1965.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Kole Angelovski]], [[Dragomir Bojanić]], [[Mija Aleksić]], [[Pavle Vuisić]], [[Marija Kohn]]
|-
|[[Druga strana medalje (1965.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Judita Han]], [[Rade Marković]], [[Franjo Kumer]], [[Toma Jovanović]], [[Voja Mirić]]
|-
|[[Čovik od svita (1965.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Boris Dvornik]], [[Kole Angelovski]], [[Milena Dravić]], [[Ingrid Lotarius]], [[Relja Bašić]], [[Sonja Hlebš]]
|-
|[[Pogled u zjenicu sunca (1966.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Antun Nalis]], [[Faruk Begolli]], [[Mladen Ladika]]
|-
|[[Sedmi kontinent (1966.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Hermina Pipinić]], [[Iris Vrus]], [[Tomica Pasarić]], [[Demeter Bitenc]], [[Abdoulaye Seck]], [[Mikloš Huba]]
|-
|[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Pavle Vuisić]], [[Gizela Huml]], [[Fabijan Šovagović]], [[Srđan Mimica]], [[Rudolf Kukić]], [[Jagoda Kaloper]], [[Olivera Vučo]], [[Renata Freiskorn]]
|-
|[[Rondo (1966.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Relja Bašić]], [[Milena Dravić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Rudolf Kukić]], [[Boris Festini]]
|-
|[[Breza (1967.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Manca Košir]], [[Fabijan Šovagović]], [[Bata Živojinović]], [[Nela Eržišnik]], [[Stane SeVer]], [[Stjepan Lektorić]]
|-
|[[Protest (1967.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Nada Subotić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Rudolf Kukić]]
|-
|[[Četvrti suputnik (1967.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Mihajlo Kostić]], [[Renata Freiskorn]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Mira Župan]], [[Emil Glad]], [[Josip Marotti]], [[Ervina Dragman]]
|-
|[[Kaja, ubit ću te! (1967.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Zaim Muzaferija]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Antun Nalis]], [[Jolanda Đačić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Husein Čokić]]
|-
|[[Iluzija (1967.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Marija Lojk]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Branko Kovačić]], [[Nevenka Benković]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Crne ptice (1967.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Voja Mirić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivan Šubić]], [[Vanja Drach]], [[Ivo Serdar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Tri sata za ljubav (1968.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Nikolić]], [[Tatjana Salaj]], [[Predrag Tasovac]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Lenka Neumann]], [[Vanja Žugaj]], [[Vladimir Ružđak]], [[Mirjana Bohanec]]
|-
|[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Snežana Nikšić]], [[Zaim Muzaferija]], [[Jagoda Kaloper]], [[Đuro Rogina]], [[Zdravko Pošta]], [[Mustafa Nadarević]], [[Jelica Lovrić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Goli čovik (1968.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Vera Čukić]], [[Antun Nalis]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Karlo Bulić]], [[Rade Marković]], [[Pavle Minčić]], [[Josip Marotti]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Milan Srdoč]]
|-
|[[Imam 2 mame i 2 tate (1968.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Davor Radofli]], [[Tomislav Žganec]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vera Čukić]], [[Igor Galo]], [[Matea Bogdanović]], [[Zlatko Kauzlarić-Atač]]
|-
|[[Kad čuješ zvona (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Buzančić]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branka Vrdoljak]], [[Vanja Drach]], [[Antun Nalis]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Događaj (1969.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Srđan Mimica]], [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Neda Spasojević]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Marina Nemet]], [[Zdenka Heršak]], [[Lena Politeo]], [[Stevo Vujatović]]
|-
|[[Nedjelja (1969.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Goran Marković]], [[Dragomir Čumić]], [[Martin Crvelin]], [[Gordan Pičuljan]], [[Nada Abrus]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Olga Pivac]]
|-
|[[Slučajni život (1969.)]] || [[Ante Peterlić]] || [[Dragutin Klobučar]], [[Ivo Serdar]], [[Ana Karić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Helena Buljan]], [[Stjepan Bahert]], [[Fabijan Šovagović]], [[Dragan Milivojević]], [[Martin Sagner]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Divlji anđeli (1969.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Božidar Orešković]], [[Igor Galo]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Neda Arnerić]], [[Relja Bašić]], [[Veronika Kovačić]], [[Karlo Bulić]], [[Duša Počkaj]], [[Ilija Ivezić]]
|-
|[[Ljubav i poneka psovka (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Boris Buzančić]], [[Sven Lasta]]
|-
|[[Lisice (1969.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Adem Čejvan]], [[Jagoda Kaloper]], [[Ilija Ivezić]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Edo Peročević]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivica Vidović]], [[Branko Špoljar]], [[Zaim Muzaferija]]
|}

=== 1970-e ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Tko pjeva zlo ne misli]] || [[Krešo Golik]] || [[Franjo Majetić]], [[Mirjana Bohanec]], [[Relja Bašić]], [[Mia Oremović]], [[Tomislav Žganec]], [[Vida Jerman]]
|-
|[[Bablje ljeto (1970.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Boris Dvornik]], [[Milja Vujanović]], [[Ana Karić]], [[Rade Marković]], [[Branko Pleša]], [[Pavle Vuisić]], [[Edo Koludrović]]
|-
|[[Jedanaesta zapovijed (1970.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Dragomir Bojanić]], [[Vesna Malohodžić]]
|-
|[[Idu dani (1970.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Ivica Vidović]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Janez Hočevar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Majda Kohek]], [[Branko Milenković]], [[Ljiljana Danilović]], [[Zoran Longinović]], [[Farho Konjhodžić]]
|-
|[[Hranjenik (1970.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Kole Angelovski]], [[Zvonimir Črnko]], [[Kruno Valentić]], [[Edo Peročević]], [[Boris Festini]], [[Ilija Ivezić]], [[Giuseppe Addobbati]]
|-
|[[Put u raj (1970.)]] || [[Mario Fanelli]] || [[Boris Buzančić]], [[Ljuba Tadić]], [[Zvonko Strmac]], [[Mato Grković]], [[Snežana Nikšić]], [[Branka Strmac]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Svjetlana Knežević]]
|-
|[[Družba Pere Kvržice (1970.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Mladen Vasary]], [[Adem Ćejvan]], [[Boris Dvornik]], [[Inge Appelt]], [[Antun Nalis]], [[Predrag Vuković]], [[Boris Vujović]], [[Antun Vrdoljak]]
|-
|[[Kainov znak (1970.)]] || [[Ivan Hetrich]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Tonko Lonza]], [[Hermina Pipinić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Dragan Milivojević]], [[Borivoj Šembera]], [[Jovan Ličina]], [[Jurica Dijaković]], [[Tatjana Beljakova]], [[Nada Klašterka]], [[Jelena Grujić]], [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]], [[Dževad Alibegović]]
|-
|[[Mirisi, zlato i tamjan (1971.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Sven Lasta]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivona Petri]], [[Nataša Nešović]]
|-
|[[Putovanje na mjesto nesreće (1971.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Ana Karić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Emil Kutijaro]], [[Nataša Maričić]]
|-
|[[U gori raste zelen bor (1971.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Buzančić]], [[Mato Ergović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Inge Apelt]], [[Ilija Ivezić]], [[Kole Angelovski]], [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Lov na jelene (1972.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Sandi Krošl]], [[Boris Dvornik]], [[Silvana Armenulić]], [[Miha Baloh]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Prvi splitski odred (1972.)]] || [[Vojdrag Berčić]] || [[Toni Laurenčić]], [[Miha Baloh]], [[Fabijan Šovagović]], [[Antun Nalis]], [[Žarko Radić]]
|-
|[[Živa istina (1972.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Poslijepodne jednog fazana (1972.)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Jasna Mihaljinec]], [[Stipe Belobrk]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mile Rupčić]], [[Mišo Kovač]], [[Franjo Majetić]], [[Igor Galo]]
|-
|[[Vuk samotnjak (1972.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Slavko Štimac]], [[Ivan Štimac]], [[Boro Ivanišević]], [[Željko Mataija]], [[Smiljan Čičić]]
|-
|[[Kužiš stari moj (1973.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Ivica Vidović]], [[Eva Ras]], [[Relja Bašić]], [[Milutin Butković]], [[Danilo Stojković]], [[Zdenka Heršak]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Predstava Hamleta u Mrduši  Donjoj (1973.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Krešimir Zidarić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Mato Ergović]], [[Zdenka Heršak]]
|-
|[[Razmeđa (1973.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Pavle Vuisić]], [[Zdenka Trach]], [[Antun Vrbenski]], [[Jovan Stefanović]], [[Slavica Maras]]
|-
|[[Timon (1973.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kruno Valentić]], [[Zlatko Crnković]], [[Saša Violić]], [[Helena Buljan]], [[Ivo Kadić]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Serdar]], [[Zvonko Strmac]], [[Lana Golob]], [[Vladimir Gerić]], [[Ljudevit Galic]]
|-
|[[Živjeti od ljubavi (1973.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Vlasta Knezović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Dvornik]], [[Franjo Majetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Mia Oremović]], [[Zvonko Lepetić]]
|-
|[[Kronika jednog zločina (1973.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Hermina Pipinić]], [[Božidar Jelenić]], [[Kaja Cvitić]], [[Jakša Mlačić]], [[Jadranka Vučak]]
|-
|[[Deps (1974.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milena Dravić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Mato Ergović]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlado Puhalo]], [[Zdenka Heršak]]
|-
|[[Kapetan Mikula Mali (1974.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Petre Prličko]], [[Tonči Vidan]], [[Joško Pažanin]], [[Manojlo Cvijanović]]
|-
|[[Kud puklo da puklo (1974.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Mladen Budiščak]], [[Jagoda Kaloper]], [[Feliks Smitka]], [[Srećko Ptiček]], [[Slobodan Šembera]]
|-
|[[Hitler iz našeg sokaka (1975.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Nikola Simić]], [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Dušan Bulajić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Slavko Simić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ivan Hajtl]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Kuća (1975.)]]|| [[Bogdan Žižić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Jagoda Kaloper]], [[Rade Marković]], [[Ana Karić]], [[Franjo Majetić]], [[Marija Kohn]], [[Krešimir Zidarić]]
|-
|[[Muke po Mati (1975.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Boris Cavazza]], [[Alicia Jackiewicz]], [[Božidarka Frait]], [[Mirko Boman]], [[Ivan Prebeg]], [[Žarko Radić]], [[Hermina Pipinić]]
|-
|[[Atentat u Sarajevu (1975.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Christopher Plummer]], [[Florinda Bolkan]], [[Radoš Bajić]], [[Irfan Mensur]], [[Maximilian Schell]], [[Jan Hrušinski]], [[Branko Đurić]], [[Ivan Vyskočil]]
|-
|[[Seljačka buna (1975.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Srđan Mimica]], [[Marina Nemet]], [[Fabijan Šovagović]], [[Velimir Živojinović]], [[Pavle Vuisić]], [[Franjo Majetić]], [[Zdenka Heršak]], [[Stole Aranđelović]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Črnko]], [[Boris Festini]], [[Ivica Pajer]], [[Adem Ćejvan]], [[Stojan Aranđelović]]
|-
|[[Vlak u snijegu (1976.)]] || [[Mate Relja]] || [[Slavko Štimac]], [[Željko Malčić]], [[Gordana Inkret]], [[Edo Peročević]], [[Ratko Buljan]], [[Antun Nalis]], [[Branko Matić]], [[Vlado Bačić]], [[Vojkan Pavlović]]
|-
|[[Izbavitelj (1976.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Relja Bašić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branko Špoljar]]
|-
|[[Ne naginji se van]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Jadranka Stilin]], [[Mira Banjac]], [[Mirko Boman]], [[Zdenko Jelčić]]
|-
|[[Pucanj (1977.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Marko Nikolić]], [[Božidar Orešković]], [[Fabijan Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Božidarka Frait]], [[Mirjana Kauzlarić]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Letači velikog neba (1977.)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Boris Dvornik]], [[Zvonko Lepetić]], [[Zvonko Torjanec]], [[Karlo Bulić]], [[Atun Vrbenski]], [[Milan Štrljić]], [[Ivica Pajer]], [[Jasna Ivić]], [[Ramiz Pašić]]
|-
|[[Ludi dani (1977.)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Zvonimir Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Spaso Papac]], [[Perica Martinović]], [[Božidar Boban]], [[Niko Pavlović]], [[Hermina Pipinić]], [[Marija Sekelez]]
|-
|[[Hajdučka vremena (1977.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[Slavko Simić]], [[Ružica Sokić]], [[Danilo Stojković]], [[Nikola Simić]], [[Mato Ergović]], [[Đuro Utješanović]]
|-
|[[Mećava (1977.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Slobodan Perović]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Lepetić]]
|-
|[[Akcija stadion (1977.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Igor Galo]], [[Franjo Majetić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Božidar Alić]], [[Jadranka Stilin]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Darko Srića]], [[Nataša Hržić]], [[Zlatko Madunić]], [[Boris Kralj]], [[Dušan Janićijević]]
|-
|[[Bravo maestro (1978.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Aleksandar Berček]], [[Božidar Boban]], [[Mladen Budiščak]], [[Koraljka Hrs]], [[Ante Vican]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Radojka Šverko]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Angel Palašev]], [[Zlata Petković]]
|-
|[[Ljubica (1978.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Božidarka Frait]], [[Ivan Stančić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]], [[Mia Oremović]], [[Husein Čokić]]
|-
|[[Okupacija u 26 slika (1978.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Frano Lasić]], [[Boris Kralj]], [[Milan Štrljić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Bert Sotlar]], [[Boris Dvornik]], [[Dušica Žegarac]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Antun Nalis]], [[Zlakto Vranjican]], [[Gordana Pavlov]]
|-
|[[Posljednji podvig diverzanta oblaka (1978.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Slavica Jukić]], [[Predrag Manojlović]], [[Ratko Buljan]], [[Ana Hercigonja]], [[Izet Hajdarhodžić,. Ivica Pajer]], [[Edo Peročević]], [[Marina Nemet]]
|-
|[[Prijeki sud (1978.)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Ivica Vidović]], [[Pero Kvrgić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vlatko Dulić]], [[Tanja Knezić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Kruno Valentić]], [[Sanja Vejnović]]
|-
|[[Čovjek koga treba ubiti (1979.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Zvonimir Črnko]], [[Vladimir Popović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Tanja Bošković]], [[Dušica Žegarac]], [[Mato Ergović]]
|-
|[[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Slavko Štimac]], [[Tatjana Ivko]], [[Marina Nemet]], [[Rajka Rusan]], [[Boris Buzančić]], [[Sanda Langerholz]], [[Ana Marija Fabris]], [[Vanja Drach]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]]
|-
|[[Novinar (1979.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Milena Zupančić]], [[Vera Zima]], [[Tonko Lonza]], [[Stevo Žigon]], [[Mladen Budišćak]], [[Božidar Smiljanić]], [[Slobodan Dimitrijević]]
|-
|[[Pakleni otok (1979.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Pavle Vuisić]], [[Klaus Löwitsch]], [[Slavko Štimac]], [[Beba Lončar]], [[Ružica Sokić]], [[Richard Harrison]], [[Peter Carsten]], [[Krunoslav Šarić]], [[Aljoša Vučković]], [[Miki Krstović]]
|-
|[[Povratak (1979.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Buzančić]], [[Milena Dravić]], [[Dušica Žegarac]]
|-
|[[Priko sinjeg mora (1979.)]] || [[Ljiljana Jojić]]|| [[Pavle Vuisić]], [[Antonela Marinović]], [[Dino Dvornik]], [[Božo Barač]], [[Branko Juras]], [[Nikola Dešković]]
|-
|[[Usporeno kretanje (1979.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ivica Vidović]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kostadinka Velkovska]], [[Saša Dabetić]]
|-
|[[Živi bili pa vidjeli (1979.)]] || [[Bruno Gamulin]]&lt;br&gt;[[Milivoj Puhlovski]]|| [[Sanja Vejnović]], [[Mladen Vasary]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Danko Ljuština]], [[Mirjana Bohanec]]
|-
|[[Daj što daš (1979.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Sreten Mokrović]], [[Jasna Opalić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Slavica Jukić]], [[Slobodan Milovanović]]
|}

=== 1980-e ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Tajna Nikole Tesle (1980.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Petar Božović]], [[Orson Welles]], [[Strother Martin]], [[Dennis Patrick]], [[Oja Kodar]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Charles Millot]], [[Dennis Patrick]], [[Edo Peročević]]
|-
|[[Luda kuća (1980.)]] || [[Ljubiša Ristić]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zdenka Heršak]], [[Ratko Buljan]], [[Janez Bormež]], [[Stane Potisk]], [[Petar Dobrić]], [[Jelica Lovrić]]
|-
|[[Izgubljeni zavičaj (1980.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Nereo Scaglia]], [[Zvonimir Črnko]], [[Miljenko Mužić]], [[Neda Spasojević]], [[Ines Fančović]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Banović Strahinja (1981.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Franco Nero]], [[Dragan Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Gerd Fröbe]], [[Rade Šerbedžija]], [[Kole Angelovski]]
|-
|[[Gosti iz galaksije (1981.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Žarko Potočnjak]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Lucié Žulova]], [[Ksenija Prohaska]]
|-
|[[Pad Italije (1981.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Daniel Olbrychski]], [[Ena Begović]], [[Gorica Popović]], [[Dragan Maksimović]], [[Mirjana Karanović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Dušan Janićijević]], [[Ljiljana Krstić]], [[Frano Lasić]], [[Velimir Živojinović]], [[Snježana Savić]], [[Izet Hajdarhodžić]]
|-
|[[Ritam zločina (1981.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Samo jednom se ljubi (1981.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Vladica Milosavljević]], [[Mladen Budišćak]], [[Zijah Sokolović]], [[Dragoljub Lazarov]], [[Neva Rošić]], [[Erland Josephson]]
|-
|[[Snađi se druže (1981.)]] || [[Berislav Makarović]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Ivo Serdar]], [[Jovan Ličina]], [[Božidarka Frait]]
|-
|[[Visoki napon (1981.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Božidarka Frait]], [[Vanja Drach]], [[Milan Štrljić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Velimir Živojinović]], [[Zvonko Lepetić]], [[Relja Bašić]], [[Ivo Gregurević]], [[Sanja Vejnović]]
|-
|[[Vlakom prema jugu (1981.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Marina Nemet]], [[Zlatko Vitez]], [[Franjo Majetić]], [[Tanja Kursar]], [[Đurđa Šegedin]], [[Đuro Utješanović]], [[Viktor Fabris]]
|-
|[[Servantes iz Malog Mista (1982.)]] || [[Daniel Marušić]] || [[Ivica Vidović]], [[Boris Dvornik]], [[Karlo Bulić]], [[Asja Kisić]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katia Tchenko]]
|-
|[[Hoću živjeti (1982.)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Milan Štrljić]], [[Ena Begović]], [[Zdenka Heršak]], [[Milan Srdoč]], [[Minja Nikolić]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Vera Zima]], [[Ilija Ivezić]], [[Edo Peročević]], [[Slavica Jukić]], [[Adem Ćejvan]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Ferenčić]]
|-
|[[Zločin u školi (1982.)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Zlatko Vitez]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Koraljka Hrs]]
|-
|[[Kiklop (1982.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Frano Lasić]], [[Ljuba Tadić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mira Furlan]], [[Boris Dvornik]], [[Relja Bašić]], [[Maria Baxa]], [[Bert Sotlar]], [[Rade Marković]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Kruno Valentić]], [[Karlo Bulić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Vera Zima]]
|-
|[[Nemir (1982.)]] || [[Ahmet Imamović]] – Adi || [[Asja Jovanović]], [[Igor Galo]], [[Mladen Budišćak]], [[Vera Zima]], [[Nataša Maričić]], [[Nada Gaćešić]], [[Miljenka Androić]], [[Angel Palašev]], [[Vida Jerman]], [[Mia Oremović]]
|-
|[[Medeni mjesec (1983.)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Slobdan Milovanović]], [[Biserka Ipša]], [[Nada Abrus]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Pavle Vuisić]], [[Tošo Jelić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Treći ključ (1983.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Božidar Alić]], [[Vedrana Međimorec]], [[Franjo Majetić]], [[Ivo Gregurević]], [[Đorđe Rapajić]]
|-
|[[S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.)]]|| [[Milivoj Puhlovski]]|| [[Danko Ljuština]], [[Cintija Ašperger]], [[Damir Šaban]]
|-
|[[Zadarski memento]] || [[Joakim Marušić]]|| [[Lazar Ristovski]], [[Zdravka Krstulović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Milan Štrljić]], [[Alma Prica]], [[Mira Furlan]], [[Vlasta Knezović]], [[Zijad Gračić]]
|-
|[[Rani snijeg u Münchenu (1984.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Drago Grgečić-Gabor]], [[Pavle Vuisić]], [[Ute Fiedler]], [[Relja Bašić]], [[Uwe Gurtler]]
|-
|[[Ambasador (1984.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Miodrag Radovanović]], [[Elizabeta Kukić]], [[Voja Brajević]], [[Željko Königsnecht]], [[Fabijan Šovagović]], [[Marija Kohn]], [[Nina Erak]], [[Inge Appelt]]
|-
|[[Mala pljačka vlaka (1984.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Velimir Živojinović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Kruno Šarić]], [[Danko Ljuština]], [[Fabijan Šovagović]], [[Tatjana Bošković]]
|-
|[[Ujed anđela (1984.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Katalin Ladik]], [[Boris Kralj]], [[Marina Nemet]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Blažeković]]
|-
|[[U raljama života (1984.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Vitomira Lončar]], [[Gorica Popović]], [[Bogdan Diklić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Koraljka Hrs]], [[Branka Cvitković]], [[Mladen Raukar]], [[Cintija Ašperger]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Mira Furlan]], [[Rade Šerbedžija]], [[Velimir Živojinović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Enes Kišević]], [[Predrag Manojlović]]
|-
|[[Tajna starog tavana (1984.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Špiro Guberina]], [[Boris Dvornik]], [[Mia Oremović]], [[Jan Kanyza]], [[Miloš Kopecky]], [[Petar Jelaska]], [[Edo Peročević]], [[djeca: Mario Mirković]], [[Jiri Guriča]], [[Nina Petrović]]
|-
|[[Horvatov izbor (1985.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Mira Furlan]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Edo Peročević]], [[Zvonimir Ferenčić]]
|-
|[[Od petka do petka (1985.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katija Zubčić]], [[Vladimir Rupčić]], [[Lukrecija Brešković]]
|-
|[[Crveni i crni (1985.)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milan Štrljić]], [[Olivera Ježina]], [[Radko Polič]], [[Miodrag Krstović]]
|-
|[[Anticasanova]] || [[Vladimir Tadej]] || [[David Bluestone]], [[Elisa Tebith]], [[Milena Dravić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Relja Bašić]], [[Josip Marotti]], [[Brigid O'Hara]], [[Claudia Lyster]], [[Semka Sokolović-Bertok]]
|-
|[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Irina Alferova]], [[Zlatko Vitez]], [[Kruno Šarić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Relja Bašić]], [[Siniša Popović]], [[Eliza Gerner]], [[Vera Zima]]
|-
|[[Na istarski način (1985.)]] || [[Vladimir Fulgosi]] || [[Miranda Zaharia]], [[Đuro Utješanović]], [[Milena Dravić]], [[Boris Kralj]], [[Eta Bortolazzi]], [[Zvonko Lepetić]], [[Neda Arnerić]]
|-
|[[Kuća na pijesku (1985.)]] || [[Ivan Martinac]] || [[Dušan Janićijević]], [[Branko Đurić]]
|-
|[[Za sreću je potrebno troje (1985.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Mira Furlan]], [[Bogdan Diklić]], [[Vanja Drach]], [[Dubravka Ostojić]], [[Ksenija Pajić]]
|-
|[[Obećana zemlja (1986.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Mirjana Karanović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Vanja Drach]], [[Dara Džokić]], [[Dragan Nikolić]], [[Olivera Marković]], [[Vanja Matujec]]
|-
|[[Večernja zvona (1986.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Petar Božović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Neda Arnerić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Lidija Jenko]], [[Stevo Žigon]], [[Zijah Sokolović]], [[Matko Raguž]], [[Zdenko Jelić]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[San o ruži (1986.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubo Zečević]], [[Iva Marjanović]], [[Anja Šovagović]]
|-
|[[Kraljeva završnica (1987.)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Irfan Mensur]], [[Ena Begović]], [[Vladislava Milosavljević]], [[Milan Štrljić]], [[Bogdan Diklić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]]
|-
|[[Oficir s ružom (1987.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Ksenija Pajić]], [[Žarko Laušević]], [[Dragana Mrkić]], [[Vicko Ruić]], [[Boris Buzančić]], [[Vida Jerman]]
|-
|[[Osuđeni (1987.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Sonja Savić]], [[Ivo Gregurević]], [[Mira Furlan]], [[Jovan Ličina]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Tošo Jelić]], [[Boris Buzančić]]
|-
|[[Marjuča ili smrt (1987.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Borko Bebić]], [[Neda Arnerić]], [[Boris Dvornik]], [[Mirjana Karanović]], [[Marija Kohn]], [[Pino Drütter]], [[Lovre Reić]], [[Vanja Matujec]]
|-
|[[Glembajevi (1988.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Ena Begović]], [[Tonko Lonza]], [[Bernarda Oman]], [[Matko Raguž]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonko Strmac]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zvonimir Rogoz]]
|-
|[[U sredini mojih dana (1988.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Milena Zupančić]], [[Boris Cavazza]], [[Jelena Miholjević]], [[Pero Kvrgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Barbara Rocco]], [[Cintija Ašperger]], [[Dominik Sedlar]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlatko Dulić]], [[Radko Polič]], [[Boris Miholjević]], [[Danko Ljuština]], [[Mia Begović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Hasija Borić]]
|-
|[[Sokol ga nije volio (1988.)]] || [[Branko Šmit]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Filip Šovagović]], [[Kruno Šarić]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Gregurević]], [[Suzana Nikolić]], [[Mato Ergović]], [[Ivo Fici]], [[Ico Tomljenović]], [[Branka Trlin]], [[Ankica Dobrić]], [[Ljiljana Gener]], [[Slavko Juraga]], [[Zvonko Torjanac]], [[Željko Šestić]], [[Dubravka Crnojević]]
|-
|[[Trideset konja (1988.)]]
|[[Mladen Juran]]
|[[Boris Dvornik]], [[Milena Dravić]], [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Milan Štrljić]], [[Aljoša Vučković]], [[Drago Meštrović]]
|-
|[[Vila orhideja (1988.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Rene Medvešek]], [[Gordana Gadžić]], [[Gala Videnović]], [[Zlatko Crnković]], [[Neva Rošić]], [[Boris Cavazza]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Život sa stricem (1988.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Davor Janjić]], [[Alma Prica]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Anica Dbora]], [[Branislav Lečić]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Haloa – Praznik kurvi (1988.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Neda Arnerić]], [[Ranko Zidarić]], [[Stevo Žigon]], [[Dušica Žegarac]], [[Zorko Rajčić]]
|-
|[[Čovjek koji je volio sprovode (1989.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Gordana Gadžić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Vlatko Dulić]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Povratak Katarine Kožul (1989.)]] || [[Slobodan Praljak]] || [[Alma Prica]], [[Mustafa Nadarević]], [[Annemarie Wendel]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Lenz Prütting]], [[Slobodan Milovanović]], [[Ružica Lorković]]
|-
|[[Donator (1989.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Ljubomir Todorović]], [[Peter Carsen]], [[Urška Hlebec]], [[Ana Karić]], [[Tonko Lonza]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević)
|-
|[[Đavolji raj – ono ljeto bijelih ruža (1989.)]]|| [[Rajko Grlić]] || [[Tom Conti]], [[Susan George]], [[Rod Steiger]], [[Nitzan Sharron]], [[Alun Armstrong]], [[John Gill]], [[John Sharp]], [[Miljenko Brlečić]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Šembera]], [[Mario Kovač]], [[Tošo Jelić]], [[Ivo Gregurević]]
|-
|[[Krvopijci (1989.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Danilo Lazović]], [[Ksenija Marinković]], [[Maro Martinović]], [[Danko Ljuština]], [[Zlatko Vitez]], [[Ranko Zidarić]], [[Asja Potočnjak]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vitomira Lončar]]
|-
|[[Diploma za smrt (1989.)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Ranko Zidarić]], [[Filip Šovagović]], [[Ksenija Pajić]], [[Suzana Nikolić]], [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Hamburg Altona (1989.)]] || I. [[Vedran Mihletić]]&lt;br&gt;II. [[Mladen Mitrović]]&lt;br&gt;III. [[Dragutin Krencer]]|| I. [[Željko Vukmirica]], [[Jelena Čović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zdenko Jelčić]], [[Ivo Gregurević]], [[Ksenija Pajić]], [[Slobodan Dimitrijević]], II. [[Mirsad Zulić]], [[Sena Mustajbašić]], [[Tomislav Gelić]], III. [[Filip Šovagović]], [[Vesna Trivalić]], [[Predrag Laković]], [[Aleksandar Berček]], [[Dubravko Jovanović]]
|}

=== 1990. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Ljeto za sjećanje (1990.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Branislav Lečić]], [[Suzana Nikolić]], [[Luka Milas]], [[Dora Lipovčan]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Torjanac]], [[Danko Ljuština]], [[Kruno Šarić]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Stela (1990.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Anja Šovagović-Despot]], [[Žarko Laušević]], [[Mira Furlan]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Davor Janjić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zijad Gračić]], [[IVan Goran Vitez]], [[Zlatko Vitez]], [[Vanja Matujec]], [[Tomica Milanovski]], [[Ilija Ivezić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Eta Bortolazzi]]
|-
|[[Orao (1990.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Vlatko Dulić]], [[Zdenko Jelčić]], [[Božidar Orešković]], [[Ivica Vidović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Gordana Gadžić]], [[Renata Ćurković]], [[Ksenija Pajić]], [[Fabijan Šovagović]]
|-
|[[Karneval, anđeo i prah (1990.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Tonko Lonza]], [[Ena Begović]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Danko Ljuština]], [[Alen Liverić]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Bernarda Oman]], [[Marija Kohn]], [[Asja Potočnjak]], [[Siniša Popović]], [[Rade Šerbedžija]]
|-
|[[Školjka šumi (1990.)]] || [[Miroslav Međimorec]] || [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Slavica Jukić]], [[Ivan Lovriček]]
|-
|[[Čaruga (1991.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Davor Janjić]], [[Branka Trlin-Matula]], [[Ena Begović]], [[Petar Božović]], [[Dejan Aćimović]], [[Filip Šovagović]], [[Branislav Lečić]], [[Petar Arsovski]], [[Nenad Stojanovski]], [[Gojmir Lešnjak]], [[Danko Ljuština]]
|}

=== 1991. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Đuka Begović (1991.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Slobodan Ćustić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Asja Potočnjak]], [[Zaim Muzaferija]], [[Mustafa Nadarević]], [[Urška Hlebec]], [[Filip Šovagović]], [[Perica Martinović]], [[Zoran Pokupac]], [[Nataša Ralijan]], [[Željko Vukmirica]], [[Helena Buljan]]
|-
|[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Slavko Juraga]], [[Nada Subotić]], [[Semka Sokolović]], [[Ana Karić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Lena Politeo]], [[Božidar Orešković]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[Priča iz Hrvatske (1991.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Dragan Despot]], [[Zoja Odak]], [[Vedrana Međimorec]], [[Robet Belinić]], [[Ana Mamić]], [[Kristijan Ugrina]], [[Maja Ružić]], [[Martin Sagner]], [[Nada Abrus]], [[Slobodan Milovanović]]
|-
|[[Vrijeme ratnika (1991.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Sven Lasta]], [[Edo Peročević]], [[Sanja Marin]], [[Siniša Jurčić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ilija Ivezić]], [[Katarina Kocevska]], [[Čedo Vujić]]
|}

=== 1992. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kamenita vrata (1992.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Ivica Kunčević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Kruno Šarić]], [[Božidar Alić]], [[Zlatko Crnković]], [[Koraljka Hrs]], [[Ankica Dobrić]], [[Pero Kvrgić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Aleksandra Turjak]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Boris Miholjević]]
|-
|[[Luka (1992.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mirta Zečević]], [[Zlatko Crnković]], [[Damir Lončar]], [[Lela Margetić]], [[Joško Ševo]], [[Ljubomir Kapor]], [[Matija Prskalo]], [[Marija Kohn]], [[Matko Raguž]], [[Ljubica Mikuličić]], [[Žuža Egrenyi]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Ilija Ivezić]]
|-
|[[Dok nitko ne gleda (1992.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Nataša Dorčić]], [[Barbara Živković]], [[Filip Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Anja Šovagović-Despot]], [[Dragan Despot]], [[Ivo Gregurević]], [[Dražen Kühn]]
|}

=== 1993. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kontesa Dora (1993.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Alma Prica]], [[Rade Šerbedžija]], [[Zdravka Krstulović]], [[Ksenija Pajić]], [[Božidar Boban]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonko Strmac]], [[Irina Alferova]], [[Relja Bašić]]
|-
|[[Vrijeme za … (1993.)]] || [[Oja Kodar]] || [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Ivan Brkić]], [[Duško Valentić]], [[Vinko Kraljević]], [[Đorđe Rapajić]], [[Franjo Jurčec]], [[Andrea Baković]], [[Edo Peročević]], [[Slavko Brankov]], [[Damir Mejovšek]], [[Zvonimir Novosel]], [[Jasna Palić]]
|-
|[[Zlatne godine (1993.)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Igor Galo]], [[Goran Grgić]], [[Saša Turjak]], [[Ilija Ivezić]], [[Mirta Zečević]]
|}

=== 1994. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Cijena života (1994.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Slavko Juraga]], [[Barbara Vicković]], [[Ico Tomljenović]], [[Goran Grgić]], [[Ivan Brkić]], [[Edo Peročević]], [[Senka Bulić]], [[Marko Markovičić]], [[Luka Milković]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Marica Vidušić]], [[Đuro Utješanović]], [[Sonja Desnica]], [[Siniša Juričić]], [[Zvonko Zečević]], [[Vedran Mlikota]]
|-
|[[Gospa (1994.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Martin Sheen]], [[Morgan Fairchild]], [[Ray Girardin]], [[Paul Guilfoyle]], [[Michael York]], [[George Coe]], [[William Hootkins]], [[Tony Zazula]], [[Vasek C. Simek]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Miholjević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Božidar Orešković]], [[Ranko Zidarić]], [[Vanja Drach]]
|-
|[[Nausikaja (1994.)]] || [[Vicko Ruić]]|| [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Igor Serdar]], [[Maja Nekić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Boris Dvornik]], [[Neven Čorak]], [[Pero Kvrgić]], [[Tomislav Martić]], [[Matko Raguž]], [[Slavko Juraga]], [[Zoran Pokupec]], [[Mario Mirković]], [[Drago Krča]], [[Boris Blažeković]], [[Suzi Josipović]], [[Joško Ševo]], [[Kruno Šarić]]
|-
|[[Svaki put kad se rastajemo (1994.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Filip Nola]], [[Iva Živković]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Nina Violić]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Svrtan]]
|-
|[[Vukovar se vraća kući (1994.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Goran Navojec]], [[Sanja Marin]], [[Horst Janson]], [[Srđan Ivanišević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vera Zima]], [[Štefica Jokić]], [[Branimir Bakula]], [[Jelica Lovrić]], [[Kruno Šarić]], [[Stjepan Bahert]], [[Davor Panić]], [[Ivan Brkić]], [[Vida Jerman]], [[Palmira Ivanković]], [[Boris Perić]], [[Šimun Jagarinec]], [[Neven Silvestar Kovačević]]
|}

=== 1995. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Anđele moj dragi (1995.)]] || [[Romislav Radić]]|| [[Milan Grabovac]], [[Dubravka Ostojić]], [[Matko Raguž]], [[Sunčana Zelenika]], [[Silvia Fink]], [[Vjekoslav Janković]], [[Ivo Gregurević]], [[Iva Marjanović]], [[Damir Lončar]], [[Inge Appelt]], [[Nada Abrus]], [[Marija Geml]], [[Zoran Pokupec]], [[Ružica Lorković]], [[Trpimir Jurkić]], [[Elvis Bošnjak]], [[Tatjana Bertok]], [[Saša Aničić]], [[Nina Hladoje]], [[Mirej Stanić]]
|-
|[[Isprani (1995.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Filip Šovagović]], [[Josip Kučan]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Božidarka Frajt]], [[Božidar Orešković]]
|-
|[[Putovanje tamnom polutkom (1995.)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Goran Navojec]], [[Edita Majić]], [[Vedran Lulić]], [[Žarko Savić]], [[Hrvoje Klobučar]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Mila Elegović]]
|-
|[[Vidimo se (1995.)]] || [[Ivan Salaj]]|| [[Nenad Cvetko]], [[Goran Višnjić]], [[Mislav Ilišić]], [[Rene Bitorajac]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Borna Krstulović]]
|}

=== 1996. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivan Brkić]], [[Predrag Vušović-Pređo]], [[Ivica Vidović]], [[Božidar Orešković]], [[Matija Prskalo]], [[Senka Bulić]], [[Goran Navojec]], [[Rene Bitorajac]], [[Leon Lučev]], [[Etta Bortolazzi]], [[Mladen Vulić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Goran Malus]], [[Goran Omašić]]
|-
|[[Ne zaboravi me]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Boris Miholjević]], [[Boris Pavlenić]], [[Almira Osmanović]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Buzančić]], [[Mario Dukarić]], [[Marko Blažević]], [[Anica Tomić]], [[Ena Begović]], [[Đuro Utješanović]], [[Branka Cvitković]], [[Jadranka Matković]], [[Mia Oremović]], [[Enver Idrizi]], [[Zvonimir Zoričić]]
|-
|[[Djed i baka se rastaju (1996.)]] || [[Zvonimir Ilijić]]|| [[Ico Tomljenović]], [[Gita Šerman Kopljar]], [[Ivo Gregurević]], [[Mladena Gavran]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Filip Šovagović]], [[Edo Peročević]], [[Nina Erak Svrtan]], [[Nerma Kreso]], [[Damir Šaban]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Hana Medvešek]], [[Juraj Rumiha]]
|-
|[[Prepoznavanje (1996.)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Nataša Dorčić]], [[Milan Štrljić]], [[Zoran Čubrilo]], [[Goran Višnjić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Goran Grgić]], [[Etta Bortolazi]], [[Ivo Gregurević]], [[Edo Peročević]], [[Ksenija Pajić-Vukov]]
|-
|[[Sedma kronika (1996.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Sven Medvešek]], [[Josip Genda]], [[Ivo Gregurević]], [[Tonko Lonza]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Suzana Nikolić]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Urša Raukar]], [[Doris Šarić-Kukuljica]], [[Ljubomir Kapor]], [[Ivica Vidović]], [[Dragan Despot]], [[Vili Matula]]
|-
|[[Izgubljeno blago (1996.)]] || [[Darko Vernić-Bundi]]|| [[Žarko Stilinović]], [[Jelena Weiss]], [[Max Juričić]], [[Dragutin Broz]], [[Pejo Ravlić]], [[Mladen Juričić]], [[Veljko Barbieri]], [[Svemir Brakus]], [[Goran Pavelić]], [[Andrija Zelmanović]], [[Josip Zorica]]
|}

=== 1997. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Božić u Beču (1997.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Filip Šovagović]], [[Bojana Gregorić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Marija Kohn]], [[Drago Krča]], [[Damir Lončar]], [[Damir Šaban]], [[Žarko Savić]], [[Gusti Wolf]]
|-
|[[Mondo Bobo (1997.)]] || [[Goran Rušinović]]|| [[Sven Medvešek]], [[Nataša Dorčić]], [[Svebor Kranjc]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Damir Urban]], [[Mojca Židanik]], [[Jagoda Kaloper]], [[Mladen Tojaga-Busi]], [[Miroslav Škaro]]
|-
|[[Pont Neuf (1997.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Ivan Marević]], [[Senka Bulić]], [[Dražen Kühn]], [[Ana Karić]], [[Filip Šovagović]], [[Lucija Tomić]], [[Damir Mejovšek]], [[Jagoda Kaloper]], [[Pero Kvrgić]], [[Danko Ljuština]], [[Branko Blaće]], [[Borna Budak]], [[Vedran Tomić]], [[Žarko Kuvalja]]
|-
|[[Puška za uspavljivanje (1997.)]] || [[Hrvoje Hribar]] || [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Jelena Miholjević]], [[Nina Violić]], [[Filip Šovagović]], [[Vili Matula]], [[Igor Tkalec]], [[Dražen Kühn]]
|-
|[[Rusko meso (1997.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Ivo Gregurević]], [[Barbara Nola]], [[Goran Grgić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Inge Apelt]], [[Nina Violić]], [[Jelena Miholjević]], [[Ksenija Ugrina]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Goran Navojec]], [[Ksenija Pajić]], [[Dijana Blanča]], [[Filip Nola]], [[Nađa Perišić-Nola]], [[Galliano Pahor]], [[Igor Mešin]], [[Žak P. Valenta]], [[Božidarka Frajt]]
|-
|[[Treća žena (1997.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ena Beogović]], [[Vedran Mlikota]], [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Vlatko Dulić]], [[Gordana Gadžić]], [[Božidarka Frajt]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Zoran Pokupec]], [[Vera Zima]], [[Emil Glad]], [[Ljubomir Kapor]]
|}

=== 1998. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Agonija (1998.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ena Begović]], [[Sven Medvešek]], [[Božidar Alić]], [[Nives Ivanković]], [[Zoja Odak]], [[Tarik Filipović]]
|-
|[[Kad mrtvi zapjevaju (1998.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Ksenija Pajić]], [[Boris Miholjević]], [[Matija Prskalo]], [[Dražen Kühn]], [[Žarko Savić]], [[Ivica Zadro]], [[Đuro Utješanović]]
|-
|[[Kanjon opasnih igara (1998.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[S. Martinčević-Mikić]], D. Boljičak, G. Tadej, A. Čagalj, I. Lukić, [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Milan Štrljić]], P. Jelaska, B. Bebić, [[Frano Lasić]], V. Babić, [[Relja Bašić]]
|-
|[[Transatlantic (1998.)]] || [[Mladen Juran]] || [[Melita Jurišić]], [[Filip Šovagović]], [[Alen Liverić]], [[Boris Dvornik]], [[Josip Genda]], [[Matija Prskalo]], [[Relja Bašić]], [[Eric Aeckermann]]
|-
|[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Mirjana Rogina]], [[Goran Navojec]], [[Suzana Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Ena Begović]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Ljubomir Kerekeš]]
|-
|[[Zavaravanje (1998.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Sandra Lončarić]], [[Božidar Orešković]], [[Filip Šovagović]], [[Slobodan Dimitrijević]]
|}

=== 1999. ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width= &quot;100%&quot;
|-
! width=25% | Naslov filma
! width=10% | Redatelj
! width=65% | Uloge
|-
|[[Bogorodica (1999.)]] || [[Neven Hitrec]]|| [[Ljubomir Kerekeš]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], [[Goran Navojec]], [[Josip Genda]]
|-
|[[Da mi je biti morski pas]] || [[Ognjen Sviličić]] || [[Josip Zovko]], [[Vedran Mlikota]], [[Elvis Bošnjak]], [[Bruna Bebić-Tudor]], [[Edita Majić]], [[Siniša Ružić]], [[Mate Ćurić]], [[Ecija Ojdanić]], [[Jasna Jukić]], [[Ichiro Takana]], [[Snježana Sinovčić]], [[Vanča Kljaković]], [[Saulle Ashimova]]
|-
|[[Crvena prašina (1999.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Josip Kučan]], [[Marko Matanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Slaven Knezović]], [[Mirta Takač]], [[Kristijan Ugrina]], [[Sandra Lončarić]], [[Žarko Savić]], [[Ante Vican]], [[Božidarka Frait]], [[Marica Vidušić]]
|-
|[[Četverored (1999.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ivan Marević]], [[Ena Begović]], [[Goran Navojec]], [[Nadežda Perišić]], [[Filip Šovagović]], [[Tamara Garbajs]], [[Ivica Vidović]], [[Nives Ivanković]], [[Danko Ljuština]], [[Goran Grgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Sreten Mokrović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Slavko Juraga]], [[Ivo Gregurević]], [[Filip Nola]], [[Vida Jerman-Kondelaro]], [[Božidar Alić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Nada Abrus]], [[Boris Buzančić]], [[Mia Oremović]], [[Vera Zima]], [[Zoran Čubrilo]], [[Dejan Aćimović]]
|-
|[[Dubrovački suton (1999.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Michaela Kezele]], [[Slavko Juraga]], [[Boris Cavazza]], [[Stefan Wink]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivo Marević]], [[Miše Martinović]], [[Niko Kovač]], [[Tina Deen]], [[Marko Brešković]], [[Frano Lasić]]
|-
|[[Garcia (1999.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Dubravko Šimek]], [[Ksenija Pajić]], [[Vanja Drach]], [[Zoja Odak]], [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Linda Begonja]], [[Rene Bitorajac]], [[Goran Grgić]], [[Eduard Peročević]]
|-
|[[Maršal (1999.)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Dražen Kühn]], [[Linda Begonja]], [[Ilija Ivezić]], [[Boris Buzančić]], [[Inge Appelt]], [[Ivo Gregurević]], [[Predrag Vušević]], [[Ksenija Pajić]]
|-
|[[U okruženju II (1999.)]] || [[Stjepan Sabljak]]|| [[Ivica Markanjević]], [[Mario Patoč]], [[Josip Markanjević]], [[Radovan Augustinović]], [[Hrvoje Terzić]], [[Milan Pavić]], [[Stipo Koutni]], [[Nikola Ćosić]], [[Zoran Sutfs]], [[Miljenko Brekalo]], [[Mato Pranjić]], [[Ranko Janković]], [[Lidija Lucić]], [[Zvonko Valeđić]], [[Ivica Kopecki]], [[Zlatko Lucić]], [[Ivica Ilić]], [[Stjepan Sabljak]], [[Iva Koromanjec]], [[Josip Sabljak-Joja]]
|}

=== 2000. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Blagajnica hoće ići na more (2000.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|komedija
|Dora Polić, Ivan Brkić, Milan Štrljić, Nina Violić
|27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival)
|-
|[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki (2000.)]]
|[[Zoran Tadić]]
|dječji film
|Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonko Torjanac, Zoran Pokupec, Oto Levaj, Mirjana Pičuljan
|27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival)
|-
|[[Nebo, sateliti (2000.)]]
|[[Lukas Nola]]
|drama, ratni
|Filip Nola, Barbara Nola, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Lucija Šerbedžija, Rene Bitorajac, Predrag Vušević, Leona Paraminski
|27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival)
|-
|[[Nit života (2000.)]]
|[[Igor Filipović]]
|drama
|Krunoslav Belko, Vinko Štefanec, Marijana Pupić, Krunoslav Klabučar, Kristijan Ugrina, Sven Šestak
|27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival)
|-
|[[Srce nije u modi (2000.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|komedija, drama
|Graham Rock, Nataša Lušetić, Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Damir Lončar, Nenad Cvetko, Predrag Vušević, Slaven Knezović, Alma Prica, Dražen Kühn
|27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival)
|-
|[[Je li jasno, prijatelju? (2000.)]]
|[[Dejan Aćimović]]
|drama, kriminalistika
|Milan Pleština, Milivoj Beader, Ivan Brkić, Dejan Aćimović, Ljubo Zečević, Radko Polić, Božidar Orešković, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Rade Šerbedžija
|11. studenoga 2000. (Thessaloniki International Film Festival, Grčka)
|}

=== 2001. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Holding (2001.)]]
|[[Tomislav Radić]]
|komedija
|Igor Mešin, Dubravka Ostojić, Mirta Zečević, Draško Zidar, Suzana Nikolić, Ljubomir Kerekeš, Ivo Gregurević
|26. travnja 2001. (kinodistribucija)
|-
|[[Sami (2001.)]]
|[[Lukas Nola]]
|drama, triler
|Leon Lučev, Nina Violić, Nerma Kreso, Jakov Nola, Inge Appelt, Ksenija Ugrina, Korana Urina, Goran Grgić, Filip Nola, Barbara Nola, Mara Nola, Jelena Miholjević
|22. – 30. lipnja 2001. (Pula film festival)
|-
|[[Polagana predaja (2001.)]]
|[[Bruno Gamulin]]
|drama
|Filip Šovagović, Sven Medvešek, Lucija Šerbedžija, Anja Šovagović Despot, Ranko Zidarić, Jelena Miholjević, Tarik Filipović, Dragan Despot, Mustafa Nadarević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Doris Šarić-Kukuljica
|22. lipnja 2001. (Pula film festival)
|-
|[[Posljednja volja (2001.)]]
|[[Zoran Sudar]]
|akcija, romansa, triler, komedija
|Goran Višnjić, Alison Heruth Waterbury, Stefan Lysenko, Angelica Bridges, Predrag Vušović, Ivo Gregurević, Boris Dvornik
|29. lipnja 2001. (Pula film festival)
|-
|[[Kraljica noći (2001.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|drama, sport
|Luka Dragić, Barbara Vicković, Mustafa Nadarević
|15. studenoga 2001. (kinodristribucija)
|-
|[[Ajmo žuti (2001.)]]
|[[Dražen Žarković]]
|komedija, sport
|Slavko Brankov, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Marina Nemet Brankov, Darko Janeš
|2001. (???)
|}

=== 2002. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Prezimiti u Riju (2002.)]]
|[[Davor Žmegač]]
|drama, komedija
|Mustafa Nadarević, Leona Paraminski, Sven Medvešek, Ranko Zidarić, Žarko Savić, Enes Vejzović
|21. srpnja 2002. (Pula film festival)
|-
|[[Serafin, svjetioničarev sin (2002.)]]
|[[Vicko Ruić]]
|drama
|Vjekoslav Janković, Barbara Prpić, Ivo Gregurević, Vanja Drach, Nada Gačešić-Livaković, Mia Begović
|22. srpnja 2002. (Pula film festival)
|-
|[[Potonulo groblje (2002.)]]
|[[Mladen Juran]]
|horor, triler
|Sven Medvešek, Barbara Nola, Jiri Menzel, Asim Bukva, Božidar Smiljanić, Ksenija Pajić, Boris Svrtan
|23. srpnja 2002. (Pula film festival)
|-
|[[Sjećanje na Georgiju (2002.)]]
|[[Jakov Sedlar]]
|komedija, drama
|Boris Miholjević, Almira Osmanović, Mia Oremović, Božidar Alić, Vida Jerman, Alen Liverić, Robert Plemić, Đuro Utješanović
|23. srpnja 2002. (Pula film festival)
|-
|[[Fine mrtve djevojke (2002.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|drama, triler
|Olga Pakalović, Nina Violić, Krešimir Mikić, Inge Appelt, Ivica Vidović, Milan Štrljić
|24. srpnja 2002. (Pula film festival)
|-
|[[24 sata (2002.)]]
|I. [[Kristijan Milić]]&lt;br&gt;II. [[Goran Kulenović]]
|drama
|Marinko Prga, Hrvoje Kečkeš, Kristijan Topolovec, Janko Rakoš, Robert Roklicer, Lucija Šerbedžija, Igor Stiković, Sven Šestak, Thomas Krstulović, Bojan Navojec, Nino Sorić, Bobi Marotti
|25. srpnja 2002. (Pula film festival)
|-
|[[Josephine (2002.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|drama
|Miroslav Vladyka, Maria Schrader, Giancarlo Esposito, Andrea Bozo, Silas Carson, Terry Ferman
|30. srpnja – 3. kolovoza 2002. (Motovun film festival)
|-
|[[Ne dao Bog većeg zla (2002.)]]
|[[Snježana Tribuson]]
|drama, komedija, romansa
|Filip Ćurić, Luka Dragić, Mirjana Rogina, Ivo Gregurević, Semka Sokolović-Bertok, Goran Navojec, Borko Perić
|9. studenoga 2002. (Thessaloniki International Film Festival, Grčka)
|}

=== 2003. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Konjanik (2003.)]]
|[[Branko Ivanda]]
|drama, povijesni, romansa
|Nikša Kušelj, Zrinka Cvitešić, Goran Grgić, Mladen Vulić, Borko Perić, Božidar Orešković, Dejan Aćimović, Gordana Gadžić, Dragan Despot, Danko Ljuština, Dinka Grubišić
|19. srpnja 2003. (Pula film festival)
|-
|[[Svjedoci (2003.)]]
|[[Vinko Brešan]]
|ratni, drama
|Leon Lučev, Alma Prica, Mirjana Karanović, Dražen Kühn, Krešimir Mikić, Marinko Prga, Bojan Navojec
|20. srpnja 2003. (Pula film festival)
|-
|[[Svjetsko čudovište (2003.)]]
|[[Goran Rušinović]]
|drama
|Goran Šušljik, Mirta Haramina, Gorica Popović, Iivca Vidović, Zlatan Zuhrić, Slobodan Milovanović, Nino Batinić, Edvin Liverić, Krešimir Mirkić
|20. srpnja 2003. (Pula film festival)
|-
|[[Onaj koji će ostati neprimijećen (2003.)]]
|[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]]
|drama
|Daria Lorenci, Nataša Dangubić, Bojan Navojec, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Asja Potočnjak
|21. srpnja 2003. (Pula film festival)
|-
|[[Tu (2003.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|drama
|Jasmin telalović, Marija Tadić, Zlatko Crnković, Ivo Gregurević, Ivana Herceg, Nikolina Ivošević, Filip Juričić, Barbara Prpić
|21. srpnja 2003. (Pula film festival)
|-
|[[Infekcija (2003.)]]
|[[Krsto Papić]]
|horor, misterija
|Leon Lučev, Lucija Šerbedžija, Sven Medvešek, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Boris Miholjević, Dražen Kühn, Božidar Alić, Dejan Aćimović, Ana Karić, Vanja Drach, Nada Gaćešić-Livaković, Vili Matula, Slavko Juraga
|22. srpnja 2003. (Pula film festival)
|-
|[[Ispod crte (2003.)]]
|[[Petar Krelja]]
|drama
|Rakan Rushaidat, Leona Paraminski, Filip Šovagović, Jasna Bilušić, Dubravka Ostojić, Anja Šovagović Despot, Relja Bašić, Nada Subotić, Buga Marija Šimić
|23. srpnja 2003. (Pula film festival)
|-
|[[Doktor ludosti (2003.)]]
|[[Fadil Hadžić]]
|komedija
|Pero Kvrgić, Igor Mešin, Elizabeta Kukić, Damir Lončar, Žarko Potočnjak, Predrag Vušović
|5. studenoga 2003. (kinodistribucija)
|}

=== 2004. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Duga mračna noć (2004.)]]
|[[Antun Vrdoljak]]
|ratni, drama
|Goran Višnjić, Katarina Bistrović-Darvaš, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Goran Navojec, Tarik Filipović, Boris Dvornik, Žarko Potočnjak, Alen Liverić, Vera Zima, Goran Grgić, Krešimir Mikić, Matko Raguž, Vilim Matula, Boris Svrtan
|11. ožujka 2024. (kinodistribucija)
|-
|[[Družba Isusova (2004.)]]
|[[Silvije Petranović]]
|drama
|Leona Paraminski, Milan Pleština, Ivica Vidović, Livio Badurina, Galiano Pahor, Dario Milas, Mistafa Nadarević, Matija Prskalo, Dejan Aćimović
|8. lipnja 2004. (Shanghai International Film Festival)
|-
|[[Sto minuta Slave (2004.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|biografski, drama
|Sanja Vejnović, Predrag Miki Manojlović, Vili Matula, Nataša Lušetić, Darko Rundek, Maja Anušić, Krunoslav Šarić, Nada Gaćešić-Livaković, Luka Petrušić, Krešimir Mikić
|16. srpnja 2004. (Pula film festival)
|-
|[[Slučajna suputnica (2004.)]]
|[[Srećko Jurdana]]
|drama
|Dora Fišter, Zlatko Ožbolt, Cintija Ašperger, Ante Prkačin, Nenad Cvetko, Božidar Orešković, Milan Štrljić, Božidarka Frait, Matija Prskalo, Vlasta Knezović, Edo Vujić, Dominik Lovrić
|20. srpnja 2004. (Pula film festival)
|-
|[[Ta divna splitska noć (2004.)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|drama, romansa
|Dino Dvornik, Marinko Prga, Mladen Vulić, Marija Škaričić, Vicko Bilandžić, Coolio, Nives Ivanković, Dara Vukić, Ivana Roščić, Pero Vrca
|21. srpnja 2004. (Pula film festival)
|-
|[[Oprosti za kung fu (2004.)]]
|[[Ognjen Sviličić]]
|drama
|Dara Lorenci, Filip Radoš, Vera Zima, Vedran Mlikota, Luka Petrušić, Ivica Bašić
|22. srpnja 2004. (Pula film festival)
|-
|[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)]]
|I. [[Boris T. Matić]]&lt;br&gt;II. [[Zvonimir Jurić]]&lt;br&gt;III. [[Antonio Nuić]]
|akcija, komedija, drama
|I. Admir Glamočak, Matko Fabeković, Bogdan Diklić, Ksenija Marinković-Ugrina, II. Krešimir Mikić, Leon Lučev, Dražen Šivak, Darija Lorenci, III. Bojan Navojec, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Leona Paraminski
|24. srpnja 2004. (Pula film festival)
|}

=== 2005. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Pušća Bistra (2005.)]]
|[[Filip Šovagović]]
|komedija
|Enes Vejzović, Mladen Vulić, Ranko Zidarić, Dragan Despot, Natalija Đorđević, Jelena Miholjević, Anja Šovagović, Ivica Vidović, Predrag Vušović
|17. srpnja 2005. (Pula film festival)
|-
|[[Lopovi prve klase (2005.)]]
|[[Fadil Hadžić]]
|komedija
|Goran Grgić, Emir Hadžihafizbegović, Bora Stjepanović, Franjo Dijak, Mladen Vulić, Ksenija Ugrina, Janko Rakoš, Marinko Prga, Boris Miholjević, Božidar Smiljanić, Katarina Bistrović-Darvaš, Danko Ljuština, Vedran Mlikota, Zlatan Zuhrić-Zuhra
|20. srpnja 2005. (Pula film festival)
|-
|[[Što je Iva snimila 21. listopada 2003. (2005.)]]
|[[Tomislav Radić]]
|drama
|Anja Šovagović, Ivo Gregurević, Boris Svrtan, Masha Mati Preodan, Barbara Propić, Karl Menrad, Adam Končić
|21. srpnja 2005. (Pula film festival)
|-
|[[Dva igrača s klupe (2005.)]]
|[[Dejan Šorak]]
|komedija
|Goran navojec, Borko Perić, Tarik Filipović, Dora Lipovčan, Renne Gjoni, Nada Gačešić-Livaković, Ksenija Pajić, Dražen Bratulić, Tomislav Štriga, Ivan Brkić
|22. srpnja 2005. (Pula film festival)
|-
|[[Snivaj, zlato moje (2005.)]]
|[[Neven Hitrec]]
|
|Ljubomir Kerekeš, Ivan Glowatzky, Ines Bojanić, Alan Malnar, Frank Kos, Vlatko Dulić, Višnja Babić, Ksenija Marinković-Ugrina, Marija Köhn, Danko Ljuština
|22. srpnja 2005. (Pula film festival)
|-
|[[Što je muškarac bez brkova? (2005.)]]
|[[Hrvoje Hribar]]
|drama, romansa, komedija
|Leon Lučev, Zrinka Cvitešić, Ivo Gregurević, Bojan Navojec, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Ivica Vidović, Jelena Miholjević
|23. srpnja 2005. (Pula film festival)
|}

=== 2006. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Grbavica (2006.)]]
|[[Jasmila Žbanić]]
|drama
|Mirjana Karanović, Luna Mijović, Leon Lučev, Kenan Čatić, Jasna Ornela Bery, Dejan Aćimović, Bogdan Diklić, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Semka Sokolović-Bertok, Maike Höhne, Jasna Žalica, Nada Đurevska, Emina Muftić, Dunja Pašić, Sedina Muhibić, Sabina Turulja, Vanesa Glodjo, Sanja Burić, Hasija Borić, Mirza Tanović
|12. veljače 2006. (Međunarodni filmski festival u Berlinu)
|-
|[[Karaula (2006.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|komedija, drama
|Toni Gojanović, Sergej Trifunović, Emir Hadžihafizbegović, Verica Nedeska, Bogdan Diklić, Miodrag Fišeković, Franjo Dijak, Hrvoje Kečkeš, Halid Bešlić, Petar Arsovski, Zoran Ljutkov
|20. ožujka 2006. (Skoplje, Makedonija)
|-
|[[Trešeta (2006.)]]
|[[Dražen Žarković]]
|drama
|Josip Genda, Žarko Potočnjak, Siniša Brajčić, Trpimir Jurkić, Bruna Bebić-Tudor, Marinko Prga, Čedo Martinić, Milan Štrljić, Ivica Vidović, Ksenija Prohaska, Elvis Bošnjak, Lina Blažević, Josip Zovko, Siniša Popović, Lenko Blažević, Slobodan Milovanović, Zdenko Karuza
|25. travnja 2006. (televizija)
|-
|[[Duh u močvari (2006.)]]
|[[Branko Ištvančić]]
|dječji film, kriminalistika 
|Ivo Gregurević, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Vlatko Dulić, Robert Váss, Marko Pavlov, Ena Ikica, Luka Buljan, Buga Marija Šimić, Radoslav Spitzmuller, Radoslava Mrkšić, Nandor Szilagyi, Nada Gaćešić Livaković, Kornelija Kočiš, Ana Vilenica, Predrag Vušović
|25. lipnja 2006. (Međunarodni dječji festival u Šibeniku)
|-
|[[Libertas (2006.)]]
|[[Veljko Bulajić]]
|biografski, drama, povijesni
|Sven Medvešek, Sandra Ceccarelli, Goran Grgić, Žarko Potočnjak, Miše Martinović, Željko Vukmirica, Mladen Vulić, Radko Polič, Vanja Drach, Andrea Buscemi, Vlatko Dulić, Livio Badurina, Relja Bašić, Natalija Ðorđević, Ivan Ðuričić, Nada Gaćešić 
|1. srpnja 2006.
|-
|[[Put lubenica (2006.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|drama
|Krešimir Mikić, Sun Mei, Leon Lučev, Armin Omerović, Emir Hadžihafizbegović, Ivo Gregurević, Slobodan Maksimović, Zijah Sokolović
|18. srpnja 2006. (Pula film festival)
|-
|[[Sve džaba (2006.)]]
|[[Antonio Nuić]]
|komedija, drama
|Rakan Rushaidat, Nataša Janjić, Emir Hadžihafizbegović, Franjo Dijak, Bojan Navojec, Enis Bešlagić, Sergej Trifunović, Bogdan Diklić, Darija Lorenci, Pero Kvrgić
|srpanj 2006. (Pula film festival)
|-
|[[Ajde, dan... prođi... (2006.)]]
|[[Matija Kluković]]
|drama
|Višnja Pešić, Filip Šuster, Marija Kohn, Petra Težak, Nina Benović, Petra Kurtela, Predrag Raos, Asja Jovanović, Ivan Džaja, Mia Oremović, Stjepan Stanić, Borivoj Radaković, Andrea Rumenjak, Stjepan Mataušić, Matija Kluković, Simona Dimitrov-Palatinus, Jelana Hadži-Manev, Leon Demsar, Antonija Stanišić, Milovanka Benović, Ognjen Svilčić, Irena Marković, Vilena Košutić
|26. kolovoza 2006. (Libertas Dubrovnik Film Festival)
|}

=== 2007. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Armin (2007.)]]
|[[Ognjen Sviličić]]
|drama 
|Emir Hadžihafisbegović, Armin Omerović, Maria Baumer, Trvrtko Jurić, Saša Anočić, Barbara Prpić,Jens Munchow, Orhan Guner, Ayut Kayacit
|9. ožujka 2007. (Međunarodni filmski festival u Berlinu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Konji vrani (2007.)]]
|[[Ljubiša Samardžić]]
|drama
|Milan Vasić, Kalina Kovačević, Milena Vasić-Ražnjatović, Marta Uzelac, Ljubiša Samardžić, Ivo Gregurević, Slavko Štimac, Renata Ulmanski, Andrija Milošević, Ljuba Bandović, Manda Mandić
|5. travnja 2007.
|-
|[[Naglavce (2007.)]]
|[[Igor Ivanov]]
|drama
|Milan Tocinovski, Sanja Trajković,Slaviša Kajevski, Nikola Ristanovski, Ines Bojanić, Jordan Simonov, Elena Serafimović, Jovica Mihajlovski, Marija Kondovska, Gjorgji Jolevski, Silvija Stojanovska, Péter Ferenc, Goce Todorovski, Petar Mirčevski, Labina Mitevska, Stefan Sidovski, Filip Mirčevski, Sonja Stamboldžioska
|4. srpnja 2007. (Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma)
|-
|[[Pjevajte nešto ljubavno (2007.)]]
|[[Goran Kulenović]]
|komedija
|Ivan Herceg, Ivan Đuričić, Hrvoje Kečkeš, Ivan Glowatzky, Enes Vejzović, Olga Pakalović, Robert Ugrina, Damir Lončar, Ksenija Marinković, Žarko Potočnjak, Helena Buljan
|15. srpnja 2007. (Pula film festival)
|-
|[[Pravo čudo (2007.)]]
|[[Lukas Nola]]
|drama, misterija, romansa
|Rade Šerbedžija, Franjo Dijak, Barbara Nola, Ivana Roščić, Leon Lučev, Milan Pleština, Ecija Ojdanić
|16. srpnja 2007. (Pula film festival)
|-
|[[Kradljivac uspomena (2007.)]]
|[[Vicko Ruić]]
|kriminalistički
|Nikša Kušelj, Sven Medvešek, Iva Mihalić, Darko Milas, Goran Grgić, Milan Pleština, Nataša Janjić, Tvrtko Jurić, Marko Torjanac, Marija Karan, Ivo Gregurević, Stephane Henon, Dragan Despot, Ilija Ivezić, Christian Bouillette, Anja Šovagović Despot, Nada Gačešić Livaković, Marija Skaričić, Slaven Knezović, Ana Romano, Mladen Vasary, Doris Šarić-Kukuljica, Boris Svrtan
|18. srpnja 2007. (Pula film festival)
|-
|[[Moram spavat' anđele (2007.)]]
|[[Dejan Aćimović]]
|drama
|Karlo Barbarić, Nataša Dorčić, Goran Grgić, Vera Zima, Miralem Zubčević, Olga Pakalović, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Zrinka Radić, Gordana Gadžić, Neva Rošić, Ivan Brkić
|19. srpnja 2007. (Pula film festival)
|-
|[[Živi i mrtvi (2007.)]]
|[[Kristijan Milić]]
|ratni, horor, drama
|Filip Šovagović, Velibor Topić, Slaven Knezović, Marinko Prga, Borko Perić, Miro Barnjak, Božidar Orešković, Enes Vejzović, Izudin Bajrović, Ljubomir Jurković, Robert Roklicer, Zvonko Zečević, Dragan Šuvak, Nino Sorić, Nermin Omić
|20. srpnja 2007. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Teah (2007.)]]
|Hanna Antonina Wojcik-Slak
|obiteljski
|Pina Bitenc, Sandi Krošl, Marko Mandič, Manca Dorrer, Žan Marolt, Senad Bašić, Nikolaj Burger, Tanja Šojić
|24. kolovoza 2007. (Sarajevo film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Balkan Traffic – Übermorgen Nirgendwo (2007.)]]
|[[Markus Stein]], [[Milan V. Puzić]]
|komedija
|Petra Schmidt-Schaller, Marko Pustišek, Vladimir Pavić, Andreas Schmidt-Schaller, Milan Gutović, Heribert Sasse, Ljubiša Lupo Grujčić, Astrit Alihajdaraj, Marko Zak, Helmut Rühl, Andreas Lust
|11. rujna 2007. (Filmkunstmesse Leipzig)
|}

=== 2008. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Krupni otpad (2008.)]]
|[[Igor Mirković]]
|drama, komedija 
|Elvis Bošnjak, Lucija Šerbedžija, Marija Kohn, Veronika Seferović
|25. ožujka 2008. (Dani Hrvatskog Filma)
|-
|[[Nije kraj (2008.)]]
|[[Vinko Brešan]]
|romansa, drama, komedija
|Ivan Herceg, Nada Šargin, Predrag Vušović, Mladen Vulić, Dražen Kuhn, Leon Lučev, Damir Orlić, Linda Begonja
|22. travnja 2008. (Cannes Marche de Film)
|-
|[[Tri priče o nespavanju (2008.)]]
|[[Tomislav Radić]]
|psihološki, drama
|Ecija Ojdanić, Jasna Ančić, Rosana Pastor, Dario Marković, Žuža Ergenyi, Maria Almudever, Marinko Prga, Dražen Bratulić
|14. svibnja 2008. (Cannes Marche de Film)
|-
|[[Ničiji sin (2008.)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|kriminalistički, drama
|Alen Liverić, Mustafa Nadarević, Biserka Ipša, Zdenko Jelčić, Goran Grgić, Darija Lorenci, Nikša Mrkšić, Dražen Kuhn, Slaven Knezović
|20. svibnja 2008. (Filmski festival u Cannesu)
|-
|[[Iza stakla (2008.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|drama
|Leon Lučev, Jadranka Đokić, Daria Lorenci, Anja Šovagović-Despot, Božidarka Frait, Vanja Drach, Katarina Ljeljak, Boris Svrtan, Krešimir Mikić
|5. srpnja 2008. (43. Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Gledaj me (2008.)]]
|[[Marija Perović]]
|drama
|Olga Pakalović, Branimir Popović, Mijo Jurišić, Andrija Milošević, Mladen Nelević, Vojislav Brajović, Srđan Grahovac, Branka Femić, Branko Ilić, Dubravka Vukotić Drakić, Dragana Mrkić, Tiho Vujović, Marinko Madžgalj, Simo Trebješanin, Vesna Vujošević
|17. srpnja 2008. (Pula film festival)
|-
|[[Buick Riviera (2008.)]]
|[[Goran Rušinović]]
|drama
|Slavko Štimac, Leon Lučev, Aimée Klein
|20. srpnja 2008. (Pula film festival)
|-
|[[Zapamtite Vukovar (2008.)]]
|[[Fadil Hadžić]]
|povijesni, drama
|Hrvoje Barišić, Saša Anočić, Izudin Bajrović, Ana Begić, Ankica Dobrić, Goran Grgić
|24. srpnja 2008. (Pula film festival)
|-
|[[Kino Lika (2008.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|drama
|Krešimir Mikić, Ivo Gregurević, Areta Ćurković, Danko Ljuština, Jasna Žalica
|24. rujna 2008. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Penelopa (2008.)]]
|[[Ben Ferris]]
|povijesni, drama
|Natalie Finderle, Frano Mašković
|20. studenoga 2008. (4. One Take Film Festival)
|}

=== 2009. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Metastaze (2009.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|kriminalistički, drama
|Rene Bitorajac, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Daria Lorenci
|30. ožujka 2009. (kinodistribucija)
|-
|[[Vjerujem u anđele (2009.)]]
|[[Nikša Sviličić]]
|romantična komedija
|Vedran Mlikota, Dolores Lambaša, Aljoša Vučković, Marija Kohn, Mile Kekin
|18. srpnja 2009. (Pula film festival)
|-
|[[Zagrebačke priče (2009.)]]
|[[Nebojša Slijepčević]], [[Goran Odvorčić]]i[[Matija Kluković]], [[Ivan Sikavica]], [[Branko Ištvančić]], [[Zvonimir Jurić]], [[Ivan Ramljak]], [[Dario Pleić]], [[Igor Mirković]], [[Zoran Sudar]]
|omnibus
|&lt;nowiki&gt;Ivan Komušar, Mijo Takač | Asja Jovanović, Andrea Rumenjak | Filip Lozić, Filip Detelić | Slaven Knezović, Ana Maras | Lana Barić, Marija Škaričić | Ivan Žađa, Zlatko Burić Kićo | Frano Mašković, Ivana Roščić | Marija Kohn, Pero Kvrgić | Adnan Rama, Ivana Seferović&lt;/nowiki&gt;
|18. srpnja 2009. (Pula film festival)
|-
|[[Blizine (2009.)]]
|[[Zdravko Mustać]]
|drama
|Anica Kovačević, Damir Klemenić
|19. srpnja 2009. (Pula film festival)
|-
|[[Crnci (2009.)]]
|[[Zvonimir Jurić]] i [[Goran Dević]]
|ratna drama
|Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Nikša Butijer, Emir Hadžihafizbegović, Stjepan Pete
|20. srpnja 2009. (Pula film festival)
|-
|[[U zemlji čudesa (2009.)]]
|[[Dejan Šorak]]
|drama
|Marija Stjepanović, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Borko Perić, Goran Bogdan, Nataša Janjić, Rene Gjoni, Marija Škaričić
|21. srpnja 2009. (Pula film festival)
|-
|[[Čovjek ispod stola (2009.)]]
|[[Neven Hitrec]]
|drama
|Luka Petrušić, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Višnja Babić, Nikša Butijer, Inge Appelt, Danko Ljuština, Ronald Žlabur, Vera Zima
|22. srpnja 2009. (Pula film festival)
|-
|[[Kenjac (2009.)]]
|[[Antonio Nuić]]
|drama
|Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Roko Roglić, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović, Ljubomir Kapor, Asja Jovanović, Blaž Boban, Goga Boban
|23. srpnja 2009. (Pula film festival)
|-
|[[Ljubavni život domobrana (2009.)]]
|[[Pavo Marinković]]
|humorna drama
|Nenad Cvetko, Dijana Vidušin, Siniša Popović, Jan Budar, Filip Šovagović, Zoran Čubrilo
|24. srpnja 2009. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Prije svega, Felicia (2009.)]]
|[[Melissa de Raaf]], [[Razvan Radulescu]]
|drama
|Ozana Ocanea, Ileana Cernat, Vasile Menzel
|12. kolovoza 2009. (Sarajevo film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Slovenka (2009.)]]
|[[Damjan Kozole]]
|drama
|Nina Ivanišin, Peter Musevski, Primož Pirnat, Maruša Kink, Uroš Furst, Aljoša Kovačič, Dejan Spasić, Andrej Murenc
|18. kolovoza 2009. (Sarajevo film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Besa (2009.)]]
|[[Srđan Karanović]]
|romansa, drama
|Iva Krajnc, Miki Manojlović, Radivoje Bukvić, Nebojša Dugalić, Ana Kostovska
|2. listopada 2009. (Slovenija film festival)
|}

=== 2010. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Na putu (2010.)]]
|[[Jasmila Žbanić]]
|drama
|Zrinka Cvitešić, Leon Lučev, Ermin Bravo, Mirjana Karanović, Nina Violić, Izudin Bajrović, Marija Kohn
|18. veljače 2010. (60. međunarodni filmski festival u Berlinu)
|-
|[[Neka ostane među nama (2010.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|komedija
|Miki Manojlović, Bojan Navojec, Daria Lorenci, Ksenija Marinković, Nataša Dorčić
|9. ožujka 2010.
|-
|[[Neke druge priče (2010.)]]
|[[Ivona Juka]], [[Ana Maria Rossi]], [[Ines Tanović]], [[Marija Džidževa]], [[Hanna Slak]]
|omnibus
|&lt;nowiki&gt;Nera Stipičević, Goran Bogdan (HR) | Nataša Ninković, Sergej Trifunović (RS) | Feđa Štukan, Nina Violić (BA) | Iva Zendelska (MK) | Lucija Šerbedžija (SI)&lt;/nowiki&gt;
|8. lipnja 2010. (Festival Cinema City)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ostavljeni (2010.)]]
|[[Adis Bakrač]]
|drama
|Tony Grga, Mirsad Tuka, Mira Furlan, Dragan Marinković, Mirela Lambić, Zijah Sokolovič, Meto Jovanosk
|8. srpnja 2010. (45. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma)
|-
|[[Lavanderman – istina ili mit? (2010.)]]
|[[Zvonimir Rumboldt]]
|pseudodokumentarni
|Damir Markovina, Anja Alavanja, Toni Faver, Vančo Rebac, Zoran Prodanović Prlja
|10. – 24. srpnja 2010. (Pula film festival)
|-
|[[The Show Must Go On (2010.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|ZF
|Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Filip Juričić, Amar Bukvić, Franka Klarić
|17. srpnja 2010. (Pula film festival)
|-
|[[Predstava (2010.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|drama
|Vanda Boban, Marin Tudor, Luka Jokić-Sterle, Marko Petrić
|18. srpnja 2010. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[72 dana (2010.)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|crna komedija
|Rade Šerbedžija, Krešimir Mikić, Bogdan Diklić, Živko Anočić
|20. srpnja 2010. (Pula film festival)
|-
|[[Šuma summarum (2010.)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|triler, humorna drama, horor
|Vili Matula, Hana Hegedušić, Ljubiša Savanović, Nataša Dangubić, Marko Makovičić
|20. srpnja 2010. (Pula film festival)
|-
|[[Majka asfalta (2010.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|drama
|Marija Škaričić, Janko Popović-Volarić, Krešimir Mikić, Noa Nikolić
|22. srpnja 2010. (Pula film festival)
|-
|[[2 sunčana dana (2010.)]]
|[[Ognjen Sviličić]]
|drama
|Maya Sansa, Bristol Pomeroy, Sylvia Kristel, Leon Lučev, Christian Marin
|23. srpnja 2010. (Pula film festival)
|-
|[[Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek (2010.)]]
|[[Ivan Perić]]
|ZF, horor
|Marko Kapitanović, Mirko Gabelica, Dragan Kovačević, Tea Radić, Anamarija Perić, Krešimir Perić, Roko Nikšić
|22. studenoga 2010. (Kinoteka Zlatna vrata, Split)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Belvedere (2010.)]]
|[[Ahmed Imamović]]
|drama
|Sadžida Šetić, Nermin Tulić, Minka Muftić, Armin Rizavnović, Adis Omerović
|2. prosinca 2010.
|-
|[[Odredište nepoznato (2010.)]]
|[[Vjeran Vukašinović]], [[Ines Šulj]]
|film ceste, komedija
|Dean Krivačić, Maksimilijan Ružinski, Nebojša Borojević, Bojan Navojec, Ante Jelušić, Nikola Novak, Ibro Hasanović, Svetlana Patafta, Alen Križaj, Denis Patafta, Vencel Čerkez, Željka Perković
|8. prosinca 2010. (19. Dani hrvatskog filma)
|}

=== 2011. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Neprijatelj (2011.)]]
|[[Dejan Zečević]]
|horor, ratna drama, triler
|Aleksandar Stojković, Vuk Kostić, Tihomir Stanić, Marija Pikić
|6. ožujka 2011. (Međunarodni filmski festival Cinema City, Novi Sad)
|-
|[[Bitchville (2011.)]]
|[[Ivan Livaković]]
|crna komedija
|Marina Redžepović, Ana Maras, Iva Mihalić, Jadranka Matković, Ljerka Boroša, Goran Bogdan, Miloš Vujsić, Josip Belovarić
|4. – 9. travnja 2011. (20. Dani hrvatskog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Bijeli lavovi (2011.)]]
|[[Lazar Ristovski]]
|komedija
|Lazar Ristovski, Gordan Kičić, Hristina Popović, Vuk Kostić, Mira Banjac, Nikola Simić
|27. travnja 2011.
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Soba 304 (2011.)]]
|[[Birgitte Stærmose]]
|drama
|Mikael Birkkjær, Stine Stengade, David Dencik, Trine Dyrholm, Luan Jaha, Ariadna Gil, Magnus Krepper, Lourdes Faberes, Ksenija Marinković, Leon Lučev
|3. srpnja 2011. (46. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma)
|-
|[[Koko i duhovi (2011.)]]
|[[Daniel Kušan]]
|obiteljski
|Antonio Parač, Nina Mileta, Kristian Bonačić, Filip Mayer, Ivan Maltarić, Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Predrag Vušović, Franjo Dijak, Almira Osmanović
|16. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[Lea i Darija (2011.)]]
|[[Branko Ivanda]]
|biografski, drama
|Klara Naka, Tamy Zajec, Zrinka Cvitešić, Sebastian Cavazza, Linda Begonja, Vedran Živolić, Ana Vilenica, Radovan Ruždjak, Branko Završan
|16. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[Ćaća (2011.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|psihološki triler, horor
|Judita Franković, Iva Mihalić, Igor Kovač, Ivo Gregurević
|18. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[Duh babe Ilonke (2011.)]]
|[[Tomislav Žaja]]
|fantastika, film za djecu, komedija
|Selma Ibrahimi, Marin Arman Grbin, Rakan Rushaidat, Aleksandra Balmazović, Sabina Ajrula, Krunoslav Šarić
|19. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[Fleke (2011.)]]
|[[Aldo Tardozzi]]
|triler, drama
|Iskra Jirsak, Nika Mišković, Živko Anočić, Goran Grgić, Sanja Vejnović, Filip Križan, Franjo Kuhar, Alen Liverić, Jan Kerekeš, Alan Katić, Amar Bukvić, Siniša Labrović, Nikša Butijer, Otokar Levaj, Marija Škaričić
|19. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[7 seX 7 (2011.)]]
|[[Irena Škorić]]
|erotski, drama
|Ana Majhenić, Robert Kurbaša, Jelena Perčin, Ivan Glowatzky, Frano Mašković, Csilla Barath Bastaić, Marinko Leš, Kristijan Ugrina, Asim Ugljen, Petra Težak, Mia Biondić, Ivan Đuričić, Sara Stanić, Jure Radnić, Jelena Jokić, Mario Kovač
|20. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[Kotlovina (2011.)]]
|[[Tomislav Radić]]
|drama
|Melita Jurišić, Mirela Brekalo, Suzana Nikolić, Igor Kovač
|20. srpnja 2011. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Laku noć, gospođice (2011.)]]
|[[Metod Pevec]]
|drama
|Polona Juh, Jernej Šugman, Mila Fürst, Jan Cvitkovič, Pia Zemljič
|20. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[Korak po korak (2011.)]]
|[[Biljana Čakić-Veselič|Biljana Čakić Veselič]]
|ratni, drama
|Ksenija Marinković, Nenad Cvetko, Hrvoje Perc, Sreten Mokrović, Vera Zima, Goran Navojec, Neven Paleček Papageno, Bojan Navojec, Darko Milas, Sandra Lončarić Tankosić, Vilim Matula, Božidarka Frait, Mladen Vulić, Barbara Prpić, Aljoša Vučković
|21. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[Mrak (2011.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|film noir, psihološki triler
|Goran Marković, Andrea Mladinić, Petra Težak, Vanda Boban, Matea Elezović, Marin Tudor, Brian Willems, Dinko Božanić, Zlatko Crnković, Adrian-Sterle Jokić
|21. srpnja 2011. (Pula film festival)
|-
|[[Josef (2011.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|ratni, drama
|Alen Liverić, Neven Aljinović Tot, Dražen Šivak, Sandra Lončarić, Robert Ugrina, Bojan Navojec, Igor Hamer, Hana Hegedušić
|22. srpnja 2011. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Lokalni vampir (2011.)]]
|[[Branko Baletić]]
|komedija
|Kristina Stevović, Milivoj Obradović, Gordana Gadžić, Mladen Nelević, Andrija Milošević, Vojo Krivokapić, Voja Brajović
|23. srpnja 2011. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Parada (2011.)]]
|[[Srđan Dragojević]]
|humorna drama
|Nikola Kojo, Goran Navojec, Miloš Samolov, Hristina Popović, Goran Jevtić, Dejan Aćimović
|31. listopada 2011. (kinodistribucija)
|}
=== 2012. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|drama
|Rene Bitorajac, Zrinka Cvitešić, Nataša Janjić, Leon Lučev, Mustafa Nadarević, Slaven Knezović, Darija Lorenci, Ksenija Pajić, Zdenko Jelčić, Ljubomir Kerekeš, Ksenija Marinković, Melita Matijević, Krešimir Mikić, Emir Hadžihafisbegović, Rakan Rushaidat
|1. ožujka 2012. (kinodistribucija)
|-
|[[Noćni brodovi (2012.)]]
|[[Igor Mirković]]
|melodrama
|Radko Polič, Ana Karić, Renata Ulmanski, Lana Barić, Bogdan Diklić
|15. ožujka 2012.
|-
|[[Larin izbor: Izgubljeni princ (2012.)]]
|[[Tomislav Rukavina]]
|obiteljski, drama
|Ivan Herceg, Doris Pinčić, Filip Juričić, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, David Šikić
|28. lipnja 2012. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Most na Ibru (2012.)]]
|[[Michaela Kezele]]
|drama
|Zrinka Cvitešić, Mišel Matičević, Andrija Nikčević, Miloš Mesarović, Ema Simovic, Danica Ristovski, Ana Marković, Miloš Timotijević, Slavko Štimac, Velimir Bata Živojinović
|3. srpnja 2012. (Međunarodni filmski festival u Münchenu)
|-
|[[Cvjetni trg (2012.)]]
|[[Krsto Papić]]
|kriminalistički, drama
|Dražen Kühn, Dragan Despot, Mladen Vulić, Anja Šovagović, Ivica Zadro, Goran Grgić, Marija Škaričić
|15. srpnja 2012. (Pula film festival)
|-
|[[Sonja i bik (2012.)]]
|[[Vlatka Vorkapić]]
|romantična komedija
|Judita Franković, Goran Bogdan, Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Elvis Bošnjak, Barbara Prpić
|21. srpnja 2012. (Pula film festival)
|-
|[[Pismo ćaći (2012.)]]
|[[Damir Čučić]]
|drama
|Milivoj Beader, Mate Gulin
|22. srpnja 2012. (Pula film festival)
|-
|[[Zagrebačke priče vol. 2 (2012.)]]
|[[Hana Veček]], [[Sara Hribar]], [[Aldo Tardozzi]], [[Ivan Sikavica]], [[Josip Visković]], [[Radislav Jovanov Gonzo]]
|omnibus
|&lt;nowiki&gt;Aleksandra Stojaković, Siniša Popović | Dijana Vidušin, Nika Trenc Sato | Hana Hegedušić, Alex Rakoš | Goran Radaković, Matija Čigir | Katja Crevar, Nikola Miljanović | Ivana Roščić, Judita Franković&lt;/nowiki&gt;
|25. srpnja 2012. (Pula film festival)
|-
|[[Halimin put (2012.)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|ratna drama
|Alma Prica, Olga Pakalović, Mijo Jurišić, Mustafa Nadarević, Izudin Bajrović, Miraj Grbić, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, Gordana Gadžić, Aldin Tucić, Muhamed Bahonjić, Marija Omaljev, Slaven Knezović, Mario Knezović, Armin Omerović, Marko Plešnik, Žarko Savić, Sebastian Cavazza, Marina Redžepović, Lena Politeo
|26. srpnja 2012. (Pula film festival)
|-
|[[Košnice (2012.)]]
|[[Boaz Debby]], [[Michael Lennox]], [[Simon Dolensky]], [[Tomás Kratochvíl]], [[Igor Seregi]]
|omnibus
|Akbar Kurtha, Stefan Lampadius, Nili Tserruya, Lubos Veselý, Ozren Grabarić, Ljubomir Kerekeš
|27. srpnja 2012. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Kad svane dan (2012.)]]
|[[Goran Paskaljević]]
|drama
|Mustafa Nadarević, Meto Jovanovski, Predrag Ejdus, Mira Banjac, Nebojša Glogovac, Nada Šargin, Ana Stefanović, Zafir Hadžimanov, Olga Odanović
|17. kolovoza 2012. (Kragujevac)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Sretan do kraja (2012.)]]
|[[Matevž Luzar]]
|humorna drama
|Evgen Car, Milena Zupančič, Ivo Ban, Vladimir Vlaškalič, Janja Majzelj, Juta Kremžar, Dare Valič, Ivo Barišič, Dušan Jovanović, Jette Ostan
|27. – 30. rujna (Festival slovenskog filma, Portorož)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Goltzius i Pelikanova družina (2012.)]]
|[[Peter Greenaway]]
|povijesni, drama
|F. Murray Abraham, Alba Rohrwacher, Halina Reijn, Giulio Berruti, Vincent Riotta, Ramsey Nasr, Kate Moran, Anne Louise Hassing, Pippo del Bono, Vedran Živolić, Nada Abrus, Katja Zubčić, Boris Bakal, Goran Bogdan, Enes Vejzović
|30. rujna 2012. (Netherlands Film Festival)
|}

=== 2013. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Svećenikova djeca (2013.)]]
|[[Vinko Brešan]]
|komedija
|Krešimir Mikić, Nikša Butijer, Dražen Kühn, Marija Škaričić, Jadranka Đokić, Filip Križan, Zdenko Botić, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Ana Begić, Ana Maras, Ivan Brkić, Marinko Prga, Lazar Ristovski
|3. siječnja 2013.
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Krugovi (2013.)]]
|[[Srdan Golubović]]
|drama
|Leon Lučev, Nebojša Glogovac, Aleksandar Berček, Hristina Popović Mijin, Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović, Vuk Kostić, Nikola Rakočević, Marko Janketić
|18. siječnja 2013. (Filmski festival Sundance)
|-
|[[Obrana i zaštita (2013.)]]
|[[Bobo Jelčić]]
|drama
|Bogdan Diklić, Nada Đurevska, Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Vinko Kraljević, Selma Alispahić, Sadžida Šetić, Sergej Trifunović
|9. veljače 2013. (Međunarodni filmski festival u Berlinu)
|-
|[[Zagonetni dječak (2013.)]]
|[[Dražen Žarković]]
|detektivski, pustolovni, dječji film
|Antonio Parač, Karlo Maloča, Toma Budanko, Vanja Markovinović, Filip Ružić, Nina Mileta
|28. veljače 2013.
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Falsifikator (2013.)]]
|[[Goran Marković]]
|komedija
|Tihomir Stanić, Branka Katić, Sergej Trifunović, Dragan Petrović, Emir Hadžihafizbegović, Haris Burina, Goran Navojec
|3. ožujka 2013. (Filmski festival Cinema City)
|-
|[[Vis-À-Vis (2013.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|drama
|Rakan Rushaidat, Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić, Daria Lorenci Flatz
|26. lipnja 2013. (Cinema City International Film Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Adria Blues (2013.)]]
|[[Miroslav Mandić]]
|drama
|Mojca Funki, Senad Bašić, Iva Babić, Peter Musevski
|2. srpnja 2013. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dvojina (2013.)]]
|[[Nejc Gazvoda]]
|drama
|Nina Rakovec, Mia Jexen, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Jure Henigman
|3. srpnja 2013. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|-
|[[Majstori (2013.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|romantična komedija
|Areta Ćurković, Nikša Butijer, Goran Bogdan, Bojan Navojec, Mate Gulin, Krešimir Mikić
|20. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Simon Čudotvorac (2013.)]]
|[[Petar Orešković]]
|crna komedija
|Sven Jakir, Jadranka Đokić, Elizabeta Kukić, Mia Anočić, Dean Krivačić, Goran Grgić, Krešimir Mišak, Dražen Šivak
|23. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Visoka modna napetost (2013.)]]
|[[Filip Šovagović]]
|komedija
|Marija Škaričić, Goran Navojec, Mijo Jurišić, Bojana Petrović, Bojan Navojec, Miran Kurspahić, Petar Mišo Mihočević, Ingeborg Appelt
|23. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Nije sve u lovi (2013.)]]
|[[Dario Pleić]]
|kriminalistički, triler
|Sara Stanić, Nikša Butijer, Marko Cindrić, Leona Paraminski, Živko Anočić, Trpimir Jurkić, Doris Šarić Kukuljica, Csilla Barath Bastaić, Zvonimir Zoričić, Joško Ševo, Irena Tereza Prpić, Zoja Kuterovac
|24. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Oproštaj (2013.)]]
|[[Slobodan Jokić|Dan Oki]]
|drama
|Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev
|24. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Hitac (2013.)]]
|[[Robert Orhel]]
|kriminalistički, drama
|Ecija Ojdanić, Iva Babić, Barbara Nola, Enes Vejzović, Milan Pleština, Milan Štrljić
|25. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Kauboji (2013.)]]
|[[Tomislav Mršić]]
|drama, komedija
|Saša Anočić, Živko Anočić, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Nikša Butijer, Kruno Klabučar, Ivana Rushaidat, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak
|26. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Kratki spojevi (2013.)]]
|[[Hana Jušić]], [[Sonja Tarokić]], [[Dario Juričan]], [[Andrija Mardešić]]
|omnibus, drama, komedija
|Marija Piliškić, Daria Lorenci, Mia Biondić, Karla Brbić, Rakan Rushaidat, Marko Cindrić, Ivan Glowatzky, Andrea Rogan, Hana Mahmuljin, Nina Mileta, Manuele Bajan, Branka Cvitković, Matej Pek, Tin Takač, Bojan Navojec, Damir Šaban, Filip Radoš, Ozren Grabarić, Boris Miholjević
|26. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Projekcije (2013.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|drama
|Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev
|26. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Šuti (2013.)]]
|[[Lukas Nola]]
|drama
|Tihana Lazović, Živko Anočić, Lana Barić, Milan Pleština, Ksenija Pajić, Ksenija Marinković, Bojan Navojec, Enes Vejzović, Ivo Gregurević
|26. srpnja 2013. (Pula film festival)
|-
|[[Šegrt Hlapić (2013.)]]
|[[Silvije Petranović]]
|pustolovni, dječji film
|Mile Biljanović, Ena Lulić, Goran Navojec, Hristina Popović, Milan Pleština, Livio Badurina, Mustafa Nadarević, Bojan Navojec, Nikola Kojo, Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Damir Lončar, Danko Ljuština, Daria Lorenci Flatz, Marija Kohn
|7. studenoga 2013.
|-
|[[Djeca jeseni (2013.)]]
|[[Goran Rukavina]]
|drama
|Leon Lučev, Judita Franković, Ivana Roščić, Ana Marija Mandić
|2. prosinca 2013.
|-
|[[Domoljub (2013.)]]
|[[Arto Halonen]]
|sportski, drama, komedija
|Marti Suosalo, Pamela Tola, Janne Reinikainen, Mikko Kouki, Ben Johnson
|4. prosinca 2013.
|}

=== 2014. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Sudilište (2014.)]]
|[[Stephan Komandarev]]
|drama
|Assen Blatechki, Ovanes Torosyan, Miki Manojlovic, Vassil Vasilev-Zueka, Ina Nikolova, Paraskeva Djukelova, Meto Jovanovski
|6. ožujka 2014. (Međunarodni filmski festival u Sofiji)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Spomenik Michaelu Jacksonu (2014.)]]
|[[Darko Lungulov]]
|crna komedija
|Dragan Bjelogrlić, Mirjana Karanović, Boris Milivojević, Nataša Solak Tapušković
|8. srpnja 2014. (49. Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|-
|[[Happy Endings (2014.)]]
|[[Darko Šuvak]]
|kriminalistički, drama
|Areta Ćurković, Daria Lorenci, Anita Matić Delić, Zlatan Zuhrić Zuhra
|19. srpnja 2014. (Pula film festival)
|-
|[[Broj 55 (2014.)]]
|[[Kristijan Milić]]
|akcijski, ratni, drama
|[[Goran Bogdan]], [[Alan Katić]], [[Marko Cindrić]], [[Dražen Mikulić]], [[Marinko Prga]], [[Darko Milas]]
|20. srpnja 2014. (Pula film festival)
|-
|[[Trebalo bi prošetati psa (2014.)]]
|[[Filip Peruzović]]
|drama
|Franjo Dijak, Vlatko Dulić, Jadranka Đokić
|22. srpnja 2014. (Pula film festival)
|-
|[[Most na kraju svijeta (2014.)]]
|[[Branko Ištvančić]]
|kriminalistički, drama
|Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zupčević, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Nikša Kušelj
|23. srpnja 2014. (Pula film festival)
|-
|[[Vjetar puše kako hoće (2014.)]]
|[[Zdravko Mustač|Zdravko Mustać]]
|drama, triler
|Mislav Čavajda, Ivana Krizmanić, Iva Mihalić, Maja Posavec, Nađa Josimović, Marko Cindrić, Bojan Navojec
|23. srpnja 2014. (Pula film festival)
|-
|[[Zagreb Cappuccino (2014.)]]
|[[Vanja Sviličić]]
|drama
|Nela Kocsis, Mila Elegović, Igor Kovač, Robert Budak
|24. srpnja 2014. (Pula film festival)
|-
|[[Kosac (2014.)]]
|[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]]
|drama
|Ivo Gregurević, Igor Kovač, Mirjana Karanović, Nikola Ristanovski
|25. srpnja 2014. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dječaci iz Ulice Marxa i Engelsa (2014.)]]
|[[Nikola Vukčević]]
|drama
|Momčilo Otašević, Goran Bogdan, Ana Sofrenović, Emir Hadžihafisbegović, Branka Stanić, Nebojša Glogovac, Damir Urban
|5. kolovoza 2014. (Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival)
|-
|[[Otok ljubavi (2014.)]]
|[[Jasmila Žbanić]]
|erotski, komedija
|[[Franco Nero]], [[Leon Lučev]], [[Bojana Gregorić]], [[Jelena Lopatić]]
|8. kolovoza 2014. (Filmski festival u Locarnu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Cure – Život druge (2014.)]]
|[[Andrea Štaka]]
|psihološka drama
|Sylvie Marinković, Lucia Radulović, Marija Škaričić, Mirjana Karanović, Leon Lučev, Franjo Dijak
|11. kolovoza 2014. (Locarno Film Festival)
|-
|[[Sveci (2014.)]]
|[[Ivan Perić]]
|komedija
|Gildo Bavčević, Otokar Levaj, Marko Kapitanović, Tino Bandini
|21. kolovoza 2014. (Opuzen Film Festival)
|-
|[[Takva su pravila (2014.)]] &lt;small&gt;(trebao se zvat Mirni sveci)&lt;/small&gt;
|[[Ognjen Sviličić]]
|drama
|Emir Hadžihafizbegović, Jasna Žalica, Hrvoje Vladisavljević, Veronika Mach, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Nikša Butijer, Slaven Španović, Ana Begić, Sanja Drakulić
|29. kolovoza 2014. (Međunarodni filmski festival u Veneciji)
|-
|*[[Itsi Bitsi (2014.)]]
|[[Ole Christian Madsen]]
|biografski, drama
|Marie Tourell Soderberg, Joachim Fjelstrup, Ola Rapace, Zlatko Ožbolt, Luka Peroš, Petar Cvirn, Ana Marija Percajić, Ivan Glowatzky
|4. rujna 2014. (Međunarodni filmski festival u Torontu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ničije dijete (2014.)]]
|[[Vuk Ršumović]]
|drama
|Denis Murić, Pavle Čemerikić, Miloš Timotijević, Isidora Janković, Tihomir Stanić
|4. rujna 2014. (Međunarodni tjedan kritike u Veneciji)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Inferno (2014.)]]
|[[Vinko Möderndorfer]]
|drama
|Marko Mandić, Medea Novak, Marko Bukvič, Lara Volavšek, Renato Jenček, Jernej Šugman, Jana Zupančić, Sebastian Cavazza
|9. rujna 2014.
|-
|[[Ljubav ili smrt (2014.)]]
|[[Daniel Kušan]]
|romansa, obiteljski, film za djecu
|[[Antonio Parać]], [[Kristian Bonačić]], [[Filip Mayer]], [[Nina Mileta]]
|6. studenoga 2014.
|-
|[[Iza sna (2014.)]]
|[[Igor Filipović]]
|drama
|Borko Perić, Dušan Bučan, Krunoslav Belko, Ana Vučak
|4. prosinca 2014.
|-
|[[Vlog (2014.)]]
|[[Bruno Pavić]]
|
|Matija Kačan, Dara Vukić, Ivan Matijašević, Jelena Posavec Tušek, Nada Kovačević
|16. prosinca 2014. (Overlook 2014 CinemAvvenire Film Festival)
|}

=== 2015. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Bit ćemo prvaci svijeta (2015.)]]
|[[Darko Bajić]]
|sportski, povijesni, biografski
|Strahinja Blažić, Aleksandar Radojičić, Miloš Biković, Marko Janketić, Leon Lučev, Iva Babić, Nebojša Dugalić, Sergej Trifunović, Jure Henigman, Goran Bogdan, Katarina Čas, Tamara Dragičević, Nina Janković, Stefan Kapičić, Igor Kovač, Robert Kurbaša, Krešimir Petar Ćosić, Lazar Ristovski, John Savage
|26. veljače 2015. (kinodistribucija)
|-
|[[Memoari slomljenog uma (2015.)]]
|[[Danilo Lola Ilić]]
|drama
|Nives Galić, Danilo Lola Ilić
|6. ožujka 2015. (FEST – Međunarodni filmski festival u Beogradu )
|-
|[[Ti mene nosiš (2015.)]]
|[[Ivona Juka]]
|drama
|Lana Barić, Nataša Dorčić, Nataša Janjić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Sebastian Cavazza, Goran Hajduković, Vedran Mlikota, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić
|3. svibnja 2015. (Crna gora)
|-
|[[Zvizdan (2015.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|romansa, drama
|Tihana Lazović, Goran Marković, Nives Ivanković, Dado Ćosić, Trpimir Jukić, Mira Banjac, Slavko Sobin, Lukrecija Tudor, Ksenija Marinković
|17. svibnja 2015. (68. Filmski festival u Cannesu)
|-
|[[Imena višnje (2015.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|drama
|Ivo Gregurević, Nada Đurevska, Goran Bogdan
|21. lipnja 2015. (Međunarodni filmski festival u Moskvi)
|-
|[[Svinjari (2015.)]]
|[[Ivan Livaković]]
|mjuzikl, satira, crna komedija
|Iva Visković, Marin Radman, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Ana Maras, Damir Poljičak, Marina Redžepović, Jasna Bilušić, Nera Stipičević, Senka Bulić, Ljerka Boroša, Jadranka Matković
|20. srpnja 2015. (Pula film festival)
|-
|[[Zagrebačke priče vol. 3 (2015.)]]
|[[Ivan Salaj]], [[Petar Orešković]], [[Matija Vukšić]], [[Vlatka Vorkapić]], [[Danilo Šerbedžija]], [[Radislav Jovanov Gonzo]]
|omnibus
|Filip Križan, Borko Perić, Ivana Rushaidat, Franjo Dijak, Sanja Vejnović, Filip Šovagović, Franjo Džimi Jurčec, Tihana Lazović, Pjer Meničanin, Slavica Knežević, EnesVejzović, Miroslav Končevski, Mia Rendić, Juraj Čižić, Anžela Ramljak, Asja Jovanović, Zrinka Pavia, Anđelko Antić Blažević, Judita Franković, Ksenija Marinković, Petra Tvrdeić, Dejan Krivačić, Zlatan Zuhrić, Živko Anočić, Lucija Šerbedžija, Zvonimir Jurić, Filip Nola, Lana Barić, Jelena Lopatić, Jerko Marčić, Mate Gulin
|22. srpnja 2015. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Naša svakodnevna priča (2015.)]]
|[[Ines Tanović]]
|drama
|Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Jasna Ornela Bery, Nina Violić, Goran Bogdan, Vedrana Seksan, Goran Navojec
|19. kolovoza 2015. (Sarajevo film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Trema (2015.)]]
|[[Yorgos Zois]]
|psihološka drama
|Alexandros Vardaxoglou, Maria Kallimani, Alexia Kaltsiki, Christos Stergioglou, Maria Filini
|8. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Veneciji)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Vrapci (2015.)]]
|[[Rúnar Rúnarsson]]
|drama
|Atli Óskar Fjalarsson, Ingvar Eggert Sigurðsson, Rade Šerbedžija, Kristbjörg Kjeld, Rakel Björk Björnsdóttir
|11. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Torontu)
|-
|[[Sirene i krikovi (2015.)]]
|[[Ivan Perić]]
|distopija, triler
|Tino Bandini, Marko Kapitanović, Ivana Župa, Borut Novak, Mario Vidić, Rade Tanjga, Katarina Botica, Josip Rogošić, Ana Arapović, Stipe Tadin Biočić, Petar Buljević
|14. rujna 2015. (Splitski filmski festival/Međunarodni festival novog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Puni udar (2015.)]]
|[[David Verbeek]]
|psihološka drama, triler
|Grégoire Colin, Lizzie Brocheré, Slimane Dazi
|15. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Torontu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Lazar (2015.)]]
|[[Svetozar Ristovski]]
|drama
|Vedran Živolić, Goran Navojec, Dejan Lilik, Nataša Petrović, Vlado Jovanovski, Toni Mihajlovski, Krasimira Kuzmanova, Aleksandar Sano, Aleksandra Balmazovič
|listopad 2015. (Cinemed Montpellier International Film Festival)
|-
|[[Život je truba (2015.)]] &lt;small&gt;(trebao se zvat Srce mesara)&lt;/small&gt;
|[[Antonio Nuić]]
|drama, komedija
|Bojan Navojec, Iva Babić, Zlatko Vitez, Mirela Brekalo Popović, Goran Navojec, Filip Šovagović, Ksenija Marinković, Filip Križan
|15. listopada 2015. (Filmski festival u Varšavi)
|-
|[[Narodni heroj Ljiljan Vidić (2015.)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|satira, povijesni, komedija
|Christian Coltrane, Stjepan Perić, Tena Jeić Gajski, Ljubiša Savanović, Ivan Đuričić, Stojan Matavulj, Dragan Despot, Dražen Čuček, Dražen Kühn, Slavica Knežević, Dražen Bratulić, Anja Šovagović Despot, Zvonimir Zoričić, Živko Anočić, Filip Križan
|''Pretpremijera'': 16. – 18. rujna 2015. (Sajam filma – Rijeka)
''Premijera'': 31. prosinca 2015. (kinodistribucija)
|}

=== 2016. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Babilonske sestre (2016.)]]
|[[Gigi Roccati]]
|drama, komedija
|Amber Dutta, Rahul Dutta, Nav Ghotra, Renato Carpentieri, Nives Ivanković, Lucia Mascino
|21. siječnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Rimu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dobra žena (2016.)]]
|[[Mirjana Karanović]]
|drama
|Mirjana Karanović, Boris Isaković, Jasna Đuričić, Bojan Navojec, Hristina Popović, Ksenija Marinković, Vlado Kerošević
|25. siječnja 2016. (Sundance Film Festival)
|-
|[[S one strane (2016.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|drama
|Ksenija Marinković, Lazar Ristovski, Tihana Lazović, Robert Budak, Toni Šestan, Vinko Kraljević, Alen Liverić, Marija T adić, Ivan Brkić, Tena Jeić Gajski
|14. veljače 2016. (Međunarodni filmski festival u Berlinu – Berlinale)
|-
|[[Sve najbolje (2016.)]]
|[[Snježana Tribuson]]
|romantična komedija
|Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Renata Pokupić, Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Bogdan Diklić, Goran Navojec, Ksenija Pajić, Jernej Šugman, Krešimir Mikić, Renata P okupić, Dora Fišter Toš, Jasna Bilušić, Goran Bogdan
|travanj 2016. (Međunarodni festival filmski dani Cipra)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Sieranevada (2016.)]]
|[[Cristi Puiu]]
|drama
|Mimi Brănescu, Judith State, Bogdan Dumitrache, Dana Dogaru, Sorin Medeleni, Ana Ciontea, Rolando Matsangos, Cătălina Moga, Marin Grigore, Petra Kurtela
|12. svibnja 2016. (Filmski festival u Cannesu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Posljednja barijera (2016.)]]
|[[Jasmin Duraković]]
|drama
|Michael Kristof, Hannes Fretzer, Jelena Angelovska, Maria Serena, Irina Marković, Essam Ferris, Aida Begović, Ivo Gregurević
|13. svibnja 2016. (Filmski festival u Cannesu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dnevnik mašinovođe (2016.)]]
|[[Miloš Radović]]
|tragikomedija
|Lazar Ristovski, Mirjana Karanović, Tihomir Stanić, Petar Korać, Jasna Djuričić, Mladen Nelević, Danica Ristovski
|23. lipnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Moskvi)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Kuća drugih (2016.)]]
|[[Rusudan Glurjidze]]
|ratni, drama
|Olga Dikhovichnaia, Zurab Magalashvili, Salome Demuria, Ia Sukhitashvili, Ekaterina Japhardze, Alexander Khundadze, Branko Đurić
|5. srpnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|-
|[[Ministarstvo ljubavi (2016.)]]
|[[Pavo Marinković]]
|drama, komedija
|Stjepan Perić, Dražen Ķühn, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Alma Prica
|10. srpnja 2016. (Pula film festival)
|-
|[[Trampolin (2016.)]]
|[[Katarina Zrinka Matijević]]
|drama
|Franka Mikolaci, Tena Nemet Brankov, Marija Tadić, Lana Barić, Frano Mašković, Asja Jovanović, Nina Violić, Igor Kovač, Enes Vejzović
|10. srpnja 2016. (Pula film festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Oslobođenje Skoplja (2016.)]]
|[[Rade Šerbedžija]], [[Danilo Šerbedžija]]
|ratna drama, povijesni
|Rade Šerbedžija, Mikko Nouisiainen, Lucija Šerbedžija, Silvija Stojanovska, David Todosovski, Nebojša Glogovac
|13. srpnja 2016. (Pula film festival)
|-
|[[Goran (2016.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|triler drama
|Franjo Dijak, Nataša Janjić, Goran Bogdan, Filip Križan, Janko Popović Volarić, Bojan Navojec, Milan Štrljić, Iva Krajnc
|2. kolovoza 2016. (Međunarodni filmski festival Fantasia)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Transmania (2016.)]]
|01: [[Sara Hribar]]&lt;nowiki&gt; | 02: &lt;/nowiki&gt;[[Zvonimir Jurić]]&lt;nowiki&gt; | 03: &lt;/nowiki&gt;[[Ivan Sikavica]]&lt;nowiki&gt; | 04: &lt;/nowiki&gt;[[Petar Orešković]]&lt;nowiki&gt; | 05: &lt;/nowiki&gt;[[Ivan Salaj]]&lt;nowiki&gt; | 06: &lt;/nowiki&gt;[[Hana Jušić]]&lt;nowiki&gt; | 07: &lt;/nowiki&gt;[[Stanislav Tomić]]&lt;nowiki&gt; | 08: &lt;/nowiki&gt;[[Tanja Golić]]&lt;nowiki&gt; | 09: &lt;/nowiki&gt;[[Edi Mužina]]&lt;nowiki&gt; | 10: &lt;/nowiki&gt;[[Dalibor Matanić]]&lt;nowiki&gt; | 11: &lt;/nowiki&gt;[[Sonja Tarokić]]&lt;nowiki&gt; | 12: &lt;/nowiki&gt;[[Vlatka Vorkapić]]&lt;nowiki&gt; | 13: &lt;/nowiki&gt;[[Filip Šovagović]]&lt;nowiki&gt; | 14: &lt;/nowiki&gt;[[Bobo Jelčić]]&lt;nowiki&gt; | 15: &lt;/nowiki&gt;[[Jasna Zastavniković]]
|misterija
|Frano Mašković, Lana Barić, Goran Bogdan, Jadranka Đokić, Milivoj Beader, Nikša Marinović, Ivana Krizmanić, Žarko Radić
|16. kolovoza 2016. (Sarajevo film festival)
|-
|[[ZG80 (2016.)]]
|[[Igor Šeregi]]
|akcijski, komedija
|Rene Bitorajac, Marko Cindrić, Filip Detelić, Marko Janketić, Matija Kačan, Domagoj Mrkonjić, Nikola Rakočević, Mijo Jurišić, Igor Hamer, Miloš Timotijević, Mladen Andrejević, Danica Maksimović, Iva Stefanović, Radovan Vujović, Lazar Miljković, Mario Petreković, Srđan Miletić
|1. rujna 2016. (kinodostribucija)
|-
|[[Ne gledaj mi u pijat (2016.)]]
|[[Hana Jušić]]
|drama
|Mia Petričević, Zlatko Burić, Arijana Čulina, Nikša Butijer, Karla Brbić
|2. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Veneciji)
|-
|[[Ustav Republike Hrvatske (2016.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|satira, drama
|Nebojša Glogovac, Ksenija Marinković, Dejan Aćimović, Božidar Smiljanić
|3. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Montrealu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dan kada je moj otac postao grm (2016.)]]
|[[Nicole Van Kilsdonk]]
|pustolovni, obiteljski, ratni
|Celeste Holsheimer, Matsen Montsma, Teun Kuilboer, Noortje Herlaar, Anneke Blok, Susan Visser
|10. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Torontu)
|-
|[[U čemu je kvaka? (2016.)]]
|[[Ivan Miladinov]]
|komedija
|Goran Bogdan, Anđela Ramljak, Filip Križan, Marko Cindrić, Špiro Guberina
|16. rujna 2016. (kinodistribucija)
|-
|[[Zbog tebe (2016.)]]
|[[Anđelo Jurkas]], [[Andrej Korovljev]], [[Mateo Tomislav Klarić]]
|romansa, drama
|Anđelo Jurkas, Leona Paraminski, Nataša Janjić, Iva Visković, Csilla Barath Bastaić, Jelena P erčin, Doris Pinčić Rogoznica, Iskra Jirsak, Iva Mihalić, Jasna Bilušić, Hrvojka Begović, Ana V učak, Marko Cindrić, Stojan Matavulj, Damir Urban, Ivan Šarić, Mario K ovač, Nikša Marinović, Zoran Pribičević
|27. listopada 2016. (kinodistribucija)
|}

=== 2017. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Roumena (2017.)]]
|[[Zornitsa Sophia]]
|povijesni, drama
|Zornitsa Sophia, Valeri Yordanov, Goran Gunchev, Dimitar Trukanov, Dimitar Selenski, Yordan Bikov, Vladimir Zombori, Petar Genkov, Leart Dokle
|13. siječnja 2017.
|-
|[[Uzbuna na Zelenom Vrhu (2017.)]]
|[[Čejen Černić]]
|detektivski, film za djecu
|Marko Tocilj, Alex Rakoš, Jan Pentek, Tin Gregorić, Jakov Piljek, Lucija Philips, Sara Čolaković, Toma Serdarević, Dora Bilić, Dijana Vidušin, Ozren Grabarić
|25. siječnja 2017.
|-
|[[Kratki izlet (2017.)]]
|[[Igor Bezinović]]
|dokumentarno-igrani
|Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
|29. siječnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu)
|-
|[[Jedno ubojstvo za van (2017.)]]
|[[Luka Duvančić]]
|crna komedija
|Tajna Peršić, Igor Baksa, Marija Kohn, Marina Stanger, Marin Bukvić, Željko Zebić, Nikša Marinović
|6. veljače 2017.
|-
|[[Anka (2017.)]]
|[[Dejan Aćimović]]
|dječji film
|Eric Cantona, Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Rade Šerbedžija, Linda Begonja, Vuk Kostić, Nikola Kojo, Žarko Savić, Goran Grgić, Jelena Lopatić, Petar Mirčevski
|23. veljače 2017.
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Muškarci ne plaču (2017.)]]
|[[Alen Drljević]]
|drama
|Boris Isaković, Leon Lučev, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Boris Ler, Ivo Gregurević, Sebastian Cavazza, Primož Petkovšek, Izudin Bajrović, Jasna Đuričić
|1. srpnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dede (2017.)]]
|[[Mariam Khatchvani]]
|drama
|George Babluani, Natia Vibliani, Girshel Chelidze, Nukri Khatchvani, Spartak Parjiani, Sofia Charkviani, Mose Khatchvani
|2. srpnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|-
|[[Lavina (2017.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|komedija
|Robert Ugrina, Stojan Matavulj, Ksenija Marinković, Ana Maras Harmander, Borko Perić, Žarko Radić, Goran Grgić, Sara Stanić, Nina Violić, Miran Kurspahić, Sven Jakir
|15. srpnja 2017. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Fuck Off I Love You (2017.)]]
|[[Anđelo Jurkas]]
|romansa, drama, komedija
|A., Jelena Perčin, Elitsa Mateva, Csilla Barath, Sanja Vejnović, Vera Zima, Iskra Jirsak, Nina Badrić, Anđa Marić, Nika Ostojić, Latica Cameron, Dora Lipovčan, Tina Katanić, Lucija Šerbedžija, Zlatan Stipišić Gibonni, Stojan Matavulj, Marko Cindrić, Mario Kovač, Tomislav Vukelić – Tomfa, Zoran Pribičević, Ivan Magud, Zoran Predin, Tonči Huljić, Dino Škare
|17. srpnja 2017. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Mrtve ribe (2017.)]]
|[[Kristijan Milić]]
|drama
|Dragan Despot, Nermin Omić, Dražen Mikulić, Saša Anočić, Asja Jovanović, Vinko Kraljević, Velibor Topić, Marijana Mikulić, Marinko Prga, Đorđe Kukuljica, Armin Omerović, Nerman Mahmutović, Goran Bogdan, Rijad Gvozden, Ivo Krešić, Marko Cindrić, Ornela Vištica, Ivan Ožegović, Asim Ugljen, Mario Knezović, Edis Žilić, Alen Liverić, Ana-Marija Percaić, Jelena Kordić, Mirvad Kurić, Slaven Knezović, Maja Lasić, Šerif Aljić, Alija Aljović, Miro Barnjak, Robert Roklicer, Ivan Skoko, Mijo Kevo
|20. srpnja 2017. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Agape (2017.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|drama
|Goran Bogdan, Daria Lorenci Flatz, Pavle Čemerikić, Denis Murić, Nela Kocsis, Dražen Šivak, Emir Hadžihafizbegović, Alan Katić, Robert Ugrina, Ivana Gulin
|21. srpnja 2017. (Pulski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Žaba (2017.)]]
|[[Elmir Jukić]]
|drama
|Emir Hadžihafizbegović, Aleksandar Seksan, Mirsad Tuka, Moamer Kasumović, Ilir Tafa, Vlasta Velisavljević, Mugdim Avdagić, Dragi Čevro, Nermin Omić, Alisa Čajić Drmać, Selma Alispahić, Boro Stjepanović, Sadžida Šetić, Arman Lunel
|14. kolovoza 2017. (Sarajevo Film Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ivan (2017.)]]
|[[Janez Burger]]
|drama
|Maruša Majer, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Branko Šturbej, Leon Lučev, Polona Juh, Mojca Funkl, Mateja Pucko, Vlado Vlaškalič, Silva Čušin, Damjana Černe
|13. rujna 2017. (Festival slovenskog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ustrajnost (2017.)]]
|[[Miha Knific]]
|drama
|Aljaž Tepina, Katarina Čas, Štefka Drolc
|15. rujna 2017. (Festival slovenskog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Catalina (2017.)]]
|[[Denijal Hasanović]]
|drama
|Andrea Otalvaro, Lana Barić, Andrzej Chyra, Mirjana Karanović, Ivo Gregurević
|18. rujna 2017. (Gdynia Film Festival)
|-
|[[Sindrom Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma – rođenog da umre]]
|[[Mladen Juran]]
|omnibus
|Relja Bašić, Ena Begović, Alen Liverić, Darko Rundek, grupa Haustor, Božidar Orešković, Željko Vukmirica, Juraj Mofčan, Mia Begović, Ksenija Balog, Rade Šerbedžija
|3. studenoga 2017. (Kinoteka)
|-
|[[Egzorcizam (2017.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|horor
|Nika Ivančić, Helena Minić Matanić, Senka Bulić, Lana Gojak, Janko Popović Volarić, Marko Braić
|9. studenoga 2017.
|-
|[[Kameleon (2017.)]]
|[[Dino Kos]], [[Frano Barunčić]]
|drama
|Frano Barunčić, Tena-Antonija Torjanac, Katia Kuharić, Jasna Jeličić, Nikola Nedić, Lovro Ivanković
|12. prosinca 2017.
|}

=== 2018. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Osmi povjerenik (2018.)]]
|[[Ivan Salaj]]
|drama, komedija
|Frano Mašković, Borko Perić, Ivo Gregurević, Nadia Cvitanović, Goran Navojec, Filip Šovagović
|5. siječnja 2018. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Jimmie (2018.)]]
|[[Jesper Ganslandt]]
|drama
|Jesper Ganslandt, Hunter Ganslandt, Christopher Wagelin, Anna Littorin, Marita Fjeldheim Wierdal, Ella Wagelin, Adela Wagelin, Karin Hennie, Max Meyr, Gordana Cibarić
|24. siječnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Nemoguće malen predmet (2018.)]]
|[[David Verbeek]]
|drama
|Alec Chia Hsiao-kuo, Yen Yi-wen, Le Le, Hey Hey, Lineke Rijksman, Gijs Scholten van Aschat, David Verbeek, Klara Mučibabić
|27. siječnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu)
|-
|[[Comic Sans (2018.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|drama, komedija
|Janko Popović Volarić, Zlatko Burić, Nataša Janjić, Alma Prica
|2. ožujka 2018. (Međunarodni filmski festival u Beogradu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dišući u mramor (2018.)]]
|[[Giedrė Beinoriūtė]]
|drama
|Airida Gintautaitė, Sigitas Šidlaukas, Joris Baltrūnas, Vilius Minčinauskas, Kristupas Cicėnas
|18. ožujka 2018. (Međunarodni filmski festival u Vilniusu Kino Pavasaris)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Teret (2018.)]]
|[[Ognjen Glavonić]]
|drama
|Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev
|12. svibnja 2018. (Filmski festival u Cannesu – 15 dana autora )
|-
|[[Happy End: Glup &amp; gluplji (2018.)]]
|[[Anđelo Jurkas]]
|komedija
|Dino Škare, A., Jelena Perčin, Iskra Jirsak, Kristina Krepela, Karmen Sunčana Lovrić, Iva Štrljić, Dora Lipovčan, Petra Težak, Iva Richtermoc, Nika Ostoić, Doris Pinčić Rogoznica
|''Pretpremijera'': 12. srpnja 2018. (Ljetnoj pozornici Kina Tuškanac)
listopad 2018. (Splitski filmski festival)
|-
|[[Ljetnikovac (2018.)]]
|[[Damir Čučić]]
|drama
|Vojin Perić, Marina Redžepović, Damir Radić, Krunoslav Heidler
|11. srpnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Marseilleu – FIDMarseille)
|-
|[[Aleksi (2018.)]]
|[[Barbara Vekarić]]
|drama, komedija
|Tihana Lazović, Goran Marković, Sebastian Cavazza, Jason Mann, Aljoša Vučković, Leon Lučev, Nataša Janjić, Neda Arnerić
|14. srpnja 2018. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Dom (2018.)]]
|[[Dario Pleić]]
|drama
|Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić
|15. srpnja 2018. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Duboki rezovi (2018.)]]
|[[Dubravka Turić]], [[Filip Mojzeš]], [[Filip Peruzović]]
|omnibus, drama
|Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Franko Jakovčević, Areta Ćurković, Glorija Pinturić, Lily Antić, Jadranka Đokić, Borna Fadljević, Živko Anočić, Vinko Kraljević, Marina Redžepović, Mirela Brekalo, Bernard Perić
|15. srpnja 2018. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Lada Kamenski (2018.)]]
|[[Sara Hribar]], [[Marko Šantić]]
|drama, komedija
|Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander
|16. srpnja 2018. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Do kraja smrti (2018.)]]
|[[Anđelo Jurkas]]
|romansa, drama
|Judita Franković Brdar, Nikša Butijer, Bojana Gregorić Vejzović, Leon Lučev, Tara Rosandić, Borko Perić, Jelena Veljača, Žarko Savić, Rada Mrkšić, A., Nera Stipičević, Mislav Čavajda, Lana Gojak
|17. srpnja 2018. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Za ona dobra stara vremena (2018.)]]
|[[Eduard Galić]]
|drama, komedija
|Karlo Mrkša, Marko Petrić, Vini Jurčić, Elizabeta Brodić
|18. srpnja 2018. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Mali (2018.)]]
|[[Antonio Nuić]]
|kriminalistički, drama
|Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović
|20. srpnja 2018. (Pulski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Lajkaj i ti mene (2018.)]]
|[[Leonardo Guerra Seragnoli]]
|drama
|Angela Fontana, Denise Tantucci, Blu Yoshimi, Goran Marković
|5. kolovoza 2018. (Filmski festival u Locarnu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Kao da je moj sin (2018.)]]
|[[Constanza Quatriglio]]
|drama
|Basir Ahnang, Tihana Lazović, Dawood Yousefi
|6. kolovoza 2018. (Filmski festival u Locarnu)
|-
|[[Sam samcat (2018.)]]
|[[Bobo Jelčić]]
|drama
|Rakan Rushaidat, Miki Manojlović, Snježana Sinovčić Šiškov, Lea Breyer, Marko Makovičić, Krešo Mikić, Ivana Roščić, Goran Navojec, Ksenija Marinković, Jadranka Đokić, Vesna Glođo, Izudin Bajrović, Nikša Butijer, Dejan Đonović
|11. kolovoza 2019. (Sarajevski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Glumim, jesam (2018.)]]
|[[Miroslav Mandić]]
|drama
|Luna Zimić Mijović, Gregor Zorc, Goran Bogdan, Lana Barić, Mojca Funkl, Amar Čustović, Sabrina Noack, Senad Bašić, Dario Varga, Primož Bezjak, Olga Pakalović, Ivana Roščić
|11. rujna 2018. (Festival slovenskog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Izbrisana (2018.)]]
|[[Miha Mazzini]]
|drama
|Judita Franković, Sebastian Cavazza
|12. rujna 2018. (Festival slovenskog filma)
|-
|[[F20 (2018.)]]
|[[Arsen Anton Ostojić]]
|triler
|Filip Mayer, Romina Tonković, Mladen Vulić, Lana Ujević, Alen Liverić, Alen Šalinović, Ksenija Marinković, Goran Grgić, Robert Budak, Alma Prica, Boris Miholjević
|27. rujna 2018. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Lifeboat (2018.)]]
|[[Josefine Kirkeskov]]
|drama
|Sofia Helin, Pal Sverre Hagen, Sebnem Hassanisoughi
|1. listopada 2018. (CPH:PIX)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Rafaël (2018.)]]
|[[Ben Sombogaart]]
|drama
|Melody Klaver, Nabil Mallat, Mehdi Meskar
|1. listopada 2018. (Nizozemski filmski festival)
|-
|[[Koja je ovo država (2018.)]]
|[[Vinko Brešan]]
|politička satira
|Krešimir Mikić, Lazar Ristovski, Nikša Butijer, Sebastian Cavazza, Dražen Kühn, Daniel Olbrychski
|17. prosinca 2018. (Kaptol Boutique Cinema)
|}

=== 2019. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Bog postoji, njeno ime je Petrunija (2019.)]]
|[[Teona Strugar Mitevska]]
|drama
|Zorica Nusheva, Labina Mitevska, Simeon Moni Damevski, Stefan Vujisić, Violeta Shapkovska, Suad Begovski-Suhi
|10. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Berlinu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Šavovi (2019.)]]
|[[Miroslav Terzić]]
|drama
|Snežana Bogdanović, Marko Baćović, Jovana Stojiljković, Vesna Trivalić, Dragana Varagić, Pavle Čemerikić, Ksenija Marinković
|11. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Berlinu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Iz ljubavi (2019.)]]
|[[Nenad Miković]]
|drama
|Janez Škof, Valter Dragan, Katarina Čas, Mojca Partljič, Mojca Ribič, Silva Čušin, Anja Novak, Radko Polič, Uroš Smolej, Primož Pirnat, Davor Janjić, Nina Valič, Maja Sever, Maruša Majer
|24. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu)
|-
|[[Posljednji Srbin u Hrvatskoj (2019.)]]
|[[Predrag Ličina]]
|horor, komedija
|Krešimir Mikić, Hristina Popović, Tihana Lazović, Dado Ćosić, Bojan Navojec, Marina Redžepović, Dušan Bućan, Nikša Butijer, Sergej Trifunović
|25. veljače 2019. (kinu Europa, Zagreb)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Reži (2019.)]]
|[[Kosta Đorđević]]
|drama
|Kristina Jovanović, Đurđina Radić, Mladen Sovilj
|27. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Pijavice (2019.)]]
|[[Dragan Marinković]]
|drama
|Nikola Đuričko, Lazar Ristovski, Iva Mihalić, Marijana Janković, Toni Mihajlovski, Tihomir Stanić, Petar Božović
|28. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu)
|-
|[[Moj dida je pao s Marsa (2019.)]]
|[[Marina Andree Škop]], [[Dražen Žarković]]
|fantastika, obiteljski
|Lana Hranjec, Ozren Grabarić, Alex Rakoš, Nils Ole Oftebro, Petra Polnišova, Sven Barac, Tonka Kovačić
|veljača 2019. (Međunarodni filmski festival za djecu KinoKino)
|-
|[[Ufuraj se i pukni (2019.)]]
|[[Ljubomir Kerekeš]]
|komedija
|Ljubomir Kerekeš, Zoran Pribičević, Jan Kerekeš, Mirela Brekalo Popović, Ana Begić Tahiri, Hana Hegedušić, Goran Grgić, Draško Zidar, Žarko Potočnjak
|4. travnja 2019. (kinodistribucija)
|-
|[[Posljednji dani ljeta (2019.)]]
|[[Damir Radić]]
|drama
|Tanja Kordić, Antonija Šitum, Ivica Gunjača, Natalija Grgorinić
|11. svibnja 2019. (Subversive Film Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Agina kuća (2019.)]]
|[[Lendita Zeqiraj]]
|drama, komedija
|Arti Lokaj, Rozafa Çelaj, Basri Lushtaku, Adriana Matoshi, Shengyl Ismaili, Melihate Qena
|28. lipnja 2019. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|-
|[[General (2019.)|General (2019,)]]
|[[Antun Vrdoljak]]
|biografski, drama
|Goran Višnjić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Goran Navojec, Boris Svrtan, Borko Perić, Nataša Janjić, Marijana Mikulić, Rene Bitorajac, Olga Pakalović, Ljubomir Kerekeš, Sreten Mokrović, Ivo Gregurević, Robert Budak
|13. srpnja 2019. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Zagrebački ekvinocij (2019.)]]
|[[Svebor Mihael Jelić]]
|komedija
|Lena Medar, Lana Bogović, Luna Pilić, Mislav Živković, Tin Blagojević, Patrik Gregurec, Klara Fiolić, Ksenija Marinković, Barbara Bubalo, Klara Penezić, Ana Stakor, Lea Jankov, Katja Jankov, Lidija Keber, Kristina Čović, Lana Krstulović
|13. srpnja 2019. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Dopunska nastava (2019.)]]
|[[Ivan-Goran Vitez]]
|satira, triler
|Milivoj Beader, Zlatko Buric, Marko Cindric, Zeljko Königsknecht, Anita Matic Delic, Janko Popovic Volaric, Zlatan Zuhric-Zuhra
|17. srpnja 2019. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)]]
|[[Dana Budisavljević]]
|povijesni, drama
|Alma Prica, Igor Samobor, Mirjana Karanović, Vilim Matula, Areta Ćurković, Ermin Bravo
|18. srpnja 2019. (Pulski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Sin (2019.)]]
|[[Ines Tanović]]
|drama
|Dino Bajrović, Snežana Bogdanović, Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Lidija Kordić, Lazar Dragojević, Kemal Rizvanović, Enes Kozličić, Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Jernej Kogovšek, Izudin Bajrović, Admir Glamočak, Daria Lorenci Flatz, Nina Violić, Milivoj Beader
|16. kolovoza 2019. (Sarajevski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Bosonogi car (2019.)]]
|[[Jessica Woodworth]], [[Peter Brosens]]
|drama, komedija
|Peter Van Den Begin, Titus De Voogdt, Bruno Georis, Lucie Debay, Geraldine Chaplin, Udo Kier, Siniša Labrović, Darko Stazić, Alen Sinkauz, Hassan Abdelghani
|6. rujna 2019. (Međunaroodni filmski festival u Torontu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ja sam Frank (2019.)]]
|[[Metod Pevec]]
|drama
|Janez Škof, Valter Dragan, Katarina Čas, Mojca Partljič, Mojca Ribič, Silva Čušin, Anja Novak, Radko Polič, Uroš Smolej, Primož Pirnat, Davor Janjić, Nina Valič, Maja Sever, Maruša Majer
|17. rujna 2019. (Festival slovenskog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Korporacija (2019.)]]
|[[Matej Nahtigal]]
|drama
|Uroš Fürst, Primož Vrhovec, Ivo Barišič, Jana Zupančič, Jelena Perčin, Marinko Prga, Borut Veselko, Lejla Korać, Katarina Stegnar, Matija Vastl, Niko Goršič, Pia Zemljič
|20. rujna 2019. (Festival slovenskog filma)
|-
|*[[Svi protiv svih (2019.)]]
|[[Andrej Košak]]
|triler, drama
|Vlado Novak, Silva Čušin, Aleksandra Balmazović, Iva Krajnc Bagola, Blagoj Veselinov, Valter Dragan, Peter Musevski, Rok Vihar, Jernej Kuntner, Igor Zupe, Jure Ivanušič
|23. rujna 2019. (Festival slovenskog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Grudi (2018.)]]
|[[Marija Perović]]
|drama
|Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić
|1. kolovoza 2019. (Filmski festival Herceg Novi)
|-
|[[Glas (2019.)]]
|[[Ognjen Sviličić]]
|drama
|Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić
|3. listopada 2019. (Međunarodni filmski festival u Busanu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ne zaboravi disati (2019.)]]
|[[Martin Turk]]
|drama
|Matija Valant, Tine Ugrin, Klara Kuk, , Iva Krajnc Bagola, Nikola Đuričko, Ronja Matijevec Jerman, Jakob Cilenšek, Miha Rodman
|23. listopada 2019. (Alice nella Città)
|-
|[[Mater (2019.)]]
|[[Jure Pavlović]]
|drama
|Daria Lorenci-Flatz, Neva Rošić, Vera Zima, Anka Vučković, Marijo Jurković, Vinko Vuković, Marija Vrdoljak, Milivoj Barbir, Hrvoje Barbir Barba, Stephan Baumecker, Lili Jelinek, Till Patz
|studeni 2019. ('Black Nights' filmski festival u Tallinnu)
|-
|[[Ideš? Idem! (2019.)]]
|[[Ljubo Zdjelarević]]
|komedija
|Veronika Rosandić, Kaja Kočevar, Vid Juračić, Fran Lauš, Bogdan Ilić, Nika Ilčić, Amel Družanović, Nenad Krstić, Mert Efe, Zijad Gračić
|2. prosinca 2019. (kinodistribucija)
|}

=== 2020. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Otac (2020.)]]
|[[Srdan Golubović]]
|drama
|Goran Bogdan, Boris Isaković, Milica Janevski, Nada Šargin
|22. veljače 2020. (Međunarodni filmski festival u Berlinu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Mare (2020.)]]
|[[Andrea Štaka]]
|drama
|Marija Škaričić, Goran Navojec, Mateusz Kosciukiewicz, Mirjana Karanović, Ivana Roščić, Zdenko Jelčić, Nikša Butijer
|23. veljače 2020. (Međunarodni filmski festival u Berlinu)
|-
|[[Tereza37 (2020.)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|drama
|Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan
|30. srpnja 2020. (Motovunski filmski festival)
|-
|[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)]]
|[[Milan Trenc]]
|drama
|Rade Šerbedžija, Leon Lučev, Romina Tonković, Bojan Brajčić, Ingeborg Appelt, Gala Nikolić, Lorenco Damjanić, Filip Mayer, Giulio Settimo
|3. rujna 2020. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Menhetenska odiseja (2020.)]]
|[[Mario Vrbančić]]
|drama
|Zdenko Jelčić, Mladen Vujčić, Marta Cerovečki
|3. listopada 2020.
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Moje jezero (2020.)]]
|[[Gjergj Xhuvani]]
|drama
|Ariton Pollozhani, Tristan Halilaj, Vedran Živolić, Birce Hasko, Luiza Xhuvani, Julia Emiri, Elia Zaharia Zogu, Kastriot Shehi
|10. listopada 2020.
|-
|[[Zora (2020.)]]
|[[Dalibor Matanić]]
|
|Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić
|28. studenoga 2020. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights)
|}

=== 2021. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Baksuzno bubanje ili bezumni pornić (2021.)]]
|Radu Jude
|drama, komedija
|Katia Pascariu, Claudia Ieremia, Olimpia Mălai, Nicodim Ungureanu, Alexandru Potocean, Andi Vasluianu
|1. ožujka 2021.(Međunarodni filmski festival u Berlinu)
|-
|[[Plavi cvijet (2021.)]]
|[[Zrinko Ogresta]]
|drama
|Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić
|25. travnja 2021. (Moskovski međunarodni filmski festival)
|-
|[[Murina (2021.)]]
|[[Antoneta Alamat Kusijanović]]
|drama
|Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curts
|10. srpnja 2021. (15 dana autora – Filmski festival u Cannesu)
|-
|[[A bili smo vam dobri (2021.)]]
|[[Branko Schmidt]]
|drama
|Rene Bitorajac, Slaven Knezović, Rakan Rushaidat, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Paško Vukasović, Goran Navojec, Dražen Šivak, Nela Kocsis
|18. srpnja 2021. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Povjerenje (2021.)]]
|[[Matija Benić]]
|triler, drama
|Hana Kunić, Jura Ruža, Karla Aračić, Hana Dolenec, Hana Hegedušić, Karlo Bernik, Erik Đuranec, Jan Kerekeš, Marinko Prga, Darko Plovanić, Ivana Zanjko, Bojan Mucko, Ivan Krešić i Kristijan Petrović
|18. srpnja 2021. (Pulski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Južni vjetar 2: Ubrzanje]]
|[[Miloš Avramović]]
|akcija, triler, drama
|Miloš Biković, Zachary Baharov, Jovana Stojiljković, Luka Grbić, Miodrag Radonjić, Predrag Miki Manojlović, Anastasia Everall
|19. srpnja 2021. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Po tamburi (2021.)]]
|[[Stanislav Tomić]]
|komedija
|Tijana Pečenčić, Momčilo Otašević, Stjepan Perić, Hrvoje Barišić, Primož Petkovšek, Neven Aljinović – Tot, Andrei Miercure, Nikola Kojo, Branko Uvodić, Areta Čurković, Nives Ivanković, Sandra Lončarić, Maja Kovač, Miran Kurspahić, Ana Maras Harmander, Mirna Medaković Stepinac
|21. srpnja 2021. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Čiči-biči: Bolski turizam u doba korone (2021.)]]
|[[Ivica Jakšić Čokrić Puko]]
|satira
|Ivica Jakšić Čokrić Puko, Dinko Karninčić, Zoran Kojdić, Arsen Kojdić
|30. srpnja 2021. (Motovunski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Nebesa (2021.)]]
|[[Srđan Dragojević]]
|komedija
|Ksenija Marinković, Miloš Samolov, Bojan Navojec, Nataša Marković, Radoslav Milenković, Goran Navojec
|5. kolovoza 2021.  (Locarno Film Festival)
|-
|[[Zbornica (2021.)]]
|[[Sonja Tarokić]]
|drama
|Marina Redžepović, Stojan Matavulj, Nives Ivanković, Maja Posavec, Sandra Lončarić, Daria Lorenci Flatz
|22. kolovoza 2021. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Poslije zime (2021.)]]
|[[Ivan Bakrač]]
|drama
|Ivona Kustudić, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Petar Burić, Maja Šuša
|26. kolovoza 2021. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|-
|[[Djeca sa CNN-a (2021.)]]
|[[Aida Bukvić]]
|drama
|Iva Mihalić, Amar Bukvić, Mirela Brekalo Popović, Robert Budak, Fuad Ahmetašević, Dragan Despot, Sreten Mokrović, Siniša Popović, Damir Lončar, Vladimir Posavec-Tušek, Anja Đurinović, Iva Jerković, Enes Vejzović, Mia Melcher
|13. studenoga 2021. (Modul Memorije Medjunarodnog teatarskog festivala, Sarajevo)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Nije loše biti čovjek (2021.)]]
|[[Dušan Kovačević]]
|komedija
|Vojin Ćetković, Gordan Kičić, Branka Katić, Hristina Popović, Nenad Jezdić, Srđan Žika Todorović, Gordan Kičić, Lena Kovačević, Andrija Milošević, Mira Banjac, Milan Lane Gutović
|7. prosinca 2021. (kinodistribucija)
|}
=== 2022. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ljeto kada sam naučila letjeti (2022.)]]
|[[Radivoje Andrić]]
|obiteljski
|Klara Hrvanović, Olga Odanović, Snježana Sinovčić, Žarko Laušević, Luka Bajto, Ema Kereta Rogić
|16. veljače 2022. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Kapa (2022.)]]
|[[Slobodan Maksimović]]
|dječji film
|Gaj Črnič, Kaja Podreberšek, Ajda Smrekar, Mojca Fatur, Frano Mašković, Mila Maksimović, Tilen Kolbe, Emil Kulović, René Štúr, Klemen Slakonja, Zala Djuric, Klemen Klemen, Primož Pirnat, Jaka Fon, Lotos Vincenc Šparovec, Nina Valič, Emil Cerar, Jernej Kuntner, Lovrenc Tišma
|10. ožujka 2022. (Filmski festival u Luxemburgu)
|-
|[[Razgovor (2022.)]]
|[[Dominik Sedlar]]
|biografski, drama
|Caspar Phillipson, Dylan Turner, Vinko Štefanac, Lujo Kunčević, Doris Pinčić, Kruno Bakota
|20. travnja 2022. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dani suše (2022.)]]
|[[Emin Alper]]
|drama
|Selahattin Paşalı, Ekin Koç, Erol Babaoğlu, Erdem Şenocak, Selin Yeninci, Sinan
|23. svibnja 2022. (Filmski festival u Cannesu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Vizija leptira (2022.)]]
|[[Maksym Nakonechnyi]]
|drama
|Rita Burkovska, Liubomyr Valivots, Myroslava Vytrykhovska-Makar, Natalia Vorozhbyt, Myroslav Hai, Dmytro Lozovsky, Kateryna Prymak, Daria Lorenci Flatz, Edvin Liverić Bassani
|25. svibnja 2022. (Filmski festival u Cannesu)
|-
|[[Divljaci (2022.)]]
|[[Dario Lonjak]]
|akcija, komedija
|Alen Liverić, Branko Janković, Borko Perić, Dejan Aćimović, Slavko Sobin, Mijo Jurišić, Nerman Mahmutović, Maja Jurić, Ivan Ožegović
|31. svibnja 2022. (kinodistribucija)
|-
|[[Baci se na pod (2022.)]]
|[[Nina Violić]]
|drama
|Goran Bogdan, Nina Violić, Bruno Frketić Bajić, Lee Delong
|16. lipnja 2022. (Festival mediteranskog filma Split)
|-
|[[Stric (2022.)]]
|[[Andrija Mardešić]], [[David Kapac]]
|triler, komedija, drama
|Predrag Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan, Roko Sikavica, Kaja Šišmanović
|2. srpnja 2022. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Mimi (2022.)]]
|[[Darijan Pejovski]]
|drama
|Natalija Teodosieva, Tamara Ristoska, Oliver Mitkovski, Petar Mirčevski, Saško Kocev, Vladimir Petrovikj, Stefan Spasov, Deniz Abdula, Aleksandar Mikikj, Martin Gjorgoski, Petar Petkovski, Predrag Pavlovski, Sofija Kunovska, Miroslav Petković
|7. srpnja 2022. (Cinedays Film Festival)
|-
|[[4:2 (2022.)]]
|[[Anđelo Jurkas]]
|drama
|Bojana Gregorić Vejzović, Ivo Krešić
|15. srpnja 2022. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Šesti autobus (2022.)]]
|[[Eduard Galić]]
|ratna drama
|Marko Petrić, Zala Đurić, Maša Đorđević, Matija Prskalo, Josipa Anković, Toni Gojanović, Muhamed Hadžović, Filip Mayer, Josip Ledina, Andrej Dojkić, Žarko Potočnjak, Ermin Sijamija
|16. srpnja 2022. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Yunaci rocka (2022.)]]
|[[David Petrović]]
|komedija
|Davor Popović, Krešimir Kunda, Ivan Raffaelli, Nikolina Vorić, Igor Kondić
|16. srpnja 2022. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Nosila je rubac črleni (2022.)]]
|[[Goran Dukić (redatelj)|Goran Dukić]]
|komedija
|Nataša Dorčić, Pjer Branko Meničanin, Ljubo Zečević, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić Vitez, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Ljupčo Todorovski
|17. srpnja 2022. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Punim plućima (2022.)]]
|[[Radislav Jovanov Gonzo]]
|drama, komedija
|Aleksandra Naumov, Judita Franković Brdar, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Hrvoje Barišić, Dražen Pavalić, Vanda Vujanić, Tvrtko Jurić, Lada Bonacci, Domagoj Ivanković
|20. srpnja 2022. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Illyricvm (2022.)]]
|[[Simon Bogojević Narath]]
|povijesni, drama
|Filip Križan, Ylber Bardhi, Robert Prebil, Adrian Pezdirc, Ilir Prapashtica, Ana Takač, Franjo Dijak, Alan Katić, Jasmin Telalović, Siniša Labrović, Labeat Bytyçi
|21. srpnja 2022. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Glava velike ribe (2022.)]]
|[[Arsen Oremović]]
|drama
|Lana Barić, Nikša Butijer, Neven Aljinović - Tot
|22. srpnja 2022. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Sigurno mjesto (2022.)]]
|[[Juraj Lerotić]]
|drama
|Juraj Lerotić, Snježana Sinovčić, Goran Marković
|11. kolovoza 2022. (Filmski festival u Locarnu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Jahači (2022.)]]
|[[Dominik Mencej]]
|drama
|Timon Šturbej, Petja Labović, Anja Novak, Nikola Kojo
|15. kolovoza 2022. (28. Sarajevski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Praznik rada (2022.)]]
|[[Pjer Žalica]]
|drama
|Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, Branka Katić, Ermin Bravo, Branimir Popović
|19. kolovoza 2022. (28. Sarajevski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Najsretniji čovjek na svijetu (2022.)]]
|[[Teona Strugar Mitevska]]
|drama
|Jelena Kordić Kuret, Adnan Omerović, Labina Mitevska, Ana Kostovska, Ksenija Marinković, Izudin Bajrović, Irma Alimanović, Vedrana Božinović, Mona Muratović, Nikolina Kujača, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović
|1. rujna 2022. (Međunarodni filmski festival u Veneciji)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Da li ste videli ovu ženu? (2022.)]]
|[[Dušan Zorić]], [[Matija Gluščević]]
|drama
|Ksenija Marinković, Isidora Simijonović, Boris Isaković, Alex Elektra, Ivana Vuković, Vlasta Velisavljević, Goran Bogdan, Jasna Đuričić, Radoje Čupić
|8. rujna 2022. (Međunarodni tjedan kritike u Veneciji)
|-
|[[Garbura (2022.)]]
|[[Josip Žuvan]]
|drama
|Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović, Zdenko Jelčić
|24. rujna 2022. (Međunarodni filmski festival u San Sebastianu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Majka (2022.)]]
|[[Zornitsa Sophia]]
|drama
|Daria Simeonova, Leon Lučev, Daria Dimitrova, Peris Wambui, Steve Matias, Lamar Munene
|24. rujna 2022. (Festival bugarskog igranog filma &quot;Zlatna ruža&quot;)
|-
|[[Tragovi (2022.)]]
|[[Dubravka Turić]]
|drama
|Marija Škaričić, Nikša Butijer, Mate Gulin, Lana Barić, Tvrtko Jurić, Dragan Mićanović, Tanja Smoje, Marina Redžepović, Aleksandra Naumov, Barbara Nola
|14. listopada 2022. (Međunarodni filmski festival u Varšavi)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Kajmak (2022.)]]
|[[Milcho Manchevski]]
|drama
|Sara Klimoska, Kamka Tocinovski, Aleksandar Mikic, Simona Spirovska, Ana Stojanovska, Filip Trajkovikj
|26. listopada 2022. (Međunarodni filmski festival u Tokiju)
|-
|[[Marginalci (2022.)]]
|[[Ljubomir Kerekeš]]
|komedija, drama
|Draško Zidar, Ljubomir Kerekeš, Mijo Pavelko, Marija Krpan, Jan Kerekeš, Milan Pavlović, Andro Damiš, Ana Begić Tahiri, Ksenija Marinković, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić, Goran Koši, Hana Hegedušić, Darko Plovanić, Zvonimira Martinčević, Nadica Matečko, Terezija Vuković, Krunoslav Jovan, Marijan Liber, Dragutin Plantak, Darko Mikić, Pavao Mihalić, Dino Možek, Zlatna korita
|27. listopada 2022. (kinodistribucija)
|-
|[[Pelikan (2022.)]]
|[[Filip Heraković]]
|drama, komedija
|Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre
|19. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Probudi me (2022.)]]
|[[Marko Šantić]]
|drama
|Jure Henigman, Dražen Kühn, Živa Selan, Nataša Barbara Gračner, Timon Šturbej, Jurij Drevenšek, Tamara Avguštin, Blaž Setnikar, Benjamin Krnetić, Andrej Murenc, Jure Ivanušić
|21. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Čovjek bez krivnje (2022.)]]
|[[Ivan Gergolet]]
|triler, drama
|Valentina Carnelutti, Branko Završan
|22. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights)
|}
=== 2023. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Bazen beskraja (2023.)]]
|[[Brandon Cronenberg]]
|SF, horor
|Mia Goth, Alexander Skarsgård, Cleopatra Coleman, Amanda Brugel, John Ralston, Caroline Boulton, Jeff Ricketts, Thomas Kretschmann, Anita Major, Amar Bukvić, Jalil Lespert, Roderick Hill, Alexandra Tóth, Adam Boncz, Alan Katić
|21. siječnja 2023. (Filmski festival Sundance)
|-
|[[Polako nikuda (2023.)]]
|[[Damir Čučić]]
|drama
|Katarina Arbanas, Jura Ruža
|28. siječnja 2023. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Nešto slatko (2023.)]]
|[[Tin Vodopivec]]
|komedija
|Jelena Jovanova-Perić, Saško Kocev
|2. veljače 2023. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Morska iskra (2023.)]]
|[[Domien Huyghe]]
|drama
|Saar Rogiers, Sverre Rous, Dunia Elwaleed, Nika Petrović, Valentijn Dhaenens, Thibaud Dooms
|17. veljače 2023. (Međunarodni filmski festival u Berlinu – Berlinale)
|-
|[[Dnevnik Pauline P. (2023.)]]
|[[Neven Hitrec]]
|dječji film
|Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Darin Pavišić, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Dražen Kuhn
|14. ožujka 2023. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Lost Country (2023.)]]
|[[Vladimir Perišić]]
|drama
|Jovan Ginić, Jasna Đuričić, Duško Valentić, Helena Buljan, Marija Škaričić, Vinko Kraljević, Goran Navojec
|22. svibnja 2023. (Filmski festival u Cannesu)
|-
|[[Rifovi revolucije (2023.)]]
|[[Jurica Hižak]]
|mjuzikl, akcijski, komedija
|Marko Denac, Tomislav Šipek
|19. lipnja 2023. (Grossmann Fantastic Film and Wine Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[M (2023.)]]
|[[Vardan Tozija]]
|film o odrastanju, fantastika
|Matej Sivakov, Sasko Kocev, Aleksandar Nicovski, Kamka Tocinovski, Toni Mihajlovski, Bojana Gregorić Vejzović, Boris Damovski, Blagoj Veselinov, Zaklina Petrovska, Oliver Mitkovski, Miroslav Petković, Jasmina Bilalović
|13. srpnja 2023. (Cinedays Skopje Film Festival)
|-
|[[Hotel Pula (2023.)]]
|[[Andrej Korovljev]]
|drama
|Nika Grbelja, Ermin Bravo, Petra B. Blašković, Nika Ivančić, Maja Izetbegović, Romina Vitasović Lučić, asmin Telalović, Dado Ćosić, Lav Novosel, Pavao Novak, Rok Juričić, Luka Juričić, Zoran Đorđević
|15. srpnja 2023.  (Pulski filmski festival)
|-
|[[Pamtim samo sretne dane (2023.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|drama
|Radko Polič, Tena Nemet Brankov, Lana Meniga, Leona Paraminski, Tonka Kovačić, Zlatko Burić-Kićo, Stjepan Perić, Dado Ćosić, Vinko Kraljević, Janko Popović Volarić, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Nina Violić, Tara Thaller, Alma Prica, Jelena Miholjević, Tihana Lazović Trifunović, Doris Šarić Kukuljica, Ivana Starčević, Leon Lučev, Živko Anočić, Zdenko Jelčić, Goran Bogdan
|16. srpnja 2023.  (Pulski filmski festival)
|-
|[[Sedmo nebo (2023.)]]
|[[Jasna Nanut]]
|drama, komedija
|Iva Jerković, Iva Mihalić, Krešimir Mikić, Lukrecija Tudor, Adrian Pezdirc, Janko Rakoš, Zvonimir Jurić, Robert Ugrina, Klara Mučibabić, Urša Neda Rukar Gamulin, Jerko Marčić, Dejan Aćimović, Iva Visković, Nikša Butijer
|17. srpnja 2023.  (Pulski filmski festival)
|-
|[[Escort (2023.)]]
|[[Lukas Nola]]
|drama, triler
|Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić
|18. srpnja 2023. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Samo kad se smijem (2023.)]]
|[[Vanja Juranić]]
|drama
|Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabovac
|19. srpnja 2023. (Pulski filmski festival)
|-
|[[Smrt djevojčice sa žigicama (2023.)]]
|[[Goran Kulenović]]
|kriminalistički, triler, drama
|Jelena Lopatić, Ozren Grabarić, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović
|19. srpnja 2023. (Pulski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ekskurzija (2023.)]]
|[[Una Gunjak]]
|drama
|Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović
|4. kolovoza 2023. (Locarno Film Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Ne očekuj previše od kraja svijeta (2023.)]]
|[[Radu Jude]]
|drama, komedija
|Ilinca Manolache, Ovidiu Pîrșan, Nina Hoss, Dorina Lazăr, Katia Pascariu
|4. kolovoza 2023. (Locarno Film Festival)
|-
|[[Bosanski lonac (2023.)]]
|[[Pave Marinković]]
|drama, komedija
|Senad Bašić, Andreas Kiendl, Birgit Stöger, Bruna Bebić, Admir Glamočak, Zlatko Burić, Igor Kovač, Julia Franz Richter, Goran Grgić, Dejan Aćimović
|13. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Sirin (2023.)]]
|[[Senad Šahmanović]]
|drama
|Danica Čurčić, Jasna Đuričić, Marko Baćović
|''Pretpremijera'': 1. ožujka 2023. (limitirano)&lt;br&gt;''Premijera'': 14. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Umri prije smrti (2023.)]]
|[[Ahmed Imamović]]
|drama
|Adnan Hasković, Mona Muratović, Milan Pavlović, Almir Kurt, Maja Jurić, Rade Šerbedžija, Aida Bukva, Miki Trifunov, Vlado Kerošević, Slaven Knezović
|13. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival)
|-
|[[Žena s gumenim rukavicama (2023.)]]
|[[Mario Šulina]]
|drama
|Areta Ćurković, Sandra Lončarić, Miroslav Čabraja, Ivan Ćaćić, Vjekoslav Janković,Tatjana Bertok Zupković, Ivana Soldo Čabraja, Antonia Mrkonjić, Antonio Jakupčević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Vesna Šinjori, Ivan Simon, Ivana Vukićević, Vladimir Andrić, Zdravko Šinjori, Blanka Bart, Nikolina Benačić, Marija Mrvičin, Antun Brajković
|24. kolovoza 2023. (Vukovar Film Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Tuesday (2023.)]]
|[[Daina O. Pusić]]
|drama
|Julia Louis-Dreyfus, Lola Petticrew, Arinzé Kene, Leah Harvey
|31. kolovoza 2023. (Telluride Film Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Domaćinstvo za početnike (2023.)]]
|[[Goran Stolevski]]
|drama
|Anamaria Marinca, Alina Serban, Samson Selim, Mia Mustafi, Vladimir Tintor, Dzada Selim, Sara Klimoska, Rozafa Celaj, Ajshe Useini
|6. rujna 2023. (Međunarodni filmski festival u Veneciji)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Radnička klasa ide u pakao (2023.)]]
|[[Mladen Đorđević]]
|drama, horor
|Tamara Krcunović, Leon Lučev, Szilvia Kriszan, Ivan Đorđević, Lidija Kordić, Momo Pićurić, Olivera Viktorović, Mirsad Tuka, Tomislav Trifunović, Dobrila Stojnić
|8. rujna 2023. (Međunarodni filmski festival u Torontu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Posljednji heroj (2023.)]]
|[[Žiga Virc]]
|komedija
|Jurij Drevensek, Eva Jesenovec, Jernej Kogovsek, Mojka Koncar, Janja Majzelj, Angeliki Papoulia
|6. listopada 2023. (Festival slovenskog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Promatranje (2023.)]]
|[[Janez Burger]]
|drama, kriminalistika
|Diana Kolenc, Vladimir Vlaškalić, Benjamin Krnetić, Jure Henigman, Nataša Keser
|6. listopada 2023. (Festival slovenskog filma)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Prelazak (2023.)]]
|[[Jacqueline van Vugt]]
|drama
|Abdelkrim Saïdi, Soumaya Akaaboune, Ahlaam Teghadouini, Nabil Mallat, Iliass Dennoune, Hadewych Minis, Gijs Naber, Koen Ruitenbeek, Mus Nelson, Antonio Estrada, Marco Caceres, Carmen Baquero
|6. listopada 2023. (Međunarodni filmski festival u Varšavi)
|-
|[[Sveta obitelj (2023.)]]
|[[Vlatka Vorkapić]]
|drama
|Luna Pilić, Ivan Čuić, Nikola Đuričko, Anita Matić Delić, Judita Franković Brdar, Aleksandar Cvjetković, Aljoša Čepl, Lidija Penić-Grgaš, Sandra Lončarić, Darko Milas
|22. listopada 2023. (Međunarodni filmski festival u São Paulu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Sunce mamino (2023.)]]
|[[Kosta Đorđević]]
|komedija
|Pavle Čemerikić, Branka Katić, Denis Murić
|5. studenoga 2023. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Živi i zdravi (2023.)]]
|[[Ivan Marinović]]
|drama, komedija
|Tihana Lazović, Goran Slavić, Momčilo Pićurić, Goran Bogdan, Snježana Sinovčić Šiškov, Dragana Dabović, Nikola Ristanovski, Mirjana Joković, Dejan Đonović
|12. studenoga 2023. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights)
|}

=== 2024. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Slatka Simona (2024.)]]
|[[Igor Mirković]]
|triler, drama
|Maja Jurić,Tina Keserović, Toma Medvešek, Jerko Maričić, Kristijan Ugrina, Paško Vukasovič, Luka Knez, Darko Stazić, Nela Kocsis, Nikolina Prkačin
|8. veljače 2024. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Kad svane dan (2024.)]]
|[[Rúnar Rúnarsson]]
|drama
|Elín Hall, Katla Njálsdóttir, Mikael Kaaber, Ágúst Wigum
|15. svibnja 2024. (Filmski festival u Cannes)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Obiteljska terapija (2024.)]]
|[[Sonja Prosenc]]
|drama, komedija
|Marko Mandić, Aliocha Schneider, Katarina Stegnar, Mila Bezjak, Judita Franković, Brdar Jure, Henigman Borja, Repe Novak, Ana Đurić - Konstrakta, Kristoffer Joner
|8. lipnja 2024. (Tribaca film festival)
|-
|[[Proslava (2024.)]]
|[[Bruno Anković]]
|drama, povijesni
|Bernard Tomić, Krešimir Mikić, Klara Fiolić, Lars Štern, Jan Doležal, Nedim Nezirović, Tanja Smoje, David Tasić Daf, Izudin Bajrović
|1. srpnja 2024. (Međunarodni filmski festival Karlovy Vary)
|-
|[[Svemu dođe kraj (2024.)]]
|[[Rajko Grlić]]
|romansa, triler
|Živko Anočić, Jelena Đokić, Boris Isaković, Janko Popović Volarić, Emir Hadžihafizbegović, Srđan Grahovac, Katarina Bistrović-Darvaš, Ksenija Marinković, Marina Redžepović, Angela Nedyalkova, Anita Schmit, Doris Šarić-Kukuljica, Siniša Ružić, Dejan Đonković
|11. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva)
|-
|[[Šlager (2024.)]]
|[[Nevio Marasović]]
|romantična drama
|Lana Barić, Janko Popović Volarić
|11. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva)
|-
|[[Frka (2024.)]]
|[[Svebor Mihael Jelić]]
|triler, drama, komedija
|Kristina Jovanović, Sven Latinović, Antonia Mrkonjić, Luka Vondrak, Vedran Dakić
|13. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva)
|-
|[[Božji gnjev (2024.)]]
|[[Kristijan Milić]]
|ratna drama, triler
|Ivo Krešić, Marko Cindrić, Domagoj Mrkonjić, Ivan Skoko, Mario Knezović, Dragan Despot, Dejan Aćimović, Vinko Kraljević, Mate Gulin, Mladen Vulić, Dragan Šuvak, Martina Mandek, Marinko Prga, Mijo Jurišić, Darko Stazić, Vlasta Ramljak, Slaven Knezović, Miro Barnjak, Mijo Kevo, Anđela Kusić, Matija Čigir, Maja Lasić, Asim Ugljen, Nino Sorić, Tomislav Šipek
|15. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva)
|-
|[[Šalša (2024.)]]
|[[Dražen Žarković]]
|komedija, horor, triler, akcijski
|Momčilo Otašević, Roko Sikavica, Ljubiša Savanović, Donat Zeko, Mirko Vlahović, Šimun Šitum, Petar Salečić, Konstantin Haag, Luka Šatara, Mijo Jurišić, Slavko Sobin, Damir Markovina, Draško Zidar, Bojan Brajčić, Lovre Kondža, Ivana Gulin, Snježana Sinovčić Šiškov, Milica janevski, Ecija Ojdanić, Luna Pilić
|16. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Blok 5 (2024.)]]
|[[Klemen Dvornik]]
|drama
|Kaja Šuštar, Youri Friderich, Niko Lemark, David Trontelj, Ivana Roščić, Tihomir Stanić, Enis Bešlagić, Mark Jacob Cavazza, Sarah Al Saleh, Voranc Mandić, Kaja Zabret, Marko Mandić
|11. kolovoza 2024. (Locarno Film Festival)
|-
|[[Nakon ljeta (2024.)]]
|[[Danis Tanović]]
|drama, komedija, romansa
|Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Ivana Roščić, Boris Ler, Luka Juričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić
|16. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Gym (2024.)]]
|[[Srđan Vuletić]]
|drama
|Edin Koja Avdagić, Dino Sarija, Dina Mušanović, Filip Radovanović, Faruk Hajdarević, Mirza Dervišić, Adnan Omerović, Rijad Gvozden, Pavle Marković, Igor Skvarica, Pavle Novaković, Vanja Matović
|19. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Djed Mraz u Bosni (2024.)]]
|[[Emir Kapetanović]]
|drama, komedija
|Goran Kostić, Miraj Grbić, Zana Marjanović, Mirvad Kurić
|21. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Među bogovima (2024.)]]
|[[Vuk Ršumović]]
|drama
|Fereshteh Hosseini, Nikola Ristanovski, Reza Akhlaghirad
|22. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Antikvariati (2024.)]]
|[[Russudan Glurjidze]]
|drama
|Sergey Dreyden, Salome Demuria, Vladimir Daushvili
|6. rujna 2024. (Međunarodni filmski festival u Veneciji)
|-
|[[Lijepa večer, lijep dan (2024.)]]
|[[Ivona Juka]]
|drama, povijesni
|Dado Ćosić, Emir Hadžihafizbegović, Slaven Došlo, Đorđe Galić, Elmir Krivalić, Dražen Čuček, Anja Šovagović – Despot, Vojislav Brajović, Asja Jovanović
|''Pretpremijera'': 9. rujna 2024. (kino Forum, Zagreb)
''Svjetska premijera'': 27. lipnja 2025. (Frameline Film Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Mačji krik (2024.)]]
|[[Sanja Živković]]
|drama
|Jasmin Geljo, Andrijana Đorđević, Sanja Mikitišin, Marija Škaričić, Denis Murić
|1. listopada 2024. (Vancouver International Film Festival)
|-
|[[Dobra djeca (2024.)]]
|[[Filip Peruzović]]
|humorna drama
|Filip Šovagović, Nina Violić
|11. listopada 2024. (40. Međunarodni filmski festival u Varšavi)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Godina udovice (2024.)]]
|[[Veronika Lišková]]
|drama
|Pavla Beretová, Julie Šoucová, Zuzana Kronerová, Tomáš Bambušek, Stojan Matavulj
|11. listopada 2024. (40. Međunarodni filmski festival u Varšavi)
|-
|[[Dražen (2024.)]]
|[[Danilo Šerbedžija]]
|biografski, drama
|Domagoj Nižić, Tonko Stošić, Pavel Matuško, Zrinka Cvitešić, Dragan Mičanović
|22. listopada 2024. (Šibenik)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Luna park (2024.)]]
|[[Florenc Papas]]
|drama
|Adriana Matoshi, Nik Xhelilaj, Flonja Kodheli, Suela Bako, Orion Jolldashi, Olivia Hysolli, Kristaq Pilo, Artan Islami, Elidon Aliko, Donald Shehu, Urim Aliaj, Eno Milkani, Denardi Neziri, Milto Kutali, Xheni Halluli, Roan Kumbria
|4. studenoga 2024. (Thessaloniki International Film Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Obraz (2024.)]]
|[[Nikola Vukčević]]
|povijesni, drama
|Edon Rizvanolli, Elez Adžović, Alban Ukaj, Aleksandar Radulović, Xhejlane Tërbunja, Selman Jusufi, Vuk Bulajić, Igor Benčina, Ana Vučković, Merisa Adzović, Hana Pavlović, Branimir Popović, Nikola Ristanovski, Zef Bato Dedivanović
|7. studenoga 2024. (FilmFestival Cottbus)
|}

=== 2025. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[DJ Ahmet (2025.)]]
|[[Georgi M. Unkovski]]
|drama, komedija
|Arif Jakup, Agush Agushev, Dora Akan Zlatanova, Aksel Mehmet, Selpin Kerim, Atila Klince
|23. siječnja 2025. (Filmski festival Sundance)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Otapanje vladara (2025.)]]
|[[Ivan Salatić]]
|drama
|Marko Pogačar, Luka Petrone, Tea Ljubešić, Jakov Zovko, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić
|31. siječnja 2025. (54. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)]]
|[[Stefan Đorđević]]
|drama
|Stefan Đorđević, Negrica Đorđević, Boško Đorđević, Budimir Jovanović, Ljiljana Jovanović, Ana Petrović, Marina Davidović, Đorđe Davidović, Vidak Davidović, Milorad Mijailović, Igor Benčina
|4. veljače 2025. (54. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Dobre djevojke (2025.)]]
|[[Urška Djukić]]
|drama
|Jara Sofija Ostan, Mina Švajger, Saša Tabaković, Nataša Burger
|14. veljače 2025.  (75. Međunarodni filmski festival u Berlinu / Berlinale)
|-
|[[Zečji nasip (2025.)]]
|[[Čejen Černić Čanak]]
|drama, romansa
|Lav Novosel, Andrija Žunac, Leon Grgić, Tanja Smoje, Alma Prica, Filip Šovagović, Franka Mikolaci
|16. veljače 2025. (75. Međunarodni filmski festival u Berlinu / Berlinale)
|-
|[[Nisam takva (2025.)]]
|[[Zvonimir Munivrana]]
|drama, triler, romansa
|Tara Thaller, Stipe Jelaska, Romina Tonković, Slaven Knezović, Matija Prskalo, Andrej Dojkić
|20. ožujka 2025. (Međunarodni filmski festival u Sofiji)
|-
|[[Diva (2025.)]]
|[[Branko Perić]]
|povijesni, drama
|Ana Marija Perković, Ornela Vištica, Luka Mamuza, Mugdim Avdagić, Mladen Vulić, Valentin Perković
|17. svibnja 2025. (Marché du Film)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Kako je ovdje tako zeleno? (2025.)]]
|[[Nikola Ležaić]]
|drama
|Izudin Bajrović, Snježana Sinovčić, Stojan Matavulj, Radoslava Mrkšić, Leon Lučev
|7. srpnja 2025. (Međunarodni filmski festival Karlovy Vary)
|-
|[[Južina (2025.)]]
|[[Ante Marin]]
|komedija, triler, drama
|Stojan Matavulj, Donat Zeko, Stipe Jelaska, Mijo Kevo, Nika Petrović, Slavena Verić, Franko Jakovčević, Katarina Romac, Mijo Jurišić, Zdravko Vukelić, Paško Vukasović, Snježana Sinovčić Šiškov, Andrea Mladinić, Petra Krolo
|10. srpnja 2025. (72. Pulski filmski festival)
|-
|[[Bumbarovo ljeto (2025.)]]
|[[Daniel Kušan]]
|dječji film
|Frano Mašković, Mijo Kevo, Jakov Bilić, Lucija Alfier, Martina Stjepanović, Jozo Mornar, Franko Bručić, Luna Vrućinić Perić, Cvita Lakoš, Adrijan Računica, Marta Blinja, Ema Barišić, Jibril Kai Budimir
|11. srpnja 2025. (72. Pulski filmski festival)
|-
|[[Bog neće pomoći (2025.)]]
|[[Hana Jušić]]
|drama
|Manuela Martelli, Ana Marija Veselčić, Filip Đurić, Mauro Ercegović Gracin, Nikša Butijer, Tina Orlandini, Ivan Skoko, Bogdan Farcas, Vinko Kraljević
|7. kolovoza 2025. (Filmski festival u Locarnu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Linije želje (2025.)]]
|[[Dane Komljen]]
|drama
|Ivan Čuić, Branka Katić, Petja Golec Horvat, Rok Juričić, Đorđe Galić, Vidan Miljković, Iva Babić, Nadim Hendawi, Boban Kaluđer, Eva Voštinić, Jovana Trninić, Matija Radovanović, Miladina Grujić
|12. kolovoza 2025. (Filmski festival u Locarnu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Paviljon (2025.)]]
|[[Dino Mustafić]]
|komedija
|Rade Šerbedžija, Jasna Diklić, Zijah Sokolović, Ksenija Pajić-Vukov, Miralem Zubčević, Branka Petrić, Muhamed Bahonjić, Vladimir Jurc Lali, Mirjana Karanović, Kaća Dorić
|15. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Yugo Florida (2025.)]]
|[[Vladimir Tagić]]
|drama, komedija
|Andrija Kuzmanović, Nikola Peaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Hana Selimović
|21. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Bijelo se pere na devedeset (2025.)]]
|[[Marko Naberšnik]]
|drama
|Anica Dobra, Jurij Zrnec, Tjaša Železnik, Lea Cok, Vladimir Tintor, Iva Kranjc Bagola, Saša Tabaković, Žiga Šorli, Polona Juh, Mei Rabič, Jaka Mehle, Blaž Dolenc
|21. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival)
|-
|[[Taxi ljubav (2025.)]]
|[[Milo Ostović]]
|drama
|Ljubomir Kerekeš
|4. rujna 2025. (kinodistribucija)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Oče naš (2025.)]]
|[[Goran Stanković]]
|drama
|Vučić Perović, Boris Isaković, Goran Marković, Jasna Žalica, Dado Ćosić
|9. rujna 2025. (Međunarodni filmski festival u Torontu)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Nezahvalna bića (2025.)]]
|[[Olmo Omerzu]]
|drama, triler
|Barry Ward, Dexter Franc,  Antonín Chmela, Barbara Bobuľová, Elvis Bošnjak, Zdeslav Čotić, Ana Marija Veselčić, Timon Šturbej
|21. rujna 2025. (Međunarodni filmski festival u San Sebastianu)
|-
|[[Žene, luđaci i malo dobrih pedera (2025.)]]
|[[Ivan Salaj]]
|crna komedija, drama
|Filip Detelić, Živko Anočić, Frano Mašković, Janko Popović Volarić, Franjo Dijak, Romina Tonković, Ana Maras, Sanja Milardović, Dora Dimić Rakar, Anja Šovagović
|9. listopada 2025. (kinodistribucija)
|-
|[[260 dana (2025.)]]
|[[Jakov Sedlar]]
|ratni, drama
|Tim Roth, Will Godber, Camilla Rutherford, Sam Hazeldine, Isabella Dempster, Antea Huljev Žuvan, Florence Bensberg
|2. studenoga 2025. (Dvorana Gradski vrt, Osijek, Hrvatska)
|-
|[[Drugi dnevnik Pauline P. (2025.)]]
|[[Neven Hitrec]]
|komedija, dječji film
|Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Ana Topolko
|6. studenoga 2025. (kinodistribucija)
|}

=== 2026. ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! width=&quot;21%&quot; | Naslov filma
! width=&quot;16%&quot; | Redatelj
! width=&quot;13%&quot; | Žanr
! width=&quot;22%&quot; | Uloge
! width=&quot;25%&quot; | Premijera / Mjesto
|-
|[[Svadba (2026.)]]
|[[Igor Šeregi]]
|romantična komedija
|Rene Bitorajac, Dragan Bjelogrlić, Linda Begonja, Vesna Trivalić, Roko Sikavica, Nika Greblja, Marko Grabež, Anđela Stević Žugić
|22. siječnja 2026. (kinodistribucija)
|-
|[[Koke (2026.)]]
|[[Igor Jelinović]]
|drama
|Snježana Sinovčić, Aleksandra Janković, Šimun Šitum, Stojan Matavulj, Ana Marija Veselčić, Leon Lučev
|30. siječnja 2026. (55. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu)
|-
|[[Glavonja (2026.)]]
|[[Marine Andree Škop]], [[Vande Raýmanove]]
|komedija, dječji film
|Marta Mihanović, Maks Kleončić, Andrija Lamot, Mark Spiridonović i Martin Pišlar, Ajda Smrekar i Matej Puc, Csongor Cassai i Gabriela Dzuríkova, Judita Franković Brdar, Borko Perić, Snježana Sinovčić, Dražen Čuček, Slavko Sobin i Željko Duvnjak.
|19. veljače 2026. (kinodistribucija)
|-
|[[Elektroničke vještice (2026.)]]
|[[Maja Čule]]
|drama
|Nora Vorfi, Milivoj Beader, Dado Ćosić, Jana Kečkemet, Andrea Sears, Liam Lindig, Mizan Taylor, Misako Yamagishi, Kathleen Mccain Engman, Melanie M. Messina, Emma A. Gould, Eric Corcoran, Arash Mokhtar, Isabel Sheehan, Sabrina Herak Smoković, Matea Jocić, Anđela Zaninović, Dino Belamarić, Helena Janečić
|11. svibnja 2026. (20. Vox Feminae Festival)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Skejtanje nije za cure (2026.)]]
|[[Dina Duma]]
|drama
|Efkjar Abaz, Simonida Selimovič, Džefrina Jašari, Ganimet Abdula
|4. lipnja 2026. (25. Tribeca Film Festival)
|-
|[[Sitni lopovi (2026.)]]
|[[Mate Ugrin]]
|drama
|Gavrilo Jović, Tea Ljubešić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Izudin Bajrović, Lana Meniga, Lana Barić
|5. srpnja 2026. (60. Međunarodni filmski festival Karlovy Vary)
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Tri tjedna kasnije (2026.)]]
|[[Miroslav Terzić]]
|drama
|Jovan Ginić, Anđela Alavirević, Branislav Trifunović, Tihana Lazović, Klara Hrvanović, Andrija Marković
|7. srpnja 2026. (60. Međunarodni filmski festival Karlovy Vary)
|-
|Tuđe stvari (2026.)
|Moreno Bogdan
|kriminalistički, drama, triler, crna komedija, romansa
|
|10. srpnja. 2026. (73. Pulski filmski festival 
|-
|[[Male stvari (2026.)]]
|[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]]
|drama
|Marija Škaričić, Izudin Bajrović, Ivana Roščić, Juraj Lerotić, Bepina Baričević, Borna Mihovilović
|11. srpnja 2026.  (73. Pulski filmski festival)
|-
|[[Među nama (2025.)]]
|[[Laura Pescu]]
|romansa, humorna, drama, akcijski
|Vini Jurčić, Adrian Bagarić, Sanja Marin, Ognjen Milovanović, Goran Milovanović
|12. srpnja 2026. (73. Pulski filmski festival)
|-
|[[Soba 23 (2025.)]]
|[[David Petrović]], [[Artem Dushkin]]
|triler, drama, kriminalistički
|Damir Orlić, Jadran Grubišić, Ana Brdanović, Petra Šarac,Janko Popović Volarić, Anđelko Petric, Jelena Miholjević, Andrea Spindel, Helena Miočić Mandić, Davor Popović, Igor Kondić, Zoran Prodanović Prlja, Mia Negovetić
|14. kolovoza 2026. (50. Festival filmskog scenarija Vrnjačka Banja) 
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Balcanica (2026.)]]
|[[Nicola Sorcinelli]]
|drama
|Matilda De Angelis, Babak Karimi, Ivar Wafaei, Giovanni Toscano
|rujan 2026. (83. Međunarodni filmski festival u Veneciji)
|-
|[[Posljednji rimski bog (2026.)]]
|[[Božidar Domagoj Burić]]
|povijesni, drama
|Amar Bukvić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Mladen Badovinac, Nataša Janjić Medančić
|29. listopada 2026. (kinodistribucija)
|-
|[[Virus patološke dobrote]]
|[[Predrag Ličina]]
|znanstvena fantastika, horor, komedija, drama, mjuzikl, romansa
|Hristina Popović, Nikola Đuričko, Gordan Kičić, Tihana Lazović, Goran Bogdan, Rade Šerbedžija
|studeni 2026.
|-
|[[Hajka (film)|Hajka]]
|[[Nevio Marasović]]
|kriminalistika, komedija
|Lana Barić, Goran Navojec, Ugo Korani, Borko Perić, Anđela Ramljak, Nikša Butijer, Petar Benčina
|prosinac 2026.
|-
|[[Mama, tata i ja (2026.)]]
|[[Vanja Juranić]]
|drama, komedija
|Zrinka Cvitešić, Rade Šerbedžija, Alma Prica, Goran Bogdan
|
|- style=&quot;background:#87CEEB&quot;
|[[Čovjek protiv jata (2026.)]]
|[[Tamara Kotevska]]
|drama
|Kiril Andonovski, Verica Nedeska, Lola Trendafilovic, Goran Bogdan, Emil Ruben, Kexin Wang, Kwok Wan, Toni Naumovski, Aleksandar Mikic, Aaron Wan, Zorica Nusheva
|
|-
|[[Danas je mama živa]]
|Josip Lukić
|drama, crna komedija
|Ksenija Marinković, Josip Lukić, Tihana Lazović, Snježana Sinovčić, Marija Škaričić, Nikša Butijer, Ivana Roščić, Stojan Matavulj, Vanja Ćirić, Vinko Kraljević, Tea Ljubešić
|
|-
|[[Eva nakon pada (2026.)]]
|[[Lana Barić]]
|drama
|
|
|-
|[[ZG90]]
|[[Istvan Filakovity]], [[Eduard Galić]]
|komedija, akcijski
|
|
|-
|[[Petlja (2025.)]]
|[[Antonio Nuić]]
|drama
|Franjo Dijak, Filip Šovagović, Lidija Penić Grgas, Andrija Tomić, Jozo Schmuch, Ana Šiškov
|
|}

=== Nadolazeći ===
Nadolazeći filmovi koji su u stanju razvoja ili produkcija scenarija ili projekta.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naslov filma
!Redatelj
!Izvor
|-
|''[[Pet dana na moru]]''
|Ivana Škrabalo
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-05-20|title=Počelo snimanje dugometražnog igranog filma Pet dana na moru Ivane Škrabalo|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-pet-dana-na-moru-ivane-skrabalo|access-date=2025-09-07|website=Havc.hr|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Štriguni''
|Aldo Tardozzi
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U Istri počelo snimanje dugometražnog igranog filma Štriguni Alda Tardozzija|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/u-istri-pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-striguni-alda-tardozzija|website=Havc.hr|date=2025-11-28|access-date=2025-11-29|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Prvi tjedan u kolovozu''
|Filip Mojzeš
|[https://havc.hr/infocentar/novosti/zavrseno-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-prvi-tjedan-u-kolovozu-filipa-mojzesa]
|-
|''Muzara''
|Miroslav Sikavica
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-04-15|title=Počelo snimanje dugometražnog igranog filma Muzara Miroslava Sikavice|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-muzara-miroslava-sikavice|access-date=2026-04-19|website=Havc.hr|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Birdie''
|Jasna Nanut
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija proizvodnje dugometražnog igranog filma i debitantskog dugometražnog igranog filma u 2024. godini – 2. rok, 12.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/web%20obrazlozenje%20deb%20i%20dugi%20igrani%202%20rok%202024.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Listanje kupusa''
|Branko Schmidt
|-
|''Štriga''
|Kristijan Milić
|-
|''Eva i Hm''
|Mladen Dizdar
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova- potkategorija: razvoj projekata dugometražnih igranih filmova u 2024. – 2.ROK 11.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2rok_11IX2024_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Povijest bolesti''
|David Gašo
|-
|''Sauna''
|Ognjen Sviličić
|-
|''U svemiru, na ivici svijeta''
|Damir Čučić
|-
|''Urotnici''
|Bobby Grubić
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvatska kinematografija dobiva epski filmski spektakl|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrvatska-kinematografija-dobiva-epski-filmski-spektakl-11758680|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Dvije male noćne more''
|Nebojša Slijepčević
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Petrović|first=Martina|date=2025-02-13|title=Hvaljeni roman Črna mati zemla postaje film! Sve o novom projektu koji režira Nebojša Slijepčević|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/crna-mati-zemla-film/|access-date=2025-08-17|website=Journal.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Ogledalo za slavuja''
|Karla Lulić
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Moj dom''
|Lana Barić
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last4=https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGR_1.rok_12III2025.pdf|date=2023-03-01|title=Lana Barić s projektom dugometražnog filma Tibidabo sudjeluje na radionici platforme Less is More|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/lana-baric-s-projektom-dugometraznog-filma-tibidabo-sudjeluje-na-radionici-platforme-less-is-more|url-status=live|access-date=2025-08-21|website=Havc.hr|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Zlatni rudnik''
|Vlatka Vorkapić
| rowspan=&quot;10&quot; |&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGR_1.rok_12III2025.pdf&lt;/ref&gt;
|-
|''Trojica u Trnju''
|Marija Androić
|-
|''Idemo!''
|Leona Tara Joyce Wright
|-
|''Krist voskrese''
|Ivan Čuić
|-
|''Selekcija''
|Bruno Anković
|-
|''Čančara''
|Veno Mušinović
|-
|''Dani su bez broja'' 
|Romina Tonković
|-
|''Tvornica Hrvata''
|Istvan Filakovity
|-
|''Zmaj''
|Ivona Juka
|-
|''Zagrebačke priče vol. 4''
|Jakov Nola, Andrej Korovljev, Luka Galešić, Martina Marasović, Ivan Srakić, Sara Grgurić, Andrija Mardešić, Josip Lukić
|-
|''Ili ili/i i''
|Tanja Golić
| rowspan=&quot;15&quot; |&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2rok_2024_11IX2024_WEB.pdf&lt;/ref&gt;
|-
|''Amater''
|Zoran Strojkovski
|-
|''Azbestos''
|Matej Matijević
|-
|''Bez Sunca''
|Igor Jelinović
|-
|''Čiča Zima''
|Sara Grgurić
|-
|''Herucina'' 
|Dario Lonjak
|-
|''Hotel''
|Borna Zidarić
|-
|''Izložba''
|Karlo Vorih
|-
|''Lažna devetka''
|Filip Rutić
|-
|''Mladenka Kostonoga''
|Andrija Mardešić
|-
|''Pokopaj me nježno''
|Ljubomir Kerekeš
|-
|''S one strane granice''
|Damir Radić
|-
|''Slučaj vlastite pogibelji''
|Marjan Alčevski
|-
|''Tehnike iscjeljivanja''
|Josipa Krčelić
|-
|''Žari me sunce, pere me kiša''
|Luka Galešić
|-
|''Let na sjever''
|Zvonimir Munivrana
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Let na sjever : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/let-na-sjever|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Smisao života u četiri meč lopte''
|Nikola Kuprešanin
|&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;https://havc.hr/infocentar/novosti/dodijeljene-nagrade-najboljim-projektima-pula-pro-i-nagrada-kino-mreze&lt;/ref&gt;
|-
|''Nikome ništa'' 
|Nikolina Bogdanović
|&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
|-
|''Pogana'' 
|David Kapac 
|&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Eclectica|url=https://eclectica.com/pogana/|access-date=2025-09-05|website=Eclectica|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Bijes''
|Martina Marasović
| rowspan=&quot;6&quot; |&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=poticanje razvoja
scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RSC_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Dana 20.srpnja oko 9 sati udaljio se iz kuće u Raštanima u nepoznatom pravcu''
|Luka Galešić
|-
|''Justina je stisnula gas''
|Anita Čeko
|-
|''Maja je lagala''
|Čejen Černić Čanak
|-
|''Otac, majka i njihova djeca'' 
|Ivor Martinić 
|-
|''Svadba II''
|Igor Šeregi
|-
|''Boj pod Sigetom''
|Arsen Anton Ostojić
| rowspan=&quot;5&quot; |&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih - RAZVOJ
PROJEKATA u 2025. - 2. ROK - 10.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Dvaput'' 
|Aldo Tardozzi
|-
|''O ljudima i psima''
|Ivan Salaj
|-
|''Pikolo''
|Filip Heraković
|-
|''Selekcija''
|Bruno Anković
|-
|''Močvara''
|Daria Blažević
| rowspan=&quot;4&quot; |&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=POTICANJE
PROIZVODNJE FILMOVA u 2025. - 2. ROK - 11.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/rezultati%20deb%20i%20dugi%20igrani%20PROIZVODNJA%202.%20rok%202025.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}&lt;/ref&gt;
|-
|''Na javnom zadatku''
|Dražen Žarković
|-
|''Poskoci''
|Rajko Grlić
|-
|''Sumnjivo područje'' 
|Filip Peruzović 
|}

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis hrvatskih televizijskih serija]]
* [[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova Katalog hrvatskih filmova] Katalog sadrži filmove koji su nastali nakon osnivanja [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]] 2008. godine. (2008. – ''danas'')
* [http://v1.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32473 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Filmografija hrvatskih cjelovečernjih filmova (po redateljima) 1944. – 2008.
* [http://v1.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32472 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Povijest hrvatskoga filma: kronološki pregled

[[Kategorija:Hrvatski filmovi| ]]
[[Kategorija:Filmski popisi|Hrvatski filmovi]]
[[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]]</text>
      <sha1>l561zepkc33rdmes8ang925mvpzypox</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antarktička cirkumpolarna struja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>157499</id>
    <revision>
      <id>7567238</id>
      <parentid>7244070</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:31:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2237" sha1="dl10ixscnjsvherh8m41qbvdbopfqgl" xml:space="preserve">'''Antarktička cirkumpolarna struja''' je hladna [[morska struja]] na [[južna polutka|južnoj polutki]]. Povezuje [[Atlantski ocean|Atlantski]], [[Indijski ocean|Indijski]] i [[Tihi ocean]], što je čini najvažnijim elementom globalne [[termohalinska pokretna traka|termohalinske cirkulacije]]. Struji južno od vrlo prostranih [[suptropi|suptropskih]] kruženja. Nastala je kad su se prije oko 41 milijun godina razdvojili [[Antarktika]] i [[Južna Amerika]] što je otvorilo [[Drakeov prolaz]] i uzrokovalo je zaleđivanje ovog novog najjužnijeg kontinenta, koji je do tada imao umjereno hladnu [[klima|klimu]].&lt;ref&gt; Helen Briggs: ''[http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/4928010.stm Fossil gives clue to big chill.]'',  BBC News, 11. veljače 2008.&lt;/ref&gt;

Pod utjecajem [[zapadni vjetrovi|zapadnih vjetrova]] ova struja je jedina koja obilazi oko cijelog globusa. Zbog svog utjecaja na svjetska mora ima vrlo veliki utjecaj na [[klima|vrijeme]] na cijeloj [[Zemlja|Zemlji]]. Zbog toga, ovu struju nazivaju i &quot;kuhinjom vremena ovog svijeta&quot;. Struji ukupnom količinom vode, od morske površine pa sve do dna na više od 4000 metara dubine. Od Antarktike do toplijih [[ocean]]a donosi vrlo [[salinitet|slanu]], hladnu morsku vodu. Ova struja transportira najveću količinu vode na Zemlji, oko 140 Sverdupa (1 Sv = 1 milijun m³/s). Neprekidno pokreće vodene mase u smjeru istoka, dakle u smjeru kazaljke na [[sat (instrument)|sat]]u, nešto brže od Zemljine rotacije, oko čitavog [[kontinent]]a.

Između glavnog toka struje i kontinenta stvaraju se i [[Antarktički vrtlozi|dva vrtloga]], jedan u [[Rossovo more|Rossovom]] i drugi u [[Weddellovo more|Weddellovom moru]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* https://web.archive.org/web/20080124162356/http://www.literaturecollection.com/a/london/149/
* https://web.archive.org/web/20101212104219/http://oceanworld.tamu.edu/resources/ocng_textbook/chapter13/chapter13_04.htm
* https://web.archive.org/web/20100812110938/http://earth.usc.edu/~stott/Catalina/Oceans.html Good graphics later in article.


[[Kategorija:Antarktika]]
[[Kategorija:Morske struje u Indijskom oceanu]]
[[Kategorija:Morske struje u Atlantskom oceanu]]
[[Kategorija:Morske struje u Tihom oceanu]]</text>
      <sha1>dl10ixscnjsvherh8m41qbvdbopfqgl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Čičerova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>164835</id>
    <revision>
      <id>7567060</id>
      <parentid>7048589</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7399" sha1="da3wg81to67ryguh6ymr6axsz5ho69t" xml:space="preserve">{{Infokvir atletičar
| ime = Ana Čičerova
| slika =Anna Chicherova by Augustas Didzgalvis.jpg
| slika_širina = &lt;!-- Only for images narrower than 220 pixels --&gt;
| slika_opis = Ana Čičerova na SP-u 2013. godine
| puno_ime = ''' Ana Vladimirovna Čičerova'''  
| nadimak = 
| datum_rođenja = [[22. srpnja]] [[1982.]]
| mjesto_rođenja = [[Erevan]], [[Armenija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| državljanstvo = {{Z|RUS}} [[Rusija]]

| karijera = 
| discipline = [[Atletika]]
| rekordi = 207 cm
| medalje = 
{{Medalje vrh2}}
{{Medalje sport | [[Skok u vis]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[OI 2012.|London 2012.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje SP}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Berlin 2009.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Moskva 2013.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje SDP}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004.|Budimpešta 2004.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012.|Istanbul 2012.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2003.|Birmingham 2003.]] | [[skok u vis]]}}
{{Odličja | Finala svjetskog kupa}}
{{Medalje srebro | [[Stuttgart]] [[2008.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje srebro | [[Solun]] [[2009.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje bronca | [[Stuttgart]] [[2007.]] | [[skok u vis]]}}
{{Medalje EDP}}
{{Medalje zlato | [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2005.|Madrid 2005.]] | [[skok u vis]]}}
{{Odličja| Univerzijada}}
{{Medalje zlato| [[Ljetna univerzijada 2005.|Izmir 2005.]]| [[skok u vis]]}}
{{Medalje dno}}
}}
'''Ana Vladimirovna Čičerova''' ([[Erevan]], [[Armenija]], [[22. srpnja]] [[1982.]]) je [[rusija|ruska]] [[atletika|atletičarka]].

Natječe se u disciplini [[skok u vis]]. Osobni rekord joj je 207&amp;nbsp;cm, preskočen u [[Čeboksari]]ju. Olimpijska je prvakinja iz [[London]]a [[2012.]]&lt;ref&gt;[http://sportske.jutarnji.hr/cicerova-osvojila-zlato/1047154/ Čičerova osvojila zlato] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307082854/http://sportske.jutarnji.hr/cicerova-osvojila-zlato/1047154/ |date=7. ožujka 2016. }}, [[Sportske novosti]], 11. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/sport/clanak/hellebaut-bez-iznenadjenja-cicerova-osvojila-zlato-u-skoku-u-vis/631030.aspx Čičerova osovjila zlato u skoku u vis], Index.hr, 11. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt; Svjetska je prvakinja iz [[2011.]] godine&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/atletika/cicerova-u-kcerkici-pronasla-motivaciju-za-osvajanje-zlata-233411 Čičerova u kćerkici pronašla motivaciju za osvajanje zlata], [[24 sata]], 11. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt; te uz to zlato ima još četiri odličja sa svjetskih prvenstava.&lt;ref&gt;Johnson, Len (2011-08-20). [http://daegu2011.iaaf.org/NewsEventPreviewsListDetail.aspx?id=61166 Women's High Jump – Prewiew (Daeugu 2011)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503105344/http://daegu2011.iaaf.org/NewsEventPreviewsListDetail.aspx?id=61166 |date=3. svibnja 2012. }}, iaaf.org, 27. kolovoza 2011.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Čičerova je rođena u [[Erevan]]u, ali se s [[obitelj]]i seli u [[Rusija|ruski]] gradić Belaja Kalitva. Nekoliko je puta prije [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Svjetskog prvenstva 2013.]] najavljivala da će se povući iz profesionalne karijere, ali je ipak, potaknuta činjenicom da je četrnaest godina bila u vrhu skoka u vis, odlučila nastaviti s karijerom. Nakon svog drugog svjetskog srebra iz [[Berlin]]a [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|2009.]], svoju kćer Niku rodila je [[2010.]] i godinu poslije, [[2011.]], osvojila svoje prvo i jedino svjetsko zlato.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=n/season=2011/sex=W/all=n/legal=A/disc=HJ/detail.html High jump 2011 - statistics, toplists and results], iaaf.org, 23. kolovoza 2011., pristupljeno 27. kolovoza 2011.&lt;/ref&gt;

[[1999.]] godine osvojila je prvo veliko natjecanje u poljskom gradu [[Bydgoszcz]]u preskočivši 1.89 m na Svjetskom prvenstvu za mlade.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/results/iaaf-world-youth-championships/1999/1st-iaaf-world-youth-championships-1893 1st IAAF World Youth Championships - results], iaaf.org, 18. srpnja 1999.&lt;/ref&gt; Kontinuirano je, uz [[Blanka Vlašić|Blanku Vlašić]], bila jedna od glavnih favoritkinja za osvajanje medalja sve do [[2010.]] Tu je sezonu propustila zog trudnoće. 2011. godine u [[Daegu]]u je na Svjetskom prvenstvu osvojila zlato pobijedivši Vlašić s preskočenih 2.03 m. Svoj osobni rekord postavila je 2011. na Ruskom državnom prvenstvu preskočivši 2.07 m, što je treći najbolji skok u povijesti ženskog [[skok u vis|skoka u vis]], odmah poslije [[Stefka Kostadinova|Stefke Kostadinove]] (2.09 m) i [[Blanka Vlašić|Blanke Vlašić]] (2.08 m). Čičerova je osobni rekord u dvorani postavila na atletskom mitingu u [[Arnstadt]]u preskočivši 2.06 m. Time je popravila svoj vlastiti i ruski državni dvoranski rekord za dva centimetra. Među deset je najboljih skakačica u vis u povijesti, na otvorenom i u dvorani.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=i/age=n/season=0/sex=W/all=y/legal=A/disc=HJ/detail.html High Jump Indoor All Time], pristupljeno 28. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=n/season=0/sex=W/all=y/legal=A/disc=HJ/detail.html High Jump Outdoor All Time], pristupljeno 28. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

Živi i trenira u [[Moskva|Moskvi]], a trenira ju Jevgenij Zagorulko. Njezin muž je nekadašnji [[kazahstan]]ski sprinter [[Genadij Černovol]], s kojim ima kćer Niku, rođenu u [[Rujan|rujnu]] [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.european-athletics.org/general-news/russias-chicherova-jumping-back-into-the-spotlight.html Russia’s Chicherova jumping back into the spotlight] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120813085347/http://www.european-athletics.org/general-news/russias-chicherova-jumping-back-into-the-spotlight.html |date=13. kolovoza 2012. }}, pristupljeno 28. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

Sa zlatima u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daeguu]] i [[Atletika na OI 2012.|Londonu]], Čičerova je jedna od tri skakačice u vis kojoj je pošlo za rukom osvojiti zlato na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] i [[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetskom prvenstvu]] (uz [[Stefka Kostadinova|Stefku Kostadinovu]] i [[Heike Henkel]]).

== Osobni rekordi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=55%
|-
! Prostor
! Disciplina
! Osobni rekord
! Mjesto održavanja 
! Datum
! Rezultat
|-
| Na otvorenom
| [[skok u vis]]
| 207&amp;nbsp;cm
| [[Čeboksari]], [[Rusija]] {{Z|RUS}}
| [[22. srpnja]] [[2011.]]
| ''3. rezultat svih vremena''
|-
| U dvorani
| [[skok u vis]]
| 206&amp;nbsp;cm
| [[Arnstadt]], [[Njemačka]] {{Z|NJE}}
| [[4. veljače]] [[2012.]] 
| ''3. rezultat svih vremena''
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.iaaf.org/athletes/russia/anna-chicherova-136903 Ana Čičerova] profil na [[IAAF]]-u
{{Svjetske prvakinje u skoku u vis}}
{{OI pobjednici - skok u vis žene}}
{{mrva-biog-atletika}}

{{GLAVNIRASPORED:Čičerova, Ana}}
[[Kategorija:Ruski skakači u vis]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]]</text>
      <sha1>da3wg81to67ryguh6ymr6axsz5ho69t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antiteroristička jedinica Lučko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168347</id>
    <revision>
      <id>7567264</id>
      <parentid>7478551</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:46:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7572" sha1="6g90u3x5fwaz7hjmi8a107y9v9k8a66" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv= Antiteroristička jedinica Lučko
|slika= [[Datoteka:Emblème de l'Antiteroristička jedinica Lučko (ATJ Lučko).svg]]
|opis slike=
|osnovana datum= [[7. rujna]] [[1990.]]
|ukinuta datum=
|period=
|država= {{Z+X|HRV}}
|odanost=
|grana= [[Hrvatska policija]]
|vrsta= Specijalna postrojba
|uloga=
|specijalizacija= [[protuterorizam|Antiteroristička borba]]
|veličina= 130 pripadnika
|zapovjedna struktura= [[Specijalna policija Republike Hrvatske]]
|vojarna oznaka=
|sjedište= [[Lučko]], [[Zagreb]]
|nadimak=
|zaštitnik=
|geslo=
|boje=
|marš=
|maskota=
|obljetnica= [[7. rujna]]
|oprema=
|oprema oznaka=
|bitke=[[Domovinski rat]] &lt;br/ &gt; {{•}} [[Operacija Bljesak|Operacija ''Bljesak'']]&lt;br/ &gt; {{•}} [[Operacija Oluja|Operacija ''Oluja'']]
|bitke oznaka=
|odlikovanja= [[Povelja Republike Hrvatske|Povelja RH]] za izniman doprinos u Domovinskome ratu&lt;ref name=&quot;predsjednik&quot;&gt;[http://www.predsjednik.hr/07092010 Odluka o dodjeli Povelje RH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101015025451/http://predsjednik.hr/07092010 |date=15. listopada 2010. }} predsjednik.hr, Ured Predsjednika RH, pristupljeno 7. rujna 2010.&lt;/ref&gt;
|raspuštena=
|zapovjednik1=
|zapovjednik oznaka=
|trenutačni zapovjednik= Mate Bilobrk
|trenutačni zapovjednik oznaka=
|zapovjednik2=
|zapovjednik2 oznaka=
|ceremonijalni zapovjednik=
|ceremonijalni zapovjednik oznaka=
|istaknuti zapovjednici=
|simbol raspoznavanja= Zelena
|simbol raspoznavanja oznaka= Beretka
|simbol raspoznavanja 2=
|simbol raspoznavanja 2 oznaka=
|simbol raspoznavanja 3=
|simbol raspoznavanja 3 oznaka=
|simbol raspoznavanja 4=
|simbol raspoznavanja 4 oznaka=
}}
'''Antiteroristička jedinica Lučko''', [[pokrata|skraćeno]] '''ATJ Lučko''' je jedinica [[Specijalna policija Republike Hrvatske|Specijalne policije Republike Hrvatske]] u sastavu Zapovjedništva specijalne policije [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|MUP-a]], posebno osposobljena za rješavanje kriznih situacija visokog rizika, posebice talačkih kriza. Sjedište joj je u [[Lučko]]m, na zapadu Zagreba.

Jedinica je bila je prva oružana formacija posebne namjene hrvatske države.&lt;ref&gt;https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/35-rodjendan-atj-lucko---933326.html&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Jezgru ATJ Lučko predstavljali su novouvježbani pripadnici hrvatskih redarstvenika na tečaju [[Prvi hrvatski redarstvenik]].&lt;ref name=&quot;UVSJP&quot;&gt;[http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=308&amp;Itemid=169 ''Prvi hrvatski redarstvenik ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161025160831/http://uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=308&amp;Itemid=169 |date=25. listopada 2016. }}, Udruga veterana SJP Alfa Zagreb, tekst nedatiran i nepotpisan. Pristupljeno 13. rujna 2016.&lt;/ref&gt;

Antiteroristička jedinica Lučko osnovana [[7. rujna]] [[1990.]] godine, i u vrijeme osnutka predstavljala je prvu organiziranu postrojbu hrvatske države koja se u tom trenutku mogla suprotstaviti agresoru na Republiku Hrvatsku.

ATJ Lučko je najelitnija specijalna jedinica Hrvatske policije i uz [[Bojna za specijalna djelovanja|Bojnu za specijalna djelovanja]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|OSRH-a]] jedna od najelitnijih postrojbi Republike Hrvatske.

Broji oko 130 pripadnika, koji su posebno obučeni u rješavanju talačkih situacija u zrakoplovima ili na brodovima te za ronjenje.

== Ratni put u Domovinskom ratu ==
[[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja specijalna policija ATJ Lucko 05082011.jpg|mini|desno|250px|Pripadnici Specijalne policije ATJ Lučko na obilježavanju [[Operacija Oluja|Operacije ''Oluja'']].]]
[[Datoteka:Croatian Police Agusta AB-212 with ATJ Lucko members.jpg|mini|250px|Pokazna vježba pripadnika ATJ Lučko iz helikoptera [[Agusta Bell AB-212|''Agusta Bell'' AB-212]].]]
[[Datoteka:ATJ Lučko members at Lučko AB 2008.jpg|mini|250px|Pokazna vježba pripadnika ATJ Lučko.]]

Tijekom 1990. – 1991. Jedinica izvodi niz zadaća uspostavljanja javnog reda i mira što su ih narušili [[Balvan revolucija|pobunjeni Srbi u Hrvatskoj]]. Jedinica sudjeluje u nizu akcija koje su imale zadaću oduzeti oružje [[JNA]]-u te naoružavati i obučavati jedinice koje kasnije čine osnove stvaranja [[OSRH|Hrvatske vojske]]. 

Među ostalim zauzima vojarne u [[Delnice|Delnicama]], [[Samobor]]u, Dubokom Jarku, [[Dugo Selo|Dugom Selu]], [[Prečko]]m, Komandu V. zrakoplovnog korpusa u Maksimirskoj, blokira vojarne »Maršal Tito« u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]], [[Zračna luka Zagreb|Zračnu luku Zagreb]], zauzima vojni odašiljač na [[Sljeme]]nu i uhićuje generala JNA Aksentijevića. 

Svoje vatreno krštenje Antiteroristička jedinica Lučko prolazi [[1. ožujka]] [[1991.]] u [[Pakrac]]u. 

Ubrzo su uslijedili [[Krvavi Uskrs|Krvavi Uskrs]] na Plitvicama, Glina, Topusko, Petrinja, Dragotinci, ponovo Pakrac-Okučani, Aerodrom Pleso, Dubica, Delnice, Marinci, [[opsada Dubrovnika]], Cavtat, Maslenica, Medački džep, Daruvar, Bučje, Požega (Ivanovac), [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]], Petrova Gora i ''Oluja Obruč''.

Do sada neidentificirani pripadnici ATJ Lučko 25. su kolovoza 1995. počinili [[pokolj u Gruborima]]. Jedinica je toga dana, u sklopu operacije čišćenja terena ''Oluja obruč,'' ušla u selo [[Grubori]] kod [[Knin|Knina]] te su njeni pripadnici ondje ubili 6 civila [[Srbi u Hrvatskoj|srpske]] nacionalnosti, uglavnom starije životne dobi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grubori|url=https://snv.hr/zlocini/grubori/|url-status=live|archive-url=http://archive.today/2023.05.17-033949/https://snv.hr/zlocini/grubori/|archive-date=17. svibnja 2023.|access-date=12. siječnja 2026.|website=Srpsko narodno vijeće}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=4. lipnja 2014.|title=Presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj 1 K-rz-3/10 od 04.06.2014.|url=http://old.documenta.hr/assets/files/Pravomo%C4%87no-presu%C4%91ena/Frano_Drljo_i_dr.%2C_presuda%2C_04.06.2014._ed.pdf|url-status=dead|access-date=12. siječnja 2026|website=Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|page=47|quote=S druge strane i Žinić i Balunović, kao svjedoci koji tvrde da su bili zapovjednici grupa, dozvoljavaju mogućnost da su se pripadnici grupa prilikom kretanja po terenu miješali, da grupe nisu imale svoju čvrstu strukturu, pa konačno, da su i postojale, a zato nema gotovo nikakvih dokaza, ne može se točno utvrditi koji pripadnik ATJ Lučko je bio pripadnik koje grupe u ovoj konkretnoj akciji.|archive-date=16. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260116094713/http://old.documenta.hr/assets/files/Pravomo%C4%87no-presu%C4%91ena/Frano_Drljo_i_dr.%2C_presuda%2C_04.06.2014._ed.pdf}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}
* [https://web.archive.org/web/20080331052638/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1945/lang,hr/ Antiteroristička jedinica &quot;Lučko&quot; (Zagreb) - MUP-a RH], postavljeno 26. veljače 2007., pristupljeno 18. travnja 2014.
* [http://www.mup.hr/10302/1.aspx 18. godišnjica ATJ Lučko, MUP]

== Poveznice ==
* [[Specijalna policija Republike Hrvatske]]
* [[Hrvatska policija]]
* [[Ministarstvo unutarnjih poslova]]
* [[Željko Sačić]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.policija.hr/mup.hr/main.aspx?id=162 MUP, Specijalna policija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150404073505/http://www.policija.hr/mup.hr/main.aspx?id=162 |date=4. travnja 2015. }}

[[Kategorija:Policija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatske postrojbe u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Lučko]]</text>
      <sha1>6g90u3x5fwaz7hjmi8a107y9v9k8a66</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banksy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170881</id>
    <revision>
      <id>7567489</id>
      <parentid>7438538</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:58:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3250" sha1="clttv8k05u8n2qfr1ph6mkiiosp7nli" xml:space="preserve">'''Banksy''' je [[pseudonim]] poznatog [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] crtača [[grafiti|grafita]] nepoznata identiteta.&lt;ref name=&quot;bbctrail&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/6343197.stm |title=On the trail of artist Banksy |publisher=BBC News |date=2007-02-08 |accessdate=2007-02-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dailymail.co.uk/femail/article-1034538/Graffiti-artist-Banksy-unmasked---public-schoolboy-middle-class-suburbia.html &quot;Daily Mail unmasks Banksy], srpanj 2008&lt;/ref&gt; 
Pretpostavlja se da je iz grada [[Yate]] pored [[Bristol]]a,&lt;ref name=&quot;bbctrail&quot; /&gt; te da je rođen [[1974.]],&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/magazine/5346822.stm Real name: Robert Thomas Banks, 33 years old in 2007 (BBC)]&lt;/ref&gt; no to još nije sa sigurnošću dokazano. Također se nagađa da je švicarski umjetnik Maître de Casson zapravo Banksy.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Hans-Heiner Dobke |title=Ist Banksy der Leipziger Maler Maître de Casson? |url=https://trendkraft.io/kunst-kultur-und-religion/ist-banksy-der-leipziger-maler-maitre-de-casson/ |date=2019-12-09 |language=de |accessdate=2020-10-28 |archive-date=26. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201026154857/https://trendkraft.io/kunst-kultur-und-religion/ist-banksy-der-leipziger-maler-maitre-de-casson/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, Maître de Casson kaže da on nije Banksy.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Maître de Casson |url=https://maitredecasson.com/Banksy.php |accessdate=2020-10-28 |archive-date=27. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201027013610/https://maitredecasson.com/Banksy.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Svojim satiričnim i duhovitim grafitima, koje crta uz pomoć ličilačkih [[šablona]] često iskazuje nezadovoljstvo ratom i kapitalizmom. Među njegovim poznatim uradcima su oslikavanje [[izrael]]skog zida na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] idiličnim prizorima, postavljanje svojih slika u poznate [[muzej]]e, te postavljanje izložbe sa živim oslikanim životinjama.

Banksy koristi taktike komunikacijske gerile, kako bi ponudio alternativnu perspektivu o političkim i ekonomskim pitanjima. Često mijenja i modificira poznate motive i slike. Preuzeo je naručeni posao u dobrotvorne svrhe (npr. za [[Greenpeace]]) i dizajnirao brojne naslovnice CD-a. Kao umjetnik do sada je radio u zemljama poput Australije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Izraela, Italije, Jamajke, Japana, Kanade, Kube, Malija, Meksika, Austrije, Palestine, Španjolske i SAD-a.

Uz primjenu šablona grafita Banksy je neovlašteno instalirao i svoja djela u nekoliko [[muzej]]a. 2005. njegova su djela pojavila na ovaj način u londonskom [[Tate Modern]], [[New York Museum of Modern Art]], [[Metropolitan Museum of Art, Brooklyn Museum]], [[American Natural History Museum]] i [[Louvre]]u. U svibnju 2005. u Britanskom muzeju pronađena je Banksyjeva verzija špiljske slike na kojoj je prikazan čovjek u lovu s kolicima za kupovinu.

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
 To Advertise Here Call 0800 Banksy.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commons|Banksy}}
* [http://www.banksy.co.uk/ Banksyjeva web stranica]

[[Kategorija:Životopisi, Engleska]]
[[Kategorija:Britanski umjetnici]]</text>
      <sha1>clttv8k05u8n2qfr1ph6mkiiosp7nli</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Dubravko Jelčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171196</id>
    <revision>
      <id>7567290</id>
      <parentid>7366020</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11668" sha1="tfdfph92keih3sm1mdzezsiie2wojye" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis 
| ime            = Antun Dubravko Jelčić
| slika          = Dubravko Jelcic 27072012 2 roberta f.jpg
| veličina       = 220px
| opis_slike     = Antun Dubravko Jelčić 2012. godine
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[6. studenoga]] [[1930.]]
| smrt           = [[28. veljače]] [[2020.]]
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po      = 
| zanimanje      = [[književnik]]
}}
'''Antun Dubravko Jelčić''' ([[Požega]], [[6. studenoga]] [[1930.]] – [[Zagreb]], [[28. veljače]] [[2020.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[akademik]], [[književnik]], [[književni povjesničar]], [[književni kritičar]] i [[političar]].

== Životopis ==
Dubravko Jelčić rodio se u Požegi [[1930.]] godine. Maturirao je [[1951.]] godine u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]].&lt;ref name=&quot;Politika i sudbine&quot;&gt;''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, Bilješka o piscu, str. 237.&lt;/ref&gt; Završio je [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], [[1956.]] godine, gdje je postigao i doktorat znanosti s područja [[književnost]]i, [[1974.]] godine.&lt;ref name=&quot;Politika i sudbine&quot; /&gt; Bio je profesor u srednjoj školi u [[Osijek]]u, zatim dramaturg u [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku]] te ponovno kao profesor u srednjoj školi, u [[Travnik]]u. Godine [[1960.]] prelazi u [[Zagreb]], na Institutu za književnost [[JAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] (JAZU), danas Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU), gdje je napredovao od asistenta do znanstvenog savjetnika godine [[1982.]]&lt;ref name=&quot;HAZU&quot;&gt;[http://info.hazu.hr/antun_dubravko_jelcic_biografija HAZU: akademik Antun Dubravko Jelčić, književnik], preuzeto 10. veljače 2012.&lt;/ref&gt;

Godine [[1983.]] postaje članom suradnikom '''Razreda za suvremenu književnost JAZU''', a od [[1992.]] redoviti član '''Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'''.&lt;ref name=&quot;HAZU&quot; /&gt; Od iste godine je tajnik Razreda za književnost akademije.

== Znanstveni i stručni doprinos ==
Akademik Jelčić objelodanio je nekoliko stotina znanstvenih, stručnih i litereranih radova, od kojih su većina skupljeni u tridesetak samostalnih knjiga.&lt;ref name=&quot;HAZU&quot; /&gt; Od [[1966.]] sudjelovao na desetak znanstvenih i stručnih skupova diljem Hrvatske (o doprinosu Slavonije hrvatskoj književnosti; o hrvatskoj vojnoj granici; dvaput na znanstvenom-saboru [[Slavonija|Slavonije]] i [[Baranja|Baranje]]; o fra [[Kajo Agjić|Kaji Agjiću]]; o fra [[Grgur Ćevapović|Grguru Ćevapoviću]]; o [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivani Brlić-Mažuranić]]; o [[Antun Gustav Matoš|A.G. Matošu]]; o [[Ivan Dežman|Ivanu Dežmanu]]; o [[Eugen Kumičić|Eugenu Kumičiću]]; dvaput na [[Krleža|Krležinim]] danima; itd.).&lt;ref name=&quot;HAZU&quot; /&gt; Voditelj je i glavni istraživač projekta ''Dokumentacija o hrvatskoj književnosti XX. stoljeća''. Devedesetih godina 20. stoljeća predavao je na kolegiju ''Hrvatski nacionalni identitet'' na [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]].

== Članstvo u uredništvima ==
* Suurednik časopisa ''[[Forum (časopis)|Forum]]'', mjesečnika Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od [[1987.]] godine.&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/28973/ Proleksis enciklopedija: Jelčić, Dubravko], preuzeto 10. veljače 2012.&lt;/ref&gt;
* Bio je član Uredničkog odbora edicije ''Pet stoljeća hrvatske književnosti''
* Glavni urednik je edicije ''Stoljeća hrvatske književnosti''
* Član Uredništva edicije ''Svjedoci povijesti''
* Priredio desetak svezaka u edicijama kritičkih izdanja Sabranih djela [[Tin Ujević|Tina Ujevića]], A.G. Matoša i [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], te više desetaka knjiga u edicijama djela hrvatskih pisaca XIX. i XX. stoljeća

== Kulturno-politička aktivnost ==
Nakon demokratskih promjena [[1990.]] i obnavljanje rada zabranjene [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], postaje njen potpredsjednik. Angažira se u [[HDZ|Hrvatskoj demokratskoj zajednici]] i postaje članom Glavnog odbora. Dana [[20. ožujka]] [[1999.]] povodom osnivanja ''Akademske zajednice &quot;Dr. Ante Starčević&quot;'', zajednice HDZ-a koju okuplja akademske građane, postaje njen predsjednik. Od [[2002.]] do [[2006.]] član je zakladne uprave [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zaklade hrvatskog državnog zavjeta]].

U prigodi pete obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] objavljuje [[2004.]] zajedno s [[Josip Pečarić|Josipom Pečarićem]] knjigu eseja i članaka ''Tuđmanove tri sekunde''.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2004/12/10/KRV.html HRT: Kratke vijesti: 10. prosinca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306010544/http://www.hrt.hr/arhiv/2004/12/10/KRV.html |date=6. ožujka 2016. }}, preuzeto 10. veljače 2012.&lt;/ref&gt;

Uključuje se u rad [[Hrvatski rast|Hrvatskog rasta]] [[2011.]] godine. Član je Savjeta Hrvatskog rasta.&lt;ref&gt;[http://www.h-rast.hr/Savjet/DUBRAVKO-JELCIC.html HRAST: Dubravko Jelčić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113022600/http://www.h-rast.hr/Savjet/DUBRAVKO-JELCIC.html |date=13. siječnja 2012. }}, preuzeto 10. veljače 2012.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
Nepotpun popis djela:
* ''Poraz pobjednika'', (lirika), 1962. 
* ''August Šenoa njim samim'', (monografija), 1966. 
* ''Teme i mete'', (studije, eseji i kritike), 1969. 
* ''Za i protiv'', (rasprave, feljtoni, polemike), 1971. 
* ''Majstori realističkog pripovijedanja'', (studija ''Stvarnost i sudbina Ivice Kičmanovića''; u zajed. knjizi s [[Franjo Grčević|Grčevićem]], [[Miroslav Šicel|Šicelom]] i [[Jože Pogačnik|Pogačnikom]]), 1971. 
* ''Suvremena hrvatska novela'', knj. I. i II. (antologija), 1971. 
* ''Literatura o A.G. Matošu'', (deskriptivna bibliografija), 1976. 
* ''Epigrami'', (tiskano kao rukopis, samo za internu upotrebu, u 34 primjerka numerirana autorovom rukom i s njegovim vlastoručnim potpisom), 1976. 
* ''Vallis aurea: eseji i portreti'', 1977. 
* ''Hrvatski narodni i književni preporod'', (monografija s hrestomatijom), 1978. 
* ''Približavanje sfingi: diptih o Ujeviću: esej i drama'', 1979. 
* ''Šenoa'', (monografija) 1984. 
* ''Kranjčević'', (monografija), 1984. 
* ''Matoš'', (monografija), 1984. 
* ''Izabrana djela'', (u knjižnici &quot;Pet stoljeća hrvatske književnosti&quot;, zajed. knjiga sa [[Franjo Švelec|Švelcem]], [[Nikola Ivanišin|Ivanišinom]], [[Miroslav Vaupotić|Vaupotićem]] i [[Nedjeljko Mihanović|Mihanovićem]]), 1984. 
* ''Slavonske male stvari: glose, elzeviri, konferanse'', 1985. 
* ''Strast avanture ili avantura strasti: Josip Kosor: prilog tezi o autohtonosti ekspresionizma u hrvatskoj književnosti'', (monografija), 1988. 
* ''Riječ po riječ'', (eseji), 1989. 
* ''Dnevnik od rujna do rujna 1989. – 1990.'', 1991. 
* ''Preporod književnosti i književnost preporoda'', (studije i eseji), 1993. 
* ''Tri predavanja o hrvatskom pjesništvu'', (studije i eseji), 1993. 
* ''Šenoa-Kovačić-Gjalski'', (studija ''Stvarnost i sudbina Ivice Kičmanovića'', u zajedničkoj knjizi s Miroslavom Šicelom), 1993. 
* ''Strah: igre jave i sna'', (roman), 1994. 
* ''Politika i sudbine'', (eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima), 1995. 
* ''Pozicije i (o)pozicije'', (političko-publicistički spisi), 1995. 
* ''Nove teme i mete (studije, eseji, rasprave), 1995. 
* ''Građa o Ivi Vojnoviću'', (Ljetopis života i Deskriptivna bibliografija radova o njemu od 1885. do 1981.), poseban otisak iz &quot;Kronike&quot; Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU br. 3-4-5/1996. 
* ''Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne'', 1997., (2. znat. proš. izd., 2004., izd. na tal. jeziku ''Storia della letteratura croata'', Guépard Noir, Milano, 2005.,&lt;ref&gt;{{jezikk|eng.}} [http://www.croatia.org/crown/articles/9108/1/Dr-Ruggero-Cattaneo-and-his-work-on-Croatian-literature.html Prof. Dr. Darko Zubrinic, ''Ruggero Cattaneo, promotor of Croatian culture''], preuzeto 20. ožujka 2013.&lt;/ref&gt; izd. na španj. jeziku ''Historia de la literatura croata – desde la lápida de Baška hasta el Postmodernismo'', La Zonambula, Guadalajara, 2012.&lt;ref&gt;[http://www.dhk.hr/Clanak.aspx?id=653 Društvo hrvatskih književnika: Jelčićeva Povijest hrv. književnosti u Guadalajari], preuzeto 20. ožujka 2013.&lt;/ref&gt;)
* ''Županija Požeško-slavonska'', 1997., (suautor [[Marin Topić (fotograf)|Marin Topić]]) 
* ''Književnost u čistilištu'', (eseji i studije), 1999. 
* ''Kalendar jedne parlamentarne diverzije, ili, Anatomija hrvatske politike 1998./1999.'', 1999. 
* ''Pripravni na problem?'', (politički eseji i članci), 1999.
* ''Hrvatski književni romantizam'', 2002.
* ''Na istoj crti: govori i razgovori o književnosti i o politici 1963. – 2002.'', 2003.
* ''Tuđmanove tri sekunde'', (suautor [[Josip Pečarić]]), 2004., (2. proš. izd. 2007.)
* ''100 krvavih godina: XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti: eseji, polemike, epigrami'', 2004., (2. neizmj. izd. 2005.)&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=30&amp;sort=0&amp;spid0=30&amp;spv0=Hrvatska+-+povijest+-+20.st.&amp;selectedId=13005153 Katalog Knjižnica grada Zagreba: 100 krvavih godina: XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti: eseji, polemike, epigrami / Dubravko Jelčić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305051317/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=30&amp;sort=0&amp;spid0=30&amp;spv0=Hrvatska+-+povijest+-+20.st.&amp;selectedId=13005153 |date=5. ožujka 2016. }}, preuzeto 27. rujna 2013.&lt;/ref&gt;
* ''Književnik Mile Budak sada i ovdje'', (suautor Josip Pečarić), 2005.  
* ''Povijesni prijepori'', (suautor Josip Pečarić), 2006.
* ''Pisma iz života'', 2009.
* ''Hrvatska književnost i pravaštvo'', 2011.&lt;ref&gt;[http://www.sbplus.hr/slavonski_brod/kultura/knjizevnost/miroslav_krleza_je_bio_i_pravas/default.aspx SBplus.hr: Miroslav Krleža je bio i pravaš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920194540/http://www.sbplus.hr/slavonski_brod/kultura/knjizevnost/miroslav_krleza_je_bio_i_pravas/default.aspx |date=20. rujna 2012. }}, preuzeto 10. veljače 2012.&lt;/ref&gt;
* ''Nasilje žalosnih uspomena: Krhotine sjećanja 1967. – 1969. – 1971. – 2003. – 2007.'', 2012.&lt;ref&gt;[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=21219:objavljena-knjiga-dubravka-jelia-nasilje-alosnih-uspomena-krhotine-sjeanja&amp;catid=74:knjigozori&amp;Itemid=348 Hrsvijet.net: Objavljena knjiga Dubravka Jelčića 'Nasilje žalosnih uspomena – krhotine sjećanja'], preuzeto 22. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;
* ''Živjeti u književnosti: kritičko-memoarski eseji, glose i paljetci'', 2013.
* ''I jedni i drugi: kroatološke teme: eseji, kritike, komentari, sjećanja : 1956. – 2014.'', 2015.

== Nagrade ==
* [[2016.]]: [[Nagrada Vladimir Nazor]], za životno djelo.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=18695 |naslov=Odabrani dobitnici &quot;Nagrade Vladimir Nazor&quot; za najbolja umjetnička ostvarenja u 2016. godini |izdavač=min-kulture.hr |preuzeto=27. studenoga 2017.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://info.hazu.hr/antun_dubravko_jelcic_biografija Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Akademik Antun Dubravko Jelčić] – ''osobne stranice''

{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Jelčić, Antun Dubravko}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Životopisi, Požega]]</text>
      <sha1>tfdfph92keih3sm1mdzezsiie2wojye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atentat u Zagrebu 23. listopada 2008.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172691</id>
    <revision>
      <id>7567380</id>
      <parentid>7395189</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:47:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3715" sha1="reawup6xfhfgqj8x3w1scfduvx0feop" xml:space="preserve">'''Atentat u Zagrebu 23. listopada 2008.''', bio je [[atentat]] na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]], glavnoga urednika tjednika ''[[Nacional]]a'' i Niku Franjića, direktora ''Nacionalova'' marketinga.

== Atentat ==
[[Slika:Palmoticeva atentat.jpg|250px|desno|mini|Parkiralište u Palmotićevoj ulici, dva dana nakon atentata na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]]. Znatiželjni prolaznici i jedna TV kamera još uvijek promatraju lokaciju.]]

[[23. listopada]] [[2008.]] godine, u 18,22 po lokalnom vremenu, u centru glavnoga hrvatskoga grada [[Zagreb]]a izvršen je atentat na novinara Ivu Pukanića, glavnoga urednika ''[[Nacional]]a'' i Niku Franjića, direktora ''Nacionalova'' marketinga. Ubijeni su [[Auto-bomba|auto-bombom]] u ulici Staroj Vlaškoj, kod sjedišta [[Nacional]]a, dvije ulice istočno od [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]]. Mediji su atentat okarakterizirali kao teroristički čin.

Netom prije događaja Pukanić je s Nikom Franjićem, direktorom Nacionalova marketinga, ušao u svoj [[Lexus]]. Odmah zatim eksplodirala je [[bomba]] u kontejneru pokraj auta.&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7687532.stm |title=Zagreb car bomb kills journalist |date=23. listopada 2008. |accessdate=24. listopada 2008. |publisher=[[BBC]] |language=Engleski}}&lt;/ref&gt; Čim se pojavila na mjestu zločina, policija je blokirala promet oko Stare Vlaške i obližnjeg Langovog trga s namjerom sprječavanja ubojičinog bijega, no bez uspjeha.

Mogući sumnjivac bio je uočen netom nakon eksplozije. Policija je izvijestila da je bio u ranim tridesetim godinama, nosio šiltericu i da je bježao ne obazirući se na promet.&lt;ref name=&quot;ezadar_ass&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/eksplodirao-auto-bomba-pored-nacionala-ubijen-ivo-pukanic |title=Eksplodirao auto bomba pored Nacionala, ubijen Ivo Pukanić?! |date=23. listopada 2008. |accessdate=23. listopada 2008. |work=Ezadar.hr |archive-date=24. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081024200305/http://www.ezadar.hr/clanak/eksplodirao-auto-bomba-pored-nacionala-ubijen-ivo-pukanic |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;poslovni_ass&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.poslovni.hr/96427.aspx |title=Ubijen Ivo Pukanić |date=23. listopada 2008. |accessdate=23. listopada 2008. |work=Poslovni.hr |archive-date=26. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081026083258/http://www.poslovni.hr/96427.aspx |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;javno&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=195619 |title=Ivo Pukanic, Niko Franjic Killed, Two Injured |date=23. listopada 2008. |accessdate=23. listopada 2008. |work=Javno.com |language=Engleski |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026065415/http://www.javno.com/en/croatia/clanak.php?id=195619 |archivedate=26. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

Za njihovo ubojstvo pravomoćno su odlukom Vrhovnoga suda 14. siječnja 2013. godine osuđeni Željko Milovanović (na 40 godina), Robert Matanić (na 35 godina), Bojan Gudurić (na 33 godine), Slobodan Đurović (na 25 godina) a još ranije Luka Matanić (na 16 godina) i Amir Mafalani (na 16 godina).&lt;ref&gt;Ivana Jakelić, [http://www.vecernji.hr/crna-kronika/matanicu-djurovicu-i-drugima-ukupno-165-godina-501837 ''Mataniću, Đuroviću i drugima ukupno 165 godina''], ''[[Večernji list]]'', 24. siječnja 2013., pristupljeno 6. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|2008 Zagreb bombing}}

{{Coord|45.813457|N|15.982570|E|dim:100_region:HR-21_type:event_source:enwiki|display=title|format=dms}}

{{ZG}}

[[Kategorija:Atentati u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest Zagreba]]
[[Kategorija:Hrvatski mediji]]</text>
      <sha1>reawup6xfhfgqj8x3w1scfduvx0feop</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arhuaco</title>
    <ns>0</ns>
    <id>180103</id>
    <revision>
      <id>7567327</id>
      <parentid>7069764</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:13:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2342" sha1="o21z6pwgn691niqz21gm1f2ceh2l8xf" xml:space="preserve">'''Arhuaco''' (Arhuacoa, Aroaco, Aruac, Aruak), skupina plemena amenričkih Indijanaca nastanjenih u području planina [[Sierra Nevada de Santa Marta]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Arhuaco plemena govore nekoliko jezika is rodnih dijalekata koja po jednoj kalsifikaciji čine posebnu skupinu [[chibchan]]skih jezika, to su: Atánque ili [[Atánke]], [[Buntigwa]], Bintucua, [[Cágaba]] (ili Kogi, Kogui, Koghi, Köggaba), [[Guamaca]] (Guamaqua), Ica (ili [[Ijca]], Ika) i [[Sanha]]. U 20. stoljeću ima ih preko 10,000.

Arhuacoe su uzgajivači [[slatke manioke]] (yuca), [[kukuruz]]a, [[krumpir]]a, [[arracache]], [[šećerne trske]] i [[plantain]]a (vrsta banane za kuhanje). Kod Ika i Buntigwa bave se i uzgojem [[domaće životinje|domaćih životinja]], uključujući [[kokoši]], [[puran]]e, [[svinja|svinje]] i [[ovce]]. 

Današnje nastambe Arhuacoa su ili četvrtaste ili okrugle, sagrađene od zemlje i prekrivene slamom ili travom. Naselja uz crkvu imaju i kuću za muškarce. Odjeća je od [[pamuk]]a, sastoji se od duge tunike i uskih hlača, [[šešir]]a i torbe koja se nosi preko ramena. Žene nose haljine pričvrščene oko jednog ramena i široki pojas. I muškarci i žene hodaju bosi.

Arhuaci su prakticirali razne običaje vezane uz [[pubertet]], odnosno obrede inicijacija nad dječacima i djevojčicama. Danas ovaj običaj se vrši jedino nad dječacima. Neki od Arhuaca primili su rimokatoličku vjeru, a neki još imaju svoja vlastita svetišta i plemenske svećenike.

== Podjela ==
Arhuaco ili Aruak danas se jezično klasificiraju na:
:a. Malayo: Guamaca, Sanha. Imena plemena Guamaca i Sanha postali su sininim za jezik malayo. 3,225 (1993 Organización Gonawindu Tayrona). 
:b. Arhuaco: Ika i Buntigwa. Imena plemena Ika i Buntigwa postali su sininim za jezik ika ili arhuaco. 5,272 (1985 census).
:c. Kogui ili Kogi. 4,000 do 6,000 (1996 SIL).

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.rickandbebe.com/BBfotos/KogiFamilyinFrontofHome.jpg Slika: Kogi Indijanci]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212230905/http://www.rickandbebe.com/BBfotos/KogiFamilyinFrontofHome.jpg |date=12. veljače 2021. }}
*[https://web.archive.org/web/20061102021955/http://www.dismalworld.com/minorities/arhuaco_indians_in_columbia.php Arhuaco Indians in Columbia]

[[Kategorija:Arhuaco]]
[[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]]</text>
      <sha1>o21z6pwgn691niqz21gm1f2ceh2l8xf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jake Gyllenhaal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>189994</id>
    <revision>
      <id>7567213</id>
      <parentid>6854268</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:01:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Obrisana stara informacija</comment>
      <origin>7567213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2099" sha1="mkxnqegy9ivjhpre7z1fixpuqnsui90" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             = [http://www.jakegyllenhaal.com/ JakeGyllenhaal.com]
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jake Gyllenhaal''' ([[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]], [[19. prosinca]] [[1980.]]) [[SAD|američki]] je [[glumac]]. Sin je redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]]. Počeo je glumiti s deset godina, a prvu je zapaženu ulogu imao [[2001.]] godine u filmu ''[[Donnie Darko]]''.

Godine [[2005.]] nominiran je za [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Oscara za najboljeg sporednog glumca]], za ulogu u kontroverznom filmu [[Ang Lee|Anga Leeja]], ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''.

Gyllenhaal je ostvario značajne uloge i u filmovima ''[[Dan poslije sutra]]'', ''[[Zodiac (2007)|Zodiac]]'' i drugima.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>mkxnqegy9ivjhpre7z1fixpuqnsui90</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567216</id>
      <parentid>7567213</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:09:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Prevedeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2345" sha1="j2zq5wivkvgm2kyvw1a9ss3x70fr7rp" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             = [http://www.jakegyllenhaal.com/ JakeGyllenhaal.com]
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>j2zq5wivkvgm2kyvw1a9ss3x70fr7rp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567218</id>
      <parentid>7567216</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:27:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2339" sha1="tl2fffkn9vv96d7mdy8frgwebpb5l7d" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             =
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = Donnie Darko

Planina Brokeback Noćne kronike
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>tl2fffkn9vv96d7mdy8frgwebpb5l7d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567219</id>
      <parentid>7567218</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:34:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4175" sha1="rzmr62cf46ai2nzr9pmuus2qrzjetoe" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             =
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = Donnie Darko

Planina Brokeback Noćne kronike
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>rzmr62cf46ai2nzr9pmuus2qrzjetoe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567220</id>
      <parentid>7567219</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:37:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodan podatak o broadwayskoj produkciji Otela iz 2025.</comment>
      <origin>7567220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5165" sha1="ikktn9saorez0164x9p052btf3zqzzw" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             =
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = Donnie Darko

Planina Brokeback Noćne kronike
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>ikktn9saorez0164x9p052btf3zqzzw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567221</id>
      <parentid>7567220</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:43:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7867" sha1="gvuzxudwourta9zww1411syk6ibs6tx" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             =
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = Donnie Darko

Planina Brokeback Noćne kronike
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;


==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>gvuzxudwourta9zww1411syk6ibs6tx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567222</id>
      <parentid>7567221</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:47:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11259" sha1="nyex9yza0dyygtzothnwvn1epjpa2n7" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             =
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = Donnie Darko

Planina Brokeback Noćne kronike
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju te je stanovao u studentskom domu John Jay Hall.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi, iako je poslije izrazio želju da jednoga dana završi studij.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>nyex9yza0dyygtzothnwvn1epjpa2n7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567223</id>
      <parentid>7567222</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:52:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere */</comment>
      <origin>7567223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11148" sha1="9zvi6ktl8yvcun5xgaaigwkwnofm3wb" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             =
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = Donnie Darko

Planina Brokeback Noćne kronike
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>9zvi6ktl8yvcun5xgaaigwkwnofm3wb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567224</id>
      <parentid>7567223</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:54:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno, skraćeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13477" sha1="8p28zswbd9ll3ose15hbbp0nctmndw2" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Jake Gyllenhaal
|slika           = Jake Gyllenhaal 2019 by Glenn Francis.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Jake Gyllenhaal in Hollywood California - June 2019
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[19. prosinca]] [[1980.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, {{Z+X|SAD}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1991.]] - danas
|web             =
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = Donnie Darko

Planina Brokeback Noćne kronike
|oscar           =
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = '''Najbolji glumac u sporednoj ulozi'''&lt;br/&gt;[[2005.]] ''[[Planina Brokeback (2005)|Planina Brokeback]]''
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>8p28zswbd9ll3ose15hbbp0nctmndw2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567226</id>
      <parentid>7567224</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:08:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje slike sa wikiPortraits</comment>
      <origin>7567226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12713" sha1="lcynpuu3ac6hib79qdbppnz4a63zmfo" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta Denzela Washingtona u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>lcynpuu3ac6hib79qdbppnz4a63zmfo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567227</id>
      <parentid>7567226</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:10:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno, skraćeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15594" sha1="1un54mj7nl774pbdpx4q9x9q806y1go" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta Denzela Washingtona u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata.&lt;ref&gt;[https://www.miramax.com/movie/Proof/ „Proof”], ''Miramax'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.universalpicturesathome.com/movies/jarhead „Jarhead”], ''Universal Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>1un54mj7nl774pbdpx4q9x9q806y1go</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567229</id>
      <parentid>7567227</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:16:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno, skraćeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20485" sha1="qqy1b8ns42nze7t9x3dyfue5i7oyx0y" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta Denzela Washingtona u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata.&lt;ref&gt;[https://www.miramax.com/movie/Proof/ „Proof”], ''Miramax'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.universalpicturesathome.com/movies/jarhead „Jarhead”], ''Universal Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch'') redatelja Davida Ayera.&lt;ref&gt;[https://whatson.bfi.org.uk/lff/Online/default.asp?BOparam%3A%3AWScontent%3A%3AloadArticle%3A%3Aarticle_id=B71C2538-345C-4AA2-AF53-9555674BD1AD&amp;doWork%3A%3AWScontent%3A%3AloadArticle=Load „End of Watch”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'', izvedenoj na Off-Broadwayu,&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te je bio član međunarodnog žirija 62. Berlinskoga filmskog festivala.&lt;ref&gt;[https://www.berlinale.de/en/archive/yearbooks/2012.html „62nd Berlin International Film Festival”], ''Berlinale'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. dvaput je surađivao s redateljem [[Denis Villeneuve|Denisom Villeneuveom]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica,&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/18f54621-4356-57de-aada-c657ceb65f15/prisoners „Prisoners (2013)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; dok je u psihološkom trileru ''Enemy'' odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti i njemu identičnog glumca.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/67878ba2-531d-5f61-8527-d311e481984c/enemy „Enemy (2013)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''), u kojem je tumačio Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja u Los Angelesu.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/da84e880-fd29-5e3b-8f16-00ecc3e5f312/nightcrawler „Nightcrawler (2014)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za tu je izvedbu bio nominiran za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je 2015. debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine glumio boksača Billyja Hopea u sportskoj drami ''Southpaw'' te planinara Scotta Fischera u filmu ''Everest''. Također je bio član žirija glavnog natjecateljskog programa 68. Filmskog festivala u Cannesu.&lt;ref&gt;[https://www.festival-cannes.com/en/2015/the-jury-of-the-68th-festival-de-cannes/ „The Jury of the 68th Festival de Cannes”], ''Festival de Cannes'', 21. travnja 2015., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' iz 2016. odigrao je dvostruku ulogu, za koju je ponovno nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio 2017. u obnovljenoj produkciji mjuzikla Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u biografskoj drami ''Stronger'' glumio Jeffa Baumana, preživjelog u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/5c153c8c-0af7-5dc7-87ae-84e00a5fbfa0/stronger „Stronger (2017)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Godine 2018. nastupio je uz [[Carey Mulligan]] u obiteljskoj drami ''Wildlife'', redateljskom prvijencu glumca [[Paul Dano|Paula Danoa]].&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>qqy1b8ns42nze7t9x3dyfue5i7oyx0y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567230</id>
      <parentid>7567229</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20465" sha1="krzhq64aj1wlaejvitvhgfnlqla523j" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata.&lt;ref&gt;[https://www.miramax.com/movie/Proof/ „Proof”], ''Miramax'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.universalpicturesathome.com/movies/jarhead „Jarhead”], ''Universal Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch'') redatelja Davida Ayera.&lt;ref&gt;[https://whatson.bfi.org.uk/lff/Online/default.asp?BOparam%3A%3AWScontent%3A%3AloadArticle%3A%3Aarticle_id=B71C2538-345C-4AA2-AF53-9555674BD1AD&amp;doWork%3A%3AWScontent%3A%3AloadArticle=Load „End of Watch”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'', izvedenoj na Off-Broadwayu,&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te je bio član međunarodnog žirija 62. Berlinskoga filmskog festivala.&lt;ref&gt;[https://www.berlinale.de/en/archive/yearbooks/2012.html „62nd Berlin International Film Festival”], ''Berlinale'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. dvaput je surađivao s redateljem [[Denis Villeneuve|Denisom Villeneuveom]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica,&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/18f54621-4356-57de-aada-c657ceb65f15/prisoners „Prisoners (2013)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; dok je u psihološkom trileru ''Enemy'' odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti i njemu identičnog glumca.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/67878ba2-531d-5f61-8527-d311e481984c/enemy „Enemy (2013)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''), u kojem je tumačio Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja u Los Angelesu.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/da84e880-fd29-5e3b-8f16-00ecc3e5f312/nightcrawler „Nightcrawler (2014)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za tu je izvedbu bio nominiran za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je 2015. debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine glumio boksača Billyja Hopea u sportskoj drami ''Southpaw'' te planinara Scotta Fischera u filmu ''Everest''. Također je bio član žirija glavnog natjecateljskog programa 68. Filmskog festivala u Cannesu.&lt;ref&gt;[https://www.festival-cannes.com/en/2015/the-jury-of-the-68th-festival-de-cannes/ „The Jury of the 68th Festival de Cannes”], ''Festival de Cannes'', 21. travnja 2015., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' iz 2016. odigrao je dvostruku ulogu, za koju je ponovno nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio 2017. u obnovljenoj produkciji mjuzikla Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u biografskoj drami ''Stronger'' glumio Jeffa Baumana, preživjelog u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/5c153c8c-0af7-5dc7-87ae-84e00a5fbfa0/stronger „Stronger (2017)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Godine 2018. nastupio je uz [[Carey Mulligan]] u obiteljskoj drami ''Wildlife'', redateljskom prvijencu glumca [[Paul Dano|Paula Danoa]].&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>krzhq64aj1wlaejvitvhgfnlqla523j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567232</id>
      <parentid>7567230</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:28:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno, dopunjeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; navedeni svi dugometražni filmovi iz razdoblja 2012.–2018.; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21346" sha1="i9fn41na1q4zsj8xatul3h9l9th3jsw" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata.&lt;ref&gt;[https://www.miramax.com/movie/Proof/ „Proof”], ''Miramax'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.universalpicturesathome.com/movies/jarhead „Jarhead”], ''Universal Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca Briana Taylora u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch''). Bio je i izvršni producent filma, a za pripremu uloge sudjelovao je u taktičkoj obuci i policijskim ophodnjama.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot;&gt;[https://www.dfi.dk/en/viden-om-film/filmdatabasen/person/jake-gyllenhaal „Jake Gyllenhaal – Filmography”], ''Danish Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot;&gt;[https://mojtv.hr/filmografija/glumac/801/jake-gyllenhaal.aspx „Jake Gyllenhaal – Filmografija”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'' na Off-Broadwayu.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. nastupio je u dvama filmovima redatelja [[Denis Villeneuve|Denisa Villeneuvea]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica, dok je u psihološkom trileru ''Neprijatelj'' (engl. ''Enemy'') odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti Adama Bella i njegova dvojnika Anthonyja Claira.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''). Za potrebe uloge Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja, znatno je smršavio. Njegova izvedba donijela mu je nominacije za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2015. pojavio se u četirima filmovima. U romantičnoj komediji ''Accidental Love'' glumio je kongresnika Howarda Birdwella, a u sportskoj drami ''Lijevi kroše'' (engl. ''Southpaw'') boksača Billyja Hopea. U pustolovnoj drami ''Everest'' tumačio je američkog planinara Scotta Fischera, dok je u filmu ''Rušenje'' (engl. ''Demolition'') glumio investicijskog bankara Davisa Mitchella, koji pokušava ponovno izgraditi život nakon smrti supruge.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt; Iste je godine debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2016. nastupio je u neo-noir trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' (engl. ''Nocturnal Animals''), u kojem je odigrao dvostruku ulogu Edwarda Sheffielda i Tonyja Hastingsa. Za izvedbu je bio nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. glumio je astronauta Davida Jordana u znanstvenofantastičnom hororu ''Trag života'' (engl. ''Life''), o posadi Međunarodne svemirske postaje koja otkriva opasan oblik života s Marsa.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/kino/45685/trag-zivota.aspx „Trag života”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Potom je u satiričnoj pustolovnoj drami ''Okja'' redatelja Bong Joon-hoa tumačio ekscentričnog zoologa Johnnyja Wilcoxa.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80091936 „Okja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine producirao i glumio u biografskoj drami ''Snaga je u meni'' (engl. ''Stronger''), u kojoj je tumačio Jeffa Baumana, muškarca koji je izgubio obje noge u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-stronger-2017-online „Stronger”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio u mjuziklu Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. uz [[Carey Mulligan]] nastupio je u obiteljskoj drami ''Divljina'' (engl. ''Wildlife''), redateljskom prvijencu [[Paul Dano|Paula Danoa]], u kojoj je glumio Jerryja Brinsona, oca koji napušta obitelj kako bi radio na gašenju šumskog požara.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u vesternu ''The Sisters Brothers'' redatelja Jacquesa Audiarda tumačio detektiva Johna Morrisa, uz [[Joaquin Phoenix|Joaquina Phoenixa]], Johna C. Reillyja i [[Riz Ahmed|Riza Ahmeda]].&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-sisters-brothers „The Sisters Brothers”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;


==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>i9fn41na1q4zsj8xatul3h9l9th3jsw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567245</id>
      <parentid>7567232</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:01:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno, dopunjeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; dodane novije informacije uz izvore; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28434" sha1="85q5w4bddzo4tpy1pikl3b44d4hznub" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata. U filmu je glumio uz svojega budućeg šogora [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], koji je tumačio marinca Alana Troya, Swoffordova prijatelja i snajperskog motritelja.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca Briana Taylora u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch''). Bio je i izvršni producent filma, a za pripremu uloge sudjelovao je u taktičkoj obuci i policijskim ophodnjama.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot;&gt;[https://www.dfi.dk/en/viden-om-film/filmdatabasen/person/jake-gyllenhaal „Jake Gyllenhaal – Filmography”], ''Danish Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot;&gt;[https://mojtv.hr/filmografija/glumac/801/jake-gyllenhaal.aspx „Jake Gyllenhaal – Filmografija”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'' na Off-Broadwayu.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. nastupio je u dvama filmovima redatelja [[Denis Villeneuve|Denisa Villeneuvea]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica, dok je u psihološkom trileru ''Neprijatelj'' (engl. ''Enemy'') odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti Adama Bella i njegova dvojnika Anthonyja Claira.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''). Za potrebe uloge Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja, znatno je smršavio. Njegova izvedba donijela mu je nominacije za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2015. pojavio se u četirima filmovima. U romantičnoj komediji ''Accidental Love'' glumio je kongresnika Howarda Birdwella, a u sportskoj drami ''Lijevi kroše'' (engl. ''Southpaw'') boksača Billyja Hopea. U pustolovnoj drami ''Everest'' tumačio je američkog planinara Scotta Fischera, dok je u filmu ''Rušenje'' (engl. ''Demolition'') glumio investicijskog bankara Davisa Mitchella, koji pokušava ponovno izgraditi život nakon smrti supruge.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt; Iste je godine debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2016. nastupio je u neo-noir trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' (engl. ''Nocturnal Animals''), u kojem je odigrao dvostruku ulogu Edwarda Sheffielda i Tonyja Hastingsa. Za izvedbu je bio nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. glumio je astronauta Davida Jordana u znanstvenofantastičnom hororu ''Trag života'' (engl. ''Life''), o posadi Međunarodne svemirske postaje koja otkriva opasan oblik života s Marsa.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/kino/45685/trag-zivota.aspx „Trag života”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Potom je u satiričnoj pustolovnoj drami ''Okja'' redatelja Bong Joon-hoa tumačio ekscentričnog zoologa Johnnyja Wilcoxa.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80091936 „Okja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine producirao i glumio u biografskoj drami ''Snaga je u meni'' (engl. ''Stronger''), u kojoj je tumačio Jeffa Baumana, muškarca koji je izgubio obje noge u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-stronger-2017-online „Stronger”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio u mjuziklu Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. uz [[Carey Mulligan]] nastupio je u obiteljskoj drami ''Divljina'' (engl. ''Wildlife''), redateljskom prvijencu [[Paul Dano|Paula Danoa]], u kojoj je glumio Jerryja Brinsona, oca koji napušta obitelj kako bi radio na gašenju šumskog požara.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u vesternu ''The Sisters Brothers'' redatelja Jacquesa Audiarda tumačio detektiva Johna Morrisa, uz [[Joaquin Phoenix|Joaquina Phoenixa]], Johna C. Reillyja i [[Riz Ahmed|Riza Ahmeda]].&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-sisters-brothers „The Sisters Brothers”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2019.–danas: Akcijski i trilerski projekti ===

Godine 2019. Gyllenhaal je ponovno surađivao s redateljem Danom Gilroyem u satiričnom trileru ''Velvet Buzzsaw'', u kojem je tumačio umjetničkog kritičara Morfa Vandewalta.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80199689 „Velvet Buzzsaw”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine glumio Quentina Becka, odnosno negativca Mysterija, u superherojskom filmu ''[[Spider-Man: Daleko od kuće]]''.&lt;ref&gt;[https://www.sonypictures.com/movies/spidermanfarfromhome „Spider-Man: Far From Home”], ''Sony Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadwayu je nastupio uz Toma Sturridgea u dvostrukoj predstavi monologa ''Sea Wall/A Life''. Za izvedbu u monologu ''A Life'' bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glavnog glumca u predstavi.&lt;ref&gt;[https://www.tonyawards.com/nominees/year/any/category/any/show/sea-walla-life/ „Sea Wall/A Life – nominations”], ''Tony Awards'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2021. posudio je glas Jimu Prescottu u animiranom filmu ''Spirit Untamed''&lt;ref&gt;[https://www.dreamworks.com/movies/spirit-untamed „Spirit Untamed”], ''DreamWorks Animation'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te je producirao i glumio policijskog operatera Joea Baylora u kriminalističkom trileru ''Krivnja'' (engl. ''The Guilty''), američkoj preradi istoimenog danskog filma.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/81345983 „Krivnja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sljedeće je godine tumačio kriminalca Dannyja Sharpa u akcijskom filmu Michaela Baya ''Hitna pomoć'' (engl. ''Ambulance'').&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/176794/hitna-pomoc.aspx „Hitna pomoć”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Također je posudio glas farmeru Searcheru Cladeu u Disneyjevu animiranom filmu ''Čudesan svijet'' (engl. ''Strange World'').&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/strange-world „Strange World”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2023. ponovno je surađivao s redateljem [[Guy Ritchie|Guyem Ritchiejem]] u ratnom akcijskom filmu ''Savez'' (engl. ''Guy Ritchie's The Covenant''). Glumio je narednika američkih specijalnih snaga Johna Kinleyja, koji se vraća u Afganistan kako bi spasio prevoditelja koji mu je prethodno spasio život.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/32104/savez.aspx „Savez”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2024. glumio je bivšeg borca Elwooda Daltona u akcijskom filmu ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House''), preradi istoimenog filma iz 1989.&lt;ref&gt;[https://www.aboutamazon.com/news/entertainment/road-house-jake-gyllenhaal-prime-video „Road House starring Jake Gyllenhaal on Prime Video”], ''Amazon'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario glavnu televizijsku ulogu zamjenika državnog odvjetnika Rustyja Sabicha u pravnoj trilerskoj seriji ''Presumed Innocent'', temeljenoj na romanu Scotta Turowa. Gyllenhaal je bio i jedan od izvršnih producenata serije.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/originals/presumed-innocent/ „Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Na Broadway se vratio 2025. u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]''. Tumačio je Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi, a predstavu je režirao Kenny Leon.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/production/othello-broadway-ethel-barrymore-theatre-2025 „Othello”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2026. prvi je put glumio u filmu koji je režirala njegova sestra [[Maggie Gyllenhaal]]. U njezinoj gotičkoj romansi ''Nevjesta!'' (engl. ''The Bride!'') tumačio je Ronnieja Reeda, popularnog holivudskog filmskog idola iz 1930-ih.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride „The Bride!”], ''Warner Bros.'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://people.com/maggie-gyllenhaal-brother-jake-made-her-laugh-so-hard-the-bride-exclusive-11919028 Eric Andersson, „Maggie Gyllenhaal Says Brother Jake Made Her Laugh So Hard She Cried on The Bride! Set”], ''People'', 4. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://cinestarcinemas.hr/zagreb/nevjesta/6262 „Nevjesta!”], ''CineStar'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ponovno surađivao s Guyem Ritchiejem u akcijskom trileru ''Siva zona'' (engl. ''In the Grey''), u kojem je tumačio operativca Bronca. U filmu je nastupio uz [[Henry Cavill|Henryja Cavilla]], koji je glumio njegova partnera Sida, te Eizu González i Rosamund Pike.&lt;ref&gt;[https://blackbearpictures.com/film-and-tv/in%20the%20grey „In the Grey”], ''Black Bear'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.art-kino.org/hr/film/siva-zona „Siva zona”], ''Art-kino Croatia'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2026/may/15/in-the-grey-movie-review-guy-ritchie Benjamin Lee, „In the Grey review – Guy Ritchie's bizarrely buried action caper is a blast”], ''The Guardian'', 15. svibnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2026. radio je i na romantičnoj tragikomediji ''Honeymoon with Harry'', koju režiraju Glenn Ficarra i John Requa. U filmu glumi muškarca koji nakon smrti zaručnice odlazi na planirano bračno putovanje s njezinim ocem, kojega tumači [[Kevin Costner]].&lt;ref&gt;[https://screenqueensland.com.au/sq-news/media-centre/kevin-costner-and-jake-gyllenhaal-set-to-honeymoon-with-harry-in-queensland/ „Kevin Costner and Jake Gyllenhaal set to Honeymoon with Harry in Queensland”], ''Screen Queensland'', 25. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim filmovima u postprodukciji nalazi se nadnaravni romantični triler ''Remain'', koji je napisao i režirao [[M. Night Shyamalan]]. Gyllenhaal u njemu glumi arhitekta koji se nakon obiteljske tragedije zaljubljuje u zagonetnu ženu, koju tumači Phoebe Dynevor. Film je najavljen za 5. veljače 2027.&lt;ref&gt;[https://www.thewrap.com/creative-content/movies/m-night-shyamalan-movie-remain-moves-release-dates/ Drew Taylor, „Warner Bros. Moves M. Night Shyamalan's Remain to 2027”], ''TheWrap'', 6. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U postprodukciji je i nastavak filma ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House 2''), u kojem ponovno tumači Elwooda Daltona. Film režira Ilya Naishuller, a među novim članovima glumačke postave se nalaze [[Dave Bautista]] i Gyllenhaalov šogor [[Peter Sarsgaard]].&lt;ref&gt;[https://www.joblo.com/road-house-2-peter-sarsgaard/ Steve Seigh, „Peter Sarsgaard and Rob Delaney join Jake Gyllenhaal for Amazon MGM's Road House 2”], ''JoBlo'', 6. studenoga 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;. Datum objavljivanja još nije najavljen.&lt;ref&gt;[https://www.cinemablend.com/movies/ive-been-waiting-update-jake-gyllenhaal-road-house-2-someone-asked-director-ilya-naishuller „I've Been Waiting for an Update on Jake Gyllenhaal's Road House 2”], ''CinemaBlend'', 1. lipnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;


==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>85q5w4bddzo4tpy1pikl3b44d4hznub</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567246</id>
      <parentid>7567245</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:04:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30152" sha1="48xar1qls264kdu2pc7m2x954p2oby5" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata. U filmu je glumio uz svojega budućeg šogora [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], koji je tumačio marinca Alana Troya, Swoffordova prijatelja i snajperskog motritelja.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca Briana Taylora u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch''). Bio je i izvršni producent filma, a za pripremu uloge sudjelovao je u taktičkoj obuci i policijskim ophodnjama.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot;&gt;[https://www.dfi.dk/en/viden-om-film/filmdatabasen/person/jake-gyllenhaal „Jake Gyllenhaal – Filmography”], ''Danish Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot;&gt;[https://mojtv.hr/filmografija/glumac/801/jake-gyllenhaal.aspx „Jake Gyllenhaal – Filmografija”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'' na Off-Broadwayu.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. nastupio je u dvama filmovima redatelja [[Denis Villeneuve|Denisa Villeneuvea]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica, dok je u psihološkom trileru ''Neprijatelj'' (engl. ''Enemy'') odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti Adama Bella i njegova dvojnika Anthonyja Claira.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''). Za potrebe uloge Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja, znatno je smršavio. Njegova izvedba donijela mu je nominacije za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2015. pojavio se u četirima filmovima. U romantičnoj komediji ''Accidental Love'' glumio je kongresnika Howarda Birdwella, a u sportskoj drami ''Lijevi kroše'' (engl. ''Southpaw'') boksača Billyja Hopea. U pustolovnoj drami ''Everest'' tumačio je američkog planinara Scotta Fischera, dok je u filmu ''Rušenje'' (engl. ''Demolition'') glumio investicijskog bankara Davisa Mitchella, koji pokušava ponovno izgraditi život nakon smrti supruge.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt; Iste je godine debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2016. nastupio je u neo-noir trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' (engl. ''Nocturnal Animals''), u kojem je odigrao dvostruku ulogu Edwarda Sheffielda i Tonyja Hastingsa. Za izvedbu je bio nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. glumio je astronauta Davida Jordana u znanstvenofantastičnom hororu ''Trag života'' (engl. ''Life''), o posadi Međunarodne svemirske postaje koja otkriva opasan oblik života s Marsa.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/kino/45685/trag-zivota.aspx „Trag života”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Potom je u satiričnoj pustolovnoj drami ''Okja'' redatelja Bong Joon-hoa tumačio ekscentričnog zoologa Johnnyja Wilcoxa.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80091936 „Okja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine producirao i glumio u biografskoj drami ''Snaga je u meni'' (engl. ''Stronger''), u kojoj je tumačio Jeffa Baumana, muškarca koji je izgubio obje noge u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-stronger-2017-online „Stronger”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio u mjuziklu Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. uz [[Carey Mulligan]] nastupio je u obiteljskoj drami ''Divljina'' (engl. ''Wildlife''), redateljskom prvijencu [[Paul Dano|Paula Danoa]], u kojoj je glumio Jerryja Brinsona, oca koji napušta obitelj kako bi radio na gašenju šumskog požara.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u vesternu ''The Sisters Brothers'' redatelja Jacquesa Audiarda tumačio detektiva Johna Morrisa, uz [[Joaquin Phoenix|Joaquina Phoenixa]], Johna C. Reillyja i [[Riz Ahmed|Riza Ahmeda]].&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-sisters-brothers „The Sisters Brothers”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2019.–danas: Akcijski i trilerski projekti ===

Godine 2019. Gyllenhaal je ponovno surađivao s redateljem Danom Gilroyem u satiričnom trileru ''Velvet Buzzsaw'', u kojem je tumačio umjetničkog kritičara Morfa Vandewalta.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80199689 „Velvet Buzzsaw”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine glumio Quentina Becka, odnosno negativca Mysterija, u superherojskom filmu ''[[Spider-Man: Daleko od kuće]]''.&lt;ref&gt;[https://www.sonypictures.com/movies/spidermanfarfromhome „Spider-Man: Far From Home”], ''Sony Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadwayu je nastupio uz Toma Sturridgea u dvostrukoj predstavi monologa ''Sea Wall/A Life''. Za izvedbu u monologu ''A Life'' bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glavnog glumca u predstavi.&lt;ref&gt;[https://www.tonyawards.com/nominees/year/any/category/any/show/sea-walla-life/ „Sea Wall/A Life – nominations”], ''Tony Awards'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2021. posudio je glas Jimu Prescottu u animiranom filmu ''Spirit Untamed''&lt;ref&gt;[https://www.dreamworks.com/movies/spirit-untamed „Spirit Untamed”], ''DreamWorks Animation'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te je producirao i glumio policijskog operatera Joea Baylora u kriminalističkom trileru ''Krivnja'' (engl. ''The Guilty''), američkoj preradi istoimenog danskog filma.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/81345983 „Krivnja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sljedeće je godine tumačio kriminalca Dannyja Sharpa u akcijskom filmu Michaela Baya ''Hitna pomoć'' (engl. ''Ambulance'').&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/176794/hitna-pomoc.aspx „Hitna pomoć”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Također je posudio glas farmeru Searcheru Cladeu u Disneyjevu animiranom filmu ''Čudesan svijet'' (engl. ''Strange World'').&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/strange-world „Strange World”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2023. ponovno je surađivao s redateljem [[Guy Ritchie|Guyem Ritchiejem]] u ratnom akcijskom filmu ''Savez'' (engl. ''Guy Ritchie's The Covenant''). Glumio je narednika američkih specijalnih snaga Johna Kinleyja, koji se vraća u Afganistan kako bi spasio prevoditelja koji mu je prethodno spasio život.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/32104/savez.aspx „Savez”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2024. glumio je bivšeg borca Elwooda Daltona u akcijskom filmu ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House''), preradi istoimenog filma iz 1989.&lt;ref&gt;[https://www.aboutamazon.com/news/entertainment/road-house-jake-gyllenhaal-prime-video „Road House starring Jake Gyllenhaal on Prime Video”], ''Amazon'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario glavnu televizijsku ulogu zamjenika državnog odvjetnika Rustyja Sabicha u pravnoj trilerskoj seriji ''Presumed Innocent'', temeljenoj na romanu Scotta Turowa. Gyllenhaal je bio i jedan od izvršnih producenata serije.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/originals/presumed-innocent/ „Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Na Broadway se vratio 2025. u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]''. Tumačio je Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi, a predstavu je režirao Kenny Leon.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/production/othello-broadway-ethel-barrymore-theatre-2025 „Othello”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2026. prvi je put glumio u filmu koji je režirala njegova sestra [[Maggie Gyllenhaal]]. U njezinoj gotičkoj romansi ''Nevjesta!'' (engl. ''The Bride!'') tumačio je Ronnieja Reeda, popularnog holivudskog filmskog idola iz 1930-ih.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride „The Bride!”], ''Warner Bros.'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://people.com/maggie-gyllenhaal-brother-jake-made-her-laugh-so-hard-the-bride-exclusive-11919028 Eric Andersson, „Maggie Gyllenhaal Says Brother Jake Made Her Laugh So Hard She Cried on The Bride! Set”], ''People'', 4. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://cinestarcinemas.hr/zagreb/nevjesta/6262 „Nevjesta!”], ''CineStar'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ponovno surađivao s Guyem Ritchiejem u akcijskom trileru ''Siva zona'' (engl. ''In the Grey''), u kojem je tumačio operativca Bronca. U filmu je nastupio uz [[Henry Cavill|Henryja Cavilla]], koji je glumio njegova partnera Sida, te Eizu González i Rosamund Pike.&lt;ref&gt;[https://blackbearpictures.com/film-and-tv/in%20the%20grey „In the Grey”], ''Black Bear'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.art-kino.org/hr/film/siva-zona „Siva zona”], ''Art-kino Croatia'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2026/may/15/in-the-grey-movie-review-guy-ritchie Benjamin Lee, „In the Grey review – Guy Ritchie's bizarrely buried action caper is a blast”], ''The Guardian'', 15. svibnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2026. radio je i na romantičnoj tragikomediji ''Honeymoon with Harry'', koju režiraju Glenn Ficarra i John Requa. U filmu glumi muškarca koji nakon smrti zaručnice odlazi na planirano bračno putovanje s njezinim ocem, kojega tumači [[Kevin Costner]].&lt;ref&gt;[https://screenqueensland.com.au/sq-news/media-centre/kevin-costner-and-jake-gyllenhaal-set-to-honeymoon-with-harry-in-queensland/ „Kevin Costner and Jake Gyllenhaal set to Honeymoon with Harry in Queensland”], ''Screen Queensland'', 25. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim filmovima u postprodukciji nalazi se nadnaravni romantični triler ''Remain'', koji je napisao i režirao [[M. Night Shyamalan]]. Gyllenhaal u njemu glumi arhitekta koji se nakon obiteljske tragedije zaljubljuje u zagonetnu ženu, koju tumači Phoebe Dynevor. Film je najavljen za 5. veljače 2027.&lt;ref&gt;[https://www.thewrap.com/creative-content/movies/m-night-shyamalan-movie-remain-moves-release-dates/ Drew Taylor, „Warner Bros. Moves M. Night Shyamalan's Remain to 2027”], ''TheWrap'', 6. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U postprodukciji je i nastavak filma ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House 2''), u kojem ponovno tumači Elwooda Daltona. Film režira Ilya Naishuller, a među novim članovima glumačke postave se nalaze [[Dave Bautista]] i Gyllenhaalov šogor [[Peter Sarsgaard]].&lt;ref&gt;[https://www.joblo.com/road-house-2-peter-sarsgaard/ Steve Seigh, „Peter Sarsgaard and Rob Delaney join Jake Gyllenhaal for Amazon MGM's Road House 2”], ''JoBlo'', 6. studenoga 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;. Datum objavljivanja još nije najavljen.&lt;ref&gt;[https://www.cinemablend.com/movies/ive-been-waiting-update-jake-gyllenhaal-road-house-2-someone-asked-director-ilya-naishuller „I've Been Waiting for an Update on Jake Gyllenhaal's Road House 2”], ''CinemaBlend'', 1. lipnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž u javnosti ==

Godine 2006. časopis ''People'' uvrstio je Gyllenhaala među „50 najljepših ljudi” (engl. ''50 Most Beautiful People'').&lt;ref&gt;„50 Most Beautiful People”, ''People'', 28. travnja 2006.&lt;/ref&gt; Iste je godine uvršten i na ''Peopleov'' popis „najpoželjnijih neženja 2006.” (engl. ''Hottest Bachelors of 2006'').&lt;ref&gt;[https://people.com/celebrity/10-things-to-love-about-jake/ Serena Kappes, „10 Things to Love About Jake”], ''People'', 9. lipnja 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U travnju 2012. internetski časopis ''Shalom Life'' smjestio ga je na šesto mjesto popisa „50 najtalentiranijih, najinteligentnijih, najduhovitijih i najprivlačnijih Židova na svijetu”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120531055725/http://www.shalomlife.com/culture/17032/top-50-hottest-jewish-men-10-1/ Ashley Baylen, „Top 50 Hottest Jewish Men (10–1)”], ''Shalom Life'', 20. travnja 2012., arhivirano 31. svibnja 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. zauzeo je 35. mjesto u anketi časopisa ''Empire'' o „100 najseksepilnijih filmskih zvijezda”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20180513031120/https://www.empireonline.com/movies/features/100-sexiest-men/ Willow Green, „The 100 Sexiest Movie Stars: The Men”], ''Empire'', 7. listopada 2013., arhivirano 13. svibnja 2018., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U anketi časopisa ''Glamour'' za najseksepilnijeg muškarca 2018. zauzeo je 50. mjesto.&lt;ref&gt;[https://www.glamourmagazine.co.uk/gallery/sexiest-man-of-the-year-2018 Leanne Bayley, „Sexiest Man of the Year 2018: Find Out Who Has Been Crowned the Winner”], ''Glamour UK'', 18. prosinca 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;


==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>48xar1qls264kdu2pc7m2x954p2oby5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567252</id>
      <parentid>7567246</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:16:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Prevedeno, provjereno, dopunjeno i prilagođeno iz članka [[:en:Jake Gyllenhaal]]; dodane novije informacije o vezi s Jeanne Cadieu uz izvore; vidi povijest izvornog članka za atribuciju.</comment>
      <origin>7567252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34905" sha1="lqjflxct3i6rgdqunbza4yegz4cfvpc" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata. U filmu je glumio uz svojega budućeg šogora [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], koji je tumačio marinca Alana Troya, Swoffordova prijatelja i snajperskog motritelja.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca Briana Taylora u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch''). Bio je i izvršni producent filma, a za pripremu uloge sudjelovao je u taktičkoj obuci i policijskim ophodnjama.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot;&gt;[https://www.dfi.dk/en/viden-om-film/filmdatabasen/person/jake-gyllenhaal „Jake Gyllenhaal – Filmography”], ''Danish Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot;&gt;[https://mojtv.hr/filmografija/glumac/801/jake-gyllenhaal.aspx „Jake Gyllenhaal – Filmografija”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'' na Off-Broadwayu.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. nastupio je u dvama filmovima redatelja [[Denis Villeneuve|Denisa Villeneuvea]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica, dok je u psihološkom trileru ''Neprijatelj'' (engl. ''Enemy'') odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti Adama Bella i njegova dvojnika Anthonyja Claira.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''). Za potrebe uloge Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja, znatno je smršavio. Njegova izvedba donijela mu je nominacije za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2015. pojavio se u četirima filmovima. U romantičnoj komediji ''Accidental Love'' glumio je kongresnika Howarda Birdwella, a u sportskoj drami ''Lijevi kroše'' (engl. ''Southpaw'') boksača Billyja Hopea. U pustolovnoj drami ''Everest'' tumačio je američkog planinara Scotta Fischera, dok je u filmu ''Rušenje'' (engl. ''Demolition'') glumio investicijskog bankara Davisa Mitchella, koji pokušava ponovno izgraditi život nakon smrti supruge.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt; Iste je godine debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2016. nastupio je u neo-noir trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' (engl. ''Nocturnal Animals''), u kojem je odigrao dvostruku ulogu Edwarda Sheffielda i Tonyja Hastingsa. Za izvedbu je bio nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. glumio je astronauta Davida Jordana u znanstvenofantastičnom hororu ''Trag života'' (engl. ''Life''), o posadi Međunarodne svemirske postaje koja otkriva opasan oblik života s Marsa.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/kino/45685/trag-zivota.aspx „Trag života”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Potom je u satiričnoj pustolovnoj drami ''Okja'' redatelja Bong Joon-hoa tumačio ekscentričnog zoologa Johnnyja Wilcoxa.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80091936 „Okja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine producirao i glumio u biografskoj drami ''Snaga je u meni'' (engl. ''Stronger''), u kojoj je tumačio Jeffa Baumana, muškarca koji je izgubio obje noge u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-stronger-2017-online „Stronger”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio u mjuziklu Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. uz [[Carey Mulligan]] nastupio je u obiteljskoj drami ''Divljina'' (engl. ''Wildlife''), redateljskom prvijencu [[Paul Dano|Paula Danoa]], u kojoj je glumio Jerryja Brinsona, oca koji napušta obitelj kako bi radio na gašenju šumskog požara.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u vesternu ''The Sisters Brothers'' redatelja Jacquesa Audiarda tumačio detektiva Johna Morrisa, uz [[Joaquin Phoenix|Joaquina Phoenixa]], Johna C. Reillyja i [[Riz Ahmed|Riza Ahmeda]].&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-sisters-brothers „The Sisters Brothers”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2019.–danas: Akcijski i trilerski projekti ===

Godine 2019. Gyllenhaal je ponovno surađivao s redateljem Danom Gilroyem u satiričnom trileru ''Velvet Buzzsaw'', u kojem je tumačio umjetničkog kritičara Morfa Vandewalta.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80199689 „Velvet Buzzsaw”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine glumio Quentina Becka, odnosno negativca Mysterija, u superherojskom filmu ''[[Spider-Man: Daleko od kuće]]''.&lt;ref&gt;[https://www.sonypictures.com/movies/spidermanfarfromhome „Spider-Man: Far From Home”], ''Sony Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadwayu je nastupio uz Toma Sturridgea u dvostrukoj predstavi monologa ''Sea Wall/A Life''. Za izvedbu u monologu ''A Life'' bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glavnog glumca u predstavi.&lt;ref&gt;[https://www.tonyawards.com/nominees/year/any/category/any/show/sea-walla-life/ „Sea Wall/A Life – nominations”], ''Tony Awards'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2021. posudio je glas Jimu Prescottu u animiranom filmu ''Spirit Untamed''&lt;ref&gt;[https://www.dreamworks.com/movies/spirit-untamed „Spirit Untamed”], ''DreamWorks Animation'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te je producirao i glumio policijskog operatera Joea Baylora u kriminalističkom trileru ''Krivnja'' (engl. ''The Guilty''), američkoj preradi istoimenog danskog filma.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/81345983 „Krivnja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sljedeće je godine tumačio kriminalca Dannyja Sharpa u akcijskom filmu Michaela Baya ''Hitna pomoć'' (engl. ''Ambulance'').&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/176794/hitna-pomoc.aspx „Hitna pomoć”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Također je posudio glas farmeru Searcheru Cladeu u Disneyjevu animiranom filmu ''Čudesan svijet'' (engl. ''Strange World'').&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/strange-world „Strange World”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2023. ponovno je surađivao s redateljem [[Guy Ritchie|Guyem Ritchiejem]] u ratnom akcijskom filmu ''Savez'' (engl. ''Guy Ritchie's The Covenant''). Glumio je narednika američkih specijalnih snaga Johna Kinleyja, koji se vraća u Afganistan kako bi spasio prevoditelja koji mu je prethodno spasio život.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/32104/savez.aspx „Savez”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2024. glumio je bivšeg borca Elwooda Daltona u akcijskom filmu ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House''), preradi istoimenog filma iz 1989.&lt;ref&gt;[https://www.aboutamazon.com/news/entertainment/road-house-jake-gyllenhaal-prime-video „Road House starring Jake Gyllenhaal on Prime Video”], ''Amazon'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario glavnu televizijsku ulogu zamjenika državnog odvjetnika Rustyja Sabicha u pravnoj trilerskoj seriji ''Presumed Innocent'', temeljenoj na romanu Scotta Turowa. Gyllenhaal je bio i jedan od izvršnih producenata serije.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/originals/presumed-innocent/ „Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Na Broadway se vratio 2025. u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]''. Tumačio je Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi, a predstavu je režirao Kenny Leon.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/production/othello-broadway-ethel-barrymore-theatre-2025 „Othello”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2026. prvi je put glumio u filmu koji je režirala njegova sestra [[Maggie Gyllenhaal]]. U njezinoj gotičkoj romansi ''Nevjesta!'' (engl. ''The Bride!'') tumačio je Ronnieja Reeda, popularnog holivudskog filmskog idola iz 1930-ih.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride „The Bride!”], ''Warner Bros.'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://people.com/maggie-gyllenhaal-brother-jake-made-her-laugh-so-hard-the-bride-exclusive-11919028 Eric Andersson, „Maggie Gyllenhaal Says Brother Jake Made Her Laugh So Hard She Cried on The Bride! Set”], ''People'', 4. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://cinestarcinemas.hr/zagreb/nevjesta/6262 „Nevjesta!”], ''CineStar'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ponovno surađivao s Guyem Ritchiejem u akcijskom trileru ''Siva zona'' (engl. ''In the Grey''), u kojem je tumačio operativca Bronca. U filmu je nastupio uz [[Henry Cavill|Henryja Cavilla]], koji je glumio njegova partnera Sida, te Eizu González i Rosamund Pike.&lt;ref&gt;[https://blackbearpictures.com/film-and-tv/in%20the%20grey „In the Grey”], ''Black Bear'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.art-kino.org/hr/film/siva-zona „Siva zona”], ''Art-kino Croatia'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2026/may/15/in-the-grey-movie-review-guy-ritchie Benjamin Lee, „In the Grey review – Guy Ritchie's bizarrely buried action caper is a blast”], ''The Guardian'', 15. svibnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2026. radio je i na romantičnoj tragikomediji ''Honeymoon with Harry'', koju režiraju Glenn Ficarra i John Requa. U filmu glumi muškarca koji nakon smrti zaručnice odlazi na planirano bračno putovanje s njezinim ocem, kojega tumači [[Kevin Costner]].&lt;ref&gt;[https://screenqueensland.com.au/sq-news/media-centre/kevin-costner-and-jake-gyllenhaal-set-to-honeymoon-with-harry-in-queensland/ „Kevin Costner and Jake Gyllenhaal set to Honeymoon with Harry in Queensland”], ''Screen Queensland'', 25. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim filmovima u postprodukciji nalazi se nadnaravni romantični triler ''Remain'', koji je napisao i režirao [[M. Night Shyamalan]]. Gyllenhaal u njemu glumi arhitekta koji se nakon obiteljske tragedije zaljubljuje u zagonetnu ženu, koju tumači Phoebe Dynevor. Film je najavljen za 5. veljače 2027.&lt;ref&gt;[https://www.thewrap.com/creative-content/movies/m-night-shyamalan-movie-remain-moves-release-dates/ Drew Taylor, „Warner Bros. Moves M. Night Shyamalan's Remain to 2027”], ''TheWrap'', 6. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U postprodukciji je i nastavak filma ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House 2''), u kojem ponovno tumači Elwooda Daltona. Film režira Ilya Naishuller, a među novim članovima glumačke postave se nalaze [[Dave Bautista]] i Gyllenhaalov šogor [[Peter Sarsgaard]].&lt;ref&gt;[https://www.joblo.com/road-house-2-peter-sarsgaard/ Steve Seigh, „Peter Sarsgaard and Rob Delaney join Jake Gyllenhaal for Amazon MGM's Road House 2”], ''JoBlo'', 6. studenoga 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;. Datum objavljivanja još nije najavljen.&lt;ref&gt;[https://www.cinemablend.com/movies/ive-been-waiting-update-jake-gyllenhaal-road-house-2-someone-asked-director-ilya-naishuller „I've Been Waiting for an Update on Jake Gyllenhaal's Road House 2”], ''CinemaBlend'', 1. lipnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž u javnosti ==

Godine 2006. časopis ''People'' uvrstio je Gyllenhaala među „50 najljepših ljudi” (engl. ''50 Most Beautiful People'').&lt;ref&gt;„50 Most Beautiful People”, ''People'', 28. travnja 2006.&lt;/ref&gt; Iste je godine uvršten i na ''Peopleov'' popis „najpoželjnijih neženja 2006.” (engl. ''Hottest Bachelors of 2006'').&lt;ref&gt;[https://people.com/celebrity/10-things-to-love-about-jake/ Serena Kappes, „10 Things to Love About Jake”], ''People'', 9. lipnja 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U travnju 2012. internetski časopis ''Shalom Life'' smjestio ga je na šesto mjesto popisa „50 najtalentiranijih, najinteligentnijih, najduhovitijih i najprivlačnijih Židova na svijetu”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120531055725/http://www.shalomlife.com/culture/17032/top-50-hottest-jewish-men-10-1/ Ashley Baylen, „Top 50 Hottest Jewish Men (10–1)”], ''Shalom Life'', 20. travnja 2012., arhivirano 31. svibnja 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. zauzeo je 35. mjesto u anketi časopisa ''Empire'' o „100 najseksepilnijih filmskih zvijezda”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20180513031120/https://www.empireonline.com/movies/features/100-sexiest-men/ Willow Green, „The 100 Sexiest Movie Stars: The Men”], ''Empire'', 7. listopada 2013., arhivirano 13. svibnja 2018., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U anketi časopisa ''Glamour'' za najseksepilnijeg muškarca 2018. zauzeo je 50. mjesto.&lt;ref&gt;[https://www.glamourmagazine.co.uk/gallery/sexiest-man-of-the-year-2018 Leanne Bayley, „Sexiest Man of the Year 2018: Find Out Who Has Been Crowned the Winner”], ''Glamour UK'', 18. prosinca 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Privatni život ==

=== Obitelj i veze ===

Gyllenhaalova starija sestra [[Maggie Gyllenhaal]] udana je za glumca [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], s kojim je Gyllenhaal glumio u filmovima ''[[Jarhead]]'' (2005.) i ''Rendition'' (2007.).&lt;ref&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-family-11919305 Rebecca Aizin, „Meet Jake Gyllenhaal's Famous Family: From Peter Sarsgaard to Jamie Lee Curtis”], ''People'', 6. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/64445-RENDITION „Rendition”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U prosincu 2006. Gyllenhaal i njegova sestra uspjeli su pobjeći iz požara koji je uništio poznato prenoćište i restoran Manka's Inverness Lodge u Invernessu u Kaliforniji, gdje su provodili odmor. Požar je izbio oko tri sata ujutro nakon što je tijekom snažnog vjetra stablo palo na zgradu. Gyllenhaal je nakon evakuacije pomagao vlasnicima spašavati predmete iz požara, a suvlasnik Daniel DeLong izjavio je: „Jake mi je pomagao iznositi stvari iz vatre.”&lt;ref&gt;[https://www.cbsnews.com/news/jake-and-maggie-gyllenhaal-flee-fire/ „Jake And Maggie Gyllenhaal Flee Fire”], ''CBS News'' i ''Associated Press'', 28. prosinca 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je svoje kumove opisivao kao „slavne kumove”. Glumac i redatelj [[Paul Newman]] bio mu je kum, a glumica [[Jamie Lee Curtis]] kuma.&lt;ref&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-family-11919305 Rebecca Aizin, „Meet Jake Gyllenhaal's Famous Family: From Peter Sarsgaard to Jamie Lee Curtis”], ''People'', 6. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U intervjuima je spomenuo i dvojicu kumova koji su homoseksualni par,&lt;ref&gt;[https://nowtoronto.com/news/jake-gyllenhaal/ Glenn Sumi, „Jake Gyllenhaal”], ''Now Toronto'', 15. prosinca 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; dok je jedan od njegovih kumova i filmski snimatelj [[Robert Elswit]].&lt;ref&gt;[https://www.screendaily.com/awards/robert-elswit-nightcrawler/5081918.article Elbert Wyche, „Robert Elswit, Nightcrawler”], ''Screen Daily'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je kum Matilde Rose Ledger, rođene 28. listopada 2005., kćeri njegovih kolega iz filma ''[[Planina Brokeback]]'', [[Heath Ledger|Heatha Ledgera]] i [[Michelle Williams (glumica)|Michelle Williams]].&lt;ref&gt;[https://people.com/parents/all-about-michelle-williams-heath-ledger-daughter-matilda/ „All About Heath Ledger and Michelle Williams' Daughter, Matilda Ledger”], ''People'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2002. započeo je vezu s glumicom [[Kirsten Dunst]], s kojom ga je upoznala njegova sestra Maggie nakon što je s Dunst glumila u filmu ''Mona Lisa Smile''. Gyllenhaal i Dunst prekinuli su 2004. te su, prema izjavi njegova predstavnika, ostali u prijateljskim odnosima. Od 2007. do 2009. bio je u vezi s glumicom [[Reese Witherspoon]], svojom kolegicom iz filma ''Rendition''. Od listopada 2010. do siječnja 2011. bio je u vezi s pjevačicom i kantautoricom [[Taylor Swift]], a od srpnja do kraja 2013. s manekenkom [[Alyssa Miller]].&lt;ref name=&quot;datinghistory&quot;&gt;[https://people.com/jake-gyllenhaal-complete-dating-history-8608048 Jacqueline Weiss, „Jake Gyllenhaal's Dating History: From Kirsten Dunst to Jeanne Cadieu”], ''People'', 27. ožujka 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Od kraja 2018. u vezi je s francuskom manekenkom [[Jeanne Cadieu]]. Par se prvi put zajedno pojavio na crvenom tepihu u rujnu 2021., na projekciji filma ''Mračna kći'', redateljskog prvijenca Maggie Gyllenhaal.&lt;ref name=&quot;datinghistory&quot; /&gt; U listopadu 2021. Gyllenhaal je u emisiji ''The Howard Stern Show'' izjavio da jako voli Cadieu i opisao ju je kao dobru osobu. Također je izrazio želju da se jednoga dana oženi i postane otac, rekavši da želi biti dobar suprug i otac.&lt;ref&gt;[https://www.howardstern.com/news/2021/10/05/jake-gyllenhaal-talks-freezing-up-on-spider-man-love-scenes-with-jennifer-aniston-and-starting-a-family-of-his-own/ „Jake Gyllenhaal Talks Freezing Up on Spider-Man, Love Scenes With Jennifer Aniston, and Starting a Family of His Own”], ''The Howard Stern Show'', 5. listopada 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal i Cadieu zajedno su se pojavili i na londonskoj premijeri filma ''Nevjesta!'' u veljači 2026.&lt;ref&gt;[https://people.com/star-tracks-friday-february-27-2026-new-celebrity-photos-updated-daily-11915703 „Jake Gyllenhaal and Girlfriend Jeanne Cadieu Have a Glam Date Night at The Bride! Premiere in London”], ''People'', 27. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;


==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>lqjflxct3i6rgdqunbza4yegz4cfvpc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567256</id>
      <parentid>7567252</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:32:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Dodan odjeljak s poveznicama na detaljnu filmografiju te popis nagrada i nominacija.</comment>
      <origin>7567256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35165" sha1="n1pc2bzwb8t635j2t4qbp9u6cd9mfwf" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata. U filmu je glumio uz svojega budućeg šogora [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], koji je tumačio marinca Alana Troya, Swoffordova prijatelja i snajperskog motritelja.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca Briana Taylora u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch''). Bio je i izvršni producent filma, a za pripremu uloge sudjelovao je u taktičkoj obuci i policijskim ophodnjama.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot;&gt;[https://www.dfi.dk/en/viden-om-film/filmdatabasen/person/jake-gyllenhaal „Jake Gyllenhaal – Filmography”], ''Danish Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot;&gt;[https://mojtv.hr/filmografija/glumac/801/jake-gyllenhaal.aspx „Jake Gyllenhaal – Filmografija”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'' na Off-Broadwayu.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. nastupio je u dvama filmovima redatelja [[Denis Villeneuve|Denisa Villeneuvea]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica, dok je u psihološkom trileru ''Neprijatelj'' (engl. ''Enemy'') odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti Adama Bella i njegova dvojnika Anthonyja Claira.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''). Za potrebe uloge Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja, znatno je smršavio. Njegova izvedba donijela mu je nominacije za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2015. pojavio se u četirima filmovima. U romantičnoj komediji ''Accidental Love'' glumio je kongresnika Howarda Birdwella, a u sportskoj drami ''Lijevi kroše'' (engl. ''Southpaw'') boksača Billyja Hopea. U pustolovnoj drami ''Everest'' tumačio je američkog planinara Scotta Fischera, dok je u filmu ''Rušenje'' (engl. ''Demolition'') glumio investicijskog bankara Davisa Mitchella, koji pokušava ponovno izgraditi život nakon smrti supruge.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt; Iste je godine debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2016. nastupio je u neo-noir trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' (engl. ''Nocturnal Animals''), u kojem je odigrao dvostruku ulogu Edwarda Sheffielda i Tonyja Hastingsa. Za izvedbu je bio nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. glumio je astronauta Davida Jordana u znanstvenofantastičnom hororu ''Trag života'' (engl. ''Life''), o posadi Međunarodne svemirske postaje koja otkriva opasan oblik života s Marsa.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/kino/45685/trag-zivota.aspx „Trag života”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Potom je u satiričnoj pustolovnoj drami ''Okja'' redatelja Bong Joon-hoa tumačio ekscentričnog zoologa Johnnyja Wilcoxa.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80091936 „Okja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine producirao i glumio u biografskoj drami ''Snaga je u meni'' (engl. ''Stronger''), u kojoj je tumačio Jeffa Baumana, muškarca koji je izgubio obje noge u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-stronger-2017-online „Stronger”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio u mjuziklu Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. uz [[Carey Mulligan]] nastupio je u obiteljskoj drami ''Divljina'' (engl. ''Wildlife''), redateljskom prvijencu [[Paul Dano|Paula Danoa]], u kojoj je glumio Jerryja Brinsona, oca koji napušta obitelj kako bi radio na gašenju šumskog požara.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u vesternu ''The Sisters Brothers'' redatelja Jacquesa Audiarda tumačio detektiva Johna Morrisa, uz [[Joaquin Phoenix|Joaquina Phoenixa]], Johna C. Reillyja i [[Riz Ahmed|Riza Ahmeda]].&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-sisters-brothers „The Sisters Brothers”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2019.–danas: Akcijski i trilerski projekti ===

Godine 2019. Gyllenhaal je ponovno surađivao s redateljem Danom Gilroyem u satiričnom trileru ''Velvet Buzzsaw'', u kojem je tumačio umjetničkog kritičara Morfa Vandewalta.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80199689 „Velvet Buzzsaw”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine glumio Quentina Becka, odnosno negativca Mysterija, u superherojskom filmu ''[[Spider-Man: Daleko od kuće]]''.&lt;ref&gt;[https://www.sonypictures.com/movies/spidermanfarfromhome „Spider-Man: Far From Home”], ''Sony Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadwayu je nastupio uz Toma Sturridgea u dvostrukoj predstavi monologa ''Sea Wall/A Life''. Za izvedbu u monologu ''A Life'' bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glavnog glumca u predstavi.&lt;ref&gt;[https://www.tonyawards.com/nominees/year/any/category/any/show/sea-walla-life/ „Sea Wall/A Life – nominations”], ''Tony Awards'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2021. posudio je glas Jimu Prescottu u animiranom filmu ''Spirit Untamed''&lt;ref&gt;[https://www.dreamworks.com/movies/spirit-untamed „Spirit Untamed”], ''DreamWorks Animation'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te je producirao i glumio policijskog operatera Joea Baylora u kriminalističkom trileru ''Krivnja'' (engl. ''The Guilty''), američkoj preradi istoimenog danskog filma.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/81345983 „Krivnja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sljedeće je godine tumačio kriminalca Dannyja Sharpa u akcijskom filmu Michaela Baya ''Hitna pomoć'' (engl. ''Ambulance'').&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/176794/hitna-pomoc.aspx „Hitna pomoć”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Također je posudio glas farmeru Searcheru Cladeu u Disneyjevu animiranom filmu ''Čudesan svijet'' (engl. ''Strange World'').&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/strange-world „Strange World”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2023. ponovno je surađivao s redateljem [[Guy Ritchie|Guyem Ritchiejem]] u ratnom akcijskom filmu ''Savez'' (engl. ''Guy Ritchie's The Covenant''). Glumio je narednika američkih specijalnih snaga Johna Kinleyja, koji se vraća u Afganistan kako bi spasio prevoditelja koji mu je prethodno spasio život.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/32104/savez.aspx „Savez”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2024. glumio je bivšeg borca Elwooda Daltona u akcijskom filmu ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House''), preradi istoimenog filma iz 1989.&lt;ref&gt;[https://www.aboutamazon.com/news/entertainment/road-house-jake-gyllenhaal-prime-video „Road House starring Jake Gyllenhaal on Prime Video”], ''Amazon'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario glavnu televizijsku ulogu zamjenika državnog odvjetnika Rustyja Sabicha u pravnoj trilerskoj seriji ''Presumed Innocent'', temeljenoj na romanu Scotta Turowa. Gyllenhaal je bio i jedan od izvršnih producenata serije.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/originals/presumed-innocent/ „Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Na Broadway se vratio 2025. u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]''. Tumačio je Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi, a predstavu je režirao Kenny Leon.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/production/othello-broadway-ethel-barrymore-theatre-2025 „Othello”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2026. prvi je put glumio u filmu koji je režirala njegova sestra [[Maggie Gyllenhaal]]. U njezinoj gotičkoj romansi ''Nevjesta!'' (engl. ''The Bride!'') tumačio je Ronnieja Reeda, popularnog holivudskog filmskog idola iz 1930-ih.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride „The Bride!”], ''Warner Bros.'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://people.com/maggie-gyllenhaal-brother-jake-made-her-laugh-so-hard-the-bride-exclusive-11919028 Eric Andersson, „Maggie Gyllenhaal Says Brother Jake Made Her Laugh So Hard She Cried on The Bride! Set”], ''People'', 4. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://cinestarcinemas.hr/zagreb/nevjesta/6262 „Nevjesta!”], ''CineStar'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ponovno surađivao s Guyem Ritchiejem u akcijskom trileru ''Siva zona'' (engl. ''In the Grey''), u kojem je tumačio operativca Bronca. U filmu je nastupio uz [[Henry Cavill|Henryja Cavilla]], koji je glumio njegova partnera Sida, te Eizu González i Rosamund Pike.&lt;ref&gt;[https://blackbearpictures.com/film-and-tv/in%20the%20grey „In the Grey”], ''Black Bear'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.art-kino.org/hr/film/siva-zona „Siva zona”], ''Art-kino Croatia'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2026/may/15/in-the-grey-movie-review-guy-ritchie Benjamin Lee, „In the Grey review – Guy Ritchie's bizarrely buried action caper is a blast”], ''The Guardian'', 15. svibnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2026. radio je i na romantičnoj tragikomediji ''Honeymoon with Harry'', koju režiraju Glenn Ficarra i John Requa. U filmu glumi muškarca koji nakon smrti zaručnice odlazi na planirano bračno putovanje s njezinim ocem, kojega tumači [[Kevin Costner]].&lt;ref&gt;[https://screenqueensland.com.au/sq-news/media-centre/kevin-costner-and-jake-gyllenhaal-set-to-honeymoon-with-harry-in-queensland/ „Kevin Costner and Jake Gyllenhaal set to Honeymoon with Harry in Queensland”], ''Screen Queensland'', 25. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim filmovima u postprodukciji nalazi se nadnaravni romantični triler ''Remain'', koji je napisao i režirao [[M. Night Shyamalan]]. Gyllenhaal u njemu glumi arhitekta koji se nakon obiteljske tragedije zaljubljuje u zagonetnu ženu, koju tumači Phoebe Dynevor. Film je najavljen za 5. veljače 2027.&lt;ref&gt;[https://www.thewrap.com/creative-content/movies/m-night-shyamalan-movie-remain-moves-release-dates/ Drew Taylor, „Warner Bros. Moves M. Night Shyamalan's Remain to 2027”], ''TheWrap'', 6. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U postprodukciji je i nastavak filma ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House 2''), u kojem ponovno tumači Elwooda Daltona. Film režira Ilya Naishuller, a među novim članovima glumačke postave se nalaze [[Dave Bautista]] i Gyllenhaalov šogor [[Peter Sarsgaard]].&lt;ref&gt;[https://www.joblo.com/road-house-2-peter-sarsgaard/ Steve Seigh, „Peter Sarsgaard and Rob Delaney join Jake Gyllenhaal for Amazon MGM's Road House 2”], ''JoBlo'', 6. studenoga 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;. Datum objavljivanja još nije najavljen.&lt;ref&gt;[https://www.cinemablend.com/movies/ive-been-waiting-update-jake-gyllenhaal-road-house-2-someone-asked-director-ilya-naishuller „I've Been Waiting for an Update on Jake Gyllenhaal's Road House 2”], ''CinemaBlend'', 1. lipnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž u javnosti ==

Godine 2006. časopis ''People'' uvrstio je Gyllenhaala među „50 najljepših ljudi” (engl. ''50 Most Beautiful People'').&lt;ref&gt;„50 Most Beautiful People”, ''People'', 28. travnja 2006.&lt;/ref&gt; Iste je godine uvršten i na ''Peopleov'' popis „najpoželjnijih neženja 2006.” (engl. ''Hottest Bachelors of 2006'').&lt;ref&gt;[https://people.com/celebrity/10-things-to-love-about-jake/ Serena Kappes, „10 Things to Love About Jake”], ''People'', 9. lipnja 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U travnju 2012. internetski časopis ''Shalom Life'' smjestio ga je na šesto mjesto popisa „50 najtalentiranijih, najinteligentnijih, najduhovitijih i najprivlačnijih Židova na svijetu”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120531055725/http://www.shalomlife.com/culture/17032/top-50-hottest-jewish-men-10-1/ Ashley Baylen, „Top 50 Hottest Jewish Men (10–1)”], ''Shalom Life'', 20. travnja 2012., arhivirano 31. svibnja 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. zauzeo je 35. mjesto u anketi časopisa ''Empire'' o „100 najseksepilnijih filmskih zvijezda”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20180513031120/https://www.empireonline.com/movies/features/100-sexiest-men/ Willow Green, „The 100 Sexiest Movie Stars: The Men”], ''Empire'', 7. listopada 2013., arhivirano 13. svibnja 2018., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U anketi časopisa ''Glamour'' za najseksepilnijeg muškarca 2018. zauzeo je 50. mjesto.&lt;ref&gt;[https://www.glamourmagazine.co.uk/gallery/sexiest-man-of-the-year-2018 Leanne Bayley, „Sexiest Man of the Year 2018: Find Out Who Has Been Crowned the Winner”], ''Glamour UK'', 18. prosinca 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Privatni život ==

=== Obitelj i veze ===

Gyllenhaalova starija sestra [[Maggie Gyllenhaal]] udana je za glumca [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], s kojim je Gyllenhaal glumio u filmovima ''[[Jarhead]]'' (2005.) i ''Rendition'' (2007.).&lt;ref&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-family-11919305 Rebecca Aizin, „Meet Jake Gyllenhaal's Famous Family: From Peter Sarsgaard to Jamie Lee Curtis”], ''People'', 6. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/64445-RENDITION „Rendition”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U prosincu 2006. Gyllenhaal i njegova sestra uspjeli su pobjeći iz požara koji je uništio poznato prenoćište i restoran Manka's Inverness Lodge u Invernessu u Kaliforniji, gdje su provodili odmor. Požar je izbio oko tri sata ujutro nakon što je tijekom snažnog vjetra stablo palo na zgradu. Gyllenhaal je nakon evakuacije pomagao vlasnicima spašavati predmete iz požara, a suvlasnik Daniel DeLong izjavio je: „Jake mi je pomagao iznositi stvari iz vatre.”&lt;ref&gt;[https://www.cbsnews.com/news/jake-and-maggie-gyllenhaal-flee-fire/ „Jake And Maggie Gyllenhaal Flee Fire”], ''CBS News'' i ''Associated Press'', 28. prosinca 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je svoje kumove opisivao kao „slavne kumove”. Glumac i redatelj [[Paul Newman]] bio mu je kum, a glumica [[Jamie Lee Curtis]] kuma.&lt;ref&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-family-11919305 Rebecca Aizin, „Meet Jake Gyllenhaal's Famous Family: From Peter Sarsgaard to Jamie Lee Curtis”], ''People'', 6. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U intervjuima je spomenuo i dvojicu kumova koji su homoseksualni par,&lt;ref&gt;[https://nowtoronto.com/news/jake-gyllenhaal/ Glenn Sumi, „Jake Gyllenhaal”], ''Now Toronto'', 15. prosinca 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; dok je jedan od njegovih kumova i filmski snimatelj [[Robert Elswit]].&lt;ref&gt;[https://www.screendaily.com/awards/robert-elswit-nightcrawler/5081918.article Elbert Wyche, „Robert Elswit, Nightcrawler”], ''Screen Daily'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je kum Matilde Rose Ledger, rođene 28. listopada 2005., kćeri njegovih kolega iz filma ''[[Planina Brokeback]]'', [[Heath Ledger|Heatha Ledgera]] i [[Michelle Williams (glumica)|Michelle Williams]].&lt;ref&gt;[https://people.com/parents/all-about-michelle-williams-heath-ledger-daughter-matilda/ „All About Heath Ledger and Michelle Williams' Daughter, Matilda Ledger”], ''People'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2002. započeo je vezu s glumicom [[Kirsten Dunst]], s kojom ga je upoznala njegova sestra Maggie nakon što je s Dunst glumila u filmu ''Mona Lisa Smile''. Gyllenhaal i Dunst prekinuli su 2004. te su, prema izjavi njegova predstavnika, ostali u prijateljskim odnosima. Od 2007. do 2009. bio je u vezi s glumicom [[Reese Witherspoon]], svojom kolegicom iz filma ''Rendition''. Od listopada 2010. do siječnja 2011. bio je u vezi s pjevačicom i kantautoricom [[Taylor Swift]], a od srpnja do kraja 2013. s manekenkom [[Alyssa Miller]].&lt;ref name=&quot;datinghistory&quot;&gt;[https://people.com/jake-gyllenhaal-complete-dating-history-8608048 Jacqueline Weiss, „Jake Gyllenhaal's Dating History: From Kirsten Dunst to Jeanne Cadieu”], ''People'', 27. ožujka 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Od kraja 2018. u vezi je s francuskom manekenkom [[Jeanne Cadieu]]. Par se prvi put zajedno pojavio na crvenom tepihu u rujnu 2021., na projekciji filma ''Mračna kći'', redateljskog prvijenca Maggie Gyllenhaal.&lt;ref name=&quot;datinghistory&quot; /&gt; U listopadu 2021. Gyllenhaal je u emisiji ''The Howard Stern Show'' izjavio da jako voli Cadieu i opisao ju je kao dobru osobu. Također je izrazio želju da se jednoga dana oženi i postane otac, rekavši da želi biti dobar suprug i otac.&lt;ref&gt;[https://www.howardstern.com/news/2021/10/05/jake-gyllenhaal-talks-freezing-up-on-spider-man-love-scenes-with-jennifer-aniston-and-starting-a-family-of-his-own/ „Jake Gyllenhaal Talks Freezing Up on Spider-Man, Love Scenes With Jennifer Aniston, and Starting a Family of His Own”], ''The Howard Stern Show'', 5. listopada 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal i Cadieu zajedno su se pojavili i na londonskoj premijeri filma ''Nevjesta!'' u veljači 2026.&lt;ref&gt;[https://people.com/star-tracks-friday-february-27-2026-new-celebrity-photos-updated-daily-11915703 „Jake Gyllenhaal and Girlfriend Jeanne Cadieu Have a Glam Date Night at The Bride! Premiere in London”], ''People'', 27. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Filmografija i priznanja ==

''Glavni članci: [[:en:Jake Gyllenhaal on screen and stage|Filmografija i kazališne uloge Jakea Gyllenhaala]] i [[:en:List of awards and nominations received by Jake Gyllenhaal|Popis nagrada i nominacija Jakea Gyllenhaala]].''

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>n1pc2bzwb8t635j2t4qbp9u6cd9mfwf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567258</id>
      <parentid>7567256</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:34:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Dodan odjeljak „Vidi također” s poveznicama na povezane popise.</comment>
      <origin>7567258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35509" sha1="koo1isbnuvonwvdjmrnzakfavxy92ma" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata. U filmu je glumio uz svojega budućeg šogora [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], koji je tumačio marinca Alana Troya, Swoffordova prijatelja i snajperskog motritelja.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca Briana Taylora u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch''). Bio je i izvršni producent filma, a za pripremu uloge sudjelovao je u taktičkoj obuci i policijskim ophodnjama.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot;&gt;[https://www.dfi.dk/en/viden-om-film/filmdatabasen/person/jake-gyllenhaal „Jake Gyllenhaal – Filmography”], ''Danish Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot;&gt;[https://mojtv.hr/filmografija/glumac/801/jake-gyllenhaal.aspx „Jake Gyllenhaal – Filmografija”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'' na Off-Broadwayu.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. nastupio je u dvama filmovima redatelja [[Denis Villeneuve|Denisa Villeneuvea]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica, dok je u psihološkom trileru ''Neprijatelj'' (engl. ''Enemy'') odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti Adama Bella i njegova dvojnika Anthonyja Claira.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''). Za potrebe uloge Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja, znatno je smršavio. Njegova izvedba donijela mu je nominacije za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2015. pojavio se u četirima filmovima. U romantičnoj komediji ''Accidental Love'' glumio je kongresnika Howarda Birdwella, a u sportskoj drami ''Lijevi kroše'' (engl. ''Southpaw'') boksača Billyja Hopea. U pustolovnoj drami ''Everest'' tumačio je američkog planinara Scotta Fischera, dok je u filmu ''Rušenje'' (engl. ''Demolition'') glumio investicijskog bankara Davisa Mitchella, koji pokušava ponovno izgraditi život nakon smrti supruge.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt; Iste je godine debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2016. nastupio je u neo-noir trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' (engl. ''Nocturnal Animals''), u kojem je odigrao dvostruku ulogu Edwarda Sheffielda i Tonyja Hastingsa. Za izvedbu je bio nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. glumio je astronauta Davida Jordana u znanstvenofantastičnom hororu ''Trag života'' (engl. ''Life''), o posadi Međunarodne svemirske postaje koja otkriva opasan oblik života s Marsa.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/kino/45685/trag-zivota.aspx „Trag života”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Potom je u satiričnoj pustolovnoj drami ''Okja'' redatelja Bong Joon-hoa tumačio ekscentričnog zoologa Johnnyja Wilcoxa.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80091936 „Okja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine producirao i glumio u biografskoj drami ''Snaga je u meni'' (engl. ''Stronger''), u kojoj je tumačio Jeffa Baumana, muškarca koji je izgubio obje noge u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-stronger-2017-online „Stronger”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio u mjuziklu Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. uz [[Carey Mulligan]] nastupio je u obiteljskoj drami ''Divljina'' (engl. ''Wildlife''), redateljskom prvijencu [[Paul Dano|Paula Danoa]], u kojoj je glumio Jerryja Brinsona, oca koji napušta obitelj kako bi radio na gašenju šumskog požara.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u vesternu ''The Sisters Brothers'' redatelja Jacquesa Audiarda tumačio detektiva Johna Morrisa, uz [[Joaquin Phoenix|Joaquina Phoenixa]], Johna C. Reillyja i [[Riz Ahmed|Riza Ahmeda]].&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-sisters-brothers „The Sisters Brothers”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2019.–danas: Akcijski i trilerski projekti ===

Godine 2019. Gyllenhaal je ponovno surađivao s redateljem Danom Gilroyem u satiričnom trileru ''Velvet Buzzsaw'', u kojem je tumačio umjetničkog kritičara Morfa Vandewalta.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80199689 „Velvet Buzzsaw”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine glumio Quentina Becka, odnosno negativca Mysterija, u superherojskom filmu ''[[Spider-Man: Daleko od kuće]]''.&lt;ref&gt;[https://www.sonypictures.com/movies/spidermanfarfromhome „Spider-Man: Far From Home”], ''Sony Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadwayu je nastupio uz Toma Sturridgea u dvostrukoj predstavi monologa ''Sea Wall/A Life''. Za izvedbu u monologu ''A Life'' bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glavnog glumca u predstavi.&lt;ref&gt;[https://www.tonyawards.com/nominees/year/any/category/any/show/sea-walla-life/ „Sea Wall/A Life – nominations”], ''Tony Awards'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2021. posudio je glas Jimu Prescottu u animiranom filmu ''Spirit Untamed''&lt;ref&gt;[https://www.dreamworks.com/movies/spirit-untamed „Spirit Untamed”], ''DreamWorks Animation'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te je producirao i glumio policijskog operatera Joea Baylora u kriminalističkom trileru ''Krivnja'' (engl. ''The Guilty''), američkoj preradi istoimenog danskog filma.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/81345983 „Krivnja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sljedeće je godine tumačio kriminalca Dannyja Sharpa u akcijskom filmu Michaela Baya ''Hitna pomoć'' (engl. ''Ambulance'').&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/176794/hitna-pomoc.aspx „Hitna pomoć”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Također je posudio glas farmeru Searcheru Cladeu u Disneyjevu animiranom filmu ''Čudesan svijet'' (engl. ''Strange World'').&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/strange-world „Strange World”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2023. ponovno je surađivao s redateljem [[Guy Ritchie|Guyem Ritchiejem]] u ratnom akcijskom filmu ''Savez'' (engl. ''Guy Ritchie's The Covenant''). Glumio je narednika američkih specijalnih snaga Johna Kinleyja, koji se vraća u Afganistan kako bi spasio prevoditelja koji mu je prethodno spasio život.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/32104/savez.aspx „Savez”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2024. glumio je bivšeg borca Elwooda Daltona u akcijskom filmu ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House''), preradi istoimenog filma iz 1989.&lt;ref&gt;[https://www.aboutamazon.com/news/entertainment/road-house-jake-gyllenhaal-prime-video „Road House starring Jake Gyllenhaal on Prime Video”], ''Amazon'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario glavnu televizijsku ulogu zamjenika državnog odvjetnika Rustyja Sabicha u pravnoj trilerskoj seriji ''Presumed Innocent'', temeljenoj na romanu Scotta Turowa. Gyllenhaal je bio i jedan od izvršnih producenata serije.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/originals/presumed-innocent/ „Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Na Broadway se vratio 2025. u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]''. Tumačio je Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi, a predstavu je režirao Kenny Leon.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/production/othello-broadway-ethel-barrymore-theatre-2025 „Othello”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2026. prvi je put glumio u filmu koji je režirala njegova sestra [[Maggie Gyllenhaal]]. U njezinoj gotičkoj romansi ''Nevjesta!'' (engl. ''The Bride!'') tumačio je Ronnieja Reeda, popularnog holivudskog filmskog idola iz 1930-ih.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride „The Bride!”], ''Warner Bros.'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://people.com/maggie-gyllenhaal-brother-jake-made-her-laugh-so-hard-the-bride-exclusive-11919028 Eric Andersson, „Maggie Gyllenhaal Says Brother Jake Made Her Laugh So Hard She Cried on The Bride! Set”], ''People'', 4. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://cinestarcinemas.hr/zagreb/nevjesta/6262 „Nevjesta!”], ''CineStar'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ponovno surađivao s Guyem Ritchiejem u akcijskom trileru ''Siva zona'' (engl. ''In the Grey''), u kojem je tumačio operativca Bronca. U filmu je nastupio uz [[Henry Cavill|Henryja Cavilla]], koji je glumio njegova partnera Sida, te Eizu González i Rosamund Pike.&lt;ref&gt;[https://blackbearpictures.com/film-and-tv/in%20the%20grey „In the Grey”], ''Black Bear'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.art-kino.org/hr/film/siva-zona „Siva zona”], ''Art-kino Croatia'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2026/may/15/in-the-grey-movie-review-guy-ritchie Benjamin Lee, „In the Grey review – Guy Ritchie's bizarrely buried action caper is a blast”], ''The Guardian'', 15. svibnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2026. radio je i na romantičnoj tragikomediji ''Honeymoon with Harry'', koju režiraju Glenn Ficarra i John Requa. U filmu glumi muškarca koji nakon smrti zaručnice odlazi na planirano bračno putovanje s njezinim ocem, kojega tumači [[Kevin Costner]].&lt;ref&gt;[https://screenqueensland.com.au/sq-news/media-centre/kevin-costner-and-jake-gyllenhaal-set-to-honeymoon-with-harry-in-queensland/ „Kevin Costner and Jake Gyllenhaal set to Honeymoon with Harry in Queensland”], ''Screen Queensland'', 25. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim filmovima u postprodukciji nalazi se nadnaravni romantični triler ''Remain'', koji je napisao i režirao [[M. Night Shyamalan]]. Gyllenhaal u njemu glumi arhitekta koji se nakon obiteljske tragedije zaljubljuje u zagonetnu ženu, koju tumači Phoebe Dynevor. Film je najavljen za 5. veljače 2027.&lt;ref&gt;[https://www.thewrap.com/creative-content/movies/m-night-shyamalan-movie-remain-moves-release-dates/ Drew Taylor, „Warner Bros. Moves M. Night Shyamalan's Remain to 2027”], ''TheWrap'', 6. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U postprodukciji je i nastavak filma ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House 2''), u kojem ponovno tumači Elwooda Daltona. Film režira Ilya Naishuller, a među novim članovima glumačke postave se nalaze [[Dave Bautista]] i Gyllenhaalov šogor [[Peter Sarsgaard]].&lt;ref&gt;[https://www.joblo.com/road-house-2-peter-sarsgaard/ Steve Seigh, „Peter Sarsgaard and Rob Delaney join Jake Gyllenhaal for Amazon MGM's Road House 2”], ''JoBlo'', 6. studenoga 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;. Datum objavljivanja još nije najavljen.&lt;ref&gt;[https://www.cinemablend.com/movies/ive-been-waiting-update-jake-gyllenhaal-road-house-2-someone-asked-director-ilya-naishuller „I've Been Waiting for an Update on Jake Gyllenhaal's Road House 2”], ''CinemaBlend'', 1. lipnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž u javnosti ==

Godine 2006. časopis ''People'' uvrstio je Gyllenhaala među „50 najljepših ljudi” (engl. ''50 Most Beautiful People'').&lt;ref&gt;„50 Most Beautiful People”, ''People'', 28. travnja 2006.&lt;/ref&gt; Iste je godine uvršten i na ''Peopleov'' popis „najpoželjnijih neženja 2006.” (engl. ''Hottest Bachelors of 2006'').&lt;ref&gt;[https://people.com/celebrity/10-things-to-love-about-jake/ Serena Kappes, „10 Things to Love About Jake”], ''People'', 9. lipnja 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U travnju 2012. internetski časopis ''Shalom Life'' smjestio ga je na šesto mjesto popisa „50 najtalentiranijih, najinteligentnijih, najduhovitijih i najprivlačnijih Židova na svijetu”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120531055725/http://www.shalomlife.com/culture/17032/top-50-hottest-jewish-men-10-1/ Ashley Baylen, „Top 50 Hottest Jewish Men (10–1)”], ''Shalom Life'', 20. travnja 2012., arhivirano 31. svibnja 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. zauzeo je 35. mjesto u anketi časopisa ''Empire'' o „100 najseksepilnijih filmskih zvijezda”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20180513031120/https://www.empireonline.com/movies/features/100-sexiest-men/ Willow Green, „The 100 Sexiest Movie Stars: The Men”], ''Empire'', 7. listopada 2013., arhivirano 13. svibnja 2018., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U anketi časopisa ''Glamour'' za najseksepilnijeg muškarca 2018. zauzeo je 50. mjesto.&lt;ref&gt;[https://www.glamourmagazine.co.uk/gallery/sexiest-man-of-the-year-2018 Leanne Bayley, „Sexiest Man of the Year 2018: Find Out Who Has Been Crowned the Winner”], ''Glamour UK'', 18. prosinca 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Privatni život ==

=== Obitelj i veze ===

Gyllenhaalova starija sestra [[Maggie Gyllenhaal]] udana je za glumca [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], s kojim je Gyllenhaal glumio u filmovima ''[[Jarhead]]'' (2005.) i ''Rendition'' (2007.).&lt;ref&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-family-11919305 Rebecca Aizin, „Meet Jake Gyllenhaal's Famous Family: From Peter Sarsgaard to Jamie Lee Curtis”], ''People'', 6. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/64445-RENDITION „Rendition”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U prosincu 2006. Gyllenhaal i njegova sestra uspjeli su pobjeći iz požara koji je uništio poznato prenoćište i restoran Manka's Inverness Lodge u Invernessu u Kaliforniji, gdje su provodili odmor. Požar je izbio oko tri sata ujutro nakon što je tijekom snažnog vjetra stablo palo na zgradu. Gyllenhaal je nakon evakuacije pomagao vlasnicima spašavati predmete iz požara, a suvlasnik Daniel DeLong izjavio je: „Jake mi je pomagao iznositi stvari iz vatre.”&lt;ref&gt;[https://www.cbsnews.com/news/jake-and-maggie-gyllenhaal-flee-fire/ „Jake And Maggie Gyllenhaal Flee Fire”], ''CBS News'' i ''Associated Press'', 28. prosinca 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je svoje kumove opisivao kao „slavne kumove”. Glumac i redatelj [[Paul Newman]] bio mu je kum, a glumica [[Jamie Lee Curtis]] kuma.&lt;ref&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-family-11919305 Rebecca Aizin, „Meet Jake Gyllenhaal's Famous Family: From Peter Sarsgaard to Jamie Lee Curtis”], ''People'', 6. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U intervjuima je spomenuo i dvojicu kumova koji su homoseksualni par,&lt;ref&gt;[https://nowtoronto.com/news/jake-gyllenhaal/ Glenn Sumi, „Jake Gyllenhaal”], ''Now Toronto'', 15. prosinca 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; dok je jedan od njegovih kumova i filmski snimatelj [[Robert Elswit]].&lt;ref&gt;[https://www.screendaily.com/awards/robert-elswit-nightcrawler/5081918.article Elbert Wyche, „Robert Elswit, Nightcrawler”], ''Screen Daily'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je kum Matilde Rose Ledger, rođene 28. listopada 2005., kćeri njegovih kolega iz filma ''[[Planina Brokeback]]'', [[Heath Ledger|Heatha Ledgera]] i [[Michelle Williams (glumica)|Michelle Williams]].&lt;ref&gt;[https://people.com/parents/all-about-michelle-williams-heath-ledger-daughter-matilda/ „All About Heath Ledger and Michelle Williams' Daughter, Matilda Ledger”], ''People'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2002. započeo je vezu s glumicom [[Kirsten Dunst]], s kojom ga je upoznala njegova sestra Maggie nakon što je s Dunst glumila u filmu ''Mona Lisa Smile''. Gyllenhaal i Dunst prekinuli su 2004. te su, prema izjavi njegova predstavnika, ostali u prijateljskim odnosima. Od 2007. do 2009. bio je u vezi s glumicom [[Reese Witherspoon]], svojom kolegicom iz filma ''Rendition''. Od listopada 2010. do siječnja 2011. bio je u vezi s pjevačicom i kantautoricom [[Taylor Swift]], a od srpnja do kraja 2013. s manekenkom [[Alyssa Miller]].&lt;ref name=&quot;datinghistory&quot;&gt;[https://people.com/jake-gyllenhaal-complete-dating-history-8608048 Jacqueline Weiss, „Jake Gyllenhaal's Dating History: From Kirsten Dunst to Jeanne Cadieu”], ''People'', 27. ožujka 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Od kraja 2018. u vezi je s francuskom manekenkom [[Jeanne Cadieu]]. Par se prvi put zajedno pojavio na crvenom tepihu u rujnu 2021., na projekciji filma ''Mračna kći'', redateljskog prvijenca Maggie Gyllenhaal.&lt;ref name=&quot;datinghistory&quot; /&gt; U listopadu 2021. Gyllenhaal je u emisiji ''The Howard Stern Show'' izjavio da jako voli Cadieu i opisao ju je kao dobru osobu. Također je izrazio želju da se jednoga dana oženi i postane otac, rekavši da želi biti dobar suprug i otac.&lt;ref&gt;[https://www.howardstern.com/news/2021/10/05/jake-gyllenhaal-talks-freezing-up-on-spider-man-love-scenes-with-jennifer-aniston-and-starting-a-family-of-his-own/ „Jake Gyllenhaal Talks Freezing Up on Spider-Man, Love Scenes With Jennifer Aniston, and Starting a Family of His Own”], ''The Howard Stern Show'', 5. listopada 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal i Cadieu zajedno su se pojavili i na londonskoj premijeri filma ''Nevjesta!'' u veljači 2026.&lt;ref&gt;[https://people.com/star-tracks-friday-february-27-2026-new-celebrity-photos-updated-daily-11915703 „Jake Gyllenhaal and Girlfriend Jeanne Cadieu Have a Glam Date Night at The Bride! Premiere in London”], ''People'', 27. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Filmografija i priznanja ==

''Glavni članci: [[:en:Jake Gyllenhaal on screen and stage|Filmografija i kazališne uloge Jakea Gyllenhaala]] i [[:en:List of awards and nominations received by Jake Gyllenhaal|Popis nagrada i nominacija Jakea Gyllenhaala]].''
== Vidi također ==

* [[:en:List of actors with Academy Award nominations|Popis glumaca nominiranih za Oscara]]
* [[:en:List of siblings with Academy Award acting nominations|Popis braće i sestara nominiranih za glumačke Oscare]]
* [[:en:List of Jewish Academy Award winners and nominees|Popis židovskih dobitnika i nominiranih za Oscara]]

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>koo1isbnuvonwvdjmrnzakfavxy92ma</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567261</id>
      <parentid>7567258</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:39:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>Odjeljak jezično prilagođen; uklonjeni suvišni detalji</comment>
      <origin>7567261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36343" sha1="qa5war4s87qvool9h7ni9cce6d997kh" xml:space="preserve">[[Datoteka:JakeGyllenhaal-byPhilipRomano.jpg|mini|Gyllenhaal na otkrivanju portreta u restoranu Sardi's u New Yorku, 2. lipnja 2025.]]
'''Jacob Benjamin Gyllenhaal''' (/ˈdʒɪlənhɔːl/; švedski izgovor: [ˈjʏ̂lːɛnˌhɑːl]; rođen 19. prosinca 1980.) američki je glumac čija karijera na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici traje više od tri desetljeća. Potječe iz obitelji Gyllenhaal; sin je filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]] i scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] te mlađi brat glumice [[Maggie Gyllenhaal]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2021/dec/12/maggie-gyllenhaal-from-difficult-roles-to-lauded-hollywood-director Vanessa Thorpe, „Maggie Gyllenhaal: from ‘difficult’ roles to lauded Hollywood director”], ''The Guardian'', 12. prosinca 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je počeo glumiti još kao dijete, a filmski je debi ostvario u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Nakon toga pojavio se u filmovima svojega oca ''A Dangerous Woman'' (1993.) i ''Homegrown'' (1998.). Širu je pozornost privukao ulogom Homera Hickama u biografskom filmu ''October Sky'' iz 1999., nakon čega je glumio u trileru ''Donnie Darko'' (2001.), romantičnoj komediji ''The Good Girl'' (2002.) i katastrofičkom filmu ''Dan poslije sutra'' (2004.). Za ulogu Jacka Twista u romantičnoj drami Anga Leeja ''Planina Brokeback'' iz 2005. osvojio je nagradu BAFTA za najboljega sporednog glumca te bio nominiran za [[Oscar]]a.

Status vodećega glumca učvrstio je ulogama u hvaljenim filmovima kao što su ''Zodiac'' (2007.), ''End of Watch'' (2012.), ''Prisoners'' (2013.), ''Noćne kronike'' (2014.), ''Southpaw'' (2015.), ''Noćne životinje'' (2016.), ''Stronger'' (2017.) i ''Wildlife'' (2018.). Među njegovim komercijalno uspješnijim filmovima nalaze se ''Princ Perzije: Pijesak vremena'' (2010.), ''Source Code'' (2011.), ''Everest'' (2015.) i ''Spider-Man: Daleko od kuće'' (2019.), koji je postao film s najvećom zaradom u njegovoj karijeri. Poslije je nastupio u nizu akcijskih filmova i trilera, uključujući ''The Guilty'' (2021.), ''Ambulance'' (2022.) i ''Road House'' (2024.) te seriju Apple TV+ ''Presumed Innocent'' (2024.).

Gyllenhaal je nastupao i u kazalištu. Glumio je u predstavi ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu 2002. godine te u brodvejskim produkcijama mjuzikla ''Sunday in the Park with George'' (2017.) i predstava ''Constellations'' (2014.) i ''Sea Wall/A Life'' (2019.). Za nastup u potonjoj bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glumca u predstavi. Godine 2025. vratio se na Broadway u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]'', u kojoj je tumačio Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi. Predstavu je režirao Kenny Leon, dok je Molly Osborne glumila Desdemonu. Izvodila se u kazalištu Ethel Barrymore; pretpremijere su počele 24. veljače, službena premijera održana je 23. ožujka, a ograničena petnaestotjedna serija izvedbi završila je 8. lipnja 2025.&lt;ref&gt;[https://omdkc.com/othello-starring-denzel-washington-jake-gyllenhaal-announces-digital-lottery-policy/ „Othello starring Denzel Washington &amp; Jake Gyllenhaal announces digital lottery policy”], ''DKC/O&amp;M'', 20. veljače 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://broadwaydirect.com/denzel-washington-and-jake-gyllenhaal-in-othello-heres-what-we-know/ „Denzel Washington and Jake Gyllenhaal in Othello — Here’s What We Know”], ''Broadway Direct'', 24. ožujka 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Osim glumačkim radom, poznat je i po javnom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima.

== Život i karijera ==

=== 1980.–2000.: Rani život i počeci karijere ===

Jacob Benjamin Gyllenhaal rođen je 19. prosinca 1980. u [[Los Angeles]]u u Kaliforniji, kao sin scenaristice [[Naomi Foner|Naomi Foner Gyllenhaal]] (rođene Achs) i filmskog redatelja [[Stephen Gyllenhaal|Stephena Gyllenhaala]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2005/oct/30/awardsandprizes.oscars2006 Fred Schruers, „Jake's progress”], ''The Guardian'', 30. listopada 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Njegova starija sestra, glumica [[Maggie Gyllenhaal]], pojavila se s njim u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'' iz 2001. godine.

Gyllenhaalov otac, koji je odgojen u swedenborgijanskoj tradiciji, kršćanin je švedskog i engleskog podrijetla te potomak švedske plemićke [[Gyllenhaal (obitelj)|obitelji Gyllenhaal]].&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot;&gt;[https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2011/jan/01/jake-gyllenhaal-my-family-values Elaine Lipworth, „Jake Gyllenhaal: My family values”], ''The Guardian'', 1. siječnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Posljednji njegov predak rođen u Švedskoj bio je prapradjed Anders Leonard Gyllenhaal, koji je 1866. emigrirao u Sjedinjene Američke Države.&lt;ref&gt;[https://www.gyllenhaal.org/AndersGyllenhaalObit.html „Obituary of Anders Leonard Gyllenhaal”], ''The Gyllenhaal Family Tree Project'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Njegova je majka Židovka, rođena u [[New York]]u u aškenaskoj židovskoj obitelji podrijetlom iz Rusije i Poljske.&lt;ref&gt;[https://jewishjournal.com/culture/arts/12194/ Susan Josephs, „'Bee' Spells Family D-y-s-f-u-n-c-t-i-o-n-a-l”], ''Jewish Journal'', 10. studenoga 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal je izjavio da se smatra Židovom.&lt;ref&gt;[https://www.thejc.com/life/film/jake-gyllenhaal-going-big-with-a-giant-pig-j1k35z44 Stephen Applebaum, „Jake Gyllenhaal: Going big — with a giant pig”], ''The Jewish Chronicle'', 22. lipnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je rođen s takozvanim lijenim okom, a od šeste godine nosi korektivne leće.&lt;ref&gt;[https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-features/jake-gyllenhaal-interview-presumed-innocent-road-house-othello-1235914641/ Rebecca Keegan, „Jake Gyllenhaal Just Wants to Freak Himself Out”], ''The Hollywood Reporter'', 5. lipnja 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na svoj je trinaesti rođendan sudjelovao u činu nalik [[bar micva|bar micvi]], ali bez uobičajenih obreda, volontirajući u prihvatilištu za beskućnike. Njegovi su mu roditelji time željeli usaditi zahvalnost i svijest o njegovu privilegiranom odrastanju.&lt;ref name=&quot;familyvalues&quot; /&gt;

Zbog obiteljskih veza s filmskom industrijom Gyllenhaal je još kao dijete bio izložen filmskom stvaralaštvu. Glumački je debi ostvario ulogom sina lika [[Billy Crystal|Billyja Crystala]] u komediji ''City Slickers'' iz 1991. godine. Roditelji mu nisu dopustili nastupiti u filmu ''The Mighty Ducks'' (1992.) jer bi zbog snimanja morao izbivati iz kuće dva mjeseca. Iako su mu sljedećih godina dopuštali odlaziti na audicije, često mu nisu dopuštali prihvatiti dobivene uloge jer su željeli da se usredotoči na obrazovanje.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot;&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-maggie-gyllenhaal-parents-7975362 Kelsie Gibson, „All About Jake and Maggie Gyllenhaal's Parents, Stephen and Naomi Gyllenhaal”], ''People'', 24. listopada 2023., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Više se puta pojavio u filmovima svojega oca. Godine 1993. glumio je uz sestru [[Maggie Gyllenhaal]] u filmu ''A Dangerous Woman'', zatim se pojavio u epizodi „Bop Gun” kriminalističke serije ''Homicide: Life on the Street'' iz 1994. te u komediji ''Homegrown'' iz 1998. godine. Jake i Maggie također su sa svojom majkom gostovali u kuharskoj emisiji ''Molto Mario'' na televizijskoj mreži Food Network.&lt;ref&gt;[https://www.tvguide.com/tvshows/molto-mario/cast/1000036188/ „Molto Mario – Full Cast &amp; Crew”], ''TV Guide'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Prije završnog razreda srednje škole jedini drugi film izvan projekata njegova oca u kojem mu je bilo dopušteno glumiti bio je dječji pustolovni film ''Josh and S.A.M.'' iz 1993.

Roditelji su inzistirali da tijekom ljeta radi kako bi zarađivao vlastiti novac, pa je radio kao spasilac i pomoćni konobar u restoranu obiteljskog prijatelja. Gyllenhaal je poslije izjavio da je njegova obitelj osobito poticala kreativnost i umjetničko izražavanje.&lt;ref name=&quot;gq-2007&quot;&gt;[https://www.gq.com/story/jake-gyllenhaal Marshall Sella, „The Two Jakes”], ''GQ'', 8. siječnja 2007., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 1998. završio je privatnu školu Harvard-Westlake u Los Angelesu, a zatim je upisao [[Sveučilište Columbia]], na kojem je njegova sestra tada bila studentica završne godine, a koje je prethodno završila i njegova majka. Studirao je istočnjačke religije i filozofiju.&lt;ref&gt;[https://magazine.columbia.edu/article/25-famous-columbia-alumni-who-never-graduated „Famous Columbia Alumni Who Never Graduated”], ''Columbia Magazine'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine napustio je studij kako bi se posvetio glumi.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

Prvu glavnu filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''October Sky'' redatelja Joea Johnstona iz 1999., temeljenoj na autobiografskoj knjizi ''Rocket Boys'' [[Homer Hickam|Homera Hickama]]. Gyllenhaal je tumačio mladoga Homera iz Zapadne Virginije, koji pokušava osvojiti znanstvenu stipendiju kako bi izbjegao rad u rudniku ugljena. Film je u američkim kinima zaradio više od 32 milijuna dolara,&lt;ref&gt;[https://www.the-numbers.com/movie/October-Sky „October Sky (1999) – Financial Information”], ''The Numbers'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; a uloga je Gyllenhaalu donijela širu pozornost i označila jedan od prvih važnih koraka u njegovoj karijeri.&lt;ref name=&quot;people-parents&quot; /&gt;

=== 2001.–2004.: ''Donnie Darko'' i londonska pozornica ===

Godine 2001. Gyllenhaal je ostvario svoju drugu glavnu filmsku ulogu u znanstvenofantastičnom psihološkom trileru ''[[Donnie Darko]]'', koji je napisao i režirao Richard Kelly. Tumačio je psihički nestabilnog tinejdžera koji počinje viđati zagonetnu figuru u kostimu zeca po imenu Frank, koja ga upozorava na skori kraj svijeta. Iako film nakon prvog prikazivanja nije ostvario veći komercijalni uspjeh, poslije je stekao kultni status, a Gyllenhaalova izvedba donijela mu je širu prepoznatljivost.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/4cdcb182-f077-5329-8da7-5c468ec50abf/donnie-darko „Donnie Darko (2001)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2002. pojavio se u nekoliko filmova, među kojima su romantična drama ''The Good Girl'', u kojoj je glumio uz [[Jennifer Aniston]],&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62398-THE-GOOD-GIRL „The Good Girl”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te drama ''Moonlight Mile'' s [[Dustin Hoffman|Dustinom Hoffmanom]] i [[Susan Sarandon]]. U potonjem je tumačio mladića koji se, zajedno s roditeljima svoje pokojne zaručnice, suočava s gubitkom i tugovanjem.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/62487-MOONLIGHT-MILE „Moonlight Mile”], ''AFI Catalog of Feature Films'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ostvario kazališni debi u obnovljenoj produkciji predstave Kennetha Lonergana ''This Is Our Youth'' na londonskom West Endu. Za izvedbu je osvojio nagradu ''Evening Standard Theatre Award'' za najboljega kazališnog novaka.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2004. nastupio je uz [[Dennis Quaid|Dennisa Quaida]] u visokobudžetnom katastrofičkom filmu ''[[Dan poslije sutra]]'', u kojem je tumačio mladića zarobljenog u New Yorku tijekom naglih i razornih klimatskih promjena.&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-day-after-tomorrow „The Day After Tomorrow”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2005.–2011.: ''Planina Brokeback'' i glavne uloge ===

Godine 2005. Gyllenhaal je nastupio u drami ''Proof'' uz [[Gwyneth Paltrow]] i [[Anthony Hopkins|Anthonyja Hopkinsa]] te u ratnoj drami ''[[Jarhead]]'' redatelja [[Sam Mendes|Sama Mendesa]], u kojoj je tumačio američkog marinca Anthonyja Swofforda tijekom Zaljevskog rata. U filmu je glumio uz svojega budućeg šogora [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], koji je tumačio marinca Alana Troya, Swoffordova prijatelja i snajperskog motritelja.&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri ostvario je u romantičnoj drami Anga Leeja ''[[Planina Brokeback]]'' iz 2005. godine. Gyllenhaal i [[Heath Ledger]] glumili su Jacka Twista i Ennisa Del Mara, dvojicu pastira čiji se ljubavni odnos razvija tijekom više godina.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/cf7316bd-97d3-5ba6-9d5b-29ba46f14634/brokeback-mountain „Brokeback Mountain (2005)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Za svoju je izvedbu bio nominiran za [[Oscar]]a za najboljega sporednog glumca te je osvojio nagradu BAFTA u istoj kategoriji.&lt;ref&gt;[https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2006 „The 78th Academy Awards”], ''Academy of Motion Picture Arts and Sciences'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/awards/search?search=Brokeback%20Mountain „Brokeback Mountain – Awards”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2007. glumio je karikaturista Roberta Graysmitha u kriminalističkom trileru Davida Finchera ''[[Zodiac]]''. Njegov lik postaje opsjednut pokušajem otkrivanja identiteta serijskog ubojice poznatog kao Zodiac.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/30eb8575-275c-5ee4-9317-9011611ca8ad/zodiac „Zodiac (2007)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2010. preuzeo je naslovnu ulogu u pustolovnom filmu ''[[Princ Perzije: Pijesak vremena]]'', temeljenom na istoimenoj seriji videoigara.&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/prince-of-persia-the-sands-of-time „Prince of Persia: The Sands of Time”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine uz [[Anne Hathaway]] nastupio u romantičnoj komediji ''Love &amp; Other Drugs'', za koju je nominiran za [[Zlatni globus]] za najboljega glumca u mjuziklu ili komediji.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/nominations/2011 „2011 Golden Globe nominations”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U znanstvenofantastičnom trileru ''Source Code'' iz 2011. tumačio je vojnog pilota Coltera Stevensa, koji u sklopu tajnog programa više puta proživljava posljednje minute prije eksplozije putničkog vlaka.&lt;ref&gt;[https://www.bfi.org.uk/film/dcd1ea45-dd25-59f3-b27c-ead02b3a190b/source-code „Source Code (2011)”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2012.–2018.: Kritičko priznanje i debi na Broadwayu ===

Godine 2012. Gyllenhaal je uz [[Michael Peña|Michaela Peñu]] glumio losanđeleskog policajca Briana Taylora u akcijskom trileru ''Posljednja patrola'' (engl. ''End of Watch''). Bio je i izvršni producent filma, a za pripremu uloge sudjelovao je u taktičkoj obuci i policijskim ophodnjama.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot;&gt;[https://www.dfi.dk/en/viden-om-film/filmdatabasen/person/jake-gyllenhaal „Jake Gyllenhaal – Filmography”], ''Danish Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot;&gt;[https://mojtv.hr/filmografija/glumac/801/jake-gyllenhaal.aspx „Jake Gyllenhaal – Filmografija”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario američki kazališni debi u predstavi Nicka Paynea ''If There Is I Haven't Found It Yet'' na Off-Broadwayu.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-makes-us-stage-debut-in-if-there-is-i-havent-found-it-yet-opening-sept-20-in-nyc-com-196945 Kenneth Jones, „Jake Gyllenhaal Makes U.S. Stage Debut in If There Is I Haven't Found It Yet”], ''Playbill'', 20. rujna 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. nastupio je u dvama filmovima redatelja [[Denis Villeneuve|Denisa Villeneuvea]]. U trileru ''Zatočene'' (engl. ''Prisoners'') tumačio je detektiva Lokija, koji istražuje nestanak dviju djevojčica, dok je u psihološkom trileru ''Neprijatelj'' (engl. ''Enemy'') odigrao dvostruku ulogu profesora povijesti Adama Bella i njegova dvojnika Anthonyja Claira.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt;

Sljedeće je godine producirao i glumio u kriminalističkom trileru ''Noćne kronike'' (engl. ''Nightcrawler''). Za potrebe uloge Loua Blooma, beskrupuloznog snimatelja kriminalnih događaja, znatno je smršavio. Njegova izvedba donijela mu je nominacije za [[Zlatni globus]] i nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref&gt;[https://goldenglobes.com/film/nightcrawler/ „Nightcrawler”], ''Golden Globes'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://static.bafta.org/uploads_pre_202411/film1415nominationspressrelease.pdf „Nominations announced for the EE British Academy Film Awards in 2015”], ''BAFTA'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2015. pojavio se u četirima filmovima. U romantičnoj komediji ''Accidental Love'' glumio je kongresnika Howarda Birdwella, a u sportskoj drami ''Lijevi kroše'' (engl. ''Southpaw'') boksača Billyja Hopea. U pustolovnoj drami ''Everest'' tumačio je američkog planinara Scotta Fischera, dok je u filmu ''Rušenje'' (engl. ''Demolition'') glumio investicijskog bankara Davisa Mitchella, koji pokušava ponovno izgraditi život nakon smrti supruge.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;filmografija-mojtv&quot; /&gt; Iste je godine debitirao na [[Broadway]]u u predstavi ''Constellations'' Nicka Paynea, u kojoj je nastupio uz [[Ruth Wilson]].&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-and-ruth-wilson-explore-constellations-on-broadway-com-337444 „Jake Gyllenhaal and Ruth Wilson Explore Constellations on Broadway”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2016. nastupio je u neo-noir trileru Toma Forda ''Noćne životinje'' (engl. ''Nocturnal Animals''), u kojem je odigrao dvostruku ulogu Edwarda Sheffielda i Tonyja Hastingsa. Za izvedbu je bio nominiran za nagradu BAFTA za najboljega glavnog glumca.&lt;ref name=&quot;filmografija-dfi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-list-for-the-ee-british-academy-film-awards-in-2017-plain-text/ „Nominations List for the EE British Academy Film Awards in 2017”], ''BAFTA'', 10. siječnja 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2017. glumio je astronauta Davida Jordana u znanstvenofantastičnom hororu ''Trag života'' (engl. ''Life''), o posadi Međunarodne svemirske postaje koja otkriva opasan oblik života s Marsa.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/kino/45685/trag-zivota.aspx „Trag života”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Potom je u satiričnoj pustolovnoj drami ''Okja'' redatelja Bong Joon-hoa tumačio ekscentričnog zoologa Johnnyja Wilcoxa.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80091936 „Okja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine producirao i glumio u biografskoj drami ''Snaga je u meni'' (engl. ''Stronger''), u kojoj je tumačio Jeffa Baumana, muškarca koji je izgubio obje noge u bombaškom napadu na Bostonskom maratonu.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-stronger-2017-online „Stronger”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadway se vratio u mjuziklu Stephena Sondheima ''Sunday in the Park with George''.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/article/jake-gyllenhaal-led-sunday-in-the-park-with-george-opens-on-broadway-feb-23 „Jake Gyllenhaal-Led Sunday in the Park With George Opens on Broadway”], ''Playbill'', 23. veljače 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2018. uz [[Carey Mulligan]] nastupio je u obiteljskoj drami ''Divljina'' (engl. ''Wildlife''), redateljskom prvijencu [[Paul Dano|Paula Danoa]], u kojoj je glumio Jerryja Brinsona, oca koji napušta obitelj kako bi radio na gašenju šumskog požara.&lt;ref&gt;[https://player.bfi.org.uk/rentals/film/watch-wildlife-2018-online „Wildlife”], ''British Film Institute'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine u vesternu ''The Sisters Brothers'' redatelja Jacquesa Audiarda tumačio detektiva Johna Morrisa, uz [[Joaquin Phoenix|Joaquina Phoenixa]], Johna C. Reillyja i [[Riz Ahmed|Riza Ahmeda]].&lt;ref&gt;[https://www.20thcenturystudios.com/movies/the-sisters-brothers „The Sisters Brothers”], ''20th Century Studios'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== 2019.–danas: Akcijski i trilerski projekti ===

Godine 2019. Gyllenhaal je ponovno surađivao s redateljem Danom Gilroyem u satiričnom trileru ''Velvet Buzzsaw'', u kojem je tumačio umjetničkog kritičara Morfa Vandewalta.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/80199689 „Velvet Buzzsaw”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine glumio Quentina Becka, odnosno negativca Mysterija, u superherojskom filmu ''[[Spider-Man: Daleko od kuće]]''.&lt;ref&gt;[https://www.sonypictures.com/movies/spidermanfarfromhome „Spider-Man: Far From Home”], ''Sony Pictures'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Na Broadwayu je nastupio uz Toma Sturridgea u dvostrukoj predstavi monologa ''Sea Wall/A Life''. Za izvedbu u monologu ''A Life'' bio je nominiran za nagradu Tony za najboljega glavnog glumca u predstavi.&lt;ref&gt;[https://www.tonyawards.com/nominees/year/any/category/any/show/sea-walla-life/ „Sea Wall/A Life – nominations”], ''Tony Awards'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2021. posudio je glas Jimu Prescottu u animiranom filmu ''Spirit Untamed''&lt;ref&gt;[https://www.dreamworks.com/movies/spirit-untamed „Spirit Untamed”], ''DreamWorks Animation'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; te je producirao i glumio policijskog operatera Joea Baylora u kriminalističkom trileru ''Krivnja'' (engl. ''The Guilty''), američkoj preradi istoimenog danskog filma.&lt;ref&gt;[https://www.netflix.com/hr/title/81345983 „Krivnja”], ''Netflix'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Sljedeće je godine tumačio kriminalca Dannyja Sharpa u akcijskom filmu Michaela Baya ''Hitna pomoć'' (engl. ''Ambulance'').&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/176794/hitna-pomoc.aspx „Hitna pomoć”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Također je posudio glas farmeru Searcheru Cladeu u Disneyjevu animiranom filmu ''Čudesan svijet'' (engl. ''Strange World'').&lt;ref&gt;[https://movies.disney.com/strange-world „Strange World”], ''Disney'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2023. ponovno je surađivao s redateljem [[Guy Ritchie|Guyem Ritchiejem]] u ratnom akcijskom filmu ''Savez'' (engl. ''Guy Ritchie's The Covenant''). Glumio je narednika američkih specijalnih snaga Johna Kinleyja, koji se vraća u Afganistan kako bi spasio prevoditelja koji mu je prethodno spasio život.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/32104/savez.aspx „Savez”], ''MojTV'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2024. glumio je bivšeg borca Elwooda Daltona u akcijskom filmu ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House''), preradi istoimenog filma iz 1989.&lt;ref&gt;[https://www.aboutamazon.com/news/entertainment/road-house-jake-gyllenhaal-prime-video „Road House starring Jake Gyllenhaal on Prime Video”], ''Amazon'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Iste je godine ostvario glavnu televizijsku ulogu zamjenika državnog odvjetnika Rustyja Sabicha u pravnoj trilerskoj seriji ''Presumed Innocent'', temeljenoj na romanu Scotta Turowa. Gyllenhaal je bio i jedan od izvršnih producenata serije.&lt;ref&gt;[https://www.apple.com/tv-pr/originals/presumed-innocent/ „Presumed Innocent”], ''Apple TV Press'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Na Broadway se vratio 2025. u novoj produkciji Shakespeareove tragedije ''[[Otelo]]''. Tumačio je Jaga uz [[Denzel Washington|Denzela Washingtona]] u naslovnoj ulozi, a predstavu je režirao Kenny Leon.&lt;ref&gt;[https://playbill.com/production/othello-broadway-ethel-barrymore-theatre-2025 „Othello”], ''Playbill'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2026. prvi je put glumio u filmu koji je režirala njegova sestra [[Maggie Gyllenhaal]]. U njezinoj gotičkoj romansi ''Nevjesta!'' (engl. ''The Bride!'') tumačio je Ronnieja Reeda, popularnog holivudskog filmskog idola iz 1930-ih.&lt;ref&gt;[https://www.warnerbros.com/movies/thebride „The Bride!”], ''Warner Bros.'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://people.com/maggie-gyllenhaal-brother-jake-made-her-laugh-so-hard-the-bride-exclusive-11919028 Eric Andersson, „Maggie Gyllenhaal Says Brother Jake Made Her Laugh So Hard She Cried on The Bride! Set”], ''People'', 4. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://cinestarcinemas.hr/zagreb/nevjesta/6262 „Nevjesta!”], ''CineStar'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Iste je godine ponovno surađivao s Guyem Ritchiejem u akcijskom trileru ''Siva zona'' (engl. ''In the Grey''), u kojem je tumačio operativca Bronca. U filmu je nastupio uz [[Henry Cavill|Henryja Cavilla]], koji je glumio njegova partnera Sida, te Eizu González i Rosamund Pike.&lt;ref&gt;[https://blackbearpictures.com/film-and-tv/in%20the%20grey „In the Grey”], ''Black Bear'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.art-kino.org/hr/film/siva-zona „Siva zona”], ''Art-kino Croatia'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/film/2026/may/15/in-the-grey-movie-review-guy-ritchie Benjamin Lee, „In the Grey review – Guy Ritchie's bizarrely buried action caper is a blast”], ''The Guardian'', 15. svibnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Tijekom 2026. radio je i na romantičnoj tragikomediji ''Honeymoon with Harry'', koju režiraju Glenn Ficarra i John Requa. U filmu glumi muškarca koji nakon smrti zaručnice odlazi na planirano bračno putovanje s njezinim ocem, kojega tumači [[Kevin Costner]].&lt;ref&gt;[https://screenqueensland.com.au/sq-news/media-centre/kevin-costner-and-jake-gyllenhaal-set-to-honeymoon-with-harry-in-queensland/ „Kevin Costner and Jake Gyllenhaal set to Honeymoon with Harry in Queensland”], ''Screen Queensland'', 25. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Među njegovim filmovima u postprodukciji nalazi se nadnaravni romantični triler ''Remain'', koji je napisao i režirao [[M. Night Shyamalan]]. Gyllenhaal u njemu glumi arhitekta koji se nakon obiteljske tragedije zaljubljuje u zagonetnu ženu, koju tumači Phoebe Dynevor. Film je najavljen za 5. veljače 2027.&lt;ref&gt;[https://www.thewrap.com/creative-content/movies/m-night-shyamalan-movie-remain-moves-release-dates/ Drew Taylor, „Warner Bros. Moves M. Night Shyamalan's Remain to 2027”], ''TheWrap'', 6. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U postprodukciji je i nastavak filma ''Kuća na putu'' (engl. ''Road House 2''), u kojem ponovno tumači Elwooda Daltona. Film režira Ilya Naishuller, a među novim članovima glumačke postave se nalaze [[Dave Bautista]] i Gyllenhaalov šogor [[Peter Sarsgaard]].&lt;ref&gt;[https://www.joblo.com/road-house-2-peter-sarsgaard/ Steve Seigh, „Peter Sarsgaard and Rob Delaney join Jake Gyllenhaal for Amazon MGM's Road House 2”], ''JoBlo'', 6. studenoga 2025., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;. Datum objavljivanja još nije najavljen.&lt;ref&gt;[https://www.cinemablend.com/movies/ive-been-waiting-update-jake-gyllenhaal-road-house-2-someone-asked-director-ilya-naishuller „I've Been Waiting for an Update on Jake Gyllenhaal's Road House 2”], ''CinemaBlend'', 1. lipnja 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Imidž u javnosti ==

Godine 2006. časopis ''People'' uvrstio je Gyllenhaala među „50 najljepših ljudi” (engl. ''50 Most Beautiful People'').&lt;ref&gt;„50 Most Beautiful People”, ''People'', 28. travnja 2006.&lt;/ref&gt; Iste je godine uvršten i na ''Peopleov'' popis „najpoželjnijih neženja 2006.” (engl. ''Hottest Bachelors of 2006'').&lt;ref&gt;[https://people.com/celebrity/10-things-to-love-about-jake/ Serena Kappes, „10 Things to Love About Jake”], ''People'', 9. lipnja 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U travnju 2012. internetski časopis ''Shalom Life'' smjestio ga je na šesto mjesto popisa „50 najtalentiranijih, najinteligentnijih, najduhovitijih i najprivlačnijih Židova na svijetu”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120531055725/http://www.shalomlife.com/culture/17032/top-50-hottest-jewish-men-10-1/ Ashley Baylen, „Top 50 Hottest Jewish Men (10–1)”], ''Shalom Life'', 20. travnja 2012., arhivirano 31. svibnja 2012., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2013. zauzeo je 35. mjesto u anketi časopisa ''Empire'' o „100 najseksepilnijih filmskih zvijezda”.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20180513031120/https://www.empireonline.com/movies/features/100-sexiest-men/ Willow Green, „The 100 Sexiest Movie Stars: The Men”], ''Empire'', 7. listopada 2013., arhivirano 13. svibnja 2018., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U anketi časopisa ''Glamour'' za najseksepilnijeg muškarca 2018. zauzeo je 50. mjesto.&lt;ref&gt;[https://www.glamourmagazine.co.uk/gallery/sexiest-man-of-the-year-2018 Leanne Bayley, „Sexiest Man of the Year 2018: Find Out Who Has Been Crowned the Winner”], ''Glamour UK'', 18. prosinca 2017., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Privatni život ==

=== Obitelj i veze ===

Gyllenhaalova starija sestra [[Maggie Gyllenhaal]] udana je za glumca [[Peter Sarsgaard|Petera Sarsgaarda]], s kojim je Gyllenhaal glumio u filmovima ''[[Jarhead]]'' (2005.) i ''Rendition'' (2007.).&lt;ref&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-family-11919305 Rebecca Aizin, „Meet Jake Gyllenhaal's Famous Family: From Peter Sarsgaard to Jamie Lee Curtis”], ''People'', 6. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/63475-JARHEAD „Jarhead”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://catalog.afi.com/Film/64445-RENDITION „Rendition”], ''AFI Catalog'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

U prosincu 2006. Gyllenhaal i njegova sestra uspjeli su pobjeći iz požara koji je uništio poznato prenoćište i restoran Manka's Inverness Lodge u Invernessu u Kaliforniji, gdje su provodili odmor. Požar je izbio oko tri sata ujutro nakon što je tijekom snažnog vjetra stablo palo na zgradu. Gyllenhaal je nakon evakuacije pomagao vlasnicima spašavati predmete iz požara, a suvlasnik Daniel DeLong izjavio je: „Jake mi je pomagao iznositi stvari iz vatre.”&lt;ref&gt;[https://www.cbsnews.com/news/jake-and-maggie-gyllenhaal-flee-fire/ „Jake And Maggie Gyllenhaal Flee Fire”], ''CBS News'' i ''Associated Press'', 28. prosinca 2006., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je svoje kumove opisivao kao „slavne kumove”. Glumac i redatelj [[Paul Newman]] bio mu je kum, a glumica [[Jamie Lee Curtis]] kuma.&lt;ref&gt;[https://people.com/all-about-jake-gyllenhaal-family-11919305 Rebecca Aizin, „Meet Jake Gyllenhaal's Famous Family: From Peter Sarsgaard to Jamie Lee Curtis”], ''People'', 6. ožujka 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; U intervjuima je spomenuo i dvojicu kumova koji su homoseksualni par,&lt;ref&gt;[https://nowtoronto.com/news/jake-gyllenhaal/ Glenn Sumi, „Jake Gyllenhaal”], ''Now Toronto'', 15. prosinca 2005., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; dok je jedan od njegovih kumova i filmski snimatelj [[Robert Elswit]].&lt;ref&gt;[https://www.screendaily.com/awards/robert-elswit-nightcrawler/5081918.article Elbert Wyche, „Robert Elswit, Nightcrawler”], ''Screen Daily'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Gyllenhaal je kum Matilde Rose Ledger, rođene 28. listopada 2005., kćeri njegovih kolega iz filma ''[[Planina Brokeback]]'', [[Heath Ledger|Heatha Ledgera]] i [[Michelle Williams (glumica)|Michelle Williams]].&lt;ref&gt;[https://people.com/parents/all-about-michelle-williams-heath-ledger-daughter-matilda/ „All About Heath Ledger and Michelle Williams' Daughter, Matilda Ledger”], ''People'', pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Godine 2002. započeo je vezu s glumicom [[Kirsten Dunst]], s kojom ga je upoznala njegova sestra Maggie nakon što je s Dunst glumila u filmu ''Mona Lisa Smile''. Gyllenhaal i Dunst prekinuli su 2004. te su, prema izjavi njegova predstavnika, ostali u prijateljskim odnosima. Od 2007. do 2009. bio je u vezi s glumicom [[Reese Witherspoon]], svojom kolegicom iz filma ''Rendition''. Od listopada 2010. do siječnja 2011. bio je u vezi s pjevačicom i kantautoricom [[Taylor Swift]], a od srpnja do kraja 2013. s manekenkom [[Alyssa Miller]].&lt;ref name=&quot;datinghistory&quot;&gt;[https://people.com/jake-gyllenhaal-complete-dating-history-8608048 Jacqueline Weiss, „Jake Gyllenhaal's Dating History: From Kirsten Dunst to Jeanne Cadieu”], ''People'', 27. ožujka 2024., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

Od kraja 2018. u vezi je s francuskom manekenkom [[Jeanne Cadieu]]. Par se prvi put zajedno pojavio na crvenom tepihu u rujnu 2021., na projekciji filma ''Mračna kći'', redateljskog prvijenca Maggie Gyllenhaal.&lt;ref name=&quot;datinghistory&quot; /&gt; U listopadu 2021. Gyllenhaal je u emisiji ''The Howard Stern Show'' izjavio da jako voli Cadieu i opisao ju je kao dobru osobu. Također je izrazio želju da se jednoga dana oženi i postane otac, rekavši da želi biti dobar suprug i otac.&lt;ref&gt;[https://www.howardstern.com/news/2021/10/05/jake-gyllenhaal-talks-freezing-up-on-spider-man-love-scenes-with-jennifer-aniston-and-starting-a-family-of-his-own/ „Jake Gyllenhaal Talks Freezing Up on Spider-Man, Love Scenes With Jennifer Aniston, and Starting a Family of His Own”], ''The Howard Stern Show'', 5. listopada 2021., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt; Gyllenhaal i Cadieu zajedno su se pojavili i na londonskoj premijeri filma ''Nevjesta!'' u veljači 2026.&lt;ref&gt;[https://people.com/star-tracks-friday-february-27-2026-new-celebrity-photos-updated-daily-11915703 „Jake Gyllenhaal and Girlfriend Jeanne Cadieu Have a Glam Date Night at The Bride! Premiere in London”], ''People'', 27. veljače 2026., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
=== Društveni angažman i drugi interesi ===

Gyllenhaal je sudjelovao u inicijativama kojima se promiču izlazak na izbore, zaštita okoliša i humanitarni rad. Podupirao je organizacije koje pomažu osobama slabijega imovinskog stanja, oboljelima od raka, ratnim veteranima i mladima u zatvorskom sustavu.

Proučavao je budizam i istočnjačke religije te prakticira meditaciju. O svojem je odnosu prema budizmu rekao: „Nisam budist s članskom iskaznicom, ali nastojim prakticirati svjesnu prisutnost”, dodavši da mu je cilj meditirati svakoga dana.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20110615140127/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article429340.ece David Eimer, „Jake's Progress”], ''The Times'', 23. svibnja 2004., arhivirano 15. lipnja 2011., pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Filmografija i priznanja ==

''Glavni članci: [[:en:Jake Gyllenhaal on screen and stage|Filmografija i kazališne uloge Jakea Gyllenhaala]] i [[:en:List of awards and nominations received by Jake Gyllenhaal|Popis nagrada i nominacija Jakea Gyllenhaala]].''
== Vidi također ==

* [[:en:List of actors with Academy Award nominations|Popis glumaca nominiranih za Oscara]]
* [[:en:List of siblings with Academy Award acting nominations|Popis braće i sestara nominiranih za glumačke Oscare]]
* [[:en:List of Jewish Academy Award winners and nominees|Popis židovskih dobitnika i nominiranih za Oscara]]

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.jakegyllenhaal.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210121021618/http://jakegyllenhaal.com/ |date=21. siječnja 2021. }} {{eng icon}}
* {{imdb ime|id=0350453|ime=Jake Gyllenhaal}}

{{mrva-biog-film-glum}}
{{GLAVNIRASPORED:Gyllenhaal, Jake}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Američki kazališni glumci]]
[[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]]</text>
      <sha1>qa5war4s87qvool9h7ni9cce6d997kh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonov An-22</title>
    <ns>0</ns>
    <id>196433</id>
    <revision>
      <id>7567281</id>
      <parentid>7382506</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3964" sha1="mdpgwrynv876vzp0jbx0awszx3avvxi" xml:space="preserve">{{Infokvir zrakoplov
 |subtemplate        =
 |ime                =An-22 &quot;Cock&quot;
 |tip                =Teši [[transportni zrakoplov]]
 |proizvođač         =Antonov
 |slika              =Datoteka:Antonov An-22 2.jpg
 |opis slike         =
 |dizajn             =
 |razvijen na temelju=
 |probni let         =[[27. veljače]] [[1965.]]
 |uveden u uporabu   =[[1967.]]
 |proizveden         =
 |povučen            =
 |status             =U upotrebi
 |prvotni korisnik   =
 |više korisnika     =  
 |broj primjeraka    =68
 |pojedinačna cijena =
 }}

'''Antonov An-22 Antei''' ([[NATO]] naziv: ''Cock'') je sovjetski teški transportni [[zrakoplov]] te je do pojave [[SAD|američkog]] [[C-5 Galaxy]] bio najveći zrakoplov na svijetu.&lt;ref name=&quot;avia&quot;&gt;[http://www.aviastar.org/air/russia/an-22.php aviastar.org]&lt;/ref&gt;

== Dizajn i razvoj ==
[[16. lipnja]] [[1965.]] tijekom Pariškog aeromitinga SSSR je demonstrirao let prototipa tada novog Antonova An-22 koji se pokazao kao ondašnji najveći zrakoplov na svijetu. Prvi prototip izvršio je probni let  tek nekoliko mjeseci prije toga, [[27. veljače]] [[1965.]] a do [[1967.]] izrađena su još četiri prototipa. Strani promatrači su pretpostavili da se radi o uvećanj verziji [[Antonov An-12|An-12 &quot;Cub&quot;]] jer su oba pokretala četiri turboprop motora, imala su visoko postavljena [[Krilo zrakoplova|krila]] te sličan raspored [[stajni trap|stajnog trapa]].&lt;br&gt;Unatoč ovim sličnostima, osim veličine bilo je i drugih bitnih razlika: An-22 je koristio četverokrake kontrarotirajuće elise koje su pokretali Kuznjecov NK-12MA turboprop motori a i za razliku od An-12, An-22 je imao dva [[Repne površine zrakoplova|vertikalna stabilizatora]] što je omogućilo bolju kontrolu s ugašenim motorima.&lt;br&gt;
Dizajniran je za djelovanje s teških terenskih uvjeta te posada iz [[Kokpit|pilotske kabine]] može namjestiti tlak u gumama stajnog trapa, ovisno o potrebi.

Do kraj proizvodnje [[1974.]] napravljeno je oko 75 zrakoplova a korišteni su od strane [[Aeroflot]]a i sovjetske vojske za potrebe transporta teških komponenti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.theaviationzone.com/factsheets/an22.asp |title=theaviationzone.com |access-date=31. ožujka 2009. |archive-date=11. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111011032111/http://theaviationzone.com/factsheets/an22.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Antonov je razmišljao o izradi dvokatne putničke inačice koja bi mogla prevesti 724 putnika, no ništa nije realizirano.

{{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova
 |izvori             =
 |inačica            =
 |posada             =5-6
 |kapacitet          =29 putnika
 |dužina             =57,9 m
 |raspon krila       =64,4 m
 |promjer rotora     =
 |površina krila     =345 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
 |strijela krila     =
 |visina             =12,53 m
 |širina trupa       =
 |aeroprofil         =
 |težina zrakoplova  =114.000 kg
 |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova  =
 |maksimalna težina uzlijetanja  =250.000 kg
 |korisni teret      =
 |najveća brzina     =740 km/h
 |ekonomska brzina   =
 |dolet              =5.000 km
 |borbeni dolet      =
 |brzina penjanja    =
 |maksimalna visina leta =8.000 m
 |omjer potisak/težina=
 |specifično opterećenje krila =
 |motor              =4 x Kuznjecov NK-12MA turboprop motora
 |snaga motora       =11.030 kW svaki
 |propeler           =
 |naoružanje         =
 |defanzivne mjere   =
 }}

== Izvori ==
*[http://www.vectorsite.net/avantgt.html vectorsite.net]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Antonov An-22}}
* [http://www.airliners.net/aircraft-data/stats.main?id=36 Antonov An-22 Antei - airliners.net ]
* [http://www.airforce.ru/history/76gvtae/index.htm airforce.ru/history ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225221812/http://www.airforce.ru/history/76gvtae/index.htm |date=25. veljače 2021. }}

[[Kategorija:Vojni transportni zrakoplovi Antonov|An-22]]
[[Kategorija:Zrakoplovi iz 1965.]]</text>
      <sha1>mdpgwrynv876vzp0jbx0awszx3avvxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonov An-3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>196727</id>
    <revision>
      <id>7567282</id>
      <parentid>7382507</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:49:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2955" sha1="3fulwnj3fqmeg32n2gwbjtsuw1mmw28" xml:space="preserve">{{Infokvir zrakoplov
 |subtemplate        =
 |ime                =An-3
 |tip                =višenamjenski zrakoplov
 |proizvođač         =Antonov
 |slika              =Datoteka:An-3.jpg
 |opis slike         =
 |dizajn             =
 |razvijen na temelju=[[Antonov An-2]]
 |probni let         =[[13. svibnja]] [[1980.]]
 |uveden u uporabu   =
 |proizveden         =
 |povučen            =
 |status             =U proizvodnji
 |prvotni korisnik   =
 |više korisnika     =  
 |broj primjeraka    =25
 |pojedinačna cijena =
 }}

'''Antonov An-3''' je [[SSSR|sovjetski]]/[[Ukrajina|ukrajinski]] višenamjenski [[zrakoplov]] razvijen na temelju [[An-2|Antonova An-2]]. 

== Povijest ==
Formalni interes o razvoju turboprop inačice An-2 se pojavio na početku [[1970-ih]]. Prvotno je planiran novi dizajn sličan kao i kod An-2, ali kako se to činilo kao previše za jedan poljoprivredni zrakoplov, od toga se odustalo.&lt;br&gt;
Antonov se zatim fokusirao na jednostavnu modifikaciju An-2 u turboprop konfiguraciju. Na An-2SKh je ugrađen Glushenkov TVD-20 turboprop motor koji je pokretao trokraki [[Elisa|propeler]] te su uz razna [[kokpit]]ska poboljšanja na prednjem dijelu [[Trup zrakoplova|trupa]] ugrađena dodatna vrata.

Prvi let je obavljen [[13. svibnja]] [[1980.]] no kako se odugovlačilo s projektom, sva testiranja su završena tek [[1991.]] Prvotno je planirana modifikacija postojećih An-2 na An-3 standard, no padom SSSR-a projekt je opet zaustavljen kako bi se ponovno pokrenuo u kasnim 1990-ima. 

{{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova
 |izvori             =
 |inačica            =
 |posada             =2
 |kapacitet          =
 |dužina             =14,0 m
 |raspon krila       =18,2 m
 |promjer rotora     =
 |površina krila     =71,6 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
 |strijela krila     =
 |visina             =4,9 m
 |širina trupa       =
 |aeroprofil         =
 |težina zrakoplova  =1.800 kg
 |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova  =
 |maksimalna težina uzlijetanja  =5.800 kg
 |korisni teret      =
 |najveća brzina     =260 km/h
 |ekonomska brzina   =220 km/h
 |dolet              =s maksimalnim gorivom:1.025 km&lt;br/&gt;maksimalno natovaren: 300 km
 |borbeni dolet      =
 |brzina penjanja    =5 m/s
 |maksimalna visina leta =4.400 m
 |omjer potisak/težina=180 W/kg
 |specifično opterećenje krila =81 kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
 |motor              =1 x Glushenkov TVD-20M turboprop
 |snaga motora       =1.066 kW
 |propeler           =
 |naoružanje         =
 |defanzivne mjere   =
 }}

== Poveznice ==
*[[Antonov An-2]]

== Izvori ==
*[http://www.vectorsite.net/avan2.html#m3 vectorsite.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060812051558/http://www.vectorsite.net/avan2.html#m3 |date=12. kolovoza 2006. }}
*[https://web.archive.org/web/20080115052905/http://www.rbs.ru/vttv/99/firms/polyot/e-an-3.htm rbs.ru]

[[Kategorija:Višenamjenski zrakoplovi]]
[[Kategorija:Zrakoplovi Antonov|An-3]]
[[Kategorija:Zrakoplovi iz 1980.]]</text>
      <sha1>3fulwnj3fqmeg32n2gwbjtsuw1mmw28</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anthony Grundy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>198568</id>
    <revision>
      <id>7567257</id>
      <parentid>6844959</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3559" sha1="ftfpqxjcj2k0hlehuil6ligknxa54lf" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Anthony Grundy
|slika          = 
|slika_širina   = 
|slika_opis     = 
|država         = {{Z+X|SAD}}
|nadimak        = 
|datum_rođenja  = [[15. travnja]] [[1979.]]
|mjesto_rođenja = {{Z|SAD}} {{SAD grad|Louisville|Kentucky}}
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[razigravač]]
|visina         = 1,91
|težina         = 84
|sveučilište    = [[Sveučilište North Carolina State|NC State]]
|draft          = nedraftiran, [[2002.]]
|karijera       = 2002.-
|liga           = [[Lega A Basket|Serie A]]
|klub           = [[Basket Club Ferrara|Ferrara]]
|broj           = 16
|bivši_klubovi  = [[EWE Baskets Oldenburg]] (2002.-03.)&lt;br /&gt;TSG Ehingen (2003.-04.)&lt;br /&gt;[[Raleigh Knights]] (2004.)&lt;br /&gt;[[Ockelbo BBK]] (2004.)&lt;br /&gt;[[Bnei HaSharon]] (2004.&amp;ndash;05.)&lt;br /&gt; [[Panteras de Miranda]] (2005.)&lt;br /&gt;[[Roanoke Dazzle]] (2005.-06.)&lt;br /&gt;[[Atlanta Hawks]] (2006.)&lt;br /&gt;[[Teramo Basket|Siviglia Wear Teramo]] (2006.&amp;ndash;07.)&lt;br /&gt;[[Panellinios GS Atena|Panellinios]] (2007.-09.)
|nagrade        = 
|medalje        = 
}}
'''Anthony Grundy''' ({{SAD grad|Louisville|Kentucky}}, [[15. travnja]] [[1979.]]) je [[SAD|američki]] profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[razigravač]]a, a trenutačno je član talijanske [[Basket Club Ferrara|Ferrare]].

== Karijera ==
Grundy je četiri godine pohađao sveučilište [[Sveučilište North Carolina State|NC State]]. U posljednjoj sveučilišnoj sezoni 2001./02. prosječno je za 32.4 minute provedene na parketu postizao 17.8 poena, 5.5 skokova i 3.5 asistencija.&lt;ref&gt;[http://statsheet.com/mcb/players/player/north-carolina-state/anthony-grundy?season=2001-2002 Profil na Stat Sheet.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Iako nakon [[NBA draft]]a [[2002.]] nije izabran od strane bilo koje [[NBA]] momčadi, kasnije je u sezoni 2005./06. odigrao 12 utakmica za momčad [[Atlanta Hawks]]a. Sezonu 2006./07. proveo je kao član [[Lega A Basket|talijanskog prvoligaša]] [[Teramo Basket|Siviglia Wear Teramoa]]. [[12. srpnja]] 2007. potpisao je za grčki [[Panellinios GS Atena|Panellinios]] iz [[Atena (grad)|Atene]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eurocupbasketball.com/ulebcup/home/news/i/14418/448/item |title=Panellinios lands Anthony Grundy |access-date=15. travnja 2009. |archive-date=11. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110811205606/http://www.eurocupbasketball.com/ulebcup/home/news/i/14418/448/item |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U sezoni 2007./08.  bio je najbolji strijelac [[A1 Ethniki|grčkog prvenstva]], prosječno postizajući 21.5 poena po susretu. U ljeto 2009. napustio je klub i potpisao za talijanskog prvoligaša [[Basket Club Ferrara|Ferraru]].
  
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nba.com/playerfile/anthony_grundy/index.html Profil] na NBA.com
* [http://www.eurocupbasketball.com/ulebcup/home/on-court/players/showplayer?clubcode=pll&amp;pcode=000458 Profil] na Eurocup
* [http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=32699 Profil]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na Basketpedya.com
* [https://web.archive.org/web/20070310192443/http://www.basketballreference.com/players/playerpage.htm?ilkid=GRUNDAN01 Profil] na Basketballreference.com
* [http://195.56.77.208/player/?id=GRU-ANT-79 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930035727/http://195.56.77.208/player/?id=GRU-ANT-79 |date=30. rujna 2007. }} na Legabasket.it

{{GLAVNIRASPORED:Grundy, Anthony}}
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Razigravači]]</text>
      <sha1>ftfpqxjcj2k0hlehuil6ligknxa54lf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO</title>
    <ns>0</ns>
    <id>202259</id>
    <revision>
      <id>7567233</id>
      <parentid>7485771</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:29:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29056" sha1="8io7ojovl8dk10q59sl05wzisrguiu9" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|16. tjedan 2024.}}
{{POKAŽINASLOV:Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO''}}
{{dz|članak o=ansamblu LADO|članak [[Lado (pripjev)]]|pripjev po kojem je ansambl dobio ime}} 
{{izdvojeni članak|studeni 2014.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO''
| Img                  = Z._Ljevaković_-_Prigorski_plesovi_(drmeš).jpg 
| Img_capt             = &quot;Prigorski plesovi&quot; Zvonimira Ljevakovića &lt;br&gt; u izvedbi Ansambla ''LADO''
| Img_size             = 
| Landscape            = da
| Background           = skupina
| Pseudonim            = Ansambl ''LADO''
| Osnivanje            = [[1949.]]
| Mjesto               = [[Zagreb]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[narodna glazba]], [[folklor]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1949.]] do danas
| Producentska_kuća    = RTL, BeSTMUSIC, Memphis, Lado, [[Aquarius Records]]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.lado.hr/ www.lado.hr]
| Sadašnji članovi     = [[#Članovi ansambla|članovi ansambla]]
| Bivši članovi        = 
| nagrade              = &lt;center&gt; 4 ''[[Nagrade Grada Zagreba]]'' &lt;br&gt; 2 ''Plakete Grada Zagreba'' &lt;br&gt; Zahvalnica grada [[Los Angeles]]a &lt;br&gt; Ključ grada [[Cleveland]]a &lt;br&gt; Zahvalnica grada [[Frankfurt na Odri|Frankfurta na Odri]] &lt;br&gt; Nagrada &quot;Orlando&quot; &lt;br&gt; Nagrada &quot;Ivan Lukačić&quot; &lt;br&gt; 22 diskografske nagrade [[porin (nagrada)|Porin]] &lt;/center&gt;
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO''''' [[hrvat]]ski je profesionalni [[folklor]]ni ansambl osnovan [[1949.]] godine u [[Zagreb]]u. U Ansamblu danas djeluje 37 [[ples]]ača/[[pjevač]]a i 14 [[glazbenik]]a koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih [[glazbalo|glazbala]].&lt;ref name=&quot;Umjetnici&quot;&gt;[http://www.lado.hr/clanovi-ansambla/ LADO – službene stranice: Umjetnici], pristupljeno 1. siječnja 2018.&lt;/ref&gt; ''Lado'' je [[arhaizam|arhaična]] [[Slaveni|slavenska]] riječ, često rabljena kao pripjev u starim [[obred]]nim pjesmama [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadne Hrvatske]], a [[sinonim]] je riječī ''dobar'', ''drag'' i ''mio''. U svom dosadašnjem radu Ansambl ''LADO'' okupio je najpoznatije hrvatske [[Etnokoreologija|etnokoreologe]] i koreografe, glazbene aranžere, etnoglazbenike, folkloriste i [[dirigiranje|dirigente]], ali također i [[skladatelj]]e nadahnute pučkim glazbenim stvaralaštvom.&lt;ref&gt;[http://www.lado.hr/o-nama/ LADO – službene stranice: O nama], pristupljeno 25. rujna 2014.&lt;/ref&gt; Najistaknutiji je ansambl hrvatskoga folklora.&lt;ref&gt;[http://www.zagrebinfo.hr/vladarice-vladari-folklorne-scene-u-hrvatskoj/ www.zagrebinfo.hr – Ivana Šimac: »(V)Ladarice i (V)Ladari folklorne scene u Hrvatskoj«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304110151/http://www.zagrebinfo.hr/vladarice-vladari-folklorne-scene-u-hrvatskoj/ |date=4. ožujka 2016. }}&lt;/ref&gt;

== Povijest ansambla ==
[[Datoteka:Prof. Zvonimir Ljevaković.jpg|mini|140px|lijevo|Prof. Zvonimir Ljevaković]]
Ansambl ''LADO'' utemeljen je ukazom vlade [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] [[11. studenog]] [[1949.]] godine pod imenom ''Državni zbor narodnih plesova i pjesama'' (DZNPiP). Zadaća mu je bila istraživati, prikupljati, umjetnički obrađivati i scenski prikazivati najljepše primjere bogate hrvatske glazbene i plesne [[Tradicija|tradicije]].&lt;ref&gt;[http://www.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/ansambl-lado-195 www.porin.info - Dobitnici nagrada za životno djelo: Ansambl LADO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141023200220/http://www.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/ansambl-lado-195 |date=23. listopada 2014. }}, pristupljeno 25. rujna 2014.&lt;/ref&gt;

U godinama poslije [[Drugi svjetski rat|drugoga svjetskoga rata]] u zemlji su počele djelovati mnogobrojne amaterske folklorne skupine, među kojima se isticala folklorna sekcija Omladinskoga kulturno-umjetničkoga društva »Joža Vlahović« iz Zagreba pod umjetničkim vodstvom [[prof.]] [[Zvonimir Ljevaković|Zvonimira Ljevakovića]]. Ljevaković je bio jedan od utemeljitelja i prvi umjetnički ravnatelj Ansambla ''LADO''.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/glazba/slavljenicka-vecer-lada-posvecena-neponovljivom-zvonimiru-ljevakovicu-973959 Večernji.hr – Denis Derk: »Slavljenička večer Lada posvećena neponovljivom Zvonimiru Ljevakoviću«]&lt;/ref&gt; ''LADO'' je prvi put nastupio [[4. veljače]] [[1950.]] godine u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]] i već je tada pokazao jasnu usmjerenost ansambla na hrvatsku tradicijsku glazbu i običaje. Koncert se sastojao od petnaest točaka, šest glazbenih (pjevnih) i devet [[ples]]nih, kada su izvedeni ''Krčki tanac'', ''Dalmatinsko kolo – poskočica Linđo'', ''Slavonsko kolo'', ''Bunjevačko momačko kolo'', ''Vrličko kolo'', ''Balun iz Istre'', ''Pokupski svatovski drmeš'' i ''Posavski plesovi'' iz kojih je jedna &quot;šestorka&quot; sa šest plesačica poslije postala prepoznatljivim zaštitnim znakom Ansambla ''LADO''. Taj prvi nastup ansambla bio je kratko popraćen u ''[[Vjesnik (novine)|Vjesniku]]'' osvrtom akademika [[Tvrtko Čubelić|Tvrtka Čubelića]].&lt;ref name=&quot;LadoPOV&quot;&gt;[http://www.lado.hr/o-nama/povijest/ LADO – službene stranice: O nama – Povijest], pristupljeno 25. rujna 2014.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Dr. Ivan Ivančan.jpg|mini|140px|lijevo|Dr. Ivan Ivančan]]
Od [[1974.]] godine ansambl vodi hrvatski etnolog i etnokoreograf [[Ivan Ivančan|dr. Ivan Ivančan]]. Bio je vrstan poznavatelj tradicijske glazbe i plesa, a njegov doprinos u ansamblu te koreografski rad u mnogim amaterskim ansamblima diljem [[RH|Hrvatske]] također su trajno obilježili hrvatsku folklornu scenu. Put koji je zacrtao Zvonimir Ljevaković, a nastavio dr. Ivan Ivančan, slijedili su i umjetnički ravnatelji [[Hanibal Dundović]] (1983. – 1991.) i [[Ivan Ivančan mlađi]] (od 1992.). Prepoznatljivoj kvaliteti glazbenoga programa ''LADA'' u ranijim su godinama značajno doprinijeli [[Emil Cossetto]] i [[Božo Potočnik]], a poslije i glazbeni rukovoditelji [[Dinko Fio]] (1975. – 1980.), [[Tomislav Uhlik]] (1983. – 1985.) i [[Bojan Pogrmilović]] (1985. – 1998. i od srpnja 2018. do danas). U novije vrijeme folklorni zbor vodi [[Dražen Kurilovčan]], koji uz posebno angažirane vanjske suradnike najčešće ravna koncertnim izvedbama Ansambla.&lt;ref name=&quot;LadoPOV&quot;/&gt; Od 18. travnja 2016. do travnja 2020. godine dužnost umjetničkog voditelja obnašao je etnolog i polonist [[Andrija Ivančan]],&lt;ref&gt;[http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/7337-andrija-ivancan-postao-umjetnicki-voditelj-ansambla-lado Hrvatska matica iseljenika: »Andrija Ivančan postao umjetnički voditelj Ansambla LADO«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161006112900/http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/7337-andrija-ivancan-postao-umjetnicki-voditelj-ansambla-lado |date=6. listopada 2016. }}, objavljeno 18. travnja 2016., pristupljeno 1. listopada 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.lado.hr/odnosi-s-javnoscu/novosti/andrija-ivancan-preuzeo-duznost-umjetnickog-voditelja-ansambla-lado/ Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO: Andrija Ivančan preuzeo dužnost umjetničkog voditelja Ansambla LADO], pristupljeno 1. listopada 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ziher.hr/andrija-ivancan-lado/ www.ziher.hr – Andrija Ivančan: &quot;Lado je klasični primjer profesionalizma sa srcem&quot;]&lt;/ref&gt; kojega je na toj dužnosti u travnju 2020. naslijedio etnolog i povjesničar [[Krunoslav Šokac]].&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/593038/price-iz-hrvatske/krunoslav-sokac-novi-umjetnicki-voditelj-ansambla-lado HRT Magazin: Krunoslav Šokac - novi umjetnički voditelj Ansambla LADO], objavljeno 19. ožujka 2020., pristupljeno 24. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.nacional.hr/krunoslav-sokac-nitko-na-svijetu-ne-moze-se-po-kvaliteti-usporedivati-s-ladom/ www.nacional.hr – KRUNOSLAV ŠOKAC: &quot;Nitko na svijetu ne može se po kvaliteti uspoređivati s LADOM&quot;], objavljeno 2. svibnja 2020., pristupljeno 24. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

Tijekom dugogodišnjega uspješnoga djelovanja, ''LADO'' je postao prepoznatljiv po rustikalnu pjevanju i arhaičnim zvucima tradicijskih narodnih glazbala. Uz nastupe na najpoznatijim domaćim i svjetskim [[pozornica]]ma i koncertnim podijima, ''LADO'' često nastupa na raznim velikim međunarodnim skupovima i simpozijima, na akademijama i proslavama, sajmovima, [[Svjetska izložba|svjetskim izložbama]], [[Univerzijada]]ma, [[Olimpijske igre|olimpijskim igrama]] te velikom broju svjetskih i domaćih folklornih i glazbenih [[festival]]a. Uspješno surađuje i s [[balet]]om [[HNK u Zagrebu]] (''[[Đavo u selu]]'' [[Fran Lhotka|Frana Lhotke]]) i [[Kazalište Komedija|Gradskim kazalištem »Komedija«]] (''Đerdan'' [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]] i ''Narodil se mladi Kralj'' [[Vid Balog|Vida Baloga]] i Tomislava Uhlika). ''LADO'' je diljem svijeta gostovao i na pozive [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]].&lt;ref name=&quot;LadoPOV&quot;/&gt;

=== Zanimljivosti ===
[[Datoteka:LADO Ljevaković Slavonske kraljice.jpg|mini|270px|Članice ''LADA'' u raskošnim [[Slavonija|slavonskim]] [[Narodna nošnja|narodnim nošnjama]], tzv. zlatarama]]
* Ansambl posjeduje više od 1200 kompleta [[Narodna nošnja|narodnih nošnji]], od kojih su neke starije od 100 godina.
* Ansambl je održao više od 5000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta. 
* Ansambl ima na repertoaru više od 100 koreografija s različitošću plesova, pjesama i nošnji s [[mediteran]]skim, [[Alpe|alpskim]], [[Panonska nizina|panonskim]] i [[Dinaridi|dinarskim]] utjecajima.
* Ansambl vodi i obrazovne programe: folkorne radionice, plesne tečajeve i nastupe za djecu predškolskog i školskog uzrasta.

== Članovi ansambla ==
S plesačima/pjevačima i solistima Ansambla ''LADO'' redovito rade umjetnički i plesni voditelj te [[dirigent]] Ansambla uz svesrdnu glazbenu pomoć [[korepetitor]]a. Sa sviračima i instrumentalnim solistima program uvježbavaju dirigent Ansambla i voditelj [[orkestar|orkestra]].&lt;ref name=&quot;Umjetnici&quot;/&gt; Osim plesnih koreografija, plesači/pjevači po potrebi nastupaju i kao [[pjevački zbor|muški zbor]], a plesačice/pjevačice kao ženski zbor ''Ladarice''.   
 
=== ''Vokalisti LADA'' ===
[[Datoteka:Vokalisti_LADA.jpg|mini|desno|270px|&lt;center&gt; ''Vokalisti LADA'' &lt;/center&gt;]]
''Vokalisti LADA'' naziv je vokalnog ansambla u kojem pjevači/plesači Ansambla ''LADO'' na reprezentativan način izvode vokalnu glazbenu [[Tradicija|tradiciju]] [[Dalmacija|južnohrvatskih prostora]]. Vokalni ansambl započeo je radom u rujnu [[2002.]] godine na inicijativu Ivana Ivančana, umjetničkog direktora ''LADA''. Tako su pjevači ''LADA'' upoznali različite stilove i žanrove tog područja, različite od dotadašnje prakse ladovskoga pjevanja koje je pretežito bilo vezano uz [[Sjeverna Hrvatska|sjevernohrvatske]] glazbene tradicije. [[Crkveno pučko pjevanje]] i [[klapsko pjevanje]], dva vokalno-glazbena stila koja se nadopunjuju, osnov su repertoara tog vokalnog ansambla. Od 2002. do danas Vokalisti su nastupali u različitim prigodama kao dio Ansambla ''LADO'' (božićni i korizmeni vokalni programi) i samostalno u raznim klapskim projektima (''Svitla noć – klape i korizma''; ''Klape na Šalati'') te na koncertima u austrijskom [[Gradišće|Gradišću]], u [[HGZ|Hrvatskom glazbenom zavodu]] i [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi sv. Marka u Zagrebu]], [[Crkva sv. Donata u Zadru|crkvi sv. Donata u Zadru]], itd. Za svoje su izvedbe djela [[Vjerska glazba|duhovne glazbe]] Vokalisti do danas više puta nagrađivani mnogim nagradama (''Porin'', ''Orlando'', [[VBV|Varaždinske barokne večeri]]),&lt;ref&gt;[http://www.lado.hr/o-nama/vokalisti-lada/ LADO / O nama – Joško Ćaleta: »Vokalisti Lada«], pristupljeno 23. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a za svoj su prvi samostalni [[album]] ''Križu sveti...'' [[Dobitnici Porina 2012.|2012.]] osvojili dvije [[Diskografija|diskografske]] [[Porin (nagrada)|nagrade Porin]].&lt;ref&gt;[http://www.porin.info/index.php?opt=news&amp;act=mlist&amp;id=273&amp;lang=hr www.porin.info – Dobitnici Porina 2012.], pristupljeno 23. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Ženski zbor ''Ladarice'' ===
[[Datoteka:Ženski zbor Ladarice.jpg|mini|desno|270px|&lt;center&gt; Ženski zbor ''Ladarice'' &lt;/center&gt;]] 
Povijest legendarnih ''[[Ladarice (vokalni ansambl)|Ladarica]]'' počinje 1965. godine: [[folklor]]u i [[Glazba|glazbi]] već tada srcem i dušom odani [[Božo Potočnik]] neformalno je okupio manju skupinu članica Ansambla ''LADO'' s kojima je, za programske potrebe tadašnjega [[Hrvatska radiotelevizija#Radio Zagreb|Radio-Zagreba]], snimio obrade desetak narodnih pjesama. Godinu dana poslije, braća [[Zlatko Potočnik|Zlatko]] i Božo Potočnik službeno su utemeljili ženski vokalni ansambl, koji je od tada najčešće nastupao kao nonet. Sve su članice tog ansambla također bile zaposlene kao plesačice/pjevačice u Ansamblu ''LADO'', ali su kao vokalni sastav sve do [[2003.]] djelovale neovisno od njega. Zbog sličnoga imena, ali i činjenice da su sve ''Ladarice'' istodobno bile i članice Ansambla ''LADO'', [[publika]] je ta dva ansambla često poistovjećivala. No formalno-pravno sjedinjenje ''Ladarica'' i Ansambla ''LADO'' dogodilo se tek [[2008.]] godine na poticaj Ivana Ivančana mlađeg te uz suglasnost ''LADU'' uvijek vjernoga Bože Potočnika: nastupom na 43. [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki u Krapini]],&lt;ref&gt;[http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm www.muzikasi.eu/Krapina – Festival kajkavske popevke Krapina 1966. – 2012. (Krapina 2008.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006083659/http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm |date=6. listopada 2014. }}, pristupljeno 23. listopada 2014.&lt;/ref&gt; ''Ladarice'' su se te godine imenom i službeno vratile u okrilje Ansambla ''LADO''. Današnje ''Ladarice'' svojim nastupima i vokalnim izvedbama predano čuvaju i diljem svijeta ponosno pronose naslijeđeno slavno ime svojih legendarnih prethodnica.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20210905151349/https://www.lado.hr/o-nama/ladarice/ LADO / O nama: Ladarice – Branko Ivanković: »Ladarice i LADO«], pristupljeno 23. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

=== Orkestar ''LADA'' ===
[[Datoteka:LADO orkestar.jpg|mini|270px|Orkestar ''LADA'' na pozornici [[HNK u Zagrebu]]]]
Orkestar ''LADA'' čini 14 glazbenika – [[multiinstrumentalist]]a koji sviraju skoro sva [[tradicijska narodna glazbala]] koja je moguće naći na prostoru [[RH|Hrvatske]], ali i [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. U okviru istoga koncerta, svirači se bez problema iz [[Gudači|gudačkoga sastava]] s [[cimbal]]om (''guci'', ''pilari'', ''jegeduši'', ''mužikaši''), uobičajenoga u [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadnoj Hrvatskoj]], “preobraze” u [[Tambura#Vrste i sastavi|tamburaški sastav]] karakterističan za sjeveroistočna nizinska područja. Prigodom predstavljanja glazbene tradicije dijela [[Jadran|jadranskoga područja]], članovi orkestra često sviraju i [[Mandolina|mandoline]], a po potrebi se u trenu mogu “pretvoriti” u ''bandiste'' – sastav svirača [[Limena puhačka glazbala|limenih puhačkih glazbala]] popularan u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Orkestar ''LADA'' posjeduje jedinstvenu zbirku hrvatskih narodnih [[glazbalo|glazbala]]. Među njima su, ponajprije, aerofona tradicijska glazbala: baranjske diplice, razne vrste svirala ([[frula]]) i dvojnica, šurlice, mišnjice, [[sopile]] ili roženice, banijske svirale &quot;ciganjske&quot;, [[Okarina|okarine]], [[diple]], mih, [[gajde]] i dude. Tu su i solistička glazbala sa žicama: [[Tambura samica|tambure samice]] (slavonska &quot;samica&quot; i lička &quot;dangubica&quot;), [[gusle]], [[šargija|šargije]] i cimbal, razne vrste [[udaraljke|udaraljki]], ali i cijeli orkestar [[srijem]]skih i [[Slavonija|slavonskih]] [[tambura]] te onih najstarijih - tambura &quot;farkašica&quot;. [[Lijerica|Lijericu]] – narodno glazbalo kojim se često pratilo ples u mnogim dijelovima srednje i južne [[Dalmacija|Dalmacije]] – svira nekoliko glazbenika, kao i malu [[Harmonika|harmoniku]] ''trieštinu'' ili ''botunjeru''. Od klasičnih glazbala tu su [[violina|violine]], [[Violončelo|čelo]], [[kontrabas]] i [[klarinet]]. Na svim koncertima Ansambla ''LADO'' orkestar redovito prati pojedine plesne i vokalne izvedbe, ali nastupa i zasebno, izvodeći razne virtuozne instrumentalne skladbe i glazbene obrade. U proteklih desetak godina članovi orkestra održali su niz samostalnih cjelovečernjih koncerata te objavili tri [[Nosač zvuka|nosača zvuka]].&lt;ref&gt;[http://www.lado.hr/o-nama/orkestar-lada/ LADO / O nama: Orkestar Lada], pristupljeno 23. listopada 2014.&lt;/ref&gt;

== Zbirka nošnji ==
''LADO'' posjeduje jedinstvenu kolekciju originalnih [[Narodna nošnja|narodnih nošnji]] iznimne vrijednosti i ljepote sustavno prikupljanih tijekom više od pedeset godina postojanja Ansambla. S vremenom je nastala zbirka s više od tisuću i dvjesto kompleta iz raznih područja Hrvatske (središnjeg i nizinskog, gorskog i priobalnog), kao i područja izvan Republike Hrvatske, koja nastanjuju Hrvati ([[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[vojvodina|Vojvodine]] i drugih). Zemljopisni položaj Hrvatske i [[ekologija|ekološki]] uvjeti imali su presudan utjecaj na bogatstvo i raznolikost hrvatskih narodnih nošnji. Svojom kulturom i poviješću Hrvatska je određena kao [[Srednja Europa|srednjoeuropska]] i [[Mediteran|mediteranska zemlja]], što je uvjetovalo nastanak četiriju različitih tipova tradicijskog ruha (alpskog, panonskog, dinarskog i jadranskog). Svaki nastup ''LADA'', uz ples i pjesmu, svojevrsna je revija originalnih narodnih nošnji.

&lt;gallery mode=&quot;packed-hover&quot; heights=&quot;80&quot;&gt;
Datoteka:LADO_Prigorje.JPG|[[Prigorje]]
Datoteka:LADO_Hrvatska_posavina.jpg|Hrvatska [[posavina]]
Datoteka:LADO_Istra.jpg|[[Istra]]
Datoteka:LADO_Susak.jpg|[[Susak]]
Datoteka:LADO_Lastovo.jpg|[[Lastovo]]
Datoteka:LADO_Valpovo.jpg|[[Valpovo]]
Datoteka:LADO_Baranja.jpg|[[Baranja]]
Datoteka:LADO_Boka_kotorska.jpg|[[Boka kotorska]]
&lt;/gallery&gt;

== Koncertni ciklusi ==
===Korizmeni===
U razdoblju [[korizma|korizme]] LADO održava koncerte hrvatskih pučkih crkvenih popijevki, osobito [[Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje|Crkvenog pučkog pjevanja Slavonije, Srijema i Baranje]]. Korizmeni koncertni repertoar snimljen je na albumu ''O, Isuse daj mi suze'', koji je 2013. nagrađen Porinom za najbolji album duhovne glazbe.&lt;ref name=&quot;OIsuse&quot;&gt;[https://www.lado.hr/novosti/korizmenim-koncertima-ansambl-lado-obiljezava-pocetak-75-obljetnice-umjetnickog-rada-1/ Korizmenim koncertima Ansambl LADO obilježava početak 75. obljetnice umjetničkog rada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240220235805/https://www.lado.hr/novosti/korizmenim-koncertima-ansambl-lado-obiljezava-pocetak-75-obljetnice-umjetnickog-rada-1/ |date=20. veljače 2024. }} ''lado.hr''. LADO. Pristupljeno 22. veljače 2024.&lt;/ref&gt; Među istaknutijim napjevima su ''Jadikovanja proroka Jeremije'' (napjev [[Veliki tjedan|Velikoga tjedna]]) i ''[[Gospin plač]]''.&lt;ref name=&quot;OIsuse&quot;/&gt; Tako je program Gospin plač, s izvedbama ''Gospina plača'' iz različitih dijelova Hrvatske ([[Vodice]], [[Rokovci]], [[Velika Kopanica]], [[Slivno Ravno]], [[Dekanovec]], [[Gotalovo]], [[Gabela]], [[Imotski]], [[Draškovec]], [[Martinska Ves]], [[Tugare]], [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[Prugovac (Kloštar Podravski)|Prugovac]], [[Vrbanj]], [[Kali]], [[Baranja]], Jezera i dr.)&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=TuQES7H5uco Ansambl LADO - Gospin plač] Ansambl Lado na YouTubeu, snimka koncerta 29. rujna 2014. u Franjevačkoj crkvi u Varaždinu. Objavljeno 2. travnja 2015.&lt;/ref&gt; u obradama Dražena Kurilovčana, [[Joško Ćaleta|Joška Ćalete]], Krunoslava Šokca, [[Vid Balog|Vida Baloga]], [[Ivica Ivanković|Ivice Ivankovića]] i Marka Markovine&lt;ref name=&quot;Gospinplač&quot;&gt;[https://www.lado.hr/en/news/gospin-plac/ Gospin plač] ''lado.hr''. LADO. Pristupljeno 22. veljače 2024.&lt;/ref&gt;, 2014. nagrađen [[Nagrada Ivan Lukačić|Nagradom Ivan Lukačić]] za etnomuzikološki rad i očuvanje hrvatske glazbene baštine na [[Varaždinske barokne večeri|Varaždinskim baroknim večerima]].&lt;ref name=&quot;Gospinplač&quot;/&gt;

== Nagrade i priznanja ==
* [[1954.]] – prva nagrada na Međunarodnom festivalu u Llangollenu ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]])
* [[1962.]] – diplome časti gradova [[Santiago|Santiaga]], [[Punta Arenas]]a i [[Antofagasta|Antofagaste]] ([[Čile]])
* [[1963.]] – ''[[Nagrada Grada Zagreba]]'' za doprinos u očuvanju i popularizaciji hrvatske baštine
* [[1967.]] – zahvalnica grada [[Los Angeles]]a ([[SAD]])
* [[1968.]] – ''Nagrada Grada Zagreba'' za doprinos u očuvanju i popularizaciji hrvatske baštine
* [[1973.]] – ključ grada [[Cleveland]]a (SAD)
* [[1974.]] – Plaketa Grada Zagreba
* [[1975.]] – zahvalnica grada [[Frankfurt na Odri|Frankfurta na Odri]] ([[Njemačka]])
* [[1978.]] – diploma Međunarodnoga festivala u [[Cork]]u ([[Republika Irska]])
* [[1979.]] – Plaketa Grada Zagreba
* [[2002.]] – ''Nagrada Grada Zagreba'' za doprinos u očuvanju i popularizaciji hrvatske baštine
* 2002. – Lado je bio predstavnik [[europa|Europe]] na šestom Svjetskom simpoziju zborske glazbe u [[Minneapolis]]u (SAD)
* [[2003.]] – nagrada &quot;Orlando&quot; za izniman umjetnički doseg u glazbenom djelu programa 54. [[DLJI|Dubrovačkih ljetnih igara]]
* [[2004.]] – nagrada &quot;Ivan Lukačić&quot; za najviši izvođački doseg na 34. [[VBV|Varaždinskim baroknim večerima]]
* [[2006.]] – nagrada [[INA]]-e za promicanje hrvatske kulture u svijetu
* [[2009.]] – ''Nagrada Grada Zagreba'' za sveukupan doprinos u očuvanju i popularizaciji hrvatske baštine
* 2009. – nagrada ''[[Status (nagrada)|Status]]'' [[HGU|Hrvatske glazbene unije]] za izniman doprinos hrvatskoj glazbi u povodu 60. obljetnice umjetničkoga djelovanja
* 2009. – [[Povelja Republike Hrvatske]] prigodom 60. obljetnice umjetničkoga djelovanja&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_06_69_1685.html Odluka o dodjeli Povelje Republike Hrvatske Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske &quot;Lado&quot;] ''Narodne novine'', br. 69, 17. lipnja 2009.&lt;/ref&gt;
* [[2014.]] – nagrada &quot;Ivan Lukačić&quot; za etnomuzikološki rad i očuvanje hrvatske glazbene baštine&lt;ref&gt;[http://www.vbv.hr/component/content/article/62-2014/vijesti-2014/361-proglaseni-laureati-44-varazdinskih-baroknih-veceri Varaždinske barokne večeri: Proglašeni laureati 44. Varaždinskih baroknih večeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141110120029/http://www.vbv.hr/component/content/article/62-2014/vijesti-2014/361-proglaseni-laureati-44-varazdinskih-baroknih-veceri |date=10. studenoga 2014. }}, pristupljeno 10. studenoga 2014.&lt;/ref&gt;
* [[2017.]] – ''Medalja Grada Zagreba'' za izuzetna postignuća vezana za istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije koja se prezentira u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.&lt;ref&gt;[https://www.zafaz.hr/priznanja.php Zajednica folklornog amaterizma Grada Zagreba – Priznanja], pristupljeno 24. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

=== [[Porin (nagrada)|Diskografske nagrade Porin]] ===
[[Datoteka:LADO Nagrade.jpg|mini|Vitrina s diskografskim nagradama ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u prostorijama Ansambla]]

'''Porin za životno djelo''' ([[Dobitnici Porina 2002.|2002.]])

'''Za najbolji album folklorne glazbe:'''
* ''Na moru i kraju'' ([[Dobitnici Porina 2001.|2001.]])&lt;ref&gt;[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2001-112 Porin.info (arhiv): Porin 2001.], pristupljeno 21. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; 
* ''Na zelenom travniki'' autora Bože Potočnika ([[Dobitnici Porina 2003.|2003.]])
* ''Teta Liza i LADO'' ([[Dobitnici Porina 2008.|2008.]])
* ''Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4'' ([[Dobitnici Porina 2013.|2013.]])

'''Za najbolji album božićne glazbe:'''
* ''Božićni koncert'' ([[Dobitnici Porina 2011.|2011.]])

'''Za najbolju folklornu pjesmu:'''
* &quot;Veseli se, majko Božja&quot; s albuma ''Preveliku radost navišćujem Vama'' ([[Dobitnici Porina 2004.|2004.]])
* &quot;Primem pero svojo ruko desno&quot; s albuma ''Teta Liza i LADO'' ([[Dobitnici Porina 2008.|2008.]])
* &quot;Šest let mi je minulo&quot; s albuma ''Iz kajkavskih krajeva – vol. 3 i 4'' ([[Dobitnici Porina 2013.|2013.]])
* &quot;Dobar večer tomu stanu&quot; s albuma ''Pjesme naroda Europe'' ([[Dobitnici Porina 2014.|2014.]])

'''Za najbolju izvedbu folklorne glazbe:'''
* album ''Na zelenom travniki'' ([[Dobitnici Porina 2000.|2003.]])
* pjesma &quot;Spavaj, spavaj ditiću&quot; s albuma ''Preveliku radost navišćujem Vama'' ([[Dobitnici Porina 2004.|2004.]])
* napjev &quot;Puče moj&quot; s albuma ''Kalvarija'' ([[Dobitnici Porina 2000.|2007.]])
* pjesma &quot;Ribica mi plava&quot; s albuma ''Teta Liza i LADO'' ([[Dobitnici Porina 2008.|2008.]])
* pjesma &quot;Danak svanu koledo&quot; s albuma ''Božićni koncert'' ([[Dobitnici Porina 2011.|2011.]])
* napjev &quot;Svetoj žrtvi Uskrsnici&quot; s albuma ''Vokalisti Lada – Križu sveti...'' ([[Dobitnici Porina 2012.|2012.]])
* napjev &quot;O, žalosna Majko, Sveta Divice&quot; s albuma ''O, Isuse daj mi suze'' ([[Dobitnici Porina 2013.|2013.]])
* pjesma &quot;Calusul oltenesc&quot; s albuma ''Pjesme naroda Europe'' ([[Dobitnici Porina 2014.|2014.]])

'''Za najbolji album duhovne glazbe:'''
* ''Raspelo'' autora Dražena Kurilovčana i [[Vid Balog|Vida Baloga]] ([[Dobitnici Porina 2003.|2003.]])
* ''Preveliku radost navišćujem Vama'' autora [[Joško Ćaleta|Joška Ćalete]] ([[Dobitnici Porina 2004.|2004.]])
* ''Božić u svijetu'' autora Tomislava Uhlika ([[Dobitnici Porina 2005.|2005.]])
* ''Kalvarija'' autora [[Ljubo Stipišić|Ljube Stipišića-Delmate]] ([[Dobitnici Porina 2007.|2007.]])
* ''Vokalisti Lada – Križu sveti...'' ([[Dobitnici Porina 2012.|2012.]])
* ''O, Isuse daj mi suze'' ([[Dobitnici Porina 2013.|2013.]])

== Diskografija ==
=== Albumi ===
{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[1987.]] – ''Narodne pjesme i plesovi sjeverne Hrvatske'' (RTL)
* [[1994.]] – ''Telo Kristuševo, Narodi se mladi kralj'' (BeSTMUSIC)
* [[1994.]] – ''Kalvarija'' (BeSTMUSIC)
* [[1998.]] – ''Iz kajkavskih krajeva'' (BeSTMUSIC)
* 1998. – ''Iz kajkavskih krajeva vol.2'' (BeSTMUSIC)
* 1998. – ''Iz hrvatske narodne glazbene riznice vol.1'' (Memphis)
* [[1999.]] – ''Kolo igra, tamburica svira vol.1'' (BeSTMUSIC)
* 1999. – ''Kolo igra, tamburica svira vol.2'' (BeSTMUSIC)
* 1999. – ''O vreme prelubleno'' – (BeSTMUSIC)
* [[2000.]] – ''Na moru i kraju'' – (BeSTMUSIC)
* 2000. – ''U društvu svirača vol.1'' (BeSTMUSIC)
* [[2001.]] – ''Najljepše božićne pjesme'' (BeSTMUSIC)
* 2001. – ''U društvu svirača vol.2'' (Lado)
* 2001. – ''Na zelenom travniki'' (Lado)
* [[2002.]] – ''Raspelo'' (Lado)
* [[2003.]] – ''Preveliku radost navišćujem vama'' ([[Aquarius Records]])
{{col-break}}
* 2003. – ''LADO electro'' (Aquarius Records)
* [[2004.]] – ''Zorja moja zorja - Anđela Potočnik'' (Aquarius Records)
* 2004. – ''Božić u svijetu'' (Aquarius Records)
* [[2005.]] – ''Iz hrvatske narodne glazbene riznice vol.2'' (Aquarius Records)
* [[2006.]] – ''Kalvarija'' (Aquarius Records )
* [[2007.]] – ''Polke i drmeši'' (Aquarius Records)
* 2007. – ''Tete Liza i Lado'' (Aquarius Records)
* [[2009.]] – ''Janja - Niz Muru i Dravu'' (Aquarius Records)
* [[2010.]] – ''Božićni koncert'' (Aquarius Records)
* [[2011.]] – ''Ana Kelin: Glazbeni spomenar'' (Aquarius Records)
* 2011. – ''Božo Potočnik: Pri kumekovoj kleti'' (Aquarius Records)
* [[2012.]] – ''O, Isuse daj mi suze'' (Aquarius Records)
* 2012. – ''Iz kajkavskih krajeva - vol. 3 i 4'' (Aquarius Records)
* [[2013.]] – ''Pjesme naroda Europe'' (Aquarius Records)
* [[2014.]] – ''Korizmeni koncert: Pasijom kroz hrvatske krajeve'' (Aquarius Records)
* [[2018.]] – ''LADO Electro 2.0 Memorabilium'' (Aquarius Records)&lt;ref&gt;[https://www.lado.hr/izdanja/audio/ www.lado.hr – Izdanja: Audio], pristupljeno 24. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; 
{{col-end}}

===DVD-i===
* [[2005.]] – ''Lado in concert''
* [[2006.]] – ''Veronika''&lt;ref&gt;[https://www.lado.hr/izdanja/video/ www.lado.hr – Izdanja: Video], pristupljeno 24. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{dopusnica|www.lado.hr/|Ansambla LADO|Glazba|Ansambl LADO}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.lado.hr/ Službene stranice Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske ''LADO''] {{hrv oznaka}} {{engl}}
* [http://etno.hgu.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=20&amp;Itemid=26 Etno sekcija Hrvatske glazbene unije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151018114839/http://etno.hgu.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=20&amp;Itemid=26 |date=18. listopada 2015. }}

{{Dobitnici Porina za životno djelo}}
{{Dobitnici Porina po godinama}}
{{Hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:LADO, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske}}
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]
[[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]]
[[Kategorija:Etnologija]]
[[Kategorija:Kultura u Zagrebu]]
[[Kategorija:Folklor]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>8io7ojovl8dk10q59sl05wzisrguiu9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artakserkso III.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>203198</id>
    <revision>
      <id>7567358</id>
      <parentid>7440071</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:56:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29750" sha1="21m6pqnotd5boi7545d8aaoprkb56if" xml:space="preserve">:''Za ostale povijesne ličnosti pod imenom „Artakserkso“ vidi: [[Artakserkso (razdvojba)]]''

{{Monarh
| ime                  = Artakserkso III.
| titula               = [[veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]
| slika                = 
| opis                 = 
| vladavina            = veljača ili ožujak [[358. pr. Kr.|358.]] - rujan [[338. pr. Kr.]] (20 godina)
| krunidba             = veljača ili ožujak [[358. pr. Kr.]]&lt;ref name=&quot;Artakserkso III. Livius.org&quot;/&gt;
| ostale titule        = [[Veliki kralj]] [[Fars|Perzije]], [[faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]], [[kralj]] [[Babilonija|Babilona]], [[Šah (vladar)|Šahanšah]], Kralj kraljeva, Kralj zemalja, Kralj Zemlje&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/a/iran/persepolis/darius/palace2.html#A3pa |title=Perzijski kraljevski zapisi u Perzepolisu (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20090522221739/http://www.livius.org/a/iran/persepolis/darius/palace2.html#A3pa |archive-date=22. svibnja 2009. |access-date=1. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;
| puno ime             = Artakserkso III. Ocho od Perzije
| datum rođenja        = ?
| mjesto rođenja       = 
| datum smrti          = [[26. kolovoza]] ili [[25. rujna]] [[338. pr. Kr.]]&lt;ref name=&quot;Artakserkso III. Livius.org&quot;/&gt;
| mjesto smrti         = 
| mjesto pokopa        = [[Perzepolis]]
| datum pokopa         = 
| prethodnik           = [[Artakserkso II.]] ([[Ahemenidsko Carstvo|Perzija]])&lt;br&gt;[[Nektanebo II.]] ([[Drevni Egipat|Egipat]])
| nasljednik           = [[Artakserkso IV.]]
| način nasljeđivanja  = prema obiteljskoj lozi
| prijestolonasljednik = 
| suprug               = 
| supruga              = 
| supruga 1            = 
| supruga 2            =  
| supruga 3            = 
| supruga 4            = 
| supruga 5            = 
| supruga 6            = 
| supruga 7            = 
| supruga 8            = 
| djeca                = [[Artakserkso IV.]], Bistan, itd.
| obitelj              = 
| dinastija            = [[Ahemenidi]]
| vladarska himna      = 
| otac                 = [[Artakserkso II.]]
| majka                = [[Stateira (žena Artakserksa II.)|Stateira]]
}}

'''Artakserkso III.''' ([[perzijski|staroperz.]] ''Artaxšaçrā'', [[grčki|grč.]] ''Ἀρταξέρξης'') bio je [[veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] od [[358. pr. Kr.|358.]] do [[338. pr. Kr.]]; jedanaesti [[Šah (vladar)|šah]] [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] te prvi [[faraon]] [[Popis faraona#XXXI Dinastija: 343. – 332.|XXXI. dinastije]] u [[Drevni Egipat|Egiptu]]. Na prijestolju je naslijedio svoga oca [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]], dok je njega naslijedio njegov sin [[Artakserkso IV.]] (poznat kao i ''Arz od Perzije''). Vladavina Artakserksa III. podudara se vladavinom [[Filip II. Makedonski|Filipa II.]] u Makedoniji i [[Nektanebo II.|Nektaneba II.]] u Egiptu.

Prije dolaska na tron Artakserkso III. je služio [[satrap]] i zapovjednik očeve vojske. Na vlast je došao kada je jedan od njegove braće ubijen, drugi počinio samoubojstvo, dok je zadnjeg ubio njegov otac Artakserkso II. Ubrzo nakon što je postao kraljem, poučen iskustvima svoga oca koji je morao braniti tron od obiteljskih pretendenata, Artakserkso III. je dao pogubiti sve one koji su mu predstavljali konkurenciju za perzijski tron.&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/36758/Artaxerxes-III Artakserkso III. (enciklopedija Britannica)]&lt;/ref&gt; Pokrenuo je dva velika vojna pohoda protiv [[Drevni Egipat|Egipta]], nekadašnje perzijske pokrajine ([[satrap]]ije) koja se u međuvremenu pobunila i osamostalila. Prva ekspedicija završila je neuspjehom nakon čega su se pobunile neke zapadne perzijske [[satrap]]ije. Godine [[343. pr. Kr.]] Artakserkso III. porazio je egipatskog faraona [[Nektanebo II.|Nektaneba II.]], prognao ga iz Egipta, te je na putu ugušio pobunu u [[Fenicija|Feniciji]].

Tijekom zadnjih godina njegove vladavine jača utjecaj [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] u [[Stara Grčka|Grčkoj]], koji je pokušavao ujediniti Grke na pobunu protiv [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Artakserkso III. uspio je u suzbijanju makedonskih pokušaja, pa se uz njegovu pomoć grad [[Perint]] uspio oduprijeti makedonskoj opsadi. Postoje dokazi kako je zadnjih godina života nadograđivao [[Perzepolis]], gdje je Artakserkso III. podigao novu palaču, sagradio vlastitu grobnicu, te veliki nezavršeni [[portal]]. Prema izvorima [[Stara Grčka|grčkih]] povjesničara [[Diodor sa Sicilije|Diodora sa Sicilije]], perzijski general [[Bagoas]] otrovao je Artakserksa III., no zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] (danas u [[British Museum|Britanskom muzeju]]) govore kako je kralj umro prirodnom smrću.&lt;ref name=&quot;Artakserkso IV. Livius.org&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iv.html |title=Artakserkso IV. (Livius.org) |access-date=1. svibnja 2009. |archive-date=20. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110320091955/http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iv.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Ime i etimologija ==

Prije dolaska na tron, pravo osobno ime Artakserksa bilo je „Ocho“. Ime ''Artakserkso'' ([[perzijski|staroperz.]] ''Artaxšaçrā'') znači „Onaj koji vlada kroz artu (istinu)”, ili „onaj čije je carstvo savršeno“, ili „čestit kralj“ (''Arta'': „čestit“ + ''Kserkso'': „kralj“). U svojim djelima [[Herodot]] spominje kako ime ''Kserkso'' znači „Ratnik“, odnosno kako ''Artakserkso'' znači „Veliki ratnik“,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f6/v2f6a017.html |title=Enciklopedija Iranica: Artakserkso |access-date=1. svibnja 2009. |archive-date=29. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090129174447/http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f6/v2f6a017.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;encyclopedia.jrank.org&quot;&gt;[http://encyclopedia.jrank.org/ARN_AUD/ARTAXERXES.html ''Online encyclopedia'': Artakserkso]&lt;/ref&gt; što moderni povjesničari smatraju netočnim. Najpoznatiji je kao Ocho ([[grčki|grč.]] ''Ochus''), dok je u [[Iran]]u poznat kao ''Ardašir III.'' ([[perzijski|perz.]]سوم اردشیر), što je moderni oblik imena Artakserkso. U [[Babilonija|babilonskim]] zapisima spominje se kao „Umasu“ ili „Artakshatsu“. Sličan oblik imena („Uvasu“) pojavljuje se i u [[Sirija|sirijskim]] zapisima poznatim kao ''Kraljevski kanoni''.&lt;ref name=&quot;encyclopedia.jrank.org&quot;/&gt;

== Rani život ==
[[Datoteka:Inscription Pesepolis British Museum.jpg|mini|200px|[[Klinasto pismo]] koje spominje Artakserksa III., [[British Museum|Britanski muzej]]]]

Prije stupanja na prijestolje Artakserkso III. imao je funkciju [[satrap]]a i [[general]]a u vojsci svog oca. Njegov brat Darije, najstariji sin Artakserksa II., upustio se u zavjeru s namjerom da ubije oca, no njegov plan je otkriven kralju pa je pogubljen. Smrt princa Darija za prijestolonasljednika je postavila sljedećeg najstarijeg sina Arijaspa, koji je navodno počinio samoubojstvo nakon što su ga Artakserkso III. (treći kraljev sin) i zapovjednik kraljevske garde Tiribaz uvjerili kako ga kralj Artakserkso II. sumnjiči za zavjeru. Njegovom smrću prijestolonasljednikom postaje četvrti sin Arsam, koji je također ubijen. Shrvan gubicima svojih sinova, Artakserkso II. umire u dubokoj starosti [[358. pr. Kr.]] a nasljeđuje ga Artakserkso III. Prema nekim izvorima, odmah nakon stupanja na vlast dao je pogubiti gotovo sve potomke svoga oca koji su mogli ugroziti njegovo pravo na tron Perzije.&lt;ref name=&quot;iranologie.com&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |title=Povijest Irana - Ahemenidsko Carstvo (Iranologie.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20080619124220/http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |archive-date=19. lipnja 2008. |access-date=1. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

Godine [[355. pr. Kr.]] Artakserkso III. prisiljava [[Atena (polis)|Atenu]] na mir prema kojem je bila prisiljena napustiti [[Mala Azija|Malu Aziju]] i proznati neovisnost njenih grčkih susjeda.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://looklex.com/e.o/artaxerxes3.htm |title=Artakserkso III. (Looklex.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20120612005827/http://looklex.com/e.o/artaxerxes3.htm |archive-date=12. lipnja 2012. |access-date=1. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Potom pokreće pohod protiv nomadskih plemena Kadusijana koji su pokrenuli pobunu, no uspjeva primiriti oba kadusijanska kralja. Najzaslužniji za taj diplomatski uspjeh bio je njegov nećak Darije, koji će kasnije zamijeniti njegova sina [[Artakserkso IV.|Artakserksa IV. (Arza)]] i vladati kao [[Darije III.]] Nakon toga, naređuje otkaz svim [[Stara Grčka|grčkim]] plaćenicima u perzijskim satrapijama [[Mala Azija|Male Azije]], poslije čega se većina njih vraća kući u [[Atena (polis)|Atenu]] i [[Sparta|Spartu]]. Njegovu zapovjed ignorirao je [[Lidija|lidijski]] satrap Artabaz, koji je od Atene zatražio pomoć u pobuni protiv velikog kralja. Atena mu šalje pomoć u grad [[Sard]], a Oront od Misije također se priključuje Artabazanovoj vojsci u pobuni. Iako pobunjenjičke snage bilježe početne uspjehe tijekom [[354. pr. Kr.]], nakon godinu dana su poraženi i raspušteni. Oront se ispričao velikom kralju, dok je Artabaz pobjegao u zaštitu kod [[Filip II. Makedonski|Filipa II.]] u [[Egejska Makedonija|Makedoniju]].

== Obitelj ==

Artakserkso III. bio je sin velikog kralja [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] i kraljice Statire. Artakserkso II. imao je preko 115 sinova i mnogo žena, uglavnom nelegitimnih. Neki od najpoznatije Ochove braće i sestara su Rodogina, Apama, Sisigambis, Ocha, Darije i Arijasp,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_ii_mnemon.html |title=Artakserkso II. (Livius.org) |archive-url=https://web.archive.org/web/20120929064142/http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_ii_mnemon.html |archive-date=29. rujna 2012. |access-date=1. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt; od kojih je većina ubijena nakon Ochovog stupanja na vlast.&lt;ref name=&quot;iranologie.com&quot;/&gt; Artakserkso III. se vjenčao nećakinjom odnosno Oksatrovom kćeri, koji je bio brat budućeg kralja [[Darije III.|Darija III.]] Njihova djeca bili su Ars (Artakserkso IV.); budući kralj Perzije, Bistan i Parisatida.&lt;ref name=&quot;Artakserkso III. Livius.org&quot;&gt;[http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iii_ochus.html Artakserkso III. (Livius.org)]&lt;/ref&gt;

Prema manje poznatoj teoriji Artakserkso III. se poistovjećuje s [[Darije II.|Darijem II.]], sinom [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]], jer dijele isto osobno ime; „Ocho“ ([[perzijski|staroperz.]] ''Vahuka''). Ista teorija govori kako je perzijsko miješanje u grčku politiku zapravo bilo rat protiv Makedonije, koji su morali platiti Perziji danak od 40.000 zlatnika i ponuditi ruku kćeri makedonskog kralja Artakserksu III., koji ju je poslao natrag zbog neugodnog daha. Teorija tvrdi kako je makedonska princeza zatrudnila s Artakserksom III., odnosno kako je njen sin [[Aleksandar Makedonski]] Artakserksov, a ne Filipov sin.&lt;ref name=&quot;Alexander&quot;&gt;{{cite book |title=The Journal of Sacred Literature (7. svezak) |last=Burgess, Kitto, Cowper |first=J., H., B.H. |year=1854 |publisher=C. Cox |location=London |pages=379.–380.}}&lt;/ref&gt; To je jedno od objašnjenja zašto je Aleksandar kasnije prihvatio perzijsku kraljevsku titulu ''[[Šah (vladar)|šahanšaha]]''.

== Vanjska politika ==

=== Prva egipatska ekspedicija ===
[[Datoteka:Achaemenid Empire-ArtaxerxesIII conquest.png|mini|350px|[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] na početku vladavine Artakserksa III. (zelena boja), te njegova osvajanja i gušenja pobuna (tamno siva boja)]]

Oko [[351. pr. Kr.]] Artakserkso III. pokreće vojnu operaciju obnavljanja kontrole nad [[Drevni Egipat|Egiptom]] koji se pobunio i osamostalio u doba vladavine njegova oca [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] Istovremeno izbija pobuna i u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] koja je uz potporu [[Antička Teba (Grčka)|Tebe]] prijetila ozbiljnom eskalacijom.&lt;ref name=&quot;Artakserkso III. Livius.org&quot;/&gt; Artakserkso III. vodi veliku vojsku u Egipat protiv [[faraon]]a [[Nektanebo II.|Nektaneba II.]], no Perzijanci doživljavaju poraz i povlače se natrag u [[Azija|Aziju]].

=== Pobune na Cipru i u Sidonu ===

Nedugo poslije perzijskog poraza u Egiptu, uvjereni u slabost [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] vladari [[Fenicija|Fenicije]], [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Cipar|Cipra]] proglašavaju nezavisnost. Godine [[343. pr. Kr.]] Artakserkso III. ovlašćuje satrapa [[Idriej]]a od [[Karija|Karije]] da uguši pobunu na Cipru, koji upošljava 8.000 grčkih plaćenika i 40 trirema kojima zapovijeda Atenjanin Focion.&lt;ref name=&quot;persianempire.info&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm |title=Artakserkso III. (PersianEmpire.info) |access-date=1. svibnja 2009. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193045/http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ciparska pobuna brzo je ugušena. 
Istovremeno, Artakserkso III. imenuje [[Sirija|sirijskog]] satrapa [[Belez]]a i [[Cilicija (satrapija)|cilicijskog]] satrapa [[Mazej]]a zapovjednicima ekspedicije protiv [[Fenicija|feničkog]] grada [[Sidon]]a. Obojica satrapa doživjeli su velike poraze protiv sidonskog kralja Teneja kojem su pomoć od 40.000 grčkih plaćenika poslali egipatski faraon [[Nektanebo II.]] i [[Mentor s Rodosa|Mentor]] s [[Rodos (grad)|Rodosa]]. Perzijanci su bili prisiljeni povući se iz Fenicije.&lt;ref name=&quot;persianempire.info&quot;/&gt;

Nakon satrapskog neuspjeha, Artakserkso III. se osobno odlučio obračunati protiv Sidona. Navodno je okupio veliku vojsku od 300.000 pješaka, 30.000 konjanika, 300 trirema, te 500 transportnih i pomoćnih brodova. U [[Atena (polis)|Ateni]] i [[Sparta|Sparti]] je pokušao unajmiti i grčke plaćenike, no oni odbivaju sudjelovati. Ipak, kasnije mu se pridružuje 1.000 teških [[hopliti|hoplita]] iz [[Antička Teba (Grčka)|Tebe]], te dodatnih 9.000 Grka iz [[Mala Azija|Male Azije]]. Iako je brojka od 10.000 grčkih hoplita bila neznatna u odnosu na ukupan broj njegove vojske, oni su predstavljali okosnicu njegove vojske u borbi protiv grčkih plaćenika koje je za Feniciju unajmio egipatski faraon, jer su odlično poznavali strategiju [[falanga (bojni poredak)|falange]].

Dolazak goleme perzijske vojske pred [[Sidon]] slomio je moral njegovih stanovnika. Sidonski kralj pokušao je pridobiti milost perzijskog velikog kralja time što je poslao 100 [[sidon]]skih plemića da skupno zatraže oprost kod Artakserksa, no on je naredio da se pobiju kopljima. Ista sudbina dočekala je i idućih 500 Sidonaca koje je poslao kralj Tenej. Opsada Sidona je kratko trajala i grad je ubrzo bio poražen, nakon čega je izbio veliki požar. Do danas nije poznato je li spaljivanje grada naredio Artakserkso III. da kazni grad, ili su to učinili sami Sidonci, ili je riječ o nesretnom slučaju koji se dogodio u metežu tijekom i nakon bitke. Procijenjuje se kako je 40.000 ljudi stradalo u tom požaru.&lt;ref name=&quot;persianempire.info&quot;/&gt; Sidonski kralj Tenej je uhićen, osuđen za izdaju i pogubljen, a [[Fenicija]] je pripojena [[Cilicija (satrapija)|Ciliciji]] u jednu satrapiju. [[Židovi|Židove]] koji su pomagali pobunu kasnije je poslao u [[Hirkanija|Hirkaniju]], pokrajinu uz južnu obalu [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.iras.ucalgary.ca/~volk/sylvia/GogAndMagog.htm |title=Legenda o Gogu i Magogu |archive-url=https://web.archive.org/web/20080315084037/http://www.iras.ucalgary.ca/~volk/sylvia/GogAndMagog.htm |archive-date=15. ožujka 2008. |access-date=1. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Druga egipatska ekspedicija ===
[[Datoteka:NectaneboII-StatueHead MuseumOfFineArtsBoston.png|mini|Glava [[faraon]]a [[Nektanebo II.|Nektaneba II.]]]]

Neposredno nakon pokoravanja [[Sidon]]a, uslijedila je nova vojna ekspedicija protiv [[Drevni Egipat|Egipta]]. Artakserkso III. je nakon pada Sidona [[343. pr. Kr.]] raspolagao s vojskom od 330.000 azijskih vojnika, te 14.000 Grka iz [[Mala Azija|Male Azije]] koji su uključivali i nekadašnje sidonske plaćenike. Podijelio je vojsku na tri dijela i imenovao zapovjednike. Perzijski generali bili su Roesak, Aristazan i [[Bagoas]], a grčki Lakrat od Tebe, [[Mentor s Rodosa]] i Nikostrat s Argosa. Egipatski [[faraon]] Nektanebo II. pod oružjem je imao vojsku od 100.000 ljudi, od čega su 20.000 bili [[Stara Grčka|grčki]] plaćenici. Svoju vojsku faraon je stacionirao na rijeci [[Nil]], pokušavajući iskoristiti brojne riječne kanale i močvare te potporu mornarice protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Jedna od egipatskih strategija bila je i zadržavanje Perzijanaca u cilju iscrpljivanja njihovih zaliha čime bi bili prisiljeni na povlačenje iz Egipta.&lt;ref name=&quot;persianempire.info&quot;/&gt;

Ipak, [[Drevni Egipat|egipatska]] vojska doživjela je težak poraz protiv Perzijanaca, a (bivši) faraon [[Nektanebo II.]] bježi u [[Memfis]] („Grad kraljeva“), ostaljajući za sobom brojne utvrđene gradove na milost vojnim jedinicama koje su ih čuvali. Iste su bile sastavljene od miješanih egipatskih i grčkih trupa, čiju su obostranu ljubomoru i sumnju Perzijanci iskoristili osvajajući grad za gradom, napredovajući prema Memfisu. Kada je konačno pao i Memfis, Nektanebo II. je pobjegao još južnije, u [[Etiopija|Etiopiju]]. Nakon tog čina Artakserkso III. postao je [[faraon]]om Egipta, odnosno osnivačem nove [[Popis faraona#XXXI Dinastija: 343. – 332.|XXXI. dinastije]]. Egipatski [[Židovi]] premješteni su na jug [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] zajedno s feničkim židovima, te u [[Babilon]].

Nakon ponovnog pokoravanje Egipta, Artakserkso III. je razorio sve gradske zidine, te oteo kraljevsku riznicu čime se Perzija jako obogatila. U cilju da se Egipat oslabi i nikad više ne pobuni protiv Perzije, nametnuo je i veliki [[porez|danak]]. Prije povratka u Perziju, imenovao je [[Ferendat]]a egipatskim [[satrap]]om. Prilikom povratka bogato je nagradio svoje plaćenike, te se vratio u [[Perzepolis]] kao slavodobitnik koji je nakon [[Kambiz II.|Kambiza II.]] ponovno uspio pokoriti veliki i bogati [[Drevni Egipat|Egipat]].

== Posljednje godine ==
[[Datoteka:Persepolis Taureaux.jpg|mini|desno|Nedovršeni portal na kompleksu [[Perzepolis]]a]]

Nakon uspjeha u Egiptu, Artakserkso III. se vratio u [[Fars|Perziju]] i proveo idućih nekoliko godina suzbijajući razne manje pobune i nemire diljem carstva, no do njegove smrti nitko više nije ugrožavao [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] ni izvana ni iznutra, niti njegovu poziciju na perzijskom tronu. Egipat je ostao dijelom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] sve do dolaska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]].

[[Mentor s Rodosa|Mentor]] i [[Bagoas]], dvojica perzijskih generala koji su među najzaslužnijima za pobjedu u Egiptu, unaprijeđena su sa svojih pozicija. Mentoru, koji je bio guverner većine azijskih obala, dozvoljeno je da proizvoljno smanji broj njegovih podređenih i time ojača svoj autoritet. Bagoas se vratio u glavni grad [[Perzepolis]] zajedno s Artakserksom, te je postao glavnim diplomatom u međunarodnoj administraciji [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Posljednjih šest godina vladavine Artakserksa III. pamti se kao jedna od najbolje organiziranijih i učinkovitijih perzijskih vlasti u povijesti [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]].&lt;ref name=&quot;persianempire.info&quot;/&gt;

Perzijske snage u [[Jonija|Joniji]] i [[Licija|Liciji]] ostvarile su potpunu kontrolu nad [[Egejsko more|Egejskim morem]] i [[Mediteran]]om, te su zaposjeli većinu otoka koji su donedavno pripadali [[Atena (polis)|Ateni]]. [[Izokrat]] iz Atene pozivao je na rat protiv Perzije, no niti jedan grčki polis nije bio dovoljno jak za sukob s velikom Perzijom.&lt;ref name=&quot;iranologie.com&quot;/&gt; Godine [[341. pr. Kr.]] Artakserkso III. se vraća u [[Babilon]], gdje gradi veliku [[Apadana|apadanu]] koju je u svojim djelima opisao [[Diodor sa Sicilije]].

Iako u [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskom Carstvu]] nije bilo unutrašnjih ili vanjskih nemira, uspon [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] u [[Stara Grčka|Grčkoj]] razmatran je kod Artakserksa III., pa je naredio da ga se oslabi davajući potporu makedonskim rivalima poput [[Trakija|Trakije]]. Također, potpomognut je grad [[Perint]] koji se uspio obraniti od žestoke makedonske opsade.&lt;ref name=&quot;persianempire.info&quot;/&gt; Tijekom zadnje godine vladavine Artakserksa III., [[Filip II. Makedonski]] planirao je invaziju na [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] no nitko od grčkih polisa nije se htio priključiti takvoj riskantnoj ekspediciji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://historyofmacedonia.org/AncientMacedonia/PhilipofMacedon.html |title=Povijest Makedonije - Filip II. Makedonski (HistoryOfMacedonia.org) |access-date=1. svibnja 2009. |archive-date=14. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080314165325/http://www.historyofmacedonia.org/AncientMacedonia/PhilipofMacedon.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Artakserkso III. umire [[338. pr. Kr.]], sahranjen je u [[Perzepolis]]u. [[Stara Grčka|Grčki]] povjesničar [[Diodor sa Sicilije|Diodora sa Sicilije]] tvrdi kako je perzijski general Bagoas otrovao Artakserksa III., no zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] (danas u [[British Museum|Britanskom muzeju]]) govore kako je kralj umro prirodnom smrću.&lt;ref name=&quot;Artakserkso IV. Livius.org&quot;/&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Faravahar.svg|mini|Povijesno, [[veliki kralj]]evi [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]] bili su sljedbenici religije [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], te su bili pod jakim utjecanjem [[Zaratustra|Zaratustrine]] ideologije]]

Povijesno gledano, [[veliki kralj]]evi [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]] bili su sljedbenici religije [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], te su bili pod jakim utjecanjem [[Zaratustra|Zaratustrine]] ideologije. Doba [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] označilo je obnovu kulta Anahite i Mitre, jer se u njegovim zdanjima Ahura Mazda, Anahita i Mitra spominju u kontekstu bogova.&lt;ref&gt;[http://www.vohuman.org/Article/The%20Achaemenians,%20Zoroastrians%20in%20Transition.htm Ahemenidi: zoroastristi u tranziciji (Vohuman.org)]&lt;/ref&gt; Anahita i Mitra do tada su bili zanemarivani kod pravih zoroastrista, jer [[Zarathuštra|Zaratustrino]] učenje govori kako isključivo sveta vatra može predstavljati [[Bog]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ag-ai/ahuramazda/ahuramazda.html |title=Ahura Mazda i Zoroastrizam (Livius.org) |access-date=1. svibnja 2009. |archive-date=15. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080315083623/http://www.livius.org/ag-ai/ahuramazda/ahuramazda.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.1911encyclopedia.org/Artaxerxes |accessdate=1. svibnja 2009. |title=Artakserkso (1911encyclopedia.org) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080312114204/http://www.1911encyclopedia.org/Artaxerxes |archivedate=12. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt; Spominje se kako je Artakserkso III. odbacio Anahitu, te štovao isključivo Ahura Mazdu i Mitru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp10/ot_mithra_i_20060114.html |title=Mitra (enciklopedija Iranica) |access-date=1. svibnja 2009. |archive-date=3. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080303175737/http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp10/ot_mithra_i_20060114.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nejasnosti [[Klinasto pismo|klinastog pisma]] iz [[Perzepolis]]a koji opisuju Artakserksa III. govore kako je štovao oca i sina kao jednu osobu, odnosno kako je osobine Ahura Mazde pripisivao Mitri. Začudo, Artakserkso je naredio gradnju kipova božice Anahite diljem provincija [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]; u [[Babilon]]u, [[Damask]]u i [[Sard]]u, te u samom srcu Perzije; [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Ekbatana|Ekbatani]] i [[Perzepolis]]u.&lt;ref&gt;[http://www.sacred-texts.com/cla/mom/mom04.htm Podrijetlo Mitraizma (Sacred-Texts.com)]&lt;/ref&gt;

Dok je Artakserkso III. bio u [[Drevni Egipat|Egiptu]], izdao je veliki broj [[Srebro|srebrenjaka]] koji su imitirali [[Atena (polis)|atenski]] novac. Artakserkso III. spominje se u mnogim egipatskim zapisima, pod naslovom „Faraon Artakserkso. Život, procvat, bogatstvo“.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/cm/s/silver_tetradrachm_of_artaxerx.aspx |title=Britanski muzej - Grčke kovanice perzijskog kralja kovane u Egiptu |archive-url=https://web.archive.org/web/20120922142342/http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/cm/s/silver_tetradrachm_of_artaxerx.aspx |archive-date=22. rujna 2012. |access-date=1. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Književnost ===

Neki smatraju kako se [[Knjiga o Juditi]] temelji na ekspediciji Artakserksa III. u [[Fenicija|Feniciji]], dok se [[Holofern]]a smatra u kontekstu brata [[Kapadocija|kapadocijskog]] satrapa Arijarata, odnosno Artakserksovog vazala. Bagoas, general koji je prema priči pronašao mrtvog Hologerna, u stvarnosti je postojao kao jedan od Artakserksovih generala u pohodima protiv Fenicije i Egipta.&lt;ref&gt;[http://www.infidels.org/library/modern/gerald_larue/otll/chap29.html Gerald A. Larue: Stari zavjet, 29. poglavlje; Razdoblje židovske neovisnosti]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.katapi.org.uk/OTApoc/Judith.htm |title=Knjiga o Juditi (Katapi.org) |access-date=1. svibnja 2009. |archive-date=9. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120309114631/http://www.katapi.org.uk/OTApoc/Judith.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Graditeljski projekti ===
[[Datoteka:Persepolis Artaxerxes III tomb.jpg|mini|desno|300px|Grobnica Artakserksa III. u [[Perzepolis]]u]]

Postoje dokazi kako je Artakserkso III. nadogradio [[Perzepolis]], no neka zdanja u tom kompleksu nisu dovršena sve do njegove smrti. Dvije građevine u Perzepolisu koje je dao podići bile su ''Dvorana s 32 stupa'' čija je namjena nepoznata, te njegova osobna palača. Nedovršena ''Vojna cesta'' i ''Veliki portal'' koji se spajaju na ''Vrata svih naroda'' i ''Dvoranu sa stotinu stupova'' dali su arheolozima uvid u gradnju kompleksa Perzepolisa.&lt;ref name=&quot;Artakserkso III. Livius.org&quot;/&gt; Njegova Grobnica uklesana je u planinu iza kompleksa u Perzepolisu, neposredno uz grobnicu njegova oca Artakserksa II. Osim u srcu Perzije, Artakserkso III. je proširio palaču [[Nabukodonozor II.|Nabukodonozora II.]] u [[Babilon]]u.&lt;ref name=&quot;Babylonpalace&quot;&gt;{{cite book |title=The Illustrated Dictionary &amp; Concordance of the Bible |last=Wigoder |first=Geoffrey |year=2006 |publisher=Sterling Publishing Company |isbn=1402728204 |pages=131.}}&lt;/ref&gt;

== Kronologija ==
* [[358. pr. Kr.]] - krajem veljače ili početkom ožujka Artakserkso III. stupa na perzijski tron.
* [[356. pr. Kr.]] - naređuje svim satrapima da raspuste svoje plaćenike, u cilju učvršćivanja [[Centralizacija|centralne vlasti]].
* [[355. pr. Kr.]] - prisiljava [[Atena (polis)|Atenu]] na poraz u „Socijalnom ratu“, odnosno na priznanje neovisnosti njenih susjeda.
* [[351. pr. Kr.]] - pokreće invaziju na [[Drevni Egipat|Egipat]], no njegova vojska doživljava poraz.
* [[351. pr. Kr.]] - potaknuti perzijskim porazom u Egiptu, vladari [[Fenicija|Fenicije]] i [[Cipar|Cipra]] pokreću pobunu i proglašavaju neovisnost.
* [[345. pr. Kr.]] - gušenje pobune u [[Fenicija|feničkom]] gradu [[Sidon]]u.
* [[343. pr. Kr.]] - druga invazija i ponovno pokoravanje [[Drevni Egipat|Egipta]]. 
* [[343. pr. Kr.]] - uspon [[Bagoas]]a i [[Mentor s Rodosa|Mentora]] s [[Rodos (grad)|Rodosa]].
* [[343. pr. Kr.]] - makedonski kralj [[Filip II. Makedonski]] (otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]]) napada zapadne perzijske gradove u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].
* [[338. pr. Kr.]] - smrt Artakserksa III.

== Poveznice ==
* [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
* [[Kambiz II.]]
* [[Popis faraona#XXXI Dinastija: 343. – 332.|Popis faraona XXXI. dinastije]]
* [[Kasni period drevnog Egipta]]

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Artakserkso II.]]&lt;br&gt;([[404. pr. Kr.|404.]] - [[358. pr. Kr.]])&lt;br&gt;____________________ &lt;br&gt;[[Nektanebo II.]]&lt;br&gt;([[360. pr. Kr.|360.]] - [[343. pr. Kr.]])
|gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]&lt;br&gt;([[358. pr. Kr.|358.]] - [[338. pr. Kr.]])&lt;br&gt;____________________ &lt;br&gt;[[Faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]]&lt;br&gt;([[343. pr. Kr.|343.]] - [[338. pr. Kr.]])
|nasljednik=[[Artakserkso IV.]]&lt;br&gt;([[338. pr. Kr.|338.]] - [[336. pr. Kr.]]) 
}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Artaxerxes III}}
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/36758/Artaxerxes-III Britannica enciklopedija: Artakserkso III.]
*[http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iii_ochus.html Artakserkso III. Ocho, Livius.org]
*[http://looklex.com/e.o/artaxerxes3.htm Artakserkso III., Looklex.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120612005827/http://looklex.com/e.o/artaxerxes3.htm |date=12. lipnja 2012. }}
*[https://web.archive.org/web/20080619124220/http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html Ahemenidsko Carstvo - V. poglavlje (Iranologie.com)]
*[http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm Artakserkso III. - PersianEmpire.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303193045/http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm |date=3. ožujka 2016. }}

{{Iranski vladari}}
{{Popis faraona}}

[[Kategorija:Kraljevi Ahemenidskog Carstva|Artakserkso III.]]
[[Kategorija:Faraoni iz tridesetprve dinastije drevnog Egipta]]</text>
      <sha1>21m6pqnotd5boi7545d8aaoprkb56if</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Rudar Mursko Središće</title>
    <ns>0</ns>
    <id>205899</id>
    <revision>
      <id>7567431</id>
      <parentid>7429931</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42553-52</username>
        <id>368346</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7567431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2303" sha1="im8x2ngz6cr2o5oh79ezd0abvz9fl2d" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = NK Rudar Mursko Središće
| slika              = Grb nogometnog kluba Rudar Mursko Središće.png
| puno ime           = Nogometni klub Rudar Mursko Središće
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1945.]]
| igralište          = Šuderka
| kapacitet stadiona = 1200
| predsjednik        = Damir Cilar
| trener             = [[Damir Zeljko]]&lt;ref name= &quot;Damir Zeljko&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Zlatko Rihtarec|title=DAMIR ZELJKO trener NK „Rudar“: Veoma sam zadovoljan završenom polusezonom jer smo osim dobrog rezultata prikazali moderan, atraktivan i efikasan napadački nogomet|url=https://muralist.hr/aktualno/damir-zeljko-trener-nk-rudar-veoma-sam-zadovoljan-zavrsenom-polusezonom-jer-smo-osim-dobrog-rezultata-prikazali-moderan-atraktivan-i-efikasan-napadacki-nogomet/}} &lt;/ref&gt;
| liga               = [[3. NL – Sjever]]
| sezona             = {{sezona wp|3. NL – Sjever|2024./25.}}
| plasman            = 6.
| trenutačna sezona  = 3. NL – Sjever 2025./26.
| igrači             = 
| pattern_la1= |pattern_b1=_blackstripes6 |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1=000000 |body1=006400 |rightarm1=000000 |shorts1=000000 |socks1= 006400
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2=000000 |body2=FF0000 |rightarm2=000000 |shorts2=000000 |socks2= 000000
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub Rudar Mursko Središće''' [[Hrvatska|hrvatski]] je nogometni klub iz [[Mursko Središće|Murskog Središća]] u Međimurju.

U sezoni [[3. NL – Sjever 2025./26.|2025./26.]] natječe se u [[3. NL – Sjever]].

== Povijest == 

U sezoni {{sezona wp|4. NL Čakovec – Varaždin|2018./19.}} natjecali su se u [[Međužupanijska nogometna liga Čakovec – Varaždin|4. NL Čakovec – Varaždin]] gdje su završili na 6. mjestu. 

Od sezone {{sezona wp|3. HNL – Sjever|2019./20.}} se natječu u [[3. HNL – Sjever]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://semafor.hns.family/klubovi/344/nk-rudar-ms/ Profil], HNS Semafor

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Rudar Mursko Središće, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Međimurskoj županiji‎|Rudar]]</text>
      <sha1>im8x2ngz6cr2o5oh79ezd0abvz9fl2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Red Bull Arena (Salzburg)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>206076</id>
    <revision>
      <id>7567495</id>
      <parentid>7458596</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:09:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Moon1238 premješta stranicu [[Stadion Wals Siezenheim]] na [[Red Bull Arena (Salzburg)]]: Bolji naziv (obrazložiti): Samo se privremeno zvao Stadion Wals Siezenheim</comment>
      <origin>7458596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2945" sha1="hnwruw907s0k1jgjbclg60xeenxlhl3" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime                    = Red Bull Arena
| izvorno_ime            = 
| drugo ime              = 
| staro ime              = EM-Stadion Wals-Siezenheim, Bullen-Arena
| nadimak                = Red Bull Arena
| vrsta                  = 

| slika                  = Em stadion salzburg.jpg
| slika_opis             = 
| slika2                 = 
| slika2_opis            = 
| plan                   = 
| plan_opis              = 

| etimologija            = 

| koordinate             = 
| koordinate_ref         = 

| smještaj               = [[Salzburg]]
| dz                     = AUT

| površina               = 
| površina ref           = 
| duljina                = 
| duljina ref            = 
| širina                 = 
| širina ref             = 
| visina                 = 
| visina ref             = 
| dimenzije              = 105x68 [[Metar|m]]
| dimenzije ref          = 

| kapacitet              = 31.895&lt;ref name=&quot;salzburg&quot;&gt;[http://redbulls.com/soccer/salzburg/en/stadium.html Stadium official website]&lt;/ref&gt;
| kapacitet ref          = 
| teren                  = trava
| UEFA                   = 

| godine izgradnje       = 
| izgradnja              = [[2003.]]
| godina završetka       = 
| arhitekt               = [[Azbie Nuredini]]
| cijena_izgradnje       = 45 milijuna [[Euro|€]]
| otvoren                = [[8. ožujka]] [[2003.]]
| renoviran              = prije [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EP 2008.]]
| proširen               = 
| zatvoren               = 
| srušen                 = 

| vlasnik                = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| upravitelj             = 
| korisnici              = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]

| zemljovid_lok          = 
| zemljovid_lok_opis     = 

| pushpin_map            = Austrija
| mark                   = 
| marksize               = 
| pushpin_label          = 
| pushpin_label_position = 

| zaštita                = 
}}
'''Stadion Wals Siezenheim''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u [[Salzburg]]u, u [[Austrija|Austriji]]. Izgrađen i otvoren je [[2003.]] Na njemu svoje domaće utakmice igra najbogatiji austrijski nogometni prvoligaš [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]. [[Kapacitet]]a je 31 895 gledatelja. Stadion Wals Siezenheim je značajno rekonstruiran i obnovljen za potrebe [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnoga prvenstva]] koje se [[2008.]] održalo i u [[Salzburg]]u. Pri tom je značajno proširen kapacitet, s izvornih 18.200 mjesta. Obnova je stajala 45 milijuna [[Euro|€]]. Na njemu je igrala [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.#Skupina D|skupina D]]. Danas je ovaj stadion poznatiji pod imenom Red Bull Arena.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-športski-objekt}}
[[Kategorija:Austrijski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Šport u Salzburgu]]
[[Kategorija:Građevine u Salzburgu]]</text>
      <sha1>hnwruw907s0k1jgjbclg60xeenxlhl3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567507</id>
      <parentid>7567495</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:26:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7567507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3082" sha1="iw4ddlk4bhot0aierlz88ky3fembrtm" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime                    = Red Bull Arena
| izvorno_ime            = 
| drugo ime              = 
| staro ime              = EM-Stadion Wals-Siezenheim, Bullen-Arena
| nadimak                = Red Bull Arena
| vrsta                  = 

| slika                  = Em stadion salzburg.jpg
| slika_opis             = 
| slika2                 = 
| slika2_opis            = 
| plan                   = 
| plan_opis              = 

| etimologija            = 

| koordinate             = 
| koordinate_ref         = 

| smještaj               = [[Salzburg]]
| dz                     = AUT

| površina               = 
| površina ref           = 
| duljina                = 
| duljina ref            = 
| širina                 = 
| širina ref             = 
| visina                 = 
| visina ref             = 
| dimenzije              = 105x68 [[Metar|m]]
| dimenzije ref          = 

| kapacitet              = 31.895&lt;ref name=&quot;salzburg&quot;&gt;[http://redbulls.com/soccer/salzburg/en/stadium.html Stadium official website]&lt;/ref&gt;
| kapacitet ref          = 
| teren                  = trava
| UEFA                   = 

| godine izgradnje       = 
| izgradnja              = [[2003.]]
| godina završetka       = 
| arhitekt               = [[Azbie Nuredini]]
| cijena_izgradnje       = 45 milijuna [[Euro|€]]
| otvoren                = [[8. ožujka]] [[2003.]]
| renoviran              = prije [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|EP 2008.]]
| proširen               = 
| zatvoren               = 
| srušen                 = 

| vlasnik                = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| upravitelj             = 
| korisnici              = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]

| zemljovid_lok          = 
| zemljovid_lok_opis     = 

| pushpin_map            = Austrija
| mark                   = 
| marksize               = 
| pushpin_label          = 
| pushpin_label_position = 

| zaštita                = 
}}
'''Red Bull Arena''', poznat tijekom [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog prvenstva 2008.]] kao '''EM-Stadion Wals-Siezenheim''', je [[nogomet]]ni [[stadion]] u [[Salzburg]]u, u [[Austrija|Austriji]]. Izgrađen i otvoren je [[2003.]] Na njemu svoje domaće utakmice igra najbogatiji austrijski nogometni prvoligaš [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]. [[Kapacitet]]a je 31 895 gledatelja. Stadion Wals Siezenheim je značajno rekonstruiran i obnovljen za potrebe [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europskog nogometnoga prvenstva]] koje se [[2008.]] održalo i u [[Salzburg]]u. Pri tom je značajno proširen kapacitet, s izvornih 18.200 mjesta. Obnova je stajala 45 milijuna [[Euro|€]]. Na njemu je igrala [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.#Skupina D|skupina D]]. Danas je ovaj stadion poznatiji pod imenom Red Bull Arena.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-športski-objekt}}
[[Kategorija:Austrijski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Šport u Salzburgu]]
[[Kategorija:Građevine u Salzburgu]]</text>
      <sha1>iw4ddlk4bhot0aierlz88ky3fembrtm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Android (operacijski sustav)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>206461</id>
    <revision>
      <id>7567099</id>
      <parentid>7531652</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:03:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17202" sha1="aeun5ge24ukqu9kbxi0wfo6bjf82nui" xml:space="preserve">{{Zastarjelo}}
{{Infokutija OS
| ime = Android
| logo = [[Datoteka:Android logo 2023.svg|200px]]
| screenshot = 
| naslov = [[Android 13]]
| službena stranica = https://www.android.com/
| razvijatelj = [[Google (tvrtka)|Google]]&lt;br&gt;[[Open Handset Alliance]]
| porodica = 
| model_izvornog_koda = 
| posljednja_izdana_verzija = [[Android 17]]
| datum_posljednjeg_izdanja = 16. lipnja 2026.
| posljednja_testna_verzija = 
| datum_posljednje_testne_verzije = 
| marketinski_cilj = 
| jezik = 
| tip_jezgre = [[Linux | Linux kernel]]
| ui = Grafičko
| licenca = Apache License 2.0&lt;br&gt;GNU GPL v2
| radno_stanje = U aktivnom razvoju
| podrzane_platforme = [[ARM64]] (prijašnje verzije su podržavale i [[ARMv7]], [[x86]], [[x86-64]] i [[RISC-V]])
| model_azuriranja = 
| upravitelj_paketa = APK (pomoću [[Google Play]]a)
}}

'''Android''' je otvoreni [[operacijski sustav]] za mobilne uređaje, kao što su [[pametni telefon]]i i [[tablet]] računala, američke tvrtke [[Google (tvrtka)|Google Inc.]] temeljen na jezgri [[Linux]] i drugom softveru [[Otvoreni kod|otvorenog kôda]]. Nadalje, Google je razvio i [[Android TV]] za [[pametni televizor|pametne televizore]], [[Android Auto]] za automobile i [[Wear OS]] za [[pametni sat|pametne satove]].

Android je isprva razvijala tvrtka Android Inc. koju je Google kupio 2005. godine. Android je prvi puta predstavljen javnosti 2007. godine,&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Google unveils cell phone software and alliance |url=https://www.cnet.com/news/google-unveils-cell-phone-software-and-alliance/ |prezime=Reardon |ime=Marguerite |jezik=engleski |web_stranica=CNET |nadnevak=2007-11-05 |preuzeto=2018-03-31}}&lt;/ref&gt; a prvi uređaji temeljeni na Androidu pojavili su se u rujnu 2008. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=A brief history of Android phones |url=https://www.cnet.com/news/a-brief-history-of-android-phones/ |prezime=German |ime=Kent |jezik=engleski |web_stranica=CNET |nadnevak=2011-08-02 |preuzeto=2018-03-31}}&lt;/ref&gt; Temeljni softverski kôd Androida poznat je kao ''Android Open Source Project'' (''AOSP'') i dostupan je pod licencom Apache.&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=What is Android? Here is a complete guide for beginners |url=https://www.androidpit.com/what-is-android |prezime=Schmidt |ime=Cory |jezik=engleski |web_stranica=AndroidPIT |nadnevak=2016-06-24 |preuzeto=2018-03-31 |archive-date=31. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180331143211/https://www.androidpit.com/what-is-android |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Content License |url=https://source.android.com/setup/start/licenses |jezik=engleski |web_stranica=Android Open Source Project |preuzeto=2018-03-31}}&lt;/ref&gt;

Android je povezan s paketom vlasničkog softvera koji razvija Google, što uključuje aplikacije za servise kao što je [[Gmail]] i [[Google (tražilica)|tražilica Google]], te trgovinu aplikacija i platformu za distribuciju digitalnog sadržaja [[Google Play]]. Proizvođači uređaja temeljenih na Androidu licenciraju taj softver prema Googleovim pravilima i uvjetima. Drugi operacijski sustavi temeljeni na AOSP-u, kao što je [[Amazon]]ov [[Fire OS]], koriste vlastite servise kao zamjenu za Googleove.

Android je najprodavaniji mobilni operacijski sustav za pametne telefone od 2011. i za tablete od 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Android Tablet Sales Overtake Apple's iPad in 2013 |url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2454459,00.asp |prezime=Poeter |ime=Damon |jezik=engleski |web_stranica=PCMag.com |nadnevak=2014-03-03 |preuzeto=2018-03-31}}&lt;/ref&gt; Prema stanju u svibnju 2017. godine, Android ima više od 2 milijarde mjesečno aktivnih korisnika, više od bilo kojeg drugog operacijskog sustava, dok [[Google Play|trgovina Play]] sadrži više od 3,5 milijuna aplikacija.&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Number of available applications in the Google Play Store from December 2009 to December 2017 |url=https://www.statista.com/statistics/266210/number-of-available-applications-in-the-google-play-store/ |jezik=engleski |web_stranica=Statista |nadnevak=Prosinac 2017. |preuzeto=2018-03-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Android unseats Microsoft as the world's most popular way to get online |url=https://mashable.com/2017/04/03/android-most-popular-online-os/ |prezime=Williams |ime=Brett |jezik=engleski |web_stranica=MAshable |nadnevak=2017-04-03 |preuzeto=2018-03-31}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Android Inc. osnovali su Andy Rubin, Rich Miner, Nick Sears i Chris White u listopadu 2003. godine kako bi razvijali programe za pametne [[mobilni uređaj|mobilne uređaje]] koji bi uzimali u obzir korisničke preference i lokaciju. Tvrtka je isprva namjeravala razviti napredni operacijski sustav za digitalne kamere, no ubrzo su uvidjeli da je to tržište premalo.&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Android founder: We aimed to make a camera OS |url=https://www.pcworld.com/article/2034723/android-founder-we-aimed-to-make-a-camera-os.html |prezime=Alabaster |ime=Jay |jezik=engleski |web_stranica=PCWorld |nadnevak=2013-04-16 |preuzeto=2019-03-18}}&lt;/ref&gt; Pet mjeseci kasnije promijenili su cilj i oglašavali Android kao suparnika operacijskim sustavima [[Symbian]] i [[Windows Mobile]].&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Before it took over smartphones, Android was originally destined for cameras |url=https://www.theverge.com/2013/4/16/4230468/android-originally-designed-for-cameras-before-smartphones |prezime=Welch |ime=Chris |jezik=engleski |web_stranica=The Verge |nadnevak=2013-04-16 |preuzeto=2019-03-18}}&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine gotovo tajnog rada, [[Google (tvrtka)|Google]] je odlučio kupiti Android te počinju spekulacije o ulasku Googlea na tržište pametnih telefona. Osnivači i ključni programeri, osnaženi Googleovim programerima, na tržište donose mobilnu platformu temeljenu na linuxovom kernelu koja bi trebala biti potpuno prilagodljiva zahtjevima korisnika.&lt;ref&gt;[http://www.techradar.com/news/phone-and-communications/mobile-phones/a-complete-history-of-android-470327 A complete history of Android - Techradar]&lt;/ref&gt;

U studenome [[2007.]] godine osnovan je Open Handset Alliance (OHA) s ciljem stvaranja javnog standarda za mobilne uređaje. Glavni inicijator i ovoga puta bio je Google koji je okupio 34 tvrtke iz različitih domena mobilne industrije, poput proizvođača mobilnih telefona, programera aplikacija, mobilnih operatera i sličnih.

Istoga dana, [[5. studenoga|5. studenog]] 2007. godine, OHA otkriva mobilnu platformu otvorenog kôda baziranu na Linux kernelu naziva Android. Ovo je prvo javno predstavljanje Androida kao operacijskog sustava, a prvi komercijalni uređaj u koji je bio ugrađen bio je [[T-Mobile G1]], tajvanskog proizvođača pametnih telefona [[HTC]] (poznat i pod nazivom [[HTC Dream]]). Osnivanjem ovog saveza, Android je bačen u utrku s ostalim mobilnim platformama na tržištu: [[iOS]] ([[Apple]]), [[Windows Phone]] ([[Microsoft]]), [[Symbian]] ([[Nokia]], [[Sony Ericsson]]), [[Palm]] ([[Hewlett-Packard|HP]]), [[Bada]] ([[Samsung]]).

Od samih početaka Android je zamišljen kao projekt otvorenog koda (open source project) te je od [[21. listopada]] [[2008.]] godine dostupan cjeloviti kôd pod [[Apache]] licencom. S druge strane, proizvođačima uređaja nije dopuštena uporaba zaštićenog imena &quot;Android&quot; ako Google ne certificira uređaj kao kompatibilan prema Compatibility Definition Documentu (CDD-u). Također, uređaji moraju zadovoljavati kriterije iz ovog dokumenta kako bi dobili pristup aplikacijama zatvorenog koda poput aplikacije Trgovina Play. Ona služi za pretraživanje i instalaciju aplikacija koje su na tržištu, a ne dolaze ugrađene u sami uređaj. Jedina iznimka od politike otvorenog kôda jesu inačice 3.0, 3.1 i 3.2 kôdnog imena [[Dosadašnje verzije Android sustava#Android 3.x - Honeycomb|Honeycomb]], kako ne bi došlo do instaliranja istih na mobilni uređaj, iz razloga što je ta inačica namijenjena uporabi na [[tablet]] računalima.

== Značajke == 
Android platforma prilagođena je za uporabu na uređajima s većim zaslonima, poput pametnih telefona koji rabe 2D grafičku knjižnicu ili 3D grafičku knjižnicu temeljenu na [[OpenGL]] ES 2.0 specifikacijama. Za pohranu podataka upotrebljava se [[SQLite]] relacijska [[baza podataka]], napisana u [[C (programski jezik)|programskom jeziku C]]. Karakteristike ovog softvera jesu njegova knjižnica koja u svega 275 kB implementira većinu [[SQL]] standarda. U odnosnu na druge sustave za upravljanje bazama, SQLite nije zasebni proces već je sastavni dio aplikacije koja pristupa bazi podataka. 

Za povezivanje s drugim uređajima primjenjuju se [[GSM]]/[[EDGE]], [[IDEN]], [[CDMA]], [[EV-DO]], [[UMTS]], [[Bluetooth]], [[WiFi]], [[LTE]], [[Komunikacija bliskog polja|NFC]] i [[WiMAX]]. Bluetooth podržava sučelje za upravljanje drugim uređajima (primjerice televizija, radio) te prijenos audio zapisa s jednog uređaja na drugi. Od inačice [[Dosadašnje verzije Android sustava#Android 3.x - Honeycomb|3.0]] postoji podrška za spajanje uređaja za upravljanje (tipkovnica, miš, igraće palice), dok su u prijašnjim inačicama podršku morali implementirati sami proizvođači takvih uređaja. Za prijenos poruka upotrebljavaju se [[SMS]] i [[MMS]] servisi s podržanim prikazom razgovora. 

Android je do inačice 2.3 podržavao 26 različitih jezika, izlaskom [[Dosadašnje verzije Android sustava#Android 2.3 - Gingerbread|Gingerbreada]] ta brojka se udvostručuje i danas je podržano više od 100 različitih jezika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://developer.android.com/sdk/android-2.3.html#locs |title=Android 2.3 Platform - Locales |accessdate=2011-10-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111109071458/http://developer.android.com/sdk/android-2.3.html#locs |archivedate=2011-11-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Nougat |url=https://www.android.com/versions/nougat-7-0/ |jezik=engleski |web_stranica=Android |preuzeto=2019-03-18}}&lt;/ref&gt;  Internetski preglednik je temeljen na WebKit-u uparenom s [[Google Chrome]]ovim V8 JavaScript engine. Uređaj s instaliranim sustavom [[Dosadašnje verzije Android sustava#Android 2.2 - Froyo|Android Froyo]], kao i oni noviji, imaju mogućnost tetheringa, odnosno uporaba uređaja kao žične (putem USB kabela) ili bežične pristupne točke za pristupanje internetu. Prije inačice 2.2 ta mogućnost je postojala samo kroz uporabu neslužbenih aplikacija ili ako je proizvođač uređaja omogućio tu funkcionalnost.

Iako je većina aplikacija pisana u programskom jeziku Java, na Android uređajima ne postoji [[Java Virtual Machine]] pa tako nije moguće izvršavati Java byte kod. Za pokretanje Java aplikacija, Android je do inačice 4.4 rabio [[virtualni stroj]] Dalvik. U inačici [[Android Lollipop|5.0]], Dalvik je zamijenjen Android Runtimeom (ART-om).&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Google predstavio Android 5.0 - Lollipop |url=https://www.bug.hr/vijesti/google-predstavio-android-50-lollipop/136875.aspx |prezime=Bilić |ime=Stjepan |web_stranica=Bug.hr |nadnevak=2014-10-16 |preuzeto=2019-03-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190318214645/https://www.bug.hr/vijesti/google-predstavio-android-50-lollipop/136875.aspx |archivedate=18. ožujka 2019.}}&lt;/ref&gt;

Android platforma nudi reproduciranje sljedećih audio formata: [[3gp|.3gp]], [[mp3|.mp3]], [[mp4|.mp4]], [[m4a|.m4a]], [[mid|.mid]], [[aac|.aac]], [[ogg|.ogg]], [[wav|.wav]], [[xmf|.xmf]], [[mxmf|.mxmf]], [[rtttl]], [[rtx|.rtx]], [[ota|.ota]], [[imy|.imy]], a [[flac|.flac]] je podržan samo na [[Dosadašnje verzije Android sustava#Android 3.x - Honeycomb|Androidu 3.1]] i višim inačicama. Podržani slikovni formati su [[JPEG|.jpg]], [[GIF|.gif]], [[png|.png]] i [[BMP|.bmp]]. Podržani su video formati .3gp, .mp4 te .webm za Android 2.3.3 i kasnije inačice. Ugrađena je podrška i za RTP/RTSP12 streaming, [[HTML]] progresivni download ([[HTML5]] &lt;video&gt; oznaka), [[Adobe Flash]] Streaming i [[HTTP]] Dynamic Streaming podržani su kroz Flash plugin. Postoje planovi za izradu Sliverlight dodatka koji bi omogućio Microsoft Smooth Streaming. Video pozivi nisu podržani osim kroz posebne prilagodbe pojedinih uređaja koji imaju mogućnost videopoziva putem UMTS-a ili IP-a. Google Talk je dostupan na Android inačici 2.3.4.

Od podrške za dodatne hardvere, Android ima ugrađenu podršku za ekran osjetljiv na dodir, [[GPS]], [[akcelerometar]], [[žiroskop]], magnetometre, igraće palice, senzore osjetljive na dodir i blizinu, termometar i grafičku 3D akceleraciju. Također postoji podrška za multi-touch. Podrška za glasovnu pretragu postoji od prvih inačica Android sustava, dok se mogućnost pisanja, pozivanja i navigacije putem glasa pojavljuje od inačice 2.2.

== Arhitektura == 
 
Android je zasnovan na jezgri Linux 2.6 i napisanom u [[C]]/[[C++]] programskom jeziku. Obzirom na otvorenost izvornog programskog koda, aplikacije putem middlewarea imaju mogućnost komuniciranja i pokretanja drugih aplikacija primjerice za ostvarivanje poziva, slanje SMS poruka, pokretanja kamere i slično. Iako su C i C++ programski jezici primjenjivani za radno okružje (framework), većina aplikacija pisana je u [[Java (programski jezik)|Java]] programskom jeziku rabeći [[Android Software Development Kit]] (SDK). Postoji mogućnost pisanja aplikacija i u C/C++ programskom jeziku, no tada se upotrebljava Android Native Code Development Kit (NDK) (androidov razvijateljski kit u izvornom kodu). Ovakvim postupkom omogućuje se bolje raspolaganje resursima i uporaba knjižnica programa iz jezgre i radnog okružja. Ovakvim postupkom aplikacije se ubrzavaju i do 10 puta, no pisanje samog programa je puno složenije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=What is Android|url=http://developer.android.com/guide/basics/what-is-android.html}}&lt;/ref&gt;

Arhitekturu Androida možemo promatrati kao jedan programski [[Stog (računarstvo)|stog]] koji sadrži nekoliko razina. Na dnu stoga nalazi se [[Linux]] 2.6 [[jezgra (računarstvo)|jezgra]] koji sadrži drivere od kojih su najvažniji [[driver]] za međuprocesnu komunikaciju (IPC – ''Inter-process communication'') koji služi za izmjenu podataka između različitih procesa ili niti unutar istog procesa te driver za upravljanje napajanjem (''Power Managment''). Iznad jezgre nalaze se knjižnice koje su pisane u [[C (programski jezik)|C]]/[[C++]] programskom jeziku:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Surface Manager – knjižnica koja nadzire iscrtavanje grafičkog sučelja
* OpenGL | ES – knjižnica za skopovsko ubrzavanje 3D prikaza (ako je moguća) te za visoko optimiziranu 3D softversku rasterizaciju
* SGL – 2D knjižnica upotrebljavana za većinu aplikacija
* Media Framework – knjižnica temeljena na OpenCORE koja podržava snimanje i reproduciranje poznatih audio/video formata 
* FreeType – knjižnica namijenjena iscrtavanju fontova
* SSL (''Secure Sockets Layer'') -  knjižnica za sigurnosnu komunikaciju putem interneta
* [[SQLite]] – knjižnica za upravljanje bazama podataka dostupna svim aplikacijama
* WebKit – engine za web preglednike
* libc – sistemska C knjižnica prilagođena za ugradbene sustave zasnovane na Linux OS-u

Slijedi Android Runtime odnosno sloj koji služi pokretanju aplikacija. Sastoji se od dvije važne komponente. Prva su tzv. ''Core libraries'' odnosno knjižnice koje sadrže većinu jezgrenih knjižnica programskog jezika Java. Druga komponenta je ''Dalvik Virtual Machine'' koji pokreće aplikacije kao zasebne procese odnosno kao instance virtualnog stroja. DVM pretvara Java class datoteke u svoj vlastiti format (.dex), kako bi bile optimizirane za minimalni utrošak memorije.

Nakon knjižnica dolazi aplikacijski okvir (eng. ''Application Framework'') koji se sastoji od mehanizama koji pomažu pisanje aplikacija. Applikacijski okvir dozvoljava upotrebu svih [[API]]-ja (''Application Programming Interface'') koji su upotrebljavani za bazne aplikacije. Tako je omogućeno upravljanje programskim paketima, aktivnostima aplikacije (odnosi se na životni ciklus aplikacije), pozivima, prozorima, resursima (pohrana komponenti aplikacija koje nisu sami kôd, primjerice slike), uporaba podataka od više različitih aplikacija, dohvaćanje i uporaba trenutne lokacije korisnika, prikaz obavijesti te baza pogleda i objekata koji se mogu upotrebljavati za dizajn aplikacije.

Na vrhu se nalaze same aplikacije. Ovaj sloj je vidljiv krajnjem korisniku i sastoji se kako od osnovnih, ugrađenih aplikacija poput e-mail klijenta, SMS programa, kalendara, web preglednika pa sve do aplikacija koje se mogu naći na [[Android Market]]u, kojih danas ima preko {{N|250 000}}.

== Povezani članci ==
* [[Dosadašnje inačice sustava Androida]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.android.com/ Službene stranice projekta Android]
* [http://www.android.hr/ Android.hr, aplikacije za Android na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813080858/http://www.android.hr/ |date=13. kolovoza 2013. }}
* [http://www.droid.hr/ Droid.hr, Hrvatska Android zajednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150207025303/http://www.droid.hr/ |date=7. veljače 2015. }}

{{Android}}

[[Kategorija:Android]]</text>
      <sha1>aeun5ge24ukqu9kbxi0wfo6bjf82nui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bagoas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>219197</id>
    <revision>
      <id>7567440</id>
      <parentid>7442535</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:37:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2338" sha1="am23nk2gf8ulu7csmosoctezrmm6nuo" xml:space="preserve">'''Bagoas''' ([[grčki|grč.]] ''Βαγώας'', [[Perzijski jezik|staroperz.]] ''Bagoi'') bio je [[Ahemenidsko Carstvo|perzijski]] [[eunuh]] koji je postao najbliži suradnik kralja [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]]

Naklonost kralja je stekao uspješnim regrutiranjem [[Stara Grčka|grčkog]] najamničkog vođe [[Mentor s Rodosa|Mentora s Rodosa]], koji je ispočetka služio pobunjenim [[Sidon]]janima, da bi na kraju prešao na stranu na perzijskog kralja. Zajedno s njim je ugušio pobunu, a potom godine [[343. pr. Kr.]] uspješno dovršio pohod na [[Drevni Egipat|Egipat]], kojim je on ponovo postao perzijska [[satrapija]]. [[Antika|Antički]] izvori navode kako je Bagoas tada organizirao masovne pljačke egipatskih [[hram]]ova. Za uspjeh pokoravanja Egipta [[Artakserkso III.]] ga je nagradio titulom ''super-[[satrap]]a'' s vlašću nad istočnim provincijama.

Antički izvori, prije svega [[Diodor sa Sicilije]], tvrde kako je Bagoas otrovao [[Veliki kralj|kralja]], a potom služio kao regent mladom [[Artakserkso IV.|Artakserksu IV]].&lt;ref&gt;[[Diodor sa Sicilije]], XVI. 50.&lt;/ref&gt; Potom je i njega dao otrovati, a na vlast je potom došao princ Artašata, koji je mrzio eunuhe. Artašata, okrunjen pod imenom [[Darije III.]], doznao je da i njemu Bagoas radi o glavi, te da je [[336. pr. Kr.]] natjerao da sam popije [[otrov]] koji mu je bio spremio.&lt;ref&gt;[[Diodor sa Sicilije]], XVII. 5.&lt;/ref&gt;

[[Plutarh]] spominje kako je [[Aleksandar Makedonski]] sumnjičio Bagoasa da stoji iza atentata na njegovog oca [[Filip II. Makedonski|Filipa II.]] U svakom slučaju, Bagoasove likvidacije dva [[Perzijanci|perzijska]] kralja su u mnogo čemu oslabile [[Ahemenidsko Carstvo|carstvo]], te olakšale Aleksandru pohod koji će završiti nestankom [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]].

== Poveznice ==
* [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
* [[Artakserkso III.]]
* [[Artakserkso IV.]]
* [[Darije III.]]
* [[Aleksandar Makedonski]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.livius.org/ba-bd/bagoas/bagoas.html Bagoas (Livius.org)]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140609025312/http://www.livius.org/ba-bd/bagoas/bagoas.html |date=9. lipnja 2014. }}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/48853/Bagoas Enciklopedija Britannica: Bagoas]

[[Kategorija:Životopisi, Ahemenidsko Carstvo]]</text>
      <sha1>am23nk2gf8ulu7csmosoctezrmm6nuo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stari Majdan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>221888</id>
    <revision>
      <id>7567162</id>
      <parentid>7516806</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2559" sha1="00f7ijuhgeaadqrg5lnbpu1czkenrf1" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Stari Majdan
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = [[Unsko-sanska županija|Unsko-sanska]]
|općina = [[Sanski Most]]
|nadvisina = 
|lat = 44.83
|long = 16.61 
|position = right
|brojstan2013 = 762
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Stari Majdan''' je naseljeno mjesto u općini [[Sanski Most]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 24. veljače 2020.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Austro-Ugarska]] zauzela je Stari Majdan 8. rujna 1878.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=163.}}&lt;/ref&gt; 

== Stanovništvo ==

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stari Majdan'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]''' 
| '''[[1971.]]''' 
 |-
|'''Muslimani''' 
|1.022 (84,32%) 
|1.103 (82,31%)
|1.234 (79,10%)
|-
|'''Hrvati'''
|98 (8,08%)
|103 (7,68%)
|143 (9,16%)
|-
|'''Srbi''' 
|55 (4,53%) 
|95 (7,08%)
|142 (9,10%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|23 (1,89%)
|28 (2,08%)
|6 (0,38%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|14 (1,15%)
|11 (0,82%)
|35 (2,24%)
|-
|'''ukupno'''
|'''1.212'''
|'''1.340'''
|'''1.560'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stari Majdan'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Bošnjaci'''
|711 (93,31%)
|-
|'''Hrvati'''
|40 (5,25%)
|-
|'''Srbi'''
|3 (0,39%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|8 (1,05%)
|-
|'''ukupno'''
|'''762'''
|}

== Izvori ==

{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Sanski Most}}

[[Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji]]
[[Kategorija:Sanski Most]]</text>
      <sha1>00f7ijuhgeaadqrg5lnbpu1czkenrf1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski trkački rekordi (muški)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>224159</id>
    <revision>
      <id>7567210</id>
      <parentid>7371149</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T22:45:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Posejdon2000</username>
        <id>366394</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7567210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3800" sha1="q6855rcve4smqb71sbmvjcbes8yjvih" xml:space="preserve">{{pravopis}}

'''Svjetski trkački rekordi za muškarce''' sadrže nekoliko disciplina za trčanje. Rezultate priznaju službeni suci '''[[IAAF]]'''-a. Rekordi se priznaju po mjestu i vremenu nastanka, anti-doping kontroli, vjetru u prsa i leđa, na duge i kratke dionice te na sprinterske dionice. 


== Rekordi ==


{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord 
!Atletičar
!Nacionalnost
!Datum
!Prvenstvo/kup/OI.
!Mjesto
|-
|[[100 metara|100 m]]
|9,58 (+0,9 m/s)
|[[Usain Bolt]] || {{Z|JAM}}
|16. kolovoza 2009.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[200 metara|200 m]]
|19,19 (-0,3 m/s)
|[[Usain Bolt]] || {{Z|JAM}}
|20. kolovoza 2009.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[400 metara|400 m]]
|43,03
|[[Wayde van Niekerk|Wayde van Niekerk]] || {{Z|JAR}}
|21. Kolovoza 2016.
|
|[[Rio de Janeiro]], [[Brasil]]
|-
|[[800 metara|800 m]] 
|1:41.01
|[[David Rudisha]] || {{Z|KEN}}
|29. kolovoza 2010.
|
|[[Rieti]], [[Italija]]
|-
|[[1000 m]]
|2:11.96
|[[Noah Ngeny]] || {{Z|KEN}}
|5. rujna 1999.
|
|[[Rieti]], [[Italija]]
|-
|[[1500 m]]
|3:26.00
|[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}}
|14. srpnja 1998.
|
|[[Rim]], [[Italija]]
|-
|[[Milja]]
|3:43.13
|[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}}
|7. srpnja 1999.
|
|[[Rim]], [[Italija]]
|-
|[[2000 m]]
|4:44.79
|[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}}
|7. rujna 1999.
|
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[3000 m]] 
|7:20.67
|[[Daniel Komen]] || {{Z|KEN}}
|1. rujna 1996.
|
|[[Rieti]], [[Italija]]
|-
|[[5000 m]] 
|12:37.35
|[[Kenenisa Bekele]]|| {{Z|ETI}}
|31. svibnja 2004.
|
|[[Hengelo]], [[Nizozemska]]
|-
|[[10.000 m]]
|26:17.53
|[[Kenenisa Bekele]]|| {{Z|ETI}}
|26, kolovoza 2005.
|
|[[Bruxelles]], [[Belgija]]
|-
|[[10 kilometara]] (cesta)
|27:01  	  
|[[Micah Kogo ]]|| {{Z|KEN}}
|29. ožujka 2009.
|
|[[Brunssum]], [[Nizozemska]]
|-
|[[15 kilometara]] (cesta)
|41:29
|[[Felix Limo]]|| {{Z|KEN}}
|11. studenog 2001.
|
|[[Nijmegen]], [[Nizozemska]]
|-
| 
| 
|[[Deriba Merga]]|| {{Z|ETI}}
|20. veljače 2009.
|
|[[Ras Al Khaimah]], [[UAE]]
|-
|[[20.000 m]]
|56:26.0
|[[Haile Gebrselassie]] || {{Z|ETI}}
|27. lipnja 2007.
|
|[[Ostrava]], [[Češka]]
|-
|[[20 kilometara]] (road)
|55:31
|[[Samuel Wanjiru]] || {{Z|KEN}}
|17. ožujka 2007.
|
|[[Haag]], [[Nizozemska]]
|-
|[[Polumaraton]] (cesta)
|58:33
|[[Samuel Wanjiru|Samuel Kamau Wanjiru]] || {{Z|KEN}}
|17. ožujka 2007.
|
|[[Haag]], [[Nizozemska]]
|-
|[[Sat trčanja]]
|21.285 km
|[[Haile Gebrselassie]] || {{Z|ETI}}
|27. lipnja 2007.
|
|[[Ostrava]], [[Češka]]
|-
|[[25.000 m]]
|1:13:55.8
|[[Toshihiko Seko]]|| {{Z|JAP}}
|22. ožujka 1981.
|
|[[Christchurch]], [[Novi Zeland]]
|-
|[[25 kilometara]] (cesta)
|1:12:45
|[[Paul Malakwen Kosgei]]|| {{Z|KEN}}
|9. svibnja 2006.
|
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[30 000 m]]
|1:29:18.8
|[[Toshihiko Seko]] || {{Z|JAP}}
|22. ožujka 1981.
|
|[[Christchurch]], [[Novi Zeland]]
|-
|[[30 kilometara]] (cesta)
|1:28:00
|[[Takayuki Matsumiya]]|| {{Z|JAP}}
|27. veljače 2005.
|
|[[Kumamoto]], [[Japan]]
|-
|[[Maraton]]
|2:03:59
|[[Haile Gebrselassie]] || {{Z|ETI}}
|28. rujna 2008.
|
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[100 kilometara]] (cesta)
|6:13:33
|[[Takahiro Sunada]] || {{Z|JAP}}
|21. lipnja 1998.
|
|[[Tokoro]], [[Japan]]
|-
|[[3000 m s preponama]]
|7:53.63
|[[Saif Saaeed Shaheen]] || {{Z|KAT}}
|3. rujna 2004.
|
|[[Bruxelles]], [[Belgija]]
|-
|[[110 m s preprekama]]
|12,87 s
|[[Dayron Robles]] || {{Z|KUB}}
|12. lipnja 2008.
|
|[[Ostrava]], [[Češka]]
|-
|[[400 m s preprekama]] 
|46,78 s
|[[Kevin Young|Kevin Young]] || {{Z|SAD}}
|6. kolovoza 1992.
|[[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|OI]]
|[[Barcelona]], [[Španjolska]]
|-
|}

== Vanjske poveznice ==


== Izvori ==

{{Atletski rekordi}}

[[Kategorija:Atletski rekordi]]</text>
      <sha1>q6855rcve4smqb71sbmvjcbes8yjvih</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567217</id>
      <parentid>7567210</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:11:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Posejdon2000</username>
        <id>366394</id>
      </contributor>
      <comment>/* promijenjen rekord za maraton */</comment>
      <origin>7567217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3810" sha1="t69b6n2i4yxg6lar8elmaqvlqolffhl" xml:space="preserve">{{pravopis}}

'''Svjetski trkački rekordi za muškarce''' sadrže nekoliko disciplina za trčanje. Rezultate priznaju službeni suci '''[[IAAF]]'''-a. Rekordi se priznaju po mjestu i vremenu nastanka, anti-doping kontroli, vjetru u prsa i leđa, na duge i kratke dionice te na sprinterske dionice. 


== Rekordi ==


{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|-
!Disciplina
!Rekord 
!Atletičar
!Nacionalnost
!Datum
!Prvenstvo/kup/OI.
!Mjesto
|-
|[[100 metara|100 m]]
|9,58 (+0,9 m/s)
|[[Usain Bolt]] || {{Z|JAM}}
|16. kolovoza 2009.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[200 metara|200 m]]
|19,19 (-0,3 m/s)
|[[Usain Bolt]] || {{Z|JAM}}
|20. kolovoza 2009.
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[400 metara|400 m]]
|43,03
|[[Wayde van Niekerk|Wayde van Niekerk]] || {{Z|JAR}}
|21. Kolovoza 2016.
|
|[[Rio de Janeiro]], [[Brasil]]
|-
|[[800 metara|800 m]] 
|1:41.01
|[[David Rudisha]] || {{Z|KEN}}
|29. kolovoza 2010.
|
|[[Rieti]], [[Italija]]
|-
|[[1000 m]]
|2:11.96
|[[Noah Ngeny]] || {{Z|KEN}}
|5. rujna 1999.
|
|[[Rieti]], [[Italija]]
|-
|[[1500 m]]
|3:26.00
|[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}}
|14. srpnja 1998.
|
|[[Rim]], [[Italija]]
|-
|[[Milja]]
|3:43.13
|[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}}
|7. srpnja 1999.
|
|[[Rim]], [[Italija]]
|-
|[[2000 m]]
|4:44.79
|[[Hicham El Guerrouj]] || {{Z|MAR}}
|7. rujna 1999.
|
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[3000 m]] 
|7:20.67
|[[Daniel Komen]] || {{Z|KEN}}
|1. rujna 1996.
|
|[[Rieti]], [[Italija]]
|-
|[[5000 m]] 
|12:37.35
|[[Kenenisa Bekele]]|| {{Z|ETI}}
|31. svibnja 2004.
|
|[[Hengelo]], [[Nizozemska]]
|-
|[[10.000 m]]
|26:17.53
|[[Kenenisa Bekele]]|| {{Z|ETI}}
|26, kolovoza 2005.
|
|[[Bruxelles]], [[Belgija]]
|-
|[[10 kilometara]] (cesta)
|27:01  	  
|[[Micah Kogo ]]|| {{Z|KEN}}
|29. ožujka 2009.
|
|[[Brunssum]], [[Nizozemska]]
|-
|[[15 kilometara]] (cesta)
|41:29
|[[Felix Limo]]|| {{Z|KEN}}
|11. studenog 2001.
|
|[[Nijmegen]], [[Nizozemska]]
|-
| 
| 
|[[Deriba Merga]]|| {{Z|ETI}}
|20. veljače 2009.
|
|[[Ras Al Khaimah]], [[UAE]]
|-
|[[20.000 m]]
|56:26.0
|[[Haile Gebrselassie]] || {{Z|ETI}}
|27. lipnja 2007.
|
|[[Ostrava]], [[Češka]]
|-
|[[20 kilometara]] (road)
|55:31
|[[Samuel Wanjiru]] || {{Z|KEN}}
|17. ožujka 2007.
|
|[[Haag]], [[Nizozemska]]
|-
|[[Polumaraton]] (cesta)
|58:33
|[[Samuel Wanjiru|Samuel Kamau Wanjiru]] || {{Z|KEN}}
|17. ožujka 2007.
|
|[[Haag]], [[Nizozemska]]
|-
|[[Sat trčanja]]
|21.285 km
|[[Haile Gebrselassie]] || {{Z|ETI}}
|27. lipnja 2007.
|
|[[Ostrava]], [[Češka]]
|-
|[[25.000 m]]
|1:13:55.8
|[[Toshihiko Seko]]|| {{Z|JAP}}
|22. ožujka 1981.
|
|[[Christchurch]], [[Novi Zeland]]
|-
|[[25 kilometara]] (cesta)
|1:12:45
|[[Paul Malakwen Kosgei]]|| {{Z|KEN}}
|9. svibnja 2006.
|
|[[Berlin]], [[Njemačka]]
|-
|[[30 000 m]]
|1:29:18.8
|[[Toshihiko Seko]] || {{Z|JAP}}
|22. ožujka 1981.
|
|[[Christchurch]], [[Novi Zeland]]
|-
|[[30 kilometara]] (cesta)
|1:28:00
|[[Takayuki Matsumiya]]|| {{Z|JAP}}
|27. veljače 2005.
|
|[[Kumamoto]], [[Japan]]
|-
|[[Maraton]]
|1:59:30
|[[Sabastian Sawe]]|| {{Z|KEN}}
|26. travnja 2026.
|
|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|-
|[[100 kilometara]] (cesta)
|6:13:33
|[[Takahiro Sunada]] || {{Z|JAP}}
|21. lipnja 1998.
|
|[[Tokoro]], [[Japan]]
|-
|[[3000 m s preponama]]
|7:53.63
|[[Saif Saaeed Shaheen]] || {{Z|KAT}}
|3. rujna 2004.
|
|[[Bruxelles]], [[Belgija]]
|-
|[[110 m s preprekama]]
|12,87 s
|[[Dayron Robles]] || {{Z|KUB}}
|12. lipnja 2008.
|
|[[Ostrava]], [[Češka]]
|-
|[[400 m s preprekama]] 
|46,78 s
|[[Kevin Young|Kevin Young]] || {{Z|SAD}}
|6. kolovoza 1992.
|[[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|OI]]
|[[Barcelona]], [[Španjolska]]
|-
|}

== Vanjske poveznice ==


== Izvori ==

{{Atletski rekordi}}

[[Kategorija:Atletski rekordi]]</text>
      <sha1>t69b6n2i4yxg6lar8elmaqvlqolffhl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Natjecanje po skupinama UEFA Europske lige 2009./10.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>227347</id>
    <revision>
      <id>7567502</id>
      <parentid>7410576</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:18:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7567502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="97871" sha1="b3pt4uivc9mekpdutvhnvnp48s0of3y" xml:space="preserve">{{UEFA Europska liga sezona|09|10|sezone=ne}}
{{Glavni|UEFA Europska liga 2009./10.}}

'''Natjecanje po skupinama [[UEFA]] [[UEFA Europska liga|Europske lige]] [[UEFA Europska liga 2009./10.|2009./10.]]''' je igrano između [[17. rujna]] do [[17. prosinca]] [[2009.]] godine.

Natjecanje se sadržavalo od 38 pobjednika [[UEFA Europska liga 2009./10. – doigravanje|doigravanje]] i 10 poraženih iz doigravanja za [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|UEFA Ligu prvaka 2009./10.]]

Kad natjecanje po skupinama završi, prve dvije momčadi iz svake skupine prolaze u [[UEFA Europska liga 2009./10. – drugi dio natjecanja|drugi dio natjecanja]], gdje im se pridružuju trećeplasirani iz skupina [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|Lige prvaka]].

==Ždrijeb==
Ždrijeb skupina održan je [[28. kolovoza]] [[2009.]] u 13:00 (CEST) na ''Grimaldi Forumu'' u [[Monako|Monaku]]. 48 je momčadi podjeljeno u dvanaest skupina po njih četiri. U ždrijebu su bile četiri jakosne skupine određene prema [[UEFA|UEFA-inim]] koeficijentima.&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/news/kind=1/newsid=878172.html Jakosne skupine], [[UEFA]].com.&lt;/ref&gt;
{|
|-valign=top
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!colspan=2|1. jakosna skupina
|-
! width=150|Momčad !! width=75|Koef.
|-
| {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]&lt;sup&gt;[[#PR|PR]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|74.370
|-
| {{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] || align=&quot;center&quot;|91.339
|-
| {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] || align=&quot;center&quot;|80.853
|-
| {{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]] || align=&quot;center&quot;|78.582
|-
| {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] || align=&quot;center&quot;|75.826
|-
| {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|68.292
|-
| {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] || align=&quot;center&quot;|67.339
|-
| {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] || align=&quot;center&quot;|64.292
|-
| {{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]] || align=&quot;center&quot;|59.853
|-
| {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|56.633
|-
| {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] || align=&quot;center&quot;|54.826
|-
| {{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] || align=&quot;center&quot;|53.781
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!colspan=2|2. jakosna skupina
|-
! width=150|Momčad !! width=75|Koef.
|-
| {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] || align=&quot;center&quot;|52.445
|-
| {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]] || align=&quot;center&quot;|51.050
|-
| {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] || align=&quot;center&quot;|47.033
|-
| {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|40.575
|-
| {{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]] || align=&quot;center&quot;|35.899
|-
| {{Z|BEL}} [[Club Brugge]] || align=&quot;center&quot;|34.065
|-
| {{Z|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]] || align=&quot;center&quot;|33.826
|-
| {{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] || align=&quot;center&quot;|33.445
|-
| {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|32.065
|-
| {{Z|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria Wien]] || align=&quot;center&quot;|31.565
|-
| {{Z|DAN}} [[F.C. København|København]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|26.890
|-
| {{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]] || align=&quot;center&quot;|26.582
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!colspan=2|3. jakosna skupina
|-
! width=150|Momčad !! width=75|Koef.
|-
| {{Z|NJE}} [[Hertha BSC]] || align=&quot;center&quot;|26.339
|-
| {{Z|ČEŠ}} [[Sparta Prag]] || align=&quot;center&quot;|26.150
|-
| {{Z|RUM}} [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] || align=&quot;center&quot;|25.781
|-
| {{Z|GRČ}} [[AEK Atena FC|AEK Atena]] || align=&quot;center&quot;|25.633
|- 
| {{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]] || align=&quot;center&quot;|25.150
|-
| {{Z|BUG}} [[Levski Sofija]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|24.250
|-
| {{Z|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] || align=&quot;center&quot;|23.853
|-
| {{Z|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]] || align=&quot;center&quot;|23.050
|- 
| {{Z|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]] || align=&quot;center&quot;|18.050
|-
| {{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]] || align=&quot;center&quot;|17.826
|-
| {{Z|HRV}} [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] || align=&quot;center&quot;|16.466
|-
| {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] || align=&quot;center&quot;|15.899
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!colspan=2|4. jakosna skupina
|-
! width=150|Momčad !! width=75|Koef.
|-
| {{Z|BUG}} [[CSKA Sofija]] || align=&quot;center&quot;|14.250
|-
| {{Z|FRA}} [[Toulouse FC|Toulouse]] || align=&quot;center&quot;|14.033
|-
| {{Z|RUM}} [[CFR Cluj]] || align=&quot;center&quot;|13.781
|-
| {{Z|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]] || align=&quot;center&quot;|12.582
|-
| {{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]] || align=&quot;center&quot;|8.565
|-
| {{Z|RUM}} [[FC Temišvar|Temišvar]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|7.781
|- 
| {{Z|BJE}} [[FC BATE|BATE]] || align=&quot;center&quot;|7.733
|-
| {{Z|POR}} [[C.D. Nacional|Nacional]] || align=&quot;center&quot;|7.292
|-
| {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|RB Salzburg]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|6.565
|-
| {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] || align=&quot;center&quot;|3.565
|- 
| {{Z|LAT}} [[FK Ventspils|Ventspils]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|2.832
|-
| {{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]&lt;sup&gt;[[#LP|LP]]&lt;/sup&gt; || align=&quot;center&quot;|1.333
|}
|}
&lt;div id=&quot;PR&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;sup&gt;PR&lt;/sup&gt; Prvak (prošlogodišnji),  branitelj naslova
&lt;div id=&quot;LP&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;sup&gt;LP&lt;/sup&gt; Ispao iz doigravanja UEFA Lige prvaka

==Skupine==
===Skupina A===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
|6||3||2||1||9||4||+5||'''11'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|6||3||2||1||8||6||+2||'''11'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|HRV}} [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|6||2||0||4||6||8||&amp;minus;2||'''6'''[[UEFA Europska liga 2009./10.#fn 1|&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;]]
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|RUM}} [[FC Temišvar|Temišvar]]
|6||1||2||3||4||9||&amp;minus;5||'''5'''
|}

&lt;div id=&quot;Ajax vs Temišvar&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[AFC Ajax|Ajax]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000763/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Temišvar|Temišvar]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Amsterdam ArenA]], [[Amsterdam]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Alon Yefet]] ([[Izrael]])
}}

&lt;div id=&quot;Dinamo Zagreb vs Anderlecht&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] {{Z|HRV}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000764/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Víctor Bernárdez|Bernárdez]] {{gol|74}}&lt;br /&gt;[[Jonathan Legear|Legear]] {{gol|88}}
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|gledatelji= 15.000
|sudac= [[Zsolt Szabó]] ([[Mađarska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Anderlecht vs Ajax&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000787/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|strijelci1= [[Jonathan Legear|Legear]] {{gol|86}}
|strijelci2= [[Dennis Rommedahl|Rommedahl]] {{gol|74}}
|stadion= [[Stadion Constant Vanden Stock]], [[Anderlecht]]
|gledatelji= 23.000
|sudac= [[Kristinn Jakobsson]] ([[Island]])
}}

&lt;div id=&quot;Temišvar vs Dinamo Zagreb&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FC Temišvar|Temišvar]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000788/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|HRV}} [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|8}}&lt;br&gt;[[Jorge Sammir Cruz Campos|Sammir]] {{gol|52}}&lt;br&gt;[[Pedro Morales|Morales]] {{gol|59}}
|stadion= [[Stadionul Dan Păltinişanu]], [[Timişoara]]
|gledatelji= 10.000
|sudac= [[Peter Rasmussen]] ([[Danska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Temišvar vs Anderlecht&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FC Temišvar|Temišvar]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000811/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadionul Dan Păltinişanu]], [[Timişoara]]
|gledatelji= 10.000
|sudac= [[Claudio Circhetta]] ([[Švicarska]])
}}

&lt;div id=&quot;Ajax vs Dinamo Zagreb&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[AFC Ajax|Ajax]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000812/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|HRV}} [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|strijelci1= [[Luis Alberto Suárez|Suárez]] {{gol|3|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br&gt;[[Dennis Rommedahl|Rommedahl]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|90+3}}
|stadion= [[Amsterdam ArenA]], [[Amsterdam]]
|gledatelji= 30.700
|sudac= [[Thomas Einwaller]] ([[Austrija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Anderlecht vs Temišvar&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000835/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Temišvar|Temišvar]]
|strijelci1= [[Matías Suárez|Suárez]] {{gol|29|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br&gt;[[Mbark Boussoufa|Boussoufa]] {{gol|69}}&lt;br&gt;[[Jonathan Legear|Legear]] {{gol|90+5}}
|strijelci2= [[Winston Parks|Parks]] {{gol|51}}
|stadion= [[Stadion Constant Vanden Stock]], [[Anderlecht]]
|gledatelji= 14.000
|sudac= [[Tony Chapron]] ([[Francuska]])
}}

&lt;div id=&quot;Dinamo Zagreb vs Ajax&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] {{Z|HRV}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000836/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Marko Pantelić|Pantelić]] {{gol|13}}&lt;br&gt;[[Demy de Zeeuw|De Zeeuw]] {{gol|45+1}}
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|gledatelji= 0 [[UEFA Europska liga 2009./10.#fn 1|&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;]]
|sudac= [[Mike Dean]] ([[Engleska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Temišvar vs Ajax&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FC Temišvar|Temišvar]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000859/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|strijelci1= [[Dorin Goga|Goga]] {{gol|2}}
|strijelci2= [[Luis Alberto Suárez|Suárez]] {{gol|8}}&lt;br/&gt;[[Marko Pantelić|Pantelić]] {{gol|46}}
|stadion= [[Stadionul Dan Păltinişanu]], [[Temišvar]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Paolo Tagliavento]] ([[Italija]])
}}

&lt;div id=&quot;Anderlecht vs Dinamo Zagreb&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000860/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|HRV}} [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Miroslav Slepička|Slepička]] {{gol|57}}
|stadion= [[Stadion Constant Vanden Stock]], [[Anderlecht]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Douglas McDonald|Dougie McDonald]] ([[Škotska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Ajax vs Anderlecht&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[AFC Ajax|Ajax]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000895/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
|strijelci1= [[Urby Emanuelson|Emanuelson]] {{gol|77}}
|strijelci2= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|13}} {{gol|22}}&lt;br&gt;[[Jonathan Legear|Legear]] {{gol|43}} 
|stadion= [[Amsterdam ArenA]], [[Amsterdam]]
|gledatelji= 36.156
|sudac= [[Cüneyt Çakır]] ([[Turska]])
}}

&lt;div id=&quot;Dinamo Zagreb vs Temišvar&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] {{Z|HRV}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000896/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Temišvar|Temišvar]]
|strijelci1= [[Cristian Scutaru|Scutaru]] {{gol|80|auto-gol}}
|strijelci2= [[Gheorghe Bucur|Bucur]] {{gol|67}} &lt;br/&gt; [[Dorin Goga|Goga]] {{gol|84}}
|stadion= [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]]
|gledatelji= 0 [[UEFA Europska liga 2009./10.#fn 1|&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;]]
|sudac= [[Carlos Velasco Carballo]] ([[Španjolska]])
}}

===Skupina B===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]]
|6||3||3||0||12||8||+4||'''12'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|6||3||1||2||15||9||+6||'''10'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]]
|6||2||1||3||8||10||&amp;minus;2||'''7'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]]
|6||0||3||3|||5||13||&amp;minus;8||'''3'''
|}

&lt;div id=&quot;Lille vs Valencia&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Lille OSC|Lille]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000765/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]]
|strijelci1= [[Gervais Yao Kouassi|Gervinho]] {{gol|86}}
|strijelci2= [[Juan Mata|Mata]] {{gol|78}}
|stadion= [[Stade Lille-Metropole]], [[Villeneuve d'Ascq]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Alexandru Dan Tudor]] ([[Rumunjska]])
}}

&lt;div id=&quot;Genoa vs Slavia Prag&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Genoa C.F.C.|Genoa]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000766/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]]
|strijelci1= [[Alberto Zapater|Zapater]] {{gol|4}}&lt;br /&gt;[[Giuseppe Sculli|Sculli]] {{gol|39}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadio Luigi Ferraris]], [[Genova]]
|gledatelji= 20.629
|sudac= [[Manuel de Sousa]] ([[Portugal]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Slavia Prag vs Lille&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Slavia Prag]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 1:5
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000789/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|strijelci1= [[Tijani Belaid|Belaid]] {{gol|6|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Marek Suchý|Suchý]] {{gol|47|auto-gol}}&lt;br&gt;[[Pierre-Alain Frau|Frau]] {{gol|71}}&lt;br&gt;[[Gervais Yao Kouassi|Gervinho]] {{gol|84}} {{gol|90+1}}&lt;br&gt;[[Arnaud Souquet|Souquet]] {{gol|88}}
|stadion= [[Stadion Eden]], [[Prag]]
|gledatelji= 9.158
|sudac= [[Robert Schörgenhofer]] ([[Austrija]])
}}

&lt;div id=&quot;Valencia vs Genoa&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Valencia C.F.|Valencia]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000790/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]]
|strijelci1= [[David Silva|Silva]] {{gol|52}}&lt;br&gt;[[Nikola Žigić|Žigić]] {{gol|56}}&lt;br&gt;[[David Villa|Villa]] {{gol|82|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Sergio Floccari|Floccari]] {{gol|41}}&lt;br&gt;[[Houssine Kharja|Kharja]] {{gol|64|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Estadio Mestalla]], [[Valencia]]
|gledatelji= 23.000
|sudac= [[Cüneyt Çakır]] ([[Turska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Valencia vs Slavia Prag&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Valencia C.F.|Valencia]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000813/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]]
|strijelci1= [[David Navarro (nogometaš)|Navarro]] {{gol|63}}
|strijelci2= [[Riste Naumov|Naumov]] {{gol|28}}
|stadion= [[Estadio Mestalla]], [[Valencia]]
|gledatelji= 18.000
|sudac= [[Serge Gumienny]] ([[Belgija]])
}}

&lt;div id=&quot;Lille vs Genoa&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Lille OSC|Lille]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000814/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]]
|strijelci1= [[Ludovic Obraniak|Obraniak]] {{gol|38}}&lt;br&gt;[[Róbert Vittek|Vittek]] {{gol|63}}&lt;br&gt;[[Eden Hazard|Hazard]] {{gol|84}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stade Lille-Metropole]], [[Villeneuve d'Ascq]]
|gledatelji= 16.500
|sudac= [[Darko Čeferin]] ([[Slovenija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Slavia Prag vs Valencia&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Slavia Prag]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000837/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]]
|strijelci1= [[Petr Janda|Janda]] {{gol|79}}&lt;br&gt;[[Peter Grajciar|Grajciar]] {{gol|82}}
|strijelci2= [[Joaquín Sánchez|Joaquín]] {{gol|22|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br&gt;[[Hedwiges Maduro|Maduro]] {{gol|47}}
|stadion= [[Stadion Eden]], [[Prag]]
|gledatelji= 10.624
|sudac= [[Svein Oddvar Moen]] ([[Norveška]])
}}

&lt;div id=&quot;Genoa vs Lille&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Genoa C.F.C.|Genoa]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000838/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|strijelci1= [[Rodrigo Palacio|Palacio]] {{gol|14}}&lt;br&gt;[[Hernán Crespo|Crespo]] {{gol|58}}&lt;br&gt;[[Giuseppe Sculli|Sculli]] {{gol|90+2}}
|strijelci2= [[Pierre-Alain Frau|Frau]] {{gol|76}}&lt;br&gt;[[Gervais Yao Kouassi|Gervinho]] {{gol|84}}
|stadion= [[Stadio Luigi Ferraris]], [[Genova]]
|gledatelji= 18.000
|sudac= [[Bas Nijhuis]] ([[Nizozemska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Valencia vs Lille&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Valencia C.F.|Valencia]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000861/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|strijelci1= [[Joaquín Sánchez|Joaquín]] {{gol|3}} {{gol|32}}&lt;br /&gt;[[Juan Manuel Mata|Mata]] {{gol|53}}
|strijelci2= [[Aurélien Chedjou|Chedjou]] {{gol|90+1}}
|stadion= [[Estadio Mestalla]], [[Valencia]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Mike Dean]] ([[Engleska]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Slavia Prag vs Genoa&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Slavia Prag]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000862/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadion Eden]], [[Prag]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Knut Kircher]] ([[Njemačka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Lille vs Slavia Prag&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Lille OSC|Lille]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000897/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ČEŠ}} [[Slavia Prag]]
|strijelci1= [[Yohan Cabaye|Cabaye]] {{gol|25}}&lt;br&gt;[[Gervais Yao Kouassi|Gervinho]] {{gol|40}}&lt;br&gt;[[Ludovic Obraniak|Obraniak]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Stanislav Vlček|Vlček]] {{gol|56}}
|stadion= [[Stade Lille-Metropole]], [[Villeneuve d'Ascq]]
|gledatelji= 15.358
|sudac= [[Hannes Kaasik]] ([[Estonija]])
}}

&lt;div id=&quot;Genoa vs Valencia&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Genoa C.F.C.|Genoa]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000898/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]]
|strijelci1= [[Hernán Crespo|Crespo]] {{gol|51}}
|strijelci2= [[Bruno Saltor Grau|Bruno]] {{gol|45+1}}&lt;br&gt;[[David Villa|Villa]] {{gol|90+5}}
|stadion= [[Stadio Luigi Ferraris]], [[Genova]]
|gledatelji= 25.000
|sudac= [[Alan Kelly]] ([[Irska]])
}}

===Skupina C===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]
|6||4||0||2||13||8||+5||'''12'''
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|6||3||1||2||7||6||+1||'''10'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
|6||1||3||2||7||7||0||'''6'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]
|6||1||2||3||8||14||&amp;minus;6||'''5'''
|}

&lt;div id=&quot;Hapoel Tel Aviv vs Celtic&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]] {{Z|IZR}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000767/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
|strijelci1= [[Nemanja Vučićević|Vučićević]] {{gol|75}}&lt;br /&gt;[[Maaran Lala|Lala]] {{gol|88}}
|strijelci2= [[Georgios Samaras|Samaras]] {{gol|25}}
|stadion= [[Bloomfield Stadion]], [[Tel Aviv]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Paul Allaerts]] ([[Belgija]])
}}

&lt;div id=&quot;Rapid Wien vs Hamburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]] 
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000768/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|strijelci1= [[Steffen Hofmann|Hofmann]] {{gol|35}}&lt;br /&gt;[[Nikica Jelavić|Jelavić]] {{gol|44}}&lt;br /&gt;[[Christopher Drazan|Drazan]] {{gol|76}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Ernst Happel Stadion]], [[Beč]]
|gledatelji= 49.850
|sudac= [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Hamburg vs Hapoel Tel Aviv&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hamburger SV|Hamburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 4:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000791/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]
|strijelci1= [[Marcus Berg|Berg]] {{gol|5}} {{gol|12}}&lt;br&gt;[[Eljero Elia|Elia]] {{gol|41}}&lt;br&gt;[[Zé Roberto]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Itay Shechter|Shechter]] {{gol|38}}&lt;br&gt;[[Samuel Yeboah|Yeboah]] {{gol|62}}
|stadion= [[HSH Nordbank Arena]], [[Hamburg]]
|gledatelji= 29.976
|sudac= [[István Vad]] ([[Mađarska]])
}}

&lt;div id=&quot;Celtic vs Rapid Wien&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Celtic F.C.|Celtic]] {{Z|ŠKO}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000792/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]
|strijelci1= [[Scott McDonald|McDonald]] {{gol|21}}
|strijelci2= [[Nikica Jelavić|Jelavić]] {{gol|4}}
|stadion= [[Celtic Park]], [[Glasgow]]
|gledatelji= 42.013
|sudac= [[Bruno Miguel Duarte Paixão]] ([[Portuguese Football Federation|Portugal]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Celtic vs Hamburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Celtic F.C.|Celtic]] {{Z|ŠKO}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000815/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Marcus Berg|Berg]] {{gol|63}}
|stadion= [[Celtic Park]], [[Glasgow]]
|gledatelji= 38.821
|sudac= [[Gianluca Rocchi]] ([[Italija]])
}}

&lt;div id=&quot;Hapoel Tel Aviv vs Rapid Wien&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]] {{Z|IZR}}
|rezultat= 5:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000816/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]
|strijelci1= [[Andreas Dober|Dober]] {{gol|30|auto-gol}}&lt;br&gt;[[Zurab Menteshashvili|Menteshashvili]] {{gol|54}}&lt;br&gt;[[Itay Shechter|Shechter]] {{gol|59}}&lt;br&gt;[[Gil Vermuth|Vermuth]] {{gol|69}}&lt;br&gt;[[Maaran Lala|Lala]] {{gol|90}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Bloomfield Stadion]], [[Tel Aviv]]
|gledatelji= 12.500
|sudac= [[Kristinn Jakobsson]] ([[Island]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Hamburg vs Celtic&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Hamburger SV|Hamburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000839/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[HSH Nordbank Arena]], [[Hamburg]]
|gledatelji= 45.037
|sudac= [[Carlos Velasco Carballo]] ([[Španjolska]])
}}

&lt;div id=&quot;Rapid Wien vs Hapoel Tel Aviv&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000840/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Avihai Yadin|Yadin]] {{gol|13}}&lt;br&gt;[[Gil Vermuth|Vermuth]] {{gol|65}}&lt;br&gt;[[Bibras Natkho|Natkho]] {{gol|70}}
|stadion= [[Ernst Happel Stadion]], [[Beč]]
|gledatelji= 49.000
|sudac= [[Tommy Skjerven]] ([[Norveška]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Celtic vs Hapoel Tel Aviv&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Celtic F.C.|Celtic]] {{Z|ŠKO}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000863/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]
|strijelci1= [[Georgios Samaras|Samaras]] {{gol|22}}&lt;br /&gt;[[Barry Robson|Robson]] {{gol|68}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Celtic Park]], [[Glasgow]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Tony Asumaa]] ([[Finska]])
}}

&lt;div id=&quot;Hamburg vs Rapid Wien&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hamburger SV|Hamburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000864/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]
|strijelci1= [[Marcell Jansen|Jansen]] {{gol|47}}&lt;br /&gt;[[Marcus Berg|Berg]] {{gol|53}}
|strijelci2= 
|stadion= [[HSH Nordbank Arena]], [[Hamburg]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Bas Nijhuis]] ([[Nizozemska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Hapoel Tel Aviv vs Hamburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]] {{Z|IZR}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000899/report=rp.html  (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|strijelci1= [[Samuel Yeboah|Yeboah]] {{gol|23}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Bloomfield Stadio]], [[Tel Aviv]]
|gledatelji= 15.164
|sudac= [[Aleksei Nikolaev]] ([[Rusija]])
}}

&lt;div id=&quot;Rapid Wien vs Celtic&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]] 
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SK Rapid Wien|Rapid Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 3:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000900/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]]
|strijelci1= [[Nikica Jelavić|Jelavić]] {{gol|1}} {{gol|8}}&lt;br&gt;[[Hamdi Salihi|Salihi]] {{gol|19}}
|strijelci2= [[Marc-Antoine Fortuné|Fortuné]] {{gol|24}} {{gol|67}}&lt;br&gt;[[Paul McGowan|McGowan]] {{gol|90+1}}
|stadion= [[Ernst Happel Stadion]], [[Beč]]
|gledatelji= 48.000
|sudac= [[Robert Małek]] ([[Poljska]])
}}

===Skupina D===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
|6||3||2||1||8||6||+2||'''11'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|NJE}} [[Hertha BSC]]
|6||3||1||2||6||5||+1||'''10'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]
|6||2||2||2||11||7||+4||'''8'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|LAT}} [[FK Ventspils|Ventspils]]
|6||0||3||3||3||10||&amp;minus;7||'''3'''
|}

&lt;div id=&quot;Hertha BSC vs Ventspils&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Hertha BSC]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000769/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|LAT}} [[FK Ventspils|Ventspils]]
|strijelci1= [[Łukasz Piszczek|Piszczek]] {{gol|34}}
|strijelci2= [[Edgars Gauračs|Gauračs]] {{gol|48}}
|stadion= [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijski stadion]], [[Berlin]]
|gledatelji= 13.454
|sudac= [[Alan Kelly]] ([[Irska]])
}}

&lt;div id=&quot;Heerenveen vs Sporting CP&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SC Heerenveen|Heerenveen]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000770/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
|strijelci1= [[Gerald Sibon|Sibon]] {{gol|12}}&lt;br /&gt;[[Michael Dingsdag|Dingsdag]] {{gol|77}}
|strijelci2= [[Liédson]] {{gol|17}} {{gol|40}} {{gol|88}}
|stadion= [[Abe Lenstra Stadion]], [[Heerenveen]]
|gledatelji= 26.000
|sudac= [[Aleksei Nikolaev]] ([[Rusija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Sporting CP vs Hertha BSC&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] {{Z|POR}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000793/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hertha BSC]]
|strijelci1= [[Adrien Silva|A. Silva]] {{gol|17}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 16.197
|sudac= [[Serge Gumienny]] ([[Belgija]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Ventspils vs Heerenveen&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FK Ventspils|Ventspils]] {{Z|LAT}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000794/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Ventspils Olimpiskais Stadions]], [[Ventspils]]
|gledatelji= 3.500
|sudac= [[Oleg Oriekhov]] ([[Ukrajina]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Ventspils vs Sporting CP&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FK Ventspils|Ventspils]] {{Z|LAT}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000817/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
|strijelci1= [[Juris Laizāns|Laizāns]] {{gol|64|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Miguel Veloso|Veloso]] {{gol|6}}&lt;br&gt;[[João Moutinho|Moutinho]] {{gol|85}}
|stadion= [[Ventspils Olimpiskais Stadions]], [[Ventspils]]
|gledatelji= 4.500
|sudac= [[Sascha Kever]] ([[Švicarska]])
}}

&lt;div id=&quot;Hertha BSC vs Heerenveen&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hertha BSC]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000818/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Hernán Losada|Losada]] {{gol|36}}
|stadion= [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijski stadion]], [[Berlin]]
|gledatelji= 13.134
|sudac= [[Costas Kapitanis]] ([[Cipar]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Sporting CP vs Ventspils&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] {{Z|POR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000841/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|LAT}} [[FK Ventspils|Ventspils]]
|strijelci1= [[Carlos Saleiro|Saleiro]] {{gol|22}}
|strijelci2= [[Alessandro Zamperini|Zamperini]] {{gol|15}}
|stadion= [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 18.103
|sudac= [[Aleksandar Stavrev]] ([[Makedonija]])
}}

&lt;div id=&quot;Heerenveen vs Hertha BSC&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SC Heerenveen|Heerenveen]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000842/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hertha BSC]]
|strijelci1= [[Michal Papadopulos|Papadopulos]] {{gol|3}} {{gol|36}}
|strijelci2= [[Valeri Domovchiyski|Domovchiyski]] {{gol|21}} {{gol|52}}&lt;br&gt;[[Artur Wichniarek|Wichniarek]] {{gol|90+1}}
|stadion= [[Abe Lenstra Stadion]], [[Heerenveen]]
|gledatelji= 18.000
|sudac= [[Pavel Cristian Balaj]] ([[Rumunjska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Ventspils vs Hertha BSC&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FK Ventspils|Ventspils]] {{Z|LAT}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000865/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hertha BSC]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Raffael Caetano de Araújo|Raffael]] {{gol|12}}
|stadion= [[Ventspils Olimpiskais Stadions]], [[Ventspils]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Istvan Vad]] ([[Mađarska]])
}}

&lt;div id=&quot;Sporting CP vs Heerenveen&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] {{Z|POR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000866/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[SC Heerenveen|Heerenveen]]
|strijelci1= [[Leandro Grimi|Grimi]] {{gol|90+1}}
|strijelci2= [[Oussama Assaidi|Assaidi]] {{gol|47}}
|stadion= [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 12.204
|sudac= [[Pavel Kralovec]] ([[Češka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Hertha BSC vs Sporting CP&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Hertha BSC]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000901/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
|strijelci1= [[Gojko Kačar|Kačar]] {{gol|70}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijski stadion]], [[Berlin]]
|gledatelji= 14.417
|sudac= [[Aleksei Kulbakov]] ([[Bjelorusija]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Heerenveen vs Ventspils&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SC Heerenveen|Heerenveen]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 5:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000902/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|LAT}} [[FK Ventspils|Ventspils]]
|strijelci1= [[Mika Väyrynen|Väyrynen]] {{gol|55}}&lt;br&gt;[[Viktor Elm|Elm]] {{gol|58}}&lt;br /&gt;[[Gerald Sibon|Sibon]] {{gol|77}} {{gol|78}}&lt;br /&gt;[[Daryl Janmaat|Janmaat]] {{gol|88}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Abe Lenstra Stadion]], [[Heerenveen]]
|gledatelji= 18.000
|sudac= [[Robert Schörgenhofer]] ([[Austrija]])
}}

===Skupina E===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|6||4||1||1||10||5||+5||'''13'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|6||3||2||1||8||6||+2||'''11'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]]
|6||3||0||3||10||7||+3||'''9'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|BUG}} [[CSKA Sofija]]
|6||0||1||5||2||12||&amp;minus;10||'''1'''
|}

&lt;div id=&quot;CSKA Sofija vs Fulham&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[CSKA Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000771/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|strijelci1= [[Michel Mesquita|Michel]] {{gol|62}}
|strijelci2= [[Diomansy Kamara|Kamara]] {{gol|65}}
|stadion= [[Nacionalni stadion Vasil Levski]], [[Sofija]] 
|gledatelji= 
|sudac= [[Darko Čeferin]] ([[Slovenija]])
}}

&lt;div id=&quot;Basel vs Roma&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Basel|Basel]] {{Z|ŠVI}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000772/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2={{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|strijelci1= [[Carlos Alberto Alves Garcia|Carlitos]] {{gol|11}}&lt;br /&gt;[[Federico Almerares|Almerares]] {{gol|87}}
|strijelci2= 
|stadion= [[St. Jakob-Park]], [[Basel]]
|gledatelji= 16.459
|sudac= [[Carlos Velasco Carballo]] ([[Španjolska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Roma vs CSKA Sofija&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[A.S. Roma|Roma]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000795/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BUG}} [[CSKA Sofija]]
|strijelci1= [[Stefano Okaka Chuka|Okaka]] {{gol|19}}&lt;br&gt;[[Simone Perrotta|Perrotta]] {{gol|23}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadio Olimpico]], [[Rim]]
|gledatelji= 20.000
|sudac= [[Vladimír Hriňák]] ([[Slovačka]])
}}

&lt;div id=&quot;Fulham vs Basel&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Fulham FC|Fulham]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000796/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]]
|strijelci1= [[Danny Murphy|Murphy]] {{gol|57}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Craven Cottage]], [[London]]
|gledatelji= 16.100
|sudac= [[Michael Weiner]] ([[Njemačka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Fulham vs Roma&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Fulham FC|Fulham]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000819/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|strijelci1= [[Brede Hangeland|Hangeland]] {{gol|24}}
|strijelci2= [[Marco Andreolli|Andreolli]] {{gol|90+3}}
|stadion= [[Craven Cottage]], [[London]]
|gledatelji= 23.561
|sudac= [[Paul Allaerts]] ([[Belgija]])
}}

&lt;div id=&quot;CSKA Sofija vs Basel&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[CSKA Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000820/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Alexander Frei|Frei]] {{gol|20}} {{gol|63}}
|stadion= [[Nacionalni stadion Vasil Levski]], [[Sofija]] 
|gledatelji= 17.000
|sudac= [[Manuel De Sousa]] ([[Portugal]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Roma vs Fulham&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[A.S. Roma|Roma]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000843/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|strijelci1= [[John Arne Riise|Riise]] {{gol|69}}&lt;br&gt;[[Stefano Okaka Chuka|Okaka]] {{gol|76}}
|strijelci2= [[Diomansy Kamara|Kamara]] {{gol|19|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Stadio Olimpico]], [[Rim]]
|gledatelji= 20.000
|sudac= [[Kevin Blom]] ([[Nizozemska]])
}}

&lt;div id=&quot;Basel vs CSKA Sofija&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[FC Basel|Basel]] {{Z|ŠVI}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000844/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BUG}} [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]]
|strijelci1= [[Marcos Gelabert|Gelabert]] {{gol|35}}&lt;br&gt;[[Alexander Frei|Frei]] {{gol|41|[[Jedanaesterac|pen.]]|67}}
|strijelci2= [[Todor Yanchev|Yanchev]] {{gol|61}}
|stadion= [[St. Jakob-Park]], [[Basel]]
|gledatelji= 15.255
|sudac= [[Oleg Oriekhov]] ([[Ukrajina]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Fulham vs CSKA Sofija&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Fulham FC|Fulham]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000867/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BUG}} [[CSKA Sofija]]
|strijelci1= [[Zoltán Gera|Gera]] {{gol|15}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Craven Cottage]], [[London]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Pavel Cristian Balaj]] ([[Rumunjska]])
}}

&lt;div id=&quot;Roma vs Basel&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[A.S. Roma|Roma]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000868/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠVI}} [[FC Basel|Basel]]
|strijelci1= [[Francesco Totti|Totti]] {{gol|32|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br&gt;[[Mirko Vučinić|Vučinić]] {{gol|59}}
|strijelci2= [[Benjamin Huggel|Huggel]] {{gol|18}}
|stadion= [[Stadio Olimpico]], [[Rim]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Tony Chapron]] ([[Francuska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;CSKA Sofija vs Roma&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[CSKA Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000903/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Alessio Cerci|Cerci]] {{gol|45+1}} {{gol|52}}&lt;br /&gt;[[Filippo Maria Scardina|Scardina]] {{gol|89}}
|stadion= [[Nacionalni stadion Vasil Levski]], [[Sofija]] 
|gledatelji= 10.000
|sudac= [[Aleksandar Stavrev]] ([[Makedonija]])
}}

&lt;div id=&quot;Basel vs Fulham&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Basel|Basel]] {{Z|ŠVI}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000904/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|strijelci1= [[Alexander Frei|Frei]] {{gol|64|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br /&gt;[[Marco Streller|Streller]] {{gol|87}}
|strijelci2= [[Bobby Zamora|Zamora]] {{gol|41}} {{gol|45}}&lt;br /&gt;[[Zoltán Gera|Gera]] {{gol|77}}
|stadion= [[St. Jakob-Park]], [[Basel]]
|gledatelji= 20.063
|sudac= [[Martin Ingvarsson]] ([[Švedska]])
}}

===Skupina F===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
|6||4||1||1||12||4||+8||'''13'''
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|6||4||0||2||7||4||+3||'''12'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|RUM}} [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]
|6||2||0||4||4||12||&amp;minus;8||'''6'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|6||1||1||4||3||6||&amp;minus;3||'''4'''
|}

&lt;div id=&quot;Panathinaikos vs Galatasaray&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000773/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
|strijelci1= [[Dimitris Salpigidis|Salpigidis]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Elano]] {{gol|5}}&lt;br /&gt;[[Milan Baroš|Baroš]] {{gol|48}}&lt;br /&gt;[[Josu Sarriegi|Sarriegi]] {{gol|58|auto-gol}}
|stadion= [[Olimpijski stadion u Ateni|Olimpijski stadion]], [[Atena]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Paolo Tagliavento]] ([[Italija]])
}}

&lt;div id=&quot;Sturm Graz vs Dinamo Bukurešt&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000774/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Gabriel Tamaş|Tamaş]] {{gol|80}}
|stadion= [[UPC-Arena]], [[Graz]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Tony Asumaa]] ([[Finska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Dinamo Bukurešt vs Panathinaikos&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000797/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Giorgos Karagounis|Karagounis]] {{gol|79}}
|stadion= [[Stadionul Dinamo]], [[Bukurešt]]
|gledatelji= 0
|sudac= [[César Muñiz Fernández]] ([[Španjolska]])
}}

&lt;div id=&quot;Galatasaray vs Sturm Graz&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000798/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|strijelci1= [[Milan Baroš|Baroš]] {{gol|63}}
|strijelci2= [[Daniel Beichler|Beichler]] {{gol|45+1}}
|stadion= [[Stadion Ali Sami Yen]], [[Istanbul]]
|gledatelji= 22.400
|sudac= [[Bas Nijhuis]] ([[Nizozemska]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Galatasaray vs Dinamo Bukurešt&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000821/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]
|strijelci1= [[Harry Kewell|Kewell]] {{gol|32}} &lt;br/&gt; [[Shabani Nonda|Nonda]] {{gol|42}} {{gol|46}} &lt;br/&gt; [[Elano]] {{gol|58|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Ousmane N'Doye|N'Doye]] {{gol|62}}
|stadion= [[Stadion Ali Sami Yen]], [[Istanbul]]
|gledatelji= 22.000
|sudac= [[Martin Ingvarsson]] ([[Švedska]])
}}

&lt;div id=&quot;Panathinaikos vs Sturm Graz&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000822/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|strijelci1= [[Dimitris Salpigidis|Salpigidis]] {{gol|60|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Olimpijski stadion u Ateni|Olimpijski stadion]], [[Atena]]
|gledatelji= 31.127
|sudac= [[Peter Rasmussen]] ([[Danska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Dinamo Bukurešt vs Galatasaray&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000845/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Harry Kewell|Kewell]] {{gol|22}}&lt;br&gt;[[Shabani Nonda|Nonda]] {{gol|24}}&lt;br&gt;[[Mehmet Topal|Mehmet]] {{gol|56}}
|stadion= [[Stadionul Dinamo]], [[Bukurešt]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Michael Weiner]] ([[Njemačka]])
}}

&lt;div id=&quot;Sturm Graz vs Panathinaikos&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000846/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|strijelci1= [[Mustafa Sarp|Sarp]] {{gol|50}}
|strijelci2= 
|stadion= [[UPC-Arena]], [[Graz]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Galatasaray vs Panathinaikos&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000870/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|strijelci1= [[Marius Niculae|Niculae]] {{gol|41}} {{gol|57}}
|strijelci2= [[Mario Sonnleitner|Sonnleitner]] {{gol|5}}
|stadion= [[Stadion Ali Sami Yen]], [[Istanbul]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Bruno Paixão]] ([[Portugal]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Dinamo Bukurešt vs Sturm Graz&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000870/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|strijelci1= [[Marius Niculae|Niculae]] {{gol|41}} {{gol|57}}
|strijelci2= [[Mario Sonnleitner|Sonnleitner]] {{gol|5}}
|stadion= [[Stadionul Dinamo]], [[Bukurešt]]
|gledatelji= 3.000
|sudac= [[Bruno Miguel Duarte Paixão]] ([[Portugal]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Panathinaikos vs Dinamo Bukurešt&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000905/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]
|strijelci1= [[Ante Rukavina|Rukavina]] {{gol|54}} &lt;br&gt;[[Djibril Cissé|Cissé]] {{gol|80}}  {{gol|85}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Olimpijski stadion u Ateni|Olimpijski stadion]], [[Atena]]
|gledatelji= 19.617
|sudac= [[Kevin Blom]] ([[Nizozemska]])
}}

&lt;div id=&quot;Sturm Graz vs Galatasaray&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000906/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
|strijelci1= [[Daniel Beichler|Beichler]] {{gol|20}}
|strijelci2= 
|stadion= [[UPC-Arena]], [[Graz]]
|gledatelji= 15.500
|sudac= [[Darko Čeferin]] ([[Slovenija]])
}}

===Skupina G===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|6||6||0||0||9||2||+7||'''18'''
|- style=&quot;border-bottom:3px solid green;&quot;
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|6||3||0||3||8||6||+2||'''9'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
|6||2||0||4||9||10||&amp;minus;1||'''6'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|BUG}} [[Levski Sofija]]
|6||1||0||5||1||9||&amp;minus;8||'''3'''
|}

&lt;div id=&quot;Lazio vs Red Bull Salzburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[S.S. Lazio|Lazio]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000775/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|strijelci1= [[Pasquale Foggia|Foggia]] {{gol|59}}
|strijelci2= [[Franz Schiemer|Schiemer]] {{gol|82}}&lt;br /&gt;[[Marc Janko|Janko]] {{gol|90+3}}
|stadion= [[Stadio Olimpico]], [[Rim]]
|gledatelji= 25.000
|sudac= [[Saïd Ennjimi]] ([[Francuska]])
}}

&lt;div id=&quot;Villarreal vs Levski Sofija&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Villarreal CF|Villarreal]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000776/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BUG}} [[Levski Sofija]]
|strijelci1= [[Nilmar Honorato da Silva|Nilmar]] {{gol|72}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Estadio El Madrigal|El Madrigal]], [[Villarreal]]
|gledatelji= 5.000
|sudac= [[Mike Dean]] ([[Engleska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Levski Sofija vs Lazio&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Levski Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat= 0:4
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000799/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Matuzalém]] {{gol|22}}&lt;br&gt;[[Mauro Zárate|Zárate]] {{gol|45+1}}&lt;br&gt;[[Mourad Meghni|Meghni]] {{gol|67}}&lt;br&gt;[[Tommaso Rocchi|Rocchi]] {{gol|74}}
|stadion= [[Stadion Georgi Asparuhov]], [[Sofija]]
|gledatelji= 16.500
|sudac= [[Nikolai Vladimirovich Ivanov|Nikolay Ivanov]] ([[RusiJa]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Red Bull Salzburg vs Villarreal&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000800/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|strijelci1= [[Marc Janko|Janko]] {{gol|21}}&lt;br&gt;[[Somen Tchoyi|Tchoyi]] {{gol|85}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Red Bull Arena (Salzburg)|Red Bull Arena]], [[Salzburg]]
|gledatelji= 18.800
|sudac= [[Costas Kapitanis]] ([[Cipar]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Red Bull Salzburg vs Levski Sofija&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000823/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BUG}} [[Levski Sofija]] 
|strijelci1= [[Dušan Švento|Švento]] {{gol|45+2}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Red Bull Arena (Salzburg)|Red Bull Arena]], [[Salzburg]]
|gledatelji= 17.800
|sudac= [[Hannes Kaasik]] ([[Estonija]])
}}

&lt;div id=&quot;Lazio vs Villarreal&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[S.S. Lazio|Lazio]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000824/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|strijelci1= [[Mauro Zárate|Zárate]] {{gol|20}} &lt;br/&gt; [[Tommaso Rocchi|Rocchi]] {{gol|90+2}}
|strijelci2= [[Sebastián Eguren|Eguren]] {{gol|40}}
|stadion= [[Stadio Olimpico]], [[Rim]]
|gledatelji= 20.000
|sudac= [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Levski Sofija vs Red Bull Salzburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Levski Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000847/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Franz Schiemer|Schiemer]] {{gol|90+3}}
|stadion= [[Stadion Georgi Asparuhov]], [[Sofija]]
|gledatelji= 15.000
|sudac= [[Cüneyt Çakir]] ([[Turska]])
}}

&lt;div id=&quot;Villarreal vs Lazio&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Villarreal CF|Villarreal]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000848/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
|strijelci1= [[Robert Pirès|Pirès]] {{gol|2}} {{gol|15|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br /&gt;[[Rubén Gracia|Cani]] {{gol|13}}&lt;br /&gt;[[Giuseppe Rossi|Rossi]] {{gol|83|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Mauro Zárate|Zárate]] {{gol|73}}
|stadion= [[Estadio El Madrigal|El Madrigal]], [[Villarreal]]
|gledatelji= 15.000
|sudac= [[Knut Kircher]] ([[Njemačka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Red Bull Salzburg vs Lazio&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000871/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
|strijelci1= [[Rabiu Afolabi|Afolabi]] {{gol|52}}&lt;br /&gt;[[Somen Tchoyi|Tchoyi]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Pasquale Foggia|Foggia]] {{gol|57}}
|stadion= [[Red Bull Arena (Salzburg)|Red Bull Arena]], [[Salzburg]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Alexandru Dan Tudor]] ([[Rumunjska]])
}}

&lt;div id=&quot;Levski Sofija vs Villarreal&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Levski Sofija]] {{Z|BUG}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000872/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Giuseppe Rossi|Rossi]] {{gol|36}}&lt;br /&gt;[[Marcos Senna|Senna]] {{gol|84}}
|stadion= [[Stadion Georgi Asparuhov]], [[Sofija]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Paul Allaerts]] ([[Belgija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Lazio vs Levski Sofija&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[S.S. Lazio|Lazio]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000885/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BUG}} [[Levski Sofija]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Hristo Yovov|Yovov]] {{gol|61}}
|stadion= [[Stadio Olimpico]], [[Rim]]
|gledatelji= 3.000
|sudac= [[William Collum]] ([[Škotska]])
}}

&lt;div id=&quot;Villarreal vs Red Bull Salzburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Villarreal CF|Villarreal]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= =.1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000886/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Dušan Švento|Švento]] {{gol|7}}
|stadion= [[Estadio El Madrigal|El Madrigal]], [[Villarreal]]
|gledatelji= 6.500
|sudac= [[Vladimír Hriňák]] ([[Slovačka]])
}}

===Skupina H===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]
|6||5||0||1||8||3||+5||'''15'''
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
|6||2||2||2||5||6||&amp;minus;1||'''8'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|6||1||2||3||4||5||&amp;minus;1||'''5'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]]
|6||0||4||2||3||6||&amp;minus;3||'''4'''
|}

&lt;div id=&quot;Steaua Bukurešt vs Šerif Tiraspol&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000777/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadionul Steaua]], [[Bukurešt]]
|gledatelji= 0
|sudac= [[Pavel Královec]] ([[Češka]])
}}

&lt;div id=&quot;Fenerbahçe vs Twente&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000786/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
|strijelci1= [[Mehmet Topuz|Topuz]] {{gol|71}}
|strijelci2= [[Blaise Kufo|Kufo]] {{gol|75}} {{gol|80}}
|stadion= [[Stadion Şükrü Saracoğlu]], [[Istanbul]]
|gledatelji= 35.000
|sudac= [[Claudio Circhetta]] ([[Švicarska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Twente vs Steaua Bukurešt&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Twente|Twente]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000801/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[De Grolsch Veste]], [[Enschede]]
|gledatelji= 19.200
|sudac= [[Gianluca Rocchi]] ([[Italija]])
}}

&lt;div id=&quot;Šerif Tiraspol vs Fenerbahçe&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] {{Z|MOL}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000802/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Alexsandro de Souza|Alex]] {{gol|54}}
|stadion= [[Stadion Šerif]], [[Tiraspol]]
|gledatelji= 13.000
|sudac= [[Aleksandar Stavrev]] ([[Bjelorusija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Šerif Tiraspol vs Twente&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] {{Z|MOL}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000825/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
|strijelci1= [[Wilfried Benjamin Balima|Balima]] {{gol|41}}&lt;br&gt;[[Jymmy Dougllas França|França]] {{gol|90+4}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadion Šerif]], [[Tiraspol]]
|gledatelji= 10.000
|sudac= [[Tony Asumaa]] ([[Finska]])
}}

&lt;div id=&quot;Steaua Bukurešt vs Fenerbahçe&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000826/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Colin Kazim-Richards|Kazim-Richards]] {{gol|60}}
|stadion= [[Stadionul Steaua]], [[Bukurešt]]
|gledatelji= 15.000
|sudac= [[Douglas McDonald]] ([[Škotska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Twente vs Šerif Tiraspol&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[FC Twente|Twente]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000849/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|strijelci1= [[Miroslav Stoch|Stoch]] {{gol|7}} {{gol|89}}
|strijelci2= [[Cheik Tioté|Tioté]] {{gol|67|auto-gol}}
|stadion= [[De Grolsch Veste]], [[Enschede]]
|gledatelji= 19.000
|sudac= [[Aleksei Kulbakov]] ([[Bjelorusija]])
}}

&lt;div id=&quot;Fenerbahçe vs Steaua Bukurešt&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000850/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]]
|strijelci1= [[André Santos]] {{gol|15}}&lt;br /&gt;[[Bilica]] {{gol|51}}&lt;br /&gt;[[Alexsandro de Souza|Alex]] {{gol|67}}
|strijelci2= [[Pantelis Kapetanos|Kapetanos]] {{gol|38}}
|stadion= [[Stadion Şükrü Saracoğlu]], [[Istanbul]]
|gledatelji= 
|sudac= 
}}
----
&lt;div id=&quot;Šerif Tiraspol vs Steaua Bukurešt&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] {{Z|MOL}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000873/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]]
|strijelci1= [[Amath Diedhiou|Diedhiou]] {{gol|83}}
|strijelci2= [[Juan Carlos Toja|Juan Toja]] {{gol|87}}
|stadion= [[Stadion Šerif]], [[Tiraspol]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Tommy Skjerven]] ([[Norveška]])
}}

&lt;div id=&quot;Twente vs Fenerbahçe&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Twente|Twente]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000874/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Diego Lugano|Lugano]] {{gol|71}}
|stadion= [[De Grolsch Veste]], [[Enschede]]
|gledatelji= 24.000
|sudac= [[César Muñiz Fernández]] ([[Španjolska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Steaua Bukurešt vs Twente&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000887/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
|strijelci1= [[Pantelis Kapetanos|Kapetanos]] {{gol|18}}
|strijelci2= [[Ron Stam|Stam]] {{gol|35}}
|stadion= [[Stadionul Steaua]], [[Bukurešt]]
|gledatelji= 500
|sudac= [[Manuel de Sousa]] ([[Portugal]])
}}

&lt;div id=&quot;Fenerbahçe vs Šerif Tiraspol&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000888/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] 
|strijelci1= [[Uğur Boral]] {{gol|15}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadion Şükrü Saracoğlu]], [[Istanbul]]
|gledatelji= 15.000
|sudac= [[Zsolt Szabó]] ([[Mađarska]])
}}

===Skupina I===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|6||5||0||1||13||3||+10||'''15'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
|6||3||0||3||7||9||&amp;minus;2||'''9'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|BJE}} [[FC BATE|BATE]]
|6||2||1||3||7||9||&amp;minus;2||'''7'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|GRČ}} [[AEK Atena FC|AEK Atena]]
|6||1||1||4||5||11||&amp;minus;6||'''4'''
|}

&lt;div id=&quot;Benfica vs BATE&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05  
|momčad1= [[S.L. Benfica|Benfica]] {{Z|POR}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000778/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BJE}} [[FC BATE|BATE]]
|strijelci1= [[Nuno Gomes]] {{gol|36}}&lt;br /&gt;[[Óscar Cardozo|Cardozo]] {{gol|41}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Knut Kircher]] ([[Njemačka]])
}}

&lt;div id=&quot;Everton vs AEK Atena&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Everton F.C.|Everton]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 4:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000779/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|GRČ}} [[AEK Atena FC|AEK Atena]]
|strijelci1= [[Joseph Yobo|Yobo]] {{gol|10}}&lt;br /&gt;[[Sylvain Distin|Distin]] {{gol|17}}&lt;br /&gt;[[Steven Pienaar|Pienaar]] {{gol|37}}&lt;br /&gt;[[Jô]] {{gol|82}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Goodison Park]], [[Liverpool]]
|gledatelji= 26.747
|sudac= [[Robert Małek]] ([[Poljska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;AEK Atena vs Benfica&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[AEK Atena FC|AEK Atena]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000803/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|strijelci1= [[Daniel Majstorović|Majstorović]] {{gol|43}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Olimpijski stadion u Ateni|Olimpijski stadion]], [[Atena]]
|gledatelji= 12.420
|sudac= [[Stefan Johannesson]] ([[Švedska]])
}}

&lt;div id=&quot;BATE vs Everton&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC BATE|BATE]] {{Z|BJE}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000804/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
|strijelci1= [[Dzmitry Likhtarovich|Likhtarovich]] {{gol|16}}
|strijelci2= [[Marouane Fellaini|Fellaini]] {{gol|68}}&lt;br /&gt;[[Tim Cahill|Cahill]] {{gol|77}}
|stadion= [[Stadion Dinamo (Minsk)|Stadion Dinamo]], [[Minsk]]
|gledatelji= 2.300
|sudac= [[Pavel Cristian Balaj]] ([[Rumunjska]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;BATE vs AEK Atena&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00  
|momčad1= [[FC BATE|BATE]] {{Z|BJE}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000827/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|GRČ}} [[AEK Atena FC|AEK Atena]]
|strijelci1= [[Alyaksandr Pawlaw|Pavlov]] {{gol|51}}&lt;br&gt;[[Aleksandr Alumona|Alumona]] {{gol|85}}
|strijelci2= [[Ismael Blanco|Blanco]] {{gol|31|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Stadion Dinamo (Minsk)|Stadion Dinamo]], [[Minsk]]
|gledatelji= 20.000
|sudac= [[Zsolt Szabo]] ([[Mađarska]])
}}

&lt;div id=&quot;Benfica vs Everton&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[S.L. Benfica|Benfica]] {{Z|POR}}
|rezultat= 5:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000828/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
|strijelci1= [[Javier Saviola|Saviola]] {{gol|14}} {{gol|83}}&lt;br&gt;[[Óscar Cardozo|Cardozo]] {{gol|47}} {{gol|48}}&lt;br&gt;[[Luisão]] {{gol|52}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 44.534
|sudac= [[Nikolai Vladimirovich Ivanov|Nikolay Ivanov]] ([[Rusija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;AEK Atena vs BATE&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[AEK Atena FC|AEK Atena]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000851/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BJE}} [[FC BATE|BATE]]
|strijelci1= [[Ismael Blanco|Blanco]] {{gol|1}}&lt;br&gt;[[Gustavo Manduca|Manduca]] {{gol|38}}
|strijelci2= [[Vitali Rodionov|Rodionov]] {{gol|17}}&lt;br&gt;[[Alyaksandr Valodzka|Valodzka]] {{gol|25}}
|stadion= [[Olimpijski stadion u Ateni|Olimpijski stadion]], [[Atena]]
|gledatelji= 10.000
|sudac= [[Alon Yefet]] ([[Izrael]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Everton vs Benfica&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Everton F.C.|Everton]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000852/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Javier Saviola|Saviola]] {{gol|63}}&lt;br /&gt;[[Óscar Cardozo|Cardozo]] {{gol|76}}
|stadion= [[Goodison Park]], [[Liverpool]]
|gledatelji= 30.790
|sudac= [[Saïd Ennjimi]] ([[Francuska]])
}}
----

&lt;div id=&quot;BATE vs Benfica&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC BATE|BATE]] {{Z|BJE}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000875/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|strijelci1= [[Syarhey Sasnowski|Sasnowski]] {{gol|69}}
|strijelci2= [[Javier Saviola|Saviola]] {{gol|46}}&lt;br/&gt;[[Fábio Coentrão]] {{gol|63}}
|stadion= [[Stadion Dinamo (Minsk)|Stadion Dinamo]], [[Minsk]]
|gledatelji= 10.000
|sudac= [[Thomas Einwaller]] ([[Austrija]])
}}

&lt;div id=&quot;AEK Atena vs Everton&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[2. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[AEK Atena FC|AEK Atena]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000876/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Diniyar Bilyaletdinov|Bilyaletdinov]] {{gol|6}}
|stadion= [[Olimpijski stadion u Ateni|Olimpijski stadion]], [[Atena]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Claudio Circhetta]] ([[Švicarska]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Benfica vs AEK Atena&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[S.L. Benfica|Benfica]] {{Z|POR}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000883/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|GRČ}} [[AEK Atena FC|AEK Atena]]
|strijelci1= [[Ángel Di María|Di María]] {{gol|45}} {{gol|73}}
|strijelci2= [[Ismael Blanco|Blanco]] {{gol|84}}
|stadion= [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 20.000
|sudac= [[Gianluca Rocchi]] ([[Italija]])
}}

&lt;div id=&quot;Everton vs BATE&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Everton F.C.|Everton]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000889/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BJE}} [[FC BATE|BATE]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Aliaksandr Yurevich|Yurevich]] {{gol|75}}
|stadion= [[Goodison Park]], [[Liverpool]]
|gledatelji= 18.242
|sudac= [[Selçuk Dereli]] ([[Turska]])
}}

===Skupina J===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|6||4||1||1||14||3||+11||'''13'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|BEL}} [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]
|6||3||2||1||10||8||+2||'''11'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|FRA}} [[Toulouse FC|Toulouse]]
|6||2||1||3||6||11||&amp;minus;5||'''7'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]]
|6||1||0||5||6||14||&amp;minus;8||'''3'''
|}

&lt;div id=&quot;Club Brugge vs Šahtar Donjeck&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000780/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|strijelci1= [[Karel Geraerts|Geraerts]] {{gol|62}}
|strijelci2= [[Oleksiy Gai|Gai]] {{gol|11}}&lt;br /&gt;[[Willian Borges da Silva|Willian]] {{gol|19}}&lt;br /&gt;[[Darijo Srna|Srna]] {{gol|35}}&lt;br /&gt;[[Kostyantyn Kravchenko|Kravchenko]] {{gol|75}}
|stadion= [[Stadion Jan Breydel]], [[Brugge]]
|gledatelji= 17.770
|sudac= [[Martin Ingvarsson]] ([[Švedska]])
}}

&lt;div id=&quot;Partizan vs Toulouse&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[FK Partizan|Partizan]] {{Z|SRB}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000781/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Toulouse FC|Toulouse]]
|strijelci1= [[Mladen Krstajić|Krstajić]] {{gol|23}}&lt;br /&gt;[[Cleverson Gabriel Cordova|Cléo]] {{gol|67}}
|strijelci2= [[Pantxi Sirieix|Sirieix]] {{gol|30}} {{gol|38}}&lt;br /&gt;[[Antoine Devaux|Devaux]] {{gol|49}}
|stadion= [[Marakana]], [[Beograd]]
|gledatelji= 13.845
|sudac= [[Selçuk Dereli]] ([[Turska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Toulouse vs Club Brugge&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Toulouse FC|Toulouse]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000805/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]
|strijelci1= [[Moussa Sissoko|Sissoko]] {{gol|54}}&lt;br /&gt;[[André-Pierre Gignac|Gignac]] {{gol|84}}
|strijelci2= [[Joseph Akpala|Akpala]] {{gol|52}}&lt;br /&gt;[[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|90+4}}
|stadion= [[Stade Municipal]], [[Toulouse]]
|gledatelji= 12.215
|sudac= [[Sascha Kever]] ([[Švicarska]])
}}

&lt;div id=&quot;Šahtar Donjeck vs Partizan&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] {{Z|UKR}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000806/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]]
|strijelci1= [[Marko Lomić|Lomić]] {{gol|24|auto-gol}}&lt;br /&gt;[[Luiz Adriano]] {{gol|39}}&lt;br /&gt;[[Jádson]] {{gol|54}}&lt;br /&gt;[[Yaroslav Rakytskiy|Rakytskiy]] {{gol|67}}
|strijelci2= [[Adem Ljajić|Ljajić]] {{gol|86}}
|stadion= [[Donbas Arena]], [[Donjeck]]
|gledatelji= 49.000
|sudac= [[William Collum]] ([[Škotska]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Šahtar Donjeck vs Toulouse&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00  
|momčad1= [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] {{Z|UKR}}
|rezultat= 4:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000829/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Toulouse FC|Toulouse]]
|strijelci1= [[Fernandinho]] {{gol|8|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br&gt;[[Luiz Adriano]] {{gol|24}} {{gol|56}}&lt;br&gt;[[Tomáš Hübschman|Hübschman]] {{gol|39}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Donbas Arena]], [[Donjeck]]
|gledatelji= 50.217
|sudac= [[Bruno Miguel Duarte Paixão]] ([[Portugal]])
}}

&lt;div id=&quot;Club Brugge vs Partizan&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000830/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]]
|strijelci1= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[Rajko Brežančić|Brežančić]] {{gol|57|auto-gol}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadion Jan Breydel]], [[Brugge]]
|gledatelji= 18.903
|sudac= [[Mike Dean]] ([[Engleska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Toulouse vs Šahtar Donjeck&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Toulouse FC|Toulouse]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000853/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Luiz Adriano]] {{gol|50}}&lt;br&gt;[[Oleksiy Gai|Gai]] {{gol|63}}
|stadion= [[Stade Municipal]], [[Toulouse]]
|gledatelji= 12.046
|sudac= [[César Muñiz Fernández]] ([[Španjolska]])
}}

&lt;div id=&quot;Partizan vs Club Brugge&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[FK Partizan|Partizan]] {{Z|SRB}}
|rezultat= 2:4
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000854/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]
|strijelci1= [[Adem Ljajić|Ljajić]] {{gol|52}}&lt;br&gt;[[Washington da Silva|Washington]] {{gol|66}}
|strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|28}}&lt;br&gt;[[Dorge Kouemaha|Kouemaha]] {{gol|36}} {{gol|57}}&lt;br&gt;[[Vadis Odjidja-Ofoe|Odjidja-Ofoe]] {{gol|74}}
|stadion= [[Marakana]], [[Beograd]]
|gledatelji= 12.000
|sudac= [[Robert Schörgenhofer]] ([[Austrija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Šahtar Donjeck vs Club Brugge&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] {{Z|UKR}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000877/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Donbas Arena]], [[Donjeck]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Zsolt Szabo]] ([[Mađarska]])
}}

&lt;div id=&quot;Toulouse vs Partizan&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Toulouse FC|Toulouse]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000878/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|SRB}} [[FK Partizan|Partizan]]
|strijelci1= [[Daniel Braaten|Braaten]] {{gol|54}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stade Municipal]], [[Toulouse]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Kristinn Jakobsson]] ([[Island]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Club Brugge vs Toulouse&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000884/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Toulouse FC|Toulouse]]
|strijelci1= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|90+2}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadion Jan Breydel]], [[Brugge]]
|gledatelji= 23.668
|sudac= [[Svein Oddvar Moen]] ([[Norveška]])
}}

&lt;div id=&quot;Partizan vs Šahtar Donjeck&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FK Partizan|Partizan]] {{Z|SRB}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000890/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|strijelci1= [[Lamine Diarra|Diarra]] {{gol|6}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Marakana]], [[Beograd]]
|gledatelji= 2.000
|sudac= [[Michael Weiner]] ([[Njemačka]])
}}

===Skupina K===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|6||4||2||0||9||3||+6||'''14'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|DAN}} [[F.C. København|København]]
|6||3||1||2||7||4||+3||'''10'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|6||2||1||3||7||9||&amp;minus;2||'''7'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|RUM}} [[CFR Cluj]]
|6||1||0||5||4||11||&amp;minus;7||'''3'''
|}

&lt;div id=&quot;Sparta Prag vs PSV Eindhoven&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000782/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|strijelci1= [[Roman Hubník|Hubník]] {{gol|76}}&lt;br /&gt;[[Martin Zeman|Zeman]] {{gol|87}}
|strijelci2= [[Jonathan Reis|Reis]] {{gol|80||90+1|pen.}}
|stadion= [[Generali Arena]], [[Prag]]
|gledatelji= 16.703
|sudac= [[Dougie McDonald]] ([[Škotska]])
}}

&lt;div id=&quot;CFR Cluj vs København&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[CFR Cluj]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000783/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|DAN}} [[F.C. København|København]]
|strijelci1= [[Emmanuel Culio|Culio]] {{gol|53}}&lt;br /&gt;[[Lacina Traoré|Traoré]] {{gol|75}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadionul Dr. Constantin Rădulescu]], [[Cluj-Napoca]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Aleksei Kulbakov]] ([[Bjelorusija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;København vs Sparta Prag&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[F.C. København|København]] {{Z|DAN}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000807/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|strijelci1= [[Dame N'Doye|N'Doye]] {{gol|25}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Parken Stadion]], [[København]]
|gledatelji= 15.043
|sudac= [[Hannes Kaasik]] ([[Estonija]]) 
}}

&lt;div id=&quot;PSV Eindhoven vs CFR Cluj&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[PSV Eindhoven]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000808/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[CFR Cluj]]
|strijelci1= [[Otman Bakkal|Bakkal]] {{gol|9}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|gledatelji= 14.500
|sudac= [[Tommy Skjerven]] ([[Norveška]])
}}
----
&lt;div id=&quot;PSV Eindhoven vs København&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00  
|momčad1= [[PSV Eindhoven]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000831/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|DAN}} [[F.C. København|København]] 
|strijelci1= [[Jonathan Reis|Reis]] {{gol|72}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|gledatelji= 16.000
|sudac= [[Alan Kelly]] ([[Irska]])
}}

&lt;div id=&quot;Sparta Prag vs CFR Cluj&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00  
|momčad1= [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000832/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[CFR Cluj]]
|strijelci1= [[Juraj Kucka|Kucka]] {{gol|15}}&lt;br&gt;[[Roman Hubník|Hubník]] {{gol|32}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Generali Arena]], [[Prag]]
|gledatelji= 10.133
|sudac= [[Aleksey Nikolaev]] ([[Rusija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;København vs PSV Eindhoven&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[F.C. København|København]] {{Z|DAN}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000855/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|strijelci1= [[Jesper Grønkjær|Grønkjær]] {{gol|39|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Balázs Dzsudzsák|Dzsudzsák]] {{gol|72}}
|stadion= [[Parken Stadion]], [[København]]
|gledatelji= 21.605
|sudac= [[Vladimír Hriňák]] ([[Slovačka]])
}}

&lt;div id=&quot;CFR Cluj vs Sparta Prag&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[CFR Cluj]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000856/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|strijelci1= [[Lacina Traoré|Traoré]] {{gol|25}}&lt;br&gt;[[Sebastián Dubarbier|Dubarbier]] {{gol|90+1}}
|strijelci2= [[Jan Holenda|Holenda]] {{gol|6}} {{gol|13}}&lt;br&gt;[[Bonno Wilfried|Wilfried]] {{gol|90+6}}
|stadion= [[Stadionul Dr. Constantin Rădulescu]], [[Cluj-Napoca]]
|gledatelji= 10.000
|sudac= [[Selçuk Dereli]] ([[Turska]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;PSV Eindhoven vs Sparta Prag&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[PSV Eindhoven]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000879/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|strijelci1= [[Jonathan Reis|Reis]] {{gol|90+1}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Martin Ingvarsson]] ([[Švedska]]) 
}}

&lt;div id=&quot;København vs CFR Cluj&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[F.C. København|København]] {{Z|DAN}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000880/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[CFR Cluj]]
|strijelci1= [[Martin Vingaard|Vingaard]] {{gol|37}}&lt;br&gt;[[Dame N'Doye|N'Doye]] {{gol|43}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Parken Stadion]], [[København]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Darko Ceferin]] ([[Slovenija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Sparta Prag vs København&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]] {{Z|ČEŠ}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000891/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|DAN}} [[F.C. København|København]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Dame N'Doye|N'Doye]] {{gol|22}} {{gol|30}}&lt;br /&gt;[[Jesper Grønkjær|Grønkjær]] {{gol|54|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Generali Arena]], [[Prag]]
|gledatelji= 17.151
|sudac= [[Sascha Kever]] ([[Švicarska]]) 
}}

&lt;div id=&quot;CFR Cluj vs PSV Eindhoven&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[CFR Cluj]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000892/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|strijelci1= [[Danko Lazović|Lazović]] {{gol|19|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br /&gt;[[Nordin Amrabat|Amrabat]] {{gol|68}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadionul Dr. Constantin Rădulescu]], [[Cluj-Napoca]]
|gledatelji= 3.000
|sudac= [[Saïd Ennjimi]] ([[Francuska]])
}}

===Skupina L===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|6||5||1||0||17||6||+11||'''16'''
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|align=left|{{Z|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
|6||3||1||2||10||8||+2||'''10'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|POR}} [[C.D. Nacional|Nacional]]
|6||1||2||3||11||12||&amp;minus;1||'''5'''
|- bgcolor=&quot;#ffcccc&quot;
|align=left|{{Z|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria Wien]]
|6||0||2||4||4||16||&amp;minus;12||'''2'''
|}

&lt;div id=&quot;Athletic Bilbao vs Austria Wien&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Athletic Bilbao]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000784/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria Wien]]
|strijelci1= [[Fernando Llorente|Llorente]] {{gol|8|[[Jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|24}}&lt;br /&gt;[[Iker Muniain|Muniain]] {{gol|56}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadion San Mamés]], [[Bilbao]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Kevin Blom]] ([[Nizozemska]])
}}

&lt;div id=&quot;Nacional vs Werder Bremen&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[17. rujna]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[C.D. Nacional|Nacional]] {{Z|POR}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000785/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|strijelci1= [[Felipe Aliste Lopes|Felipe Lopes]] {{gol|68}}&lt;br /&gt;[[Rafik Halliche|Halliche]] {{gol|75}}
|strijelci2= [[Torsten Frings|Frings]] {{gol|39|[[Jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br /&gt;[[Claudio Pizarro|Pizarro]] {{gol|55}} {{gol|85}}
|stadion= [[Estádio da Madeira]], [[Funchal]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Svein Oddvar Moen]] ([[Norveška]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Werder Bremen vs Athletic Bilbao&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000809/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
|strijelci1= [[Aaron Hunt|Hunt]] {{gol|18}}&lt;br /&gt;[[Naldo]] {{gol|41}}&lt;br /&gt;[[Torsten Frings|Frings]] {{gol|90+4|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Fernando Llorente|Llorente]] {{gol|90+1}}
|stadion= [[Weserstadion]], [[Bremen]]
|gledatelji= 24.305
|sudac= [[Alexandru Dan Tudor]] ([[Rumunjska]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Austria Wien vs Nacional&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FK Austria Wien|Austria Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000810/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[C.D. Nacional|Nacional]]
|strijelci1= [[Thiago Maier dos Santos|Schumacher]] {{gol|76}}
|strijelci2= [[Rúben Micael|Micael]] {{gol|35}}
|stadion= [[Stadion Franz Horr]], [[Beč]]
|gledatelji= 11.000
|sudac= [[Tony Chapron]] ([[Francuska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Austria Wien vs Werder Bremen&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[FK Austria Wien|Austria Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000833/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|strijelci1= [[Emin Sulimani|Sulimani]] {{gol|73}}&lt;br&gt;[[Thiago Maier dos Santos|Schumacher]] {{gol|87}}
|strijelci2= [[Claudio Pizarro|Pizarro]] {{gol|19}} {{gol|63}}
|stadion= [[Stadion Franz Horr]], [[Beč]]
|gledatelji= 11.000
|sudac= [[Paolo Tagliavento]] ([[Italija]])
}}

&lt;div id=&quot;Athletic Bilbao vs Nacional&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. listopada]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[Athletic Bilbao]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000834/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[C.D. Nacional|Nacional]]
|strijelci1= [[Joseba Etxeberria|Etxeberria]] {{gol|67}}&lt;br&gt;[[Fernando Llorente|Llorente]] {{gol|86}}
|strijelci2= [[Rúben Micael|Micael]] {{gol|42}}
|stadion= [[Stadion San Mamés]], [[Bilbao]]
|gledatelji= 24.569
|sudac= [[István Vad]] ([[Mađarska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Werder Bremen vs Austria Wien&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000857/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria Wien]]
|strijelci1= [[Tim Borowski|Borowski]] {{gol|81}}&lt;br&gt;[[Hugo Almeida|Almeida]] {{gol|84}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Weserstadion]], [[Bremen]]
|gledatelji= 24.000
|sudac= [[Stefan Johannesson]] ([[Švedska]])
}}

&lt;div id=&quot;Nacional vs Athletic Bilbao&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[5. studenog]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[C.D. Nacional|Nacional]] {{Z|POR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000858/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
|strijelci1= [[Edgar Bruno da Silva|Edgar]] {{gol|64|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Joseba Etxeberria|Etxeberria]] {{gol|85|[[Jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Estádio da Madeira]], [[Funchal]]
|gledatelji= 2.945
|sudac= [[William Collum]] ([[Škotska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Austria Wien vs Athletic Bilbao&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[FK Austria Wien|Austria Wien]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000881/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Fernando Llorente|Llorente]] {{gol|19}} {{gol|84}}&lt;br&gt;[[Mikel San José|San José]] {{gol|62}}
|stadion= [[Stadion Franz Horr]], [[Beč]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Svein Oddvar Moen]] ([[Norveška]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Werder Bremen vs Nacional&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[3. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 19:00 
|momčad1= [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] {{Z|NJE}} 
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000882/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[C.D. Nacional|Nacional]]
|strijelci1= [[Markus Rosenberg|Rosenberg]] {{gol|31}} {{gol|34}}&lt;br&gt;[[Marcelo Moreno Martins|Moreno]] {{gol|84}}&lt;br&gt;[[Marko Marin|Marin]] {{gol|90+2}}
|strijelci2= [[Rúben Micael|Micael]] {{gol|61}}
|stadion= [[Weserstadion]], [[Bremen]]
|gledatelji= 
|sudac= [[Alon Yefet]] ([[Izrael]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Athletic Bilbao vs Werder Bremen&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Athletic Bilbao]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000893/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Claudio Pizarro|Pizarro]] {{gol|13}}&lt;br /&gt;[[Naldo]] {{gol|20}}&lt;br /&gt;[[Markus Rosenberg|Rosenberg]] {{gol|36}}
|stadion= [[Stadion San Mamés]], [[Bilbao]]
|gledatelji= 38.000
|sudac= [[Serge Gumienny]] ([[Belgija]]) 
}}

&lt;div id=&quot;Nacional vs Austria Wien&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. prosinca]] [[2009.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[C.D. Nacional|Nacional]] {{Z|POR}}
|rezultat= 5:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/round=2000037/match=2000894/report=rp.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[FK Austria Wien|Austria Wien]]
|strijelci1= [[Rúben Micael|Micael]] {{gol|23}} {{gol|57}}&lt;br /&gt;[[Mateus Galiano da Costa|Mateus]] {{gol|33}}&lt;br /&gt;[[Žarko Tomašević|Tomašević]] {{gol|61}}&lt;br /&gt;[[Felipe Aliste Lopes|Felipe Lopes]] {{gol|66}}
|strijelci2= [[Thiago Maier dos Santos|Schumacher]] {{gol|21}}
|stadion= [[Estádio da Madeira]], [[Funchal]]
|gledatelji= 3.000
|sudac= [[Costas Kapitanis]] ([[Cipar]])
}}

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:UEFA Europska liga 2009./10.|Natjecanje po skupinama]]</text>
      <sha1>b3pt4uivc9mekpdutvhnvnp48s0of3y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amnioti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>227902</id>
    <revision>
      <id>7567050</id>
      <parentid>7347365</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:20:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2336" sha1="t7i2sho2ag1w1jgj2bwqgidok59uc75" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Amnioti 
| slika = Tortoise-Hatchling.jpg 
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Mladunac [[Testudo marginata|obrubljene čančare]] izlazi iz jajeta
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| infraphylum = [[Čeljustouste|Gnathostomata]]
| superclassis = [[Kopneni kralježnjaci|Tetrapoda]]
| nesvrstani_ordo = '''Amniota'''
| nesvrstani_ordo_autorstvo = [[Ernst Haeckel|Haeckel]], 1866.
| razdioba_stupanj = [[Razred (taksonomija)|Razred]]i
| razdioba = {{plainlist|
* [[Gmazovi]] (Reptilia)
* [[Ptice]] (Aves)
* [[Sisavci]] (Mammalia)}}
}}
'''Amnioti''' (Amniota) su [[kopneni kralježnjaci]] ([[sisavci]], [[ptice]] i [[gmazovi]]) koji u svom razvoju imaju [[zametna ovojnica|zametnu ovojnicu]] (amnion). Kod njih se [[zametak]] (embrij) razvija unutar te ovojnice koja zatvara šupljinu u kojoj se uz zametak nalazi zametna tekućina. Ta tekućina naziva se [[plodna voda]]. Na taj su način u razvoju postali nezavisni od vode.

Pojam je po prvi put koristio [[Ernst Haeckel|Haeckel]] za razrede viših kralježnjaka radi razgraničenja od ''anamniota'', [[ribe|riba]] i [[vodozemci|vodozemaca]]. U [[filogeneza|filogenetičkoj]] sistematici vodozemci su sestrinska grupa amniota.
== Taksoni ==
&lt;small&gt;Izvor:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://paleodb.org/?a=basicTaxonInfo&amp;taxon_no=53189 |title=Paleobiology Amniota |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-date=24. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241224225216/https://paleodb.org/?a=basicTaxonInfo&amp;taxon_no=53189 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
* [[Cincosaurus]] &lt;small&gt;Aldrich and Jones1930&lt;/small&gt;  †
* [[Coelodontognathus]] &lt;small&gt;Ochev 1967&lt;/small&gt; †
* [[Dicondylia]] &lt;small&gt;Haeckel 1866&lt;/small&gt; 
* [[Kraterokheirodon]]  &lt;small&gt;Irmis and Parker 2005&lt;/small&gt; †
* [[Mesosauria]]  &lt;small&gt;Seeley 1892&lt;/small&gt; †
* [[Monocondylia]] &lt;small&gt;Haeckel 1866&lt;/small&gt;
* [[Notalacerta]] &lt;small&gt;Butts 1891&lt;/small&gt; †
* [[Sauropsida]]  &lt;small&gt;Huxley 1864&lt;/small&gt; 
* [[Synapsida]] &lt;small&gt;Osborn 1903&lt;/small&gt; 
* [[Vitalia]] &lt;small&gt;Ivakhnenko 1973&lt;/small&gt; †

==Literatura==
* Robert L. Carroll: ''Paläontologie und Evolution der Wirbeltiere''. Thieme, Stuttgart (1993), {{ISBN|3-13774-401-6}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kralježnjaci]]</text>
      <sha1>t7i2sho2ag1w1jgj2bwqgidok59uc75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bansko vijeće</title>
    <ns>0</ns>
    <id>228310</id>
    <revision>
      <id>7567499</id>
      <parentid>7379790</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:11:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5531" sha1="4l2haqpvqk3s0v3r0ic6bh56k4lwbj9" xml:space="preserve">'''Bansko vijeće''', visoko je upravno tijelo s ovlastima [[izvršna vlast|izvršne vlasti]] u [[Trojednica|Hrvatskoj i Slavoniji]] koje je djelovalo od kraja travnja [[1848.]] do [[lipanj|lipnja]] [[1850.]] godine. Djelovalo je kao [[Vlada|hrvatska vlada]], prva nakon svoje preteče [[Hrvatsko kraljevsko vijeće|Hrvatskog kraljevskog vijeća]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Bansko vijeće nastaje nakon [[revolucija 1848.|revolucionarnih]] događanja u ožujku 1848. godine i &quot;[[Zahtijevanja naroda]]&quot; i na tradiciji Kraljevinske ili banske konferencije.

== Povijest ==

Prvu svojevrsnu zemaljsku vladu za [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju]] osnovala je kraljica [[Marija Terezija]] [[1767.]] godine sa sjedištem u Varaždinu. To tijelo izvršne vlasti predstavljalo je prvu moderniju vladu na području Banske Hrvatske, a ukinuto je [[1779.]] i njegove su ovlasti predane [[Ugarsko namjesničko vijeće|Ugarskom namjesničkom vijeću]], čime je Hrvatska upravno postala podređena Ugarskoj.

U jeku revolucionarnih zbivanja 1848. godine [[Mađari]] su, koristeći situaciju u [[Habsburška Monarhija|Austriji]], poslali [[kralj]]u adresu u kojoj su zahtijevali vlastito ministarstvo neovisno od Austrije, kao vrhovno tijelo državne uprave. Pod pritiskom ustaničkog pokreta u [[Beč]]u i pokreta u [[Pešta|Pešti]], bečki je dvor [[27. ožujka]] odobrio vlast mađarskog liberalnog srednjeg plemstva, pa je u zajedničkom saboru izglasan je ''Zakon o Ministarstvu'' (svojevrsnoj vladi). Hrvatske županije međutim nisu htjele priznati navedeni Zakon niti bilo koju funkciju vlade. Ni sam novoimenovani ban [[Josip Jelačić]] (1801. – 1859.) nije htio priznati novo uređenje vlasti pa je [[19. travnja]] uputio svim oblastima okružnicu u kojoj zapovijeda svim nadleštvima da ne smiju primati ni od koga i ni od kuda službene naloge te da se jedino njemu mogu obraćati kao vrhovnom zemaljskom poglavaru. Nekoliko dana potom ban je formirao Bansko vijeće. Iako je kralj osporio bansku naredbu i proglas od 19. travnja, Bansko vijeće je formirano i počelo djelovati. Kralj je ''de facto'' priznao Bansko vijeće kao [[vlada|vladu]] u prosincu 1848. osnivanjem u austrijskoj vladi mjesta hrvatskog ministra kao posrednika između Dvora i Banskog vijeća.

Bansko vijeće se prvi put sastalo u svibnju 1848., a 18. svibnja je podijeljeno na odsjeke.mS obzirom na Jelačićevu odsutnost, Bansko vijeće samostalno je upravljano unutarnjim poslovima Hrvatske i djelovalo kao faktična vlada do proglašenja Ožujskog ustava. Nakon što je donesen [[Oktroirani ustav]] [[4. ožujka]] [[1849.]], prema kojem su zemaljske vlade bile samo izvršni organi središnje austrijske uprave, Bansko vijeće formalno je raspušteno naredbom Ministarstva unutarnjih poslova u Beču [[12. lipnja]] i carskom odlukom od [[17. lipnja]] [[1850.]] godine, a stvarno kada je ban [[26. lipnja]] priopćio odluku i kada je osnovana te [[1. srpnja]] [[1850.]] proradila [[Banska vlada]], koja je od Vijeća preuzela funkcije.

== Ustroj Banskog vijeća ==

Bansko vijeće djelovalo je kao vlada na prostoru civilne Hrvatske, [[Rijeka|Rijeke]] i [[Hrvatsko primorje|Primorja]]. Na čelu Banskog vijeća nalazio se [[ban]], kojeg je imenovao kralj, a za njegove odsutnosti zamijenjivao ga je [[Banovac (dužnosnik)|banski namjesnik]]. [[Hrvatski sabor|Sabor]] je tijekom 1848. godine odobrio i potvrdio sve naredbe bana koje je izdao u razdoblju od svog imenovanja pa do svečane instalacije, jer su one proizašle iz prijeke potrebe i bile korisne za domovinu. Za vrijeme njegove odsutnosti bana je zamjenjivao [[podban]] [[Mirko Lentulaj]], koji je rukovodio banskim vijećem u okviru ovlasti koje mu je povjerio ban. 

Bansko vijeće imalo je sljedeće odsjeke, kojima su na čelu bili stalni predsjednici:
* ''Odsjek unutarnjih djela'' (unutarnji poslovi) - bavio se osiguranjem pravnog poretka i mira u zemlji, upravom i odnosom prema nižim instancama vlasti.
* ''Odsjek prosvjećivanja'' (prosvjeta) - bavio se [[školstvo]]m i [[obrazovanje]]m, državnim prosvjetnim zavodima, te [[tisak|tiskom]], [[vjera|vjerom]] i crkvenim ustanovama.
* ''Bojni odsjek'' (vojni poslovi) - brinuo se za organiziranje i opskrbu hrvatskih vojnih jedinica u sastavu regularne austrijske vojske, te popisom stanovništva za potrebe dobivanja evidencije vojno sposobnog stanovništva.
* ''Odsjek financija'' - bavio se općim financijskim poslovanjem, ali i pitanjima [[trgovina|trgovine]] i [[poljoprivreda|poljoprivrede]].
* ''Odsjek pravosuđa'' (formiran krajem lipnja 1848.) - rukovodio je [[pravosuđe|pravosudnom]] problematikom.

== Izvori ==

* Neda Englesfeld: &quot;Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća&quot;, Pravni fakultet, Zagreb, 2002.
* [https://web.archive.org/web/20111103002229/http://www.daz.hr/arhol/hedjbeli_3c.htm Živana Heđbeli, ''Uredsko poslovanje i registraturni sustavi središnjih tijela Banske Hrvatske od 1848. do 1868. godine'']

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=11832 Bansko vijeće - ARHiNET] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140112161516/http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=11832 |date=12. siječnja 2014. }} {{hr icon}}
* [https://web.archive.org/web/20111103002229/http://www.daz.hr/arhol/hedjbeli_3c.htm Bansko vijeće - DAZ] {{hr icon}}
 
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]</text>
      <sha1>4l2haqpvqk3s0v3r0ic6bh56k4lwbj9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Red Bull Arena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>228321</id>
    <revision>
      <id>7567500</id>
      <parentid>5543543</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:16:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Uklonjeno preusmjeravanje na [[Stadion Wals Siezenheim]]</comment>
      <origin>7567500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="360" sha1="rhh5av7ivek0wmwyjwkj35m42mwbktv" xml:space="preserve">'''Red Bull Arena''' se može odnositi na:

* [[Red Bull Arena (Leipzig)]], stadion njemačkog nogometnog kluba RB Leipzig
* [[Red Bull Arena (Salzburg)]], stadion austrijskog nogometnog kluba Red Bull Salzburg
* [[Red Bull Arena (New Jersey)]], danas poznat kao Sports Illustrated Stadium, stadion američkog nogometnog kluba New York Red Bulls

{{Razdvojba}}</text>
      <sha1>rhh5av7ivek0wmwyjwkj35m42mwbktv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banska vlada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>228381</id>
    <revision>
      <id>7567498</id>
      <parentid>5435486</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:11:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1921" sha1="4ky4n8lrpfdq668visu2sd3pf94ymf7" xml:space="preserve">'''Banska vlada''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Banal Regierung'') je organ [[izvršna vlast|izvršne vlasti]] na teritoriju [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]. Formirana [[1. srpnja]] [[1850.]] godine, preuzevši funkcije i ovlasti [[Bansko vijeće|Banskog vijeća]]. Bila je podređena austrijskoj vladi u [[Beč]]u. U nadležnosti Banske vlade bili su poslovi koje joj je povjerilo pojedino ministarstvo austrijske vlade. Banska vlada djelovala je do [[1854.]] godine kada je zamijenjena [[Hrvatsko-slavonsko namjesništvo|Carskim i kraljevskim namjesništvom]].

== Povijest ==

Nakon ukidanja Banskog vijeća, bečko Ministarstvo unutarnjih poslova osnovalo je [[12. travnja]] 1850. novu vladu kao političko-upravnu ustanovu za [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Banska vlada je proglašavala naredbe austrijskih središnjih organa i nije imala samostalnost u djelovanju. S radom prestaje [[29. travnja]] [[1854.]] godine.

== Ustroj Banske vlade ==

Na čelu Banske vlade nalazio se [[ban]], kojeg je zamjenjivao [[banovac (dužnosnik)|podban]]. Vladu su činili i dva banska vijećnika, tri banska koncipista, otpravnik i prevoditelj. Ban je sam rješavao povjerljive predmete koji su se odlagali u dvije skupine: rezervatni spisi i redarstveni spisi. Ostale predmete rješavao je banski povjerenik i vijećnici sa službenicima. Školsku oblast činili školski su savjetnik, perovođa i perovođin pomoćnik.&lt;ref&gt;[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=11827 Banska vlada - ARHiNET]&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Neda Engelsfeld: &quot;Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća&quot;, Pravni fakultet, Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6714-41-8}}

== Vanjske poveznice ==

* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{hr icon}}

[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]</text>
      <sha1>4ky4n8lrpfdq668visu2sd3pf94ymf7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovro Dalmatinac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>228873</id>
    <revision>
      <id>7567267</id>
      <parentid>6635381</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:00:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>infookvir</comment>
      <origin>7567267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3454" sha1="1tvytjht2if6erdyu7hgjlmlf2f2f8p" xml:space="preserve">{{Infookvir biskup
| ime_biskupa    = Lovro
| slika          = 
| slika_širina   = 180px
| slika_opis     = 
| datum_rođenja  = 
| mjesto_rođenja = 
| datum_smrti    = [[8. srpnja]] [[1099.]]
| mjesto_smrti   = [[Split]]
|svećenik        = 
|biskup          = 
| titula         = [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup i metropolit]]
| služba         = 1060. – 1099.
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb            = 
}}
'''Lovre''' (lat. ''Laurentinus'') (? – [[Split]], [[8. srpnja]] [[1099.]]), [[benediktinci|benediktinac]], [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]] i [[metropolit]] (1060. – 1099.) u vrijeme [[Hrvatski vladari|hrvatskih narodnih vladara]].
Prvotno je vršio dužnost osorskog biskupa, ali se zbog svojih reformističkih stavova morao povući. Godine [[1060.]] izabran je na sinodi za splitskog nadbiskupa i time ustoličen na čelo dalmatinsko-hrvatske crkvene hijerarhije.

Bio je agilni provoditelj crkvenih reformi [[papa|pape]] [[Grgur VII.|Grgura VII.]] Propagirao je [[latinski jezik]] u bogoslužju, pa je naložio Adamu Parižaninu koji se zatekao u Splitu na putu iz [[Pariz]]a prema [[Atena|Ateni]] da preradi stare životopise (''žića'') [[Sveti Dujam|sv. Dujma]] i [[Sveti Anastazije|sv. Anastazija]] u ljepšu latinštinu.&lt;ref&gt;Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 79.&lt;/ref&gt;

Splitska je Crkva za vrijeme nadbiskupa Lovre bila veoma bogata, jer tada su Lovru kojeg su poštovali ''&quot;kraljevi i knezovi Slavonije, darivali crkvi sv. Dujma mnoge zaseoke i imanja...&quot;''.&lt;ref&gt;Goldstein I., Hrvatski rani srednji vijek, str. 362.&lt;/ref&gt; Bio je prijatelj i savjetnik kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] koji ga je smatrao &quot;duhovnim ocem&quot;.&lt;ref&gt;Šišić F., Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda, str. 150.&lt;/ref&gt;

Lovro je, kao vrhovna crkvena vlast u Hrvatskoj, nakon smrti [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] i izbijanja [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.|sukscesijske krize popraćene ratom]] došao u posjed [[Starohrvatska kruna|hrvatske krune]], koja je ostala u [[Split]]u sve do Lovrine smrti 1099. Nije poznato koga je Lovro u ratu podržavao. Stoga povjesničari vjeruju da se kralj [[Petar Snačić]], predvodnik anti-arpadovićevskih snaga nije formalno okrunio, kada ga je veći dio plemstva 1093. izabrao za kralja. Nakon Lovrine smrti kruna je odnešena iz Splita u [[Biograd na Moru|Biograd]] gdje se njome za kralja Hrvatske, nakon potpisivanja [[Pacta Conventa|Pacte Convente]] okrunio [[Ugarska|ugarski]] kralj [[Koloman]] 1102. godine.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*''Goldstein, I., Hrvatski rani srednji vijek, Novi Liber, Zagreb, 1995.'' {{ISBN|953-6045-02-8}}
*''Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, Škuna, Split, 2005.'' {{ISBN|953-97861-7-7}}
*''Šišić, F., Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda, 600. – 1526, Marjan tisak, Split, 2004.'' {{ISBN|953-214-197-9}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Ivan IV., splitski nadbiskup|Ivan IV. (1050. – 1059.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Splitsko-makarska nadbiskupija]]
|nasljednik= [[Krescencije Rimljanin|Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.)]]
}}

{{mrva-biog-biskupi}}

{{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}}

{{GLAVNIRASPORED:Lovre Dalmatinac}}
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Splitski nadbiskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalmacija]]</text>
      <sha1>1tvytjht2if6erdyu7hgjlmlf2f2f8p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anton Šuljić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>232471</id>
    <revision>
      <id>7567273</id>
      <parentid>7480330</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:25:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16658" sha1="e3b1u595xepsbekuztw1uwx0ut5jkqg" xml:space="preserve">'''Anton Šuljić''' ([[Novalja]], [[1955.]]) hrvatski je katolički svećenik, teolog, novinar, [[hrvatska književnost|književnik]], [[likovna kritika|likovni kritičar]] i [[kantautor]]. Piše i na zavičajnom [[čakavsko narječje|čakavskom narječju]] te [[staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]].

== Životopis ==
===Djetinjstvo i školovanje===
Rođen je u Novalji na otoku Pagu. Srednju školu je pohađao u [[Pazinski kolegij – klasična gimnazija|Pazinu]]. U Rijeci i Zagrebu je studirao [[bogoslovlje]], nakon čega je za svećenika zaređen 1981. godine. Potom odlazi u Zadar, gdje je na Filozofskom fakultetu studirao i diplomirao njemački jezik i književnost te povijest umjetnosti.

===Pedagoško, pastoralno i kulturno djelovanje===
Od 1986. do 1992. predaje u sjemenišnoj klasičnoj gimnaziji u Zadru i djeluje u [[pastoral]]u. Od 1989. do 1993. bio je prvim tajnikom [[Hrvatski institut za liturgijski pastoral|Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral]] HBK u Zadru gdje uređuje liturgijsko-pastoralni list ''[[Živo vrelo]]'', u kojem objavljuje poetske liturgijske meditacije. Od 1992. godine vicerektorom je na riječkom Bogoslovskom sjemeništu. Na riječkoj Teologiji je predavao [[Crkvena umjetnost|crkvenu umjetnost]], medije i njemački jezik.

Od 1999. je u Zagrebu, gdje je bio ravnateljem [[Informativna katolička agencija|Informativne katoličke agencije]]. U međuvremenu je od proljeća 2002. pročelnikom Tiskovnog ureda [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]]. Nakon toga, od kraja ljeta 2006. je pomoćnikom ravnatelja u [[Kršćanska sadašnjost|Kršćanskoj sadašnjosti]] u kojoj radi do umirovljenja 2020. Godine 2005. i 2006. je predavao u Zagrebu sakralnu umjetnost na [[Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik|Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik]].

Uređivao je vjerske listove ''Živo vrelo'', ''[[Kvarnerski vez]]'', a na radiju je uređivao emisiju ''Katolički vidici'' na [[Radio Rijeka|Radio Rijeci]]. Objavljivao je meditativne tekstove na Prvom programu [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]], a prije toga također i na [[Radio Sljeme]]nu. Na [[Hrvatski katolički radio|Hrvatskom katoličkom radiju]] vodio je emisiju iz područja kulture. Često sudjeluje u javnim medijima. Pisao je i za crkveni i za svjetovni tisak: ''Kana'', ''[[Globus (tjednik)|Globus]]'', ''Iće i piće'', ''[[Jutarnji list]]'', ''[[Novi list]]'', te za ''[[Večernji list]], u kojem je imao tjednu i dnevnu kolumnu ''Večernji brevijar''.&lt;ref&gt;[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/555/13725/www.kriz-zivota.com/pod_povecalom/1964/vecernji_brevijar_don_antona_suljica/index.html ''Nova kolumna u &quot;Večernjem listu&quot;''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225537/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/555/13725/www.kriz-zivota.com/pod_povecalom/1964/vecernji_brevijar_don_antona_suljica/index.html |date=29. kolovoza 2021. }}, www.kriz-zivota.com, objavljeno 12. veljače 2007. ([[HAW]])&lt;/ref&gt;

== Djela ==
===Pjesništvo===
* ''Triptihon'' (1991.), sadrži pjesmu na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom]]&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Triptihon duše', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991., ISBN 8639702063''&lt;/ref&gt;
* ''Sidro duše'' (1994.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Sidro duše'', Centar društvenih djelatnosti mladih, Rijeka, 1994., ISBN 9536149060&lt;/ref&gt;
* ''Vjerovati radosti'' (1997. i 2006.), zbirka kratkih poetskih liturgijskih meditacija&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Vjerovati radosti: poetske liturgijske meditacije'', Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zadar, 1997., ISBN 9539677572; II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006., ISBN 9531102414&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Ljerka Car Matutinović]], [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19928/www.matica.hr/Vijenac/vijenac342.nsf/AllWebDocs/Vijest_Dobra.html ''Vijest dobra''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225527/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19928/www.matica.hr/Vijenac/vijenac342.nsf/AllWebDocs/Vijest_Dobra.html |date=29. kolovoza 2021. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'' 324/2007. ([[HAW]])&lt;/ref&gt;
* ''Nedovršine'' (1999.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Nedovršine'', vlastita naklada, Rijeka, 1999., ISBN 9539787807&lt;/ref&gt;
* ''Pinčokanje'' (2003.), pjesme na čakavici&lt;ref&gt;Anton Šuljić Boškinac, ''Pinčokanje'', Matica hrvatska-ogranak Novalja, Novalja, 2003., ISBN 9536762161&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20210829201722/https://www.index.hr/Vijesti/clanak/objavljena-knjiga-cakavskih-pjesama-pincokanje-antona-suljica/178183.aspx ''Objavljena knjiga čakavskih pjesama &quot;Pinčokanje&quot; Antona Šuljića''], www.index.hr, 28. prosinca 2003., pristupljeno 29, kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;
* ''Izabranice'' (2007.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Izabranice'', [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2006., ISBN 9531507880; knjiga sadrži 133 izabrane pjesme iz četiriju prije objavljenih autorovih pjesničkih zbirki&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://haw.nsk.hr/wayback/20201223044633/https://www.matica.hr/knjige/26/ Izabranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225531/https://haw.nsk.hr/wayback/20201223044633/https://www.matica.hr/knjige/26/ |date=29. kolovoza 2021. }}, www.matica.hr, arhivirano 23. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;
* ''Pohvala riječi, piscu i knjizi'', recital
* ''[[Žića svetih otaca|Žitije]] svete braće Ćirila i Metoda u [[Stih|desetercu]]'', [[Crkvena drama|skazanje]]
* Dvadeset pjesama u monografiji akademika Josipa Bratulića ''Aleja glagoljaša'', Znamen, 2019.

===Radijske [[meditacija|meditacije]], duhovnost, vjera i kultura===
* ''Čavli u ogradi'' (2002.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Čavli u ogradi ili Skice za duhovnost svakidašnjice'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., ISBN 9531514321; zbirka kraćih i prigodnih razmišljanja izvorno napisanih za potrebe vjerske emisije &quot;Duhovna misao&quot; prvog programa Hrvatskoga radija, i emisije &quot;Hvaljen Isus i Marija&quot; na Radio Sljemenu&lt;/ref&gt;
* ''Dobri menadžer'' (2004.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Dobri menadžer'', Kršćanska sadašnjost, 2004., Zagreb, 2004., ISBN 9531100624; druga zbirka Šuljićevih kratkih razmišljanja nastalih za potrebe vjerskih radioemisija (prevedena i na [[slovački]])&lt;/ref&gt;
* ''Križni put u riječi i slici'' (2005.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Za križem u slici i riječi: susret s osorskim križnim putem'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005., ISBN 9531101426; teološko-likovnia razmatranja slika postaja križnoga puta koje su izložene u liturgijskom prostoru katedrale u Osoru&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/555/12048/www.kriz-zivota.com/zoom/675/tribina_put_kriza_i_put_svjetla/index.html ''Tribina &quot;Put križa i Put svjetla&quot;''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225533/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/555/12048/www.kriz-zivota.com/zoom/675/tribina_put_kriza_i_put_svjetla/index.html |date=29. kolovoza 2021. }}, www.kriz-zivota.com, objavljeno 19. ožujka 2005. ([[HAW]])&lt;/ref&gt;
* ''Križni put s Alojzijem Stepincem'' (2005.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Križni put s Alojzijem Stepincem'', Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2005., ISBN 9539722187&lt;/ref&gt;
* ''Misterij časa'' (2007.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Misterij časa'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007., ISBN 9789531103169; treća knjiga radijskih meditacija&lt;/ref&gt;
* ''Za križem Kristovim'' (2010.), zbirka križnih putova&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Za križem Kristovim: zbirka križnih putova za molitvu i meditaciju'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010., ISBN 9789531105644; zbirka od osam križnih putova, između stalih i [https://haw.nsk.hr/wayback/20191225043042/http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=2273&amp;Itemid=49 ''Križni put uz Tjedan solidarnosti s Crkvom u BiH''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225523/https://haw.nsk.hr/wayback/20191225043042/http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=2273&amp;Itemid=49|date=29. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
* ''Sagraditi kuću'' (2010.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Sagraditi kuću: meditacije i vrednovanja kršćanske prisutnosti u svakodnevici'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010., ISBN 9789531105606; četvrta zbirka meditacija prethodno izgovorenih u radijskom programu ili objavljenih u raznim časopisima&lt;/ref&gt;
* ''Radost na dnu duše'' (2013.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Radost na dnu duše: natuknice za vjeru svagdanâ i blagdanâ'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012., ISBN 9789531106900; peta knjiga radijskih meditacija&lt;/ref&gt;
* ''Dodijavanje Bogu'' (2017.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Dodijavanje Bogu: o Bogu i čovjeku - o kruhu našeg svagdašnjeg iskušenja'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2017., ISBN 9789531111164; duhovne misli izgovorene na Hrvatskome radiju 2012.-2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://haw.nsk.hr/wayback/20191229082414/http://uki.hr/2018/04/23/prvi-adventski-susret-milosne-kise-s-don-antonom-suljicem/ ''Prvi adventski susret - Milosne kiše s don Antonom Šuljićem''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225536/https://haw.nsk.hr/wayback/20191229082414/http://uki.hr/2018/04/23/prvi-adventski-susret-milosne-kise-s-don-antonom-suljicem/ |date=29. kolovoza 2021. }}, ''[[Služba Božja (časopis)|Služba Božja]]'' 4/1990.

* [http://hrcak.srce.hr/22963 ''Profesionalne vrijednosti agencijskog novinarstva i odgovornosti za javnu informaciju''], ''Medijska istraživanja 1/2006.''
* [https://hrcak.srce.hr/121843 ''Medijsko (samo)predstavljanje Crkve u hrvatskoj javnosti''], ''[[Riječki teološki časopis]]''  2/2010.
* [https://hrcak.srce.hr/79678 ''Slike i njihova moć : o odnosu likovne umjetnosti i kršćanstva''], ''[[Služba Božja (časopis)|Služba Božja]]'' 1/2012.
* ''Vjera kao pjesma: Collegium pro musica sacra: uz 45 godina djelovanja'' (2016.), monografija&lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;Anton Šuljić, &lt;/nowiki&gt;''Vjera kao pjesma: Collegium pro musica sacra: uz 45 godina djelovanja'', Collegium pro musica sacra &amp; Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2016., ISBN 9789531110402&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/214771 ''Zagreb - 45 godina djelovanja Collegiuma pro musica sacra''], Sveta Cecilija'', 1-2/2017.&lt;/ref&gt;
* ''Josipov san: teološko-likovna interpretacija uresa kapele svetog Josipa sestara milosrdnica u Rijeci'' (2016.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Josipov san: teološko-likovna interpretacija uresa kapele svetog Josipa sestara milosrdnica u Rijeci'', Družba sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga Provincija Majke Dobrog Savjeta, Rijeka, 2016., ISBN 9789535897804&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2016/2394/56518/www.ika.hr/bilteni/bilten_18-2016.pdf ''Predstavljena knjiga Antona Šuljića &quot;Josipov san: teološko-likovna interpretacija uresa kapele svetog Josipa sestara milosrdnica u Rijeci&quot;''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225524/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2016/2394/56518/www.ika.hr/bilteni/bilten_18-2016.pdf |date=29. kolovoza 2021. }}, [[Tjedni bilten (IKA)|''Tjedni bilten'']] 18/2016., str. 4&lt;/ref&gt;
* [https://hrcak.srce.hr/212014 ''Sakralna umjetnost i beskonačno''], ''Riječki teološki časopis'' 1/2018.
* ''Dota : odrazi kulturne Novalje'' (2021.)&lt;ref&gt;Anton Šuljić Boškinac, ''Dota : odrazi kulturne Novalje'', Matica hrvatska – Ogranak Novalja, Novalja, 2021.;knjiga sadrži Šuljićeve recenzije, eseje, kritike i prikaze o suvremenicima – književnicima, likovnim umjetnicima i znanstvenicima svoga zavičaja&lt;/reF&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20210829220635/https://ika.hkm.hr/novosti/objavljena-nova-knjiga-don-antuna-suljica-dota/ ''Objavljena nova knjiga don Antona Šuljića „Dota“''], ika.hkm.hr, objavljeno 15. travnja 2021., pristupljeno 29. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20210829220949/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/prof-anton-suljic-u-doti-su-okupljeni-oni-koji-su-se-u-zavicaju-i-iz-zavicaja-otisnuli-u-duhovne-i-kulturne-visine/?meta_refresh=true ''Prof. Anton Šuljić: “U Doti su okupljeni oni koji su se u zavičaju i iz zavičaja otisnuli u duhovne i kulturne visine”''], ''[[Novi list]]'', objavljeno 6. lipnja 2021., pristupljeno 29. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;
* ''Ni tamjan ni dogmatika'', (2024.), Izbor iz recenzija, kritika i ogleda, KS, Zagreb
* ''Kroz odškrinuta vrata postmoderne'' (2024.), Trak metafizičkih krijesnica u umjetnosti, KS Zagreb
* ''Grgino sveto'', (2024.), Ogranak MH u Delnicama, o slikaru Grgi Marjanoviću

Pisao je i književne recenzije, kasnije objavljene u Doti i Kroz odškrinuta vrata postmoderne te [[likovna kritika|likovne kritike]] (''Mistika jednog'', kiparstvo Zdenka Denone Dundića), odnosno katalozi za više likovnih izložbi: S. Wltrud List, Josip Botteri Dini, o. Mihajlo Jozafat Hardi, Zdravko Tišljar, Zdravko Ćosić, Marko Bobaš, Jasmika Majsec Denona, Mario Dabo, Jerko Rošin, Vjera Reiser, Tihomir Lončar, Adalgisa Škopac, Dragan Jelavić, Stjepan Paulić, Jasna Krneta-Skorup, Alen Kasumović, Vlado Petričević, Dominik Kunkera, Nadia Zore, Dominik Škunca

===Diskografija===
* ''Otok Krk - kolijevka glagoljice'', glazbeno-scenski prikaz (napisan na zamolbu maestra [[Ivo Frleta|Ive Frlete]])
* ''Meštri od sije'' (2010.), kantautorski CD čakavske (novaljske) šansone
* ''Ljudi'' (2013.), kantautorski CD na vlastite stihove i na stihove hrvatskih pjesnika
* ''Put križa'' (2013.), tekst za oratorij koji je skladao Ivan Žan
* ''Za križem Kristovim: šest križnih puteva za slušanje, molitvu i meditaciju'' (2014.), trostruki CD&lt;ref&gt;Anton Šuljić, ''Za križem Kristovim: šest križnih puteva za slušanje, molitvu i meditaciju'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2014.; izvorna glazbena pratnja suvremenih hrvatskih glazbenika&lt;/ref&gt;
* ''Milosne kiše'' (2017.), duhovne šansone
Koncerte vlastitih šansona održao je u više gradova u Hrvatskoj (Rijeka, Zagreb, Pula, Novalja, Vrbnik, Omišalj, Tisno...) i u inozemstvu (New York, Toronto, Stuttgart...).

==Nagrade i priznanja==
* 2020.: Nagrada za životno djelo [[Hrvatsko društvo katoličkih novinara|Hrvatskoga društva katoličkih novinara]]&lt;ref&gt;[https://haw.nsk.hr/wayback/20201222033621/https://www.biskupijakrk.hr/don-anton-suljic-dobitnik-nagrade-za-zivotno-djelo-hrvatskoga-drustva-katolickih-novinara/ ''Don Anton Šuljić dobitnik nagrade za životno djelo Hrvatskoga društva katoličkih novinara''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225528/https://haw.nsk.hr/wayback/20201222033621/https://www.biskupijakrk.hr/don-anton-suljic-dobitnik-nagrade-za-zivotno-djelo-hrvatskoga-drustva-katolickih-novinara/ |date=29. kolovoza 2021. }}, www.biskupijakrk.hr, objavljeno 23. svibnja 2020., pristupljeno 29. kolovoza 2021.&lt;/ref&gt;

==Povezani članci==
* [[Ivan Golub]]
* [[Anton Tamarut (1960.)|Anton Tamarut]]
* [[Zdravko Ćosić]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Literatura==
* ''Za umjetnost je potrebna i neka vrsta dokolice'' (intervju), ''Fokus'', Zagreb, 6. veljače 2009., str. 60. – 61.
* [https://haw.nsk.hr/wayback/20201222223128/https://www.matica.hr/knjige/autor/22/ Autori: Anton Šuljić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225534/https://haw.nsk.hr/wayback/20201222223128/https://www.matica.hr/knjige/autor/22/ |date=29. kolovoza 2021. }}, www.matica.hr, arhivirano 22. prosinca 2020. ([[HAW]])

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ks.hr/opis_autora.php?id=283 Kršćanska sadašnjost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070703045259/http://www.ks.hr/opis_autora.php?id=283 |date=3. srpnja 2007. }}
* [https://haw.nsk.hr/wayback/20161231145314/http://www.matica.hr/vijenac/329/IZABRANICE/ ''Izabranice (izbor)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225529/https://haw.nsk.hr/wayback/20161231145314/http://www.matica.hr/vijenac/329/IZABRANICE/ |date=29. kolovoza 2021. }}, ''Vijenac'' 329/2006.
* [https://haw.nsk.hr/wayback/20191225043042/http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=2273&amp;Itemid=49 ''Križni put uz Tjedan solidarnosti s Crkvom u BiH''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210829225523/https://haw.nsk.hr/wayback/20191225043042/http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=2273&amp;Itemid=49 |date=29. kolovoza 2021. }}
* [https://www.vecernji.hr/autori/anton-suljic-11128/profil ''Večernji brevijar''], arhiva kolumne
* [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153772438 Anton Šuljič], u bazi [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]]

{{GLAVNIRASPORED:Šuljić, Anton}}

[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski likovni kritičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Novalja]]</text>
      <sha1>e3b1u595xepsbekuztw1uwx0ut5jkqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glušci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>234637</id>
    <revision>
      <id>7567397</id>
      <parentid>7193722</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:22:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>7567397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2909" sha1="9r7482p9engqmwqm2pfg6tehbbbdam4" xml:space="preserve">{{dz|[[Glušci (Čapljina, BiH)]]|bivše samostalno naselje}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Glušci
|vrsta            = naselje
|slika            = Glusci.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|DNŽ}}
|općina           = [[Metković]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 3,1
|visina           = 
|z. širina        = 43.017
|z. dužina        = 17.678
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 53
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 20350 Metković
|pozivni broj     = +385 (0)20
|autooznaka       = DU
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Glušci''' su naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Metković]]a, [[Dubrovačko-neretvanska županija]].

== Povijest ==
Selo se spominje u izvještaju splitskoga dominikanca Danijela iz [[1589.]] pod nazivom Glusi.{{sfn|Vidović|2009|p=176}}

===Crkva===
Metkovska parohija u sastavu je [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne]] [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske]].

Crkva sv. Petra u prigradskom naselju Glušci je ujedno i najstarija pravoslavna crkva u Donjem Poneretavlju.

==Stanovništvo==
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 65 stanovnika&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt; te 21 obiteljskih kućanstava,&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt; a prema popisu iz 2011. godine 76 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_2640.html Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011.] www.dzs.hr (pristupljeno 24. ožujka 2020.&lt;/ref&gt; 

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Glušci |p1857=0 |p1869=0 |p1880=93 |p1890=89 |p1900=99 |p1910=126 |p1921=0 |p1931=0 |p1948=138 |p1953=146 |p1961=153 |p1971=130 |p1981=106 |p1991=97 |p2001=65 |p2011=76 |p2021=53 |napomena=U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Metković. U 1880. i 1890. iskazano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

==Izvori==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2009 |title=Gradačka toponimija |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/79420 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=18 |pages=171–221}}
{{refend}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Gradska naselja grada Metkovića}}
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Metković]]</text>
      <sha1>9r7482p9engqmwqm2pfg6tehbbbdam4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ripenda Verbanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>235263</id>
    <revision>
      <id>7567123</id>
      <parentid>7566769</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-42149-28|~2026-42149-28]] ([[User talk:~2026-42149-28|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]]</comment>
      <origin>7173123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2902" sha1="2gjwghg6bbfrflftacscmitcogulcdi" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Ripenda Verbanci
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|ISŽ}}
|općina           = [[Labin]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 4,9
|visina           = 
|z. širina        = 45.110
|z. dužina        = 14.144
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 99
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 52220 Labin
|pozivni broj     = +385 (0)52
|autooznaka       = PU
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Ripenda Verbanci''' (talijanski: ''Ripenda Verbanzio'') naselje je u sastavu Grada [[Labin]]a, [[Istarska županija]]. 

==Stanovništvo==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 96 stanovnika&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt; te 37 obiteljskih kućanstava.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ripenda Verbanci |p1857=642 |p1869=614 |p1880=262 |p1890=230 |p1900=249 |p1910=264 |p1921=1191 |p1931=1212 |p1948=274 |p1953=260 |p1961=211 |p1971=168 |p1981=129 |p1991=107 |p2001=96 |p2011=86 |p2021=99 |napomena=Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Vrbanci, od 1921. do 1971. Ripenda-Vrbanci te u 1981. i 1991. pod imenom Ripenda Vrbanci. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Rabac, Ripenda Kosi, Ripenda Kras i Salakovci, a u 1880. dio podataka za naselje Rabac (bivše naselje Gornji Rabac). |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}


== Povijest==
Godine [[1941.]] ovdje se otvara [[Istarski ugljenokopi|rudarsko okno]]. Nova jama Ripenda-Plomin otvara se [[1978.]] godine. Zatvaranjem potonje jame 25. ožujka [[1988.]] godine prestaje rudarenje na području današnjeg [[Labin|Grada Labina]], a rudarenje u ovim krajevima ([[Labinština]]) potpuno prestaje zatvaranjem jame u [[Tupljak]]u [[1999.]] godine.&lt;ref&gt;[[http://stariweb.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/gospodarstvo/2013/Rudarsko_geoloska_studija_IZ/POGLAVLJE_3_PREGLED_DOSADASNJIH_ISTRAZIVANJA_I_RUDARSKE_AKTIVNOSTI.pdf Pregled dosadašnjih istraživanja i rudarske aktivnosti]]&lt;/ref&gt; U Ripendi je ukupno iskopano 1.175.520 tona ugljena. Na prostoru bivšeg okna nastala je Poduzetnička zona Ripenda Verbanci, u kojoj posluju &quot;Elektra&quot; i &quot;Inoplast&quot;.&lt;ref&gt;[[http://www.labin.hr/poduzetnicka-zona-ripenda-verbanci Poduzetnička zona Ripenda Verbanci]]&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Gradska naselja u sastavu grada Labin}}
[[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]]</text>
      <sha1>2gjwghg6bbfrflftacscmitcogulcdi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567124</id>
      <parentid>7567123</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:25:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Runolist zaštićuje &quot;[[Ripenda Verbanci]]&quot;: učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (neograničeno) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (neograničeno))</comment>
      <origin>7173123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2902" sha1="2gjwghg6bbfrflftacscmitcogulcdi" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Ripenda Verbanci
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|ISŽ}}
|općina           = [[Labin]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 4,9
|visina           = 
|z. širina        = 45.110
|z. dužina        = 14.144
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 99
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 52220 Labin
|pozivni broj     = +385 (0)52
|autooznaka       = PU
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Ripenda Verbanci''' (talijanski: ''Ripenda Verbanzio'') naselje je u sastavu Grada [[Labin]]a, [[Istarska županija]]. 

==Stanovništvo==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 96 stanovnika&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt; te 37 obiteljskih kućanstava.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ripenda Verbanci |p1857=642 |p1869=614 |p1880=262 |p1890=230 |p1900=249 |p1910=264 |p1921=1191 |p1931=1212 |p1948=274 |p1953=260 |p1961=211 |p1971=168 |p1981=129 |p1991=107 |p2001=96 |p2011=86 |p2021=99 |napomena=Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Vrbanci, od 1921. do 1971. Ripenda-Vrbanci te u 1981. i 1991. pod imenom Ripenda Vrbanci. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Rabac, Ripenda Kosi, Ripenda Kras i Salakovci, a u 1880. dio podataka za naselje Rabac (bivše naselje Gornji Rabac). |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}


== Povijest==
Godine [[1941.]] ovdje se otvara [[Istarski ugljenokopi|rudarsko okno]]. Nova jama Ripenda-Plomin otvara se [[1978.]] godine. Zatvaranjem potonje jame 25. ožujka [[1988.]] godine prestaje rudarenje na području današnjeg [[Labin|Grada Labina]], a rudarenje u ovim krajevima ([[Labinština]]) potpuno prestaje zatvaranjem jame u [[Tupljak]]u [[1999.]] godine.&lt;ref&gt;[[http://stariweb.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/gospodarstvo/2013/Rudarsko_geoloska_studija_IZ/POGLAVLJE_3_PREGLED_DOSADASNJIH_ISTRAZIVANJA_I_RUDARSKE_AKTIVNOSTI.pdf Pregled dosadašnjih istraživanja i rudarske aktivnosti]]&lt;/ref&gt; U Ripendi je ukupno iskopano 1.175.520 tona ugljena. Na prostoru bivšeg okna nastala je Poduzetnička zona Ripenda Verbanci, u kojoj posluju &quot;Elektra&quot; i &quot;Inoplast&quot;.&lt;ref&gt;[[http://www.labin.hr/poduzetnicka-zona-ripenda-verbanci Poduzetnička zona Ripenda Verbanci]]&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Gradska naselja u sastavu grada Labin}}
[[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]]</text>
      <sha1>2gjwghg6bbfrflftacscmitcogulcdi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atari 8-bitna obitelj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>240813</id>
    <revision>
      <id>7567378</id>
      <parentid>7410455</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:41:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13560" sha1="fly16x02kkdokin056fcop46yu8lln5" xml:space="preserve">{{Infookvir računalo
| naziv              = Atari 8-bitna obitelj
| slika              = 
| opis slike         =
| kodno ime          = 
| proizvođač         = Atari Inc./Atari Corporation
| vrsta              = kućna računala
| datum izdavanja    = 1979.
| kraj proizvodnje   = 1992.
| procesor           = MOS Technology 6502B na 1,79 MHz (NTSC) ili 1,77 MHz (PAL)
| memorija           = ROM 10-16 kB (ovisno o modelu)&lt;br&gt;RAM 4-128 kB (ovisno o modelu)
| grafika            = 
| zvuk               = 
| operacijski sustav = 
| prethodnik         = 
| nasljednik         = [[Atari ST]]
}}
'''Atari 8-bitna obitelj''' je serija 8-bitnih [[Kućno računalo|kućnih računala]] koji su proizvođeni od 1979. do 1992. Svi su bili zasnovani na [[procesor]]u [[MOS 6502|6502]] proizvođača [[MOS Technology]] (kasnije [[MOS 6502C|6502C]]), a i prva računala s posebno razvijenim [[čip]]ovima za posebne namjene ([[ANTIC]] i [[CTIA i GTIA|CTIA/GTIA/FGTIA]] zaduženi za grafiku i prikaz na [[Računalni monitor|zaslonu]], [[POKEY]] zadužen za [[tipkovnica|tipkovnicu]], zvuk i U/I komunikaciju, a poslije i [[FREDDIE]] zadužen za rad s [[Računalna memorija|memorijom]]). Razvoj cijele serije počinje odmah nakon predstavljanja [[Igraća konzola|igraće konzole]] [[Atari 2600]], 1977.

== Modeli 400 i 800==
Modeli 400 i 800 su predstavljeni krajem 1978. godine.
Imena su asocirala na osnovnu količinu [[RAM]]-a: 4 [[KB]] kod modela 400 i 8 KB kod modela 800 (uz mogućnost proširenja do 48 KB). Padom cijena memorije, nudili su se i u verzijama s 8 i 16 KB RAM-a, da bi na kraju model 800 bio standardno isporučivan s 48 kb RAM-a. [[Operativni sustav]] je bio u [[ROM]]-u kapaciteta 10 KB. Procesor im je radio na 1,79 MHz ([[NTSC]] verzija) i 1,77 MHz ([[PAL]] verzija).&lt;ref name=&quot;A800&quot;&gt;[http://www.oldcomputers.net/atari800.html Atari 800] oldcomputers.net (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A400&quot;&gt;[http://www.oldcomputers.net/atari400.html Atari 400] oldcomputers.net (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;
Imali su utore za memorijske module (tzv. ''Cartridge port'') kapaciteta 8 KB, i to model 400 jedan utor, a model 800 dva utora, te četiri 9 pinske utičnice za [[igraća palica|igraće palice]], RF priključak (model 800 je imao i priključak za zaslon), 4 kanalni mono zvuk raspona 3,5 [[oktava|oktave]], a bitna razlika je bila u [[tipkovnica|tipkovnici]]. Model 400 je imao membransku tipkovnicu za razliku od modela 800 koji je imao klasičnu tipkovnicu. Najveća razlučivost prikaza je bila 320×192 [[piksel]]a u 12 grafičkih načina u najviše 16 boja u 8 nijansi (inačice s GTIA čipom umjesto CTIA čipa su mogle prikazati i 256 boja), te 5 tekstualnih načina razlučivosti od 20×12 do 40×24 znaka.&lt;ref name=&quot;A400&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;A800&quot;/&gt;

Od vanjskih memorijskih uređaja u ponudi su bili [[kazetofon]] model 410 (kapaciteta oko 100 KB po [[kazeta|kazeti]] od 60 minuta i brzine prijenosa oko 600 bit/s), [[disketni pogon|disketne pogone]] formata 5¼&quot;, i to jednostrane, modeli 810 (kapaciteta 90 KB, jednostruke gustoće zapisa) i 815 (kapaciteta 180 KB, dvostruke gustoće zapisa), oba brzine prijenosa podataka od 19,2 KB/s. Od [[pisač]]a tržištu su bili ponuđeni modeli 820 (iglični, 40 stupčani), 825 (iglični, 80 stupčani) te model 822 (termalni, 40 stupčani). Od [[modem]]a u prodaji su bili modeli 830 i 835 (brzine 300 [[baud]]a). Brojnu dodatnu opremu su proizvodili i mnogi nezavisni proizvođači.

&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Atari 400P8.jpg|Atari 400
Atari 800 2008.jpg|Atari 800
TCMI Atari810 front.jpg|Atari 810 (disketni pogon)
Atari 850.jpg|Atari 850 (dodatak za proširenje)
Atari 410 (cropped etc).jpg|Atari 410 (kazetofon)
&lt;/gallery&gt;

== XL serija ==
Početkom 1982. na tržištu se pojavljuje XL serija. Prvi model, 1200XL zamišljen kao zamjena za staru seriju se pokazao kao promašaj. Operativni sustav nije bio kompatibilan sa starim modelima, nije imao mogućnost proširenja, i općenito malo poboljšanja u odnosu na staru seriju brzo ga je bacilo u zaborav, i proizvodnja prestaje već 1983.

Ubrzo na tržište izlaze modeli 600XL i 800XL. Novi procesor (6502C) radio je na istoj [[frekvencija|frekvenciji ]] kao i kod modela 400 i 800. Oba modela imala su operativni sustav, programski jezik BASIC i dijagnostički test u ROM-u, kapaciteta 24 kb. Model 600XL je imao 16 KB RAM-a (proširivo do 64 KB), a model 800XL je imao 64 KB RAM-a. Oba modela imala su jedan utor za memorijske module kapaciteta 16 KB, dvije 9-pinske utičnice za igraće palice, ''Parallel Bus Interface'', RF priključak i 4 kanalni mono zvuk raspona 3,5 [[oktava|oktave]]. Grafičke mogućnosti su bile nešto poboljšane u odnosu na stariju seriju. Novi GTIA čip je povećao broj grafičkih načina s 12 na 16, a broj boja je povećan na 256 (16 boja u 16 nijansi).&lt;ref name=&quot;SK_85_05&quot;&gt;[http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=751&amp;page=12 Atari 800XL: Zvezda koja ne tamni] Stanko Popović, Svet kompjutera (objavljeno svibnja 1985., pristupljeno 15. kolovoza 2016.), 12.-13. str.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MR_85&quot;&gt;[http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=9054&amp;page=6 Atari 600 XL i 800 XL] Vidanka Ribičić, Mala računala (objavljeno 1985., pristupljeno 15. kolovoza 2016.), 6. str.&lt;/ref&gt;

Od vanjskih memorijskih uređaja, serija XL je nudila kazetofon model 1010 (značajki kao i stari model 410), te disketni jednostrani pogon model 1050, formata 5¼&quot; te maksimalnog kapaciteta 130 KB. Od pisača, bili su ponuđeni modeli 1020 (četverobojni [[ploter]], 40 stupčani), 1025 (iglični, 80 stupčani)  i 1029 (iglični, 80 stupčani), te model 1027 (''daisy wheel'', 80 stupčani). Također je bio i ponuđen modem, model 1030, brzine 300 bauda.&lt;ref name=&quot;SK_85_05&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;MR_85&quot;/&gt;

Uz [[Commodore 64]], [[ZX Spectrum]] i [[Apple II]], XL serija je bila najpopularnije kućno računalo tog doba. 

Serija XL je imala još modela koji su uglavnom završili kao prototipovi i nikad nisu bili serijski proizvedeni: 1400XL (ugrađeni modem i [[sintetizator govora]], 1450XLD (kao i 1400XL, uz ugrađen disketni pogon), 1600XL, 1650XLD i 1850XLD. Razvoj većine ovih modela zaustavljen je dolaskom [[Jack Tramiel|Jacka Tramiela]] na čelo Atarija.

&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Atari-600xl.png|Atari 600XL
Atari 800XL Plain White.jpg|Atari 800XL
Atari 1010 tape drive A.jpg|Atari 1010 (kazetofon)
Atari 1020 plotter.jpg|Atari 1020 (četverobojni ploter)
Atari 1050 Diskettenlaufwerk neue.jpg|Atari 1050 (disketni pogon)
Atari 1027 Printer.jpg|Atari 1027 (pisač)
&lt;/gallery&gt;

== XE serija ==
Upravo tada (1985.) na tržište izlazi serija XE, praktično ista XL serija, s novim dizajnom i nekim sitnim razlikama. Model 65XE je bio stari model 800XL, ali bez ''Parallel Bus Interfacea'', i kao takav, jeftinija varijanta.Europska verzija modela 65XE (u Njemačkoj i istočnoj Europi označavan kao 800XE), te model 130XE imali su nešto bolju arhitekturu (u odnosu na staru seriju), 24 KB ROM-a, 128 KB RAM-a (130XE), dvije 9-pinske utičnice za igraće palice, ''Enhanced Cartidge Interface'' (umjesto ''Parallel Bus Interfacea''), RF priključak i 4 kanalni mono zvuk raspona 3,5 [[oktava|oktave]].&lt;ref&gt;[http://www.atarimuseum.com/computers/8bits/xe/65xe/65xe.html Atari 65XE Personal Computer System] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304110336/http://www.atarimuseum.com/computers/8bits/xe/65xe/65xe.html |date=4. ožujka 2016. }} atarimuseum.com (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=14&amp;page=13 Atari 130 XE - mikro u senci] Stanko Popović, Svet kompjutera (objavljeno kolovoza 1985., pristupljeno 15. kolovoza 2016.), 13. str.&lt;/ref&gt; Modeli prodavani na istočnoeuropskom tržištu imali su problematičan GTIA čip, a to je posebno bilo izraženo kod modela koji su bili proizvedeni 1991. u Kini.

Od vanjskih memorijskih uređaja, serija XE je nudila kazetofon, modele XC11 i XC12 (značajke kao i kod svih starijih modela),&lt;ref&gt;[http://www.atarimuseum.com/computers/8BITS/XE/xeperipherals/xc12.html Atari XC12 Datarecorder] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040701012639/http://www.atarimuseum.com/computers/8BITS/XE/xeperipherals/xc12.html |date=1. srpnja 2004. }} atarimuseum.com (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; dvostranu disketnu jedinicu XF551 formata 5¼&quot; te kapaciteta 360 KB.&lt;ref&gt;[http://www.atarimagazines.com/v7n2/XF551.html First look inside the XF551] ANTIC vol. 7, no. 2 (objavljeno lipnja 1988., pristupljeno 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; Od modema bili su nuđeni modeli XM301 (brzine 300 bauda)&lt;ref&gt;[http://www.atarimagazines.com/compute/issue70/070_2_Reviews_Atari_XM301_Modem.php Atari XM301 Modem] Compute! (objavljeno ožujka 1986., pristupljeno 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; i SX212 (brzine 1200 bauda),&lt;ref&gt;[http://www.atarimagazines.com/v7n2/AtariandSupraModem.html Atari SX212 and SupraModem 2400] ANTIC vol. 7, no. 2 (objavljeno lipnja 1988., pristupljeno 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; a od pisača model XMM801(iglični, 80 stupčani), te XDM121 (''daisy wheel'', 80 stupčani).&lt;ref&gt;[http://www.atarimagazines.com/creative/v11n4/120_Outpost_Atari_new_compu.php Outpost: Atari; new computers and peripherals] Creative computing, vol. 11, no. 4 (objavljeno travnja 1985. pristupljeno 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt;

Kao i serija XL, i ova serija je imala modele koji nisu ušli u serijsku proizvodnju ili su prošli neslavno na tržištu: 65XEM (s posebnim čipom Amy za zvuk) i 65XEP (prvi Atarijev prijenosnik s disketnim pogonom formata 3½&quot; i monokromatskim zelenim zaslonom veličine 5&quot; ), kao i disketni pogoni formata 3½&quot;, modeli XF351 i XF354.

XE serija je bio pokušaj produžavanja XL serije, ali je ubrzo i ona napuštena, jer je tada Atari već počeo razvijati 16 bitnu [[Atari ST|ST]] seriju računala.

&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
65xe.jpg|Atari 65XE
Atari XC12 Cassette Data Recorder (angled retouched).jpg|Atari XC12 (kazetofon)
Atari 130XE Reshot.jpg|Atari 130XE
&lt;/gallery&gt;

== Inačice operativnog sustava ==

* OS Rev. A - 10 KB ROM (prve serije modela 400 i 800)
* OS Rev. B - 10 KB ROM (ispravljene greške Rev. A)
* OS Rev. 10 - 16 KB ROM (model 1200XL)
* OS Rev. 11 - 16 KB ROM (ispravljene greške Rev. 10)
* OS Rev. 1 - 16 KB ROM (model 600XL)
* OS Rev. 2 - 16 KB ROM (model 800XL)
* OS Rev. 3 - 16 KB ROM (modeli 800XE/130XE)

U početku XL serije, ugrađivana je B inačica Atari basica, a nakon ispravljanja greški, računala se isporučuju s C inačicom Atari basica.

== Inačice DOS-a ==
* DOS 1.0 - prva inačica
* DOS 2.0S, 2.0D - poboljšan DOS 1.0, standardan za disketni pogon 810. 2.0D je bio namijenjen disketnom pogonu 815, ali nikad nije zaživio
* DOS 3.0 - isporučivan uz disketni pogon 1050, a zbog drukčijeg sustava zapisa bio je nekompatibilan s prethodnim inačicama
* DOS 2.5 - zamijenio DOS 3.0, identičan s DOS 2.0S, uz mogućnost čitanja i pisanja na ''enhanced density'' disketama
* DOS 4.0 - namijenjen modelu 1450XLD, doživio sudbinu istog modela
* DOS XE - namijenjen XF551 disketnom pogonu

Gore spomenute inačice DOS-a je proizvodio Atari, a postojale su i druge inačice DOS-a nezavisnih proizvođača: MyDOS, SpartaDOS i druge.

== Neki od uslužnih programa ==
[[Datoteka:Turbo-BASIC XL-1.5.png|mini|200px|Početni ekran Turbo Basica XL]]
* Atari [[Assembler]] Editor
* [[Atari Macro Assembler]]
* Atari Microsoft [[BASIC]]
* [[Turbo Basic XL]]
* [[BASIC XL]]
* [[Advan BASIC]]
* [[Deep Blue]] [[C (programski jezik)|C]]
* Atari [[Logo (programski jezik)|Logo]]
* INTER [[Lisp (programski jezik)|LISP/65]]
* Atari [[PILOT]]
* [[Kyan]] [[Pascal (programski jezik)|Pascal]]
* [[Forth (programski jezik)|Forth]]

== Neke od popularnih igara ==
[[Datoteka:Pac-man computer game for Atari 8-bit computers 1982.jpg|mini|200px|Cartridge s igrom Pac-Man]]
{|
|valign=&quot;top&quot;|
|width=&quot;200&quot;|
* [[Alternate Reality]]
* [[Amaurote]]
* [[Ballblazer]]
* [[Boulder Dash]]
* [[Cavelord]]
* [[Centipede]]
* [[Donkey Kong]]
* [[Draconus]]
* [[Feud (igra)|Feud]]
* [[Flip And Flop]]
* [[Fort Apocalypse]]
* [[Gauntlet]]
* [[Herbert]]
* [[H.E.R.O.]]
* [[Joust]]
&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Koronis Rift]]
* [[M.U.L.E.]]
* [[Mercenary]]
* [[Miner 2049er]]
* [[Montezumas Revenge]]
* [[Pac-Man]]
* [[Pharaoh's Curse]]
* [[Pole Position]]
* [[Rescue on Fractalus]]
* [[Spy vs Spy]]
* [[Star Raiders]]
* [[The Eidolon]]
* [[Warhawk]]
* [[Zorro]]
* [[Zybex]]
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.atarimuseum.com Muzej Atarija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210716141211/http://www.atarimuseum.com/ |date=16. srpnja 2021. }} {{Eng icon}}
*[http://www.atari-computermuseum.de/atariindex.htm Muzej Atarija] {{Deu icon}}
*[https://web.archive.org/web/20040909041445/http://www.retromicro.com/files/atari/8bit/antic.pdf Informacije o ANTIC čipu]
*[https://web.archive.org/web/20120117021850/http://www.retromicro.com/files/atari/8bit/gtia.pdf Informacije o GTIA čipu]
*[http://www.retromicro.com/files/atari/8bit/pokey.pdf Informacije o POKEY čipu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110105060432/http://www.retromicro.com/files/atari/8bit/pokey.pdf |date=5. siječnja 2011. }}
*[http://www.atarimuseum.com/ahs_archives/archives/pdf/computers/8bits/freddie-mcu.pdf Informacije o FREDDIE čipu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060214093449/http://www.atarimuseum.com/ahs_archives/archives/pdf/computers/8bits/freddie-mcu.pdf |date=14. veljače 2006. }}

{{Računala Atari}}

[[Kategorija:Kućna računala]]
[[Kategorija:Atarijeva računala|8]]</text>
      <sha1>fly16x02kkdokin056fcop46yu8lln5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajnski dvori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>242095</id>
    <revision>
      <id>7567443</id>
      <parentid>7128775</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2785" sha1="ce16bx6oufnzj6onia508uiw47qpees" xml:space="preserve">{{Dvostruka slika|right|Capturer chateau bajnski2.JPG|160|Coa_Hungary_Family_Both_(Bajna).svg|116|Bajnski dvori|Grb obitelji Both od Bajna}}
[[Datoteka:Bajnski Dvori (Chateau deBajna) croatie-1913.jpg|200px|mini|desno|Bajnski dvori 1913.]]
'''Bajnski dvori''' je nekadašnji dvorac se u sklopu naselja [[Gornje Ladanje]] u općini [[Vinica]], [[Varaždinska županija]], oko 15 kilometara zapadno od [[Varaždin]]a. 

Prvi se put spominje početkom 17. stoljeća kao posjed plemića Both od Bajna.&lt;ref name=&quot;Juraga&quot;&gt;Vesna Pascuttini–Juraga: ''[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=316557 Kulturna baština općine Vinica]''. Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Vol. 51 (242 No. 5-6 (354-355), 2018. (pristupljeno 3. travnja 2021.)&lt;/ref&gt; Ta je obitelj [[Kraljevina Ugarska|ugarskog]] podrijetla, koja je jedno stoljeće ranije dala dva hrvatska bana, [[Ivan Bot od Bajne|Ivana]] ([[1493.]]) i [[Andrija Bot od Bajne|Andriju]] ([[1505.]] – [[1507.]]). Kasnije su cijelo imanje posjedovali članovi obitelji Baćan (mađarski: Batthyány), Erded (mađarski: Erdődy) i [[Feštetići|Feštetić]]. Uz dvorac se nalazio i perivoj s pejzažnim obilježjima, te jezero i dvorska kapela, koji danas čine vrijedan kompleks spomenika graditeljstva i parkovne arhitekture.

Dvorac je u 19. stoljeću dograđen i obnovljen u duhu historicizma, ali je u nemirnim vremenima krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] godine [[1918.]] većim dijelom srušen i zapaljen, kojom prigodom su u njemu uništene brojne umjetnine, dragocjenosti, knjige i inventar. Do danas je sačuvano samo istočno krilo dvorca.&lt;ref name=&quot;Juraga&quot; /&gt; Nakon Drugog svjetskog rata u njemu su bili bolnički odjeli varaždinskog Medicinskog centra. Zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;kulturnadobra&quot;&gt;{{kulturnadobra|Z-1577|naziv=Dvorac Bajnski dvori|pristupljeno=3. travnja 2021.}}&lt;/ref&gt;

Godine 2010. u postupku denacionalizacije, kompletno imanje je vraćeno potomcima obitelji Bonjeković koji su kupili imanje nakon Prvog svjetskog rata.


== Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://web.archive.org/web/20120225001751/http://www.destinacije.com/slika_nav.asp?lang=de&amp;pg=1&amp;p=Vara%9Edin&amp;cp=22&amp;s=Next&amp;prikaz=&amp;t=opis_slike&amp;news= Bajnski dvori danas]
* [http://www.varazdin.com/psihijatrija/ind_hrv.htm Fotografije Bajnskih dvora 1913. i 1997. godine]
* [http://www.dvorci.hr/news.aspx?NewsID=1452&amp;PageID=491 Bajnski dvori u vlasništvu obitelji Erdődy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100223/http://www.dvorci.hr/news.aspx?NewsID=1452&amp;PageID=491 |date=21. srpnja 2011. }}

[[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Varaždinskoj županiji]]
[[Kategorija:Građevine u Vinici]]</text>
      <sha1>ce16bx6oufnzj6onia508uiw47qpees</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Ivas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>247047</id>
    <revision>
      <id>7567242</id>
      <parentid>7255176</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:50:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7269" sha1="apgog20hdvi4ue5627vmzoduuoi8jnk" xml:space="preserve">{{Infookvir biskup
| ime_biskupa    =Ante Ivas
| slika          = Ivas ante biskup.jpg
| slika_širina   = 220px
| slika_opis     = Ante Ivas na Trsatu 2. svibnja 2004. godine prilikom početka proslave Majke Božje Trsatske
| datum_rođenja  = [[26. prosinca]] [[1939.]]
| mjesto_rođenja = [[Vodice]]
| datum_smrti    = 
| mjesto_smrti   = 
| svećenik  = [[5. srpnja]] [[1964.]] 
| biskup  = 
| titula         = šibenski biskup u miru
| služba         = šibenski biskup od 1997. do 2016.
| grb          =
| geslo  = DA IMAJU ŽIVOT U IZOBILJU
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
Msgr. '''Ante Ivas''' ([[Vodice]], [[26. prosinca]] [[1939.]]&lt;ref&gt;[http://www.hbk.hr/novi/hbk/main.php?IDdiocesan=11 HBK]&lt;/ref&gt;), [[šibenska biskupija|biskup šibenski]] u miru.

== Životopis ==
===Mladost i obrazovanje===
Rođen je [[26. prosinca]] [[1939.]] godine u [[Vodice|Vodicama]], od oca Stjepana i majke Ive rođene Birin. Osnovnu je školu pohađao u Vodicama, a gimnaziju u zadarskom sjemeništu. Studij [[teologija|teologije]] završio je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu]].

===Pastoralno djelovanje===
Za svećenika je zaređen [[5. srpnja]] [[1964.]] godine. Do 1966. bio je župni vikar u katedralnoj župi u Šibeniku. Župničku službu obavljao je u župama Šibenik - Njivice (1966. – 1977.), Grebaštica (1977. – 1980.), Murter (1980. – 1992.), Zaton i Rasline. Kao župnik u župi sv. Jurja u Zatonu pokrenuo je Smotru crkvenog pučkog pjevanja ''Puče moj''.&lt;ref&gt;[[Izak Špralja]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/53317 ''Glagoljaška psalmodija''], [[Narodna umjetnost (časopis)|''Narodna umjetnost'']] 2/1999., [[HAW]], haw.nsk.hr, pristupljeno 22. prosinca 2020.&lt;/ref&gt; Od 1988. godine obavljao je službu generalnoga [[vikar]]a Šibenske biskupije.

===Šibenski biskup===
Nakon iznenadne smrti šibenskoga biskupa msgr. [[Srećko Badurina|Srećka Badurine]], msgr. Ivas je [[17. rujna]] [[1996.]] izabran za dijecezanskoga upravitelja Šibenske biskupije.
[[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] imenovao ga je šibenskim biskupom, [[5. veljače]] [[1997.]] godine. Za biskupa je zaređen u [[Šibenska katedrala|šibenskoj katedrali]] [[19. ožujka]] iste godine, od kad je i preuzeo službu. Glavni zareditelj bio je kardinal [[Franjo Kuharić]], nadbiskup zagrebački i metropolit, a suzareditelji msgr. [[Ante Jurić]], splitsko-makarski nadbiskup i metropolit i msgr. [[Ivan Prenđa]], nadbiskup zadarski.&lt;ref&gt;http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=11795&lt;/ref&gt;

Ivas je u [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatskoj biskupskoj konferenciji]] obnašao nekoliko službi. Bio je predsjednik Odbora HBK za mlade, član Biskupske komisije HBK za liturgiju i član Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica.

[[Papa Franjo]] je 3. lipnja 2016. prihvatio njegovo odreknuće od pastirske službe šibenskog biskupa zbog navršene dobi za umirovljenje, u skladu s kanonom 401 $ 1 Zakonika kanonskoga prava, a na službu šibenskog biskupa imenovao mons. [[Tomislav Rogić|Tomislava Rogića]], [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini|udbinskog]] župnika. Također odlukom pape Franje, do ređenja novog biskupa 25. srpnja 2016., bio je apostolski administrator Šibenske biskupije.

==Nagrade i priznanja==
* Nagrada za životno djelo [[Šibenik|Grada Šibenika]] 2018., za dugogodišnje iznimne zasluge u duhovnoj, humanitarnoj, obrazovnoj i vjerskoj obnovi grada Šibenika&lt;ref&gt;[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/628/74777/sibenik.hr/preuzmi/8456 ''Odluka o dodjeli priznanja Grada Šibenikau 2018. godini''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250225042520/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/628/74777/sibenik.hr/preuzmi/8456 |date=25. veljače 2025. }}, ''Službeni glasnik Grada Šibenika'' 6/2018., str. 3, [[HAW]], haw.nsk.hr, pristupljeno 22. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

==Zanimljivosti==
Biskup Ivas autor je stihova skladbe ''Na tvoju riječ Kapetane'', koja je bila odabrana za himnu [[Susret hrvatske katoličke mladeži|susreta hrvatske katoličke mladeži]] u Šibeniku 2004. godine.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20201222232612/https://verbum.hr/bog-te-ljubi-2239 Bog te ljubi], verbum.hr ([[Internet Archive]]), web.archive.org, pristupljeno 23. prosinca 2020.&lt;/ref&gt; Također, autor je stihova pjesme ''[[Maranatha (Thompson)|Maranatha]]'' koju je uglazbio [[Marko Perković Thompson]] i objavio na [[Ora et labora (album)|albumu ''Ora et labora'']] iz 2013. godine.&lt;ref&gt;https://diskografija.com/pjesma/maranatha-16329.htm&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/1187/40728/www.jutarnji.hr/thompsonu-novih-hit-napisao-biskup-ivas/1088118/index.html ''NEKA PROĐE VRIJEME IZDAJICA I SVIH SLUGA ZLOGA IZ NARODA MOGA Thompsonu novi hit napisao biskup Ivas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241203161717/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/1187/40728/www.jutarnji.hr/thompsonu-novih-hit-napisao-biskup-ivas/1088118/index.html |date=3. prosinca 2024. }}, www.jutarnji.hr ([[HAW]]), haw.nsk.hr, pristupljeno 23. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

Kao biskup u miru Ante Ivas izrekao je molitvu na početku pjesme ''[[Maranatha (Thompson)|Maranatha]]'' na [[Koncert Thompsona na hipodromu|koncertu Thompsona na Zagrebačkom hipodromu]] u srpnju 2025.: „Dođi Gospodine, oni koji se u ljubavi obiteljskoj rode nek žive i rastu sretni u tvom blagoslovu, u slobodi, miru i vjeri roda i doma, puka hrvatskoga. Maranatha, dođi Gospodine. Osnaži mladenačke grudi, učvrsti im ruke na veslima da kroz bespuća zemaljskih muka doveslaju do nebeskih luka”, a počeo je riječima „da se začeta djeca rode”.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/biskup-ivas-poveo-molitvu-maranatha-evo-sto-ona-znaci/2687343.aspx Kakva se to molitva molila na Thompsonovom koncertu] index.hr Preuzeto 7. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Bilješke i izvori ==
{{izvori}}
* [[Ivan Ugrin]], ''Kardinalni razgovori'', [[Naklada Bošković]], Split, 2007., ISBN 9789532630237
* [http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bivas.html Bishop Ante Ivas],  www.catholic-hierarchy.org

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
* [https://hbk.hr/biskupi/mons-ante-ivas-biskup-sibenski-u-miru/ mons. Ante Ivas, biskup šibenski u miru], životopis na službenim stranicama HBK
* [https://www.sibenska-biskupija.hr/umirovljeni-biskup/ UMIROVLJENI BISKUP],  životopis na službenim stranicama Šibenske biskupije
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[Teološko-pastoralni tjedan]] u Zagrebu, siječanj 1998., [[Bogoslovska smotra|''Bogoslovska smotra'']] 1-2/1998.
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, propovijed na komemoraciji u [[Bleiburg (grad)|Bleiburgu]], 12. svibnja 2012.
* Ante Ivas, [https://web.archive.org/web/20200922171257/https://kamenjar.com/biskup-ante-ivas-hodocastiti-svehrvatskom-svetistu-hrvatskih-mucenika/ ''Hodočastiti svehrvatskom Svetištu hrvatskih mučenika''], zbornik ''Spašavanje povijesti'', 2019.

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Srećko Badurina]]
|gl_članak_funkcija=[[Šibenska biskupija]]
|nasljednik=  [[Tomislav Rogić]]
}}

{{GLAVNIRASPORED:Ivas, Ante}}
[[Kategorija:Šibenski biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Vodice]]
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]</text>
      <sha1>apgog20hdvi4ue5627vmzoduuoi8jnk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drugi dio UEFA Europske lige 2009./10.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>248322</id>
    <revision>
      <id>7567504</id>
      <parentid>6849562</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:20:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7567504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56026" sha1="o4v9yf3irxeacsgdqzyy6w17fpou4so" xml:space="preserve">{{UEFA Europska liga sezona|09|10|sezone=ne}}
{{Glavni|UEFA Europska liga 2009./10.}}

'''Drugi dio natjecanja [[UEFA]] [[UEFA Europska liga|Europske lige]] [[UEFA Europska liga 2009./10.|2009./10.]]''', takozvana ''nokaut faza'' ([[Engleski jezik|eng.]]: ''Knockout stage'') igrana je od [[18. veljače]] [[2010.]] do [[Finale UEFA Europske lige 2010.|finala]] [[HSH Nordbank Arena|Volksparkstadionu]] u [[Hamburg]]u, [[12. svibnja]] [[2010.]]&lt;ref name=&quot;format&quot;&gt;{{cite web |title=Format |url=http://www.uefa.com/competitions/uefacup/format/index.html |work=uefa.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2008-12-18 |accessdate=2009-09-10}}&lt;/ref&gt; Drugi je dio natjecanja uključivao 24 momčadi koje su prošle iz [[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama|natjecanja po skupinama]] kao prvoplasirane ili drugoplasirane, kao i osam momčadi koje su ispale iz [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|Lige prvaka 2009./10.]] kao trećeplasirane u skupinama.&lt;ref name=&quot;format&quot;/&gt;

Svaka se utakmica, osim finala, igra u dvije utakmice, gdje svaka momčad igra kod kuće i u gostima. Momčad s većim ukupnim rezultatom iz dvije utakmice prolazi dalje. U slučaju da ukupni rezultat bude izjdnačen, momčad s više golova u gostima prolazi dalje. Ako su i golovi u gostima jednaki, igraju se [[Produžetci (nogomet)|produžetci]]. Ako se i dalje rezultat ne promijeni, izvode se [[Jedanaesterac|jedanaesterci]].

U [[Finale UEFA Europske lige 2010.|finalu]], igra se samo jedna utakmica na neutralnom terenu. U [[Hamburg|hamburškoj]] Areni igrali su [[Fulham FC|Fulham]] iz [[Engleska|Engleske]], te [[Atlético Madrid]] iz [[Španjolska|Španjolske]]. Pobijedili su Španjolci rezultatom 2:1 nakon produžetaka.

Drugi dio natjecanja dijeli se na pet dijelova: šesnaestina finala, osmina finala, četvrtfinale, polufinale, finale

==Momčadi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Tablica boja
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
| Nositelji u šesnaestini finala
|- bgcolor=&quot;#ccccff&quot;
| Nenositelji u šesnaestini finala
|}

{{col-begin}}
{{col-2}}
===Europska liga===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Skupina
! width=175|Pobjednici 
! width=175|Drugoplasirani
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina A|A]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina B|B]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|ŠPA}} [[Valencia C.F.|Valencia]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina C|C]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina D|D]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|NJE}} [[Hertha BSC]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina E|E]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina F|F]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina G|G]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina H|H]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina I|I]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina J|J]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|BEL}} [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina K|K]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|DAN}} [[F.C. København|København]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[UEFA Europska liga 2009./10. – natjecanje po skupinama#Skupina L|L]]
|bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;|{{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|bgcolor=&quot;#ccccff&quot;|{{Z|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
|}
{{col-2}}

===Liga prvaka===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!width=&quot;20&quot;|Sk.
!width=&quot;175&quot;|Momčad
!width=&quot;20&quot;|Uta.
!width=&quot;20&quot;|Pob.
!width=&quot;20&quot;|Izj.
!width=&quot;20&quot;|Por.
!width=&quot;20&quot;|PoG.
!width=&quot;20&quot;|PrG.
!width=&quot;20&quot;|GR
!width=&quot;20&quot;|Bod.
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|[[UEFA Liga prvaka 2009./10.#Skupina G|G]]||align=left|{{Z|RUM}} [[FC Unirea Urziceni|Unirea Urziceni]]||6||2||2||2||8||8||0||'''8'''
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|[[UEFA Liga prvaka 2009./10.#Skupina A|A]]||align=left|{{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]||6||2||2||2||4||7||&amp;minus;3||'''8'''
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|[[UEFA Liga prvaka 2009./10.#Skupina B|B]]||align=left|{{Z|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]||6||2||1||3||9||8||+1||'''7'''
|- bgcolor=&quot;#ccffcc&quot;
|[[UEFA Liga prvaka 2009./10.#Skupina C|C]]||align=left|{{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]]||6||2||1||3||10||10||0||'''7'''
|- bgcolor=&quot;#ccccff&quot;
|[[UEFA Liga prvaka 2009./10.#Skupina E|E]]||align=left|{{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]||6||2||1||3||5||7||&amp;minus;2||'''7'''
|- bgcolor=&quot;#ccccff&quot;
|[[UEFA Liga prvaka 2009./10.#Skupina F|F]]||align=left|{{Z|RUS}} [[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]]||6||1||3||2||4||7||&amp;minus;3||'''6'''
|- bgcolor=&quot;#ccccff&quot;
|[[UEFA Liga prvaka 2009./10.#Skupina H|H]]||align=left|{{Z|BEL}} [[Standard Liège]]||6||1||2||3||7||9||&amp;minus;2||'''5'''
|- bgcolor=&quot;#ccccff&quot;
|[[UEFA Liga prvaka 2009./10.#Skupina D|D]]||align=left|{{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]||6||0||3||3||3||12||&amp;minus;9||'''3'''
|}
{{col-end}}

==Pregled==
{{EL-Bracket 

| RD1-team01={{Z|BEL}} [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]
| RD1-score01-1=1
| RD1-score01-2=0
| RD1-score01-agg=1
| RD1-team02={{Z|ŠPA}} '''[[Valencia CF|Valencia]]''' ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
| RD1-score02-1=0
| RD1-score02-2=3
| RD1-score02-agg=3

| RD1-team03={{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
| RD1-score03-1=1
| RD1-score03-2=1
| RD1-score03-agg=2
| RD1-team04={{Z|NJE}} '''[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]'''
| RD1-score04-1=0
| RD1-score04-2=4
| RD1-score04-agg=4

| RD1-team05={{Z|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]'''
| RD1-score05-1=1
| RD1-score05-2=2
| RD1-score05-agg=3
| RD1-team06={{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
| RD1-score06-1=1
| RD1-score06-2=1
| RD1-score06-agg=2

| RD1-team07={{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
| RD1-score07-1=2
| RD1-score07-2=0
| RD1-score07-agg=2
| RD1-team08={{Z|POR}} '''[[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]'''
| RD1-score08-1=1
| RD1-score08-2=3
| RD1-score08-agg=4

| RD1-team09={{Z|NJE}} [[Hertha BSC]]
| RD1-score09-1=1
| RD1-score09-2=0
| RD1-score09-agg=1
| RD1-team10={{Z|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''
| RD1-score10-1=1
| RD1-score10-2=4
| RD1-score10-agg=5

| RD1-team11={{Z|DAN}} [[F.C. Copenhagen|Copenhagen]]
| RD1-score11-1=1
| RD1-score11-2=1
| RD1-score11-agg=2
| RD1-team12={{Z|FRA}} '''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''
| RD1-score12-1=3
| RD1-score12-2=3
| RD1-score12-agg=6

| RD1-team13={{Z|FRA}} '''[[Lille OSC|Lille]]'''
| RD1-score13-1=2
| RD1-score13-2=1
| RD1-score13-agg=3
| RD1-team14={{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]
| RD1-score14-1=1
| RD1-score14-2=1
| RD1-score14-agg=2

| RD1-team15={{Z|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
| RD1-score15-1=1
| RD1-score15-2=3
| RD1-score15-agg=4
| RD1-team16={{Z|RUM}} [[FC Unirea Urziceni|Unirea Urziceni]]
| RD1-score16-1=0
| RD1-score16-2=1
| RD1-score16-agg=1

| RD1-team17={{Z|NJE}} '''[[Hamburger SV|Hamburg]]''' ([[Pravilo gola u gostima|g]])
| RD1-score17-1=1
| RD1-score17-2=2
| RD1-score17-agg=3
| RD1-team18={{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
| RD1-score18-1=0
| RD1-score18-2=3
| RD1-score18-agg=3

| RD1-team19={{Z|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
| RD1-score19-1=1
| RD1-score19-2=0
| RD1-score19-agg=1
| RD1-team20={{Z|BEL}} '''[[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]'''
| RD1-score20-1=1
| RD1-score20-2=4
| RD1-score20-agg=5

| RD1-team21={{Z|GRČ}} '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]'''
| RD1-score21-1=3
| RD1-score21-2=3
| RD1-score21-agg=6
| RD1-team22={{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| RD1-score22-1=2
| RD1-score22-2=2
| RD1-score22-agg=4

| RD1-team23={{Z|BEL}} '''[[Standard Liège]]'''
| RD1-score23-1=3
| RD1-score23-2=0
| RD1-score23-agg=3
| RD1-team24={{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| RD1-score24-1=2
| RD1-score24-2=0
| RD1-score24-agg=2

| RD1-team25={{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
| RD1-score25-1=1
| RD1-score25-2=0
| RD1-score25-agg=1
| RD1-team26={{Z|ITA}} '''[[Juventus F.C.|Juventus]]'''
| RD1-score26-1=2
| RD1-score26-2=0
| RD1-score26-agg=2

| RD1-team27={{Z|ENG}} '''[[Fulham FC|Fulham]]'''
| RD1-score27-1=2
| RD1-score27-2=1
| RD1-score27-agg=3
| RD1-team28={{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Shakhtar Donetsk]]
| RD1-score28-1=1
| RD1-score28-2=1
| RD1-score28-agg=2

| RD1-team29={{Z|RUS}} '''[[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]]'''
| RD1-score29-1=3
| RD1-score29-2=0
| RD1-score29-agg=3
| RD1-team30={{Z|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]
| RD1-score30-1=0
| RD1-score30-2=0
| RD1-score30-agg=0

| RD1-team31={{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
| RD1-score31-1=2
| RD1-score31-2=1
| RD1-score31-agg=3
| RD1-team32={{Z|NJE}} '''[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]'''
| RD1-score32-1=2
| RD1-score32-2=4
| RD1-score32-agg=6

| RD2-team01={{Z|ŠPA}} '''[[Valencia CF|Valencia]]''' ([[Pravilo gola u gostima|g]])
| RD2-score01-1=1
| RD2-score01-2=4
| RD2-score01-agg=5
| RD2-team02={{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
| RD2-score02-1=1
| RD2-score02-2=4
| RD2-score02-agg=5

| RD2-team03={{Z|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' ([[Pravilo gola u gostima|g]])
| RD2-score03-1=0
| RD2-score03-2=2
| RD2-score03-agg=2
| RD2-team04={{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
| RD2-score04-1=0
| RD2-score04-2=2
| RD2-score04-agg=2

| RD2-team05={{Z|POR}} '''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''
| RD2-score05-1=1
| RD2-score05-2=2
| RD2-score05-agg=3
| RD2-team06={{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]]
| RD2-score06-1=1
| RD2-score06-2=1
| RD2-score06-agg=2

| RD2-team07={{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
| RD2-score07-1=1
| RD2-score07-2=0
| RD2-score07-agg=1
| RD2-team08={{Z|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
| RD2-score08-1=0
| RD2-score08-2=3
| RD2-score08-agg=3

| RD2-team09={{Z|NJE}} '''[[Hamburger SV|Hamburg]]'''
| RD2-score09-1=3
| RD2-score09-2=3
| RD2-score09-agg=6
| RD2-team10={{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
| RD2-score10-1=1
| RD2-score10-2=4
| RD2-score10-agg=5

| RD2-team11={{Z|GRČ}} [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]
| RD2-score11-1=1
| RD2-score11-2=0
| RD2-score11-agg=1
| RD2-team12={{Z|BEL}} '''[[Standard Liège]]'''
| RD2-score12-1=3
| RD2-score12-2=1
| RD2-score12-agg=4

| RD2-team13={{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
| RD2-score13-1=3
| RD2-score13-2=1
| RD2-score13-agg=4
| RD2-team14={{Z|ENG}} '''[[Fulham FC|Fulham]]'''
| RD2-score14-1=1
| RD2-score14-2=4
| RD2-score14-agg=5

| RD2-team15={{Z|RUS}} [[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]]
| RD2-score15-1=1
| RD2-score15-2=1
| RD2-score15-agg=2
| RD2-team16={{Z|NJE}} '''[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]''' ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
| RD2-score16-1=1
| RD2-score16-2=2
| RD2-score16-agg=3

| RD3-team01={{Z|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
| RD3-score01-1=2
| RD3-score01-2=0
| RD3-score01-agg=2
| RD3-team02={{Z|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
| RD3-score02-1=2
| RD3-score02-2=0
| RD3-score02-agg=2

| RD3-team03={{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
| RD3-score03-1=2
| RD3-score03-2=1
| RD3-score03-agg=3
| RD3-team04={{Z|ENG}} '''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''
| RD3-score04-1=1
| RD3-score04-2=4
| RD3-score04-agg=5

| RD3-team05={{Z|NJE}} '''[[Hamburger SV|Hamburg]]'''
| RD3-score05-1=2
| RD3-score05-2=3
| RD3-score05-agg=5
| RD3-team06={{Z|BEL}} [[Standard Liège]]
| RD3-score06-1=1
| RD3-score06-2=1
| RD3-score06-agg=2

| RD3-team07={{Z|ENG}} '''[[Fulham FC|Fulham]]'''
| RD3-score07-1=2
| RD3-score07-2=1
| RD3-score07-agg=3
| RD3-team08={{Z|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| RD3-score08-1=1
| RD3-score08-2=0
| RD3-score08-agg=1

| RD4-team01={{Z|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' &lt;small&gt;([[Produžetci (nogomet)|pr.]], [[Pravilo gola u gostima|g]])&lt;/small&gt;
| RD4-score01-1=1
| RD4-score01-2=1
| RD4-score01-agg=2
| RD4-team02={{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| RD4-score02-1=0
| RD4-score02-2=2
| RD4-score02-agg=2

| RD4-team03={{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
| RD4-score03-1=0
| RD4-score03-2=1
| RD4-score03-agg=1
| RD4-team04={{Z|ENG}} '''[[Fulham FC|Fulham]]'''
| RD4-score04-1=0
| RD4-score04-2=2
| RD4-score04-agg=2

| RD5-team01={{Z|ŠPA}} '''[[Atlético Madrid]]''' ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
| RD5-score01=2
| RD5-team02={{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
| RD5-score02=1
}}

==Šesnaestina finala==
Ždrijeb šesnaestina finala održan je [[18. prosinca]] [[2009.]], s 1. i 2. iz skupina Europske lige, i s trećeplasiranima iz skupina Lige prvaka. 

Prve su utakmice igrane [[18. veljače]] [[2010.]], a uzvrati [[25. veljače]].

{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]]'''|{{Z|RUS}}|3:0|[[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]|{{Z|IZR}}|3:0|0:0}}
{{TwoLegResult|[[Athletic Bilbao]]|{{Z|ŠPA}}|1:5|'''[[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]'''|{{Z|BEL}}|1:1|0:4}}
{{TwoLegResult|[[F.C. København|København]]|{{Z|DAN}}|2:6|'''[[Olympique de Marseille|Marseille]]'''|{{Z|FRA}}|1:3|1:3}}
{{TwoLegResult|'''[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]'''|{{Z|GRČ}}|6:4|[[A.S. Roma|Roma]]|{{Z|ITA}}|3:2|3:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}|3:2|[[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]|{{Z|TUR}}|1:1|2:1}}
{{TwoLegResult|[[AFC Ajax|Ajax]]|{{Z|NIZ}}|1:2|'''[[Juventus F.C.|Juventus]]'''|{{Z|ITA}}|1:2|0:0}}
{{TwoLegResult|[[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]|{{Z|BEL}}|1:3|'''[[Valencia CF|Valencia]]'''|{{Z|ŠPA}}|1:0|0:3 &lt;small&gt;([[Produžetci (nogomet)|pr.]])&lt;/small&gt;}}
{{TwoLegResult|'''[[Fulham FC|Fulham]]'''|{{Z|ENG}}|3:2|[[FK Šahtar Donjeck|Shakhtar Donetsk]]|{{Z|UKR}}|2:1|1:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|{{Z|ENG}}|4:1|[[FC Unirea Urziceni|Unirea Urziceni]]|{{Z|RUM}}|1:0|3:1}}
{{TwoLegResult|'''[[Hamburger SV|Hamburg]]'''|{{Z|NJE}}|3:3([[gol u gostima|g]])|[[PSV Eindhoven]]|{{Z|NIZ}}|1:0|2:3}}
{{TwoLegResult|[[Villarreal CF|Villarreal]]|{{Z|ŠPA}}|3:6|'''[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]'''|{{Z|NJE}}|2:2|1:4}}
{{TwoLegResult|'''[[Standard Liège]]'''|{{Z|BEL}}|3:2|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|{{Z|AUT}}|3:2|0:0}}
{{TwoLegResult|[[FC Twente|Twente]]|{{Z|NIZ}}|2:4|'''[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]'''|{{Z|NJE}}|1:0|1:4}}
{{TwoLegResult|'''[[Lille OSC|Lille]]'''|{{Z|FRA}}|3:2|[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]|{{Z|TUR}}|2:1|1:1}}
{{TwoLegResult|[[Everton F.C.|Everton]]|{{Z|ENG}}|2:4|'''[[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]'''|{{Z|POR}}|2:1|0:3}}
{{TwoLegResult|[[Hertha BSC]]|{{Z|NJE}}|1:5|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|{{Z|POR}}|1:1|0:4}}
|}

===Prve utakmice===
&lt;div id=&quot;Everton vs Sporting CP&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[16. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 18:45
|momčad1= [[Everton F.C.|Everton]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000921/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
|strijelci1= [[Steven Pienaar|Pienaar]] {{gol|35}}&lt;br/&gt;[[Sylvain Distin|Distin]] {{gol|49}}
|strijelci2= [[Miguel Veloso|Veloso]] {{gol|87|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Goodison Park]], [[Liverpool]]
|gledatelji= 28.131
|sudac= [[Darko Čeferin]] ([[Slovenija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Rubin Kazan vs Hapoel Tel Aviv&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 15:00 
|momčad1= [[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]] {{Z|RUS}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000907/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|IZR}} [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]
|strijelci1= [[Aleksandr Bukharov|Bukharov]] {{gol|14}} {{gol|23}}&lt;br/&gt;[[Sergei Semak|Semak]] {{gol|69}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Centralni Stadion (Kazan)|Centralni Stadion]], [[Kazan]]
|gledatelji= 10.200
|sudac= [[William Collum]] ([[Škotska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Villarreal vs Wolfsburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Villarreal CF|Villarreal]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000917/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
|strijelci1= [[Marcos Senna|Senna]] {{gol|43}}&lt;br /&gt;[[Marco Ruben]] {{gol|85}}
|strijelci2= [[Grafite]] {{gol|65}} {{gol|84|[[jedanaesterac|pen.]]}} 
|stadion= [[Estadio El Madrigal]], [[Villarreal]]
|gledatelji= 22.000
|sudac= [[Kevin Blom]] ([[Nizozemska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Standard Liège vs Red Bull Salzburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Standard Liège]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000918/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|strijelci1= [[Axel Witsel|Witsel]] {{gol|66|[[jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|82}}&lt;br/&gt;[[Igor de Camargo|De Camargo]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Marc Janko|Janko]] {{gol|4}} {{gol|45}}
|stadion= [[Stade Maurice Dufrasne]], [[Liège]]
|gledatelji= 21.000
|sudac= [[Pavel Cristian Balaj]] ([[Rumunjska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Twente vs Werder Bremen&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Twente|Twente]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000919/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|strijelci1= [[Theo Janssen|Janssen]] {{gol|39}}
|strijelci2= 
|stadion= [[De Grolsch Veste]], [[Enschede]]
|gledatelji= 24.000
|sudac= [[Lucílio Batista]] ([[Portugal]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Lille vs Fenerbahçe&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Lille OSC|Lille]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000920/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]]
|strijelci1= [[Florent Balmont|Balmont]] {{gol|3}}&lt;br/&gt;[[Pierre-Alain Frau|Frau]] {{gol|52}}
|strijelci2= [[Gökçek Vederson]] {{gol|5}}
|stadion= [[Stadium Nord Lille Métropole]], [[Villeneuve d'Ascq]] 
|gledatelji= 16.783
|sudac= [[Eduardo Iturralde González]] ([[Španjolska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Ajax vs Juventus&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[AFC Ajax|Ajax]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000912/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|strijelci1= [[Miralem Sulejmani|Sulejmani]] {{gol|16}}
|strijelci2= [[Amauri]] {{gol|31}} {{gol|58}}
|stadion= [[Amsterdam ArenA]], [[Amsterdam]]
|gledatelji= 51.676
|sudac= [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Club Brugge vs Valencia&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000913/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
|strijelci1= [[Dorge Kouemaha|Kouemaha]] {{gol|56}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Jan Breydel Stadium]], [[Brugge]]
|gledatelji= 21.657
|sudac= [[Tony Chapron]] ([[Francuska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Fulham vs Shakhtar Donetsk&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Fulham FC|Fulham]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000914/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Shakhtar Donetsk]]
|strijelci1= [[Zoltán Gera|Gera]] {{gol|3}}&lt;br/&gt;[[Bobby Zamora|Zamora]] {{gol|63}}
|strijelci2= [[Luiz Adriano]] {{gol|32}}
|stadion= [[Craven Cottage]], [[London]]
|gledatelji= 21.832
|sudac= [[Serge Gumienny]] ([[Belgija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Liverpool vs Unirea Urziceni&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000915/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUM}} [[FC Unirea Urziceni|Unirea Urziceni]]
|strijelci1= [[David N'Gog|N'Gog]] {{gol|81}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Anfield]], [[Liverpool]]
|gledatelji= 40.450
|sudac= [[Eric Braamhaar]] ([[Nizozemska]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Hamburg vs PSV Eindhoven&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hamburger SV|Hamburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000916/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|strijelci1= [[Marcell Jansen|Jansen]] {{gol|26|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= 
|stadion= [[HSH Nordbank Arena]], [[Hamburg]]
|gledatelji= 35.672
|sudac= [[Claudio Circhetta]] ([[Švicarska]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Athletic Bilbao vs Anderlecht&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Athletic Bilbao]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000908/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
|strijelci1= [[Mikel San José|San José]] {{gol|58}}
|strijelci2= [[Lucas Biglia|Biglia]] {{gol|35}}
|stadion= [[Estadio San Mamés]], [[Bilbao]]
|gledatelji= 39.000
|sudac= [[Matteo Trefoloni]] ([[Italija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;København vs Marseille&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[F.C. København|København]] {{Z|DAN}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000909/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]]
|strijelci1= [[Jesper Grønkjær|Grønkjær]] {{gol|79|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Mamadou Niang|Niang]] {{gol|72}}&lt;br/&gt;[[Hatem Ben Arfa|Ben Arfa]] {{gol|84}}&lt;br/&gt;[[Charles Kaboré|Kaboré]] {{gol|90}}
|stadion= [[Parken Stadium]], [[Kopenhagen]]
|gledatelji= 26.000
|sudac= [[Carlos Velasco Carballo]] ([[Španjolska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Panathinaikos vs Roma&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000910/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
|strijelci1= [[Dimitris Salpigidis|Salpigidis]] {{gol|67}}&lt;br/&gt;[[Lazaros Christodoulopoulos|Christodoulopoulos]] {{gol|84}}&lt;br/&gt;[[Djibril Cissé|Cissé]] {{gol|89}}
|strijelci2= [[Mirko Vučinić|Vučinić]] {{gol|29}}&lt;br /&gt;[[David Pizarro|Pizarro]] {{gol|81|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Olimpijski stadion u Ateni|Olimpijski stadion]], [[Atena]] 
|gledatelji= 54.274
|sudac= [[Damir Skomina]] ([[Slovenija]]
}}
----
&lt;div id=&quot;Atlético Madrid vs Galatasaray&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Atlético Madrid]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000911/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]]
|strijelci1= [[José Antonio Reyes|Reyes]] {{gol|23}}
|strijelci2= [[Abdul Kader Keïta|Keïta]] {{gol|77}}
|stadion= [[Vicente Calderón Stadium]], [[Madrid]]
|gledatelji= 30.000
|sudac= [[Aleksei Nikolaev]] ([[Rusija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Hertha BSC vs Benfica&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hertha BSC]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000922/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|strijelci1= [[Francisco Javier García|Javi García]] {{gol|33|auto-gol}}
|strijelci2= [[Ángel Di María|Di María]] {{gol|4}}
|stadion= [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijski stadion]], [[Berlin]]
|gledatelji= 13.684
|sudac= [[Terje Hauge]] ([[Norveška]])
}}

===Uzvratne utakmice===
&lt;div id=&quot;Benfica vs Hertha BSC&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[23. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 18:00
|momčad1= [[S.L. Benfica|Benfica]] {{Z|POR}}
|rezultat= 4:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000938/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hertha BSC]]
|strijelci1= [[Pablo Aimar|Aimar]] {{gol|25}}&lt;br/&gt;[[Óscar Cardozo|Cardozo]] {{gol|48}} {{gol|62}}&lt;br/&gt;[[Francisco Javier García|Javi García]] {{gol|59}} 
|strijelci2= 
|stadion= [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 30.402
|sudac= [[Pieter Vink]] ([[Nizozemska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Anderlecht vs Athletic Bilbao&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 4:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000924/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]  
|strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|4}}&lt;br/&gt;[[Mikel San José|San José]] {{gol|27|auto-gol}}&lt;br/&gt;[[Roland Juhász|Juhász]] {{gol|49}}&lt;br/&gt;[[Jonathan Legear|Legear]] {{gol|68}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadion Constant Vanden Stock]], [[Bruxelles]]
|gledatelji= 24.000
|sudac= [[Thomas Einwaller]] ([[Austrija]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Marseille vs København&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Olympique de Marseille|Marseille]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000925/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|DAN}} [[F.C. København|København]]
|strijelci1= [[Hatem Ben Arfa|Ben Arfa]] {{gol|43}}&lt;br/&gt;[[Bakari Koné|Koné]] {{gol|62}} {{gol|78}}
|strijelci2= [[Aílton José Almeida|Aílton]] {{gol|87}}
|stadion= [[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]
|gledatelji= 27.195
|sudac= [[Cüneyt Çakır]] ([[Turska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Roma vs Panathinaikos&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[A.S. Roma|Roma]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000926/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|strijelci1= [[John Arne Riise|Riise]] {{gol|11}}&lt;br/&gt;[[Daniele De Rossi|De Rossi]] {{gol|67}}
|strijelci2= [[Djibril Cissé|Cissé]] {{gol|40|[[jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|45+1}}&lt;br/&gt;[[Sotiris Ninis|Ninis]] {{gol|43}}
|stadion= [[Stadio Olimpico]], [[Rim]]
|gledatelji= 47.825
|sudac= [[Bruno Paixão]] ([[Portugal]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Galatasaray vs Atlético Madrid&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000927/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|strijelci1= [[Abdul Kader Keïta|Keïta]] {{gol|66}}
|strijelci2= [[Simão Sabrosa|Simão]] {{gol|63}}&lt;br/&gt;[[Diego Forlán|Forlán]] {{gol|90}}
|stadion= [[Ali Sami Yen Stadium]], [[Istanbul]]
|gledatelji= 22.000
|sudac= [[Gianluca Rocchi]] ([[Italija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Shakhtar Donetsk vs Fulham&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FK Šahtar Donjeck|Shakhtar Donetsk]] {{Z|UKR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000930/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|strijelci1= [[Jádson]] {{gol|69}}
|strijelci2= [[Brede Hangeland|Hangeland]] {{gol|33}}
|stadion= [[Donbas Arena]], [[Donjeck]]
|gledatelji= 47.509
|sudac= [[Svein Oddvar Moen]] ([[Norveška]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Unirea Urziceni vs Liverpool&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FC Unirea Urziceni|Unirea Urziceni]] {{Z|RUM}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000931/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|strijelci1= [[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|19}}
|strijelci2= [[Javier Mascherano|Mascherano]] {{gol|30}}&lt;br/&gt;[[Ryan Babel|Babel]] {{gol|41}}&lt;br/&gt;[[Steven Gerrard|Gerrard]] {{gol|57}}
|stadion= [[Stadionul Steaua]], [[Bukurešt]]
|gledatelji= 25.000
|sudac= [[Stefan Johannesson]] ([[Švedska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;PSV Eindhoven vs Hamburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[PSV Eindhoven]] {{Z|NIZ}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000932/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|strijelci1= [[Ola Toivonen|Toivonen]] {{gol|2}}&lt;br/&gt;[[Balázs Dzsudzsák|Dzsudzsák]] {{gol|43}}&lt;br/&gt;[[Danny Koevermans|Koevermans]] {{gol|90}}
|strijelci2= [[Mladen Petrić|Petrić]] {{gol|46}}&lt;br/&gt;[[Piotr Trochowski|Trochowski]] {{gol|79|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Philips Stadion]], [[Eindhoven]]
|gledatelji= 30.500
|sudac= [[Mike Dean]] ([[Engleska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Wolfsburg vs Villarreal&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05	
|momčad1= [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000933/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
|strijelci1= [[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|10}}&lt;br/&gt;[[Ángel López]] {{gol|15|auto-gol}}&lt;br/&gt;[[Christian Gentner|Gentner]] {{gol|42}}&lt;br/&gt;[[Grafite]] {{gol|64}}
|strijelci2= [[Joan Capdevila|Capdevila]] {{gol|30}}
|stadion= [[Volkswagen Arena]], [[Wolfsburg]]
|gledatelji= 17.000
|sudac= [[Alexandru Dan Tudor]] ([[Rumunjska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Red Bull Salzburg vs Standard Liège&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] {{Z|AUT}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000934/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[Standard Liège]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Red Bull Arena (Salzburg)|Red Bull Arena]], [[Salzburg]]
|gledatelji= 26.500
|sudac= [[Alan Kelly]] ([[Irska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Werder Bremen vs Twente&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000935/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[FC Twente|Twente]]
|strijelci1= [[Claudio Pizarro|Pizarro]] {{gol|15}} {{gol|20}} {{gol|58}}&lt;br/&gt;[[Naldo]] {{gol|27}}
|strijelci2= [[Luuk de Jong|De Jong]] {{gol|33}}
|stadion= [[Weserstadion]], [[Bremen]]
|gledatelji= 20.963
|sudac= [[Kristinn Jakobsson]] ([[Island]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Fenerbahçe vs Lille&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] {{Z|TUR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000936/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|strijelci1= [[Emre Belözoğlu|Emre]] {{gol|35}}
|strijelci2= [[Adil Rami|Rami]] {{gol|85}}
|stadion= [[Şükrü Saracoğlu Stadium]], [[Istanbul]]
|gledatelji= 48.000
|sudac= [[Florian Meyer]] ([[Njemačka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Sporting CP vs Everton&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] {{Z|POR}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000937/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Everton F.C.|Everton]]
|strijelci1= [[Miguel Veloso|Veloso]] {{gol|64}}&lt;br/&gt;[[Pedro Mendes|Mendes]] {{gol|76}}&lt;br/&gt;[[Matías Fernández|Fernández]] {{gol|90+4}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 17.609
|sudac= [[Alon Yefet]] ([[Izrael]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Juventus vs Ajax&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Juventus F.C.|Juventus]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000928/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Stadio Olimpico di Torino]], [[Torino]]
|gledatelji= 16.441
|sudac= [[Laurent Duhamel]] ([[Francuska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Valencia vs Club Brugge&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Valencia CF|Valencia]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 3:0 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000929/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|BEL}} [[Club Brugge K.V.|Club Brugge]]
|strijelci1= [[Juan Manuel Mata|Mata]] {{gol|1}}&lt;br/&gt;[[Pablo Hernández Domínguez|Hernández]] {{gol|97}} {{gol|117}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Estadio Mestalla]], [[Valencia]]
|gledatelji= 45.000
|sudac= [[Claus Bo Larsen]] ([[Danska]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Hapoel Tel Aviv vs Rubin Kazan&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[25. veljače]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]] {{Z|IZR}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000038/match=2000923/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|RUS}} [[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]] 
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Bloomfield Stadium]], [[Tel Aviv]]
|gledatelji= 12.864
|sudac= [[Pavel Kralovec]] ([[Češka]])
}}

==Osmina finala==
Ždrijeb osmina finala održan je [[18. prosinca]] [[2009.]], nakon ždrijeba šesnaestine finala. Prve utakmice odigrane su [[11. ožujka]] [[2010.]], dok su uzvrati igrani [[18. ožujka]].

{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[Hamburger SV|Hamburg]]'''|{{Z|NJE}}|6:5|[[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]|{{Z|BEL}}|3:1|3:4}}
{{TwoLegResult|[[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]]|{{Z|RUS}}|2:3|'''[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]'''|{{Z|NJE}}|1:1|1:2 &lt;small&gt;([[Produžetci (nogomet)|pr.]])&lt;/small&gt;}}
{{TwoLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}|2:2([[gol u gostima|g]])|[[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]|{{Z|POR}}|0:0|2:2}}
{{TwoLegResult|'''[[S.L. Benfica|Benfica]]'''|{{Z|POR}}|3:2|[[Olympique de Marseille|Marseille]]|{{Z|FRA}}|1:1|	2:1}}
{{TwoLegResult|[[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]|{{Z|GRČ}}|1:4|'''[[Standard Liège]]'''|{{Z|BEL}}|1:3|0:1}}
{{TwoLegResult|[[Lille OSC|Lille]]|{{Z|FRA}}|1:3|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|{{Z|ENG}}|1:0|0:3}}
{{TwoLegResult|[[Juventus F.C.|Juventus]]|{{Z|ITA}}|4:5|'''[[Fulham FC|Fulham]]'''|{{Z|ENG}}|3:1|1:4}}
{{TwoLegResult|'''[[Valencia CF|Valencia]]'''|{{Z|ŠPA}}|5:5([[gol u gostima|g]])|[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]|{{Z|NJE}}|1:1|4:4}}
|}

===Prve utakmice===
&lt;div id=&quot;Hamburg vs Anderlecht&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[11. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Hamburger SV|Hamburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000939/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]]
|strijelci1= [[Joris Mathijsen|Mathijsen]] {{gol|23}}&lt;br/&gt;[[Ruud van Nistelrooy|Van Nistelrooy]] {{gol|40}}&lt;br/&gt;[[David Jarolím|Jarolím]] {{gol|76}}
|strijelci2= [[Jonathan Legear|Legear]] {{gol|45}}
|stadion= [[HSH Nordbank Arena]], [[Hamburg]]
|gledatelji= 34.921
|sudac= [[Laurent Duhamel]] ([[Francuska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Atlético Madrid vs Sporting CP&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[11. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Atlético Madrid]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000941/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Estadio Vicente Calderón]], [[Madrid]]
|gledatelji= 42.000
|sudac= [[Pieter Vink]] ([[Nizozemska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Lille vs Liverpool&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[11. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Lille OSC|Lille]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000944/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|strijelci1= [[Eden Hazard|Hazard]] {{gol|84}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stade Lille Métropole]], [[Villeneuve d'Ascq]]
|gledatelji= 17.931
|sudac= [[Claus Bo Larsen]] ([[Danska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Rubin Kazan vs Wolfsburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[11. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]] {{Z|RUS}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000940/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
|strijelci1= [[Christian Noboa|Noboa]] {{gol|29}}
|strijelci2= [[Zvjezdan Misimović|Misimović]] {{gol|67}}
|stadion= [[Centralni Stadion (Kazan)|Centralni Stadion]], [[Kazan]]
|gledatelji= 16.700
|sudac= [[Pedro Proença]] ([[Portugal]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Benfica vs Marseille&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[11. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[S.L. Benfica|Benfica]] {{Z|POR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000942/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]]
|strijelci1= [[Maximiliano Pereira|Maxi]] {{gol|76}}
|strijelci2= [[Hatem Ben Arfa|Ben Arfa]] {{gol|90}}
|stadion= [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 46.635
|sudac= [[Felix Brych]] ([[Njemačka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Juventus vs Fulham&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[11. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Juventus F.C.|Juventus]] {{Z|ITA}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000945/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|strijelci1= [[Nicola Legrottaglie|Legrottaglie]] {{gol|9}}&lt;br/&gt;[[Jonathan Zebina|Zebina]] {{gol|25}}&lt;br/&gt;[[David Trezeguet|Trezeguet]] {{gol|45+3}}
|strijelci2= [[Dickson Etuhu|Etuhu]] {{gol|36}}
|stadion= [[Stadio Olimpico di Torino]], [[Torino]]
|gledatelji= 11.406
|sudac= [[Florian Meyer]] ([[Njemačka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Valencia vs Werder Bremen&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[11. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05 
|momčad1= [[Valencia CF|Valencia]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000946/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]
|strijelci1= [[Juan Manuel Mata|Mata]] {{gol|57}}
|strijelci2= [[Torsten Frings|Frings]] {{gol|24|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|stadion= [[Estadio Mestalla]], [[Valencia]]
|gledatelji= 35.000
|sudac= [[Martin Atkinson]] ([[Engleska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Panathinaikos vs Standard Liège&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[11. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] {{Z|GRČ}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000943/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|BEL}} [[Standard Liège]]
|strijelci1= [[Loukas Vyntra|Vyntra]] {{gol|48}}
|strijelci2= [[Axel Witsel|Witsel]] {{gol|8}}&lt;br/&gt;[[Milan Jovanović|Jovanović]] {{gol|16}}&lt;br/&gt;[[Igor de Camargo|De Camargo]] {{gol|74}}
|stadion= [[Olimpijski stadion u Ateni|Olimpijski stadion]], [[Atena]] 
|gledatelji= 55.000
|sudac= [[Craig Thomson]] ([[Škotska]])
}}

===Uzvratne utakmice===
&lt;div id=&quot;Fulham vs Juventus&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Fulham FC|Fulham]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000953/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
|strijelci1= [[Bobby Zamora|Zamora]] {{gol|9}}&lt;br/&gt;[[Zoltán Gera|Gera]] {{gol|39}} {{gol|49|[[jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br/&gt;[[Clint Dempsey|Dempsey]] {{gol|82}}
|strijelci2= [[David Trezeguet|Trezeguet]] {{gol|2}}
|stadion= [[Craven Cottage]], [[London]]
|gledatelji= 23.458
|sudac= [[Björn Kuipers]] ([[Nizozemska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Werder Bremen vs Valencia&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 4:4
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000954/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
|strijelci1= [[Hugo Almeida|Almeida]] {{gol|26}}&lt;br/&gt;[[Torsten Frings|Frings]] {{gol|57|[[jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br/&gt;[[Marko Marin|Marin]] {{gol|62}}&lt;br/&gt;[[Claudio Pizarro|Pizarro]] {{gol|84}}
|strijelci2= [[David Villa|Villa]] {{gol|3}} {{gol|45}} {{gol|66}}&lt;br/&gt;[[Juan Manuel Mata|Mata]] {{gol|15}}
|stadion= [[Weserstadion]], [[Bremen]]
|gledatelji= 24.200
|sudac= [[Kevin Blom]] ([[Nizozemska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Marseille vs Benfica&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Olympique de Marseille|Marseille]] {{Z|FRA}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000950/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|strijelci1= [[Mamadou Niang|Niang]] {{gol|70}}
|strijelci2= [[Maximiliano Pereira|Maxi]] {{gol|75}}&lt;br/&gt;[[Alan Kardec|Kardec]] {{gol|90+1}}
|stadion= [[Stade Vélodrome]], [[Marseille]]
|gledatelji= 40.000
|sudac= [[Damir Skomina]] ([[Slovenija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Standard Liège vs Panathinaikos&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 19:00
|momčad1= [[Standard Liège]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000951/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|GRČ}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]]
|strijelci1= [[Dieumerci Mbokani|Mbokani]] {{gol|45+2}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Stade Maurice Dufrasne]], [[Liège]]
|gledatelji= 29.000
|sudac= [[Gianluca Rocchi]] ([[Italija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Liverpool vs Lille&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000952/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|strijelci1= [[Steven Gerrard|Gerrard]] {{gol|9|[[jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br/&gt;[[Fernando Torres|Torres]] {{gol|49}} {{gol|89}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Anfield]], [[Liverpool]]
|gledatelji= 38.139
|sudac= [[Nicola Rizzoli]] ([[Italija]]) 
}}
----
&lt;div id=&quot;Sporting CP vs Atlético Madrid&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] {{Z|POR}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000949/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|strijelci1= [[Liédson]] {{gol|19}}&lt;br/&gt;[[Ânderson Polga|Polga]] {{gol|45+1}}
|strijelci2= [[Sergio Agüero|Agüero]] {{gol|3}} {{gol|33}}
|stadion= [[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 41.919
|sudac= [[Knut Kircher]] ([[Njemačka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Anderlecht vs Hamburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 4:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000947/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|44}}&lt;br/&gt;[[Matías Suárez|Suárez]] {{gol|45+3|[[jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br/&gt;[[Lucas Biglia|Biglia]] {{gol|59}}&lt;br/&gt;[[Mbark Boussoufa|Boussoufa]] {{gol|66}}
|strijelci2= [[Jérôme Boateng|Boateng]] {{gol|42}}&lt;br/&gt;[[Marcell Jansen|Jansen]] {{gol|54}}&lt;br/&gt;[[Mladen Petrić|Petrić]] {{gol|75}}
|stadion= [[Stadion Constant Vanden Stock]], [[Bruxelles]]
|gledatelji= 21.000
|sudac= [[Terje Hauge]] ([[Norveška]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Wolfsburg vs Rubin Kazan&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[18. ožujka]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000039/match=2000948/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|RUS}} [[FK Rubin Kazan|Rubin Kazan]]
|strijelci1= [[Obafemi Martins|Martins]] {{gol|58}}&lt;br/&gt;[[Christian Gentner|Gentner]] {{gol|119}}
|strijelci2= [[Alan Kasaev|Kasaev]] {{gol|21}}
|stadion= [[Volkswagen Arena]], [[Wolfsburg]]
|gledatelji= 15.412
|sudac= [[Jonas Eriksson]] ([[Švedska]])
}}

==Četvrtfinale==
Osam pobjednika iz osmina finala se ždrijebom određuju za četvrtfinale. Prve su utakmice igrane [[1. travnja]], a uzvrati su odigrani [[8. travnja]] [[2010.]]&lt;ref name=&quot;F&amp;R&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/uefacup/fixturesresults/index.html |title=UEFA Europa League – Fixtures &amp; Results |publisher=[[UEFA]] |accessdate=2009-12-18}}&lt;/ref&gt; 

{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|'''[[Fulham FC|Fulham]]'''|{{Z|ENG}}|3:1|[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|{{Z|NJE}}|2:1|1:0}}
{{TwoLegResult|'''[[Hamburger SV|Hamburg]]'''|{{Z|NJE}}|5:2|[[Standard Liège]]|{{Z|BEL}}|2:1|3:1}}
{{TwoLegResult|[[Valencia CF|Valencia]]|{{Z|ŠPA}}|2:2([[gol u gostima|g]])|'''[[Atlético Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}|2:2|0:0}}
{{TwoLegResult|[[S.L. Benfica|Benfica]]|{{Z|POR}}|3:5|'''[[Liverpool F.C.|Liverpool]]'''|{{Z|ENG}}|2:1|1:4}}
|}

===Prve utakmice===
&lt;div id=&quot;Fulham vs Wolfsburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Fulham FC|Fulham]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000040/match=2000955/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
|strijelci1= [[Bobby Zamora|Zamora]] {{gol|59}}&lt;br/&gt;[[Damien Duff|Duff]] {{gol|63}}
|strijelci2= [[Alexander Madlung|Madlung]] {{gol|89}}
|stadion= [[Craven Cottage]], [[London]]
|gledatelji= 22.307
|sudac= [[Damir Skomina]] ([[Slovenija]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Hamburg vs Standard Liège&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hamburger SV|Hamburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000040/match=2000956/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|BEL}} [[Standard Liège]]
|strijelci1= [[Mladen Petrić|Petrić]] {{gol|42|[[jedanaesterac|pen.]]}}&lt;br/&gt;[[Ruud van Nistelrooy|Van Nistelrooy]] {{gol|45}}
|strijelci2= [[Dieumerci Mbokani|Mbokani]] {{gol|31}}
|stadion= [[HSH Nordbank Arena]], [[Hamburg]]
|gledatelji= 50.000
|sudac= [[Martin Atkinson]] ([[Engleska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Valencia vs Atlético Madrid&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Valencia CF|Valencia]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000040/match=2000957/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|strijelci1= [[Manuel Fernandes|Fernandes]] {{gol|66}}&lt;br/&gt;[[David Villa|Villa]] {{gol|82}}
|strijelci2= [[Diego Forlán|Forlán]] {{gol|59}}&lt;br/&gt;[[Antonio López Guerrero|López]] {{gol|72}}
|stadion= [[Estadio Mestalla]], [[Valencia]]
|gledatelji= 50.000
|sudac= [[Craig Thomson]] ([[Škotska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Benfica vs Liverpool&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[1. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[S.L. Benfica|Benfica]] {{Z|POR}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000040/match=2000958/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|strijelci1= [[Óscar Cardozo|Cardozo]] {{gol|59|[[jedanaesterac|pen.]]}} {{gol|79|[[jedanaesterac|pen.]]}}
|strijelci2= [[Daniel Agger|Agger]] {{gol|9}}
|stadion= [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
|gledatelji= 62.629
|sudac= [[Jonas Eriksson]] ([[Švedska]]) 
}}

===Uzvratne utakmice===
&lt;div id=&quot;Wolfsburg vs Fulham&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[8. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000040/match=2000959/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Bobby Zamora|Zamora]] {{gol|1}}
|stadion= [[Volkswagen Arena]], [[Wolfsburg]]
|gledatelji= 24.843
|sudac= [[Viktor Kassai]] ([[Mađarska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Standard Liège vs Hamburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[8. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Standard Liège]] {{Z|BEL}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000040/match=2000960/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|strijelci1= [[Igor de Camargo|De Camargo]] {{gol|33}}
|strijelci2= [[Mladen Petrić|Petrić]] {{gol|20}} {{gol|35}}&lt;br/&gt;[[José Paolo Guerrero|Guerrero]] {{gol|90+4}}
|stadion= [[Stade Maurice Dufrasne]], [[Liège]]
|gledatelji= 27.000
|sudac= [[Pedro Proença]] ([[Portugal]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Atlético Madrid vs Valencia&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[8. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Atlético Madrid]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000040/match=2000961/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[Estadio Vicente Calderón]], [[Madrid]]
|gledatelji= 50.000
|sudac= [[Florian Meyer]] ([[Njemačka]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Liverpool vs Benfica&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[8. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000040/match=2000962/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]]
|strijelci1= [[Dirk Kuyt|Kuyt]] {{gol|27}}&lt;br/&gt;[[Lucas Leiva|Lucas]] {{gol|34}}&lt;br/&gt;[[Fernando Torres|Torres]] {{gol|59}} {{gol|82}}
|strijelci2= [[Óscar Cardozo|Cardozo]] {{gol|70}}
|stadion= [[Anfield]], [[Liverpool]]
|gledatelji= 42.377
|sudac= [[Björn Kuipers]] ([[Nizozemska]])
}}

==Polufinale==
Četiri ekipe iz četvrtfinala se sučeljavaju u dvije utakmice. Prve se utakmice igraju [[22. travnja]], a uzvrati su [[29. travnja]] [[2010.]]&lt;ref name=&quot;F&amp;R&quot;/&gt;

{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult|[[Hamburger SV|Hamburg]]|{{Z|NJE}}|1:2|'''[[Fulham FC|Fulham]]'''|{{Z|ENG}}|0:0|1:2}}
{{TwoLegResult|'''[[Atlético Madrid]]'''|{{Z|ŠPA}}|2:2([[gol u gostima|g]])|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|{{Z|ENG}}|1:0|1:2 &lt;small&gt;([[Produžetci (nogomet)|pr.]])&lt;/small&gt;}}
|}

===Prve utakmice===
&lt;div id=&quot;Hamburg vs Fulham&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Hamburger SV|Hamburg]] {{Z|NJE}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000041/match=2000965/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|stadion= [[HSH Nordbank Arena]], [[Hamburg]]
|gledatelji= 49.000
|sudac= [[Claus Bo Larsen]] ([[Danska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Atlético Madrid vs Liverpool&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[22. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Atlético Madrid]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000041/match=2000964/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|strijelci1= [[Diego Forlán|Forlán]] {{gol|9}}
|strijelci2= 
|stadion= [[Estadio Vicente Calderón]], [[Madrid]]
|gledatelji= 52.000
|sudac= [[Laurent Duhamel]] ([[Francuska]])
}}

===Uzvratne utakmice===
&lt;div id=&quot;Fulham vs Hamburg&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[29. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Fulham FC|Fulham]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000041/match=2000963/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]]
|strijelci1= [[Simon Davies|Davies]] {{gol|69}}&lt;br/&gt;[[Zoltán Gera|Gera]] {{gol|76}}
|strijelci2= [[Mladen Petrić|Petrić]] {{gol|22}}
|stadion= [[Craven Cottage]], [[London]]
|gledatelji= 25.700
|sudac= [[Cüneyt Çakır]] ([[Turska]])
}}
----
&lt;div id=&quot;Liverpool vs Atlético Madrid&quot;&gt;&lt;/div&gt;{{footballbox
|datum= [[29. travnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 21:05
|momčad1= [[Liverpool F.C.|Liverpool]] {{Z|ENG}}
|rezultat= 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj= [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000041/match=2000966/postmatch/report/index.html (izvještaj)] 
|momčad2= {{Z|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|strijelci1= [[Alberto Aquilani|Aquilani]] {{gol|44}}&lt;br/&gt;[[Yossi Benayoun|Benayoun]] {{gol|95}}
|strijelci2= [[Diego Forlán|Forlán]] {{gol|102}}
|stadion= [[Anfield]], [[Liverpool]]
|gledatelji= 42.040 
|sudac= [[Terje Hauge]] ([[Norveška]])
}}

==Finale==
{{glavni|Finale UEFA Europske lige 2010.}}

Finale će se igrati [[12. svibnja]] [[2010.]] na [[HSH Nordbank Arena|Volksparkstadionu]] u [[Hamburg]]u, [[Njemačka]].
{{footballbox
|datum= [[12. svibnja]] [[2010.]]
|vrijeme= 20:45
|momčad1= [[Atlético Madrid]] {{Z|ŠPA}}
|rezultat= 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj= [http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2010/round=2000042/match=2000967/postmatch/report/index.html (izvještaj)]
|momčad2= {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|strijelci1= [[Diego Forlán|Forlán]] {{gol|32}} {{gol|116}}
|strijelci2= [[Simon Davies|Davies]] {{gol|37}}
|stadion= [[HSH Nordbank Arena]], [[Hamburg]]
|gledatelji= 49.000
|sudac= [[Nicola Rizzoli]] ([[Italija]])
}}

==Izvori==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:UEFA Europska liga 2009./10.|Drugi dio natjecanja]]</text>
      <sha1>o4v9yf3irxeacsgdqzyy6w17fpou4so</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BPL</title>
    <ns>0</ns>
    <id>248807</id>
    <revision>
      <id>7567434</id>
      <parentid>6658781</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:00:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6021" sha1="97hd0gnb6kh52hznccgfnsk86i4qf05" xml:space="preserve">[[Datoteka:Devolo.JPG|desno|mini|150 px|Primjer uređaja koji se koristi za BPL ([[Europa|Europska]] verzija), posjeduje [[ethernet]] i [[USB]] konektor za umrežavanje]]
[[Datoteka:HomePlug_85Mbps_adapter.jpg|desno|mini|100 px|Primjer uređaja koji se koristi za BPL (Američka verzija)]]
'''Broadband over powerlines''' je [[engleski]] opći naziv za skup tehnologija [[Širokopojasni_internet|širokopojasnog]] pristupa. Radi se o korištenju [[napon]]skih kabela za prijenos podataka. Ovo je dosta nova tehnologija (u odnosu na ostale tehnologije širokopojasnog pristupa).

Općenito, razvoj ove tehnologije se intenzivira i uvode se neka inovativna tehnološka rješenja (kao npr. skin-efekt se koristi kao valovod, iako eksperimentalno).
Prvotna [[premisa]] je bila povezivanje udaljenih izoliranih područja širokopojasnim internetom, tamo gdje postoje [[dalekovod]]i, ali je polaganje zasebnih [[telefon]]skih kabela (te eventualno krorištenje neke [[DSL]] tehnologije preko njih) ili kabelskih sustava (koaksijalni kabel) neisplativo ili bi korištenje neke druge bežične tehnologije, kao npr [[WLAN]] ili [[WiMax]] bilo otežano zbog geografskih uvjeta, te ako bi postavljanje [[svjetlovod|optičkog kabela]] bilo nemoguće ili neisplativo. Također, neke tvrtke u svijetu koje se bave prizvodnjom i distribucijom električne energije (elektroprivrede) koriste ovu tehnologiju kao dodatan izvor prihoda.

== Izazovi tehnologije==
Tehnologija je iznjedrila nekoliko problema. Velika većina tehničkih problema je u međuvremenu riješena razvojem novijih verzija standarda. Svi noviji standardi vrlo malo pate od nedostataka iz vremena početka komercijalnog razvoja (oko 2000-te godine) ili su efekti istih smanjeni na najmanju moguću mjeru.

*[[frekvencija|Frekvencije]] koje koristi ova tehnologija u neizoliranim visokonaponskim i niskonaponskim kabelima izazivaju efekt [[antena|antena]], te time ometaju [[radio]]prijenose, pa čak i sustave za komunikaciju u nuždi i razne [[vojska|vojne komunikacijske sustave]], koji koriste isti opseg frekvencija. Također, u povratnoj sprezi vanjski uplivi djeluju na signale, time kvareći razinu usluge korištenja.
Zbog toga je bilo potrebno napraviti sustave zaštite (osluškivanje i ne korištenje već korištenih frekvencija prema uzorku razine [[šum]]a u spektru kanal), kao i ograničiti uporabu na izolirane kabele ili korištenjem [[prigušnica]], tj. pojasnih filtera onemogućiti nekontrolirano širenje i ograničiti domet signala uzduž strujnih kabela. Na ovo svojstvo su posebno upozorile razne radioamaterske udruge, koje su problem i uočile.
*Signal teško prolazi kroz [[transformator]]e (osim ako nemaju specijalne sklopove za zaobilaženje, koji su namješteni specijalno za BPL signale)
*Signal teško prolazi kroz neke tipove [[osigurač]]a
*Signal teško prolazi kroz [[brojilo|brojila]] električne energije,
*Signal teško prolazi kroz razne [[Strujni_udar|prenapon]]ske zaštite, te ostale filtere.
*Kod [[Višefazni_sustav|višefaznih sustava]] se preporučava korištenje unutar jedne faze. Ovdje efekt antene čak pripomaže širenju signala između različitih faza, posebno kod paralelno položenih žica naponske linije.
*Kvaliteta strujnih vodova, kao i iskrenje te smetnje koje proizvode drugi potrošači, posebno u spojevima, utječe na domet i kvalitetu signala (izobličenje i šumovi).
*Domet signala je proporcionalan jačini. Što je jači signal, to je udaljenost, na koju je moguće koristiti tehnologiju veća, ali time nastaju veće smetnje zbog antenskog ponašanja neizoliranih vodiča. Zbog toga jačina signala treba biti prilagođena. Drugo rješenje je korištenje [[repetitor]]a kao [[pojačalo|pojačala]], koja na maksimalnoj udaljenosti pojačavaju signal. Time se povećava kašnjenje u komunikaciji (ping).

Budući da signal putuje javnom mrežom za opskrbu električnom energijom, koristi se [[kriptografija|šifriranje]] podataka zbog zaštite privatnosti sadržaja.

== Praktična primjena ==
Uzimajući sve u obzir, najveći potencijal ove tehnologije je u povezivanju uređaja unutar jedne zgrade, tamo gdje postoji problem s [[WLAN]] prodornošću kanala kroz zidove. Isto tako, postoji nekoliko primjena kao &quot;last mile&quot;, tj. zadnjih nekoliko [[kilometar]]a do krajnjeg korisnika, koji se spaja na [[koncentrator]], koji se dalje spaja na [[internet]]. Postoje i standardi, koji su razvijani isključivo za komunikaciju unutar jedne zgrade ili susjednih zgrada.

== Standard ==
U komercijalnoj upotrebi je nekoliko nekompatibilnih standarda, koji se pokušavaju spojiti u jedan izradom nove specifikacije pristupa internetu, naziva '''G.hn'''. Ova specifikacija, kad bude finalizirana, će ispraviti mnogo tehničkih nedostataka i omogućiti, prema obećanju, brzine do 1 giga[[bit]]/[[s]].

== Sinonimi ==
[[Sinonim]]i koji se često koriste, iako označavaju nadskup tehnologija:
* PLC (Powerline Communications)
* PLT (Powerline Telecommunication)
* PPC (Power Plus Communications)

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20140626154029/http://www.homeplug.org/ HomePlug Powerline Alliance, engleski]
* [http://www.homepna.org/ HomePNA, engleski]
* [http://www.upaplc.org/ Universal Powerline Association, engleski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170216052831/http://www.upaplc.org/ |date=16. veljače 2017. }}
* [http://grouper.ieee.org/groups/1901/index.html IEEE P1901, engleski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117174446/http://grouper.ieee.org/groups/1901/index.html |date=17. siječnja 2010. }}
* [http://www.homegridforum.org/ ITU-T (HomeGrid,G.hn), engleski]
* [http://spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2006/DokmanicIvan_BroadbandOverPowerlines.pdf Prezentacija na Hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610231858/http://spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2006/DokmanicIvan_BroadbandOverPowerlines.pdf |date=10. lipnja 2007. }}

{{mrva-internet}}

[[Kategorija:Komunikacije]]
[[Kategorija:Internet]]
[[Kategorija:Kratice]]</text>
      <sha1>97hd0gnb6kh52hznccgfnsk86i4qf05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ITD Band</title>
    <ns>0</ns>
    <id>252497</id>
    <revision>
      <id>7567469</id>
      <parentid>7261426</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:22:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>3582</id>
      </contributor>
      <comment>Slika Miroslav_Rus_i_Branislav_Bekić.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Krd</comment>
      <origin>7567469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2219" sha1="hf2de0jio75cjy6ju48okuler4rba6u" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = ITD Band
| Img                  =|
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = Zagreb
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = 
| Djelatno_razdoblje   = [[Glazba u 1982.|1982.]] - [[danas]]
| Producentska_kuća    = [[Jugoton]], [[Suzy Records|Suzy]]
| Angažman             = 
| URL                  = 
| Sadašnji članovi     = 
| Bivši članovi        = Branislav Bekić&lt;br&gt;Milan Bekić&lt;br&gt;Jadranko Mileusnić&lt;br&gt;Rastislav Topolsky&lt;br&gt;Nebojša Tepšić
&lt;br&gt;Branko Kezele&lt;br&gt;Damir Lipošek&lt;br&gt;[[Davor Borno]]&lt;br&gt;Dražen Tomljenović&lt;br&gt;Fedor Boić&lt;br&gt;Noa Ciban&lt;br&gt;Miroslav Budanko - Ajzić&lt;br&gt;[[Miroslav Drljača Rus]]&lt;br&gt;Tihomir Borošak&lt;br&gt;[[Žarko Fabek]]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''ITD Band''' je [[Hrvatska|hrvatski]] pop rock sastav iz [[Zagreb]]a. Osnovao ga je [[Miroslav Drljača]] ''&quot;Rus&quot;'' nakon što je napustio svoj prethodni sastav – Ad Fines.&lt;ref name=&quot;petar&quot;&gt;{{Citiranje knjige   | first=Petar   | last=Janjatović   | title=Ex-Yu rock enciklopedija   | location=Beograd   | publisher=   | year=   | isbn=   | url=   | ref=}}&lt;/ref&gt;

Izlaskom albuma ''[[S ove strane ljubavi]]'' sastav prestaje s radom te se Rus posvećuje pisanju pjesama za druge izvođače.&lt;ref name=&quot;petar&quot;/&gt;
Godine [[2018.]] sastav se ponovno okuplja i objavljuje nove pjesme.

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
* 1986. - &quot;Vojnička&quot; / &quot;Elena&quot; ([[Suzy Records|Suzy]])
* 1988. - &quot;Majko zemljo&quot; (i Albert Lee) / &quot;Lagano umirem (u tvojem sjećanju) (Suzy)
=== Studijski albumi ===
* 1984. - ''[[Dvadeseti vijek]]'' ([[Jugoton]])
* 1986. - ''[[Plavi vojnik]]'' ([[Suzy Records|Suzy]])
* 1988. - ''[[Skidam te pogledom]]'' ([[Suzy-CBS]])
* 1989. - ''[[S ove strane ljubavi]]'' (Suzy-CBS)
* 2006. - ''[[Sve najbolje (ITD Band)|Sve najbolje]]'' ([[Hit Records]])
* 2023. - ''[[Orao nikad ne leti u jatu]]'' ([[Hit Records]])

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.discogs.com/artist/ITD+Band Discogs.com] - diskografija sastava ITD Band

[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>hf2de0jio75cjy6ju48okuler4rba6u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Musić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>255235</id>
    <revision>
      <id>7567165</id>
      <parentid>7516822</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7214" sha1="aqzr5s2spv837f1cx4kzwc6czk7qq6b" xml:space="preserve">[[Slika:Don Ivan Musić 6.jpg|minijatura|desno|250px|don Ivan Musić]]
[[Datoteka:Ivan Musić (Mussics Iván). Mo. és a Nagyvilág, 1878.jpg|thumb|250px|Portret iz 1878.]]
'''Ivan Musić''' ([[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]], [[Ljubuški]], [[24. prosinca]] [[1848.]] – [[Beograd]], [[1888.]]) bio je [[Hrvati u BiH|hrvatski]] [[Rimokatoličanstvo|katolički]] [[svećenik]], vojvoda [[Vojvodina Donja Hercegovina|Donje Hercegovine]], vođa [[Hercegovački ustanak 1875.|Hercegovačkog ustanka]].
== Životopis ==
=== Rani život ===
Rođen je u [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|klobučkom]] zaselku Šiljevište, tada dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], 24. prosinca 1848. u obitelji Stjepana i Ive (djevojačko Kraljević) iz [[Čerigaj]]a. Krstio ga je tri dana kasnije njegov ujak [[Anđeo Kraljević|fra Anđeo Kraljević]] koji ga je zapisao kao Musić umjesto Musa. Postao je franjevački novak te je za redovničko ime odabrao '''Šimun'''. Najprije se školovao u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], a kasnije je studirao medicinu u [[Istanbul|Carigradu]] te teologiju u [[Kraljevina Ugarska|ugarskom]] [[Ostrogon]]u. Nakon studija postao je župnik u [[Ravno]]m.&lt;ref name=&quot;zivotopis&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20081228132919/http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=50&amp;Itemid=58 Životopis], Udruga Vojvoda don Ivan Musić, pristupljeno 8. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

=== Hercegovački ustanak i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine ===
U [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevu]] su katolici 19. lipnja 1875. podigli [[Hercegovački ustanak]] protiv Osmanskog Carstva.{{sfn|Puljić|2004|pp=214}} U srpnju je Musić najprije u selu [[Trebinja]] izabran za katoličkog vođu ustanka, a potom u [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavali]] za zajedničkog vođu katolika i pravoslavaca.{{sfn|Puljić|2004|pp=229}} Prvotno je surađivao s ustanicima pod vodstvom [[Kneževina Crna Gora|Crne Gore]] i [[Mićo Ljubibratić|Miće Ljubibratića]], no ta suradnja je propala nakon što su ustanici koje je podržavala Crna Gora i Osmanlije zajedno napali kod mjesta [[Dražin Do]] Ljubibratićeve i Musićeve ustanike.{{sfn|Puljić|2004|pp=278–280}} U međuvremenu je Katolička Crkva suspendirala Musićeve svećeničke dužnosti te je tako prestao biti ravanjski župnik.{{sfn|Puljić|2004|pp=293}}

Musić, čije su snage i dalje morale djelovati na strani Crne Gore, odlučio je u studenom 1876. otići u [[Beč]] s pritajenom namjerom da njegova [[Vojvodina Donja Hercegovina]] postane dijelom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].{{sfn|Puljić|2004|pp=355–357}} U Beču je stekao potporu državnog vrha.{{sfn|Puljić|2004|pp=368–369}}

Na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. odlučeno je da će Austro-Ugarska [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjesti Bosnu i Hercegovinu]].{{sfn|Puljić|2004|pp=406., 411}} Uoči zaposjedanja Bosne i Hercegovine dogovoreno je da Musićeve snage koje su se prema Musiću sastojale od 500 ustanika, odnosno maksimalno 3000 u slučaju ranijih priprema, zadrže svoje postojeće pozicije u Popovu.{{sfn|Puljić|2004|pp=412–413}} Austrougarska vojska zauzela je [[Stolac (BiH)|Stolac]] 8. kolovoza.{{sfn|Samardžić|2023|pp=164}}{{sfn|Puljić|2004|pp=417–419}} U okolici Stoca došla je vojska pobunjenika koju su činili bosanskohercegovački muslimani i pravoslavci, ali i Crnogorci.{{sfn|Puljić|2004|pp=419–420}} Ta vojska je 16. kolovoza opkolila Stolac, no austrougarski vojnici su se u stolačkoj tvrđavi uspješno branili topovima.{{sfn|Samardžić|2023|pp=164}}{{sfn|Puljić|2004|pp=422}} Čuvši topove, a ne znajući za stvarno stanje u Stocu, Musić se s oko 1200 vojnika zaputio prema Stocu.{{sfn|Puljić|2004|pp=427}} Nakon što su pobijedili pobunjenike u [[Poplat (Stolac, BiH)|Poplatu]], pobunjenička vojska je pobjegla što je rezultiralo prestankom opsade stolačke tvrđave.{{sfn|Puljić|2004|pp=430–433}} Musićeva vojska je potom 31. kolovoza opkolila i zauzela [[Ljubinje]].{{sfn|Puljić|2004|pp=436}} Austrougarska i Musićeva vojska zauzele su [[Trebinje]] 7. i 8. rujna.{{sfn|Puljić|2004|pp=437}} Do kraja godine zauzeta je čitava Bosna i Hercegovina.{{sfn|Puljić|2004|pp=438}}

=== Kasniji život ===
Odbio je nagrade i počasti. Priželjkivalo se da opet radi kao svećenik, no on je neočekivano otišao u Crnu Goru s Cvijetom Vukasović-Kuduz iz [[Stolac (BiH)|Stoca]], a nakon toga u [[Beograd]]. Tamo je radio u pošti te kao policijski komesar i tumač. Umro je u Beogradu 1888.&lt;ref name=&quot;zivotopis&quot; /&gt;

== Spomen ==
[[Datoteka:Свјетлопис бисте и спомен плоче Ивану Мусићу у Стоцу, постхумна хрватизација католичког, па православног Србина.jpg|thumb|250px|Spomenik u [[Stolac (BiH)|Stocu]]]]
Povjesničar [[Marko Vego]] smatra ga najznačajnijim [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkim Hrvatom]] 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;zivotopis&quot; /&gt; 

Po njemu je nazvana istoimena udruga Vojvoda don Ivan Musić koja promiče njegov život i djelovanje. Na mjestu njegove rodne kuće otkrivena je spomen-ploča. Po njemu je nazvana ulica u [[Ljubuški|Ljubuškom]] i [[Mostar]]u. O njemu je snimljen [[dokumentarni film]] 2005. godine, povodom 130. godišnjice Hercegovačkog ustanka.
Snimila ga je HTV Mostar. U filmu su sudjelovali [[Ivica Puljić|don Ivica Puljić]], [[Andrija Nikić|fra Andrija Nikić]] i [[Stanislav Vukorep]] iz [[Čapljina|Čapljine]].&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100327000931/http://www.don-ivanmusic.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=48&amp;Itemid=55 Djelatnosti i ciljevi], Udruga Vojvoda don Ivan Musić, pristupljeno 17. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Vojvodina Donja Hercegovina]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}}
* {{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}}

== Vanjske poveznice ==
* {{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2009|title=Uloga vojvode don Ivana Musića u ustanku hercegovačkih Hrvata|url=https://www.academia.edu/37032990/Uloga_vojvode_don_Ivana_Musi%C4%87a_u_ustanku_hercegova%C4%8Dkih_Hrvata_2009_|format=|journal=Uloga Hrvata u Hercegovačkome ustanku (1875. – 1878.)|volume=|issue=|pages=217–272}}
* [https://web.archive.org/web/20081228122903/http://www.don-ivanmusic.net/ Udruga Vojvoda don Ivan Musić]
*[https://enciklopedija.hr/clanak/42543 Musić, Ivan], Hrvatska enciklopedija

{{GLAVNIRASPORED:Musić, Ivan}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]]</text>
      <sha1>aqzr5s2spv837f1cx4kzwc6czk7qq6b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nina Dobrev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262669</id>
    <revision>
      <id>7567276</id>
      <parentid>7334743</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:32:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Manji prepravak</comment>
      <origin>7567276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3599" sha1="0x1e70m2817l4x0lxzqy3elgw01m40k" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Nikolina Konstantinova Dobreva
|slika           = 2011 MuchMusic Video Awards - Nina Dobrev (cropped).jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Nikolina Konstantinova Dobreva
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[9. siječnja]] [[1989.]] 
|smrt            = 
|mjesto rođenja  = [[Sofija]], [[Bugarska]]
|zanimanje       = glumica
|godine rada     = [[2006.]]-danas 
|suprug          = 
|važnije uloge   =Elena Gilbert,Katherine Pierce i Amara u Vampirskim Dnevnicima te Tatia u The Originals.
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Nikolina Kamenova Dobreva''' ([[Sofija]], [[9. siječnja]] [[1989.]]), [[Bugarska|bugarsko]]-[[Kanada|kanadska]] je [[glumac|glumica]]. Najpoznatija je po ulozi '''Elene Gilbert''' u [[TV]] seriji &quot;[[Vampirski dnevnici]]&quot;.

==Životopis==
Nina Dobreva rođena je [[9. siječnja]] [[1989.]] u [[Sofija|Sofiji]], [[Bugarska]], a odselila je u [[Kanada|Kanadu]] u dobi od dvije godine, gdje je odrasla u [[Toronto|Torontu]], [[Ontario]].  Tečno govori francuski, engleski i bugarski jezik. Njezina majka je umjetnica, a otac računalni znanstvenik. Ima jednog starijeg brata. Još od malih nogu, pokazala je veliki entuzijazam i talent za umjetnost: ples, gimnastiku, kazalište, glazbu, vizualnu umjetnost i glumu. 

Nina Dobrev je pohađala J. B. Tyrrell Sr. Public School i Wexford Collegiate School za umjetnost u [[Scarborough]], [[Ontario]]. Pohađala je [[Ryerson University]], studij sociologije. Napustila ga je u 2008. kako bi započela glumačku karijeru.

==Karijera==
Posao modela doveo ju je do reklama, koje su tada pretvorene u filmske audicije. Ubrzo nakon toga, zabilježila je uloge u igranim filmovima uključujući [[Uspomene jednog bjegunca]], [[Daleko od nje]], [[Never Cry Werewolf]], i televizijskoj seriji [[Degrassi: The Next Generation]]. Glumila je u nekoliko životno izvornih filmova. Također se pojavila u [[MTV]] filmu [[The American Mall]] na [[CTV]]. Glumila je u [[CW]] drami [[Vampirski dnevnici]], Glumi 3 uloge [[Katherine Pierce]], vampiricu koju su voljela ista braća dok je još bila čovjek tijekom [[Američki građanski rat]], Katherininu dvojnicu [[Elena Gilbert]], djevojku koja je uhvaćena između iste braće vampira, Damona i Stefana Salvatorea, [[Amara]] je bila prva dvojnica, postala je besmrtna zbog velike ljubavi prema njenom voljenom [[Silas]].Vampirske dnevnike napustila je nakon završene 6.sezone,a kruže glasine da bi se mogla vratiti u 8.sezoni.

Također je imala manju ulogu u trileru [[Chloe]], koju je objavila tvrtka [[Sony Pictures Classics]] [[26. ožujka]] [[2010.]] Film je doživio komercijalni uspjeh.

U kolovozu 2010, Dobrev se pojavila na otvaranju skice 62. [[Primetime Emmy Awards]].

U travnju 2011, prijavila se za ulogu Candice u filmskoj adaptaciji [[The Perks of Being a Wallflower]], s [[Logan Lerman]], [[Emma Watson]] i [[Paul Rudd]]. Snimanje je počelo u svibnju te godine u [[Pittsburgh]], [[Pennsylvania]], a scene je završila 27. lipnja.2014. godine je imala epizodnu ulogu u seriji [[The Originals]] gdje je glumila dvojnicu svog lika iz [[Vampirski dnevnici|Vampirskih dnevnika]].

{{GLAVNIRASPORED:Dobrev, Nina}}
{{Mrva-biog-film-glum}}

[[Kategorija:Kanadski filmski glumci]]
[[Kategorija:Kanadski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Bugarski umjetnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Sofija]]</text>
      <sha1>0x1e70m2817l4x0lxzqy3elgw01m40k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paul Wesley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262670</id>
    <revision>
      <id>7567278</id>
      <parentid>5545758</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:35:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CreditsPlease</username>
        <id>368325</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Prepravljeno</comment>
      <origin>7567278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1560" sha1="9gp4zopu72yxwmlab7dk615lh14pv2j" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Paul Wesley
|slika           = Paul Wesley at PaleyFest2010.jpg
|veličina        = 210px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Paul Thomas Wasilewski
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[23. srpnja]] [[1982.]]
|mjesto rođenja  = {{SAD grad|New Brunswick|New Jersey}}
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = glumac
|godine rada     = [[1999.]] – danas
|web             = 
|supruga         = Natalie Kuckenburg
|suprug          = 
|važnije uloge   = Stefan Salvatore(Vampirski dnevnici)
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Paul Wesley''' ({{SAD grad|New Brunswick|New Jersey}}, [[23. srpnja]] [[1982.]]), [[Poljska|poljsko]]-[[SAD|američki]] [[glumac]]. Najpoznatiji je po ulozi Stefana Salvatorea u [[TV]] seriji ''[[Vampirski dnevnici]]''.

Glumio je u četverodijelnoj mini seriji ''Fallen'', a epizodne uloge odigrao je u serijama ''[[24 (TV serija)|24]]'', ''Everwood'', ''American Dreams'' i ''8 Simple Rules''. Za ulogu u ''[[Vampirski dnevnici|Vampirskim dnevnicima]]'' nagrađen je dvjema nagradama Teen Choice.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
{{imdb ime|id=0913587|ime=Paul Wesley}}

{{GLAVNIRASPORED:Wesley, Paul}}
{{Mrva-biog-film-glum}}

[[Kategorija: Američki filmski glumci]]
[[Kategorija: Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Poljska]]</text>
      <sha1>9gp4zopu72yxwmlab7dk615lh14pv2j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anzio</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262964</id>
    <revision>
      <id>7567298</id>
      <parentid>7407264</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:35:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5744" sha1="chp45qcf1flrtpci4bmvxbpci3zhigb" xml:space="preserve">{{Talijanska općina
|ime = Anzio
|izvorno ime= Antium
|regija= Lacij
|pokrajina = Rim
|slika grba =Anzio-Stemma.svg 
|karta =
|kratica regije= LAZ
|kratica pokrajine = RM
|širina-stupnjevi = 41
|širina-minute= 26
|širina-sekunde= 52
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 12
|dužina-minute= 37
|dužina-sekunde= 44
|dužina-oznaka= E
|mappaX =
|mappaY = 
|poštanski broj = 00042
|pozivni broj = 06
|istat = 
|zaštitnik = Sv. Antun
|stranica= [http://www.comune.anzio.it Službene stranice]
}}

'''Anzio''' ([[latinski|lat.]] ''Antium'') je grad i istoimena [[talijanske općine|općina]] na obali regije [[Lacij]] u [[Italija|Italiji]], nalazi se oko 57km južno od [[Rim]]a. Poznat po svojoj luci, ribarsko je naselje, popularno turističko odredište, kao i mjesto s koga trajekti i hidroavioni voze na [[Poncijski otoci|Poncijske otoke]] kao što su [[Ponza]], [[Palmarola]] i [[Ventotene]]. Grad ima važan povijesni značaj kao mjesto na kome su se saveznici iskrcali u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. 

==Povijest==
===Stari vijek===
U drevna vremena Anzio je bio poznat kao lat. ''Antium''. Bio je glavni grad [[Volsci|Volščana]] prije nego što su ga osvojili [[Antički Rim|Rimljani]].

S kasnijom ekspanzijom Rima bio je popularan kod rimske aristokracije kao mjesto relativno izolirano od gradskih nereda. Kada se [[Ciceron]] vratio iz izgnanstva, upravo u Antiumu je ponovno sakupio ostatke svoje biblioteke. Drugi važni Rimljani su također imali vile u Antiumu, a često su ga posjećivalo carevi julijevsko-klaudijevske dinastije. [[Gaj Mecena]] (lat. ''Gaius Maecenas''), je u Antiumu imao vilu; u njemu su rođeni carevi [[Kaligula]] i [[Neron]]; potonji je osnovao koloniju za veterane i sagradio novu luku, čiji su ostaci još vidljivi.

Ostaci rimskih vila se nalaze duž obale, istočno i sjeverozapadno od grada. Tamo su pronađena mnoga umjetnička djela - [[Fanciulla d'Anzio]], [[Borgheseov Gladijator]] ([[Louvre]]) i [[Apolon Belvederski]]. 

Od svih vila je najpoznatija bila Neronova vila, koja još nije identificirana, ali se vjeruje da se nalazi na lokaciji Arco Muto, gdje postoje ostaci teatra. Prostirala se dužinom obale oko rta Capo d'Anzio. Neron je vilu sagradio na mjestu prethodne vile, gdje je [[Oktavijan August|August]] ranije bio primio rimsku delegaciju koja ga je nazvala ''Pater patriae'' (&quot;Otac domovine&quot;). Vilu su koristili svi carevi do Severa.

===Srednji vijek===
U srednjem vijeku Anzio se postupno napuštao u korist susjednog [[Nettuna]]. Krajem 17. stoljeća pape [[Inocent XII.]] i [[Klement XI.]] su sagradili novu luku, ali na pogrešnom mjestu, pa se ona često puni muljem i pijeskom. 

===Drugi svjetski rat===
Anzio i [[Nettuno]] su bila mjesta znamenitog savezničkog iskrcavanja u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]], nazvanog ([[Operacija Shingle]]) iza čega je slijedila i četveromjesečna bitka (znana kao [[Bitka kod Anzia]]). Oko grada su smješteno [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealthovo]] groblje engl. &quot;Anzio War Cemetery&quot; i &quot;Beach Head War Cemetery&quot;. 

Američke snage su u veljači 1944. bile tjedan dana opkoljene od strane nijemaca u spiljama Pozzoli. Tom prilikom su pretrpile velike gubitke. O bitci je snimljen film [[Anzio (film)|''Anzio'']] (1968. rež. [[Edward Dmytryk]]) posvećen bitci u kome je glumio [[Robert Mitchum]], a koji se temeljio na knjizi [[Wynford Vaughan-Thomas]]a.

==Prijevoz==
Anzio je s Rimom povezan cestama Via Nettunense (SS207), Via Ardeatina (SS601) i željeznicom Roma-Nettuno koja staje u stanicama Lavinio, Villa Claudia, Marechiaro, Anzio Colonia i Anzio.

== Stanovništvo ==
{{IT|popstruct}}

{{Populacija
|title=Popis stanovništva
|align=none
|source=&lt;ref&gt;{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica,  |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku|language=en,it}}&lt;/ref&gt;
|1871.|1070
|1881.|1562
|1901.|3449
|1911.|4506
|1921.|5340
|1931.|6552
|1936.|7025
|1951.|10685
|1961.|15889
|1971.|22927
|1981.|27169
|1991.|33497
|2001.|36952
|2011.|49731
|2021.|58593
}}

=== Etničke skupine ===
{{IT|etno}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Anzio}}
* [http://www.comune.anzio.roma.it/ Anzio službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031005104034/http://www.comune.anzio.roma.it/ |date=5. listopada 2003. }} {{it}}
* [http://spazioinwind.libero.it/popoli_antichi/altro/Antium.html Neronova vila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200726064903/http://spazioinwind.libero.it/popoli_antichi/altro/Antium.html |date=26. srpnja 2020. }} ilustrirana rekonstrukcija Neronove vile {{it}}
* [http://sites-of-memory.de/main/location.html#italy Memorijalni centar i groblje za žrtve iz dvaju bitaka u drugom svjetskom ratu kod Anzia na stranicama ''Sites of Memory''] {{eng oznaka}}
* [http://battlefieldseurope.co.uk/ww2it.aspx Ilustrirani članak o Bitki kod Anzia na stranici ''Battlefields Europe''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611072101/http://battlefieldseurope.co.uk/ww2it.aspx |date=11. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}}
* [http://www.youtube.com/view_play_list?p=3953767CBB7907D6 Anzio u povijesti] {{eng oznaka}}

[[Kategorija: Gradovi u Toskani]]
[[Kategorija:Lacij]]</text>
      <sha1>chp45qcf1flrtpci4bmvxbpci3zhigb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Bauer (muzeolog)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268434</id>
    <revision>
      <id>7567286</id>
      <parentid>7407800</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:58:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4107" sha1="nk95i65zsrnskbzxrs88o30w8qo8p75" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Antun Bauer
| slika          = Antun Bauer 1911-2000.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = Antun Bauer, Prazmaj [[Vučedol|Vučedolski]] i veliki meštar [[Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«|Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«]]
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[18. kolovoza]] [[1911.]]
| mjesto_rođenja = [[Vukovar]], [[Hrvatska]]
| smrt           = [[9. travnja]] [[2000.]]
| mjesto_smrti   = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po      = osnovao je [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteku]], osnovao je zagrebački [[Muzejski dokumentacijski centar]], spasio [[kip]] [[ban Josip Jelačić|bana Josipa Jelačića]] od propasti
| zanimanje      = arheolog
}}

'''Antun Bauer''' ([[Vukovar]], [[18. kolovoza]] [[1911.]] – [[Zagreb]], [[9. travnja]] [[2000.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Povijest umjetnosti|povjesničar umjetnosti]], arheolog, muzeolog, [[Kolekcionarstvo|kolekcionar]] i [[Kustos (muzej)|kustos]]. 

== Životopis ==
Antun Bauer rodio se u Vukovaru 1911. godine. Pohađao je osnovnu školu u Vukovaru a gimnaziju u [[Osijek]]u. Doktorirao je [[1935.]] godine na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]]. Od [[1936.]] do [[1945.]] godine radio je kao asistent i predavač na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. 

Godine [[1937.]] osnovao je [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteku]]. Od [[1952.]] do [[1968.]] godine vodio je zagrebački školski muzej, a 1955. godine osnovao je zagrebački [[Muzejski dokumentacijski centar]] kojem je bio na čelu do [[1976.]] godine. 

Jedno od njegovih glavnih dostignuća spas je brončanog stojećeg [[kip]]a [[ban Josip Jelačić|bana Josipa Jelačića]] od propasti kada je [[1947.]] godine po nalogu tadašnje komunističke vlasti rastavljen i srušen. Dr Antun Bauer čuvao je njegove dijelove u podrumu zagrebačke Gliptoteke. Kip je vraćen na glavni zagrebački trg [[11. listopada]] [[1990.]] godine jednim od prvih poteza novih demokratskih vlasti.

== Djela ==
* ''Srijem u prethistorijsko i rimsko doba'', Društvo Srijemaca u Zagrebu, Zagreb, 1938.
* ''Grčka plastika u gipsoteki: pregled razvoja grčke plastike iz perspektive zbirke gipsoteke'', Zagreb, 1946.
* ''Muzeji i arhivi'', Biblioteka Dokumenti naše stvarnosti, knj. 5, izd. Ureda za informacije Izvršnog vijeća Sabora Narodne Republike Hrvatske, Zagreb, 1957. (suautor Krešimir Nemeth)
* ''Numizmatički priručnik i rječnik / Antun Bauer... [et al.]'', Sabrani radovi / Arheološki muzej u Zagrebu, sv. 2, za tisak pripremio [[Ivan Mirnik]], Arheološki muzej, Zagreb, 2011.&lt;ref&gt;[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bauer%2c+Antun%2c+muzeolog&amp;xm0=1&amp;selectedId=556006125 Numizmatički priručnik i rječnik / Antun Bauer... et al. ; za tisak pripremio Ivan Mirnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190331042604/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Bauer%2c+Antun%2c+muzeolog&amp;xm0=1&amp;selectedId=556006125 |date=31. ožujka 2019. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 31. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;

== Spomen ==
* [[2007.]] godine vukovarska III. osnovna škola preimenovana je u Osnovna škola Antuna Bauera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://os-abauera-vu.skole.hr/skola |title=Osnovna škola Antuna Bauera - O školi |publisher=Osnovna škola Antuna Bauera |accessdate=1. rujna 2012.}}&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://antunbauer.mdc.hr/index.php/static Antun Bauer na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra]
* {{deu oznaka}} [http://www.museum-aktuell.de/index.php?site=wissenschaftler_2&amp;step=2&amp;BG=3 Životopis na Museum Aktuell] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311103420/http://www.museum-aktuell.de/index.php?site=wissenschaftler_2&amp;step=2&amp;BG=3 |date=11. ožujka 2016. }}

{{DBHZ}}
{{Mrva-biog-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Bauer, Antun}}
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Muzeolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Veliki meštri DBHZ-a]]</text>
      <sha1>nk95i65zsrnskbzxrs88o30w8qo8p75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrijana Kos-Lajtman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>268753</id>
    <revision>
      <id>7567095</id>
      <parentid>7382275</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:56:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4215" sha1="2z81e7f6l7ibvmsjx7gfjjbxjl366ui" xml:space="preserve">'''Andrijana Kos-Lajtman''' ([[Čakovec]], [[14. lipnja]] [[1978.]]), pjesnikinja, sveučilišna nastavnica i književna znanstvenica. 

== Životopis ==
Izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek u [[Čakovec|Čakovcu]]), gdje je nositeljica različitih kolegija iz hrvatske i svjetske književnosti. Diplomirala je [[kroatistika|kroatistiku]] i komparativnu [[književnost]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] 2001. godine, a početkom 2010. [[doktorat|doktorirala]] temom ''Autobiografski diskurs u prozi hrvatske dječje književnosti'' na istom fakultetu. Znanstvenim je interesima najviše usmjerena suvremenoj književnosti. Objavila je pedesetak znanstvenih radova u domaćim i stranim publikacijama te dvije znanstvene knjige: ''Autobiografski diskurs djetinjstva'' (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.) i ''Poetika oblika – suvremene konceptualne i hipertekstualne proze'' (Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.). 

Autorica je pjesničkih zbirki ''Jutarnji laureat'' (rukopis je pobijedio na natječaju Grada Čakovca 2008., u biblioteci Insula), ''Lunule'' (Disput i DHK, Zagreb, 2012., dobitnik nagrade „Dobriša Cesarić“), ''Teleidoskop'' (HDP, Zagreb, 2018., finale nagrade „Ivan Goran Kovačić“), ''Stepenice za Stojanku K.'' (V.B.Z., Zagreb, 2019), ''Zarazna zona'' (Fraktura, Zaprešić, 2021., suautorstvo s [[Damir Radić | Damirom Radićem]], finale [[Nagrada Tin Ujević | Nagrade ''Tin Ujević'']])), ''Plava i smeđa knjiga'' (Meandar, Zagreb, 2021.). Pjesme su joj prevođene na makedonski, slovenski i mađarski jezik. Bavi se i književnom kritikom.

Također, s [[Damir Radić | Damirom Radićem]] suautorica je kratkih dokumentarno-eksperimentalnih filmova ''Tihi rubovi'' (2019.)&lt;ref&gt;[https://www.havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/tihi-rubovi HAVC - Tihi rubovi] pristupljeno 16. prosinca 2020.&lt;/ref&gt; i ''Dan antifašizma'' (2019.).  

Članica je Hrvatskog društva pisaca (HDP)&lt;ref&gt;[https://hrvatskodrustvopisaca.hr/index.php/hr/clanstvo/clan/andrijana-kos-lajtman Hrvatsko društvo pisaca -  Andrijana Kos-Lajtman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210413002350/https://hrvatskodrustvopisaca.hr/index.php/hr/clanstvo/clan/andrijana-kos-lajtman |date=13. travnja 2021. }} pristupljeno 16. procinca 2020.&lt;/ref&gt; i Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti (HIDK). Urednica je i voditeljica književno-kulturne tribine KAČ na Učiteljskom fakultetu, Odsjeku u Čakovcu.

== Objavljeni radovi ==

*''Plava i smeđa knjiga'' (Meandar, Zagreb, 2021.), zbirka pjesama
*''Zarazna zona'' (Fraktura, Zaprešić, 2021., suautorstvo s [[Damir Radić | Damirom Radićem]]) (finale [[Nagrada Tin Ujević | Nagrade ''Tin Ujević'']]), zbirka pjesama
*'' Stepenice za Stojanku K. '', V.B.Z., Zagreb, 2019., zbirka pjesama
*'' Teleidoskop '', HDP, Zagreb, 2018., poezija (finale [[Nagrada Ivan Goran Kovačić | Nagrade ''Ivan Goran Kovačić'']])
*'' Poetika oblika - Suvremene konceptualne i hipertekstualne proze'', Naklada Ljevak, Zagreb, 2016., znanstvena knjiga
*''Lunule'', Disput, DHK, Zagreb, 2012., zbirka poezije nagrađena [[nagrada Dobriša Cesarić|nagradom ''Dobriša Cesarić'']]
*''Autobiografski diskurs djetinjstva'', Naklada Ljevak, Zagreb, 2011., znanstvena knjiga
*''Jutarnji laureat'', Čakovec, 2008., zbirka pjesama

== Vanjske poveznice ==
*[http://prelog.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=453%3Apromocija-knjige&amp;catid=58%3Aarhiva-vijesti&amp;Itemid=40 Predstavljanje knjige Jutarnji laureat]
*[http://www.svetamarija.hr/news/view/300/doktorica-knjizevnosti-andrijana-kos-%C3%A2%E2%82%AC%E2%80%9C-lajtman,-znanstvena-novakinja-na-uciteljskom-fakultetu/ Razgovor o književnosti]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=301932 Popis znanstvenih radova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304121045/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=301932 |date=4. ožujka 2016. }}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kos-Lajtman Andrijana}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]</text>
      <sha1>2z81e7f6l7ibvmsjx7gfjjbxjl366ui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Gošnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>272473</id>
    <revision>
      <id>7567478</id>
      <parentid>7564314</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:30:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FranéRogoz</username>
        <id>308179</id>
      </contributor>
      <origin>7567478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3183" sha1="1cuuyu5r0k5u2ggo13makizp7s4mu2u" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Ivan Gošnjak
| slika          = Ivan--Gošnjak.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = General armije Ivan Gošnjak, 1964.
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[10. lipnja]] [[1909.]]
| mjesto_rođenja = [[Ogulin]]
| smrt           = [[9. veljače]] [[1980.]]
| mjesto_smrti   = [[Beograd]]
| nacionalnost   = 
| poznat_po      = 
| zanimanje      = vojno lice
}}
'''Ivan Gošnjak''' ([[Ogulin]], [[10. lipnja]] [[1909.]] – [[Beograd]], [[9. veljače]] [[1980.]]) bio je španjolski borac, partizanski zapovjednik i general [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Bivši savezni ministar obrane od [[1953.]] do [[1967.]] godine.

Kao zamjenik zapovjednika [[Glavni štab Hrvatske|Glavnog štaba Hrvatske]], sudjelovao u odluci da u rujnu 1943. godine partizani [[Partizanski zločin u Zrinu|spale veliko hrvatsko selo Zrin]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://znaci.org/00003/665.pdf |title=Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946., DOKUMENTI, Zagreb i središnja Hrvatska, str. 184 i 185 |author=Vladimir Geiger i dr. |year=2008 |publisher=Hrvatski institut za povijest |accessdate=9. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
[[Datoteka:Ivan-Gošnjak.jpg|160px|mini|lijevo|General pukovnik Ivan Gošnjak kao Savezni sekretar za narodnu odbranu FNRJ, u svom kabinetu 1953. godine.]]
Ivan Gošnjak rodio se u Ogulinu [[1909.]] godine. U Sisku je završio stolarski zanat. Član je [[KPJ]] od [[1933.]] godine. Od godine [[1935.]] do godine [[1937.]] školovao se u Moskvi u Lenjinskoj partijskoj školi a od [[1937.]] godine do [[1939.]] godine sudjelovao je u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] i u Internacionalnim brigadama postiže čin kapetana. Od veljače [[1939.]] godine do studenog [[1941.]] bio je interniran u logorima u Francuskoj. Početkom [[1942.]] godine bježi iz logora i preko Njemačke stiže u Hrvatsku, u Gorski kotar, gdje se uključuje u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilački pokret]] i to u Glavni štab Hrvatske i postaje zamjenikom komadanta štaba. Zatim je zapovjednik I. hrvatskog korpusa i komadant Glavnog štaba Hrvatske. Pod kraj rata imenovan je zapovjednikom II. armije što ostaje i poslije Drugog svjetskog rata (1945. – 1948.). Zatim je načelnik Personalne uprave JNA, istodobno prvi pomoćnik saveznog ministra obrane, njegov zamjenik (1948. – 1953.), član SIV-a (1950. – 1953.) te savezni ministar obrane (1953. – 1967.). Bio je zamjenik vrhovnoga zapovjednika Oružanih snaga SFRJ u činu generala armije. Također je bio zastupnik u Narodnoj skupštini [[FNRJ]] i član CK KPJ. Umirovljen je [[1974.]] godine s činom generala armije [[JNA]] .

== Izvori ==
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10 GOŠNJAK, Ivan, general]
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gošnjak, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvati u Španjolskom građanskom ratu]]
[[Kategorija:Sudionici NOB-a]]
[[Kategorija:Partizanski zapovjednici]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Životopisi, Ogulin]]</text>
      <sha1>1cuuyu5r0k5u2ggo13makizp7s4mu2u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arboga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>277493</id>
    <revision>
      <id>7567317</id>
      <parentid>7312101</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:37:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3516" sha1="cv4emwjqhfjdg11amys70x9lc1jyaf2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Arboga
| ime_genitiv = 
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Arboga 3.jpg
| veličina_slike = 280px
| opis_slike     =Arboga

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Arboga stad vapen.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Švedska


| širina-stupnjevi = 59
| širina-minute    = 23
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 15
| dužina-minute    = 50
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = [[Švedska]]
| lokacija1_ime  = Županija
| lokacija1_info = [[Županija Västmanland|Västmanland]]
| lokacija2_ime  = Općina
| lokacija2_info = [[Arboga (općina)|Arboga]]
| lokacija3_ime  = 
| lokacija3_info = 

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = 
| ime_vođe       = 
| stranka_vođe   = 
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 	925 ha
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =	
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = 2005.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 10.600&lt;ref name=&quot;scb&quot;&gt;[http://www.scb.se/Pages/Product____12991.aspx Statistički zavod Švedske]&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_gustoća      = 11,5 stan./km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = 
| stanovništvo_prazno2         = 
| stanovništvo_gustoća_prazno2 = 

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 	
| pozivni_broj       = 
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   = 
| prazno_info  = 
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica = 

| bilješke =
}}
'''Arboga''' je grad u središnjem dijelu južne [[Švedska|Švedske]] u županiji [[Županija Västmanland|Västmanland]].

==Stanovništvo==
Prema podacima o broju stanovnika iz [[2005.]] godine u gradu živi 10.600 stanovnika.

==Izvor==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.arboga.se Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519085230/https://www.arboga.se/ |date=19. svibnja 2021. }}

===Ostali projekti===
{{WProjekti 
|commons= 
|commonshr= 
|commonscat= Arboga
|commonscathr= Arboga
|wikivrste= 
|wikivrstehr=
}}

{{Mrva švedski grad‎}}
[[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]]</text>
      <sha1>cv4emwjqhfjdg11amys70x9lc1jyaf2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balkan welaýaty</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281977</id>
    <revision>
      <id>7567461</id>
      <parentid>7310060</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:07:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="994" sha1="oe973c0yq7oohh2s1904jvzezhe9x9n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Balkan Province in Turkmenistan.svg|mini|desno|300px|Pokrajina Balkan welaýaty u [[Turkmenistan]]u]]
'''Provincija Balkan''' ili '''Balkan welaýaty''' (bivši: '''Красноводская область''', Krasnovodskaja Oblast) jedna je od pet provincija [[Turkmenistan]]a.

Provincija se nalazi na zapadu države u blizini [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i njegove slane [[laguna|lagune]] [[Kara-Bogaz-Gol]] Graniči na sjeveru s [[Kazahstan]]om i [[Uzbekistan]]om i na južnoj strani s [[Iran]]om. Ime je dobila po planini [[Veliki Balkan]].

Površina iznosi 138.500 km², a broj stanovnika bio je 2006. oko 563.000. Glavni grad provincije je [[Balkanabat]].

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20061117041402/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&amp;men=gadm&amp;lng=en&amp;dat=32&amp;geo=-211&amp;srt=npan&amp;col=aohdq World Gazetteer]

[[Kategorija:Zemljopis Turkmenistana]]
[[Kategorija:Politika Turkmenistana]]
[[Kategorija:Administrativne jedinice prvog reda]]</text>
      <sha1>oe973c0yq7oohh2s1904jvzezhe9x9n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrija Andabak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>288276</id>
    <revision>
      <id>7567086</id>
      <parentid>7146091</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:33:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4849" sha1="oci7p6ogajtgoi8njs8sz0a0likhtul" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
|ime=Andrija Andabak
|slika=Andabak Andrija.JPG
|opis=Andrija Andabak 1992.
|veličina=300px
|datum rođenja=[[6. rujna]] [[1956.]]
|mjesto rođenja=[[Split]], [[Hrvatska]]
|datum smrti=[[7. srpnja]] [[1992.]]
|mjesto smrti=[[Posavina]]
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=
|nadimak=Cile
|supruga=Nada
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=[[1992.]]
|čin=[[pukovnik]] (postumno)
|ratovi=[[Domovinski rat]]
|vojska=[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Hrvatska kopnena vojska]]
}}
'''Andrija Andabak''' ([[Split]], [[6. rujna]] [[1956.]] – [[Posavina]], [[7. srpnja]] [[1992.]]), [[hrvatska|hrvatski]] [[Vojnik|vojnik]].

== Život prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] ==

'''Andrija Andabak''' od oca Stjepana i majke Ruže (dj. Kaselj) rođen je 6. rujna 1956. godine u [[Split]]u. Djetinjstvo provodi u [[Nuštar|Nuštru]], gdje pohađa osnovnu školu, a nakon toga i srednju Tehničku školu Ruđera Boškovića u [[Vinkovci]]ma, smjer elekrotehničar. Oženio se s Nadom Čović dana 27. prosinca 1980. godine. Zapošljava se u poduzeću Vupik u [[Vukovar]]u 1981. godine, kada dobiva sina Marka 1981., te Stjepana 1984. godine. Živio je u obiteljskoj kući u Nuštru zajedno s bratom Zvonimirom, sestrom Dragicom, ocem i majkom.

=== Vojna obuka ===

Godine 1979./1980. služi kao ročnik u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u mjestu [[Bitolj]] u [[Makedonija|Makedoniji]] gdje se uči poglavito radu na protuoklopnim raketama tipa [[9M14 Maljutka]]. Nakon toga najmanje jednom mjesečno ide na vojne vježbe.

== Početak i tijek [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] ==

U lipnju 1991. godine dragovoljno se prijavljuje u [[109. Vinkovačka brigada]], gdje i započinje svoje protuoklopno vojno djelovanje prvim pogotkom već 28. rujna 1991. 

Nakon uništenog 15. oklopa, od tadašnjeg zapovjednika J. Zvirotića, na poklon dobiva pištolj češku Zbrojovku M75, a uspjeh u boju Andrije Andabaka daleko se čuo, te je Andabak pozvan na večeru u [[Banski dvori|Banske dvore]] kod predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] 1992. gdje su ga ugostili i [[Anton Tus]], te [[Janko Bobetko]]. Radio je kao instruktor na vojnom učilištu u Zagrebu.

10. travnja 1992. godine uništava 31. oklop, [[T-55]], a do pogibije i svoj posljednji oklop [[M-84]]. Priznato mu je uništenje ili onesposobljavanje ukupno 32 oklopa, od čega 30 tenkova (14. [[M-84]] 16. [[T-55]] 1 BVP i 1 transporter).  Poginuo je 7. srpnja 1992. u Posavini i pokopan je u Nuštru.

== Post mortum ==

Posmrtno je odlikovan činom [[bojnik]]a, a naknadno i [[pukovnik]]a, te je obitelji poginulog dana 19. prosinca 1995. godine uručen [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]], a prethodno [[Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana]] i [[Spomenica domovinskog rata]].

U čast Andrije Andabaka, ali i svih poginulih nuštarskih branitelja svake godine održava se memorijal koji nosi njegovo ime.

Andrija Andabak u Domovinskome ratu poznat je bio kao osoba koja niti jednog trenutka nije razmišljala o sebi nego kako da svojim umijećem pridonese obrani domovine. Bio je veliki znalac i vrsni operator. Andrija Andabak je sam uništio 32 oklopna vozila u samo 8 mjeseci [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. 

Njegovim imenom, nazvano je priznanje koje Hrvatska vojska dodjeljuje za 3 ili više uništenih oklopnih vozila.

Dana 7. srpnja 2009. godine na obiteljskoj kući gdje je živio, otkrivena je spomen-ploča legendarnom Andriji Andabaku.

== Izvori ==
* https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html
* http://www.hic.hr/ZZ-spomenar06.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101212184220/http://hic.hr/ZZ-spomenar06.htm |date=12. prosinca 2010. }}
* http://www.hrt.hr/arhiv/98/07/07/rh_hrv.html{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220520044850/https://www.hrt.hr/arhiv/98/07/07/rh_hrv.html |date=20. svibnja 2022. }}
* http://www.vktel.com/v/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1934&amp;Itemid=2{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_03_17_281.html
* http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_10_67_7320.html
* http://croatiabusinessreport.wordpress.com/2012/06/18/zagrebs-homeland-war-exhibition/
* https://www.youtube.com/watch?v=Q-xkbhtB9x4
* http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/memorijal-andrije-andabaka/95735/{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190820030839/https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/memorijal-andrije-andabaka/95735/ |date=20. kolovoza 2019. }}


{{GLAVNIRASPORED:Andabak, Andrija}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Nuštar]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana]]
[[Kategorija:Žrtve Domovinskog rata]]
[[Kategorija:Vojne osobe Domovinskog rata]]</text>
      <sha1>oci7p6ogajtgoi8njs8sz0a0likhtul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arbogast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>298616</id>
    <revision>
      <id>7567318</id>
      <parentid>7442099</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:37:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2462" sha1="ltq9hhxxfnrg2n3vwyupbrygo56x5f4" xml:space="preserve">'''Flavije Arbogast''' ([[latinski jezik|lat]]: ''Flavius Arbogastus'', umro [[394.]] godine) je bio rimski vojskovođa [[Franci|franačkog]] podrijetla.

Arbogast je postao vrhovni zapovjednik rimske vojske zapadnog dijela Rimskog Carstva između 385. i 388. godine, nakon smrti drugog franačkog [[časnik]]a [[Bauton]]a. Suprotno običajima, Arbogasta na visoki vojni položaj nije imenovao mladi car [[Valentinijan II.]], već je izabran od strane vojske. Pred uzurpatorom [[Magnus Maksimus|Magnusom Maksimom]], koji je već držao ostatak rimskog zapada, Valentinijan je [[387.]] morao pobjeći svom istočnom suvladaru [[Teodozije I.|Teodoziju I.]] Arbogast je kao jedan od Teodozijevih zapovjednika ratovao u Galiji 388. gdje je porazio i pogubio Maksimovog sina i suvladara Flavija Viktora.

Nakon Maksimovog poraza Valentinijan je upućen u carsku rezidenciju Vienne u [[Galija|Galiji]] iz koje je treba vladati uz Arbogastovu pomoć i zaštitu premda se je 391. Teodozije vratio na istok. Međutim Arbogast jer sve važne položaje prepustio svojim poslušnicima i mladi car je živio u kućnom pritvoru. Arbogastova nadmoć je bila toliko očigledna da je čak svojom rukom ubio jednog od Valentinijanovih savjetnika,  koji je spas potražio u carevim skutima.

U proljeće [[394.]] Teodozije je poveo svoju istočnorimsku vojsku ponovo na zapad protiv Eugenija. Arbogast je caru postavio zasjedu u jednoj od dolina koje su iz [[Julijske Alpe|Julijskih Alpa]] vodile u Italiju u blizini rijeke Frigid (danas [[Vipavska dolina]] u [[Slovenija|Sloveniji]]). Zasjeda je propala zbog velike oluje koja se podigla i tijekom dvodnevne [[Bitka na Frigidu|bitke na Frigidu]] Teodozije je pobijedio. U kršćanskoj tradiciji pobjeda kršćanskog cara predstavljalaje odlučujuću pobjedu u sukobu s poganstvom. Dok je Eugenije zarobljen i ubijen, Arbogast je pobjegao u planine i nakon dva dana izvršio samoubojstvo.

==Literatura==
* O'Flynn, J.M, ''Generalissimos of the Western Roman Empire'', Edmonton 1983, str. 7-12.
* ''The Prosopography of the Later Roman Empire I: A.D. 260 - 395'', Eds. A.H.M. Jones, J.R. Martindale, J. Morris, Cambridge 1971, str. 95 - 97.

==Vanjske poveznice==
*[http://www.roman-emperors.org/eugene.htm Walter E. Roberts of Emory University lectures on Aborgast] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101016044841/http://www.roman-emperors.org/eugene.htm |date=16. listopada 2010. }}

[[Kategorija:Rimski vojskovođe]]</text>
      <sha1>ltq9hhxxfnrg2n3vwyupbrygo56x5f4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Australska kišna šuma Gondwana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>300513</id>
    <revision>
      <id>7567404</id>
      <parentid>6845805</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:42:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5961" sha1="ffwztdz9lpceo6s19hdgxo27oaaj736" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Australska kišna šuma Gondwana
|slika = Box Log Falls.jpg
|godina = [[1986.]] &lt;small&gt;(10. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = viii, ix, x
|ugroženost = ne
|dossier = 368
|država = {{Z+X|AUS}} 
|karta = Australija
|karta-oznaka = Gondwana
|oznaka-položaj = left
|koordinate = {{coord|28|25||S|150|05||E|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija Gondwane u Australiji 
}}
'''Australska kišna šuma Gondwana''' ([[engleski]]: ''Gondwana Rainforests of Australia'') ili '''Srednjoistočni šumski rezervati''' su najveće područje suptropske [[kišna šuma|kišne šume]] na svijetu.&lt;ref&gt;[http://www.environment.gov.au/heritage/places/world/gondwana/index.html Gondwana Rainforests of Australia] na stranicama Australske vlade {{eng oznaka}} Posjećeno 1. travnja 2011.&lt;/ref&gt; Ovaj lokalitet uključuje 50 odvojenih nacionalnih rezervata ukupne površine od 3.665&amp;nbsp;km², koji su uglavnom smješteni na granici dvije [[Australija|australijske]] pokrajine, [[New South Wales]] (3.108&amp;nbsp;km²) i [[Queensland]](592&amp;nbsp;km²).&lt;ref&gt;Greg Reid, ''Australia's National and Marine Parks: Queensland, South Yarra'', 2004., Victoria: Macmillan Education Australia. str. 11. {{ISBN|073299053X}}.&lt;/ref&gt;

Ovi rezervati su dobili ime jer [[fosil]]i pronađeni na ovom području potječu iz vremena kada je ovo područje bilo dijelom kontinenta [[Gondvana]], a svjedoče o vezama s danjašnjim živim svijetom koji još uvijek ovdje obitava. Ovo područje ima veliku [[bioraznolikost]], uključujući više od 200 ugroženih vrsta biljaka i životinja. Zbog toga je 1986. godine Australska kišna šuma Gondwana upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]].

Prosječna [[nadmorska visina]] rezervata je oko 1.600 m. Rezervat godišnje posjeti oko 2 milijuna posjetitelja.

==Popis područja==
Australske kišne šume Gondwana su podijeljene u osam odvojenih područja od kojih u svakom ima više povezanih nacionalnih rezervata i parkova.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Slika
! Područje
! Osnovano
! Lokacija
! Koordinate
! Nacionalni parkovi
|-  valign=top
| [[Datoteka:Queen Mary Falls.jpg|150x150px|&lt;center&gt;Slap kraljice Marije]]
| &lt;center&gt;'''Main Range'''
| 1965.
| [[Killarney, Queensland]]
| {{coord|27|48|00|S|152|15|00|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Biljni rezervat Acacia Plateau, [[Nacionalni park Main Range]], [[Nacionalni park]] [[Spicers Gap]], Državna šuma Goomburra (dio), Državna šuma Spicers Gap (dio), Državna šuma Gilbert (dio), Državna šuma Emu Vale (dio), Državna šuma Gambubal (dio), Državna šuma Teviot (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:White Beech - Tooloom.jpg|150x150px|&lt;center&gt;Divovska bukva]]
| &lt;center&gt;'''Focal Peak'''
| 1995.
| Granica New South Walesa i Queenslanda
| {{Coord|28|55|00|S|152|45|00|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Rezervat biljaka Captains Creek (dio), Nacionalni park Mallanganee, Nacionalni park Mount Clunie (dio), Nacionalni park Mount Nothofagus (dio), Nacionalni park Tooloom (dio), Nacionalni park Toonumbar (dio), Državna šuma Burnett Creek (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:Ships Stern Lamington National Park.jpg|150x150px|&lt;center&gt;Nacionalni park Lamington]]
| &lt;center&gt;'''Shield Volcano'''
| 1915.
| [[McPherson Range]] i [[Tweed Ranges]]
| {{Coord|28|08|S|153|06|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Rezervat biljaka Amaroo, Nacionalni park Border Ranges (dio), Nacionalni park Lamington, [[Rezervat prirode]] Limpinwood, Nacionalni park Mebbin (dio), Nacionalni park Mount Chinghee, Nacionalni park Mount Warning, Nacionalni park Nightcap (dio), Rezervat prirode Numinbah, Nacionalni park Springbrook (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:Ficus watkinsiana on Syzygium hemilampra-Iluka.jpg|150x150px|&lt;center&gt;Divlja smokva u parku Iluka]]
| &lt;center&gt;'''Iluka'''
| 1986.
| [[New South Wales]]
| {{coord|29|24|14|S|153|21|44|E|display=inline|region:AU-NSW_type:landmark_source:GNS-enwiki}}
| Nacionalni rezervat Iluka
|-  valign=top
| [[Datoteka:Washpool.jpg|150x150px|&lt;center&gt;Nacionalni park Washpool]]
| &lt;center&gt;'''Washpool i Gibraltar Range''' 
| 1967. 
| [[New South Wales]]
| {{Coord|29|33|S|152|19|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Nacionalni park Gibraltar Range i Nacionalni park Washpool
|-  valign=top
| [[Datoteka:N Eng NP (1).jpg|150px|&lt;center&gt;Nacionalni park New England]]
| &lt;center&gt;'''New England'''
| 1937.
| [[New South Wales]]
| {{Coord|30|35|S|152|27|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Park prirode Mount Hyland (dio), Nacionalni park Dorrigo (dio), Nacionalni park New England (dio), Nacionalni park Cunnawarra (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:Apsley Falls 7.JPG|150x150px|&lt;center&gt;Oxley Wild Rivers]]
| &lt;center&gt;'''Hastings-Macleay'''
| 1986.
| [[New South Wales]]
| {{coord|30|59|S|152|00|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Nacionalni park Willi Willi (dio), Rezervat biljaka The Castles, Rezervat prirode Mount Seaview, Nacionalni park Oxley Wild Rivers (dio), Nacionalni park Werrikimbe (dio)
|-  valign=top
| [[Datoteka:barrington lookout.jpg|150x150px|&lt;center&gt;Nacionalni park Barrington Tops]]
| &lt;center&gt;'''Barrington Tops''' 
| 1969.
| New South Wales
| {{coord|32|03|10|S|151|29|37|E|type:landmark_region:AU|display=inline}}
| Nacionalni park Barrington Tops (dio) i Nacionalni park Mount Royal (dio)
|-  valign=top
|}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Gondwana Rainforests of Australia}}
* [http://www.bigvolcano.com.au/natural/whin.htm Gondwana Rainforests of Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080719001414/http://www.bigvolcano.com.au/natural/whin.htm |date=19. srpnja 2008. }} {{eng oznaka}} Iscrpne informacije

{{Svjetska baština u Australiji}}

{{GLAVNIRASPORED:Gondwana, australska kišna šuma}}
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Australiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Australiji]]
[[Kategorija:Šume u Australiji i Oceaniji]]</text>
      <sha1>ffwztdz9lpceo6s19hdgxo27oaaj736</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zlikavci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>303389</id>
    <revision>
      <id>7567244</id>
      <parentid>7392160</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34482-61</username>
        <id>367736</id>
      </contributor>
      <comment>/* Likovi */</comment>
      <origin>7567244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5469" sha1="qlhov1j9cus6i4hicveflvtggbq9pms" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| ime_serije         = Zlikavci
| slika              = 
| veličina           = 
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| orig_pismo         = 
| format_serije      = [[crtani film|Animirana serija]]
| autor              = [[Goran Pirš]]
| razvoj             = Centrala 1, Poliklynika
| redatelj           = 
| glazba             =
| uvodna_glazba      =
| glumci             = [[Goran Pirš]]&lt;br&gt;[[Krešimir Končevski]]&lt;br&gt;[[Mario Vulinović]]&lt;br&gt;[[Siniša Švec]]
| država             = [[Hrvatska]]
| jezik              = [[hrvatski]]
| broj_epizoda       = 54
| broj_sezona        = 2
| producent          = [[Nedžad Haznadar]]
| izvršni_producent  = 
| urednik            = 
| trajanje_epizode   = 9 – 12 min.
| tv_kuća            = [[Hrvatska radiotelevizija]]
| u_hrv              = 
| ostale_kuće        = 
| početak_serije     = [[26. kolovoza]] [[2004.]]
| kraj_serije        = [[26. svibnja]] [[2006.]]
| web_stranica       = 
| imdb_id            = 0472610
}}
'''Zlikavci''' je [[hrvatska]] orijentirano na odrasle [[satira|satirička]] [[crtani film|animirana serija]] koja se prikazivala u razdoblju [[2004.]] – [[2006.]] Mnogi ju smatraju hrvatskom inačicom [[South Park]]a. Adaptacija je istoimenog radijskog talk showa iz [[Radio 101|Radija 101]] kojega je stvorila komičarska skupina [[Zločesta djeca]]. Sastoji se od oko 50 epizoda podijeljenih u 2 sezone. Prva sezona je bila prikazivana od [[26. kolovoza]] [[2004.]] – [[svibanj|svibnja]] [[2005.]], dok je druga bila prikazivana od [[7. listopada]] [[2005.]] – [[26. svibnja]] [[2006.]] Bila je prikazivana petkom na [[HTV 2|HTV-u 2]] u terminu od 22:05 ili 22:10.

== Glazba ==
Pjesma &quot;[[Master of Puppets|Damage Inc.]]&quot; [[trash metal]] sastava [[Metallica]] korištena je kao glazba uvodne i završne špice. U nekim epizodama se pojavljuju glazbena gostovanja, a jedan takav primjer je [[Edo Maajka]] koji je otpjevao šaljivu pjesmu posvećenu [[Jadranka Kosor|Jadranki Kosor]].

== Radnja ==
Radnja serije smještena je u učionici, kolibi i vanjskom prostoru (šuma, livada, grad, ...). Radnja se najviše vrti oko razgovora između patera Božića i trojice dječaka o aktualnim događajima i pojavama.

== Likovi ==
* '''Pater Vjeran Božić''' ([[Siniša Švec]]) – nastavnik [[vjeronauk|religijske kulture]] glasa [[Ivan Pavao II.|pape Ivana Pavla II.]] i stasa [[Franjo Kuharić|kardinala Franje Kuharića]], često nosi tijesnu crnu majicu s likom [[Marija (majka Isusova)|Majke Božje]] i križ na pojasu; u raznim epizodama odijeva se kao [[vrag]], [[rabin]], [[egzibicionizam|egzibicionist]] i dr.
* '''Joža Matek''' ([[Krešimir Končevski]]) – debeli dječak s crvenom majicom prikazan je kao [[heavy metal|metalac]].
* '''Fabijan Frank''' ([[Goran Pirš]]) – dječak s plavom majicom koji na glavi ima 3 čuperka i propeler koji se vrti samo kada razgovara s ostalim likovima.
* '''Kulen 'd Braco''' ([[Mario Vulinović]]) – dječak sa zelenom majicom i kapom s natpisom YM, prikazan je kao [[hip-hop|reper]].
* '''Bojan Z''' ([[Edo Maajka]]) –[[Slovenija|slovenki]] dječak s bijelom košuljom i plavom kravatom i ima plava kosa.

U 2. sezoni, likovi su dobili znatno drukčiji izgled, kao i mjesta radnje nakon promjene animatorske kuće.

== Kritike ==
Mišljenja gledatelja su bila podijeljena. Neki su gledatelji animiranu seriju hvalili zbog satire i humora u stilu [[Zločesta djeca|Zločeste djece]], dok su je neki gledatelji kritizirali zbog toga što, osim glasova, manjih pokreta i ponekih specijalnih efekata, ne sadrži nikakve ostale radnje te zbog navodnog kopiranja southparkovskog vizualnog stila.

&quot;Zlikavci&quot; su žestoko kritizirani od strane kršćanskih udruga mladih i [[Radio Marija|Udruge &quot;Radio Marija&quot;]] koje su, predvođene paterom [[Stjepan Fridl|Stjepanom Fridlom]], tražile zabranu serije zbog vrijeđanja vjerskih osjećaja. [[Ivica Relković]] je, uz inicijativu o peticiji za ukidanje animirane serije, objavio i knjigu ''Jesu li katolici zlikavci?''. Zbog cenzure se u drugoj sezoni nije pojavljivao lik patera Božića.

Prikazivanje animirane serije je sredinom 2006. u potpunosti prekinuto odlukom Vijeća HRT-a o prekidu suradnje s producentima. Razlog je bio neukusan i loš humor izražavan u drugoj sezoni; po mišljenju Vijeća HRT-a, prva sezona je bila puno bolja od druge.

== Izvori ==
* http://www.filmski.net/vijesti/animirani-film/3708/hrt_ukinuti_zlikavci_od_korupcije_ni_k {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713234129/http://www.filmski.net/vijesti/animirani-film/3708/hrt_ukinuti_zlikavci_od_korupcije_ni_k |date=13. srpnja 2011. }}
* http://www.filmski.net/vijesti/animirani-film/1909/zlocesti_zlikavci_tc-tc-tc {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110507082337/http://www.filmski.net/vijesti/animirani-film/1909/zlocesti_zlikavci_tc-tc-tc |date=7. svibnja 2011. }}
* http://www.bcdb.com/cartoon/99063-Zlikavci.html
* http://www.parentium.com/prva.asp?clanak=7415
* http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&amp;conID=2362&amp;act=view{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* http://www.bhdani.com/default.asp?kat=txt&amp;broj_id=390&amp;tekst_rb=19 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130126121813/http://bhdani.com/default.asp?kat=txt&amp;broj_id=390&amp;tekst_rb=19 |date=26. siječnja 2013. }}
* http://www.index.hr/xmag/clanak/edo-maajka-odbio-kosoricin-poziv-na-kavu/265865.aspx

[[Kategorija:Hrvatske animirane televizijske serije]]</text>
      <sha1>qlhov1j9cus6i4hicveflvtggbq9pms</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amy Winehouse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>311288</id>
    <revision>
      <id>7567053</id>
      <parentid>7485566</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:29:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 5) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99732" sha1="mc0ezxjcj2olq5clmutnq5qercjxnup" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|srpanj 2013.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Amy Winehouse
| Img _size           = 150px
| Img                  = Amy Winehouse f4962007 crop.jpg
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Amy Jade Winehouse
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[14. rujna]] [[1983.]] 
| Mjesto rođenja =[[Southgate]], [[London]], [[Engleska]]
| Smrt                 = [[23. srpnja]] [[2011.]] 
| Mjesto smrti = [[Camden]], [[London]], [[Engleska]]
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[Pjevanje|vokal]], [[gitara]], [[bubnjevi]]
| Žanr                 = [[soul]], [[jazz]], [[R&amp;B]]
| Zanimanje            = [[pjevač]]ica, [[tekstopisac]]
| Djelatno_razdoblje   = [[2002.]] – [[2011.]]
| Producentska_kuća    = [[Island]], [[Lioness]], [[Universal Republic]] 
| Angažman             = 
| URL                  = amywinehouse.com
| nagrade              = 
}}

'''Amy Jade Winehouse''' ([[14. rujna]] [[1983.]] − [[23. srpnja]] [[2011.]]) bila je britanska pjevačica i tekstopisac poznata po svojim jakim [[pjevanje|vokal]]ima&lt;ref name=&quot;tragic&quot;&gt;[http://www.observer.com/2007/amy-winehouse-next-tragic-talent The New York Observer 14 December 2007: ''Amy Winehouse: The Next Tragic Talent?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090422045335/http://www.observer.com/2007/amy-winehouse-next-tragic-talent |date=22. travnja 2009. }} Preuzeto 23. srpnja 2011.&lt;/ref&gt; i eklektičnom miksu glazbenih žanrova koji su uključivali [[R&amp;B]], [[soul]] i [[jazz]].&lt;ref name=&quot;allmusic&quot;/&gt;

Njezin debitantski album, ''Frank'', od strane kritike u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] bio je vrlo uspješan te nominiran za [[Mercury Prize]]. Sljedeći album, ''Back to Black'', nominiran je u čak šest kategorija prestižne nagrade [[Grammy]], a osvojio je njih 5 čime je izjednačen rekord najviše osvojenih Grammyja neke pjevačice u jednoj noći.&lt;ref&gt;[http://www.bbcamerica.com/content/23/anglophenia.jsp?bc_id=899 Yes, America, Amy Winehouse Is a Star]. ''BBC Worldwide America''. 11. veljače 2008. Preuzeto 12. veljače 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;brother&quot;&gt;Winehouse, Alex (13. veljače 2008). [http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3359759.ece &quot;Amy Winehouse's brother on her return to form&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809090849/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3359759.ece |date=9. kolovoza 2011. }}. ''The Times''.&lt;/ref&gt; S tim uspjehom Winehouse je postala prva britanska pjevačica koja je osvojila pet Grammyja, uključujući čak tri od četiri &quot;najvažnija&quot;: najbolja nova pjevačica, najbolja snimka godine i najbolja pjesma godine. [[14. veljače]] [[2007.]] osvojila je [[BRIT]] nagradu za najbolju britansku pjevačicu, a također je bila nominirana i u kategoriji najboljeg britanskog albuma. Tri je puta osvojila nagradu [[Ivor Novello]]: prvu [[2004.]] godine za pjesmu ''Stronger Than Me'', drugu [[2007.]] godine za pjesmu ''Rehab'', a treću [[2008.]] godine za pjesmu ''Love is a Losing Game''.

Amy Winehouse umrla je od trovanja alkoholom 23. srpnja 2011. godine. Njezin album ''Back to Black'' kasnije je postao najprodavaniji album u novom mileniju do danas u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Amy Winehouse's Back to Black sets chart record |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-14660787 |date=2011-08-25 |publisher=BBC News |access-date=27. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Winehouse je rođena u ''Chase Farm Hospital'' na [[Gordon Hill]]u, četvrti londonske općine [[Londonska općina Enfild|Enfild]] u sjevernom dijelu [[Veliki London|Velikog Londona]], u [[židovi|židovskoj]] obitelji.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Niv Elis |url=http://www.momentmag.com/datetalk/dt_IsAJew.html |title=Surprise! They're Jewish! |work=Moment Magazine |year=2010 |access-date=19. lipnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111011055508/http://www.momentmag.com/datetalk/dt_IsAJew.html |archivedate=2011-10-11}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Amy je bila od roditelja ''Mitchella Winehousea'', taksiste i ''Janis Winehouse'' (rođena ''Seaton'') [[Farmacija|farmaceutkinje]]. Imala je starijeg brata Alexa rođ. 1979. godine.&lt;ref name=&quot;demons&quot;&gt;Eliscu, Jenny. (14. lipnja 2007), [http://www.rollingstone.com/music/news/the-diva-and-her-demons-rolling-stones-2007-amy-winehouse-cover-story-20110723 &quot;The Diva and Her Demons.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111211060457/http://www.rollingstone.com/music/news/the-diva-and-her-demons-rolling-stones-2007-amy-winehouse-cover-story-20110723?page=2 |date=11. prosinca 2011. }} ''Rolling Stone''. (1028):58–69. Preuzeto 23. srpnja 2011.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Mnogi Amyini ujaci bili su profesionalni jazz glazbenici,&lt;ref name=&quot;A1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.allmusic.com/artist/amy-winehouse-mn0000627026/biography|title=Biografija Amy Winehouse|work=allmusic.com|accessdate=4. lipnja 2022.|quote=|language=engleski|trans-title=Biografija Amy Winehouse}}&lt;/ref&gt; a njena baka po ocu, ''Cynthia'', bila je pjevačica i hodala je s engleskim jazz [[saksofon]]istom ''Ronniejem Scottom''. Ona i Amyini roditelji utjecali su na Amyin interes za jazz i bili su njezin izvor zanimanja za jazz glazbu.&lt;ref name=&quot;observer2004&quot;&gt;Mulholland, Garry. [http://www.guardian.co.uk/music/2004/feb/01/popandrock.amywinehouse &quot;Charmed and Dangerous.&quot;] ''[[The Observer]]''. 1. veljače 2004. Preuzeto 28. listopada 2006.&lt;/ref&gt;

U dobi od devet godina, njezina baka Cynthia predložila je da Amy upiše [[Susi Earnshaw Theatre School]] kako bi usavršila svoj glas.&lt;ref name=&quot;RobertSandall&quot;&gt;Sandall, Robert. [http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article4383952.ece &quot;Can Amy Winehouse be saved?&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081007024633/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article4383952.ece |date=7. listopada 2008. }} ''The Times''. 27. srpnja 2008.&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije Winehouse je osnovala rap skupinu ''Sweet 'n' Sour'' s prijateljicom iz djetinjstva ''Juliette Ashby''.&lt;ref name=&quot;AskMen&quot;&gt;{{cite web |title=Singer of the Week – Amy Winehouse |publisher=AskMen.com |url=http://www.askmen.com/women/singer_300/367_amy_winehouse.html |access-date=2. rujna 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080517112036/http://www.askmen.com/women/singer_300/367_amy_winehouse.html |archivedate=2008-05-17}}&lt;/ref&gt; U Earnshaw School Amy ostaje četiri godine prije nego odlazi na daljnju naobrazbu u [[Sylvia Young Theatre School]] gdje je, navodno, izbačena u dobi od 14 godina zbog toga što se nije mogla prilagoditi i zbog bušenja nosa.&lt;ref name=demons/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Q – The Interview: Amy Winehouse |work=The Independent on Sunday |date=2004-01-18 |url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4159/is_20040118/ai_n9691064 |access-date=24. kolovoza 2008. |archive-date=6. ožujka 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080306075732/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4159/is_20040118/ai_n9691064 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; S ostalom djecom iz Sylvia Young Theatre School nastupila je u epizodi ''The Fast Show'' [[1997.]] godine.&lt;ref&gt;{{Imdb naslov|id=0578178|naslov=The Fast Show Episode #3.2}}&lt;/ref&gt; Kasnije je pohađala još i [[BRIT School]] u [[Selhurst]]u&lt;ref&gt;Braddock, Kevin. [http://www.independent.co.uk/news/uk/this-britain/fame-academy-the-brit-school-433652.html &quot;Fame Academy: The Brit School.&quot;] [[The Independent]] 28. siječnja 2007. Preuzeto: 17. svibnja 2008.&lt;/ref&gt; te [[Southgate School]] i [[Ashmole School]].&lt;ref&gt;[http://thegalas.org/content/view/92/46/ &quot;Dan Gillespie &quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090328200629/http://thegalas.org/content/view/92/46/ |date=28. ožujka 2009. }}, The Gay &amp; Lesbian Awards, Preuzeto 27. svibnja 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Osidge |publisher=Hidden London |url=http://www.hidden-london.com/osidge.html |accessdate=2009-05-27}}&lt;/ref&gt;

== Glazbena karijera ==
=== Rana karijera ===
Winehouse je svoju prvu [[gitara|gitaru]] dobila u dobi od 13 godina, a glazbu je počela pisati godinu dana poslije. Vrlo ubrzo počela je i raditi, a poslovi su uključivali ''showbizz'' novinarku uz pjevanje s lokalnom grupom &quot;Bolsha Band&quot;.&lt;ref name=demons/&gt;&lt;ref name=couchAAA&gt;{{cite web |last=Winehouse |first=Amy |title=On the couch with: Amy Winehouse |url=http://www.accessallareas.net.au/artists/Amy_Winehouse.php |publisher=Access All Areas |access-date=23. srpnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080215071733/http://www.accessallareas.net.au/artists/Amy_Winehouse.php |archivedate=2008-02-15}}&lt;/ref&gt; Njezin tadašnji dečko, pjevač soula [[Tyler James]], poslao je njezinu demosnimku u studio,&lt;ref name='observer2004'/&gt; a Winehouse je potpisala za Simon Fuller's 19 Management [[2002.]] godine. Dok je bila u razvojnom procesu od strane kompanije, Winehouse je bila strogo čuvana tajna.&lt;ref name=&quot;hitquarters.com&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hitquarters.com/index.php3?page=intrview/opar/intrview_Darcus_Beese_int.html |title=Interview with Darcus Beese |publisher=HitQuarters |date=2004-02-23 |accessdate=2010-11-15}}&lt;/ref&gt; Njezin budući menadžer, [[Darcus Beese]], sasvim slučajno je čuo njezino pjevanje dok mu je menadžer Lewinson Brothersa pokazivaju nove produkcije svojih klijenata na kojima je Winehouse bila vokal. Nakon što je upitao tko je pjevačica, menadžer mu je odgovorio da ne smije reći pa se Beese upustio u istraživanje koje je trajalo nekoliko mjeseci dok naposljetku nije otkrio o kome se radi. Do tog je trenutka Winehouse već snimila nekoliko pjesama i potpisala izdavački ugovor s EMI. Kroz izdavaštvo razvila je poslovnu suradnju s producentom [[Salaam Remi|Salaamom Remijem]].&lt;ref name=&quot;hitquarters.com&quot;/&gt;

Beese je upoznao Winehouse sa svojim šefom, [[Nick Gatfield|Nickom Gatfieldom]] koji je dijelio njegov entuzijazam što se tiče Winehouse i eventualnog potpisivanja poslovnog ugovora. Winehouse je potpisala za Island/Universal dok su se druge kompanije istodobno borile za nju. Beese je izjavio da smatra da se tolika bitka vodila oko Winehouse zbog njezinog netipičnog izgleda kao pop zvijezde i to u vrijeme kada su ''Reality TV'' glazbeni showovi preplavljali ekrane.&lt;ref name=&quot;hitquarters.com&quot;/&gt;

Najveća ljubav Amy Winehouse bile su ženske skupine iz 60-tih. Svoju vrlo prepoznatljivu frizuru i šminku posudila je od popularne glazbene skupine [[The Ronettes]].&lt;ref&gt;{{cite news |author=Sisario, Ben |title=Amy Winehouse, British Soul Singer With a Troubled Life, Dies at 27 |date=2011-07-23 |url=http://www.nytimes.com/2011/07/24/arts/music/amy-winehouse-british-soul-singer-dies-at-27.html |work=The New York Times |access-date=23. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

=== Početak uspjeha ===
Njezin debitantski album, ''Frank'', izdan je [[20. listopada]] [[2003.]] godine. Uglavnom produciran od strane Salaama Remija, na mnogim pjesmama osjetio se utjecaj jazza, a osim dvije pjesme sve ostale napisala je Winehouse. Album je primio pozitivne kritike&lt;ref name=&quot;allmusic&quot;&gt;Bush, John. [{{Allmusic|class=album|id=r671986|pure_url=yes}} ''Amy Winehouse Frank Review'']. allmusic.com. Preuzeto 4. studenog 2006.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/reviews?cid=d83e260924369f43&amp;sa=X&amp;oi=music&amp;ct=reviews |title=Amy Winehouse: Frank |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071109003537/http://www.google.com/reviews?cid=d83e260924369f43&amp;sa=X&amp;oi=music&amp;ct=reviews |archivedate=2007-11-09 |accessdate=2011-07-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lindon, Beccy. [http://www.guardian.co.uk/music/2003/oct/17/jazz.shopping1 &quot;Amy Winehouse, Frank.&quot;] ''[[The Guardian]]''. 17. listopada 2003. Preuzeto 4. studenog 2006.&lt;/ref&gt; i donio usporedbe njezinog glasa sa [[Sarah Vaughan]],&lt;ref&gt;Boraman, Greg. [https://web.archive.org/web/20090106015803/http://www.bbc.co.uk/music/release/gh9x/ ''Urban Review: Amy Winehouse, Frank'']. BBC.co.uk. 27. studenog 2003. Preuzeto 4. studenog 2006.&lt;/ref&gt; [[Macy Gray]] i drugima.&lt;ref name=&quot;allmusic&quot; /&gt;

[[2004.]] godine album je ušao na top ljestvice u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], a također je bio nominiran za BRIT nagrade u kategoriji najbolje solo pjevačice. Dostigao je platinasto izdanje.&lt;ref name=&quot;official&quot;&gt;[http://www.amywinehouse.co.uk/ ''Amy Winehouse (official site)'']. Preuzeto 28. listopada 2006.&lt;/ref&gt; Kasnije u 2004. godini, Winehouse je osvojila nagradu Ivor Novello skupa sa svojim producentom Salaamom Remijem za pjesmu ''Stronger Than Me''.&lt;ref&gt;[http://www.ascap.com/eventsawards/awards/ivors/2004/ ''ASCAP Members Honored At The Ivors''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080505122252/http://www.ascap.com/eventsawards/awards/ivors/2004/ |date=5. svibnja 2008. }}. ASCAP.com. Preuzeto 28. listopada 2006.&lt;/ref&gt; Album se također našao na uskoj listi za nagradu Mercury Music Prize. Iste godine nastupila je na festivalu u [[Glastonbury]]ju kao i na V festivalu. Nakon izdanja albuma, Winehouse je izjavila da je s albumom zadovoljna samo 80%, budući je studio zahtijevao stavljanje nekih pjesama i mixova koji se njoj nisu sviđali.&lt;ref name=&quot;observer2004&quot; /&gt;

=== Međunarodni uspjeh ===
U kontrastu s njezinim ranijim albumom na koji je utjecaj imao jazz, Winehouse se za sljedeći album fokusirala na ženske glazbene skupine 50-tih i 60-tih godina 20. stoljeća. Unajmila je sastav Dap-Kings, pjevačice iz [[New York]]a [[Sharon Jones]], koji su joj pomogli u studiju i na turneji.&lt;ref&gt;Sisario, Ben. [http://www.nytimes.com/2007/09/29/arts/music/29jone.html?_r=1&amp;oref=slogin &quot;She’s Not Anybody’s Backup Act.&quot;] ''New York Times''. 29. rujna 2007. Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; U [[svibanj|svibnju]] [[2006.]] godine njezini singlovi ''You Know I'm No Good'' i ''Rehab'' počeli su se puštati na njujorškom radiju East Village. To su bile jedne od prvih pjesama koje su se počele puštati u eteru, a koje će završiti na njezinom sljedećem albumu. Taj album koji je uključivao 11 novih pjesama u cijelosti je produciran od strane Salaama Remija i Ronsona. Ronson je u intervjuu [[2010.]] godine izjavio da je volio raditi s Winehouse zato što je bila iskrena svaki put kad se nije slagala s njegovim radom.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Alexandra Topping |url=http://www.guardian.co.uk/music/2010/jun/08/mark-ronson-duran-duran |title=Mark Ronson gets all new romantic with Duran Duran |publisher=Guardian |date=2010-06-08 |access-date=9. siječnja 2011. |location=London}}&lt;/ref&gt; Uskoro je uslijedila i promocija albuma ''Back to Black'', a u [[listopad]]u 2006. godine službena web stranica Amy Winehouse ponovno je aktivirana te je sadržavala prije neobjavljene pjesme.&lt;ref name=&quot;official&quot; /&gt; Album ''Back to Black'' izdan je u Velikoj Britaniji [[30. listopada]] 2006. godine. Nekoliko puta zasjeo je na prvo mjesto najprodavanijih britanskih albuma, a u [[SAD|SAD-u]] je došao na sedmo mjesto [[Billboard]]ove top 200 ljestvice. Bio je najprodavaniji album u Velikoj Britaniji [[2007.]] godine, prodan u preko 1.85 milijuna primjeraka.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7165210.stm &quot;Winehouse and Lewis head charts&quot;]. [[BBC News]]. Preuzeto 30. kolovoza 2010.&lt;/ref&gt;

S albuma je skinuto nekoliko singlova. Prvi single koji je bio pušten s albuma je bila stvar ''Rehab'' koja je i Velikoj Britaniji i SAD-u ušla u top 10.&lt;ref name=&quot;acharts&quot;&gt;[http://acharts.us/song/11232 ''Amy Winehouse – Rehab – Music Charts'']. acharts.us. 18. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; Časopis Time proglasio ju je najboljom pjesmom 2007. godine. Kritičar Josh Tyrangiel napisao je: &quot;Nemoguće je da vas njezina originalnost ne zavede.&quot;&lt;ref&gt;Tyrangiel, Josh. [http://www.time.com/time/specials/2007/top10/article/0,30583,1686204_1686244_1690616,00.html &quot;Top 10 Songs – 50 Top 10 Lists of 2007.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427032112/http://www.time.com/time/specials/2007/top10/article/0,30583,1686204_1686244_1690616,00.html |date=27. travnja 2009. }} Time.com.&lt;/ref&gt; Drugi single pušten s albuma u [[siječanj|siječnju]] 2007. godine dosegnuo je prvo mjesto u SAD-u, a radilo se o pjesmi ''You Know I'm No Good''. U Velikoj Britaniji dosegnuo je 18. mjesto. U [[travanj|travnju]] 2007. godine pušten je i treći single, stvar ''Back to Black'' te dosegnuo 25. mjesto u Velikoj Britaniji, ali je bio puno popularniji u ostatku [[Europa|Europe]].&lt;ref&gt;[http://acharts.us/song/12483 Amy Winehouse – Back To Black]. acharts.us. Preuzeto 30. kolovoza 2007.&lt;/ref&gt; Kao singlovi također su puštene i pjesme ''Tears Dry on Their Own'', ''Love is a Losing Game'' i ''Just Friends'', ali niti jedna od njih nije uspjela ponoviti isti nivo uspjeha kao prethodnice.&lt;ref&gt;[http://acharts.us/performer/amy_winehouse Amy Winehouse]. acharts.us. Preuzeto 30. kolovoza 2007.&lt;/ref&gt;

''Deluxe'' izdanje albuma ''Back to Black'' izdan je [[5. studenog]] 2007. godine u Velikoj Britaniji. Bonus disk uključivao je rijetke izvedbe uživo, kao i pjesmu ''Valerie''. Istog dana u prodaju je pušten i njezin DVD ''I Told You I Was Trouble: Live in London'', a [[13. studenog]] izdan je u SAD-u. Taj DVD uključuje nastup uživo u [[Shepherds Bush Empire]] kao i 50-minutni dokumentarac o njezinoj karijeri u protekle četiri godine.&lt;ref&gt;[http://www.businesswire.com/portal/site/google/index.jsp?ndmViewId=news_view&amp;newsId=20071002006224&amp;newsLang=en &quot;Universal Republic Stars, Amy Winehouse and Mika, to Release Special Live DVDs in U.S. 13 November.&quot;] Universal Republic Records [[Press release]]. 2. prosinca 2007. Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; Album ''Frank'' izdan je u SAD-u [[20. studenog]] 2007. godine uz pozitivne kritike.&lt;ref&gt;Friskics-Warren, Bill. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/11/19/AR2007111901581.html &quot;Amy Winehouse: A 'Frank' Assessment.&quot;] ''Washington Post'' 20. studenog 2007. Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Toombs, Mikel. [http://www.seattlepi.com/pop/340642_staycd23.html &quot;Listen Up: Amy Winehouse's 'Frank'.&quot;] ''Seattle Post-Intelligencer''. 21. studenog 2007. Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; Debitirao je na 61. mjestu Billboardove top 200 ljestvice.&lt;ref&gt;Harris, Chris. [http://www.mtv.com/news/articles/1575221/20071128/jordin_sparks.jhtml &quot;'American Idol' Champ Jordin Sparks Fails To Ignite The Charts, Barely Cracking Billboard Top 10.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100813032336/http://www.mtv.com/news/articles/1575221/20071128/jordin_sparks.jhtml |date=13. kolovoza 2010. }} MTV.com. 28. studenog 2007. Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; Uz svoj vlastiti album, Winehouse je imala kolaboracije s drugim pjevačima. Tako je otpjevala vokal u pjesmi ''Valerie'' na Ronsonovom solo albumu. Pjesma je dosegnula drugo mjesto u Velikoj Britaniji nakon što je izdana u [[listopad]]u kao single. Ista je pjesma nominirana za BRIT nagradu [[2008.]] godine u kategoriji najboljeg britanskog singla.&lt;ref&gt;[http://www.ilikemusic.com/urban/Mark_Ronson_feat_Amy_Winehouse_Valerie-4184 ''Mark Ronson featuring Amy Winehouse – Valerie''.] ilikemusic.com Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Colothan, Scott. [http://www.hiphop-elements.com/article/read/4/9792/1/ ''Leona Lewis Does The Chart Double Again''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071205175032/http://www.hiphop-elements.com/article/read/4/9792/1/ |date=5. prosinca 2007. }}. Hi-HopElements.com. 26. studenog 2007. Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ilikemusic.com/urban/Amy_Winehouse_I_Told_You_I_Was_Trouble_Documentary-4205 ''Amy Winehouse – I Told You I Was Trouble – Documentary &amp; Live Concert DVD'']. ilikemusic.com. Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; Također je snimila pjesmu s bivšom pripadnicom skupine [[Sugababes]], [[Mutya Buena|Mutyjom Buenom]], ''B Boy Baby'' koja je izdana [[17. prosinca]] 2007. godine. Bio je to četvrti single s Bueninog prvog solo albuma, ''Real Girl''.&lt;ref&gt;[http://www.egigs.co.uk/index.php?a=12040 ''Brit Awards nominations go pop'']. egigs.co.uk. 14. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;

=== Nastavak uspjeha i priznanja ===
[[Slika:Amy Winehouse f5104871.jpg|minijatura|desno|Amy Winehouse nastupa na [[Eurockéennes]]u [[2007.]] godine]]
Do kraja godine, Winehouse je osvojila brojna priznanja i nagrade. [[2008.]] godine osvojila je prestižnu nagradu [[Grammy]] u kategorijama najbolje snimke, najbolje pjesme i najbolje ženske pop izvođačice, a sve za pjesmu ''Rehab'', dok je njezin album ''Back to Black'' bio nominiran u kategoriji albuma godine te osvojio nagradu u kategoriji najboljeg pop vokalnog albuma.&lt;ref&gt;[http://theenvelope.latimes.com/awards/grammys/env-2007grammys-list,0,430247.htmlstory &quot;Grammy Scorecard.&quot;] ''Los Angeles Times''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.livedaily.com/news/13646.html |title=The 50th Annual Grammy Awards winners |publisher=Livedaily.com |date=2008-02-10 |accessdate=2011-07-23}}&lt;/ref&gt; S producentom [[Mark Ronson|Markom Ronsonom]] podijelila je Grammyja u kategoriji producenta godine (u kategoriji ne-klasične glazbe).&lt;ref&gt;[http://theenvelope.latimes.com/awards/grammys/env-2007grammy1nom5dec05,0,4331325.htmlstory &quot;Production, Non-Classical; Surround Sound; Production, Classical; Classical; Music Video.&quot;] ''Los Angeles Times''.&lt;/ref&gt; Također je osvojila Grammyja za najboljeg novog izvođača. Osvajanje sveukupno pet nagrada Grammy svrstalo je Winehouse u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] za 2009. godinu za najviše osvojenih Grammy nagrada neke britanske pjevačice.&lt;ref&gt;[http://www.dailyrecord.co.uk/entertainment/entertainment-catch-all/2008/09/15/now-that-s-entertaining-86908-20737280/ Now That's Entertaining Glasgow Daily Record 15. rujna 2008].&lt;/ref&gt; Putem satelitskog prijenosa tijekom dodjele nagrada izvela je pjesme ''You Know I'm Not Good'' i ''Rehab'', budući joj je odobrenje za vizu za putovanje u SAD došlo prekasno. Rekla je: &quot;Ovo je za London zbog toga što [[Camden]] trenutno gori&quot;, referirajući se na tadašnji požar koji se dogodio u Camdenu.&lt;ref&gt;Gamboa, Glenn. {{cite web |url=http://www.newsday.com/entertainment/music/ny-etgrammy0211,0,1561599.story |title=Amy Winehouse takes home 5 Grammy Awards. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080213213543/http://www.newsday.com/entertainment/music/ny-etgrammy0211,0,1561599.story |archivedate=2008-02-13 |accessdate=2011-07-24}} ''Newsday''. 11. veljače 2008.&lt;/ref&gt; Nakon dodjele Grammyja, prodaja albuma naglo je skočila i katapultirala ga na drugo mjesto Billboardove top 200 ljestvice u SAD-u.&lt;ref&gt;Martens, Todd. [http://latimesblogs.latimes.com/extendedplay/2008/02/winehouse-hanco.html &quot;Winehouse, Hancock see post-Grammy bump.&quot;] ''Los Angeles Times''. 20. veljače 2008.&lt;/ref&gt; [[13. siječnja]] 2008. godine, album ''Back to Black'' nalazio se treći tjedan zaredom na Billboardovoj europskoj ljestvici.&lt;ref&gt;[http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003696016 &quot;Macdonald Bumps Radiohead From U.K. Album Chart.&quot;] Billboard.com. 14. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;

Posebno ''deluxe'' izdanje albuma ''Back to Black'' nalazio se na vrhu britanskih ljestvica [[2. ožujka]] 2008. godine. Originalno izdanje albuma tada se nalazilo na 30. mjestu, nakon punih 68 tjedana provedenih na ljestvici, dok se album ''Frank'' nalazio na 35. mjestu.&lt;ref&gt;[http://www.nme.com/news/amy-winehouse/34822 ''Amy Winehouse back on top of UK album chart''.] NME.com. 2. ožujka 2008.&lt;/ref&gt; Do [[12. ožujka]] album je prodan u 2.467.575 milijuna primjeraka od čega je 318.350 primjeraka prodano samo u posljednjih 10 tjedana što je album svrstalo u 10 najbolje prodavanih albuma [[21. stoljeće|21. stoljeća]] u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].&lt;ref&gt;[http://www.nme.com/news/amy-winehouse/35087 ''UK's Top Ten best-selling albums of the 21st century''.] NME.com. 12. ožujka 2008.&lt;/ref&gt; [[7. travnja]] album ''Back to Black'' nalazio se šesti tjedan zaredom (i trinaesti tjedan sveukupno) na europskoj ljestvici najprodavanijih albuma.&lt;ref&gt;[http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003786425 R.E.M. Earns Eighth U.K. No. 1 Album Billboard.com 7. travnja 2008].&lt;/ref&gt; ''Back to Black'' sveukupno je bio sedmi najbolje prodavani glazbeni album u svijetu 2008. godine.&lt;ref&gt;[http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandjazzmusic/4640295/Coldplay-and-Duffy-among-British-acts-dominating-top-ten-global-albums-of-2008.html Coldplay and Duffy among British acts dominating top ten global albums of 2008 The Telegraph 16. veljače 2009].&lt;/ref&gt;

Na dodjeli nagrada Ivor Novello 2008. godine, Winehouse je postala prva glazbenica koja je primila dvije nominacije u kategoriji najbolje pjesme – za glazbu i riječi. Osvojila je nagradu za pjesmu ''Love is a Losing Game'', a bila nominirana za pjesmu ''You Know I'm Not Good''.&lt;ref&gt;[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3987686.ece &quot;Amy Winehouse misses beat for Ivor Novello award.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081123040132/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3987686.ece |date=23. studenoga 2008. }} ''The Times''. 23. svibnja 2008.&lt;/ref&gt; Pjesma ''Rehab'', pobjednica u kategoriji najbolje pjesme [[2006.]] godine, također je primila nominaciju, ovaj puta u kategoriji najbolje prodavanog britanskog singla.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/music/2008/apr/22/amywinehouse.awardsandprizes &quot;Novello first for Winehouse.&quot;] The Guardian. 22. travnja 2008.&lt;/ref&gt; Winehouse je također bila nominirana i za MTV Europe Award.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7640387.stm Beyonce to perform at UK MTV show BBC 28. rujna 2008].&lt;/ref&gt; 78-minutni DVD naziva ''Amy Winehouse - The Girl Done Good: A Documentary Review'' pušten je u prodaju [[14. travnja]] 2008. godine. Dokumentarni film sadržava intervjue sa svima onima koji su je poznavali od djetinjstva i koji su joj pomogli u stvaranju karijere, kao i eksperata jazz glazbe i specijalista za glazbenu i pop kulturu.&lt;ref&gt;[http://www.ugo.com/ugo/html/article/?id=18527&amp;sectionId=54 ''Amy Winehouse – The Girl Done Good DVD Review''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509180605/http://www.ugo.com/ugo/html/article/?id=18527&amp;sectionId=54 |date=9. svibnja 2008. }}. Underground Online.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.amazon.co.uk/dp/B0015WJC2Y ''Amy Winehouse – the Girl Done Good'']. Amazon.co.uk.&lt;/ref&gt; U anketi provedenoj u SAD-u u [[ožujak|ožujku]] [[2009.]] godine, jedna petina ispitanika odgovorila je da su slušali pjesme Amy Winehouse u prethodnoj godini.&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Entertainment_News/2009/03/13/Poll_Americans_embrace_UK_music/UPI-72521236999658/ &quot;Poll: Americans embrace U.K. music.&quot;] ''United Press International''. 13. ožujka 2009.&lt;/ref&gt;

=== Posljednji projekti ===
Winehouse i Mark Ronson doprinijeli su ''coveru'' &quot;It's My Party&quot; [[Lesley Gore|Lesleyja Gorea]] za album [[Quincy Jones|Quincyja Jonesa]] ''Q Soul Bossa Nostra'' koji je objavljen [[9. studenog]] [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ziegbe |first=Mawuse |url=http://www.mtv.com/news/articles/1647392/20100908/winehouse_amy.jhtml |title=Amy Winehouse To Appear On Quincy Jones Tribute Album |work=Mtv |date=2010-09-08 |access-date=9. siječnja 2011. |archive-date=24. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124012003/http://www.mtv.com/news/articles/1647392/20100908/winehouse_amy.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Winehouse i bubnjar ?uestlove iz skupine [[The Roots]] pristali su oformiti novu glazbenu skupinu. Problemi s vizom odugovlačili su zajednički rad još neimenovane glazbene grupe. Producent Salaam Remi već je počeo s kreativnim radom na novom materijalu s Winehouse kao dio tog projekta.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ziegbe |first=Mawuse |url=http://www.mtv.com/news/articles/1642945/20100702/ahmir__uestlove_thompson.jhtml |title=The Roots' ?uestlove Teams Up With Amy Winehouse |work=Mtv |date=2010-07-02 |access-date=9. siječnja 2011. |archive-date=5. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705101416/http://www.mtv.com/news/articles/1642945/20100702/ahmir__uestlove_thompson.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema pisanju novina, studio [[Universal Music]] stiskao je Winehouse oko novog materijala još u 2008. godini. Prema tom istom izvještaju, Winehouse još od [[2. rujna]] nije uopće dolazila u studio. Rečeno je da ima obveze za turneje i da će se, čak ako se novi album brzo snimi, moći izdati tek za godinu dana.&lt;ref name=&quot;BusinessBigShot&quot;&gt;[http://business.timesonline.co.uk/tol/business/movers_and_shakers/executive_movers/article4656420.ece &quot;Business big shot: Amy Winehouse.&quot;] ''The Times'', 2. rujna 2008.&lt;/ref&gt; U [[listopad]]u glasnogovornik Amy Winehouse izjavio je da pjevačica nije dobila rok za svoj treći album za koji je već počela učiti svirati [[bubnjevi|bubnjeve]].&lt;ref name=&quot;3nov&quot;&gt;[http://musicnews.virginmedia.com/entertainment/news/music/2008/11/03/amy_winehouses_hospital_leave &quot;Amy Winehouse's hospital leave.&quot;] ''Virgin Media''. 3. studenog 2008.&lt;/ref&gt;

Tijekom svog boravka u [[St. Lucia|St. Luciji]] 2009. godine, Winehouse je radila na novim stvarima s producentom Salaamom Remijem. [[Studio Island]] tvrdio je da će novi album izaći do 2010. godine, a jedan od njegovih predsjednika Darcus Beese rekao je: &quot;Čuo sam par demopjesama koje su me oborile s nogu&quot;.&lt;ref&gt;However the album is yet to be released.[http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/8297718.stm &quot;Amy Winehouse Album due in 2010&quot;], 'BBC News'. 9. listopada 2009.&lt;/ref&gt; U [[srpanj|srpnju]] 2010. godine Winehouse je izjavila da će njezin novi album izaći do kraja [[siječanj|siječnja]] [[2011.]] godine: &quot;Bit će to sličan album kao i drugi s puno jukebox stvari koje su... naprosto jukebox&quot;. U srpnju 2010. godine Mark Ronson izjavio je da nije niti započeo snimati album.&lt;ref name=&quot;Guardian100716&quot;&gt;{{cite news |author=Sean Michaels |url=http://www.guardian.co.uk/music/2010/jul/16/amy-winehouse-new-album-2011 |title=Amy Winehouse promises new album for January 2011 |work=Guardian |location=UK |date=2010-07-16 |access-date=9. siječnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Njezina posljednja glazbena snimka bio je duet s američkim pjevačem [[Tony Bennett|Tonyjem Bennettom]] za njegov posljednji album ''Duets II'' koji je izdan [[20. rujna]] [[2011.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Jason Lipshutz |url=http://www.billboard.com/news/tony-bennett-taps-amy-winehouse-for-duets-1005093832.story#/news/tony-bennett-taps-amy-winehouse-for-duets-1005093832.story |title=Tony Bennett Taps Amy Winehouse for 'Duets II', Due in September |work=Billboard |date=2011-03-25 |access-date=23. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Njihov singl s tog albuma, ''Body and Soul'' objavljen je [[14. rujna]] [[2011.]] godine na [[MTV|MTV-u]] i [[VH1|VH1-u]], dan kad je pjevačici trebao biti 28. rođendan. Njezin otac, Mitch Winehouse, pokrenuo je zakladu ''The Amy Winehouse Foundation'' s ciljem podizanja svjesnosti i potpore organizacijama koje pomažu ranjivim mladim ljudima s problemima o ovisnosti. Sredstva od pjesme ''Body and Soul'' bit će uplaćena u zakladu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://articles.latimes.com/2011/aug/05/entertainment/la-et-quick-20110805 |title=Amy Winehouse, Tony Bennett duet will fund charity |publisher=Articles.latimes.com |date=2011-08-05 |access-date=17. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt; Sama pjesma osvojila je prestižnu glazbenu nagradu [[Grammy]] za najbolji pop duo [[12. veljače]] [[2012.]] godine.&lt;ref name=Grammys&gt;{{cite web |title=Nominees And Winners |url=http://www.grammy.com/nominees?year=2011&amp;genre=24 |access-date=13. veljače 2012. |archive-date=3. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111203200919/http://www.grammy.com/nominees?year=2011&amp;genre=24 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mitch Winehouse je umjesto svoje kćeri pokupio nagradu sa svojom suprugom Janis i rekao: &quot;Ne bi trebali biti ovdje. Naša draga kćer bi trebala biti ovdje. Takve su nam valjda životne karte.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kent's Mitch Winehouse picks up Amy's Grammy gong |url=http://www.kentonline.co.uk/kentonline/news/2012/february/13/amy_winehouse.aspx |accessdate=2012-02-13 |newspaper=KentOnline |date=2012-02-13 |archive-date=17. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120717045125/http://www.kentonline.co.uk/kentonline/news/2012/february/13/amy_winehouse.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U dnevnom showu [[Jon Stewart|Jona Stewarta]] [[29. rujna]] [[2011.]] godine pjevač Bennet je izjavio: &quot;Vjerovao sam da je Amy u nevolji u vrijeme dok smo snimali pjesmu zbog toga što se nije pojavila na nekoliko sastanaka. Ali ono što tada ljudi nisu shvaćali jest to da je ona svega toga bila svjesna. Čak niti ja nisam znao ništa dok smo snimali pjesmu. Znala je da neće preživjeti. I nisu bile u pitanju [[droga|droge]]. Za sve je kriv [[alkohol]]... I sve je to bilo jako tužno, jer je ona bila jedina pjevačica za koju sam oduvijek smatrao da pjeva &quot;stvarno&quot;... Bila je velika jazz pjevačica. Istinska pjevačica.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.thedailyshow.com/watch/thu-september-29-2011/tony-bennett |title=Tony Bennett on The Daily Show 29. rujna 2011 |access-date=2. listopada 2011.}}&lt;/ref&gt;

Album s prije neobjavljenim materijalom imena ''Lioness: Hidden Treasures'' objavljen je [[6. prosinca]] [[2011.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/10/31/new-amy-winehouse-album-a_n_1066994.html |title=New Amy Winehouse Album: 'Amy Winehouse Lioness: Hidden Treasures' Gets December Release Date |publisher=huffingtonpost.com |date=2011-10-31 |access-date=22. prosinca 2011. |first=Jordan |last=Zakarin}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaj na glazbenu industriju ==
Britanska pjevačica [[Adele]] je izjavila da je uspjeh Amy Winehouse u SAD-u olakšao njezin glazbeni put i put njezine kolegice, također britanske pjevačice [[Duffy]].&lt;ref&gt;[http://www.people.com/people/article/0,,20263024,00.html &quot;Adele Recoils from Botched Meeting with Justin.&quot;] ''People Magazine''. 5. ožujka 2009.&lt;/ref&gt; Američka pjevačica [[Lady Gaga]] rekla je da je Winehouse utrla put za njezin uspon na vrhove svjetskih glazbenih ljestvica. Naravno, koristila se [[metafora|metaforičkom]] analogijom, objašnjavajući da je Winehouse olakšala put nekonvencionalnim ženama u njihovom usponu.&lt;ref&gt;[http://www.popeater.com/2009/03/16/lady-gaga-loves-strange-girls-like-amy-winehouse/ &quot;Lady GaGa Loves 'Strange Girls' Like Amy Winehouse.&quot;] PopEater. 16. ožujka 2009.&lt;/ref&gt; Autor enciklopedije &quot;Rhythm &amp; Blues and Soul&quot; [[Sebastian Danchin]] koristi se izrazom &quot;Winehouse fenomen&quot; u objašnjavanju ponovnog oživljavanja soul glazbe od početka 2000-tih naovamo. Danchin je citirao Raphaela Saadiqua, Anthonyja Hamiltona i Johna Legenda rekavši: &quot;Amy Winehouse stvorili su ljudi koji su željeli stvoriti marketinški udar. Pozitivna strana svega toga je da se publika upoznala s ovom vrstom glazbe i da je ona utjecala na kasnije izvođače. Renovirali su kompletan žanr, potpuno odbacivši staromodni aspekt&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.kuwaittimes.net/read_news.php?newsid=OTk4Mzc1MTgx &quot;The revival of soul, 50 years after Motown.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090416000158/http://www.kuwaittimes.net/read_news.php?newsid=OTk4Mzc1MTgx |date=16. travnja 2009. }} ''Kuwait Times''. 14. ožujka 2009.&lt;/ref&gt;

Izdavanjem albuma ''Back to Black'' i pojavljivanjem pjevačice [[Lily Allen]] časopis [[The Sunday Times]] okarakterizirao je pojavu termina &quot;godine žena&quot;, budući je 2009. godine čak pet pjevačica bilo nominirano za [[Mercury Prize]]. Nakon što je album izdan, izdavačke kuće tražile su ženske izvođačice sličnog zvuka, neustrašivog i eksperimentalnog izgleda. Adele i Duffy pripadaju drugom valu izvođačica koje su slične Amy Winehouse. Treći val čine izvođačice [[VV Brown]], [[Florence and the Machine]], [[La Roux]] i [[Little Boots]].&lt;ref&gt;[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6725104.ece The rise of a new wave of female singers The Sunday Times 26. srpnja 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615071457/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6725104.ece |date=15. lipnja 2011. }}.&lt;/ref&gt; U [[veljača|veljači]] 2010. godine reper [[Jay Z]] izjavio je da je Winehouse odgovorna za ponovno revitaliziranje britanske glazbe: &quot;Velika snaga dolazi iz Londona ovih dana, što je odlično. Sve je to krenulo još od Amy.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Jamieson |first=Natalie |url=http://news.bbc.co.uk/newsbeat/hi/music/newsid_10050000/newsid_10057900/10057920.stm |title=Jay-Z: 'Music labels must streamline to survive |publisher=BBC News |date=2010-02-18 |access-date=9. siječnja 2011.}}&lt;/ref&gt; U [[ožujak|ožujku]] 2011. godine novine [[New York Daily News]] objavile su članak o neprestanom dolasku britanskih pjevačica koje su postigle uspjeh u SAD-u, a za sve se smatrala odgovornom upravom Winehouse. Glazbeni urednik magazina Spin, Charles Aaron izjavio je: &quot;Amy Winehouse bila je Nirvana trenutak za sve te djevojke. U svima njima može se pronaći nešto nje, od njihovog stava, muzičkog stila pa sve do izgleda&quot;. Menadžer Billboarda, Keith Caulfield rekao je: &quot;Pjevačice Adele i Duffy tu su zbog Amy&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Farber |first=Jim |url=http://articles.nydailynews.com/2011-03-29/entertainment/29378542_1_rumer-singers-brits |title=British music invasion triggered by Amy Winehouse now includes Eliza Doolittle, Adele, Rumer New York Daily News 29&amp;nbsp;March&amp;nbsp;2011 |publisher=Articles.nydailynews.com |date=2011-03-29 |access-date=23. srpnja 2011. |archive-date=11. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111011131821/http://articles.nydailynews.com/2011-03-29/entertainment/29378542_1_rumer-singers-brits |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Nastupi uživo ==
[[Slika:Amy Winehouse - Virgin Festival.jpg|minijatura|lijevo|Amy Winehouse nastupa na Virgin Festivalu, [[4. kolovoza]] [[2007.]] godine]]
Winehouse je paralelno s izdavanjem albuma ''Back to Black'' započela turneje. U [[rujan|rujnu]] i [[studeni|studenom]] [[2006.]] godine nastupila je nekoliko puta, uključujući nastup za dobrotvorne koncerte u [[Union Chapel]]u. [[31. prosinca]] 2006. godine Winehouse se pojavila u Hollandovoj Annual Hootenanny i otpjevala ''I Heard It Through the Grapevine'' [[Marvin Gaye|Marvina Gayea]] zajedno s [[Paul Weller|Paulom Wellerom]] i Hollandovim Rhythm and Blues orkestrom. Također je izvela i ''Monkey Man''. Od [[veljača|veljače]] [[2007.]] godine započela je sa serijom od 14 nastupa. Na njegovo traženje, [[Bruce Willis]] ju je najavio na dodjeli filmskih nagrada [[MTV|MTV-a]] 2007. godine gdje je izvela svoju pjesmu ''Rehab''. Organizatori dodjele bili su nervozni, jer je samo par sati prije nastupa Winehouse otišla na izlet u [[Las Vegas]].&lt;ref&gt;[http://www.mtv.com/movies/news/articles/1612222/20090527/story.jhtml Amy Winehouse Barely Made It To 2007 MTV Movie Awards Performance MTV 27. svibnja 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100401165154/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1612222/20090527/story.jhtml |date=1. travnja 2010. }}.&lt;/ref&gt; Tijekom [[ljeto|ljeta]] 2007. godine, Winehouse je nastupila na različitim festivalima uključujući i britanski [[Glastonbury festival]],&lt;ref&gt;Wilkes, Neil. [http://www.digitalspy.co.uk/showbiz/a62574/winehouse-camps-in-style-at-glastonbury.html &quot;Winehouse camps in style at Glastonbury.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080527100821/http://www.digitalspy.co.uk/showbiz/a62574/winehouse-camps-in-style-at-glastonbury.html |date=27. svibnja 2008. }} DigitalSpy 24. lipnja 2007. Preuzeto 25. lipnja 2007.&lt;/ref&gt; te festivale u [[Chicago|Chicagu]] i [[Baltimore]]u.

Međutim, njezine prave turneje nisu prolazile dobro. U [[studeni|studenom]] 2007. godine u [[Birmingham]]u publika ju je izviždala. Glazbeni kritičar iz Birmingham Maila napisao je: &quot;To je bila jedna od najtužnijih večeri moga života... Vidio sam iznimno talentiranu glazbenicu koja je u suzama teturala po pozornici i, što je neoprostivo, psovala publiku.&quot;&lt;ref&gt;Coleman, Andy. [http://icbirmingham.icnetwork.co.uk/wow/music/archive/tm_method=full%26objectid=20110830%26siteid=50002-name_page.html &quot;Amy Winehouse Birmingham Show ends in chaos.&quot;] ''Birmingham Mail''. 15. studenog 2007. Preuzeto 6. siječnja 2008.&lt;/ref&gt; Ostali koncerti završili su na sličan način: primjerice, nakon koncerta u [[Hammersmith Apollo]] obožavatelji su rekli da je &quot;pjevačica izgledala nadrogirano kroz čitav nastup&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.nme.com/news/amy-winehouse/32732 &quot;Amy Winehouse fans revolt after shambolic gig.&quot;] ''New Musical Express''. 26. studenog 2007.&lt;/ref&gt; [[27. studenog]] 2007. godine Winehouse je izjavila da će svi njezini koncerti i ostali javni nastupi biti otkazani do kraja godine, jer je odlučila poslušati savjet liječnika i odmoriti se.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7115689.stm &quot;Amy Winehouse scraps all concerts.&quot;] ''BBC News''. 27. studenog 2007. Preuzeto 13. prosinca 2007.&lt;/ref&gt;
[[Slika:Amy Winehouse with backing singers Zalon and Heshima Thompson.jpg|minijatura|desno|Amy Winehouse i njezin sastav iza pozornice, [[16. ožujka]] [[2009.]] godine]]
[[20. veljače]] [[2008.]] godine Winehouse je održala nastup na dodjeli BRIT nagrada gdje je otpjevala pjesme ''Valerie'' s Markom Ronsonom te ''Love Is a Losing Game''. Natjeravala je publiku da &quot;napravi malo buke za mog Blakea&quot;.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20080221051855/http://ap.google.com/article/ALeqM5hUifaa_fD6Et8zYX9iWIbPHwPBwAD8UUF3185 &quot;Winehouse, McCartney Play at Brit Awards.&quot; Associated Press. 20. veljače 2008].&lt;/ref&gt; U [[Pariz]]u je održala nastup koji je okarakteriziran kao &quot;vrlo dobar 40-minutni set&quot;, a koji je poslužio za otvaranje Fendi butika.&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Entertainment_News/2008/03/03/Amy_Winehouse_performs_at_Fendi_opening/UPI-79671204553055/ &quot;Amy Winehouse performs at Fendi opening.&quot;] ''United Press International''. 3. ožujka 2008.&lt;/ref&gt; Iako su je njezin otac, menadžer i ostali članovi koncertnog tima pokušali odgovoriti od nastupa na festivalu u [[Portugal]]u 2008. godine, ona je tamo ipak nastupila.&lt;ref name=RobertSandall/&gt; Iako je kasnila s nastupom i imala problema s glasom, publika ju je toplo dočekala, a ona je, uz svoj aranžman, otpjevala još dvije posebne pjesme.&lt;ref name=&quot;Rock in Rio&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7428887.stm &quot;Winehouse performs gig in Lisbon.&quot;] BBC.co.uk. 31. svibnja 2008.&lt;/ref&gt; Winehouse je također nastupila i na proslavi 90. rođendana [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]] u [[London Hyde Park]] [[27. lipnja]],&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Entertainment_News/2008/06/28/Winehouse_performs_at_Mandela_concert/UPI-33751214626476/ Winehouse performs at Mandela concert United Press International 28. lipnja 2008].&lt;/ref&gt; a sljedeći dan ponovno na festivalu u Glastonburyju.&lt;ref&gt;[http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2008/06/29/bmglasto429.xml Glastonbury: Amy Winehouse seems to scuffle with fan The Telegraph 29. lipnja 2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081207053643/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2008%2F06%2F29%2Fbmglasto429.xml |date=7. prosinca 2008. }}.&lt;/ref&gt; [[12. srpnja]] nastupila je na Oxegen festivalu koji je bio pozitivno ocijenjen,&lt;ref&gt;[http://www.irishtimes.com/newspaper/breaking/2008/0712/breaking38.htm &quot;Flawless performance for troubled Winehouse.&quot;] ''Irish Times''. 12. srpnja 2008.&lt;/ref&gt; a već sljedećeg dana otpjevala je 14 pjesama u &quot;T in the Park&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.nme.com/news/amy-winehouse/38110 &quot;Amy Winehouse makes Blake dedication at T In The Park.&quot;] NME.com. 13. srpnja 2008.&lt;/ref&gt; [[16. kolovoza]] pjevala je u Staffordshireu na V festivalu, a sljedećeg dana u Chelmsfordu. Organizatori festivala tvrdili su da pjevačica okuplja najveći broj publike, a sama publika izrazila je miksane kritike na njezine nastupe.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7567238.stm United front for The Verve at V BBC 18. kolovoza 2008].&lt;/ref&gt; [[6. rujna]] Winehouse je nastupila na [[Bestival]]u, a nastup je okarakteriziran kao uglađen set pjesama koji je završio s pjevačicom koja je doslovno odjurila s pozornice. Njezin kasni dolazak utjecao je na skraćivanje njezinog nastupa zbog policijskog sata.&lt;ref&gt;[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/festivals/article4698909.ece &quot;Bestival on the Isle of Wight.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615131735/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/festivals/article4698909.ece |date=15. lipnja 2011. }} ''The Times''. 8. rujna 2008.&lt;/ref&gt;

U [[svibanj|svibnju]] [[2009.]] godine, Winehouse se vratila nastupom na jazz festivalu u [[Saint Lucia|Saint Luciji]] koji je bio popraćen velikim pljuskom i tehničkim poteškoćama. Tijekom nastupa koji je trajao sat vremena, Winehouse je bila nestabilna na nogama i imala je problema s riječima samih pjesama. Ispričala se publici što je &quot;dosadna&quot;, a svoj set završila je odlaskom s pozornice usred pjevanja pjesme.&lt;ref&gt;[http://www.sundayherald.com/news/heraldnews/display.var.2507210.0.0.php Forgotten lyrics, abandoned songs ... Amy Winehouse’s comeback flops Sunday Herald].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/8041586.stm Winehouse gig a washout, say fans BBC6 9. svibnja 2009].&lt;/ref&gt; Oduševljenoj publici na V festivalu [[23. kolovoza]], Winehouse je pjevala skupa s grupom [[The Specials]] njihove pjesme ''You're Wondering Now'' i ''Ghost Town''.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/8216812.stm Amy Winehouse sings at V festival BBC 23. kolovoza 2009].&lt;/ref&gt;

U [[srpanj|srpnju]] [[2010.]] godine otpjevala je pjesmu ''Valerie'' s Markom Ronsonom na filmskoj premijeri. Iako je pjevala glavni dio, svejedno je zaboravila dio teksta.&lt;ref name=Guardian100716/&gt; U [[listopad]]u je otpjevala četiri pjesme prilikom promotorske turneje njezine nove modne linije. U [[prosinac|prosincu]] 2010. godine nastupila je na 40-minutnom koncertu u [[Moskva|Moskvi]]. Među gostima koncerta bili su i ruski [[tajkun]]i te tamošnje ''showbizz'' zvijezde. Tajkuni su sami birali pjesme koje će Winehouse pjevati.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Osborn |first=Andrew |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/russia/8214548/Amy-Winehouse-plays-oligarchs-gig-in-Moscow.html |title=Amy Winehouse plays oligarch's gig in Moscow |work=The Daily Telegraph |location=UK |date=2010-12-20 |access-date=9. siječnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Tijekom [[siječanj|siječnja]] [[2011.]] godine nastupila je pet puta u [[Brazil]]u.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/amy-winehouse-announces-oneoff-tour-in-brazil-2139247.html |title=Amy Winehouse announces one-off tour in Brazil The Independent 20&amp;nbsp;November&amp;nbsp;2010 |work=The Independent |location=UK |date=2010-11-20 |access-date=9. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101123015252/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/amy-winehouse-announces-oneoff-tour-in-brazil-2139247.html |archive-date=23. studenoga 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://veja.abril.com.br/noticia/celebridades/amy-winehouse-encerra-turne-no-brasil-com-show-vacilante |title=Amy Winehouse encerra turnê no Brasil com show vacilante |publisher=Veja |language=Portuguese |date=2011-01-16 |access-date=16. siječnja 2011.}}&lt;/ref&gt; [[11. veljače]] 2011. Winehouse je skratila svoj nastup u [[Dubai]]ju nakon što ju je publika izviždala s pozornice. Sama pjevačica djelovala je umorno i nezainteresirano tijekom nastupa.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.co.uk/artists/amy-winehouse/news/257911-amy-winehouse-booed-off-stage |title=Amy Winehouse Booed Off Stage MTV UK 11&amp;nbsp;February&amp;nbsp;2011 |publisher=Mtv.co.uk |date=2011-02-13 |access-date=23. srpnja 2011. |url-status=dead |archive-date=23. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110723000000/http://www.mtv.co.uk/artists/amy-winehouse/news/257911-amy-winehouse-booed-off-stage }}&lt;/ref&gt;

[[18. lipnja]] 2011. godine Winehouse je započela svoju europsku turneju, a prva postaja bila je [[Beograd]]. Lokalni mediji njezin su nastup ocijenili skandaloznim i katastrofalnim, a sama pjevačica izviždana je s pozornice zbog toga što je djelovala previše alkoholizirano za nastup. Navodno se nije mogla sjetiti imena grada u kojem nastupa niti riječi pjesama koje je trebala otpjevati, a također nije znala niti imena članova svog sastava kad ih je upoznavala s publikom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.heatworld.com/Entertainment/Music/2011/06/This-Amy-Winehouse-footage-is-shocking |title=Amy Winehouse appears drunk and disoriented on start of her 2011 European tour |publisher=www.heatworld.com |date=2011-06-19 |access-date=19. lipnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110622051417/http://www.heatworld.com/Entertainment/Music/2011/06/This-Amy-Winehouse-footage-is-shocking |archivedate=2011-06-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nzherald.co.nz/entertainment/news/article.cfm?c_id=1501119&amp;objectid=10733431 |title=Winehouse a staggering flop |work=New Zealand Herald |date=2011-06-21 |access-date=21. lipnja 2011. |archive-date=25. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725065548/http://www.nzherald.co.nz/entertainment/news/article.cfm?c_id=1501119&amp;objectid=10733431 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Lokalni mediji također su javili da je Winehouse bila natjerana da nastupi od strane svojih vlastitih tjelohranitelja koji joj čak nisu dozvolili niti da ode s pozornice kad je to pokušala.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/scena/amy-winehouse-zastitari-su-natjerali-da-izade-pozornicu-clanak-303549 |title=Amy Winehouse zaštitari su natjerali da izađe na pozornicu &amp;#124; |publisher=Večernji list (Croatia) |language=Croatian |date=2011-06-23 |access-date=25. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Nakon toga otkazala je nastupe u [[Istanbul]]u i [[Atena|Ateni]] koji su bili na rasporedu već sljedećeg tjedna.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-13833366 |title=Amy Winehouse cancels two dates of European tour |publisher=www.bbc.co.uk |date=2011-06-19 |access-date=19. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; [[21. lipnja]] službeno je objavljeno da je otkazala kompletnu europsku turneju i da će uzeti koliko god bude potrebno vremena da se dovede u red.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/newsbeat/13859224 |title=Amy Winehouse tour pulled so she can 'sort herself out' |publisher=www.bbc.co.uk |date=2011-06-21 |access-date=21. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Njezin posljednji javni nastup dogodio se u Camdenu, u [[London]]u [[20. srpnja]] 2011. godine kad je nastupila kao gost iznenađenja na pozornici kako bi podržala svoje kumče, [[Dionne Bromfield]], koja je pjevala pjesmu ''Mama Said'' sa skupinom [[The Wanted]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.youtube.com/watch?v=bD_6oxyb4rc |title=Amy Winehouse final public appearance |accessdate=2011-07-23}}&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==
Budući da su je [[paparazzi]] pratili i fotografirali gdjegod su stigli, Winehouse je uspjela dobiti nalog koji je glavnoj paparazzi agenciji i njezinim zaposlenicima zabranjivala fotografiranje i praćenje.&lt;ref name=paparazzi&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/music/2009/may/01/amy-winehouse-big-pictures-paparazzi-privacy |title=Amy Winehouse wins court ban on paparazzi at her home |work=The Guardian |date=2009-05-01 |location=London |first1=Ben |last1=Dowell |first2=James |last2=Robinson |access-date=23. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Ostalim fotografima također je zabranjeno praćenje na manje od 100 metara razdaljine od njezinog doma, te fotografiranje Winehouse ili njezine obitelji i prijatelja u njihovim domovima. Prema članku objavljenom u novinama, izvori bliski pjevačici rekli su da je nalog dobiven zbog zabrinutosti za njezinu sigurnost i sigurnost njezinih najbližih.&lt;ref name=paparazzi /&gt;

=== Ljubavne veze ===
Winehouse se viđala s kuharom i glazbenikom [[Alex Clare|Alexom Clareom]] (poznatim i pod imenom Alex Claire) [[2006.]] godine u vrijeme dok nije razgovarala sa svojim bivšim/sadašnjim dečkom i budućim suprugom [[Blake Fielder-Civil|Blakeom Fielderom-Civilom]]. Clare je prodao svoju priču o vezi s Amy magazinu News of the World koji ju je objavio pod nazivom ''Bondage Crazed Amy Just Can't Beehive in Bed''.&lt;ref&gt;{{cite news |work=The Telegraph |title=Amy Winehouse: 1983–2011 |date=2011-07-23 |access-date=29. srpnja 2011. |url=http://www.telegraph.co.uk/culture/music/music-news/8656986/Amy-Winehouse-1983-2011.html |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |work=Nowmagazine.co.uk |title=Amy Winehouse: 1983–2011 |date=2007-04-29 |access-date=29. srpnja 2011. |url=http://www.nowmagazine.co.uk/celebrity-news/236914/amy-winehouse-cut-out-my-heart-and-stomped-on-it-says-ex/1/}}&lt;/ref&gt;

Udala se za Fieldera-Civila (rođenog u [[kolovoz]]u [[1978.]] godine), bivšeg asistenta video produkcije,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20070518/ap_en_ot/people_winehouse |title=Singer Amy Winehouse weds in Miami Beach |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070522100627/http://news.yahoo.com/s/ap/20070518/ap_en_ot/people_winehouse |archivedate=2007-05-22 |accessdate=2012-04-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Up All Night With Amy Winehouse: Rolling Stone's 2008 Story |page=Page 2 of 3 |date=2008-07-10 |work=Rolling Stone |url=http://www.rollingstone.com/music/news/up-all-night-with-amy-winehouse-rolling-stones-2008-story-20110723?page=2 |author=Hoffman, Claire |accessdate=2011-07-23}}&lt;/ref&gt; [[18. svibnja]] [[2007.]] godine u [[Miami Beach]]u na [[Florida|Floridi]]. Fielder-Civil bio je maloljetnik koji je ispao iz škole Bourne Grammar i sa 16 godina se preselio u [[London]].&lt;ref name=RobertSandall/&gt; U intervjuu iz [[lipanj|lipnja]] 2007. godine Winehouse je priznala da ponekad zna biti nasilna prema njemu nakon što puno popije te izjavila: &quot;Ako kaže samo jednu stvar koja mi se ne sviđa, udarim ga.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |author=By Lola Ogunnaike CNN |url=http://edition.cnn.com/2008/SHOWBIZ/Music/07/01/comment.lola.winehouse/ |title=Commentary: Whither Winehouse? – CNN.com |publisher=Edition.cnn.com |date=2008-07-01 |access-date=25. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; U kolovozu 2007. godine izašle su njihove fotografije na kojima su oboje krvavi i puni modrica na ulicama Londona nakon navodne svađe premda je ona kasnije izjavila da si je rane sama nanijela.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20081205085210/http://www.iht.com/articles/ap/2007/08/24/arts/EU-A-E-CEL-Britain-Amy-Winehouse.php Amy Winehouse bloody, bruised after alleged fight with husband] ''Associated Press''. 24. kolovoza 2007.&lt;/ref&gt; [[Glenn Sacks]], američki zagovornik prava muškaraca, osudio je Winehouse zbog njenog – kako ga je on nazvao – »hvalisanja« o zlostavljanju supruga, ustvrdivši kako bi (u sličnom slučaju) »muški zlostavljač bio odmah pritvoren, stigmatiziran i ocrnjen«.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://glennsacks.com/blog/?p=886 |title=Blog Archive |publisher=GlennSacks.com |date=2007-07-09 |access-date=25. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Njihovi roditelji javno su isticali svoju zabrinutost za par, govoreći o svojim strahovima da bi njih dvoje zajedno mogli počiniti [[samoubojstvo]], a otac Fieldera-Civila je išao toliko daleko da je pokušao pokrenuti bojkot među obožavateljima njezine glazbe.&lt;ref name=&quot;boycott&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/6966640.stm ''Fans Urged to boycott Winehouse'']. BBC News. 23. kolovoza 2007.&lt;/ref&gt; Fielder-Civil je citiran u britanskom [[tabloid]]u gdje je izjavio da ju je navukao na [[kokain]] i [[heroin]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.people.com/people/article/0,,20243428,00.html |title=Divorce Drama for Amy Winehouse? |work=People |date=2008-12-01}}&lt;/ref&gt; Tijekom posjeta Mitcha Winehouse u [[zatvor]]u u [[srpanj|srpnju]] [[2008.]] godine, Fielder-Civil je navodno izjavio da će se oboje razrezati kako bi skratili muku odvikavanja od ovisnosti.&lt;ref name=RobertSandall/&gt;

U razdoblju od [[21. srpnja]] [[2008.]] do [[25. veljače]] [[2009.]] godine Fielder-Civil se nalazio u zatvoru zbog optužbe o ometanju istrage i nanošenja teških tjelesnih ozljeda s namjerom.&lt;ref name=&quot;guardian.co.uk&quot;&gt;[http://www.guardian.co.uk/uk/2008/jun/10/ukcrime.amywinehouse &quot;Crime: Amy Winehouse's husband pleads guilty to GBH and cover-up.&quot;] ''The Guardian Unlimited''. 10. lipnja 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;husbandsentencing&quot;&gt;[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/crime/article4372922.ece &quot;Winehouse husband must stay in jail, judge rules.&quot;] ''The Times'' 21. srpnja 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Blakereleased&quot;&gt;[http://itn.co.uk/news/14444cc4581bc95ffe44348ff625240b.html &quot;Is Winehouse heading back to UK?&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090411215259/http://itn.co.uk/news/14444cc4581bc95ffe44348ff625240b.html |date=11. travnja 2009. }} ''ITN''. 27. veljače 2009.&lt;/ref&gt; U incidentu koji se dogodio u srpnju 2007. godine napao je vlasnika lokala te mu slomio čeljust.&lt;ref name=&quot;remanded&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/london/7150811.stm &quot;Winehouse is arrested by police.&quot;] BBC.co.uk. 18. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; Prema tužiteljstvu, vlasnik lokala prihvatio je 200 tisuća [[dolar]]a mita u zamjenu za &quot;nepojavljivanje na raspravi&quot;. Tužiteljstvo je istaknulo da novac koji mu je plaćen zapravo pripada Winehouse,&lt;ref name=&quot;GBH&quot;&gt;[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/crime/article4107761.ece &quot;Amy Winehouse husband Blake Fielder-Civil 'used her money to pay off victim'.&quot;] ''The Times''. 11. lipnja 2008.&lt;/ref&gt; ali da je ona izašla sa sastanka kada se dogovaralo plaćanje mita, jer je morala otići na dodjelu nagrada.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/london/7448934.stm &quot;Singer absent from 'plot' meeting.&quot;] ''BBC News''. 11. lipnja 2008.&lt;/ref&gt;

Winehouse je viđena s glumcem u usponu [[Josh Bowman|Joshom Bowmanom]] tijekom praznika u [[Saint Lucia|Saint Luciji]] ranog [[siječanj|siječnja]] [[2009.]] godine i izjavila: &quot;Ponovno sam zaljubljena i ne trebam droge.&quot;&lt;ref name=&quot;lucia&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Music/01/12/winehouse.divorce/index.html |title=Amy Winehouse's husband seeks divorce |publisher=CNN |date=2009-01-12 |access-date=12. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Komentirala je da se &quot;cijeli brak svodio na konzumiranje droga&quot; i da &quot;trenutno zaboravljam da sam uopće udana.&quot;&lt;ref name=&quot;lucia&quot;/&gt; [[12. siječnja]] njezin glasnogovornik potvrdio je da su &quot;papiri zaprimljeni&quot; za koje je odvjetnik Fieldera-Civila tvrdio da su papiri za razvod podnešeni zbog optužbi o njezinom preljubu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Amy Winehouse’s husband to file for divorce |url=http://www.msnbc.msn.com/id/28623391/ |publisher=MSNBC |date=2009-01-12 |access-date=12. siječnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Amy Winehouse's husband seeks divorce |url=http://www.reuters.com/article/peopleNews/idUSTRE50B55K20090112 |agency=Reuters |date=2009-01-12 |access-date=12. siječnja 2009. |first=Mike |last=Collett-White}}&lt;/ref&gt; [[25. veljače]] Blake Fielder-Civil je izjavio da namjerava nastaviti s planom razvoda te započeti novi život, bez droga.&lt;ref name=Blakereleased/&gt; U [[ožujak|ožujku]] Winehouse je u jednom magazinu izjavila: &quot;Još uvijek volim Blakea i želim da se zajedno sa mnom preseli u moju novu kuću - to je cijelo vrijeme bio moj plan... Neću mu dati razvod. On je muška verzija mene i savršeni smo jedno za drugo.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.sfgate.com/cgi-bin/blogs/dailydish/detail?blogid=7&amp;entry_id=37419 &quot;Winehouse 'Won't Let' Husband Divorce Her&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100604140542/http://www.sfgate.com/cgi-bin/blogs/dailydish/detail?blogid=7&amp;entry_id=37419 |date=4. lipnja 2010. }}, ''San Francisco Chronicle'', 24. ožujka 2009.&lt;/ref&gt; Razvod je odobren [[16. srpnja]] [[2009.]] godine, a brak je okončan [[28. kolovoza]] 2009. godine.&lt;ref name=&quot;divorce&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/8153626.stm |title=Winehouse Divorces Fielder-Civil |publisher=BBC News |date=2009-07-16 |access-date=2009-07-16}}&lt;/ref&gt; Po vlastitom zahtjevu, Fielder-Civil nije dobio nikakav novac za razvod.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/blogs/dailydish/detail?entry_id=67347 |title=Blake Fielder-Civil received nothing in Amy Winehouse split |publisher=San Francisco Chronicle – Sfgate.com |date=2010-07-07 |access-date=9. siječnja 2011. |first=Laurie |last=Isola |archive-date=26. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110126031651/http://www.sfgate.com/cgi-bin/blogs/dailydish/detail?entry_id=67347 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dvije godine prije svoje smrti Amy Winehouse izlazila je s redateljem Regom Travissom.&lt;ref&gt;[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2018126/Amy-Winehouse-dead-Singer-heartbroken-split-Reg-Traviss.html Tragic Amy Winehouse 'heartbroken' over split from Reg Traviss as she dies aged 27] ''Daily Mail''. Preuzeto 24. srpnja 2011&lt;/ref&gt;

=== Zloporaba droga i problemi s mentalnim zdravljem ===
Bitke Amy Winehouse sa zlouporabom [[droga|droge]] privlačile su veliku pozornost medija. [[2005.]] godine prolazila je kroz razdoblje pijančevanja, teške ovisnosti o drogama, nasilnih raspoloženja i gubitka kilograma;&lt;ref name=RobertSandall/&gt; oni koji su je vidjeli krajem te i početkom [[2006.]] godine izjavili su da se pjevačica polagano vraća sebi u čemu joj uvelike pomaže pisanje albuma ''Back to Black''.&lt;ref name=RobertSandall/&gt; Njezina obitelj vjeruje da ju je smrt bake, koja joj je bila velika potpora, sredinom 2006. godine bacila u ovisnost.&lt;ref name=RobertSandall/&gt; U [[kolovoz]]u [[2007.]] godine Winehouse je otkazala nekoliko nastupa u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Europa|Europi]], a kao razlog navela iscrpljenost i loše zdravlje. Tijekom tog perioda nalazila se u bolnici, a kao razlog su navedeni [[predoziranje]] [[heroin]]om, [[ekstazi]]jem, [[kokain]]om, [[ketamin]]om i [[alkohol]]om.&lt;ref name=&quot;telegraph1&quot;&gt;[http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/1937076/Amy-Winehouse-bailed-over-drugs-video.html &quot;Amy Winehouse bailed over drugs video.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110117083935/http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/1937076/Amy-Winehouse-bailed-over-drugs-video.html |date=17. siječnja 2011. }} ''The Telegraph''. 8. svibnja 2008.&lt;/ref&gt; U raznim intervjuima priznala je da ima problema sa samom sobom, [[Klinička depresija|depresijom]] i [[Poremećaji hranjenja|poremećajem u prehrani]].&lt;ref name=demons/&gt;&lt;ref name=&quot;bbcprofile&quot;&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/6939184.stm &quot;Profile: Amy Winehouse.&quot;] BBC.com. &amp;nbsp;29&amp;nbsp;kolovoz&amp;nbsp;2007.&lt;/ref&gt; 
[[Slika:WinehouseLA.jpg|minijatura|desno|Amy Winehouse, [[svibanj]] [[2007.]] godine]]
Winehouse je izjavila jednom magazinu da su droge glavni krivac njezinog boravka u bolnici te nadodala: &quot;Zbilja sam mislila da je sve to iza mene.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.latimes.com/entertainment/news/lat-rev_3_k6eyeonc20080924190121,0,3014589.photo Amy Winehouse was not hospitalized for 'exhaustion'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120803124747/http://www.latimes.com/entertainment/news/lat-rev_3_k6eyeonc20080924190121,0,3014589.photo |date=3. kolovoza 2012. }} Los Angeles Times.&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga njezin otac je komentirao da kada se pojavljivao u javnosti i iznosio njezine probleme zapravo je koristio medije, jer se činilo da je to jedini način kako doprijeti do nje.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/magazine/7296067.stm ''Who'd be a pop star's parent?''] BBC News. 17. ožujka 2008.&lt;/ref&gt; U intervjuu na britanskoj televiziji, Winehouse je rekla da pati od manične depresije, a ne da je alkoholičar te nadodala da to zvuči kao &quot;alkoholičar koji niječe svoju ovisnost&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Salahi, Lara |title=Amy Winehouse: Career Shadowed by Addiction |date=2011-07-25 |url=http://abcnews.go.com/Health/w_MindBodyNews/amy-winehouse-career-shadowed-addiction/story?id=14145112 |work=ABC News |access-date=24. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; [[SAD|Američki]] [[novinar]] napisao je da je Winehouse &quot;žrtva mentalne bolesti u društvu koje ne razumije ili ne zna odgovoriti na mentalnu bolest&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Sparber, Max |title=On the death of Amy Winehouse |url=http://www.minnpost.com/maxsparber/2011/07/25/30288/on_the_death_of_amy_winehouse |date=2011-07-25 |work=MinnPost |access-date=3. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121161121/http://www.minnpost.com/maxsparber/2011/07/25/30288/on_the_death_of_amy_winehouse |archive-date=21. siječnja 2012.}} Her mental illness described also in {{cite news |author=Milloy, Courtland |title=Amy Winehouse another tragic victim of manic depression |url=http://www.washingtonpost.com/local/amy-winehouse-another-tragic-victim-of-manic-depression/2011/07/24/gIQAW3FJXI_story.html |date=2011-07-24 |work=The Washington Post}} and {{cite news |author=Satel, Sally |title=Amy Winehouse's Killers |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424053111903999904576470080054135712.html |date=2011-07-27 |work=The Wall Street Journal |publisher=Dow Jones |access-date=28. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

Na [[Internet]]u i u tabloidima [[2. prosinca]] [[2007.]] godine osvanule su fotografije pjevačice ispred njezinog doma u ranim jutarnjim satima na kojima je bosa te nosi samo grudnjak i traperice. Njezin glasnogovornik je u službenoj izjavi optužio paparazzije za incident.&lt;ref&gt;Sherwin, Adam. [http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3007057.ece &quot;Amy Winehouse seeks help for drug problem after fresh pictures.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110517083345/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3007057.ece |date=17. svibnja 2011. }} ''Times Online''. 6. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; Također je istaknuo da se pjevačica nalazi u posebnom programu kojeg nadgledaju doktori te da se sa svojim problemima bori na način da piše nove pjesme.&lt;ref&gt;Rubin, Courtney. [http://www.people.com/people/article/0,,20165333,00.html &quot;Amy Winehouse 'Determined' to Attend Grammys.&quot;] ''People''. 10. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; Britanski tabloid [[The Sun]] objavio je video isječak na kojem navodno Amy Winehouse puši kokain i govori kako je uzela ekstazi i [[valijum]]. Njezin otac doselio je k njoj,&lt;ref&gt;[http://www.news.com.au/dailytelegraph/story/0,22049,23101962-5001026,00.html &quot;Amy Winehouse living with her father, under 24 hour watch.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080127120136/http://www.news.com.au/dailytelegraph/story/0,22049,23101962-5001026,00.html |date=27. siječnja 2008. }} ''The Daily Telegraph''. 24. siječnja 2008.&lt;/ref&gt; a izdavačka kuća [[Island Records]] objavila ukidanje planova za američku promociju u njezino ime.&lt;ref name=jan24/&gt; Krajem [[siječanj|siječnja]] [[2008.]] godine Winehouse se navodno prijavila u rehabilitacijski centar na program u trajanju od dva tjedna.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090112235052/http://timesofindia.indiatimes.com/International_Buzz/Amy_takes_the_rehab_route/articleshow/2736616.cms &quot;Amy takes the rehab route.&quot;] ''Times of India''. 29. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;

[[23. siječnja]] 2008. godine video isječak poslan je [[policija|policiji]]&lt;ref name=&quot;jan24&quot;&gt;[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/article3237556.ece &quot;Winehouse may be charged over drugs video.&quot;] ''The Times''. 24. siječnja 2008.&lt;/ref&gt; koja ju je o istome ispitivala [[5. veljače]].&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2008/02/07/arts/07arts-WINEHOUSEQUE_BRF.html?ref=arts &quot;Winehouse Questioned About Drugs.&quot;] ''New York Times''. 7. veljače 2008.&lt;/ref&gt; Optužbe nisu podignute. [[26. ožujka]] 2008. godine njezin glasnogovornik je izjavio da se ona &quot;osjeća dobro&quot; i opovrgnuo navode britanskog tabloida koji je tvrdio da se razmišlja o njezinom povratku rehabilitaciji.&lt;ref&gt;[http://www.usmagazine.com/rep_amy_winehouse_not_returning_to_rehab &quot;Rep: Amy Winehouse Not Returning to Rehab.&quot;] ''US Magazine''. 26. ožujka 2008.&lt;/ref&gt; Izdavačka kuća navodno je vjerovala da se njezino poboljšanje ipak činilo krhkim.&lt;ref name=&quot;novello&quot;&gt;Sherwin, Adam. [http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3788805.ece &quot;Amy Winehouse nominated for three Ivor Novello awards.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080330165100/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3788805.ece |date=30. ožujka 2008. }} ''Timesonline.co.uk.'' 21. ožujka 2008.&lt;/ref&gt; Do kraja [[travanj|travnja]] 2008. godine njezino nestalno ponašanje, uključujući i optužbu za napad, prouzrokovalo je strah da je rehabilitacija bila neuspješna&lt;ref&gt;[http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2008/04/25/bmamycamden525.xml &quot;Amy Winehouse cautioned for assault.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081207114941/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2008%2F04%2F25%2Fbmamycamden525.xml |date=7. prosinca 2008. }} ''The Telegraph''. 26. travnja 2008.&lt;/ref&gt; te dovela do ponovnih pokušaja njezinog oca i menadžera da joj pokušaju pomoći.&lt;ref&gt;[http://news.bostonherald.com/track/celebrity/view.bg?articleid=1090113&amp;srvc=home&amp;position=also &quot;Papa Winehouse committed to Amy’s care.&quot;] ''Boston Herald'' Wire Services. 28. travnja 2008.&lt;/ref&gt; Njezin razbarušeni izgled tijekom nastupa u jednom klubu u [[rujan|rujnu]] doveo je do novih spekulacija o njezinom kolapsu. Fotografi su izjavljivali da se činilo da pjevačica ima posjekotine na rukama i nogama.

Prema njezinom liječniku, Winehouse je prestala sa zloporabom droga [[2008.]] godine.&lt;ref name=coronorGuardian/&gt; U intervjuu iz [[listopad]]a [[2010.]] godine Winehouse je pričala o svojoj odluci da završi s drogama: &quot;Jednostavno sam se jednog dana probudila i rekla da ne želim to više konzumirati.&quot;&lt;ref name=&quot;drugfree&quot;&gt;{{cite web |url=http://stylenews.peoplestylewatch.com/2010/10/05/amy-winehouse-unveils-her-fred-perry-designs/?xid=rss-topheadlines |title=Amy Winehouse Unveils Her Fred Perry Designs |publisher=Stylenews.peoplestylewatch.com |date=2010-10-06 |access-date=9. siječnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110721091805/http://stylenews.peoplestylewatch.com/2010/10/05/amy-winehouse-unveils-her-fred-perry-designs/?xid=rss-topheadlines |archivedate=21. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Alkoholizam se pojavio kao problem nakon što je Winehouse nekoliko tjedana bila na otriježnjenju, ali onda posustala. Doktor je izjavio da je pjevačica uzimala Librium za odvikavanje od alkohola i tjeskobe te odlazila kod [[psiholog]]a i [[psihijatar|psihijatra]] na razgovore tijekom 2010. godine, ali je odbijala punu terapiju.&lt;ref name=coronorGuardian/&gt;

=== Nasilje i problemi sa zakonom ===
Winehouse je [[2006.]] godine priznala da je udarila obožavatelja u lice nakon što ju je ovaj kritizirao što se udala za Blakea Fieldera-Civila. Nakon toga napala je i vlastitog supruga koji ju je pokušao smiriti, udarivši ga u prepone.&lt;ref&gt;{{cite news |author=By Lola Ogunnaike CNN |url=http://edition.cnn.com/2008/SHOWBIZ/Music/07/01/comment.lola.winehouse/ |title=Commentary: Whither Winehouse? - CNN.com |publisher=Edition.cnn.com |date=2008-07-01 |access-date=26. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

U [[listopad]]u [[2007.]] godine Winehouse i njezin tadašnji suprug su uhićeni u gradu [[Bergen]] u [[Norveška|Norveškoj]] za posjedovanje sedam grama [[marihuana|marihuane]]. Par je kasnije pušten i kažnjen novčanom kaznom od 350 [[Euro|Eura]].&lt;ref name=&quot;summoned&quot;&gt;[http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/celebrity/article5425837.ece Amy Winehouse is summoned to court over drugs appeal 1 January 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615162240/http://women.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/women/celebrity/article5425837.ece |date=15. lipnja 2011. }}.&lt;/ref&gt; Winehouse se u početku žalila na iznos, navodeći da je bila prisiljena na priznanje,&lt;ref name=summoned/&gt;&lt;ref&gt;White, Nicholas. [http://www.people.com/people/article/0,,20168379,00.html?xid=rss-fullcontentcnn &quot;Amy Winehouse summoned to appear in court in Norway for drug conviction.&quot;] ''People'' magazine. 27. prosinca 2007.&lt;/ref&gt; ali kasnije je odustala od svega.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/aponline/2009/01/06/arts/AP-EU-Norway-People-Winehouse.html Amy Winehouse Drops Drug Case Appeal in Norway]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''The New York Times'', 6. siječnja 2009.&lt;/ref&gt;

[[26. travnja]] [[2008.]] godine Winehouse je kažnjena nakon što je policiji priznala da je ošamarila 38-godišnjeg muškarca. Dobrovoljno se predala i zadržana je u policiji preko noći. [[Policija]] je izjavila da u trenutku dolaska ona &quot;nije bila u normalnom stanju&quot; za davanje iskaza.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7368560.stm &quot;Winehouse cautioned over assault.&quot;] BBC Entertainment. 26. travnja 2008.&lt;/ref&gt; Winehouse je ponovno uhićena [[7. svibnja]] [[2008.]] godine zbog sumnje u posjedovanje droge nakon što je policija dobila objavljeni video na kojem ona navodno puši krak [[kokain]],&lt;ref&gt;[http://www.news.com.au/entertainment/story/0,26278,23663753-10388,00.html Amy Winehouse bailed on drug charges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090815191918/http://www.news.com.au/entertainment/story/0,26278,23663753-10388,00.html |date=15. kolovoza 2009. }}. ''NEWS.com.au''. Preuzeto 8. svibnja 2008.&lt;/ref&gt; ali je puštena uz jamčevinu nekoliko sati nakon uhićenja zbog toga što nikako nisu mogli dokazati iz video isječka što ona zapravo puši.&lt;ref name=&quot;telegraph1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3892427.ece &quot;Amy Winehouse released after arrest over 'drugs video'.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516084848/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3892427.ece |date=16. svibnja 2008. }} ''The Times''. 8. svibnja 2008.&lt;/ref&gt; Kao reakcija na ovu odluku pamti se izjava šefa policije Johna O'Connora koji je rekao da je &quot;apsolutni skandal to što se ništa ne može napraviti u vezi pjevačice koja se zakonu smije u lice&quot;.&lt;ref name=&quot;cocking&quot;&gt;[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/bizarre/article1164010.ece Amy will not face drug charges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208002058/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/bizarre/article1164010.ece |date=8. prosinca 2015. }} ''The Sun'', 15. svibnja 2008.&lt;/ref&gt; Neki članovi [[Parlament]]a također su reagirali negativno na odluku policije.&lt;ref name=&quot;cocking&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.topnews.in/light/amy-winehouse-escapes-charges-over-drug-video-210864 &quot;Amy Winehouse escapes charges over drug video.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120014011/http://www.topnews.in/light/amy-winehouse-escapes-charges-over-drug-video-210864 |date=20. siječnja 2012. }} Asian News International. 15. svibnja 2008.&lt;/ref&gt; Kasnije su dvojica stanovnika [[London]]a uhićena i optužena za nabavu kokaina i ekstazija za Amy Winehouse.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/7482889.stm ''Winehouse drug accused in court.''] BBC News. 1. srpnja 2008.&lt;/ref&gt; Jedan je optužen na dvije godine [[zatvor]]a [[13. prosinca]] [[2008.]] godine, dok je drugi dobio dvije godine dobrovoljnog rada u zajednici.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/7754095.stm &quot;Jail for Winehouse drug plot man.&quot;] ''BBC''. 12. prosinca 2008.&lt;/ref&gt;

Winehouse je ponovno uhićena [[5. ožujka]] [[2009.]] godine i optužena za fizički napad na ženu koju je udarila u oko u [[rujan|rujnu]] 2008. godine za vrijeme bala u dobrotvornoj ustanovi.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Compiled by DAVE ITZKOFF |url=http://www.nytimes.com/2009/03/07/arts/music/07arts-WINEHOUSECHA_BRF.html?ref=arts |title=&quot;Winehouse Charged With Assaulting Fan.&quot; '&amp;#39;The New York Times'&amp;#39;. 6.&amp;nbsp;ožujka&amp;nbsp;2009 |work=The New York Times |date=2009-03-06 |access-date=23. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme kružile su glasine da je pljunula poznatu članicu visokog društva [[Pippa Middleton|Pippu Middleton]] te da je glavom udarila jednog [[fotograf]]a.&lt;ref&gt;[http://www.dailystar.co.uk/news/view/71993/Winehouse-charged-with-attack/ dailystar.co.uk] prezueto 7. ožujka 2009 s dailystar.co.uk&lt;/ref&gt; Njezin glasnogovornik objavio je da je pjevačica otkazala nastup na festivalu Coachella u [[SAD|SAD-u]] &quot;zbog trenutačnih problema sa zakonom&quot;.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7932675.stm &quot;Winehouse pulls out of Coachella.&quot;] BBC. 9. ožujka 2009.&lt;/ref&gt; Sredinom [[ožujak|ožujka]] Winehouse se pojavila na sudu pod svojim pravim imenom, Amy Jade Civil, te izjavila da se ne osjeća krivom.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Winehouse denies assault charge |publisher=ITV |date=2009-03-17 |access-date=17. ožujka 2009. |url=http://www.itv.com/News/Articles/Winehouse-denies-assault-charge-618248604.html |archive-date=20. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090320083513/http://www.itv.com/News/Articles/Winehouse-denies-assault-charge-618248604.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Suđenje je započelo [[23. srpnja]], a tužitelj Lyall Thompson izjavio je da njezino ponašanje označava &quot;namjerno i neopravdano nasilje&quot;, a sve pod utjecajem alkohola i drugih supstanci. Sharene Flash je svjedočila da ju je Winehouse &quot;snažno udarila u desno oko sa svojom desnom šakom.&quot; Winehouse je izjavila da ju nije udarila već da ju je pokušala odgurnuti od sebe, jer je se bojala. Kao razloge svoje bojažljivosti od Flash, Winehouse je istaknula svoj strah od toga da će žena prodati priču tabloidima, strah od njezine visine i njezino arogantno ponašanje.&lt;ref&gt;[http://www.guardian.co.uk/music/2009/jul/23/amy-winehouse-punched-dancer Amy Winehouse 'punched dancer after photo request The Guardian 23. srpnja 2009].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/crime/article6724868.ece &quot;Amy Winehouse: I'm too short to have punched anyone&quot;], ''The Times'', 23. srpnja 2009].&lt;/ref&gt; [[24. srpnja]] okružni sudac Timothy Workman donio je oslobađajuću presudu za Winehouse. Workman je svoju odluku obrazložio da samo dvoje svjedoka nije bilo pod utjecajem opijata u vrijeme događaja, te da medicinski izvještaji nisu pokazivali uobičajene ozljede kakve se događaju pri namjernom udarcu šake u oko.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Winehouse not guilty of assault |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/london/8167205.stm |publisher=BBC |date=2009-07-24 |access-date=1. siječnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

Pod istim optužbama Winehouse je ponovno uhićena [[19. prosinca]] [[2009.]] godine. Winehouse je napala menadžera Milton Keynes kazališta nakon što ju je ovaj zamolio da se digne sa svoje stolice.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/crime/article6966553.ece |title=Amy Winehouse charged over alleged Cinderella panto assault |work=The Times |location=UK |date=2009-12-23 |access-date=22. srpnja 2011. |first=Philippe |last=Naughton |archive-date=25. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100325135536/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/crime/article6966553.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[20. siječnja]] 2010. godine priznala je da je odgovorna za napad i neprikladno ponašanje. Dobila je dvije godine uvjetne kazne te nalog da plati 85 [[dolar]]a za sudske troškove te još 100 dolara kao kompenzaciju čovjeku kojeg je napala.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1244659/Amy-Winehouse-walks-free-court-admitting-panto-attack.html |title=The day five vodkas turned Amy Winehouse into a panto villain |work=Daily Mail |location=UK |date=2010-01-22 |access-date=9. siječnja 2011. |first1=Paul |last1=Harris |first2=Daniel |last2=Bates}}&lt;/ref&gt;

=== Respiratorni problemi ===
Publicist Amy Winehouse je [[23. lipnja]] [[2008.]] godine ispravio ranije navode Mitcha Winehousea o tome da njegova kći boluje od [[emfizem]]a u ranoj fazi i naglasio da ona samo pokazuje simptome koji mogu voditi do rane faze te bolesti.&lt;ref name=&quot;contra&quot;&gt;{{cite news |title=Spokeswoman: Amy Winehouse doesn't have emphysema |url=http://www.usatoday.com/life/people/2008-06-23-amy-winehouse_N.htm |publisher=USA Today |date=2011-07-25}}&lt;/ref&gt; Mitch Winehouse također je izjavio da pluća njegove kćerke rade tek na 70% kapaciteta i da joj srce ne kuca pravilno. Naglasio je da su ti problemi posljedica njezine ovisnosti o pušenju krak [[kokain]]a te istaknuo da ju liječnici upozoravaju da će, u slučaju da nastavi s pušenjem kokaina, bit prisiljena nositi masku s kisikom i na koncu umrijeti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/22/arts/EU-A-E-CEL-Britain-Winehouse.php |title=Singer Amy Winehouse has lung damage and irregular heart beat, says her father |publisher=Associated Press via iht.com |date=2008-06-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080629040646/http://www.iht.com/articles/ap/2008/06/22/arts/EU-A-E-CEL-Britain-Winehouse.php |archivedate=2008-06-29 |accessdate=2012-04-04}}&lt;/ref&gt; U intervjuu na radiju Mitch Winehouse je rekao da pjevačica &quot;fantastično&quot; reagira na tretmane koji uključuju [[nikotin]]ske flastere.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7469071.stm &quot;Dad says Winehouse flourishing.&quot;] ''BBC.co.uk''. 23. lipnja 2008.&lt;/ref&gt; Glasnogovornik iz britanskog Zavoda za plućna oboljenja Keith Prowse rekao je da se njezino stanje može liječiti. Također je naglasio da takvo stanje nije normalno za osobu njezinih godina, ali da &quot;učestalo pušenje i inhaliranje drugih supstanci kao što su [[droga|droge]] može dovesti do plućnih bolesti u ranom životnom dobu.&quot;&lt;ref&gt;[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article4197311.ece &quot;Amy Winehouse diagnosed with emphysema.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110615071540/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article4197311.ece |date=15. lipnja 2011. }} ''The Times''. 23. lipnja 2008.&lt;/ref&gt; Norman H. Edelman iz američkog Zavoda za plućne bolesti objasnio je da bi zbog prestanka pušenja njezina pluća mogla funkcionirati kao kod normalne osobe, ali ako nastavi s pušenjem sve bi moglo dovesti do brze propasti.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kaufman |first=Gil |url=http://www.mtv.com/news/articles/1589794/20080623/winehouse_amy.jhtml |title=Amy Winehouse's Father Clarifies Diagnosis, Sort Of: 'She Has A Small Amount Of Emphysema'. |publisher=Mtv.com |date=2008-06-23 |access-date=18. kolovoza 2011. |archive-date=28. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080928051853/http://www.mtv.com/news/articles/1589794/20080623/winehouse_amy.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Fotografije pjevačice s cigaretom u ustima snimljene 23. lipnja 2008. godine privlačile su veliku pozornost medija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.upi.com/Entertainment_News/2008/06/24/UPI_NewsTrack_Entertainment_News/UPI-20631214325574/ |title=UPI NewsTrack Entertainment News |publisher=UPI.com |date=2008-06-24 |access-date=18. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt;

Iz londonske klinike Winehouse je puštena 24 sata nakon što se vratila s odmora kako bi nastupila na 90. rođendanu [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]] te održala koncert u [[Glastonbury]]ju, ali je nastavila s tretmanom kao vanjski pacijent.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.upi.com/Entertainment_News/2008/07/01/Winehouse_leaves_London_clinic/UPI-75471214921764/ |title=Winehouse leaves London clinic |publisher=Upi.com |access-date=23. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; U [[srpanj|srpnju]] 2008. godine Winehouse je izjavila da joj je dijagnosticiran emfizem te naglasila kako se oporavlja &quot;jedući hrpu zdrave hrane, puno spavajući, svirajući gitaru, stvarajući glazbu i pišući pisma svom mužu svakoga dana&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Singh |first=Anita |title=Amy Winehouse: I want five kids and to appear on Countdown |url=http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2446305/Amy-Winehouse-I-want-five-kids-and-to-appear-on-Countdown.html |work=The Telegraph |date=2008-07-22 |location=London |access-date=4. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100927204412/http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2446305/Amy-Winehouse-I-want-five-kids-and-to-appear-on-Countdown.html |archive-date=27. rujna 2010.}}&lt;/ref&gt; U svom stanu također je imala i okomiti [[solarij]]. Winehouse je obavila pregled pluća i prsa [[25. listopada]] [[2008.]] godine&lt;ref name=&quot;OctoberHospital&quot;&gt;[http://www.msnbc.msn.com/id/27402636/ &quot;Winehouse back in the hospital for more tests.&quot;] ''MSNBC''. 27. listopada 2008.&lt;/ref&gt; u londonskoj klinici zbog navodne plućne infekcije. Non-stop je dolazila i odlazila iz ustanove uz pismeno dopuštenje kako bi mogla što bolje organizirati vlastiti raspored.&lt;ref name=3nov/&gt; U bolnicu se vratila [[23. studenog]] 2008. godine zbog navodne loše reakcije na lijekove.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cnn.com/2008/SHOWBIZ/Music/11/25/amy.winehouse.hospital/index.html |title=Amy Winehouse hospitalized for drug reaction |publisher=Cnn.com |date=2008-11-25 |access-date=18. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
[[File:Amy Winehouse Home 23-July-2011.jpg|thumb|right|[[Fotografija]] snimljena u noći [[smrt]]i Amy Winehouse [[23. srpnja]] [[2011.]] godine ispred njezinog doma gdje obožavatelji odaju svoju posljednju počast pjevačici.]]
Tjelohranitelj Amy Winehouse izjavio je da je u njezinu rezidenciju stigao tri dana prije njezine smrti i osjetio da se pjevačica nalazi u alkoholiziranom stanju. Tijekom sljedećih par dana svjedočio je njezinom učestalom opijanju. Izjavio je da se &quot;smijala, slušala [[glazba|glazbu]] i gledala [[televizija|televiziju]] u dva sata ujutro na dan svoje smrti.&quot; Prema iskazu tjelohranitelja oko deset sati ujutro vidio je pjevačicu kako leži na krevetu i neuspješno je pokušao probuditi. To mu nije bilo nimalo sumnjivo budući je pjevačica obično spavala do kasno ako je bila budna do ranih jutarnjih sati. Nešto malo poslije tri sata popodne, tjelohranitelj ju je ponovno došao provjeriti i ustanovio da pjevačica leži u istom položaju kao i ranije pa joj se približio i vidio da ne diše i da nema puls. Tvrdio je da je odmah pozvao hitnu pomoć.&lt;ref name=coronorGuardian/&gt; U 3:54 sati poslije podne po londonskom vremenu, [[23. srpnja]] [[2011.]] godine, dvoja kola hitne pomoći pozvana su u dom Amy Winehouse u [[Camden]]u u [[London]]u.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Roberts, Randall |title=Soul singer Amy Winehouse found dead in her London home |date=2011-07-23 |url=http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2011/07/amy-winehouse-found-dead-in-her-london-home.html |publisher=Tribune Company |work=The Los Angeles Times |access-date=23. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=BBC&gt;{{cite news |title=Amy Winehouse post-mortem takes place |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-14272032 |date=2011-07-25 |work=BBC News |access-date=25. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Proglašena je mrtvom na mjestu događaja.&lt;ref&gt;{{cite news |author=Sarah Bull |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2018020/Amy-Winehouse-dead-London-flat-drug-overdose.html |title=Amy Winehouse found dead at her London flat after 'drug overdose' &amp;#124; Mail Online |publisher=Dailymail.co.uk |date=2011-07-26 |access-date=1. kolovoza 2011.}}&lt;/ref&gt; Ubrzo potom policija je i službeno objavila [[smrt]] pjevačice.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2018020/Amy-Winehouse-dead--Found-dead-London-flat.html |title=Amy Winehouse, 27, found dead at her London flat |date=2011-07-23 |author=Bull, Sarah |work=Daily Mail |publisher=Associated Newspapers |access-date=23. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-14262237 |title=Amy Winehouse found dead, aged 27 |work=BBC News |publisher=BBC |location=London |access-date=23. srpnja 2011. |date=2011-07-23}}&lt;/ref&gt; Nakon što je njezina smrt službeno proglašena, odmah su se ispred kuće pojavili mediji i kamere, a vjerni obožavatelji su se okupljali ispred njezine rezidencije kako bi joj odali počast. Forenzičari su ušli u stan nakon što ga je policija u potpunosti ogradila. [[Policija]] je pronašla jednu malu i dvije velike boce [[votka|votke]] u njezinoj sobi.&lt;ref name=coronorGuardian/&gt; 
[[File:Amy-Winehouse-Tribute-Concert-Bucharest.jpg|thumb|left|240px|[[Rumunjska|Rumunjski]] pjevači Rona Hartner, Paula Seling, Nico i Maria Radu nastupaju na memorijalnom koncertu Amy Winehouse u [[Bukurešt]]u, [[23. listopada]] [[2011.]] godine.]]
Istraga forenzičara ukazivala je na slučajnu smrt. U izvještaju koji je objavljen [[26. listopada]] [[2011.]] godine stoji da je razina [[alkohol]]a u krvi Amy Winehouse u trenutku njezine smrti bila 416&amp;nbsp;mg/dl što je pet puta više od dozvoljene. Glavni istražitelj je izjavio: &quot;Nenamjerna posljedica takve potencijalno fatalne razine alkohola bila je njezina iznenadna smrt.&quot;&lt;ref name=coronorGuardian&gt;{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/music/2011/oct/26/amy-winehouse-verdict-misadventure |title=Amy Winehouse inquest records verdict of misadventure |date=2011-10-26 |access-date=26. listopada 2011. |work=The Guardian |location=London |first=Caroline |last=Davies}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-15453517 |date=2011-10-26 |title=Amy Winehouse death: Coroner records misadventure verdict |access-date=26. listopada 2011. |work=BBC News}}&lt;/ref&gt;

Izdavačka kuća Amy Winehouse, [[Universal Republic]], poslala je službenu objavu za medije: &quot;Duboko smo ožalošćeni naglim gubitkom tako talentirane glazbenice, umjetnice i pjevačice.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2011/07/23/amy-winehouse-found-dead-115875-23292089/ |title=Amy Winehouse found dead |work=Daily Mirror |location=UK |date=2009-08-11 |access-date=23. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mtv.co.uk/news/amy-winehouse/324873-amy-winehouse-found-dead |title=Amy Winehouse Found Dead &amp;#124; Amy Winehouse &amp;#124; News &amp;#124; MTV UK |publisher=Mtv.co.uk |date=2011-03-27 |access-date=23. srpnja 2011. |archive-date=20. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110920202741/http://www.mtv.co.uk/news/amy-winehouse/324873-amy-winehouse-found-dead |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mnogi glazbeni umjetnici odali su počast pjevačici među kojima su [[U2]], [[M.I.A.]], [[Lady Gaga]], [[Mutya Buena]], [[Bruno Mars]], [[Nicki Minaj]], [[Keisha Buchanan]], [[Rihanna]], [[George Michael]], [[Adele]], [[Kelly Clarkson]], [[Courtney Love]]&lt;ref&gt;{{cite news |author=Baltin, Steve |title=Courtney Love on Amy Winehouse: 'I'm Gutted' |date=2011-07-23 |url=http://www.rollingstone.com/music/news/courtney-love-on-amy-winehouse-im-gutted-20110723 |work=Rolling Stone |publisher=Jann Wenner |access-date=29. srpnja 2011. |archive-date=25. svibnja 2012. |archive-url=https://archive.today/20120525181727/http://www.rollingstone.com/music/news/courtney-love-on-amy-winehouse-im-gutted-20110723 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te američki punk rock sastav [[Green Day]] koji je napisao pjesmu u njezinu čast imena &quot;Amy&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.mtv.com/news/articles/1667901/amy-winehouse-funeral-in-london.jhtml Amy Winehouse Funeral Held In London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120626182226/http://www.mtv.com/news/articles/1667901/amy-winehouse-funeral-in-london.jhtml |date=26. lipnja 2012. }} MTV. Preuzeto 26. srpnja 2011&lt;/ref&gt;

Obitelj i prijatelji otišli su na sprovod Amy Winehouse [[26. srpnja]] [[2011.]] godine na groblju Edgwarebury Lane u sjevernom Londonu.&lt;ref name=&quot;TimeFuneral&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BBCFuneral&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Family plan private funeral for Amy Winehouse |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-14285327 |date=2011-07-25 |work=BBC News |access-date=25. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Njezina otac i majka, Janis i Mitch Winehouse, bliska prijateljica [[Kelly Osbourne]], producent [[Mark Ronson]] i njezin dečko Reg Traviss bili su među onima koji su se nalazili na privatnoj molitvi koju je predvodio [[rabin]] Frank Hellner.&lt;ref name=&quot;TimeFuneral&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;BBCFuneral&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-14289084 Singer Amy Winehouse bows out gracefully] BBC News. Preuzeto 26. srpnja 2011&lt;/ref&gt; Njezin otac održao je posmrtni govor rekavši: &quot;Laku noć moj anđele, čvrsto spavaj. Mama i tata te puno vole.&quot;&lt;ref name=&quot;TimeFuneral&quot;&gt;[http://newsfeed.time.com/2011/07/26/good-night-my-angel-friends-and-family-gather-for-amy-winehouses-funeral/ 'Good Night, My Angel': Friends and Family Gather for Amy Winehouse's Funeral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816143027/http://newsfeed.time.com/2011/07/26/good-night-my-angel-friends-and-family-gather-for-amy-winehouses-funeral/ |date=16. kolovoza 2011. }} Time. Preuzeto 26. srpnja 2011&lt;/ref&gt; S pjesmom &quot;So Far Away&quot; u izvedbi [[Carole King]] uz koju su ožalošćeni zapjevali pogreb je završio.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://b96.radio.com/2011/07/26/amy-winehouse-laid-to-rest/ |title=Amy Winehouse Laid To Rest |date=2011-07-26 |publisher=B96 Chicago |access-date=4. travnja 2012. |archive-date=5. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805062425/http://b96.radio.com/2011/07/26/amy-winehouse-laid-to-rest/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pjevačica je kasnije kremirana u [[krematorij]]u Golders Green.&lt;ref name=Marikar&gt;{{cite news |author=Marikar, Sheila |title=Amy Winehouse to Be Cremated Following Emotional Funeral |url=http://abcnews.go.com/Entertainment/amy-winehouse-funeral-singer-cremated-service/story?id=14154202 |date=2011-07-26 |work=ABC News |access-date=27. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Njezini roditelji osnovali su Zakladu u njezino ime kako bi pomogli svima onima koji imaju problema s [[ovisnost|ovisnošću]] o [[droga|drogi]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Amy Winehouse foundation for addiction planned |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-14306472 |date=2011-07-27 |work=BBC News |access-date=27. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
'''Studio albumi:'''
* ''Frank'' (2003.)
* ''Back to Black'' (2006.)

'''Postumni albumi:'''
* ''Lioness: Hidden Treasures'' (2011.)

== Nagrade i nominacije ==
Među nagradama i priznanjima za album ''Frank'', Amy Winehouse osvojila je nagradu [[Ivor Novello]] za najbolju suvremenu pjesmu (&quot;Stronger Than Me&quot;),&lt;ref name=Profile&gt;{{cite news |accessdate=2009-02-01 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/6939184.stm |publisher=BBC News |date=2008-07-29 |title=Profile: Amy Winehouse}}&lt;/ref&gt; nominaciju za [[BRIT]] nagradu za najbolju solo pjevačicu&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/music/3497315.stm Brits 2004: The winners] BBC News. Preuzeto 24. srpnja 2011&lt;/ref&gt; te uključenje u knjigu autora [[Robert Dimery|Roberta Dimeryja]] iz [[2006.]] godine ''1001 glazbeni album kojeg morate preslušati prije smrti''.&lt;ref&gt;Dimery, Robert (2006). ''1001 Albums You Must Hear Before You Die''. Tristan de Lancey; Universe Publishing&lt;/ref&gt; Album ''Back to Black'' također je osvojio mnogobrojne nominacije, uključujući dvije za BRIT nagradu (najbolja ženska izvođačica i najbolji britanski album), šest nominacija za nagradu [[Grammy]] (uključujući 5 osvojenih), četiri nominacije za nagradu Ivor Novello, četiri nominacije za [[MTV Europe Music Awards]], tri nominacije za [[World Music Awards]] te nominaciju za nagradu Mercury u kategoriji najboljeg albuma godine i nominaciju za MOBO nagradu u kategoriji najbolje britanske pjevačice. Tijekom svoje karijere, Winehouse je sveukupno osvojila 23 nagrade i 60 nominacija.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
*Lewis, Pete. [http://www.bluesandsoul.com/feature/245/amy_winehouse_a_bands_classic_intervie.../ &quot;A Blues &amp; Soul Classic Interview With Amy Winehouse Before 'Rehab'&quot;] ''[[Blues &amp; Soul]]''. travanj 2004 (ponovno izdano u veljači 2008.)
*Anderman, Joan. [http://www.boston.com/ae/music/articles/2007/12/15/of_course_she_should_go_to_rehab/ &quot;Of course she should go to rehab.&quot;] ''[[Boston Globe]]''. 15. prosinca 2007.
*Grimwood, Ben. {{cite web |url=http://collegenews.com/feature.php?newsid=2513 |title=The Year of Amy Winehouse |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080130145159/http://collegenews.com/feature.php?newsid=2513 |archivedate=2008-01-30 |accessdate=2012-04-03}} CollegeNews.com. 29. studenog 2007.
*Gundersen, Edna. [http://www.usatoday.com/life/music/news/2008-01-28-amy-winehouse_N.htm &quot;Amy Winehouse's sobering transformation could hurt her musical credibility.&quot;] ''USA TODAY''. 28. siječnja 2008.
*Hill, Emily. [http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2008/jul/31/amywinehouse.popandrock &quot;Amy Winehouse: her own woman.&quot;] ''[[The Guardian]]''. 31. srpnja 2008
*Pareles, Jon. [http://www.nytimes.com/2008/01/24/arts/music/24wine.html?ref=music &quot;In Real Time, Amy Winehouse’s Deeper Descent.&quot;] ''New York Times'' 24. siječnja 2008.
*Rosen, Jody. [http://www.slate.com/id/2184209/ &quot;Dark Star.&quot;] ''[[Slate (časopis)|Slate]]''. 12. veljače 2008.
*Smith, Joan. [http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/joan-smith/joan-smith-theres-nothing-poetic-about-amys-selfdestruction-854279.html &quot;There's nothing poetic about Amy's self-destruction&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080630010333/http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/joan-smith/joan-smith-theres-nothing-poetic-about-amys-selfdestruction-854279.html |date=30. lipnja 2008. }} ''[[The Independent]]''. 26. lipnja 2008.
*The Smoking Gun. [http://www.thesmokinggun.com/backstage/divas/amy-winehouse-0 BACKSTAGE RIDER: Divas: Amy Winehouse] 12. svibnja 2006.
*Tyrangiel, Josh. [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1706755,00.html &quot;Trouble Woman.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120416105054/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1706755,00.html |date=16. travnja 2012. }} ''[[Time (časopis)|Time]]''. 24. siječnja 2008.
*Vernon, Polly [http://www.harpersbazaar.com/magazine/feature-articles/amy-winehouse-interview-1110 Amy Winehouse: Unplugged] ''[[Harper's Bazaar]]'' listopad 2010
*{{cite web |last1=Perry |first1=Simon |last2=Silverman |first2=Stephen M. |title=Amy Winehouse Was at Death's Door, Says Dad |url=http://www.people.com/people/article/0,,20253618,00.html |work=People |date=2009-01-20}}
*[http://www.mirror.co.uk/celebs/news/2009/07/30/amy-winehouse-s-dad-mitch-says-he-faked-a-heart-attack-to-try-and-get-his-daugher-off-heroin-115875-21557173/ July 2009 Mitch Winehouse interview with ''Daily Mirror'' covering a variety of her personal issues]
*[[Daphne Barak|Barak, Daphne]]. ''Saving Amy''. [[New Holland Publishers]], 25. siječnja 2010. {{ISBN|9781847736703}}
*Johnstone, Nick. ''Amy Amy Amy: The Amy Winehouse Story''. [[Omnibus Press]], 1. travnja 2008. {{ISBN|9780825636028}}.
*[[Chas Newkey-Burden|Newkey-Burden, Chas]]. ''Amy Winehouse: The Biography''. [[John Blake Publishing]], 7. travnja 2008. {{ISBN|1844545636}}.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://topics.nytimes.com/top/reference/timestopics/people/w/amy_winehouse/index.html Amy Winehouse] skupljene vijesti i komentari u [[New York Times]]u
* [http://www.nytimes.com/2011/07/28/fashion/amy-winehouse-bad-girl-with-a-touch-of-genius.html New York Times fashion retrospective]
* [http://www.rollingstone.com/music/photos/amy-winehouse-remembered-20110723 Slide Show] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424110557/http://www.rollingstone.com/music/photos/amy-winehouse-remembered-20110723 |date=24. travnja 2012. }} u magazinu ''Rolling Stone''
* [http://www.youtube.com/results?search_query=%40islandrecords+%22amy+winehouse%22 Video klipovi] u Island Records na web stranici YouTube
* [http://www.youtube.com/watch?v=WbVp09E1LRg Službeni video spot Amy Winehouse dok izvodi pjesmu ''Back to Black'' uživo]

{{GLAVNIRASPORED:Winehouse, Amy}}
[[Kategorija:Britanski glazbenici]]
[[Kategorija:Britanski pjevači]]
[[Kategorija:Britanski tekstopisci]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]</text>
      <sha1>mc0ezxjcj2olq5clmutnq5qercjxnup</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svitavsko jezero</title>
    <ns>0</ns>
    <id>313742</id>
    <revision>
      <id>7567391</id>
      <parentid>7451199</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:12:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>7567391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2745" sha1="954bugpx86ox0vz4g6pet15mm6col8k" xml:space="preserve">{{Infookvir jezero
| ime            = Svitavsko jezero
| izvorno_ime    = 
| ime_genitiv    = 
| slika          = Svitavsko_jezero_2026_(1).jpg
| slika_opis     = 
| lokacija       = [[Svitava]]
| koordinate     = {{Coord|43|01|N|17|49|E|display=inline,title}}
| koordinate_ref = 
| pushpin_map    = Hercegovina
| iso-regija     = 
| površina       = 10
| zapremina      = 0,44
| dubina         = 
| visina         = 3
| širina         = 
| dužina         = 
| vrsta          = [[umjetno jezero]]
| pritok         = 
| ulijeva        = 
| države         = {{DZ+X|BIH}}
| obalni_gradovi = 
| slika_karta    = 
| opis_karte     = 
}}
'''Svitavsko jezero''' je [[umjetno jezero]] nastalo izgradnjom [[Crpna hidroelektrana Čapljina|hidroelektrane Čapljina]] [[1979.]] čiji je donji kompenzacijski bazen. Nalazi se kod mjesta [[Svitava|Svitave]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Površina jezera je 1000 ha, a zapremina 44.000.000 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|url=https://ephzhb.ba/wp-content/uploads/2024/01/Brosura_CHE_web.pdf|title=30. godina CHE Čapljina|publisher=JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d.|year=2009.|location=Mostar|pages=21.}}&lt;/ref&gt; Najveća dubina jezera zimi i u rano proljeće je 8-10 m, a u ljetnim mjesecima 6 m.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://bib.irb.hr/datoteka/693047.Zmai_Miholjek_Desilo__Hutovo_BlatoPORTAL_4_2014.pdf |title=Vesna Zmaić, Igor Miholjek: Podvodno arheološko istraživanje lokaliteta Desilo – Hutovo Blato |access-date=1. travnja 2020. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308142801/https://bib.irb.hr/datoteka/693047.Zmai_Miholjek_Desilo__Hutovo_BlatoPORTAL_4_2014.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Većim dijelom dno je prekriveno algama i vodenim biljkama. Temperatura vode kreće se od 8 °C zimi do 23 °C ljeti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=PROSTORNI PLAN I PLAN UPRAVLJANJA ZA PARK PRIRODE HUTOVO BLATO|url=https://hutovo-blato.ba/wp-content/uploads/2018/08/plan_upravljanja.pdf|url-status=live|access-date=2025-02-03|website=JU Park prirode Hutovo blato|page=49}}&lt;/ref&gt; S rijekom [[Neretva|Neretvom]] spaja ga rječica [[Krupa (Hutovo blato)|Krupa]]. Dio je [[Hutovo blato|parka prirode Hutovo blato]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat-inline}}
*[http://www.hutovo-blato.ba/parku.html Osobna iskaznica parka prirode &quot;Hutovo blato&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305034934/http://www.hutovo-blato.ba/parku.html |date=5. ožujka 2016. }} &lt;small&gt;Pristupljeno 29. listopada 2013.&lt;/small&gt;

{{mrva-zemlj}}
{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
{{Neretva}}

[[Kategorija:Umjetna jezera u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Čapljina]]
[[Kategorija:Porječje Neretve]]</text>
      <sha1>954bugpx86ox0vz4g6pet15mm6col8k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antanosi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>318100</id>
    <revision>
      <id>7567237</id>
      <parentid>7457473</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:30:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4198" sha1="f9dsx126o0drbqap1sruvmpowckpzlw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antanosy warriors.jpg|thumb|desno|250px]]
'''Antanosi''' ili '''Antesaka''' su jedan od 18 naroda [[Madagaskar]]a, od 600 000&lt;ref name=&quot;jos&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.joshuaproject.net/people-profile.php |title=Antanosi of Madagascar |accessdate=2011-10-16 |language=engleski |publisher=Joshua project}}&lt;/ref&gt;pripadnika (2.3 % stanovnika Madagaskara),&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; koji žive na jugoistoku otoka u današnjoj [[Regija Anosi]], oko grada [[Tolanaro]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html |title=Peoples of the East Coast |accessdate=2011-10-16 |language=engleski |publisher=Country Studies |archive-date=2. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602110946/http://country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Njihovo ime na [[Malgaški jezik|malagaškom]] znači ''ljudi od [[otok]]a (otočani)''.&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt;
''Antanosi'' kao i većinski ''[[Merina|Merine]]'' govore - [[Malgaški jezik|malgaški]] makrojezik, njegovu varijantu zvanu ''Tanosi jezik''.&lt;ref name=&quot;sil&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=MG |title=Languages of Madagascar |accessdate=2011-10-16 |language=engleski |publisher=SIL International}}&lt;/ref&gt;

==Povijest==
[[Datoteka:Ethnic_groups_of_Madagascar_Map.png|thumb|left|200px|Karta rasprostranjenosti [[Malgaši|malgaških]] etničkih skupina]]

Po njihovoj usmenoj predaji oni su svi potomci legendarnog praoca ''Zafi Raminia'' koji je na Madagaskar stigao pobjegavši iz [[Meka|Meke]] u 14. stoljeću.

''Antanosi'' su vjekovima živjeli potpuno nezavisno bez stvaranja bilo kakve jedinstvene političko-socijalne strukture kao što je [[država]]. Kao i drugi [[Malgaši|malgaški]] narodi su tokom 19. stoljeća izgubili svoju slobodu i potpali pod [[Kraljevstvo Merina]] -[[1830.]] Deset godina kasnije pobunili protiv [[Merina|merinske]] dominacije. Zbog represije i pritiska se njihovih 30 000 tadašnjih pripadnika odselilo iz merinskih teritorija (središnji dio centralne visoravni) na jugoistok otoka u zemlje gdje su živjeli narodi [[Bara (narod)|Bara]] i [[Antandroi (narod)|Antandroi]].&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt;

''Antanosi'' su danas podijeljeni na pet podskupina; Tesak, Ivondro, Tevatomalama, Terara i Temanalo.
==Zemljopisna rasprostranjenost==
''Antanosi'' danas žive većinom u [[Regija Anosi|Regiji Anosi]], od grada [[Tolanaro]] sve do rijeke [[Onilahi (Madagaskar)|Onilahi]] duž obala [[Indijski ocean|Indijskog oceana]].
''Antanosi'' se danas većinom bave [[Poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[Obrt|zanatsvom]], kao [[kovač]]i i [[stolar]]i. Među susjednim narodima važe za izuzetno dobre drvodjelje koji izrađuju drvene dekorativne skulpture za kuću s prizorima iz života njihovih pokojnika.

==Običaji==
Za razliku od ostalih [[Malgaši|malgaških]] naroda ''Antanosi'' nikada nisu imali [[Kasta|kastinsku]] podjelu svog društva. Njihova socijalna struktura temelji se na porodičnim klanovima s jednim vođom.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt;
Svoje grobove ukrašavaju velikim kamenim [[Obelisk|obeliscima]], koji su koji put visoki do 6 metara.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt;
''Antanosi'' imaju mnoge [[tabu]]e koje strogo poštuju i kojih se drže. Tako se na primjer - ne smije sjediti ili hodati po sagu svoje sestre. Trudnica za vrijeme trudnoće nesmije sjediti na pragu kuće ili jesti mozak životinja, i treba izbjegavati razgovarati s ljudima, također treba izbjegavati da odrasla osoba koja nije imala djece provede noć u njenoj kući. Za vrijeme pogrebnih svečanosti, kad se za uzvanike pripremi jelo od mesa, porodica pokojnika ne smije jesti to meso. Grobari za vrijeme ukopa - ne smiju nositi odjeću. Svi aspekti njihova života, od izgradnje i izleda kuća, do putovanja, prepuni su zabrana.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/antesaka/index.htm |title=Antanosy |accessdate=2011-10-16 |language=španjolski |publisher=Ikuska Libros, S.L.}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
*[http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/antanosy/index.htm ''Antanosy''] {{es icon}}

[[Kategorija:Etničke grupe Madagaskara]]</text>
      <sha1>f9dsx126o0drbqap1sruvmpowckpzlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antaisaka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>318101</id>
    <revision>
      <id>7567235</id>
      <parentid>6277254</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:30:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4027" sha1="9ztr1xr9udd7zc44exaeh41ep7nzuww" xml:space="preserve">'''Antaisaka''' ili '''Antesaka''' su jedan od 18 naroda [[Madagaskar]]a, od 1 261 000&lt;ref name=&quot;jos&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.joshuaproject.net/people-profile.php |title=Antaisaka of Madagascar |accessdate=2011-10-16 |language=engleski |publisher=Joshua project}}&lt;/ref&gt;pripadnika (5.3  % stanovnika Madagaskara),&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; koji žive na istočnoj obali oko aluvijalne kotline i ušća rijeke [[Mananara (istočna)|Mananara]] u [[Indijski ocean]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html |title=Peoples of the East Coast |accessdate=2011-10-16 |language=engleski |publisher=Country Studies |archive-date=2. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602110946/http://country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Njihovo ime na [[Malgaški jezik|malagaškom]] znači ''ljudi od [[Sakalava]]'',&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt; jer je prema njihovoj legendi, njihov historijski vođa Andriamandresi, koji ih je doveo na sadašnje teritorije sa zapadne obale (oko rijeke Mangoki), bio pripadnik plemena [[Sakalava]].

''Antaisake'' kao i većinski ''[[Merina|Merine]]'' govore - [[Malgaški jezik|malgaški]] 
makrojezik, njegovu varijantu zvanu ''Malgaški Južni Betsimisaraka'', ali svojim posebnim ''Antasaka [[dijalekt]]om''.&lt;ref name=&quot;sil&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=MG |title=Languages of Madagascar |accessdate=2011-10-16 |language=engleski |publisher=SIL International}}&lt;/ref&gt;

==Povijest==
[[datoteka:Ethnic_groups_of_Madagascar_Map.png|thumb|left|200px|Karta rasprostranjenosti [[Malgaši|malgaških]] etničkih grupa]]
Iako njihova [[pleme]]nska [[aristokracija]] tvrdi da oni svoje porijeklo vuku od ''[[Sakalava]] iz [[Mangoki]]ja'', činjenice dokazuju da niži pripadnici njihova naroda potječu od [[Bara (narod)|Bara]], [[Tanala (narod)|Tanala]] i drugih [[Malgaši|malgaških]] etničkih skupina.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt;
''Antaisake'' su ponosni na svoju vojničku historiju, kad su slovili za uporne i nepopusljive borce u obrani vlastite samostalnosti. Još i danas među njima kruži priča da je [[Merina|merinska]] kraljica [[Ranavalona I.]] trebala 9 000 vojnika da pokori njihovo kraljevsto početkom 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt;

==Zemljopisna rasprostranjenost==
''Antaisake'' danas žive većinom u [[Provincija Fianarantsoa|Provinciji Fianarantsoa]], njihova neformalna prijestolnica je grad [[Vangaindrano]] na ušću rijeke [[Mananara (istočna)|Mananara]] u [[Indijski ocean]]. Oni su danas većinom [[Ratarstvo|ratari]] koji se bave uzgojem [[Kava|kave]], [[banana]] i [[Riža|riže]].&lt;ref name=&quot;mad&quot;/&gt;
==Običaji==
Njihove tradicionalne kuće obično su podignute na kamenom postolju i pokrivene palminim lišćem.&lt;ref name=&quot;mad&quot;/&gt;Uobičajeno imaju po dvoja vrata, jedna im služe kao normalni ulaz, a druga koja se obično nalaze na istoku, koriste isključivo za iznošenje mrtvih ukućana.&lt;ref name=&quot;mad&quot;/&gt;''Antaisake'' pokapaju svoje mrtve u zajedničke grobne kuće (''kibori'') koje grade na vrhu ili padini brijega. Prije konačnog pogreba, leš pokojnika odnesu na tajno mjesto u šumu, da se dobro isuši.&lt;ref name=&quot;mad&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.madacamp.com/Antaisaka |title=Antaisaka |accessdate=2011-10-16 |language=engleski |publisher=madacamp}}&lt;/ref&gt;
Muški članovi ''Antaisaka'' ne žanju rižu, već samo žene, jer je to za njih - [[tabu]]. ''Antaisake'' puno više od ostalih [[Malgaši|malgaških]] naroda održavaju kult mrtvih, koji ih često dovodi u nezavidnu ekonomsku situaciju i do bankrota.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/antesaka/index.htm |title=Antasaka |accessdate=2011-10-16 |language=španjolski |publisher=Ikuska Libros, S.L.}}&lt;/ref&gt;

==Povezani članci==
*[[Malgaši]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/antesaka/index.htm ''Antasaka''] {{es icon}}

[[Kategorija:Etničke grupe Madagaskara]]</text>
      <sha1>9ztr1xr9udd7zc44exaeh41ep7nzuww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bannoje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>322905</id>
    <revision>
      <id>7567490</id>
      <parentid>7281090</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:03:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5111" sha1="7pvbg4qzh2f2fei5tbqxhimpfzkor96" xml:space="preserve">{{Infookvir jezero
| ime            = Bannoje
| izvorno ime    = 
| drugo ime      = 
| vrsta          = tektonskog porijekla
| etimologija    = 

| slika          = Lake Bannoye Sunrise.jpg
| slika_opis     = Jezero Bannoje – izlaz Sunca
| slika2         = 
| slika2_opis    = 

| zemljovid      = 
| zemljovid_opis = 
| koordinate     = {{Coord|53|35|48|N|58|37|47|E|display=inline,title}}
| lokacija       = [[Baškirija]]
| dz             = RUS
| obalni_gradovi = 

| duljina           = 4,2
| najmanja širina   = 
| prosječna širina  = 
| najveća širina    = 1,9
| najmanja dubina   = 
| prosječna dubina  = 
| najveća dubina    = 28
| obalna crta       = 
| obalna_crta_ref   = 
| površina          = 7,7
| zapremina         = 81,7
| zapremina_ref     = 
| površina porječja = 
| površina_porječja_ref= 
| visina            = 434

| najmanja temperatura  = 
| prosječna temperatura = 
| najveća temperatura= 
| smrznuto          = 
| vrijeme retencije = 

| pritok            = 
| ulijeva           = u rijeku [[Jangeljka|Jangeljku]]
| slijev            = 
| otoci             = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 

| pushpin_map    = Europska Rusija
| mark           = &lt;!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je bolje zaokružiti nego označiti točkom--&gt;
| marksize       = &lt;!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --&gt;
| pushpin_label  = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita        = 
}}
'''Bannoje''' ({{rus.|Яктыкуль, Яктыкул, Мауыззы}}; [[Baškirski jezik|baškirski]]: ''Яҡты күл'' – «svijetlo jezero») – jezero u [[Baškirija|Baškiriji]] [[Rusija]]). [[Porječje]] je rijeke [[Ural (rijeka)|Ural]].&lt;ref name=&quot;bashen&quot;&gt;Башкирская энциклопедия. В 7 т. / Гл. редактор М. А. Ильгамов. Т.1: А—Б. Уфа: Башкирская энциклопедия, 2005. {{Rus icon}}&lt;/ref&gt;

Površina – 7,7&amp;nbsp;km², slivno područje – 36,3&amp;nbsp;km², dužina – 4170&amp;nbsp;m, širina – 1880&amp;nbsp;m, maksimalna dubina od 85 metara prosjeka – 10,6&amp;nbsp;m, obujam vode – 81,7 milijuna&amp;nbsp;m³,&lt;ref name=&quot;bashen&quot; /&gt; slivno područje – 36,3&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;bashen&quot; /&gt;

Jezero se nalazi u središnjem dijelu Baškirskog Zauralja između vrhova Kutukaj (664&amp;nbsp;m), Karanjalyk (620&amp;nbsp;m) i [[ostruga (reljef)|ostruga]] [[hrbat (reljef)|hrpta]] Jamankaja, 28&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;bashen&quot; /&gt; sjevero-istočno od sela Askarovo, regionalnog središta Abzelilovskog rajona [[Baškirija|Baškirije]], te 45&amp;nbsp;km sjeverno od [[Magnitogorsk]]a.

Jezero je tektonskog podrijetla. Bannoje je najdublja [[vodna površina]] ne samo unutar Zauralja, nego u cijeloj republici kao cjelini. Jezerska voda je [[Slatka voda|slatkovodna]] i čista. Obale su strme, mjestimično odronjene, sa zapada blago položene. Iz jezera istječe rijeka [[Jangeljka]], desna pritoka rijeke [[Ural (rijeka)|Urala]].

Prema legendi, ime jezera povezano je s tim da [[Jemeljan Ivanovič Pugačov|Jemeljan Pugačov]] naredio svojoj vojsci prije bitke &quot;banit'sja&quot;, to jest, da se opere u alkalnoj vodi ''Jaktykulja''.

Jezero i njegova okolica – su omiljeno mjesto za odmor. Oko jezera su [[motel]]i i [[Naselje|naselja]], na planini [[Bašmak]] se nalazi [[skijalište]].

Jezero je [[spomenik prirode]] od [[1965.]] godine.

[[Slika:Банное озеро Панорама.jpg|mini|450px|ništa|Bannoje jezero 2009.]]
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}* [http://102ozera.ru/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=5&amp;Itemid=14 Банное (Светлое) (Якты-Куль) Mali opis jezera s fotografijama i katalogom jezerâ Baškirije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110920050328/http://102ozera.ru/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=5&amp;Itemid=14 |date=20. rujna 2011. }} {{Rus icon}}
* [http://www.bannoe.com/ Bannoje jezero, vodič resorta] {{Rus icon}}
* [http://www.home.mgn.ru/~abzakovo/photos/2006/map-space.html Satelitske slike, Abzakovo i Bannoje (selo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120212044440/http://www.home.mgn.ru/~abzakovo/photos/2006/map-space.html |date=12. veljače 2012. }} {{Rus icon}}
* [https://web.archive.org/web/20181016234624/http://ski-bannoe.mgn.ru/ Skijalište Metallurg-Magnitogorsk na jezeru Bannoje] {{Rus icon}}
* [https://web.archive.org/web/20081002235436/http://ototsky.mgn.ru/abz_future/geo/abz-bannoe-geo.html Bannoje i druga jezera Abzelilovskog rajona] {{Rus icon}}
* [https://web.archive.org/web/20080901170535/http://www.ototsky.mgn.ru/rus/ Magnitogorsk i okolica] {{Rus icon}}
* [http://www.303793.ru/tural/27 GLC Bannoje (Metallurg-Magnitogorsk)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120212085149/http://www.303793.ru/tural/27 |date=12. veljače 2012. }} {{Rus icon}}
* [https://web.archive.org/web/20101226065439/http://chelzem.info/bannoe.php Panorame velikog formata - jezera Bannoje] {{Rus icon}}

[[Kategorija:Jezera u azijskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Vodene mase u Baškiriji]]
[[Kategorija:Kaspijski slijev (Azija)]]
[[Kategorija:Porječje Urala]]</text>
      <sha1>7pvbg4qzh2f2fei5tbqxhimpfzkor96</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ballova piramida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>323534</id>
    <revision>
      <id>7567462</id>
      <parentid>7435890</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:08:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2781" sha1="gmm4ta2xtiv0wzl0h649cachlpe5pbr" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Otočna skupina [[Lord Howe]]
|slika = Ball's Pyramid2.jpg
|godina = [[1982.]] &lt;small&gt;(8. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = vii, x
|ugroženost = 1982.-
|dossier = 186
|država = {{Z+X|AUS}}
|karta = Australija
|karta-oznaka = Ballova piramida
|oznaka-položaj = left
|koordinate = {{coord|31|45|15|S|154|15|06|E|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija Ballove piramide u Australiji
}}

'''Ballova piramida''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Ball's Pyramid'') stijena je u obliku piramide, ostatak [[kaldera|kaldere]] 600 km uz istočnu obalu [[Australija|Australije]].

== Zemljopis ==

Nalazi se 20 kilometara jugoistočno od otočja [[Lord Howe]]a, kojemu pripada i koji je pod [[UNESCO]]-ovom zaštitom.
Taj je obelisk visok 562 metra što je gotovo dvostruko više od [[Eiffelov toranj|Eiffelova tornja]], a širok svega oko 400 metara.
U [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]] kao najviši kameni toranj na svijetu. Ballova piramida se nalazi oko 700 kilometara sjeveroistočno od [[Sydney]]a. Ona je ostatak jednog od ugaslih vulkana koji je prestao biti aktivan prije 7 milijuna godina.
Danas je vidljivo tek tri posto prvobitne mase, a djelovanje mora ju je smajilo na lanac otoka i hridi.

== Otkriće ==

Prvi čovjek za kojeg se zna da ju je vidio bio je [[Henry Lidgbird Ball]], zapovjednik broda ''Supply'' koji je ovuda prolazio [[1788.]] prevozeći doseljenike na otok [[Norfolk]]. Ball je piramidalnu stijenu nazvao po sebi.
Za tisuće ptica ova je stijena idealan dom za podizanje mladih. Ispod mora stijena je dom za više od 400 vrsta tropskih riba, a neke od njih su endemske i ne mogu se naći nigdje drugdje kao što je npr. ''Coris bulbifrons''.
Dva je stoljeća ova stijena bila neosvojiva za alpiniste zbog toga što na njoj nema uvala ni pristaništa. Činilo se da će Ballova piramida ostati neosvojena, ali [[1965.]] Bryden Allen i John Davis su je osvojili.
[[Datoteka:Lord Howe Island from North.jpg|thumb|250px|left|Otočje [[Lord Howe]] u čijem se sklopu nalazi i Ballova piramida]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
[http://www.deh.gov.au/coasts/mpa/lordhowe/ Lord Howe Island Marine Park]
*[https://web.archive.org/web/20110515063545/http://www.hydro.gov.au/asdd/source/ANZCW0099024956.html Lord Howe Island and Ball's Pyramid Nautical Chart]
*[http://www.peakware.com/peaks.html?pk=26 World Mountain Encyclopedia - Ball's Pyramid]

== Izvori ==

* Knjiga: ''Sva čuda svijeta'', 2004.

{{mrva-zemlj}}
{{Svjetska baština u Australiji}}

[[Kategorija:Australski otoci u Tihom oceanu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Australiji]]
[[Kategorija:Obalni tornjevi]]
[[Kategorija:Vulkani vrućih točki]]
[[Kategorija:Miocenski štitasti vulkani]]</text>
      <sha1>gmm4ta2xtiv0wzl0h649cachlpe5pbr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anakena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>325256</id>
    <revision>
      <id>7567061</id>
      <parentid>7084902</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:50:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2454" sha1="htle3xpyhokdteowzjl2uax8kfzckpm" xml:space="preserve">{{plaža
| ime               = Anakena
| izvorno ime       = Caleta Anakena
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = Anakena Beach, Easter islan - panoramio.jpg
| opis slike        = 
| slika2            = 
| opis slike2       = 

| zemljovid         = 
| zemljovid_opis    = 

| koordinate        = 
| smještaj          = [[Uskršnji otok]]
| dz                = ČIL

| tjesnac           = 
| zaljev            = 
| more              = 
| jezero            = 
| rijeka            = 
| ocean             = [[Tihi ocean]]

| duljina           = 
| širina            = 
| vrsta obale       = 
| vrsta morskog dna = 
| dubina            = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 

| pushpin_map       = Uskršnji otok
| mark              = 
| marksize          = 
| pushpin_label     = 
| pushpin_label_position = 
}}
[[Datoteka:Anakena-Ahu-Ature.jpg|300px|mini|lijevo|[[Ahu]] [[Ahu Ature Huki|Ature Huki]] na plaži]]
'''Anakena''' (Caleta Anakena), jedna od dviju malenih pješčanih plaža koja se nalazi na sjeveroistočnoj obali [[Uskršnji otok|Uskršnjeg otoka]]. Plaža ima dva ahua, [[Ahu Ature Huki]] (Ahu Ature Huke) s jednim [[moai]]jem i [[Ahu Nau Nau]] sa 7 moaia, od kojih su 4 dobrom stanju s crvenim [[pukau]]om na glavi i dugim ušima kakve su nosili [[Hanau Epe]]. Druga dva moaia teško su oštečena, a kod jednoga nedostaje više od pola. Oči ovih moaia izvorno su bile načinjene od bijeloga [[koralj]]a.

Prema legendi na plažu Anakena iskrcao se poglavica [[Hotu Matu'a]] s dva kanua i osnovao na otoku prvo naselje. Kasnije je tu bilo iskapanja 1914. ([[Katherine Routledge]]), i 1950.-tih godina [[William Mulloy]] i [[Thor Heyerdahl]]. Thor Heyerdahl tokom devet dana uspio je podignuti moai Ahu Ature Huki na svoje postolje, koji je također bio srušen (licem prema tlu) tijekom rata između Dugouhih i Kratkouhih.

Na plaži Anakena snimane su i scene iz filma [[Rapa Nui (film)|Rapa Nui]].

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Anakena}}
*[http://www.3dphoto.net/world/latin_america/chile/easter/anakena.html Playa Anakena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111008095309/http://3dphoto.net/world/latin_america/chile/easter/anakena.html |date=8. listopada 2011. }}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti na Uskršnjem otoku]]
[[Kategorija:Plaže]]
[[Kategorija:Reljefni oblici na Uskršnjem otoku]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Tihom oceanu (Australija i Oceanija)]]</text>
      <sha1>htle3xpyhokdteowzjl2uax8kfzckpm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amurski leopard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>325864</id>
    <revision>
      <id>7567051</id>
      <parentid>7516487</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:27:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5701" sha1="io4gn60i6m73gi1n2ak8waalq2lxlmn" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Amurski leopard
| slika = Amur_Leopard_(P.p._amurensis).jpg
| slika_opis = 
| status = CR
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| familia = [[Mačke|Felidae]]
| subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]]
| genus = ''[[Pantera|Panthera]]''
| species = '''''[[Leopard|P. pardus]]'''''
| troimeno = ''Panthera pardus orientalis''
| troimeno_autorstvo = ([[Hermann Schlegel|Schlegel]], 1857.)
| karta_raspon = Amur_Leopard_distribution.PNG
| karta_raspon_širina = 220px
| karta_raspon_opis = Negdašnje i današnje rasprostiranje staništa amurskih leoparda 
}}
'''Amurski leopard''' ili '''sibirski leopard''' (''Panthera pardus orientalis'')&lt;ref&gt;H. Schlegel, ''Handleiding Tot de Beoefening der Dierkunde, Felis orientalis'', Boekdrukkerij van Nys, Breda, 1857., str. 23.&lt;/ref&gt; podvrsta je [[leopard]]a, koji je jedna od najrjeđih divljih [[mačka|mačaka]] na svijetu. U divljini se može pronaći jedino na jugozapadnoj granici [[Primorski kraj|Primorskog kraja]] u [[Rusija|Rusiji]] s [[Kina|Kinom]] i [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]], a broj preostalih jedinki u divljini procjenjuje se na 27 do 32, prema popisu iz 2007. godine.&lt;ref&gt;P. Jackson i K. Nowell, [http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/15957 ''Panthera pardus ssp. orientalis'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}, na [http://en.wikipedia.org/wiki/IUCN_Red_List IUCN Red List of Threatened Species], veljača 2011. [http://en.wikipedia.org/wiki/International_Union_for_Conservation_of_Nature International Union for Conservation of Nature] {{eng oznaka}} Preuzeto 31. siječnja 2012.&lt;/ref&gt; Upisan je na [[IUCN-ov crveni popis]] [[kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženih vrsta]] (CR).

Njegovo ime potječe od rijeke [[Amur]] u [[Sibir]]u, ali je poznat i kao dalekoistočni leopard, korejski leopard i manđurski leopard. 
[[Datoteka:ZOO Olomouc09 Panthera pardus orientalis.JPG|mini|lijevo|Amurski leopard u zoološkom vrtu u [[Olomouc]]u ([[Češka]])]]
[[Datoteka:Leopard_in_the_Colchester_Zoo.jpg|mini|lijevo|Mladi amurski leopard u zoološkom vrtu u [[Colchester]]u ([[UK]])]]
[[Datoteka:Amur_Leopard_Panthera_pardus_orientalis_Facing_Forward_1761px.jpg|mini|lijevo|Amurski leopard u zoološkom vrtu u [[Philadelphia|Philadelphiji]] ([[SAD]])]]
Od osam podvrsta leoparda Amurski pokazuje najveće odstupanje u šarama krzna. Boja krzna kod ove podvrste je blijedožuta (pogotovo zimi), po kojemu su zbijeno raspoređene crne mrlje. Debljina krzna je u rasponu od 2,5 cm tijekom ljeta do 7,5 cm tijekom zime. Dugi su od 107 do 136 cm, a rep im je dug 82-90 cm; visoki su od 64-78 cm, a težina im je oko 32,2-48 kg kod mužjaka i 25-42,5 kg kod ženki.&lt;ref&gt;V. G. Heptner, A. A. Sludskii, A. Komarov i N. Komorov, ''[http://books.google.com/books?id=UxWZ-OmTqVoC&amp;lpg=PA1&amp;ots=RCpVDk9tp8&amp;pg=PA203#v=onepage&amp;q&amp;f=false Bars (Leopard)]'', u ''Mammals of the Soviet Union. Volume II, Part 2: Carnivora (Hyaenas and Cats)'', Smithsonian Institute and the National Science Foundation, [[Washington]], 1992., str. 203.–273.&lt;/ref&gt; Ženke postaju plodne s tri do četiri godine. Amurski leopardi u zatočeništvu donose na svijet mlade krajem proljeća i početkom ljeta. Poslije bremenitosti koja traje dvanaest nedjelja, rađa se od jednog do četiri (obično dva) mladunca koji ostaju s majkom sljedeće dvije godine. U divljini leopardi žive 10 do 15, a u zarobljeništvu do 20 godina.

Ova podvrsta leoparda živi najsevernije od svih ostalih. Prostor na kojemu obitava poklapa se sa životnim prostorom [[Sibirski tigar|Sibirskog tigra]], čije se stanište nastavlja još prema sjeveru. Studije su pokazale da u Rusiji povećana populacija tigrova ne utječe na populaciju leoparda. Nekada je živio i na prostoru sjeveroistočne Kine, južnom dijelu Rusije i na cijelom [[Koreja|Korejskom poluotoku]]. Ovaj se prostor dramatično smanjio tijekom dvadesetog stoljeća zbog uništenja njegova prirodnog okoliša i lova. Oko tristo jedinki se nalazi u zoološkim vrtovima širom Europe, Sjeverne Amerike i država bivšeg Sovjetskog saveza. Većina tih jedinki uključena je u program očuvanja i razmnožavanja u zatočeništvu.

Krivolov predstavlja glavnu opasnost za leoparde izravno, ali i neizravno nekontroliranim izlovom njihovog prirodnog plijena, [[jelen]]a. Samo tijekom 2002. godine u Rusiji je pronađeno devet koža ovih leoparda, a najmanje još dva primjerka su ubijena u Kini. Nadalje, njihov prirodni okoliš je ugrožen namjerno izazvanim požarima koje započinju lokalni stanovnici kako bi spalili raslinje i omogućili rast paprati koja je veoma populana kao dodatak posuđu u Rusiji i Kini. Javljaju se i negativni utjecaji razmnožavanja bliskih rođaka, koji su posljedica male genetičke raznolikosti zbog samnjenja populacije. Naime, jedinke koje nastanu na ovaj način su veoma neotporne i podložne raznim oboljenjima. 

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.amur-leopard.org/ ALTA Amur Leopard Conservation]
* [https://web.archive.org/web/20130813080937/http://tigrisfoundation.nl/ The Tigris Foundation – posvećena zaštiti Amurskih leoparda] {{eng oznaka}}

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Panthera pardus orientalis
|commonscathr   = Panthera pardus orientalis
|wikivrste      = Panthera pardus orientalis
|wikivrstehr    = Panthera pardus orientalis
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija: Pantere]]
[[Kategorija:Životinje Sibira]]
[[Kategorija:Kritično ugrožene životinje]]</text>
      <sha1>io4gn60i6m73gi1n2ak8waalq2lxlmn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marin Šego</title>
    <ns>0</ns>
    <id>327136</id>
    <revision>
      <id>7567457</id>
      <parentid>6968532</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:57:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42585-49</username>
        <id>368351</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Marin Šego</comment>
      <origin>7567457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2916" sha1="6goiygpc40nrlhomsmvnjltpxuselma" xml:space="preserve">{{Rukometaš
| ime                              = Marin Šego
| slika                            = Marin Sego 04.jpg
| slika širina                     = 
| slika opis                       = 
| država                           = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| puno ime                         = 
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[2. kolovoza]] [[1985.]]
| mjesto rođenja                   = 
| država rođenja                   = 
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     =
| visina                           = 194 cm
| težina                           = 94 kg
| kraj karijere            
= [[6. lipnja 2024.]]
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = [[vratar]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = 
| profesionalni klubovi            = 
| nastupi(golovi)                  =
| godine u reprezentaciji          = 2010.-
| reprezentacija                   = {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 
| medalje                          = 
{{Medalje sport | [[Rukomet]]}}
{{Medalje EP}}
{{Medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010.| Austrija 2010.]] | [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]]}}
}} 

'''Marin Šego''' ([[Mostar]], [[2. kolovoza]] [[1985.]]) bivši je hrvatski [[rukomet]]ni vratar. Svoju rukometnu karijeru započeo je u Bosni i Hercegovini gdje je i rođen i odrastao u Međugorju,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Šego: Moj sportski san se ostvario - Međugorje Info|url=https://www.medjugorje-info.com/sport/sego-moj-sportski-san-se-ostvario|access-date=2024-06-15|website=www.medjugorje-info.com|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt; ali je svojevremeno odabrao da igra za rukometnu reprezentaciju Hrvatske. Igrao je za ljubuški [[HRK Izviđač Ljubuški|HRK Izviđač]], mostarski Zrinski, nakon čega se vratio u Izviđač. Odlazi u Hrvatsku igrati za čakovečku [[RK Perutnina Pipo IPC Čakovec|Perutninu Pipo IPC]], a od 2008. do 2012. igrao je za [[RK Zagreb]]. Preko poljskog Kielcea i Wisle Plock došao je do mađarskog Szegeda.

Marin Šego jedan je od najboljih hrvatskih vratara.{{Ni}}

Igrao je za [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatsku]] na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010.|europskom prvenstvu 2010.]] godine.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Marin Šego}}
*[http://www.eurohandball.com/ec/chc/men/2004-05/player/517479/MarinSego www.eurohandball.com] Profil

{{Mrva-biog-rukomet}}

{{GLAVNIRASPORED:Šego, Marin}}
[[Kategorija:Hrvatski rukometaši iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]
[[Kategorija:Vratari hrvatske rukometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Rukometaši RK Zagreba]]
[[Kategorija:Rukometaši Izviđača]]</text>
      <sha1>6goiygpc40nrlhomsmvnjltpxuselma</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atlantska šuma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>327664</id>
    <revision>
      <id>7567385</id>
      <parentid>7282133</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8228" sha1="amg1f8hpncyx1sfdiedezp3vz9ffxpv" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Rezervati atlantske šume obale otkrića
|slika = Atlantic_Forest.jpg
|godina = [[1999.]] &lt;small&gt;(23. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = -
|dossier = 892
|država = {{Z+X|BRA}} 
|karta = Brazil
|karta-oznaka = Obala otkrića
|oznaka-položaj = left
|koordinate = {{coord|16|30||S |39|15||W|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija Rezervata atlantske šume u Brazilu
}}
'''Atlantska šuma''' ([[portugalski]] ''Mata Atlântica)'' je područje [[tropi|tropske]] i suptropske [[kišna šuma|kišne šume]], tropske suhe [[šume]], tropskih [[savana]], polubjelogorične šume, [[mangrova šuma|mangrovih šuma]] i pripadajućeg grmlja (''restingas'') koje se pružaju duž [[Atlantski ocean|atlantske obale]] [[Brazil]]a, od [[Države Brazila|brazilske savezne države]] [[Rio Grande do Norte]] na sjeveru, do države [[Rio Grande do Sul]] na jugu (u državama [[Bahia]] i [[Espírito Santo (brazilska savezna država)|Espírito Santo]]), te unutra prema zapadu sve do [[Paragvaj]]a i [[Argentina|argentinske]] pokrajine [[Misiones (argentinska pokrajina)|Misiones]]. Ona se odlikuje [[bioraznolikost|bioraznolikošću]] velike [[endem]]ičnosti.&lt;ref&gt;G. Dafonseca, ''The Vanishing Brazilian Atlantic Forest'', Biological Conservation 34., 1985., str. 17.-34.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Brazil veg 1977.jpg|mini|300px|lijevo|&lt;center&gt;Brazilska vegetacija po dominantnim vrstama. Atlantska šuma je prikazana tirkizno.]]
To je bio prvi [[pejzaž]] s kojim su se susreli [[Portugalci|portugalski]] osvajači prije 500 godina, otuda i naziv &quot;'''obala otkrića'''&quot; (''Costa do Descobrimento''). Tada se rasprostirao na oko 1 do 1,5 milijuna km², od obale daleko u nepoznatu unutrašnjost [[Južna Amerika|južnoameričkog kontinenta]]. Danas atlantska šuma pokriva oko 95.000 km² (7,3% izvorne površine), uglavnom u Brazilu i manjim dijelom u Paragvaju i Argentini.&lt;ref&gt;William Wayt Thomas &amp; Elizabeth G. Britton, ''The Atlantic coastal forest of Northeastern Brazil'', 2008., Bronx, N.Y.: The New York Botanical Garden Press.&lt;/ref&gt;

U ovom području se nalazi nekoliko [[rezervat prirode]] (Linhares), bioloških rezervata (Sooretamai, Una, PAU Brazil CEPLAC, Veracruz) i [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] (Discovery), ukupne površine od oko 1119.3 km², koje su najbogatije područje na svijetu po [[bioraznolikost]]i (gledajući po broju vrsta drveća po hektaru, što je negdje bila brojka od 450 vrsta) i u kojem obitava neviđen broj endema koji otkrivaju tragove i uzorke [[evolucija|evolucije]]. Zbog toga su zajedno upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1999. godine kao &quot;usamljeni ostaci nekad širokih šuma koji su nezamjenjiva svjetska šumska baština&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/165 |title=World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=19. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt;

==Odlike==
[[Datoteka:Mata Atlântica- Caminho do Itupava.jpg|mini|&lt;center&gt;Atlantska šuma planine Serra da Graciosa]]
[[Datoteka:Caratuva56.JPG|mini|&lt;center&gt;Raskoš bioraznolikosti]]
Vapnenački plato s visoravnima (''sierras'') pokriva veći dio ovog područja čiju granicu čini linija bijelih ili crvenkastih litica morske obale. Sedimenti i pijesak iz rijeke i morskih naslaga čine nepravilne obale pješčanih dina i ravnica i nakupljaju se u velikim riječnim dolinama. Najviše formacije Obale otkrića su okrugla brda [[vulkan]]skog i [[metamorfne stijene|metamorfnog]] podrijetla koja su koncentrirana na jugu, od koji je najpoznatiji ''Monte Pascoal''.

Atlantska šuma se javlja u nekoliko vrsta:
* ''Restinga'' je šuma koja raste na učvršćenim obalnim [[dina]]ma i uglavnom ju čine guste krošnje niske šume velike gustoće. Otvorena restinga je slična [[savana]]ma s razbacanim nakupinama niskog drveća i [[grm]]ova, te gustih slojeva [[trava]], zeljastih biljaka i [[paprat]]i.
* ''[[Tropska kišna šuma]]'', do 300 m nadmorske visine, prima više od 2.000 mm kiše godišnje i prema krajoliku dijeli se na nizinsku, pod-planinsku i planinsku tropsku kišnu šumu. Atlantska tropska kišna šuma je osobita jer se prostire daleko ispod 24° južne geografske širine, koja se smatra granicom tropa, jer ju vjetrovi [[pasati]] pomažu održati tijekom južnjačke zime. Zapravo brazilska atlantska šuma primi više padalina od svibnja do kolovoza, nego tijekom ljetnih mjeseci.
* ''Tabuleiro'' šuma se može naći na jako vlažnom [[glina (tlo)|glinastom]] tlu, dok se tabuleiro savane javljaju na brzosušećem pjeskovitom tlu. To su vlažna područja koja ovise o vlažnom oceanskom zraku.
* ''Atlantska suha ili sezonska šuma'' se nalazi dalje u unutrašnjosti i predstavlja prijelaz iz aridnih ''caatinga'' šuma na sjeverozapadu i ''cerradosza'' savana na istoku.
Ove šume su niže, otvorenije s većim brojem bjelogoričnih, a manjim brojem tropskih vrsta drveća. One primaju od 700-1.600 mm kiše godišnje s točno određenom sezon suša.
* ''Planinska vlažna šuma'' se nalazi na većim visinama, na planinama i visoravnima južnog Brazila.
* ''Grmovite planinske savane ili Campo rupestre'' se javljaju na najvišim dijelovima krajolika.

Atlantska šuma je jasno odvojena od druga dva južnoamerička šumska sustava, od Amazonske šume otvorenim prostranstvima caatinga i cerada, te od Andske šume suhom vegetacijom i depresijama chacoa. Zahvaljujući ovoj odvojenosti na ovom području se javio veliki broj endemskih vrsta: 40% biljaka, 52% drveća, i 60% životinja, od čega 92% vodozemaca. Neki od primjera su: [[kokoš]] ''[[Crax blumenbachii]]'', [[vunasti majmun pauk]] ''(Brachyteles)'', uskoleđni [[dikobraz]] (''Chaetomys subspinosus'') i mnogi [[pandžaši]] poput više vrsta [[lavlji tamarini|lavljih tamarina]] ''(Leontopithecus)''. 

Ona je i veliki [[rezervat biosfere]] s velikim brojem [[kritično ugrožena vrsta|kritično ugroženih vrsta]] kao što su: [[brazilsko drvo]] (''Caesalpinia echinata''), [[palma]] ''Euterpe edulis'', crvena mangrova (''Rhizophora mangle''), troprsti [[ljenivac]] ''(Bradypus torquatus), [[Aburria jacutinga]],'' [[jaguar]] i dr.&lt;ref&gt;[http://www.panda.org/about_our_earth/ecoregions/atlantic_forests.cfm World Wildlife Fund: Atlantic Forest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100406202247/http://www.panda.org/about_our_earth/ecoregions/atlantic_forests.cfm |date=6. travnja 2010. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 19. veljače 2012.&lt;/ref&gt; 

Skoro 250 vrsta vodozemaca, ptica i sisavaca su iskorijenjeni ljudskim djelovanjem na ovom području u posljednjih 400 godina. Također, svake godine se otkriju neke do tada nepoznate vrste biljaka i životinja kao što su kritično ugroženi lavlji tamarin Superagui  (''Leontopithecus caissara'', otkriven 1990.) i zlatni [[kapucin]] ''(Cebus flavius)'', otkriven tek 2006. god. 

&lt;gallery&gt;
Slika:Zona_da_Mata_1.jpg|&lt;center&gt;Prolaz kroz atlantsku prašumu
Slika:Bromelias50.JPG|&lt;center&gt;[[Bromelije]] atlantske šume
Slika:Curitiba_waterfall.jpg|&lt;center&gt;Slap na rijeci [[Curitiba]]
Slika:AraucariasPiraquara.jpg|&lt;center&gt;Atlantska šuma kod Piraquara (Grande Curitiba)
Slika:Atlantic_Forest_SPOT_1233.jpg|&lt;center&gt;Ugroženost atlantske šume deforestacijom
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{commonscat|Mata Atlântica}}
{{izvori}}

== Vajske poveznice ==
* [http://www.amazoninstitute.com Amazon Institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210117085824/http://www.amazoninstitute.com/ |date=17. siječnja 2021. }} {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20081011194554/http://www.biodiversityhotspots.org/xp/Hotspots/atlantic_forest/ Atlantic Forest (Conservation International)] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20180819020049/http://www.atlanticforest.org/: Atlantic Forest Foundation] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20110713054039/http://www.iracambi.com/english/index.shtml Iracambi Atlantic Rainforest Research and Conservation Center] {{pt}} 

{{Svjetska baština u Brazilu}}


[[Kategorija:Zaštićena područja u Brazilu]]
[[Kategorija:Šume u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Južnoj Americi]]</text>
      <sha1>amg1f8hpncyx1sfdiedezp3vz9ffxpv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oahu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>331710</id>
    <revision>
      <id>7567174</id>
      <parentid>7510372</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:53:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xocolatl</username>
        <id>58190</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Starr 030711-0084 Cocos nucifera.jpg]] → [[File:Starr 030711-0084 Kim in Honolulu, Oahu.jpg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · plant species [[c::Category:Cocos nucifera|Cocos nucifera]] isn't really pictured</comment>
      <origin>7567174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2922" sha1="68a2tun2a6lj1oq89ph9o5hnpxgypt7" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Oahu
| izvorno ime        = &lt;i&gt;O'ahu&lt;/i&gt;
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Oahu.jpg
| opis slike         = Satelitski pogled na Oahu.
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = 
| smještaj           = 
| dz                 = US
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| rijeka             = 
| more               = 
| ocean              = 
| otočje             = Havajsko otočje

| površina           = 1545
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = Honolulu
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 995 638 (2022.)
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = SAD Havaji
| mark               = Red circle (thin).svg
| marksize           = 40
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita            = 
}}[[File:Starr 030711-0084 Kim in Honolulu, Oahu.jpg|230px|Žena na balkonu na Oahuu|mini|lijevo]] 
'''Oahu''' ([[havajski]]: ''Oʻahu'') ime je [[Havajsko otočje|havajskog otoka]] na kojem se nalazi glavni grad [[Havaji|Havaja]], [[Honolulu]]. Nadimak otoka je  „okupljalište”, a značenje imena nije poznato. Na otoku prema procjeni stanovništva iz 2022. živi oko 995 tisuća ljudi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U.S. Census Bureau QuickFacts: Honolulu County, Hawaii|url=https://www.census.gov/quickfacts/fact/table/honolulucountyhawaii/PST045222|access-date=2023-11-01|website=www.census.gov|language=en}}&lt;/ref&gt;

Stanovnici ga dijele na nekoliko područja: Sjeverna obala, Zavjetrinska obala, Centralni Oahu, Privjetrinska obala, Južna obala.

Nekada je cijeli otok bio [[kraljevina]] imena Oahu kojom je vladala [[dinastija]] [[poglavica]]. Poslijednjeg kralja Oahua pobijedio je [[Kamehameha I.]], prvi kralj Havaja, pri osvajanju Havajskog otočja.

Danas je Oahu privlačan [[turisti]]ma koji u sve većem broju dolaze na [[Plaža|plaže]] i u kupovinu, a posjećuju i Honolulu, gdje se održavaju festivali i druga događanja.

Za turiste je posebno važna plaža [[Waikiki]]. Jedan je posjećeniji vulkanski [[krater]] nazvan ''Diamond Head'' ( „glava od dijamanta”). Na Oahuu se nalaze i Mauna ʻAla, kraljevski [[mauzolej]] te Bishop Museum.

== Vidi još ==
*[[Oahuovska burnica]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://getaroundoahu.com/regions/ Regije i znamenitosti Oahua (Vanjska poveznica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231101154627/https://getaroundoahu.com/regions/ |date=1. studenoga 2023. }} 

[[Kategorija:Otoci Havajskog otočja]]</text>
      <sha1>68a2tun2a6lj1oq89ph9o5hnpxgypt7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avie Lester</title>
    <ns>0</ns>
    <id>332068</id>
    <revision>
      <id>7567424</id>
      <parentid>6290291</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:28:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5425" sha1="t91pd08ls5h6lodrxuqsisagchut9h6" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Avie Lester
|slika          = 
|slika_širina   = 
|slika_opis     = 
|država         = [[SAD]]
|nadimak        = Ante Luster
|datum_rođenja  = 
|mjesto_rođenja = 
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = 
|visina         = 
|težina         = 6' 9''
|sveučilište    = [[North Carolina State]]&lt;ref&gt;Tim Stevens: [http://www.newsobserver.com/2012/10/11/2404078/upper-room-director-decision-to.html Upper Room director: Decision to drop high school, basketball not driven by Purvis graduation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226232945/http://www.newsobserver.com/2012/10/11/2404078/upper-room-director-decision-to.html |date=26. veljače 2014. }},  HighSchoolSports, 11. listopada 2012.&lt;/ref&gt;
|draft          = 
|karijera       = 
|liga           = 
|klub           = 
|broj           = 
|bivši_klubovi  = [[KK Split|Pop 84]]&lt;br /&gt;[[Fayetville Flyers]]
|nagrade        = 
|medalje        = 
}}

'''Avie Lester''' ([[1967.]]) je [[SAD|američki]] bivši košarkaš i košarkaški trener.

Igrao je krajem 1980-ih i početkom '90-ih.

== Sveučilišna karijera ==
Košarku je igrao na sveučilištu North Carolina State za Wolfpackse. 1989. nije smio biti dio momčadi zbog školskih razloga. Bio je suspendiran za jesenji semestar ali nije udovoljio akademskim standardima te prema pravilima [[NCAA]], [[ACC]] i North Carolina Statea nije smio igrati do kraja sezone, te ga je trener Valvano suspendirao.&lt;ref&gt;[http://www.newspapers.com/newspage/70171437/]
The Index-Journal, Greenwood, South Carolina, 3. siječnja 1990.&lt;/ref&gt; Ipak, na sveučilištu su nastojali omogućiti mu dobiti školarinu za tekuću i sljedeću akademsku godinu, da bi mogao završiti studij. Igrajući za N.C.State postizavao je 8,4 koševa po utakmici i 5,1 skok po utakmici.&lt;ref&gt;[http://articles.orlandosentinel.com/1989-12-20/sports/8912202110_1_lester-valvano-eligibility N.C.State Loses Lester] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226193835/http://articles.orlandosentinel.com/1989-12-20/sports/8912202110_1_lester-valvano-eligibility |date=26. veljače 2014. }}, Orlando Sentinel, 20. prosinca 1989., pristupljeno 23. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Natjecao se u sezonama 1987./1988., 1988./1989., a 1989./90. nije udovoljavao akademskim uvjetima (NCAA je dopuštao); poznati suigrači su mu tih godina bili [[Chris Corchiani]], [[Vinny del Negro]], [[Rodney Monroe]], [[Charles Shackleford]], [[Brian Howard (košarkaš)|Brian Howard]], [[Chucky Brown]] i [[Tom Gugliotta]], a trenirao ih je [[Jim Valvano]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://home.earthlink.net/~charlottewolf/basketball.html |title=NCSU Basketball from 1982 to 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160515201645/http://home.earthlink.net/~charlottewolf/basketball.html |archive-date=15. svibnja 2016. |access-date=23. lipnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
U KK Split je došao sezone 1990./91. Igrao je samo u europskim natjecanjima. Najbolju utakmicu odigrao je u finalu.

S POP 84 (bivšom Jugoplastikom ) je 1990./91. osvojio Kup europskih prvaka. Igrali su [[Toni Kukoč]], [[Zoran Savić]], Avie Lester, [[Velimir Perasović]], [[Zoran Sretenović]], [[Žan Tabak]], [[Luka Pavičević]], [[Aramis Naglić]], [[Teo Čizmić]], [[Petar Naumoski]], [[Paško Tomić]], [[Velibor Radović]], a vodio ih je [[Željko Pavličević]].

=== Reprezentativna karijera ===

== Trenerska karijera ==
Danas radi kao srednjoškolski trener košarke i atletski direktor u Upper Room Christian Academy,&lt;ref&gt;[http://www.maxpreps.com/high-schools/upper-room-christian-academy-eagles-%28raleigh,nc%29/home.htm Maxpreps]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.maxpreps.com/high-schools/upper-room-christian-academy-eagles-%28raleigh,nc%29/basketball/previous_seasons.htm MaxPreps - Upper Room Christian Academy Basketball Teams]&lt;/ref&gt; školi koja djeluje pri Crkvi Boga u Kristu (''Church of God in Christ denomination'').

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/43063/Default.aspx Primili ste me kao svog]
*[http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Nedjeljna/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/43063/Ante-Luster-Primili-ste-me-kao-svog.aspx Primili ste me kao svog]
*[http://www.24sata.hr/kosarka/ante-luster-jos-cuvam-zuti-dres-volio-bih-novo-okupljanje-315225 Ante Luster: Još čuvam žuti dres, volio bih novo okupljanje]
*[http://www.highschoolot.com/content/video/10208442/ Razgovor s Aviem Lesterom] (video), HighSchoolOT.com, 30. rujna 2011.
*[http://images.lib.ncsu.edu/luna/servlet/detail/SCDRLUNA-UAPC~102~3~100131469~217255:1987-1988-N-C--State-University-Wol 987-1988 N.C. State University Wolfpack basketball team] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213051315/https://d.lib.ncsu.edu/collections/catalog/0008625 |date=13. veljače 2021. }} Fotografija
*[http://news.google.com/newspapers?nid=1144&amp;dat=19890318&amp;id=oLAqAAAAIBAJ&amp;sjid=bWMEAAAAIBAJ&amp;pg=4342,1033152 Fotografija Aviea Lestera u doskok u dresu North Carolina Statea u], Pittsburgh Press, str. C5, 18. ožujka 1989.
*[http://www.fanbase.com/North-Carolina-State-Wolfpack-Mens-Basketball-1988-89/roster Fanbase]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 1988-89 North Carolina State Men's Basketball Roster

{{GLAVNIRASPORED:Lester, Avie}}
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši KK Splita]]</text>
      <sha1>t91pd08ls5h6lodrxuqsisagchut9h6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anđeo čuvar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>337167</id>
    <revision>
      <id>7567302</id>
      <parentid>7516635</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15940" sha1="04s1gadtt2ejumxh6tglf45hfupq39k" xml:space="preserve">{{dz}}{{Članak tjedna (ikona)|40. tjedan 2024.}}
[[Datoteka:Cortona Guardian Angel 01.jpg|thumb|240px|Anđeo čuvar [[Pietro da Cortona|Pietra da Cortona]] iz [[1656.]]]]
'''Anđeo čuvar''' jest [[anđeo]] zadužen za zaštitu i vodstvo pojedine [[Osoba|osobe]] ili skupine ljudi. Vjerovanje u anđele čuvare i slična zaštitnička bića seže u davna vremena, a razvoju misli o anđelima zaštitnicima i njihovu ustrojstvu u [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] posebno je doprinio [[Pseudo-Dionizije Areopagit]] u [[5. stoljeće|5. stoljeću]].

[[Teologija]] anđela i duhova zaštitnika proživjela je mnoga usklađivanja od [[4. stoljeće|4. stoljeća]]. I na Istoku i na Zapadu vjeruje se da anđeli čuvari štite bilo koju osobu kojoj ih [[Bog]] dodijeli uz to zagovarajući kod Boga njezinu dobrobit.&lt;ref&gt;''[[Katekizam Katoličke Crkve]]'', Glas Koncila: Zagreb, 1994., {{ISBN|953-6258-01-3}}, 336.&lt;/ref&gt;

U [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] [[2. listopada]] slavi se [[blagdan]] [[Svetac|svetih]] anđela čuvara. Uveo ga je [[papa]] [[Pavao V.]] [[1608.]] na molbu [[Rimsko-njemački car|cara]] [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]] Krajem [[17. stoljeće|istoga stoljeća]] blagdan je proširen na sve zemlje pod [[Habsburzi|habsburškom vlašću]] na molbu [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] U [[Opći rimski kalendar]] uveo ga je papa [[Klement X.]] [[1670.]]

== Podrijetlo ==
Vjerovanje da Bog šalje duha zaštitnika svakoj osobi bilo je uobičajeno u [[Stara Grčka|starogrčkoj]] [[Antička filozofija|filozofiji]] – tako se spominje u [[Platon]]ovu ''[[Phaedo|Phaedu]]'' (§ 108).

[[Datoteka:Pfarrkirche Oberdrauburg - Schutzengel.JPG|thumb|left|upright|Kip anđela čuvara u crkvi Sv. Oswalda, [[Oberdrauburg]], [[Austrija]].]]
Prema Leu Treppu u kasnom [[Židovstvo|židovstvu]] razvijeno je vjerovanje prema kojemu ljudi imaju predstavnika na nebu, anđela čuvara. Trepp drži kako ta zamisao vuče podrijetlo iz [[Zoroastrizam|Zoroastrizma]].&quot;&lt;ref&gt;Leo Trepp, ''A History of the Jewish Experience'', str. 55, [http://www.zarathushtra.com/z/article/influenc.htm Zarathushtra.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091228054450/http://www.zarathushtra.com/z/article/influenc.htm |date=28. prosinca 2009. }}&lt;/ref&gt; Vjerovanje da anđeli mogu biti pomoćnici i zagovornici ljudi nalazi se u [[Job (knjiga)|Knjizi o Jobu]] (Job 33, 23-6), i u [[Daniel (knjiga)|Danielu]] (Dan 10, 13), gdje se čini da su anđeli bili dodijeljeni i nekim državama. U potonjem slučaju »knez kraljevstva perzijskoga« bori se s [[Gabriel]]om. Isti redak navodi »Mihael, jedan od prvih Knezova, dođe mi u pomoć«. Mihael je jedan od rijetkih anđela u Bibliji spomenutih imenom. U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] u [[Judina poslanica|Judinoj poslanici]] (1, 9) stoji: »Kad se Mihael [[arkanđeo]] s [[Đavao|đavlom]] prepirao za tijelo [[Mojsije]]vo...« [[Knjiga Enohova]], dio kanonskih zapisa [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva|Etiopske pravoslavne tevahedo Crkve]], kaže da će Bog »postaviti stražu svetih anđela nad svim pravednicima« (1 En 100, 5) da ih čuvaju na završetku vremena, dok će grešnici biti uništeni.

U [[Evanđelje po Mateju|Evanđelju po Mateju]] (Mt 18, 10), [[Isus]] govori o djeci: »Pazite da ne prezrete ni jednog od ovih najmanjih jer, kažem vam, anđeli njihovi na nebu uvijek gledaju lice Oca mojega, koji je na nebesima.« Najčešće tumačenja ovoga je da su djeca u zaštiti njihovih anđela čuvara, čini se da ovo potkrepljuje i [[Poslanica Hebrejima]] (Hebr 1, 14) kad o anđelima govori: »Svi ti zar nisu služnički duhovi što se šalju služiti za one koji imaju baštiniti spasenje?«

U [[Djela apostolska|Djelima apostolskim]] (Dj 12, 12-15) još je jedan nagovještaj vjerovanja da je točno određeni anđeo zadužen čuvati svaku pojedinu osobu. Nakon što je [[Sveti Petar|svetog Petra]] anđeo izveo iz tamnice pošao je u kuću »Marije, majke Ivana nazvanog Marko«. Sluškinja Ruža prepoznavši Petrov glas trči javiti da je Petar pred vratima. Skupiba je prvo u nevjerici, ipak na koncu odgovara: »Bit će njegov anđeo!« (Dj 12, 15). Uz ovu pisanu potvrdu Petrov anđeo postao je u umjetnosti najčešće prikazivan anđeo, tako da je uvijek prisutan na slikama Petrova izlaska iz tamnice. Najpoznatiji prikaz ovog događaja naslikao je slavni [[Rafael]] na [[Freska|freski]] ''[[Oslobođenje svetog Petra]]'' u [[Vatikan]]u.

==Judaizam==
U [[Rabinski spisi|Rabinskim spisima]], [[rabin]]i bilježe da doista postoje anđeli čuvari koje je [[Jahve]] postavio da paze na ljude.
{{Citat3|2=Naši Mudraci blagoslovljeni sjećanjem kazivali su da iako čovjek ne vidi čega bi se trebao bojati, njegov anđeo čuvar, koji je na nebu, vidi prijetnju; stoga je čovjek u strahu.|3=[[Raši]] o Daniel 10 7|4=&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Book of Daniel, Chapter 10 |url=http://www.chabad.org/library/bible_cdo/aid/16493/showrashi/true/jewish/Chapter-10.htm |work=Tanach with Rashi |publisher=Chabad.org and Judaica Press |accessdate=16. svibnja 2012.}}&lt;/ref&gt;}}

Suvremeni [[rabin]]i pojašnjavaju da je zbilja moguće da ljudi imaju anđele čuvare. Bog pazi na ljude te izravno odgovara na njihove molitve tako da su u ovom smislu anđeli poslanici koji pomažu u ovoj zadaći, ipak, ne moli ih se izravmo nego su dio međudjelovanja između molitve i odgovora.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Do we believe in guardian angels? |url=http://www.chabad.org/library/article_cdo/aid/678751/jewish/Do-we-believe-in-guardian-angels.htm |work=Do we believe in guardian angels? |publisher=Chabad.org Ask the Rabbi |accessdate=16. svibnja 2012.}}&lt;/ref&gt;

==Kršćanstvo==
[[Datoteka:Galg gem.jpg|thumb|111px|left|[[Sveta Gemma Galgani]] tvrdila je da razgovara sa svojim anđelom čuvarom.]]
[[Crkveni oci]] nisu sasvim dosljedni o tome brinu li se anđeli čuvari neprekidno za svaku pojedinu osobu ili ne, stoga ovo ne ulazi u »članke vjere«, iako je ideja jasno vidljiva i u Starom i u Novom zavjetu. Prema [[Sveti Jeronim|svetom Jeronimu]] zamisao je u »duhu Crkve« te tvrdi »kako je veliko dostojanstvo duše, jer svakoj je od rođenja dodijeljen anđeo da je čuva.«&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/07049c.htm Guardian Angel]. New Advent [[Catholic Encyclopedia]]. Pristupljeno 11. siječnja, 2008.&lt;/ref&gt; 

Prvi kršćanski teolog koji je razradio osnovnu shemu anđela čuvara je [[Honorius Augustodunensis]] iz 12. stoljeća, tvrdeći da je svakoj duši pri njezinu utjelovljenju dodijeljen anđeo čuvar. [[Skolastika|Skolastički teolozi]] proširili su i uredili sistematiku anđeoskih čuvara. [[Toma Akvinski]] se slagao s Honoriusom i vjerovao kako je najniži red anđela zadužen za služenje kao čuvari. Njegov pogled je imao najveći utjecaj na popularnu misao, iako je [[Ivan Duns Škot]] smatrao da bilo koji anđeo može prihvatiti ovo poslanje.  

Stoljećima kasnije, [[1997.]] [[Papa Ivan Pavao II.|papa Ivan Pavao II.]] u ''[[Regina Coeli]]'' navodi: »''Pozovimo Kraljicu anđela i svetih, da nam ona da, pomognuta našim anđelima čuvarima, da budemo istinski svjedoci Gospodinova pashalnog misterija''«.&lt;ref&gt;[http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/angelus/1997/documents/hf_jp-ii_reg_19970331_en.html Regina Coeli] vatican.va&lt;/ref&gt;

===Stari zavjet===
Pojam anđela čuvara jasno je vidljiv u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], a njegov razvoj je jasno obilježen. Stari zavjet poima Božje anđele kao pomagače i, ponekad, posebne poslanike koji se bave osobama ili svjetovnim dužnostima.&lt;ref name=&quot;Newadvent.org&quot;&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/07049c.htm Newadvent.org]&lt;/ref&gt;

U [[Knjiga Postanka|Postanku]] '''28'''-'''29''', anđeli nisu samo izvršitelji Božjega gnjeva prema gradovima u ravnici, nego i izbavljaju Lota iz opasnosti; u [[Knjiga Izlaska|Izlasku]] '''32''' 34, Bog govori Mojsiju: &quot;Anđeo će moj pred tobom ići.&quot; U znatno kasnijem razdoblju odvija se Tobijina povijest, koja može poslužiti kao komentar riječi [[Psalmi|psalma]] '''91''' 11: &quot;Jer anđelima svojim zapovjedi da te čuvaju na svim putima tvojim.&quot; Naposljetku, u Knjizi Danielovoj '''10''' anđelima su povjerene određene pokrajine, jednog se naziva &quot;knez kraljevstva prezijskog&quot;, a Mihael je &quot;jedan od prvih Knezova.&quot;

===Novi zavjet===
U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] koncept anđela čuvara može se točnije pratiti. Anđeli su posvuda posrednici između Boga i ljudi; Krist je zapečatio starozavjetno učenje: &quot;Pazite da ne prezrete ni jednog od ovih najmanjih jer, kažem vam, anđeli njihovi na nebu uvijek gledaju lice Oca mojega, koji je na nebesima.&quot; (Matej '''18''' 10). Ovdje se očituje dvostruko viđenje koncepta anđela: čak i mala djeca imaju anđele čuvare, a ovi isti anđeli ne gube Boga iz vida unatoč činjenici da izvršavaju poslanje na zemlji.&lt;ref name=&quot;Newadvent.org&quot;/&gt;

Drugi primjeri u Novom zavjetu su anđeo koji je pomagao Kristu i anđeo koji je izveo svetog Petra iz tamnice. [[Poslanica Hebrejima]] '''1''' 14 najjasnije rasvjetljava učenje: &quot;Svi ti zar nisu služnički duhovi što se šalju služiti one koji imaju baštiniti spasenje?&quot; Dakle, svrha anđela je dovesti ljude u [[Kraljevstvo Božje|Nebesko Kraljevstvo]].

===Anđeli čuvari i djeca===
[[Datoteka:Guardian Angel 1900.jpg|thumb|right|180px|Anđeo čuvar, Njemačka [[poštanska marka]] iz [[1900.]]]]
[[Datoteka:Fridolin Leiber - Schutzengel.jpg|thumb|right|180px|Anđeo čuvar]]
[[Jean Daniélou]] u svojoj studiji o judeokršćanstvu piše:&lt;blockquote&gt;
Upečatljiva je činjenica da se može dokazati da je kasnija teologija posudila doktrinu anđela čuvara u judeokršćanstvu.  [[Klement Aleksandrijski]],. ..  piše u ''Eclogae Propheticae'':  'Zapisi govore da su izložena djeca povjerena anđelu čuvaru, koji ih podiže i pomaže im odrastati; i oni će biti poput vjernih koji su stari sto godina' (XLI. 1).  Kasnije Klement navodi istu doktrinu, koja proizlazi iz istih osnova, a koju izričito povezuje s ''[[Petrovo otkrivenje|Petrovim otkrivenjem]]'':  'Božja providnost ne obuhvaća samo one koji su od mesa, primjerice Petar u svojom otkrivenju kaže, &quot;Pobačena djeca povjerena su anđelu čuvaru kako bi postigavši udio u spoznaji&lt;ref&gt;Ovdje ''spoznaja'' jednostavno zanči učenja kršćanstva.&lt;/ref&gt; mogla prispjeti boljoj sudbini&quot;' (XLVIII, 1).&lt;ref&gt;''The Theology of Jewish Christianity.  The Development of Christian Doctrine before the Council of Nicaea.  Volume One.''  Translated and edited by John A. Baker. (Chicago:  The Henry Regnery Company) p. 186.&lt;/ref&gt;  &lt;/blockquote&gt;

Daniélou također zamjećuje:&lt;blockquote&gt;
Anđeo mira pojavljuje se u judeokršćanstvu, on je zadužen za primanje duše koja napušta tijelo te ju odvodi u raj.  Thus ''[[Oporuke dvanaest patrijarha|Ašerova oporuka]]'' kaže: Ako čovjek umre u miru, odlazi anđelu mira, koji ga vodi u vječni život' (VI, 6; cf. također ''[[Oporuke dvanaest patrijarha#Benjamin|Benjaminova oporuka]]'' VI, 1; ''[[Oporuke dvanaest patrijarha#Dan|Danova oporuka]]'' VI,5).&lt;ref&gt;''Pavlovo otkrivenje'', 13-14, kasnije je značajno obrazložilo ovaj nauk.&lt;/ref&gt; U ranijim otkrivenjima, gdje su anđeli zaduženi čuvati tijela svetaca, ne nalazimo ovaj nauk (''[[Život Adama i Eve|Adamov život]]'', 46-47); i u Novom zavjetu, [[Judina poslanica]] 9, te uistinu više podsjeća na helenističko učenje anđela pratioca duše,&lt;ref&gt;Cf. F. Climont, 'Les vents et les anges psychopompes', ''Pisciculi'', pp. 70-75.&lt;/ref&gt; iako ne proizlazi iz njega. Kasnije preuzima važnu ulogu u kršćanskoj liturgiji, koja je kako se čini drevno naslijeđe iz judeokršćanstva.&lt;ref&gt;Danielou, pp. 186-187.&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt;

===Odnosi s anđelima čuvarima===
Kršćanski mistici povremeno su javljali o odnosima i razgovorima s njihovim anđelima čuvarima koji su trajali i po nekoliko godina. Dva primjera su sveta [[Gemma Galgani]] i [[Maria Valtorta]] (''Spjev o Bogočovjeku''), obje su izvijestile o opsežnim [[vizija (religija)|vizijama]] Isusa i Marije.&lt;ref&gt;Michael Freze, 1989 ''They Bore the Wounds of Christ'', OSV Press, {{ISBN|0-87973-422-1}}, str. 272&lt;/ref&gt; Pobožnost anđelu čuvaru promicali su [[Padre Pio]]&lt;ref&gt;[https://www.scribd.com/doc/297020006/Otac-Pio-i-an%C4%91eo-%C4%8Duvar Otac Pio i anđeo čuvar]&lt;/ref&gt; i ini.

Katolička mističarka sveta Gemma Galgani, tvrdila je razgovarala sa svojim anđelom čuvarom. Navela je da joj je njezin anđeo čuvar bio učitelj i vodič, povremeno je zaustavljajući govoriti u neprikladnim prilikama.&lt;ref&gt;Rudolph M. Bell, 2003 ''The Voices of Gemma Galgani: the Life and Afterlife of a Modern Saint'', University of Chicago Press, {{ISBN|978-0-226-04196-4}}, str. 47. i 185.&lt;/ref&gt;

===Kršćanska molitva===
[[Datoteka:Ángel de la Guarda.jpg|thumb|220px|Prikaz anđela čuvara iz 18. stoljeća.]]

Dvije tradicijske katoličke molitve anđelu čuvaru u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;[http://alfaiomegaduhovniforum.forums-free.com/molitva-andjelu-cuvaru-t678.html. Pristupljeno 2. lipnja 2012.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

: ''Anđele čuvaru mili,''
: ''svojom snagom me zakrili.''
: ''Prema Božjem obećanju,''
: ''čuvaj mene noću, danju.''
: ''Osobito pak me brani,''
: ''da mi dušu grijeh ne rani.''
: ''A kad s ovog svijeta pođem,''
: ''sretno da u nebo dođem''
: ''da se ondje s tobom mogu,''
: ''vječno klanjat dragom Bogu.''
: ''Amen.''

: ''Anđele moj dragi''
: ''moj čuvaru blagi.''
: ''Nek je/Budi tebi hvala''
: ''što me čuvaš mala.''
: ''Čuvaj me (i brani) dok živim''
: ''da ništa ne skrivim.''
: ''Amen.''

Molitva anđelu čuvaru na [[Latinski jezik|latinskom]]:

: ''Angele Dei,''
: ''qui custos es mei,''
: ''me, tibi commissum pietate superna,''
: ''illumina, custodi,''
: ''rege et guberna.''
: ''Amen.''&lt;ref&gt;[http://www.vatican.va/archive/compendium_ccc/documents/archive_2005_compendium-ccc_en.html#A)%20COMMON%20PRAYERS ''Compendium of the Catechism of the Catholic Church'']. [[Sveta stolica|Vatican]], Pristupljeno 2. lipnja 2012.&lt;/ref&gt;

Na blagdan svetih anđela čuvara, u Večernjoj molitvi [[časoslov]]a (''Antifona ad Maginificat'') pjeva se: ''Sancti Angeli, custodes nostri, defendite nos in praelio, ut non pereamus in tremendo judicio.'' („Sveti anđeli, čuvari naši, branite nas u boju, da ne propadnemo na strašnome Sudu.”)

Molitva [[Istočne pravoslavne Crkve|Istočnih pravoslavnih crkava]] anđelu čuvaru:

''Anđele Kristov, čuvaru moj sveti i pokrovitelju duše i tijela moga, oprosti mi sve što zgriješih u današnji dan, i izbavi me od svakog lukavstva neprijateljskog mi protivnika, da ne bih nikakvim grijehom razgnjevio Boga mog, no moli se za mene griješnog i nedostojnog slugu, da me pokažeš dostojna dobrote i milosti Presvete Trojstva, i Majke Gospodina moga Isusa Krista, i svih svetih. Amen.''

==Islam==
Muslimani vjeruju u [[Mu'aqqiba]]. Prema mnogim muslimanima, svaka osoba ima dva anđela čuvara, po jednoga sa svake strane.&lt;ref&gt;Kuran 11:13 „''Anđeli su uz svaki čovjekov korak; ispred njega i iza njega; oni ga štite, po zapovjedi Božjoj.''”&lt;/ref&gt;

==Zoroastrizam==
Poznati su pod imenom '''Arda Fravaš''' (''Sveti anđeli čuvari''). Svaku osobu prati anđeo čuvar,&lt;ref&gt;''Yasna'' 26.4, 55.1&lt;/ref&gt; koji je osobni vodič kroz život. 
Početno su čuvali granice raja,&lt;ref&gt;''Bundahišn'' 6.3, ''Zatspram'' 5.2&lt;/ref&gt; ali su se dobrovoljno spustili na zemlju kako bi pratili osobe do kraja njihovih života.

== Bilješke i izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Guardian angels}}
*[https://jumbo.iskon.hr/dl/3b4855f6-577c-4fd5-84aa-16c33a658291 Josip Marenić: Moj Anđeo, Zagreb, 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151004095130/https://jumbo.iskon.hr/dl/3b4855f6-577c-4fd5-84aa-16c33a658291 |date=4. listopada 2015. }}
* [https://www.scribd.com/doc/297022317/Molitva-an%C4%91elu-%C4%8Duvaru-za-za%C5%A1titu Molitva anđelu čuvaru za zaštitu]

[[Kategorija:Anđeli]]</text>
      <sha1>04s1gadtt2ejumxh6tglf45hfupq39k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arthur Johnson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>339836</id>
    <revision>
      <id>7567361</id>
      <parentid>6290160</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:58:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2635" sha1="a1yrn7uz8btc5hxmui7vlqj4ja15jl0" xml:space="preserve">'''Arthur Johnson''' (rođen [[12. travnja]] [[1879.]]) bio je [[Engleska|engleski]] [[Nogomet|trener]] i [[nogometaš]] koji je igrao na poziciji ofenzivnog veznog u [[Real Madrid|madridskom Realu]].

== Karijera ==

Poznat je po tome što je postigao prvi natjecateljski pogodak za ''Kraljevski klub''. Bilo je to [[13. svibnja]] [[1902.]] u [[El Clásico|El Clásicu]] protiv [[FC Barcelona|Barcelone]]. Real je tu utakmicu izgubio 3:1. Već godinu dana kasnije odlučio je završiti karijeru nogometaša i posvetiti se onoj trenera. Bio je prvi Realov trener u razdoblju od [[1910.]] do [[1920.]] Jedini koji je više bio na klupi Reala je [[Miguel Muñoz]] koji je Real trenirao 14 godina u razdoblju od [[1960.]] do [[1974.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/es/1193040472600/1193040969580/contenido/Entrenador/Arthur_Jonhson.htm |accessdate=7. srpnja 2012. |title=Arthur Johnson |archiveurl=https://archive.is/20120911084948/http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/es/1193040472600/1193040969580/contenido/Entrenador/Arthur_Jonhson.htm |archivedate=11. rujna 2012.}}&lt;/ref&gt; On je bio glavni zagovaratelj da dresovi budu bijele boje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://lesrosbifs.net/2010/10/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=7. srpnja 2012. |archive-date=25. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111225131548/http://lesrosbifs.net/2010/10/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kao nogometaš, Johnson je osvojio četiri [[Kup kralja|Kupa kralja]], a s Realom je osvojio, tekođer, četiri regionalna prvenstva [[Kastilja|Kastilje]] te jedan Kup kralja [[1917.]] Poslije prelazi na klupu [[Baskija|baskijskog]] [[Athletic Bilbao|Athletica]] iz Bilbaa. Jedan je od važnijih ličnosti u povijesti Reala. Kako je već napisano, prvi je postigao pogodak za Real, bio je njegovim prvim trenerom te osobom zbog koje Real danas nosi bijele dresove.

== Uspjesi s Realom ==
=== Kao igrač ===

* [[Kup kralja]] (4): 1905., 1906., 1907., 1908.
* Regionalno prvenstvo Kastilje (6): 1903., 1904., 1905., 1906., 1907., 1908.

=== Kao trener ===

* Kup kralja (1): 1917.
* Regionalno prvenstvo Kastilje (4): 1913., 1916., 1917., 1918.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20131211225750/http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/es/1193040472600/1193040969580/contenido/Entrenador/Arthur_Jonhson.htm Arthur Johnson - Profil na Realovoj stranici]

{{Mrva-biog-nogomet-engleska}}

{{GLAVNIRASPORED:Johnson, Arthur}}
[[Kategorija:Engleski nogometaši]]
[[Kategorija:Engleski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]]</text>
      <sha1>a1yrn7uz8btc5hxmui7vlqj4ja15jl0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arsen Galstjan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>342573</id>
    <revision>
      <id>7567355</id>
      <parentid>6845650</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:47:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3422" sha1="nuzn3ybm4n1cldhw22zf8sg15rdac3t" xml:space="preserve">{{Boksač
|ime i prezime    = Arsen Galstjan&lt;br&gt;Арсен Жораевич Галстян&lt;br&gt;Արսեն Գալստյան
|slika            = Arsen Galstyan.jpg
|caption          = 
|pravo ime        = 
|nadimak          = 
|kategorija       =60 kg
|državljanstvo    = {{Z|RUS}} [[Rusija|Rusko]]
|nadnevak rođenja = [[19. veljače]] [[1989.]]
|mjesto rođenja   = [[Nerkin Karmiraghbyur]], [[Armenija]]
|nadnevak smrti   = 
|mjesto smrti     = 
|stil             = 
|visina           = 
|ukupno           = 
|pobjeda          = 
|prekidom         = 
|poraza           = 
|neriješenih      = 
|nevažećih        = 
|prvak            = 
|amat ukupno      = 
|amat pobjeda     = 
|amat prekidom    = 
|amat poraza      = 
|amat neriješenih = 
|amat nevažećih   = 
|amat prvak       = 
|medalje          = 
{{Medalje sport | [[Judo]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato |[[OI_2012.|London 2012.]] | 60 kg }}
{{odličja| Svjetsko prvenstvo}}
{{Medalje bronca |[[Tokio]] [[2010.]] | 60 kg }}
{{odličja| Europsko prvenstvo}}
{{Medalje zlato |[[Tbilisi]] [[2009.]] | 60 kg }}
{{Medalje bronca |[[Istanbul]] [[2011.]] | 60 kg }}
}}
'''Arsen Galstjan''' ([[Ruski jezik|rus.]] Арсен Жораевич Галстян, armenski: Արսեն Գալստյան) ([[Nerkin Karmiraghbyur]], [[Armenija]], [[19. veljače]] [[1989.]])&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.london2012.com/athlete/galstyan-arsen-1008684/index.html |title=Arsen Galstyan |access-date=8. prosinca 2012. |archive-date=12. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112181433/http://www.london2012.com/athlete/galstyan-arsen-1008684/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je [[Rusija|ruski]] [[Judo|judaš]] [[Armenija|armenskog]] podrijetla koji je prvog dana [[OI 2012.|OI 2012. u Londonu]] osvojio zlatnu medalju u judu (kategorija do 60 kg). Najprije je u polufinalu pobijedio uzbekistanskog judaša [[Rishod Sobirov|Rishoda Sobirova]] (rangiranog kao najboljeg prema ''Međunarodnom judo savezu'') da bi u samome finalu porazio japanskog predstavnika [[Hiroaki Hiraoka|Hiroakija Hiraoku]] (osvajača dvije srebrne olimpijske medalje).

Galstjan je rođen u [[Armenija|Armeniji]] ali se u dobi od sedam godina s obitelji preselio u [[Rusija|Rusiju]]. Od [[2012.]] živi u [[Krasnodar]]u. Osim olimpijskog zlata, među ostale veće sporske uspjehe ubraja se i naslov europskog prvaka [[2009.]] na europskom prvenstvu u [[Tbilisi]]ju.&lt;ref&gt;[http://www.rg.ru/2012/07/29/reg-ufo/chempion.html Мечтал стать барабанщиком]&lt;/ref&gt;

== Olimpijske igre ==
=== OI 2012. London ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!colspan=&quot;4&quot;|{{Z|UK}} [[OI 2012.|London 2012.]]
|-
!Protivnik!!Zemlja!!Uspjeh!!Natjecanje
|-
|Zakari Gourouza||{{Z|NGR}} [[Niger]]||101:0; pobjeda||2. krug
|-
|Yann Siccardi||{{Z|MNK}} [[Monako]]||100:0; pobjeda||3. krug
|-
|Choi Gwang-Hyeon||{{Z|JKO}} [[Južna Koreja]]||2:1; pobjeda||četvrtfinale
|-
|Rishod Sobirov||{{Z|UZB}} [[Uzbekistan]]||11:0; pobjeda||polufinale
|-
|Hiroaki Hiraoka||{{Z|JAP}} [[Japan]]||1000:0; pobjeda||finale
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Judo_at_the_2012_Summer_Olympics_%E2%80%93_Men%27s_60_kg Judo at the 2012 Summer Olympics – Men's 60 kg]

{{GLAVNIRASPORED:Galstjan,Arsen}}
[[Kategorija:Džudaši]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u džudu]]
[[Kategorija:Ruski majstori borilačkih vještina]]
[[Kategorija:Armenski športaši]]</text>
      <sha1>nuzn3ybm4n1cldhw22zf8sg15rdac3t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elvas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>342591</id>
    <revision>
      <id>7567310</id>
      <parentid>7495926</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>3582</id>
      </contributor>
      <comment>[[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena ELV.png s Elvas,_Portugal_(coat_of_arms).png</comment>
      <origin>7567310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8835" sha1="mqlmtohsgq4cbg7twse9fqjms36n3x7" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Elvas
| ime_genitiv =Elvasa
| izvorno_ime = 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama =ElvasSquare.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike     =Ulaz u stari grad Elvasa

| slika_zastava                =Pt-elv1.png
| slika_zastava_veličina       =100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Elvas, Portugal (coat of arms).png
| slika_grb_veličina           =100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Portugal

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =38
| širina-minute    =52.50
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =7
| dužina-minute    =09.49
| dužina-oznaka    =W

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{Z+X|POR}}
| lokacija1_ime  = Portugalska regija
| lokacija1_info = [[Alentejo]]
| lokacija2_ime  = Distrikt
| lokacija2_info = [[Portalegre]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =José Almeida PS
| stranka_vođe   = PS
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =631,3 [[Kilometar četvorni|km²]]
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 
| površina_šira     = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 320 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2008.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          = 18.106
| stanovništvo_uže_gustoća  =37 stanovnika/km²
| stanovništvo_šire         = 23.087
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =GMT
| utc_pomak          =0
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =73hh
| pozivni_broj       =+(351) 245
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.cm-elvas.pt www.cm-elvas.pt]

| bilješke =

}}
'''Elvas''' je povijesno značajan [[portugal]]ski grad i općina, drugi po veličini grad pokrajine [[Portalegre]], smješten na samoj granici sa [[Španjolska|Španjolskom]], 10 km istočno od grada [[Portalegre]] i 210 km od [[Lisabon]]a. 

Elvas se razvio u sušnom području [[Alentejo]], na niskoj visoravni visine od oko 320 metara. Klima u Elvasu je izrazito [[sredozemna klima|sredozemna]] s vrlo malo padalina. Zbog sušne klime vodeni tokovi u Elvasu i okolici su rijetki i nepostojani tijekom ljetnjih mjeseci. Najbliža rijeka je [[Guadiana]], koja se nalazi 8 kilometara južnije.

Grad je ipak najpoznatiji po svojim [[utvrda]]ma i dugim gradskim [[zid]]inama sagrađenima od 17. do 19. stoljeća, a koji imaju najveći sustav suhih [[jarak]]a koji je još uvijek u uporabi. Unutar zidina grad posjeduje vojarne i druge vojne objekte, poput Amoreira [[akvedukt]]a koji je izgrađen kako bi se omogućila dostava vode tijekom duge opsade, ali i crkve i [[samostan]]. Pored ostataka koji datiraju u 10. stoljeće, njegove utvrde su započete kada je Portugal stekao neovisnost 1640. godine. Utvrde je dizajnirao [[Nizozemci|nizozemski]] [[isusovci|isusovac]] [[Padre João Piscásio Cosmander]], te predstavljaju najbolje sačuvani primjer nizozemske škole utvrda na svijetu. Zbog toga su ove utvrde i zidine upisine na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2012. godine&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/news/900 Sites in Iran, Malaysia, Canada, Slovenia, Spain, Germany, Portugal and France on UNESCO’s World Heritage List] 30. lipnja 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 31. srpnja 2012.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Elvas_-_Vista_sobre_a_cidade_nas_muralhas_perto_da_Porta_de_S%C3%A3o_Vicente_1.JPG|mini|lijevo|&lt;center&gt;Panorama Elvasa sa Starog grada]]
==Povijest==

Područje Elvasa je naseljeno još od [[prapovijest]]i, ali je grad dobio na važnosti u 15. i 16. stoljeću kada je postao značajno sjedište [[portugalska vojska|portugalske vojske]], kao preventiva upadima iz obližnje Španjolske. Grad je dobio gradska prava 1513. godine i jedan od rijetkih gradova o čijoj povijesti postoje mnoge povijesne knjige, još iz 17., ali posebno iz prve polovice 20. stoljeća. Povijest grada je neodvojiva od njegovih utvrda i vezama s granicom. Nju je neizbrisivo obilježio niz događaja koji su izravno ili neizravno povezani s pograničnim mjestom koji je prirodna točka ulaza na portugalski teritorij.

==Znamenitosti==

Utvrde grada Elvasa imaju svoje podrijetlo iz [[Arapi|arapskog]] razdoblja, i najstariji srednjovjekovni dio je poznat kao &quot;muslimanske zidine&quot;. One su znatno unaprijeđene tijekom kršćanskog razdoblja do 16. stoljeća. U 17. stoljeću, kao posljedica rata za obnovom Portugala (1641. – 1668.), treći srednjovjekovni zid, ''Fernandina'', izgrađen u razdoblju između 1340. – 1369.&lt;ref&gt;O čemu svjedoče prekrasni crteži Duarte de Armasa iz oko 1509. god.&lt;/ref&gt;) je srušen kako bi dao građevinski materijal za impozantne utvrde oko povijesnog centra (izgradnja: 1643. – 1653.).

Napredak topništva i iskustva iz Bitke kod Elvasa (1659.) su dovela do izgradnje strateških utvrda i bastiona kako bi nadolazeći neprijatelj koji opsjeda grad morao znatno raspršiti svoje snage i ne bi mogao izravno ugroziti grad u blizini prvih rovova. To područje zaklona još uvijek postoji i poznato je kao &quot;Elvas linija&quot;, još od spomenute bitke. Ovaj sustav je dodatno utvrđen utvrdom u povijesnom centru, koja uključuje i Tvrđavu sv. Lucije (''Santa Lúzia'') (izgradnja: 1641. – 1648.), tvrđavu ''Graca'' (izgradnja: 1763. - početka 19. stoljeća) i tri od četiri bastiona koja su izgrađena početkom 19. stoljeća u današnjem obliku: ''Fortlet São Mamede, Fortlet São Pedro'' i ''Sao Domingos Fortlet'' ili ''Piedade'' (tj. &quot;ophod&quot;).

Pored utvrđenog sustava, povijesni centar predstavlja monumentalno bogatstvo zgrada koje su se uglavnom od vojne funkcije i svjedoče o jedinstvenosti ovoga grada. Kompletno urbano tkivo grada je zamišljeno kao ogroman garnizon koji je branio glavnu prirodnu ulaznu točku na portugalski teritorij.

&lt;gallery&gt;
Slika:Elvas-Pelourinho-CCBYSA.jpg|&lt;center&gt;Stupac srama
Slika:Elvas_-_Largo_da_Miseric%C3%B3rdia.JPG|&lt;center&gt;Povijesno središte
Slika:Elvas_aqueduct.jpg|&lt;center&gt;Amoreira akvedukt
Slika:Elvas_Castle,_Alentejo,_Portugal,_29_September_2005.jpg|&lt;center&gt;Zidine Elvasa
Slika:Elvas_Castle,_Alentejo,_Portugal,_29_September_2005-2.jpg|&lt;center&gt;Utvrda Elvas
&lt;/gallery&gt;

==Gradovi prijatelji==

Elvas je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

* {{Z|POR}} [[Alentejo]], [[Portugal]] 
* {{Z|ŠPA}} [[Badajoz]], [[Španjolska]] 
* {{Z|ŠPA}} [[Olivenza]], [[Španjolska]]

== Izvori ==

{{izvori}}
* Hugh Chisholm, ur., [[Encyclopædia Britannica]] (11. izdanje), 1991., Cambridge University Press

;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Elvas
|commonscathr = Elvas
}}

{{Svjetska baština u Portugalu}} 

[[Kategorija:Gradovi u Portugalu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Portugalu]]</text>
      <sha1>mqlmtohsgq4cbg7twse9fqjms36n3x7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asley González</title>
    <ns>0</ns>
    <id>343929</id>
    <revision>
      <id>7567368</id>
      <parentid>6845709</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:18:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2533" sha1="0k9s2o56s0ux5orzo2vgal3nyj7bdwq" xml:space="preserve">{{Boksač
|ime i prezime    = Asley González
|slika            = 
|caption          = 
|pravo ime        = Asley González Montero
|nadimak          = 
|kategorija       =90 kg
|državljanstvo    = {{Z|KUB}} [[Kuba|Kubansko]]
|nadnevak rođenja = [[5. rujna]] [[1989.]]
|mjesto rođenja   = [[Villa Clara]]
|nadnevak smrti   = 
|mjesto smrti     = 
|stil             = 
|visina           = 
|ukupno           = 
|pobjeda          = 
|prekidom         = 
|poraza           = 
|neriješenih      = 
|nevažećih        = 
|prvak            = 
|amat ukupno      = 
|amat pobjeda     = 
|amat prekidom    = 
|amat poraza      = 
|amat neriješenih = 
|amat nevažećih   = 
|amat prvak       = 
|medalje          = 
{{Medalje sport | [[Judo]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje srebro |[[OI_2012.|London 2012.]] | 90 kg }}
{{odličja| Svjetsko prvenstvo}}
{{Medalje bronca |[[Pariz]] [[2011.]] | 90 kg }}
{{odličja| Panameričke igre}}
{{Medalje srebro |[[Guadalajara]] [[2011.]] | 90 kg }}
}}
'''Asley González Montero''' ([[Villa Clara]], [[Kuba]], [[5. rujna]] [[1989.]]) [[kuba]]nski je [[Judo|judaš]] koji se natječe u kategoriji do 90 kg.

== Životopis ==

=== Športska karijera ===

Judaš je na nacionalnom prvenstvu nakon dva treća mjesta ([[2008.]] i [[2009.]]) u razdoblju od [[2010.]] do [[2012.]] bio tri puta uzastopni prvak Kube u judu. Tim titulama pridodan je i naslov viceprvaka na [[Panameričke igre|Panameričkim igrama]] 2011. u [[Guadalajara|Guadalajari]].

U kolovozu [[2011.]] Asley je González sudjelovao na svjetskom prvenstvu u [[Pariz]]u gdje je u svojoj težinskoj kategoriji osvojio broncu.

Na svojim prvim olimpijskim igrama u [[OI 2012.|Londonu 2012.]] González je poražen u finalu od južnokorejskog predstavnika [[Song Dae-Nam]]a.

== Olimpijske igre ==
=== OI 2012. London ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!colspan=&quot;4&quot;|{{Z|UK}} [[OI 2012.|London 2012.]]
|-
!Protivnik!!Zemlja!!Uspjeh!!Natjecanje
|-
|Héctor Campos||{{Z|ARG}} [[Argentina]]||1000:0; pobjeda||1. krug
|-
|Dmitri Gerasimenko||{{Z|SRB}} [[Srbija]]||11:2; pobjeda||2. krug
|-
|Mark Anthony||{{Z|AUS}} [[Australija]]||10:2; pobjeda||četvrtzavršnica
|-
|Kiril Denisov||{{Z|RUS}} [[Rusija]]||1000:1; pobjeda||poluzavršnica
|-
|[[Song Dae-Nam]]||{{Z|JKO}} [[Južna Koreja]]||1:101; poraz||završnica
|-
|}

== Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20121030111402/http://www.london2012.com/athlete/gonzalez-asley-1083517/ Profil judaša]

{{GLAVNIRASPORED:González,Asley}}
[[Kategorija:Džudaši]]
[[Kategorija:Kubanski športaši]]</text>
      <sha1>0k9s2o56s0ux5orzo2vgal3nyj7bdwq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anton Maglica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>344548</id>
    <revision>
      <id>7567268</id>
      <parentid>6983335</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:01:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11111" sha1="o1lsxbpb9q347pzp86ankf23o1lccem" xml:space="preserve">{{nogometni transfer}}
{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Anton Maglica
| slika                            = 
| opis slike                       = 
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| nadimak                          = ''Magla''
| datum rođenja                    = [[11. studenoga]] [[1991.]] 
| mjesto rođenja                   = [[Brčko]]
| država rođenja                   = [[Bosna i Hercegovina]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 181 cm
| trenutačni klub                  = [[SK Austria Klagenfurt (2007.)|Austria Klagenfurt ]]
| broj u klubu                     = 99
| pozicija                         = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = &lt;br/&gt; [[2006.]] – [[2010.]]
| juniorski klubovi                = [[NK Orašje|Orašje]] &lt;br/&gt; [[NK Osijek|Osijek]]
| godina                           = [[2009.]] – [[2012.]] &lt;br/&gt; [[2012.]] – [[2016.]] &lt;br/&gt; [[2016.]] – [[2019.]]&lt;br /&gt;[[2019.]] – [[2021.]] &lt;br&gt; [[2021.]] &lt;br&gt; [[2021.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br&gt; [[2024.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[NK Osijek|Osijek]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] &lt;br /&gt; [[Apollon Limassol]] &lt;br /&gt;[[Guizhou Hengfeng]] &lt;br&gt; [[Kayserispor]] &lt;br&gt; [[APOEL FC|APOEL]]&lt;br&gt; [[CFR Cluj]] &lt;br&gt; [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] &lt;br&gt; [[SK Austria Klagenfurt (2007.)|Austria Klagenfurt ]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}(11) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}85 {{0}}{{0}}(24) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}82 {{0}}{{0}}(40) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}(21) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}{{0}}(5) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) 
| godine u reprezentaciji          = [[2009.]] &lt;br /&gt;[[2009.]] – [[2010.]]&lt;br /&gt;[[2011.]] &lt;br /&gt;[[2012.]]
| reprezentacija                   = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]&lt;br /&gt;{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]&lt;br /&gt;{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]]&lt;br /&gt;{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(4) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(7)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 3. veljače 2024.
}}
'''Anton Maglica''' ([[Brčko]], [[11. studenoga]] [[1991.]]), [[Hrvati|hrvatski]] je profesionalni nogometaš koji trenutačno igra za [[SK Austria Klagenfurt (2007.)|Austriju Klagenfurt]].

== Karijera ==
=== Osijek ===
Svoj nogometni put počinje u mlađim uzrastima NK Orašja. Nakon odlaska na školovanje u [[Osijek]] priključuje se omladinskom pogonu [[NK Osijek]]a. Sa 17 godina upisuje svoj prvi seniorski nastup [[31. svibnja]] [[2009.]] godine u utakmici protiv [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupa]] ušavši kao zamjena za Josipa Kneževića. Svoj prvi gol za [[NK Osijek|Osijek]] postiže u slavonskom derbiju protiv [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalije]] za pobjedu od 1:0 [[20. studenog]] [[2010.]] godine.

=== Hajduk ===
U [[Hajduk Split|Hajduk]] dolazi iz [[NK Osijek]]a na ljeto [[2012.]] godine nakon što je odbio ponudu da dođe u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. U Hajduku nosi broj 9. U svom 4. nastupu za Bile [[12. kolovoza]] protiv [[NK Zagreb|Zagreba]] postiže s pet metara svoj prvijenac na [[Poljud]]u nakon ubačaja [[Goran Jozinović|Gorana Jozinovića]] u 79. minuti. Sredinom kolovoza se ozljeđuje i izbiva s terena nešto više od dva mjeseca. U utakmici protiv [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalije]] u [[Vinkovci]]ma [[2. ožujka]] [[2013.]] godine prvi put postiže dva pogotka u jednom nastupu za splitske Bile. U prvoj utakmici finala [[Hrvatski nogometni kup 2012./13.|kupa 2012./13.]] protiv [[NK Lokomotiva|Lokomotive]] postiže prvi pogodak u Hajdukovom preokretu 2:1 nakon samo četrdesetak sekundi nakon što je ušao u igru.

Sezonu [[1. HNL 2013./14.|2013./14.]] završava kao prvi strijelac Bilih s 12 pogodaka.

=== Apollon Limassol ===
U siječnju [[2016.]] godine raskida ugovor s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] te prelazi u redove [[cipar]]skog [[Apollon Limassol|Apollona]].&lt;ref&gt;[http://slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/312163/Default.aspx Hvala i sretno: Anton Maglica odlazi iz Hajduka]&lt;/ref&gt;

Nakon prvenstvenog debija protiv [[Omonia Nikozija|Omonije]], već u svojoj drugoj utakmici na Cipru postiže prvijenac u dresu [[Apollon Limassol|Apollona]]. Zabio je [[Ermis Aradippou|Ermisu]] u utakmici drugog kola [[Ciparski kup|ciparskog kupa]].&lt;ref&gt;[http://dalmatinskiportal.hr/sport/anton-maglica-zabio-prvijenac-za-apollon/9738 Anton Maglica zabio prvijenac za Apollon!]&lt;/ref&gt; U dresu Apollona vrlo brzo ulazi u formu te u malo manje od mjesec dana zabija u četiri prvenstvene utakmice u nizu. Zabio je protiv [[Ayia Napa F.C.|Ayia Nape]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://dalmatinskiportal.hr/sport/anton-maglica-opet-zabio-pogodak-za-apollon/10004 |title=Krenulo ga: Anton Maglica opet zabio pogodak za Apollon! |access-date=19. kolovoza 2016. |archive-date=18. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160918044639/http://dalmatinskiportal.hr/sport/anton-maglica-opet-zabio-pogodak-za-apollon/10004 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Doxa Katokopias F.C.|Doxe]],&lt;ref&gt;[http://dalmatinskiportal.hr/sport/maglica-opet-zabio--apollon-slavio-na-gostovanju-kod-doxe/10155 Maglica opet zabio, Apollon slavio na gostovanju kod Doxe]&lt;/ref&gt; [[Ermis Aradippou FC|Ermisa]],&lt;ref&gt;[http://dalmatinskiportal.hr/sport/u-zivotnoj-formi--anton-maglica-opet-zabio-za-apollon/10364 U životnoj formi: Anton Maglica opet zabio za Apollon]&lt;/ref&gt; a cijelu seriju pogodaka je okrunio svojim prvim hat-trickom u karijeri, u slavlju 3:1 protiv [[Pafos FC|Pafosa]].&lt;ref&gt;[http://dalmatinskiportal.hr/sport/cudo-nevideno--anton-maglica-zabio-hat-trick-za-apollon/10496 Čudo neviđeno: Anton Maglica zabio hat-trick za Apollon]&lt;/ref&gt;
Do kraja sezone uspijeva se upisati u strijelce još dva puta. Dana [[19. ožujka]] [[2016.]] zabio je [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisu]],&lt;ref&gt;[http://dalmatinskiportal.hr/sport/maglica-zabio-sedmi-pogodak-u-jedanaestom-nastupu-za-apollon/11154 Maglica zabio sedmi pogodak u jedanaestom nastupu za Apollon]&lt;/ref&gt; a dva tjedna poslije i [[APOEL FC|APOEL-u]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://dalmatinskiportal.hr/sport/maglica-zabio-vec-12--gol-za-apollon/11448 |title=Maglica zabio već osmi gol za Apollon |access-date=19. veljače 2017. |archive-date=20. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170220012746/http://dalmatinskiportal.hr/sport/maglica-zabio-vec-12--gol-za-apollon/11448 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Uspješnu prvu polusezonu na Cipru zaključuje osvajanjem [[Ciparski kup|ciparskog kupa]].&lt;ref&gt;[http://dalmatinskiportal.hr/sport/maglica-i-mezga-osvojili-ciparski-kup/12549 Maglica i Mezga osvojili ciparski Kup]&lt;/ref&gt;

==== Sezona 2016./17. ====
Novu sezonu otvara sudjelovanjem u europskim pretkolima gdje njegov Apollon tijesno ispada od strane [[Švicarska|švicarskog]] [[Grasshopper Club Zürich|Grasshoppera]]. Nakon toga osvaja [[Ciparski Superkup]] gdje je odigrao 57 minuta te je zabio prvi pogodak u slavlju od 2:1 protiv [[APOEL FC|APOEL-a]].&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/hr/news/12352/hrvati-u-inozemstvu/2016/08/10/26394592/maglica-zabio-apollon-osvojio-superkup Maglica zabio, Apollon osvojio Superkup]&lt;/ref&gt;

U siječnju [[2017.]] godine hrvatski napadač je zabio jedini pogodak u ligaškom susretu protiv Anagennisija. Maglica je odigrao svih 90 minuta u 21. kolu ciparskog prvenstva.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportnet.rtl.hr/vijesti/500911/nogomet-ostale-lige/video-anton-maglica-zabio-za-pobjedu-i-doveo-apollon-do-drugog-mjesta/ |naslov=Anton Maglica zabio za pobjedu i doveo Apollon do drugog mjesta |rad=sportnet.rtl.hr |dan=28. siječnja 2017. |preuzeto=29. siječnja 2017. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202044535/http://sportnet.rtl.hr/vijesti/500911/nogomet-ostale-lige/video-anton-maglica-zabio-za-pobjedu-i-doveo-apollon-do-drugog-mjesta/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Statistike ==
=== Klupska statistika ===
* Ažurirano [[10. kolovoza]] [[2018.]]
* '''Nas.''' = nastupi; '''Gol.''' = golovi
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;2&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|[[UEFA|Europa]]
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|[[NK Osijek]]
|2008./09.
|1||0||colspan=&quot;2&quot;|—||colspan=&quot;2&quot;|—||colspan=&quot;2&quot;|—||1||0
|-
|2009./10.
|1||0||colspan=&quot;2&quot;|—||colspan=&quot;2&quot;|—||colspan=&quot;2&quot;|—||1||0
|-
|2010./11.
|19||4||1||0||colspan=&quot;2&quot;|—||colspan=&quot;2&quot;|—||20||4
|-
|2011./12.
|23||7||6||3||colspan=&quot;2&quot;|—||colspan=&quot;2&quot;|—||29||10
|-
!Ukupno
!44!!11!!7!!3!!0!!0!!0!!0!!51!!14
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|[[HNK Hajduk Split]]
|2012./13.
|17||5||7||1||2||0||colspan=&quot;2&quot;|—||26||6
|-
|2013./14.
|31||12||1||0||4||0||0||0||36||12
|-
|2014./15.
|21||7||4||4||5||1||colspan=&quot;2&quot;|—||30||12
|-
|2015./16.
|16||0||2||2||5||2||colspan=&quot;2&quot;|—||23||4
|-
!Ukupno
!85!!24!!14!!7!!16!!3!!0!!0!!115!!34
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|[[Apollon Limassol]]
|2015./16.
|14||8||4||1||colspan=&quot;2&quot;|—||colspan=&quot;2&quot;|—||18||9
|-
|2016./17.
|25||9||6||3||2||0||1||1||34||13
|-
|2017./18.
|26||16||5||1||11||0||1||0||43||17
|-
|2018./19.
|0||0||0||0||4||0||0||0||4||0
|-
!Ukupno
!65!!33!!15!!5!!17!!0!!2!!1!!99!!39
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno u karijeri
!194!!68!!36!!15||33!!3!!2!!1!!265!!87
|}

{{Statistika u Hajduku
|85|24
|14|7
|0|0
|16|3
|0|0
|115|34
|29|14
|144|48}}

== Klupski uspjesi ==
[[HNK Hajduk Split]]:
* [[Hrvatski nogometni kup]] (1): [[Hrvatski nogometni kup 2012./13.|2012./13.]]
[[Apollon Limassol]]:
* [[Ciparski kup]] (2): [[Ciparski kup 2015./16.|2015./16.]], [[Ciparski kup 2016./17.|2016./17.]]
* [[Ciparski Superkup]] (2): [[Ciparski Superkup 2016.|2016.]], [[Ciparski Superkup 2017.|2017.]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.transfermarkt.com/anton-maglica/profil/spieler/113192 Anton Maglica na transfermarkt.com]
* [http://int.soccerway.com/players/antun-maglica/85758/ Anton Maglica na int.soccerway.com]

{{GLAVNIRASPORED:Maglica, Anton}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nogometaši APOEL-a]]
[[Kategorija:Nogometaši CFR Cluja]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Kayserispora]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši HŠK Zrinjski Mostar]]
[[Kategorija:Životopisi, Brčko]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]</text>
      <sha1>o1lsxbpb9q347pzp86ankf23o1lccem</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Laušić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>346796</id>
    <revision>
      <id>7567248</id>
      <parentid>7484679</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:07:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14144" sha1="2wbt2xhwl0zd8b1vs8okp357f8c6w7n" xml:space="preserve">{{Jubilarni članak|112.000}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Ante Laušić
| slika             = Ante Lausic imin article.jpeg
| slika_širina      = 150px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[8. svibnja]] [[1940.]]
| mjesto_rođenja    = 
| datum_smrti       = [[16. kolovoza]] [[2012.]]
| mjesto_smrti      = Zagreb
| prebivalište      = Zagreb
| državljanstvo     = hrvatsko
| narodnost         = Hrvat
| etnicitet         = Hrvat
| polje             = povjesničar
| radna_institucija = Institut za migracije i narodnosti
| alma_mater        = Filozofski fakultet u Zadru
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = poljička kneževina, Hrvati u Južnoj Africi, Hrvati u Venezueli
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = 
}}

'''Ante Laušić''' ([[Kreševo (Šestanovac)|Kreševo]],&lt;ref name=&quot;Hrvatsko slovo&quot;&gt;(hs): Odlazak Ante Laušića, [[Hrvatsko slovo]], 23. kolovoza 2012., str. 20.&lt;/ref&gt; [[8. svibnja]] [[1940.]] – [[Zagreb]], [[16. kolovoza]] [[2012.]]), bio je hrvatski [[povjesničar]]. Bio je ravnateljem [[Institut za migracije i narodnosti|Instituta za migracije i narodnosti]]. Mlađi je brat hrvatskog književnika [[Jozo Laušić|Joze Laušića]].

== Životopis ==
Studirao je povijest i filozofiju na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu]] u Zadru gdje je diplomirao 1969. godine. Nakon studija prvo je radio kao srednjoškolski profesor u gradu [[Hvar]]u, gdje je predavao pet predmeta. Potom je radio u srednjoj školi u [[Omiš]]u&lt;ref&gt;[http://www.almissa.com/nastavnici_profesori.htm Omiš – Srednja škola Jure Kaštelan] Nastavnici i profesori, skupina predmeta Filozofija, Sociologija, Logika, Psihologija, OM, TIPSS, MISS, PIG, EIK, Ustav&lt;/ref&gt; sve do 15. veljače 1972. kad je tijekom progona [[hrvatsko proljeće|hrvatskih proljećara]] zbog hrvatskog razmišljanja uhićen i nešto poslije osuđen na 15 mjeseci strogog zatvora. Zatvorsku je kaznu odležao u [[Stara Gradiška|Staroj Gradišci]]. Nakon toga dugo vremena nije se nigdje u školi mogao zaposliti, jer ga je ondašnji režim ocrnjujućim dosjeom proganjao gdje god je poslao zamolbu za primanje na posao. 
&lt;!-- moram vidjeti je li bio među osnivačima ogranka Matice hrvatske --&gt;
Naposljetku se uspio zaposliti kao srednjoškolski profesor u [[Slunj]]u.

Magistrirao je na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu]] u Zadru 1977. na temu ''Društvene i gospodarske prilike u Poljicima do kraja 15. stoljeća''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.unizd.hr/Studenti/Slu%C5%BEbezastudije/Slu%C5%BEbaposlijediplomskihstudija/Obranjeniradovi/Magisterij/tabid/142/Default.aspx |title=Sveučilište u Zadru |access-date=20. kolovoza 2012. |archive-date=9. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120709062109/http://www.unizd.hr/Studenti/Slu%C5%BEbezastudije/Slu%C5%BEbaposlijediplomskihstudija/Obranjeniradovi/Magisterij/tabid/142/Default.aspx |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od 1980. godine radio je u zagrebačkom Institutu za migracije i narodnosti, gdje je došao do statusa višeg znanstvenog suradnika.

Doktorirao je 1985. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru na temu ''Postanak i razvitak Poljičke kneževine: (do kraja XV stoljeća)'', pred ispitnom komisijom u kojoj su bili [[Stjepan Antoljak]] (predsjednik), [[Josip Lučić]] i [[Stijepo Obad]].

1991. je godine objavio knjigu ''Postanak i razvitak Poljičke kneževine (do XV. st.)'' koje je ujedno i sinteza razmišljanja povjesničara o pitanjima poljičke povijesti i pregled rezultata istraživanja povijesne znanosti o toj staroj hrvatskoj knežiji. Djelo je temeljna literatura za povijest Poljica u srednjemu vijeku, jer je objektivnije od svojih prethodnika obradio tu tematiku, a da djelo nije sadržavalo pretjerani romantičarski zanos.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/14409 Zbornik Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda povijesti. društvenih znanosti HAZU, 20(2003)] [[Ante Nazor]]: Granica između Splita i Poljica i splitsko-poljički sukobi u 14. i 15. stoljeću&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Stijepo Mijović Kočan]]: Cjelovito o Poljicima, Glasnik, hrvatski politički tjednik, 18. listopada 1991., str. 44&lt;/ref&gt;

1997. je postao ravnateljem Instituta za migracije i narodnosti sve do odlaska u mirovinu. Umirovio se napisavši knjigu o Hrvatima u Venezueli 2007. godine, prvu cjelovitu monografiju o Hrvatima u Venezueli koja je ikad napisana.&lt;ref name=&quot;Matica&quot;&gt;[http://www.matis.hr/pdf/matica2007_06.pdf Matica, lipanj 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513111538/http://matis.hr/pdf/matica2007_06.pdf |date=13. svibnja 2012. }} Vesna Kukavica: Predstavljena knjiga Ante Laušića – prva cjelovita monografija o Hrvatima u Venezueli&lt;/ref&gt;

Djelovao je pri Međunarodnom klubu hrvatskih iseljenika povratnika i investitora iz dijaspore.&lt;ref name=&quot;Babić&quot;&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030222/zadnjevijesti01.asp Slobodna Dalmacija] B. Babić: Koalicija nije ostvarila obećanja, 22. veljače 2003.&lt;/ref&gt;

== Znanstveni rad ==
Znanstvenički interes mu se rasprostirao na nekoliko područja.

Jedno je bila srednjovjekovna [[hrvatska povijest]], pri čemu se posebice isticalo zanimanje za Poljičku kneževinu, o značenju i autentičnosti hrvatskih povijesnih isprava kneza [[Trpimir]]a i [[Muncimir|Mutimir]]a, starohrvatskoj župi [[Radobilja|Radobilji]], o [[bitka kod Siska|bitci kod Siska 1593.]], [[Pacta conventa|Pacti conventi]] od 1102., Istri pod mletačkom vlašću u 16. i 17. st.,&lt;ref&gt;[http://info.hazu.hr/m_bertosa_bibl_osvrti HAZU] Osvrti na znanstveni rad i radove professora emetirusa Miroslava Bertoše (izbor). Ante Laušić, [[Miroslav Bertoša]]: Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću. Dio I.: Kolonizacija, Pula, Istarska naklada, 1986., 320 str., Migracijske teme – Časopis za istraživanje migracija i narodnosti, III, br. 1, Zagreb 1987.&lt;/ref&gt; [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]&lt;ref&gt;[http://www.matis.hr/pdf/matica2009_07.pdf Matica, srpanj 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513141554/http://matis.hr/pdf/matica2009_07.pdf |date=13. svibnja 2012. }} Ante Laušić: Prvi zajamčeni venezuelsko-hrvatski dodir: Dubrovačka Republika kao uzor&lt;/ref&gt; ali i o novijoj hrvatskoj povijesti, kao što je o Radićevom kolegi [[August Košutić|Augustu Košutiću]] (1893. – 1964.) i o [[Bruno Bušić|Bruni Bušiću]].&lt;ref&gt;[http://www.matis.hr/pdf/matica2008_11.pdf Matica, studeni 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513052633/http://matis.hr/pdf/matica2008_11.pdf |date=13. svibnja 2012. }} Hrvatski rodoljub i intelektualac&lt;/ref&gt;

Druga tema za koju se zanimao bile su [[unutarnje migracije]] u Hrvatskoj (pr. iseljenička problematika Istre 2. pol. 19.st. – 1960-te, kolonisti i izbjeglice u Slavoniji u vrijeme agrarne reforme i kolonizacije 1945-1948., [[Folksdojčer]]ima i njihovom egzodusu iz bivše Jugoslavije, uzroci i posljedice iseljavanja bosanskohercegovačkih Hrvata u 20. stoljeću&lt;ref&gt;[https://bib.irb.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&amp;lang=EN&amp;rad=164998 Hrvatska znanstvena bibliografija]&lt;/ref&gt;).

Treća tema za koju se zanimao bilo je [[hrvatsko iseljeništvo]]. Ponajviše se bavio Hrvatima u [[Hrvati u Južnoj Africi|Južnoj Africi]] i [[Hrvati u Kanadi|Kanadi]], a zadnjih je godina istraživao [[Hrvati u Venezueli|Hrvate u Venezueli]]. Pisao je i o [[Carlo Corner|Carlu Corneru]], [[Hrvati u Sloveniji|Hrvatima]] u Sloveniji, homerskim pjesmama kao književnom i znanstvenom djelu, hrvatskom iseljeničkom tisku u Kanadi, hrvatskim katoličkim misijama.
O hrvatskom je iseljeništvu govorio da to nije teret, nego golema vrijednost koja matičnoj zemlji Hrvatskoj stoji na raspolaganju.&lt;ref name=&quot;Babić&quot;/&gt;

== Djela ==
Radove je objavio u [[Migracijske i etničke teme|Migracijskim i etničkim temama]], [[Migracijske teme|Migracijskim temama]], [[Marulić (revija)|Maruliću]], Mosorskoj vili, Pazinskom memorijalu, Zapošljavanju, Radovima [[Zavod za hrvatsku povijest|Zavoda za hrvatsku povijest]], župnom časopisu Radobilji,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://prubic.tripod.com/pages/podatci |title=P. Rubić: Podatci o župi Radobilji |access-date=21. kolovoza 2012. |archive-date=22. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140922023344/http://prubic.tripod.com/pages/podatci |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; iseljeničkom kalendaru Matici, [[Hrvatske iseljeničke teme|Hrvatskim iseljeničkim temama]] te u slovenskoj Znanstvenoj reviji iz Maribora. Povremeno je pisao za hrvatski tjednik za kulturu [[Hrvatsko slovo]].&lt;ref name=&quot;Hrvatsko slovo&quot;/&gt;

Objavio je radove u ovim zbornicima: 
* ''Zbornik Prvog sabora hrvatske dijaspore''
* ''Hrvatski iseljenički zbornik''
* ''Hrvati u Sloveniji'' (ur. Mirjana Domini)
* ''Treba li domovini hrvatsko izvandomovinstvo?'' (ur. Biserka Cetinić)
* ''Hrvati izvan domovine'' (kongres hrvatskih povjesničara)
* zbornik radova sa simpozija ''Hrvatska dijaspora, jučer, danas, sutra'' 1997.&lt;ref&gt;[http://mjesec.ffzg.hr/isis-konverzija/greske/sorted/po/napomena.txt FFZG]&lt;/ref&gt;
* ''50 godina Bleiburga: zbornik radova o Bleiburgu i križnim putovima s trećeg međunarodnog znanstvenog simpozija u Bleiburgu, 14. i 15. svibnja 1995.'' (ur. [[Jozo Marević]])
* ''Budućnost iseljene Hrvatske'' (ur. Vlado Šakić; [[Josip Jurčević]]; [[Marin Sopta]])
* ''Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata'' (1918. – 1943.)
* ''Sezonstvo in izseljenstva v panonskem prostoru: sosedstvo Avstrije, Hrvaške, Madžarske in Slovenije'' (izdanje [[ZRC SAZU]]) – međunarodna recenzija

Bio je suradnik u [[elaborat]]u ''Poslovna inteligencija i elektroničko poslovanje''.

Bio je glavni istraživač odnosno voditelj projekta [[MZOS|ministarstva znanosti, obrazovanja i športa]]-a (kod IMIN-a) Hrvatska dijaspora 1996. – 2002.,&lt;ref&gt;[http://zprojekti.mzos.hr/zprojektiold/arh_dets.asp?trazi=ante+lau%9Ai%E6&amp;gdje=1&amp;Submit=Pretrazi&amp;ID=121 MZOS] Znanstveni projekti&lt;/ref&gt; a sudjelovao je u IMIN-ovim znanstvenim projektima  ''Hrvatske migrantske zajednice: pripadnost i multikulturalizam'' 2002. – 2006.), vodio je IMIN-ov međunarodni projekta ''Društveno okupljanje Hrvata u prekomorskim zemljama'' (1945. – 1990.), (1991. – 1995.) te je sudjelovao na projektu ''Hrvati u Republici Sloveniji i Slovenci u Republici Hrvatskoj'' (1995. – 2000.).

Autor je [[proslov]]a knjizi Prinosi povijesti Poljica iz 2004. godine (autor knjige [[Alfons Pavić]], otac poljičke historiografije&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040904/kultura01.asp Slobodna Dalmacija] Ivan Ugrin: Otac poljičke historiografije, 4. rujna 2004.&lt;/ref&gt;). U [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]] objavio je svibnja 2004. [[podlistak]] u nekoliko nastavaka ''Hrvati na Sjevernom ledenom moru''&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040519/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Ante Laušić: Hrvati na Sjevernom ledenom moru 1872. – 1874.&lt;/ref&gt; gdje je pisao o sudjelovanju Hrvata odnosno hrvatskih mornara u [[Arktik|arktičkim]] [[arktička istraživanja|istraživanjima]].&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=165033 Hrvatska znanstvena bibliografija] Ante Laušić: Hrvati na Sjevernom ledenom moru&lt;/ref&gt;

Bio je [[recenzent]] izdanja: &lt;br&gt;
(popis nepotpun)

*''Populacija i kontinuitet pri smjeni civilizacija. Primjeri s izmaka antike, Etničnost i povijest'' (ur. Emil Heršak), IMIN-Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999. (korecenzent Jadranka Grbić)&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/vijece/DV03_09.doc FFZG]&lt;/ref&gt;
*''Čuvari bleiburške uspomene'', autori: [[Josip Jurčević]], Bruna Esih, [[Bože Vukušić]]), 2003. (korecenzent: Zdravko Dizdar)
*''Hrvatski politički emigrant 1941. – 1991.'', 2009. (autor Tomislav Krolo, prireditelji [[Ivan Čizmić]] i [[Marin Sopta]], korecenzenti Branimir Banović i [[Josip Jurčević]])&lt;ref&gt;[http://www.viktimologija.com.hr/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=130&amp;limitstart=1040 Hrvatsko žrtvoslovno društvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130820220223/http://www.viktimologija.com.hr/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=130&amp;limitstart=1040 |date=20. kolovoza 2013. }} Promocija knjige &quot;Hrvatski politički emigrant 1941.- 1991.&quot;, 21. ožujak 2009.&lt;/ref&gt;

Bio je [[urednik]] izdanja:
* monografija ''Izvješća Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu 1922. – 1939.'', Zagreb : Institut za migracije i narodnosti, 1998. (autor Pavao Jonjić)
* serijska publikacija ''Biblioteka Iseljenička arhivska građa''

Objavio je knjige:
* ''Postanak i razvitak Poljičke kneževine'' (do kraja XV. stoljeća). Split: Književni krug, 1991. 
* ''Južna Afrika i Hrvati'', Zagreb: IMIN, 2000. (suautor [[Josip Anić]]). 
* ''Venezuela i Hrvati'',. Zagreb: IMIN, [[Hrvatska matica iseljenika]], 2007.  (recenzenti Ivan Čizmić i Aleksandar Vukić)&lt;ref name=&quot;Matica&quot;/&gt;

== Izvori ==
*[http://www.imin.hr/dr.-sc.-ante-lausic Institut za migracije i narodnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140312021205/http://www.imin.hr/dr.-sc.-ante-lausic |date=12. ožujka 2014. }}
*[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=093992 Hrvatska znanstvena bibliografija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
* ''Postanak i razvitak Poljičke kneževine'' (do kraja XV. stoljeća). Split: Književni krug, 1991. 
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=2810 Tko je tko u hrvatskoj znanosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304113040/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=2810 |date=4. ožujka 2016. }}
*[http://www.matis.hr/zbornici/2001/Text/Text1-1.htm Hrvatska matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080211115958/http://www.matis.hr/zbornici/2001/Text/Text1-1.htm |date=11. veljače 2008. }} Ante Laušić: Republika Hrvatska i njezina dijaspora, Hrvatski iseljenički zbornik 2001. (članak)

{{GLAVNIRASPORED:Laušić, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
[[Kategorija:Kreševo (Šestanovac)]]</text>
      <sha1>2wbt2xhwl0zd8b1vs8okp357f8c6w7n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakica (2003.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461215</id>
    <revision>
      <id>7567451</id>
      <parentid>6520390</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:55:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4277" sha1="4n9jgcixpy5v5nrg0h3lwxohwu5l6na" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma     = Bakica
| naslov originala = Бабуся
| slika            = 
| opis slike       = 
| veličina slike   = 
| režija           = Lidija Bobrova
| producenti       = Andrej Zercalov&lt;br /&gt;Jean Bréhat
| scenarij         = Lidija Bobrova
| pripovjedač      = 
| glavne uloge     = Nina Šubina&lt;br /&gt;Olga Oniščenko&lt;br /&gt;Anna Ovsjannikova&lt;br /&gt;Jurij Ovsjanko
| glazba           = 
| snimatelj        = Valerij Revič
| montaža          = 
| scenografija     = 
| kostimografija   = 
| studio           = [[Lenfilm]]
| distributer      = 
| godina           = [[2003.]]
| trajanje         = 97 minuta
| država           = [[Rusija]]
| jezik            = [[ruski]]
| budžet           = 
| zarada           = 
| žanr             = [[drama]]
| prethodni        = 
| sljedeći         = 
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0349116
}}

'''''Bakica''''' – umjetnički [[film]] nastao u rusko-francuskoj koprodukciji [[2003.]] godine. Film je snimljen u mjestu Podjuga Grinevo-Konošskog rajona [[Arhangelska oblast|Arhangelske oblasti]].&lt;ref&gt;Horošeje kino, [http://www.horosheekino.ru/bab.htm O filjme &quot;Babusja&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110326225830/http://www.horosheekino.ru/bab.htm |date=26. ožujka 2011. }}&lt;/ref&gt;

==Radnja==
&quot;Bakica&quot; – tako su je umiljato zvali njezini unuci za koje je ona bila najvažnija osoba na svijetu (majka i otac su radili na željeznici te su stalno bili na putu). Prošle su godine. Unuci su odrasli, stvorili vlastite obitelji. Bakica je prodala svoju kući, novac dala unucima, a sama otišla živjeti kod kćeri i zeta u gradskom stanu. No kćer Vera je umrla, a zet je stvorio drugi život i odbacio svekrvu. Iz prijestolnice je doputovala njezina nećakinja, poznata [[novinarka]], koja se trudi zbrinuti je kod unuka. No unuci, danas uspješni, odbijaju je primiti pronalazeći različita opravdanja. Jedini je želi unuk koji se i sam nalazi u teškom situaciji: živi kao izbjeglica iz [[Čečenija|Čečenije]] s invalidnim djetetom.

==Uloge==
* Nina Šubina – baka Tosja
* Olga Oniščenko – Liza (nećakinja bake Tosje)
* Anna Ovsjannikova – Anna (sestra bake Tosje)
* Jurij Ovsjanko – Ivan (zet bake Tosje)
* Vladimir Kulakov – Vitja (nećak bake Tosje)
* Sergej Gamov – Tolik (unuk bake Tosje)
* Marija Lobačova – Taja (unuka bake Tosje)
* Sergej Anufrijev – Kolja (susjedin sin)
* Polina Tiljga – Olja (praunuka bake Tosje, Tolikova kćer)
* Pavel Derevjanko (Vitjin prijatelj)
* Tamara Cyganova – Maša (Tolikova žena)

==Nagrade==
* Glavna nagrada i nagrada ''Arte'' na festivalu &quot;Rencontres Internationales&quot; u [[Pariz]]u.
* Nagrada pariške gradske vijećnice za distribuciju filma u [[Francuska|Francuskoj]].
* Glavna nagrada i nagrada publike na filmskom festivalu u Cottbusu, [[Njemačka]].
* Posebna nagrada žirija Internacionalnog filmskog festivala u [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]], nagrada Ekumenskog žirija [[Berlinale]]a, nagrada &quot;Don Quihot&quot; ([[Češka]]).
* Glavna nagrada Festivala festivalá u [[Sankt Peterburg]]u.
* Nagrada za najbolju žensku ulogu na festivalu &quot;Kinotavr&quot; u [[Soči]]ju.

==Bilješke==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
* Enciklopedija otečestvennogo kino, [http://www.russiancinema.ru/films/film9515/ Babusja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://kinoros.ru/db/movies/39/index.html Bakica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420155730/http://kinoros.ru/db/movies/39/index.html |date=20. travnja 2021. }} na '''Kino Rossii'''
* [https://web.archive.org/web/20070602143753/http://www.lenfilm.ru/babusia.htm Bakica] na '''[[Lenfilm]]u'''
* [https://web.archive.org/web/20060922005555/http://www.ruskino.ru/movie/forum.php?razdel=ros&amp;category=kino&amp;aid=303 Bakica] na '''Rossijskoje kino'''
* Nezavisimaja gazeta, [http://www.ng.ru/culture/2004-03-17/7_babusay.html &quot;Babusja&quot; v otsutstvije nacional'noj idei], 17. ožujka 2004.
* [http://www.pictures29.ru/2002/09/blog-post.html Fotoreportaža o filmu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709052024/http://www.pictures29.ru/2002/09/blog-post.html |date=9. srpnja 2012. }} u selu Grinevo u Arhangeljskoj oblasti.

[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Ruski filmovi 2000-ih]]</text>
      <sha1>4n9jgcixpy5v5nrg0h3lwxohwu5l6na</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anarhizam u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>463478</id>
    <revision>
      <id>7567064</id>
      <parentid>7487193</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:56:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18077" sha1="ouam35jtck7lbqk03shu24ah2ass1yb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Naslovna stranica Narodne obrane koja pise o generalnom strajku u Osijeku (9.5.1905.).jpg|mini|Naslovna stranica ''[[Narodna obrana (dnevni list, Osijek)|Narodne obrane]]'' koja pise o generalnom štrajku u Osijeku (9. svibnja 1905.)]]

[[Anarhizam|Anarhistička]] ideja u Hrvatskoj javlja se u kasnom 19. stoljeću unutar socijalističkog radničkog pokreta kao i u ostalim europskim zemljama. Povijest anarhizma u Hrvatskoj do sada je tek djelomično [[historiografija|historiografski]] obrađena.

==Pregled povijesti anarhizma u Hrvatskoj od kraja 19. do sredine 20. stoljeća u međunarodnom kontekstu&lt;ref&gt;Pejić, Luka, [http://www.historiografija.hr/?p=2769/ ''Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj - fragmenti subverzije], [http://www.daf.hr/ DAF], Zagreb, 2016., str. 187-189.&lt;/ref&gt;==

- 1840. Francuski autor [[Pierre-Joseph Proudhon]] objavljuje tekst ''Što je vlasništvo?'' (''Qu'est-ce que la propriét?'') te se prvi proziva anarhistom.&lt;br&gt;

- 1848. Održan [[Slavenski kongres|kongres slavenskih naroda]] u [[Prag]]u, od 2. do 12. lipnja. [[Mihail Bakunjin]], poznati ruski anarhist koji je isprva zagovarao [[panslavizam]], poziva južne Slavene, a među njima i Hrvate, na jedinstvo i borbu protiv ruskog carizma i rastućeg njemačkog nacionalizma.&lt;br&gt;

- 1867. U [[Osijek]]u osnovano prvo radničko društvo na području bivše Jugoslavije.&lt;br&gt;

- 1868. [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] i početak značajnije industrijalizacije Hrvatske.&lt;br&gt;

- 1869. Prvi štrajkovi u Osijeku i [[Rijeka|Rijeci]].&lt;br&gt;

- 1869/1870. Sumnje u osnivanje podružnice [[Prva internacionala|Prve Internacionale]] u Osijeku.&lt;br&gt;

- 1871. [[Pariška komuna]], od ožujka do svibnja, i osuda hrvatskog tiska te pojedine simbolične akcije solidarnosti s komunarima.&lt;br&gt;

- 1872. Štrajk zagrebačkih tipografa predvođen [[Dragutin Khale|Dragutinom Khaleom]].&lt;br&gt;

- 1873. U [[Zagreb]]u osnovano prvo radničko društvo.&lt;br&gt;

- 1874. Pokrenut ''Radnički prijatelj'' (''Der Arbeiterfreund''), list putem kojeg hrvatsko radništvo izražava svoje najranije zahtjeve.&lt;br&gt;

- 1874. – 1884. Djelovanje Socijaldemokratske partije Austrije, odnosno njezine anarhističke frakcije čiji se utjecaj širi i na Hrvatsku.&lt;br&gt;

- 1875. U Zagrebu održana prva radnička skupština na kojoj je prisustvovalo tristotinjak ljudi.&lt;br&gt;

[[Datoteka:Narodne novine, 18-5-1884.jpg|mini|Članak &quot;Anarchisti u Zagrebu&quot;, objavljen 18. svibnja 1884. godine u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''.]]

- 1880. Poziv na osnivanje internacionalne komune u Osijeku.&lt;br&gt;

- 1884. Sudski procesi protiv zagrebačkih anarhista. Ban [[Khuen-Héderváry]] započinje s intenzivnim progonom socijalista.&lt;br&gt;

- 1885. U Osijeku priveden radnik Ignjat Graff, optužen za anarhističku agitaciju. Zaplijenjeno nekoliko brojeva lista ''[[Freiheit]]''.&lt;ref&gt;Rajković, Ana, ''Širenje bludnih ideja u Slavoniji. Pojava anarhističkih ideja u radničkom pokretu Slavonije'', Što čitaš?, Zagreb, 2016., str. 39-43.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt; 

- 1887. U [[Dubrovnik]]u počinje izlaziti list ''Radnik''.&lt;br&gt;

- 1890. Zagrebački radnici po prvi put proslavili [[Praznik rada]].&lt;br&gt;

- 1894. Osijek posjećuje mađarski anarhist Henrik Wieneke, a u gradu je aktivan i tipograf Spehn koji je u kontaktu s anarhistima iz ostatka Europe. Gradonačelnik Osijeka Rotter izražava strah od anarhističke „propagande djelom“.&lt;ref&gt;Pejić, Luka, ''[http://www.h-alter.org/vijesti/klasicni-anarhizam-i-propaganda-djelom-1/ Klasični anarhizam i &quot;propaganda djelom&quot; (1.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171026214249/http://www.h-alter.org/vijesti/klasicni-anarhizam-i-propaganda-djelom-1/ |date=26. listopada 2017. }}'' H-Alter, 29. travnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pejić, Luka, ''[http://www.h-alter.org/vijesti/klasicni-anarhizam-i-propaganda-djelom-2/ Klasični anarhizam i &quot;propaganda djelom&quot; (2.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171026214352/http://www.h-alter.org/vijesti/klasicni-anarhizam-i-propaganda-djelom-2/ |date=26. listopada 2017. }}'' H-Alter, 5. svibnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;

- 1895. Upozorenje Khuenove administracije o širenju anarhističkih nazora među državnim činovnicima i domobranima.&lt;br&gt;

- 1898. Talijanski anarhist [[Luigi Lucheni]] ubio [[Elizabeta Austrijska|Elizabetu Austrijsku]], ugarsko-hrvatsku kraljicu. U [[Zadar|Zadru]] počinje izlaziti dvojezični list ''Socijalista'' (''Il Socialista''), a u [[Split]]u boravi talijanski anarhist Attilio Pieroni. Iste godine etnomuzikolog iz Osijeka [[Franjo Kuhač]] objavljuje tekst ''Anarkija u hrvatskoj književnosti i umjetnosti'', oštro kritizirajući nove umjetničke pravce, a naročito pojavu [[secesija|secesije]] u Hrvatskoj. Vlasti tada upućuju na utjecaje srpskih anarhista u ovim krajevima.&lt;br&gt;

- 1899. [[Antun Gustav Matoš]] dolazi u [[Pariz]] gdje upoznaje brojne anarhiste o kojima piše i objavljuje tekstove.&lt;br&gt;

- 1900. Štrajk 600 radnika koji su sudjelovali u izgradnji željeznice Dubrovnik-Čapljina. Iz Rijeke je prognan francuski anarhist Joseph Signac, dok Banskom Hrvatskom kruže potjernice za talijanskim anarhistima povezanima s atentatom na kralja [[Umberto I.|Umberta I.]]&lt;br&gt;

- 1901. Objavljena tjeralica za pet talijanskih te dvadesetak anarhista odbjeglih iz njemačkih krajeva.

- 1902. Uhićenje dvojice hrvatskih anarhista kojima se sudi u Osijeku. Gradske vlasti iz Padove riječkom guverneru šalju dopis da se anarhisti nalaze na području [[Trst]]a, [[Istra|Istre]] i Rijeke „s očitom nakanom da šire strah i trepet“.

- 1903. Privođenje nekoliko pulskih anarhista uz zapljenu nedozvoljenog tiska.

- 1904. Prosvjed petnaestak anarhista u [[Pula|Puli]].

- 1905. Parole o klasnoj borbi postaju sve učestalije, u Osijeku izbija [[generalni štrajk]], prvi takve vrste u hrvatskoj povijesti.

- 1907. Tršćanski anarhistički list ''Germinal'' Split opisuje kao grad oživljen „grupom mladih buntovnika, slobodara“. Policija ubrzo započinje s uhićenjima splitskih anarhista. Iste godine u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] organiziran generalni štrajk gdje [[Miloš Krpan]] propagira anarhosindikalističke ideje.&lt;ref&gt;Rajković, Ana ''[http://www.zarez.hr/clanci/milos-krpan-predstavnik-slavonske-utopije/ Miloš Krpan – predstavnik slavonske utopije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250618113516/https://www.zarez.hr/clanci/milos-krpan-predstavnik-slavonske-utopije |date=18. lipnja 2025. }}'' Zarez, 26. siječnja 2015.&lt;/ref&gt; [[Hrvatsko-srpska koalicija]] legalizira sindikate.

- 1909. Miloš Krpan, radnički aktivist i anarhist iz Broda na Savi, upućuje poziv bečkim anarhistima na osnivanje komune u okolici Slavonskog Broda. Splićani organiziraju demonstracije povodom ubojstva španjolskog anarhista i pedagoga [[Francisco Ferrero|Francisca Ferrera]]. Osječki anarhist [[Ivan Zepp]] u [[Beč]]u upoznaje utjecajnog austrijskog anarhista, [[Rudolf Grossman|Rudolfa Grossmanna]].

[[Datoteka:Anarh.jpg|mini|Članovi splitskog nogometnog kluba Anarh, osnovanog 1912. godine]]

- 1910. Pjesnik [[Janko Polić Kamov]], simpatizer anarhizma, umire u [[Barcelona|Barceloni]]. &quot;Slozi&quot;, bečkom udruženju za uzajamnu pomoć južnoslavenskih radnika, pristupaju anarhosindikalisti koji ubrzo bivaju izbačeni iz društva.

[[Datoteka:Stephanus-fabijanovic-1917.jpg|mini|Zbirka eseja ''The Idle and Untimeous Observer'', anarhista Stjepana Fabijanovića, objavljena 1917. godine u Los Angelesu.]]

- 1911. Šibenčanin [[Nikola Njeguš Vavrak]] u bečkom parlamentu iz revolvera puca na ministra pravde Hochenburgera.

- 1912. U Splitu osnovan nogometni klub [[RNK Split|Anarh]]. [[Luka Jukić]] izvršio neuspjeli atentat na bana [[Slavko Cuvaj|Slavka Cuvaja]].

- 1914. Početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

- 1917. [[Stjepan Fabijanović]], pekar i anarhist iz Hrvatske koji je krajem 19. stoljeća emigrirao u [[SAD]], objavljuje knjigu ''[[The Idle and Untimeous Observer]]'', svojevrsnu kolekciju različitih eseja.

- 1918. Sedmodnevni generalni štrajk u Puli. Revolucionarni proglasi [[Karl Liebknecht|Karla Liebknechta]] šire se Zagrebom. Uz jačanje [[zeleni kadar|&quot;zelenog kadra&quot;]] i kraj rata, vlasti pišu o sveopćoj anarhiji. [[Antun Branko Šimić|A. B. Šimić]] objavljuje esej ''Anarhija u umjetnosti''.

- 1919. Zabilježeno gotovo 12.000 sindikalno organiziranih radnika u Puli.

- 1920. Pulski anarhisti navodno planirali atentat na Mussolinija. Iste godine vlada [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] izdaje ''[[Obznana|Obznanu]]'' čime izvan zakona stavlja djelovanje svih socijalističkih organizacija. U Zagrebu izbija generalni štrajk.

- 1920. – 1922. U Puli zabilježeno oko 400 pretplatnika anarhističkog časopisa ''[[Umanità Nova]]''. Dolazi do neslaganja pulskih [[anarhosindikalizam|anarhosindikalista]] i [[anarhoindividualizam|anarhoindividualista]].

- 1921. Štrajk [[Labinska republika|labinskih rudara]], od 2. ožujka do 8. travnja, kojemu su prethodila anarhistička zauzimanja tvornica u Italiji godinu dana ranije.

- 1924. Stjepan Fabijanović i [[Max Nettlau]], najznačajniji povjesničar anarhističkog pokreta, razmjenjuju prva pisma.

- 1927. Hrvatski dnevni tisak izvještava o sudskom procesu protiv talijanskih anarhista [[Sacco i Vanzetti|Sacca i Vanzettija]], kao i o njihovoj egzekuciji.&lt;ref&gt;Rajković, Ana; Pejić, Luka, ''[http://www.noviplamen.net/glavna/sacco-vanzetti-devedeset-godina-poslije/ Sacco i Vanzetti, devedeset godina poslije]'' Novi plamen, 22. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt;

- 1931. Umire Miloš Krpan.

- 1933. Umire Stjepan Fabijanović.

- 1936. – 1939. U [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] sudjeluju anarhisti iz Hrvatske, a naročito oni iz Istre i Dalmacije.

== Hrvatski anarhisti krajem 19. i početkom 20. stoljeća ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Milos Krpan, Croatian anarchist.jpg|&lt;center&gt;Miloš Krpan (1862.–1931.), učitelj i osnivač prve anarhističke komune u hrvatskoj povijesti.
Datoteka:Stjepan and Hermina Fabijanovic (Los Angeles, 1924).jpg|&lt;center&gt;Stjepan i Hermina Fabijanović (1924. godina, Los Angeles).
Datoteka:Ivan Zepp.jpg|&lt;center&gt;Ivan Zepp (1889. – 1967.), prema Lavoslavu Krausu, kroničaru radničkog pokreta, &quot;posljednji osječki anarhist&quot;.
Datoteka:Nikola Turcinovic.jpg|&lt;center&gt;Nikola Turčinović (1911.–1973.), rovinjski anarhist i borac u Španjolskom građanskom ratu.
&lt;/gallery&gt;

==Drugi svjetski rat==
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postojala je anarhistička partizanska jedinica nastala u okolici [[Rovinj]]a. Nakon rata, komunistička vlast je odala priznanje anarhističkim borcima, iako uz određenu suzdržanost iz ideoloških razloga.&lt;ref&gt;Šimleša, Dražen, ''Snaga utopije'', [http://www.stocitas.org/ Što čitaš?], Zagreb, 2005., str. 218-219.&lt;/ref&gt;

==Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji==
Po završetku Drugog svjetskog rata, anarhistički pokret u Hrvatskoj je zamro zbog [[Savez komunista Jugoslavije|partijske]] represije. Maleni je uzlet imao tek tijekom studentskih prosvjeda [[1968.]] godine u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u.

Osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Zagrebu nastaje, najprije bezimena, grupa anarhističkih tendencija koja kasnije mijenja nekoliko imena - ''Train Toilet Band'', ''Svarun'' i na kraju ''Autonomija''. Aktivnosti te grupe su se ograničavale na performanse i male demonstracije, primjerice tzv. &quot;Prazne demonstracije&quot; na kojima su članovi grupe ismijavali politiku održavajući &quot;prazne govore&quot; (govornik nije ništa izgovarao) i dijeleći prazne letke. Grupa se raspada početkom [[1990-ih|devedesetih]].&lt;ref&gt;Ibid, str. 220-221.&lt;/ref&gt;

== Osamostaljena Hrvatska ==
[[1991.]] godine u Zagrebu nastaje [[Z.A.P.O.]] - ''Zagrebačka [[anarho-pacifizam|anarho-pacifistička]] organizacija''. Organizacija je nastala spontano i to u trenucima početka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Prva manifestacija Z.A.P.O.-a je antiratna manifestacija održana u proljeće 1991.
Početkom rata smanjuje se opseg djelatnosti organizacije, a dio članova [[1992.]] prelazi u mrežu ''Antiratne kampanje Hrvatske''. Te godine počinje izlaziti i magazin ''Comunitas'' te biltene ''Nećemo i nedamo'' i njegovu englesku verziju ''Zaginflatch'' čija je svrha bila izvještavanje o događajima s prostora bivše SFRJ, što je u ratno doba bilo otežano kroz ''mainstream'' medije.
Godine [[1994.]] Z.A.P.O. mijenja ime u ''Z.A.P - Zagrebački anarhistički pokret'', ali se [[2001.]] gasi.&lt;ref&gt;Ibid, str. 222-226.&lt;/ref&gt;

==21. stoljeće==
[[Datoteka:Balkan-Anarchist-Bookfair-Zagreb.jpg|lijevo|mini|350px|11. Balkanski anarhistički sajam knjiga, Zagreb, travanj 2017.]]

''Anfema'' (Anarhofeministička akcija) nastala je 31. listopada [[1999.]] u Zagrebu, simbolički na [[Noć vještica]].
Anfema je svojim nastankom pojačala problematiziranje pitanja žena u anarhističkom pokretu te stvorila alternativnu [[feminizam|feminističku]] scenu, jer su članice grupe ustvrdile da se u institucionaliziranim feminističkim udrugama još uvijek previše odnosa bazira na hijerarhiji i dominaciji, samo bez muškaraca.
Početkom [[2000.]] godine objavljuju prvi broj časopisa ''WOMB'' (eng. ''womb'' = rodnica). Osnovne djelatnosti grupe su bile organiziranje radionica i informiranje građanstva o problemima žena u društvu.&lt;ref&gt;Ibid, str. 227.&lt;/ref&gt;

Krajem 1990-ih u Zagrebu se pokreće Kolektiv Hrana, a ne oružje (Food Not Bombs) koji je prvotno nastao u Bostonu ranih 1980-ih kao anti-nuklearni pokret. Danas je to jedan od najbrže rastućih kolektiva u svijetu i broji mnoge autonomne zajednice. U Hrvatskoj su kolektivi pokretani u Osijeku, Splitu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Zagrebu. Filozofija kolektiva se bazira na anarhizmu, te u svojim direktnim akcijama sakupljanja odbačene hrane, recikliranja i dijeljenja, predstavlja anarhizam u praksi koji se temelji na solidarnosti, samoorganizaciji i pravilnoj raspodjeli. Aktivisti i aktivistkinje svojim akcijama ukazuju na krizu vrijednosti u svijetu, te na činjenicu da je siromaštvo - oblik nasilja, nastalo kao rezultat nepravilne politike države koja je vođena iskrivljenim prioritetima.

U [[Zadar|Zadru]] je krajem [[2001.]] osnovan &quot;Z.A.F.&quot; - Zadarski anarhistički front, ali u početku pod nazivom ''Zadarska inicijativa protiv ekonomske globalizacije'' (ZAPEG). Izdavali su list ''Solidarnost i sloboda''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://anarhizam.hr/arhiv/40-intervjui/84-zadarski-anarhistiki-front-zaf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170114095808/https://www.anarhizam.hr/arhiv/40-intervjui/84-zadarski-anarhistiki-front-zaf |archive-date=14. siječnja 2017. |access-date=10. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt;

Otprilike istovremeno, u [[Rijeka|Rijeci]] je osnovana ''Riječka anarhistička inicijativa'', kao interesna skupina okupljena oko prosvjeda protiv postavljanja radara na [[Učka|Učku]]. Kasnije je sudjelovala i u drugim prosvjedima, npr. onima protiv [[NATO|NATO-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://anarhizam.hr/teorija-i-praksa/74-rijeka-anarhistika-inicijativa-to-je-to-anarhizamliberterski-socijalizam |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20171027024757/http://anarhizam.hr/teorija-i-praksa/74-rijeka-anarhistika-inicijativa-to-je-to-anarhizamliberterski-socijalizam |archive-date=27. listopada 2017. |access-date=10. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt;

Najmlađa, ali i najorganiziranija anarhistička organizacija u Hrvatskoj je [[Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)]], nastala 12. travnja [[2008.]] godine u Zadru na 1. kongresu MASA-e.
MASA se temelji na [[anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] - osnivanju sindikata bez hijerarhijske strukture.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.masa-hr.org/ |title=Arhivirana kopija |access-date=10. studenoga 2012. |archive-date=6. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121206023345/http://www.masa-hr.org/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Organizacija za sada ima ogranke u [[Zagreb]]u i [[Split]]u te lokalne kontakte u još nekim gradovima.

Od 01.7.[[2013.]] &quot;riječki ogranak&quot; Mreže anarho-sindikalista izlazi iz navedene organizacije, mijenjajući svoje ime u Mreža anarhista Rijeka (MASA Rijeka).&lt;ref&gt;http://masari.noblogs.org/o-nama/&lt;/ref&gt; Razloge izlaska iz MASA-e navode u svome priopćenju [http://masari.noblogs.org/kraj-jedne-faze-djelovanja-rijecke-grupe-hrv-eng-it/ &quot;Kraj jedne faze djelovanja riječke grupe&quot;] u kojem između ostaloga navode: &quot;Danas možemo i javno reći kako smo u praksi odavno napustili organizacijske okvire Mreže anarho-sindikalista, djelujući kao autonomna ideološka grupa socijalnih anarhista, koja nastoji vlastitim primjerom i argumentiranjem utjecati na šire društvene slojeve&quot;.

Od 20. do 22. lipnja [[2014.]] održan je u Sloveniji VI. Kongres Federacije za anarhistično organiziranje (FAO, Slovenija) na kojem je Mreža anarhista Rijeka (MASA Rijeka, nekadašnja članica Mreže anarhosindikalista) postala punopravna članica, istovremeno postajući i članica Internacionale Anarhističkih Federacija (IAF-IFA).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://afed.org.uk/organise-magazine-issue-83-winter-2014/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709040710/https://afed.org.uk/organise-magazine-issue-83-winter-2014/ |archive-date=9. srpnja 2017. |access-date=20. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://masari.noblogs.org/prikljucenje-masari-u-federaciju-za-anarhisticko-organiziranje/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://en.wikipedia.org/wiki/International_of_Anarchist_Federations&lt;/ref&gt; U siječnju 2017. na regularnom sastanku anarhističke federacije FAO (Slovenija &amp; Hrvatska) grupa potvrđuje svoje planove i prve korake za operativnošću kao [[Mreža anarhista]] u Istri i na Kvarneru, čime postaje regionalna mreža ostajući članica FAO-IFA.&lt;ref&gt;https://masari.noblogs.org/delegatski-sastanak-anarhisticke-federacije-fao-ifa-ljubljana-slovenija/&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Anarhizam]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]</text>
      <sha1>ouam35jtck7lbqk03shu24ah2ass1yb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anatolie Cîrîcu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>463780</id>
    <revision>
      <id>7567068</id>
      <parentid>7463546</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:01:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2886" sha1="kehyzujzwasxg4hbwrc2fhq55bz59g8" xml:space="preserve">{{Infokvir atletičar
| ime = Anatolie Cîrîcu
| slika = 
| slika_širina = 
| slika_opis =
| puno_ime = Anatolie Cîrîcu
| nadimak =
| datum_rođenja = [[14. rujna]] [[1988.]]
| mjesto_rođenja = [[Cahul]], [[Moldova]]
| datum_smrti = 
| mjesto_smrti = 
| državljanstvo = {{Z|MOL}} [[Moldova|Moldovsko]]
| karijera =
| discipline =
| rekordi =
| medalje =
{{Medalje vrh2}}
{{Medalje sport |Dizanje utega}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje bronca |[[OI_2012.|London]] [[2012.]] | 94 kg }}
{{odličja| Europsko prvenstvo}}
{{Medalje srebro |[[Kazan]] [[2010.]] | 94 kg }}
{{Medalje zlato |[[Antalya]] [[2012.]] | 94 kg }}
{{Medalje dno}}
}}
'''Anatolie Cîrîcu''' ([[Cahul]], [[Moldova]], [[14. rujna]] [[1988.]]) je [[Moldova|moldovski]] [[dizač utega]]. Osvajač je brončane medalje na [[OI 2012.|Olimpijadi u Londonu 2012.]] dok je [[2012.]] bio europski prvak u težinskoj kategoriji do 94 kg.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.london2012.com/weightlifting/event/men-94kg/index.html |title=Rezultati finala dizanja utega |access-date=5. prosinca 2012. |archive-date=1. svibnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120501192042/http://www.london2012.com/weightlifting/event/men-94kg/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Olimpijske igre ==
=== OI 2012. ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|-
!RANG !!align=&quot;left&quot; style=&quot;width: 20em&quot;|Natjecatelj!!Težina&lt;br&gt;natjecatelja!!Ukupno&lt;br&gt;podignuto kg
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Image:Med 1.png]]
|{{Z|KAZ}} [[Ilja Ilin]]
|align=&quot;center&quot;|93,52
|align=&quot;center&quot;|418
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Image:Med 2.png]]
|{{Z|RUS}} [[Aleksandr Konstantinovič Ivanov|Aleksandr Ivanov]]
|align=&quot;center&quot;|93,30
|align=&quot;center&quot;|409
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Image:Med 3.png]]
|{{Z|MOL}} '''Anatolie Cîrîcu'''
|align=&quot;center&quot;|93,29
|align=&quot;center&quot;|407
|-
|align=&quot;center&quot;|4.
|{{Z|RUS}} Andrej Demanov
|align=&quot;center&quot;|93,85
|align=&quot;center&quot;|407
|-
|align=&quot;center&quot;|5.
|{{Z|IRN}} Saeid Mohammadpour
|align=&quot;center&quot;|94,00
|align=&quot;center&quot;|402
|-
|align=&quot;center&quot;|6.
|{{Z|AZE}} Intiqam Zairov
|align=&quot;center&quot;|93,17
|align=&quot;center&quot;|397
|-
|align=&quot;center&quot;|7.
|{{Z|KAZ}} Almas Uteshov
|align=&quot;center&quot;|93,15
|align=&quot;center&quot;|395
|-
|align=&quot;center&quot;|8.
|{{Z|JKO}} Kim Min-Jae
|align=&quot;center&quot;|93,68
|align=&quot;center&quot;|395
|-
|align=&quot;center&quot;|9.
|{{Z|POLJ}} Tomasz Zieliński
|align=&quot;center&quot;|93,61
|align=&quot;center&quot;|385
|-
|align=&quot;center&quot;|10.
|{{Z|BJE}} Aliaksandr Makaranka
|align=&quot;center&quot;|93,65
|align=&quot;center&quot;|384
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ci/anatolii-ciricu-1.html Sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121214192944/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ci/anatolii-ciricu-1.html |date=14. prosinca 2012. }}

{{GLAVNIRASPORED:Cîrîcu, Anatolie}}
[[Kategorija:Dizači utega]]
[[Kategorija:Moldavski športaši]]
[[Kategorija:Cahul]]</text>
      <sha1>kehyzujzwasxg4hbwrc2fhq55bz59g8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poligraf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>474615</id>
    <revision>
      <id>7567038</id>
      <parentid>6503344</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:22:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42304-40</username>
        <id>368272</id>
      </contributor>
      <comment>malo dorađeno</comment>
      <origin>7567038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3301" sha1="htkq8ms0vs6kcpafy6stu9bw6g9vg0a" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}
{{stil}}
'''Poligraf''' (poli- + -graf), popularno nazivan '''„detektor laži”''',&lt;ref name=HV/&gt; uređaj je kojim je moguće mjerenje i registriranje većega broja fizioloških funkcija, npr. pulsa, krvnoga tlaka, [[Tjelesna temperatura|tjelesne temperature]], [[Disanje|disanja]] i dr. Budući da pri čuvstvenom uzbuđenju dolazi do promjena pojedinih fizioloških funkcija koje se mogu registrirati s pomoću poligrafa, taj se uređaj koristi u [[Kriminalistika|kriminalistici]] za provjeravanje istinitosti iskaza osoba koje se nalaze pod istragom.

==Zanimljivosti==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] po zakonu prikupljeni podaci nisu dokaz na sudu, osim u [[SAD|Americi]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]]. Godišnje u Hrvatskoj se napravi oko 3000 ispitivanja.{{ni}} Procjenjuje se da je točnost poligrafa od 1000 ispitanika je oko 90 %.{{ni}}

Detektor laži, u nekim posebnim okolnostima (teška ubojstva ili nešto slično tome) okrivljenik može biti poslan u posebne prostorije gdje se testira na detektoru laži, gdje se gleda znojenje, [[midrijaza]] (zjenica se širi zbog straha) i druge stvari, putem skrivene kamere.

Zavaravanje poligrafa je moguće, ali te posebne metode o zavaravanju poligrafa uče se u sklopu usavršavanja profesionalnih vojnika.&lt;ref name=HV&gt;[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2712009/detektorlazi.asp Detektor laži] ''[[Hrvatski vojnik]]'' {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100505200017/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2712009/detektorlazi.asp |date=5. svibnja 2010. }}&lt;/ref&gt;
Uređaj bilježi fiziološke parametre, ali ako ispitivač nije dobro svladao tehniku očitavanja poligrama, može doći do pogreške. Drugim riječima, ne može se prevariti poligraf već poligrafskog ispitivača. I vješt kriminalist može se prevariti i donijeti pogrešno mišljenje, ako se radi o osobama koji su psihički bolesnici. Najčešće se opovrgavaju poligrafskom ispitivanju ubojice, silovatelji, te ostali počinitelji teških [[pronevjera]].

Evo nekoliko već poznatih metoda:
*Raznim tabletama za tlak prije testa na poligrafu remetite svoj krvni tlak i funkciju srca.
*Imajte na umu da ispitivač nije vaš prijatelj.
*Izrazito mirnim razgovorom ispitivač može pokušati dobiti reakcije od vas koje se temelje na strahu.
*Postoje tri osnovne vrste pitanja: nevažna, relevantna i kontrolna. Na koja se odgovaramo izričito samo s „DA“ ili „NE“. Može ih biti od najčešće tri i do najrjeđe osam. Svrstana su u dva glasna i jedan tihi test. Ponavljaju se u par navrata ista pitanja, samo drugim redoslijedom.
*Prikrivajte svoje znanje o poligrafu.
*Odgovorite na pitanja čvrsto, ozbiljno i bez oklijevanja.
*Dišite normalno.
*Podijelite neki veliki broj u glavi.
*Razmišljanje o nečemu uzbudljivom i zastrašujućem
*Prouzročite laganu bol, a neprimjetnu.
*Odbijanje razgovora s ispitivačem prije i poslije testnog razgovora (tu se prati verbalna i neverbalna komunikacija)
itd.

2. Drugo značenje riječi poligraf je vrlo plodan i mnogostran pisac, pejorativno: svaštar.

== Izvor ==
* ''Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre)'', str. 582. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2000. {{ISBN|953-6036-38-X}}
{{izvori}}

[[Kategorija:Kriminalistika]]
[[Kategorija:Fiziologija]]</text>
      <sha1>htkq8ms0vs6kcpafy6stu9bw6g9vg0a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Babin dol (Baja, Mađarska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475271</id>
    <revision>
      <id>7567435</id>
      <parentid>6290327</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1353" sha1="gqwu52mbauo2p9e0mkrx9vwbo1chrdg" xml:space="preserve">{{coord|46.183333|18.96666|display=title}}
'''Babin dol''' (mađ. ''Babinadola'')&lt;ref&gt;[http://travelingluck.com/Europe/Hungary/B%C3%A1cs-Kiskun/_3055779_Babinadola.html Travelingluck] &lt;/ref&gt; je četvrt u jugoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], dio grada [[Baja|Baje]].

== Zemljopisni položaj ==
Babin dol je četvrt grada Baje.

== Upravna organizacija ==
Upravno pripada naselju [[Baja|Baji]].&lt;ref name=&quot;Karte&quot;&gt;[[Ante Sekulić]]: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 50-51&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;KSH&quot;&gt;[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=03522 Mađarski statistički ured]&lt;/ref&gt;

Poštanski broj je 6500.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.meteo-europ.com/en/hu/bacs-kiskun/babinadola-pictures.html Slike s Babinog dola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213063030/https://www.weatheravenue.com/en/europe/hu/bacs-kiskun/babinadola-pictures.html |date=13. veljače 2021. }}
*[http://www.places-in-the-world.com/3055685-hu-3055779-hu-distance-from-baja-to-babinadola.html Babin dol u Baji, prikaz na zemljovidu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213063027/http://hungary.places-in-the-world.com/3055685-3055779-distance-from-baja-to-babinadola.html |date=13. veljače 2021. }}

[[Kategorija:Baja]]</text>
      <sha1>gqwu52mbauo2p9e0mkrx9vwbo1chrdg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zagrebački Paromlin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477469</id>
    <revision>
      <id>7567097</id>
      <parentid>7516719</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Prenamjena ili rušenje */ sitn.</comment>
      <origin>7567097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24140" sha1="n2x0nxvir50y2n9rfm7u9sgzndtawhw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Paromlin Zagreb 20110822 3013.jpg|mini|283x283px|Paromlinski kompleks 2011. godine, za vrijeme izgradnje javnog parkirališta]]
'''Zagrebački Paromlin''' jedan je od najvažnijih [[zagreb]]ačkih spomenika [[Industrijska arhitektura|industrijske arhitekture]] i zaštićeno [[kulturno dobro]].&lt;ref&gt;{{Kulturnadobra|Z-1533|naziv=Industrijski kompleks Paromlin|pristupljeno=2023-01-25}}&lt;/ref&gt; Njegova je gradnja započeta 1864., a dovršena 1908. te je smješten na slobodnu parcelu s južne strane [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]].&lt;ref&gt;http://www.vedranjukic.hr/2010/03/paromlin-changing-face.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023062826/http://www.vedranjukic.hr/2010/03/paromlin-changing-face.html |date=23. listopada 2013. }} (pristupljeno 30. ožujka 2013.)&lt;/ref&gt; U njegovoj je izgradnji sudjelovalo je više istaknutih arhitekata koji su djelovali u Zagrebu na prijelazu stoljeća: [[Janko Jambrišak]], [[Gjuro Carnelutti]], [[Janko Holjac]], arhitektonski atelijeri [[Hönigsberg &amp; Deutsch]], [[Štefan i Kalda]], te inženjer [[Josip Dubsky]].

Tijekom godina, Paromlin je izmijenio nekolicinu vlasnika te pretrpio dva požara, a 1980-ih godina započele su rasprave o njegovoj prenamjeni. Unatoč interesu vlasti grada i raznih poduzeća te mnogim idejnim projektima, kompleks je uglavnom ostao netaknut sve do urušavanja 2013. godine i sanacijskih pothvata uzrokovanih njime. Krajem 2010-ih godina zemljište se namjeravalo prodati ili založiti, no početkom 2020-ih od prodaje se odustalo te je konačno započet proces obnove kompleksa prema planu prenamjene u [[Knjižnice grada Zagreba|gradsku knjižnicu]] i [[Centri za kulturu Grada Zagreba|kulturni centar]]. Završetak obnove i dogradnje planiran je za početak 2027. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Transformacija Paromlina u društveno-kulturno središte Zagreba odlično napreduje |url= https://zagreb.hr/transformacija-paromlina-u-drustveno-kulturno-sred/208987 |website= zagreb.hr |author= |publisher= [[Grad Zagreb]] službene stranice |date= 15. svibnja 2026. |accessdate = 7. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:Paromlinski kompleks 1914..jpg|mini|300px|Paromlinski kompleks 1914. godine]]
Razvoj industrije, a time i industrijske arhitekture u Hrvatskoj, započinje okvirno pedesetih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Taj će se razvoj osobito ubrzati tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, kada diljem Hrvatske počinju nicati prvi veći industrijski kompleksi.

Jedan od najvažnijih je Kraljevski povlašteni zagrebački parni i umjetni [[mlin]], građen od 1906. do 1908. i smješten između [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski]] i [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog željezničkog kolodvora]].

Zagrebački Paromlin iznimno je vrijedan kompleks za proučavanje razvoja [[Hrvatska arhitektura|hrvatske arhitekture]], odnosno za proučavanje razvoja novih konstruktivnih sustava i materijala. Dakako, riječ je o primjeni metalnih i armiranobetonskih konstrukcija. I iako je metalna konstrukcija kakva je primijenjena pri njegovoj izgradnji početkom 20. stoljeća bila u uporabi tijekom cijeloga 19. stoljeća, armiranobetonska konstrukcija koju će izvesti glasoviti graditelj [[Josip Dubsky]] ne samo što je prva takva poznata konstrukcija u nas, nego je i jedna od prvih primjena armiranog betona uopće.[[Datoteka:Paromlin Zagreb 20110822 3020.jpg|mini|lijevo|Zgrada transmisija, prema projektu Hönigsberg &amp; Deutsch (stanje iz 2011., zid se srušio 11. studenog 2013.)&lt;ref&gt;[http://kgalovic.blogspot.com/2013_02_11_archive.html] Krešimir Galović, Panoptikum, 11. veljače 2013. (pristupljeno 30. ožujka 2013.)&lt;/ref&gt;]]Važno je istaknuti da je kompleks nastajao u dvije faze – između 1862. i 1906. te od 1906. do 1908, kada poprima današnji izgled. Tijekom tih godina u njegovoj izgradnji sudjelovalo je više istaknutih arhitekata, koji su djelovali u Zagrebu potkraj 19., odnosno na početku 20. stoljeća, a to su [[Janko Jambrišak]], [[Gjuro Carnelutti]], arhitektonski atelijeri Hönigsberg &amp; Deutsch, Štefan i Kalda, Janko Holjac te Josip Dubsky. 

Izgradnju Paromlina potaknula je 1862. skupina zagrebačkih trgovaca predvođena Vatroslavom Egersdorferom. Naime, te godine Družtvo paromlina platilo je »pristojbu za sagradjenje paromlina«, a godinu poslije i pristojbu za »uzidanje magazina«. Prvobitna zgrada zagrebačkog »parnog i umjetnog mlina« izgrađena je dakle 1863, i to prema nacrtima arhitekta Janka Jambrišaka. Godine 1873. Paromlin je pretvoren u veće dioničko društvo.

Devedesetih godina, nakon uvođenja električne struje, Paromlin se elektricifirao i stavio u pogon nove strojeve. Zahvaljujući toj promjeni, i usprkos jakoj konkurenciji ugarskih parnih mlinova, zagrebački je mlin počeo sve uspješnije izvoziti [[Brašno|brašno]] i izvan granica [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].

Tijekom reorganizacije Paromlina, godine 1895., prema nacrtima arhitekta Gjure Carneluttija na uglu Trnjanske i Koturaške ceste nadograđena je jednokatna administrativna zgrada. Ta je zgrada danas i jedini sačuvani objekt iz prve faze izgradnje paromlinskog kompleksa, koji je stradao u požaru 1906.

Nakon katastrofalnog [[požar]]a u noći 24. – 25. svibnja [[1906.]], u kojem je u potpunosti uništena zgrada mlina, kreće se u izgradnju potpuno novoga kompleksa, u obliku kakav nam je poznat i danas. Na mjestu Jambrišakove zgrade gradi se prema nacrtima tada utjecajna arhitektonsko-projektantskog atelijera Hönigsberg &amp; Deutsch nova paromlinska zgrada.

Na nju se u istočnom traktu kompleksa nadovezuju: uglovna zgrada transmisija, zgrada skladišta te glasovita armiranobetonska zgrada silosa, izgrađena 1908. prema projektima Josipa Dubskog. Naknadno je silosu pridružena i zgrada skladišta, izvedena prema projektima arhitekata Kalde i Štefana. Od ostalih objekata nastalih prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] treba istaknuti i prizemnu zgradu poslovnice, koja je također izgrađena prema projektima te dvojice arhitekata. Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nastao je i niz manjih prizemnih pomoćnih objekata, skladišta i radionica, čime će kompleks poprimiti izgled koji zadržava sve do danas. 

Nakon [[1945.]] kompleks zagrebačkoga Paromlina u vlasništvu je Žitokombinata, koji ga tijekom osamdesetih namjerava napustiti. Tada se i prvi put postavlja pitanje njegove prenamjene, koje će ostati neriješeno sve do današnjih dana. Sukladno tome, tadašnji Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu prvi je Paromlin stručno valorizirao i zaštitio, donoseći 23. veljače 1980. prijedlog »zaštite i osnovne programske koncepcije buduće namjene«, a 14. ožujka 1980. i rješenje o preventivnoj zaštiti, kao spomenika kulture, odnosno spomenika industrijske arhitekture. »Treba ga zaštititi«, stoji u rješenju, »kao jedinstveni primjerak paromlina u Zagrebu, te očuvanjem tog tvorničkog postrojenja, koji je svjedok početka industrijalizacije, pokazati kontinuitet Zagreba kao industrijskog središta«. Potkraj 1985. izrađena je i konzervatorsko-urbanistička dokumentacija za izradu PUP-a tadašnjeg Trga revolucionara (Trg Stjepana Radića) na kojemu se Paromlin nalazi. U toj analizi istaknuto je da se »Arhitektonska i estetska vrijednost kompleksa Paromlina očituje u primjeni suvremenih konstruktivnih rješenja – primjena skeletne konstrukcije: lijevano željeznih stupova i čeličnih profila na zgradi mlina i zgradi transmisije, odnosno kao prva primjena armirano betonske konstrukcije u graditeljstvu Zagreba na zgradi silosa.«

Prvi koncept prenamjene Paromlina iz 1980. odnosio se na Dom radničkog pokreta i revolucije. Jedan od prijedloga bio je Tehnički muzej, no najtrajnija je težnja prenamjene Paromlina prvo u Galeriju, a potom i u Muzej suvremene umjetnosti. Ipak, na sastanku između muzealaca i predstavnika USIZ-a kulture, što je bio održan u tadašnjem Republičkom komitetu za prosvjetu, kulturu i fizičku i tehničku kulturu, nakon opširne rasprave zaključeno je »da muzejsko galerijski sektor nije zainteresiran za taj prostor«. Tada se javila nova ideja, da se prostor Paromlina dodijeli Arhivu Hrvatske. Samo dan prije požara u istom je komitetu održan sastanak na kome je odlučeno »da bi u Paromlinu, kada pogoni presele u Resnik, trebalo smjestiti Arhiv«.

Osmoga ožujka 1988. Paromlin je zadesila tragična sudbina, čija će agonija trajati sve do današnjih dana. »U 2,15 radnike treće smjene OOUR-a Mlin Žitokombinata«, pisat će tadašnji dnevni tisak, »uzdrmao je potmuli prasak, a zatim su primijetili vatru na četvrtom katu zgrade. Ubrzo je zahvatila staru [[hrast]]ovu konstrukciju pa iako su [[Vatrogasci|vatrogasne]] brigade brzo stigle, a i sami radnici pokušali lokalizirati požar, vatrenu stihiju više ništa nije moglo zaustaviti.« 

== Prenamjena ili rušenje ==
[[Datoteka:Paromlin Zagreb 20110817 3007.JPG|mini|Pogled na tvornički dimnjak, prema projektu P.R. Heinicke]]
Nakon požara interes za prostorom Paromlina pokazale su i neke banke, a zbivaju se i mnoge kontradiktornosti, koje će trajati sve do današnjih dana. Naime, 20. travnja 1988. Građevinski institut izrađuje Studiju o upotrebljivosti zidova objekta Paromlin, prema kojoj »nagorjeli zidovi ugrožavaju okolinu pa se trebaju srušiti«. Petnaestoga travnja 1990. Regionalni zavod donosi Prethodnu dozvolu za rušenje mlina, koju će u jednom kasnijem dopisu pojasniti ističući da se nije »dozvolilo rušenje kompleksa Paromlina u cjelini, niti je doneseno Rješenje o prestanku svojstava spomenika kulture tog kompleksa...«. No već 1990, donošenjem PUP-a tadašnjega Gradskog sekretarijata za prostorno uređenje, komunalne poslove, promet i veze, predviđa se potpuno uklanjanje ne samo izgorjele zgrade nego i cijelog kompleksa. Toj odluci godine 1991. suprotstavit će se tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture i Muzej suvremene umjetnosti. Tada opet postaje aktualna ideja da se Paromlin prenamijeni u muzejski prostor, no oko [[Božić]]a iste godine Gradska skupština u tisku objavljuje: »Natječaj za financiranje pripreme građevinskog zemljišta na novom trgu grada Zagreba«. Dakako, riječ je o zemljištu na kome se nalazi paromlinski kompleks. 

Godine 1994. u tadašnjem Ministarstvu kulture opet je razmatrana mogućnost prenamjene Paromlina u Muzej, no ta će inicijativa biti trajno otklonjena 1998., kada Skupština grada prihvaća regulacijski plan prema kojem se određuje lokacija za gradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu. Iste godine objavljen je i oglas kojim Klara – Zagreb, dioničko poduzeće za preradu i promet žitarica u suradnji s većinskim vlasnikom, Hrvatskim mirovinskim osiguranjem, upućuje poziv na natječaj zainteresiranim ulagačima za gradnju poslovnog objekta na mjestu izgorjelog Paromlina. Četiri dana prije zaključenja roka za slanje natječajnih ponuda u javnosti se pojavio program misterioznih kanadskih ulagača, koji na tom prostoru predviđaju kontroverznu izgradnju hotela iz Marriottova lanca.

== Natječaj 1999. i kupnja ==

Tridesetoga prosinca 1999. raspisan je natječaj za uređenje tadašnjeg neslužbenog ''Trga domovinske zahvalnosti'' (Trg Stjepana Radića), na čijem se sjeveroistočnom rubu nalazi paromlinski kompleks. Raspisivač je Gradsko poglavarstvo, a provoditelji Udruženje hrvatskih arhitekata i Društvo arhitekata Zagreba. I premda se u njegovu raspisu štiti prostor Paromlina, zbog nepostojanja kvalitetne valorizacije prostora i ispolitiziranosti cijele priče, natječaj je neslavno završio.

Prema prijedlogu GUP-a što ga je Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša stavio 2000. na javnu raspravu, a u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode, »s obzirom na opseg, vrstu i karakteristike nepokretnih kulturnih dobara« prostor Trnja, odnosno Paromlina, ušao je u tzv. B-područje, koje pokriva prošireni prostor prve kontaktne zone Povijesne urbane cjeline grada »na koju se proteže ukupan režim zaštite registriranog spomenika kulture«. 

Grad Zagreb kupio je Paromlin i njegovo zemljište 2005. godine, a [[Milan Bandić]] tada je izjavio da će zgradu popraviti u 6 mjeseci, što se u konačnici nije dogodilo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Paromlin se (ne)planski ruši|url=https://pogledaj.to/drugestvari/paromlin-se-neplanski-rusi/|url-status=live|access-date=2025-03-16|website=Pogledaj.to|language=hr}}&lt;/ref&gt; Dana 7. rujna 2011. ondje je ipak svečano otvoreno besplatno javno parkiralište, sagrađeno ispred kompleksa, s 550 parkirnih mjesta. Parkiralište je kasnije izmijenjeno: u ožujku 2013. izjavljeno je da će 250 mjesta biti rezervirano za zaposlenike uprave, a 300 mjesta za javnu uporabu, koja će se nadalje naplaćivati kao druga zona.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2012.|title=BANDIĆ DAO, BANDIĆ UZEO: Parkiralište kod Paromlina više neće biti besplatno|url=http://metro-portal.hr/parkiraliste-kod-paromlina-vise-nece-biti-besplatno/69366?m=0|url-status=live|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20250316190317/http://metro-portal.hr/parkiraliste-kod-paromlina-vise-nece-biti-besplatno/69366?m=0|archive-date=16. ožujka 2025.|access-date=16. ožujka 2025.|website=Metro portal}}&lt;/ref&gt;

== Urušavanje zidova 2013. ==
[[Datoteka:Paromlin Zagreb 6.02.2014.-1.JPG|mini|250px|Glavna zgrada Paromlina s urušenim sjevernim i zapadnim zidom (stanje u veljači 2014. godine).]]
Dugogodišnja nebriga za sanaciju prostora paromlina dovela je do daljnjeg propadanja građevine. Poglavarstvo grada napravilo je [[2011.]] godine prijedlog sanacije, kojim bi se prostor ustupio investitoru uz obvezu sanacije, restauracije i stavljanja zgrade u funkciju. Ipak, prijedlog nije zaživio. Dana [[9. veljače]] [[2013.]] godine urušio se cijeli južni zid glavne zgrade Paromlina,&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/paromlin--zbog-nebrige-urusio-se-juzni-zid/1084210/ Zbog nebrige urušio se južni zid (''Jutarnji list'', 9. 02. 2013.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228053130/http://www.jutarnji.hr/paromlin--zbog-nebrige-urusio-se-juzni-zid/1084210/ |date=28. veljače 2014. }}, preuzeto 21. veljače 2014.&lt;/ref&gt; a daljnje urušavanje dogodilo se pred jakim naletima vjetra [[11. studenog]] iste godine, kada su se urušili skoro cijeli sjeverni i dobar dio zapadnog zida.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/vjetar-srusio-zgrade-starog-paromlina-uklanjaju-se-vozila--policija-osigurava-prostor-/1138936/ Jaki udari vjetra srušili dio zgrade Paromlina: prijeti urušavanje cijele zgrade! (''Jutarnji list'', 11. 11. 2013.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324113847/http://www.jutarnji.hr/vjetar-srusio-zgrade-starog-paromlina-uklanjaju-se-vozila--policija-osigurava-prostor-/1138936/ |date=24. ožujka 2014. }}, preuzeto 21. veljače 2014.&lt;/ref&gt;

=== Plansko rušenje u srpnju 2014. i kupovina ===
[[Datoteka:Zagrebački Paromlin 12.7.2014.JPG|mini|250px|Stanje Paromlina u srpnju 2014. godine: raščišćeni su zapadni dijelovi zgrade, koji su otprije bili napola urušeni.|lijevo]]
Dana 26. lipnja [[2014.]] godine dio građevine počeli su rušiti do temelja bageri privatne građevinske tvrtke »Paron« po nalogu iz Ureda Grada Zagreba. To rušenje, koje je Vanja Vesić iz [[Novi list|Novog lista]] nazvala ilegalnim, pokrenuto je bez informiranja javnosti i medija te prethodnog savjetovanja sa stručnim konzervatorima i arhitektima. Prema navodima medija, [[Ministarstvo kulture RH]] također nije bilo informirano o tome da je rušenje započeto, već je ministrica kulture [[Andrea Zlatar Violić]] dobila osobno pismo od gradonačelnika [[Milan Bandić|Milana Bandića]], uz službenu zamolbu [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstvu kulture]] da dozvoli hitno uklanjanje dijela zgrade. Zbog takvog je postupanja pokrenut upravni inspekcijski postupak DORH-a protiv Grada Zagreba kako bi se točno utvrdilo tko je odgovoran za radove.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;[http://www.novilist.hr/Vijesti/Zagreb/Rusenje-Paromlina-Bagerom-po-kulturnom-dobru Rušenje Paromlina: Bagerom po kulturnom dobru (''Novi list'', 5. srpnja 2014.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714143755/http://www.novilist.hr/Vijesti/Zagreb/Rusenje-Paromlina-Bagerom-po-kulturnom-dobru |date=14. srpnja 2014. }}, preuzeto 12. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/341070/DORH-istrazuje-rusenje-Paromlina.html DORH istražuje rušenje Paromlina (''T-portal'', 3. srpnja 2014.)], preuzeto 12. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;[http://narod.hr/uncategorized/nastavljeno-rusenje-paromlina/ Nastavljeno rušenje Paromlina (''Narod.hr'')], preuzeto 12. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

Postupak je privukao negativnu pozornost na gradsku upravu i gradonačelnika [[Milan Bandić|Milana Bandića]]. U medijima se rušenje nazvalo »skandaloznim« i »[[Kulturocid|kulturocidom]]« te su iznesene razne kritike gradske vlasti, kao i nedjelotvornosti policije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Opozicijska stranka [[Za grad (politička stranka)|Za grad]] dovela je bager pred [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu|Gradsku upravu Zagreba]] u prosvjedu rušenja, a usto su podigli i kaznenu prijavu protiv izvođača radova, tvrdeći da za rušenje nije bilo valjane pravne osnove.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2. srpnja 2014.|title=Stranka Za grad bagerom protiv rušenja Paromlina|url=https://hina.hr/vijest/8363250|url-status=live|access-date=16. ožujka 2025.|website=Hina}}&lt;/ref&gt; 

=== Planirana prodaja ===
Godine 2020. uprava grada najavila je prodaju raznih zemljišta s propalim građevinama, među njima i Paromlin za 75 milijuna kuna (10 milijuna eura), a predviđena dobit trebala je doprinijeti gradskome proračunu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Rašeta|first=Boris|date=2020-12-07|title=Prodaje Zagrepčanku, Paromlin, Gredelj: S milijardom kuna krpa proračun i želi dobiti izbore|url=https://www.24sata.hr/news/prodaje-zagrepcanku-paromlin-gredelj-s-milijardom-kuna-krpa-proracun-i-zeli-dobiti-izbore-732471|url-status=live|access-date=2025-03-16|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=V. B.|date=2020-11-19|title=Bandić prodaje Gredelj, Zagrepčanku i Paromlin|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bandic-prodaje-gredelj-zagrepcanku-i-paromlin-20201119|access-date=2025-03-16|website=tportal.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Na pitanja novinara, Bandić je odgovorio da se ne radi o prodaji, već o [[Zalog (ekonomija)|zalogu]] kojim bi se potpomoglo Gradu da »prebrodi krizu i preživi«, a pročelnica financija Danijela Juroš Pečnik izjavila je da je odluka donesena kao reakcija na smanjene prihode i »socijalnu krizu«. Nastavno na to, zaključila je da kompleks Paromlina obuhvaća tek dio zemljišta, a da se onaj slobodni i dalje može prodati.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Index Vijesti, Hina|date=2020-12-07|title=Bandić o prodaji Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke: Rekao sam zalog, a ne prodaja|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/bandic-o-prodaji-paromlina-gredelja-i-zagrepcanke-rekao-sam-zalog-a-ne-prodaja/2236741.aspx|access-date=2025-03-16|website=index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Obnova ==
[[Datoteka:Paromlin under reconstruction, Zagreb, 2025.jpg|mini|Paromlin u procesu obnove, 2025.]]
Godine 2022. gradska je uprava [[Tomislav Tomašević|Tomislava Tomaševića]] donijela proračun za 2023. godinu, u kojemu je 500 milijuna kuna (66 milijuna eura) bilo predviđeno za obnovu Paromlina,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Gavranović|first=Josip|date=2022-12-05|title=Najveći kapitalni projekt grada Zagreba: obnova Paromlina|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/najveci-kapitalni-projekt-grada-zagreba-obnova-paromlina-10481474|url-status=live|access-date=2025-03-16|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt; čija je prenamjena umjesto njegove prodaje bila jedna od točaka predizborne kampanje nove gradske vlasti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-06-17|title=Program: Trnje|url=https://zagreb.mozemo.hr/program/trnje/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210617203917/https://zagreb.mozemo.hr/program/trnje/|archive-date=17. lipnja 2021.|access-date=2025-03-16|website=Možemo!}}&lt;/ref&gt; Projekt je nastavljen na idejno rješenje studija UPI-2M izabrano na natječaju iz 2018. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gradska knjižnica Grada Zagreba - PAROMLIN|url=https://www.d-a-z.hr/hr/aktualna-tema/gradska-knjiznica-grada-zagreba---paromlin,4883.html|url-status=live|access-date=2025-03-16|website=Društvo Arhitekata Zagreba}}&lt;/ref&gt; kojim se zgradu zamislio kao »multifunkcionalan« prostor, a najavljena je i prijava za sredstva Europske unije kako bi se projekt ostvario. Ova obnova smatrana je »najvećim kapitalnim projektom« u prvom mandatu gradske uprave.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Radovi na lokaciji započeli su u travnju 2024. godine, a vrijednost projekta procijenjena je na 85 milijuna eura, s 50-postotnim sufinanciranjem iz europskih fondova za integrirana teritorijalna ulaganja te djelomičnim zajmom od [[Europska investicijska banka|Europske investicijske banke]] (EIB). Projekt je predviđao knjižnicu, dvije dvorane s kumulativnih 450 mjesta, izložbeni prostor i dvoetažnu podzemnu javnu garažu, a ti bi prostori činili novu [[Knjižnice grada Zagreba|Knjižnicu grada Zagreba]] i [[Centri za kulturu Grada Zagreba|društveno-kulturni centar]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Hlupić|first=Ivan|date=4. travnja 2024.|title=Početak izgradnje Paromlina|url=https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/vijesti/pocetak-izgradnje-paromlina-11449750|url-status=live|access-date=2025-03-16|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2024-07-24|title=VIDEO Sad nađite drugu zgradu za ruganje: Ovako danas izgleda Paromlin, obnova od 85 milijuna eura u punom jeku|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/video-sad-nadite-drugu-zgradu-za-ruganje-ovako-danas-izgleda-paromlin-obnova-od-85-milijuna-eura-u-punom-jeku-1787431|access-date=2025-03-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Žutelija|first=Željko|date=2024-05-12|title=HRVANJE S HRVATSKOM Promašaj vrijedan 85 milijuna eura|url=https://www.nacional.hr/hrvanje-s-hrvatskom-promasaj-vrijedan-85-milijuna-eura/|url-status=live|access-date=2025-03-16|website=NACIONAL.HR|language=hr}}&lt;/ref&gt; Prema izvješćivanju [[Poslovni dnevnik|Poslovnog dnevnika]], EIB je projekt »prepoznala […] kao 100% klimatsku akciju, što ga čini prvim takvim infrastrukturnim projektom u Hrvatskoj«. Ta oznaka, objašnjava Borivoje Dokler, naznačuje da se radi o projektu koji maksimalno iskorištava obnovljivu energiju te je izrazito otporan na vremenske uvjete uzrokovane klimatskim promjenama.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Dokler|first=Borivoje|date=2025-02-10|title=Zagrebački projekt vrijedan 85 milijuna eura prepoznala je i Europska investicijska banka|language=hr|work=Poslovni dnevnik|url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/zagrebacki-paromlin-je-prvi-100-posto-klimatski-potvrdeni-projekt-u-hrvatskoj-4471756|access-date=2025-03-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20250618170134/https://www.poslovni.hr/hrvatska/zagrebacki-paromlin-je-prvi-100-posto-klimatski-potvrdeni-projekt-u-hrvatskoj-4471756|archive-date=18. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* [http://www.matica.hr/Vijenac/Vij174.nsf/AllWebDocs/Odzatienogspomenikakulturedosimbolanekulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905072236/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij174.nsf/AllWebDocs/Odzatienogspomenikakulturedosimbolanekulture |date=5. rujna 2009. }} [[Suradnik:Krešimir Galović|Krešimir Galović]], Kraljevski povlašteni zagrebački parni i umjetni mlin, Od zaštićenog spomenika kulture do simbola nekulture, Vijenac, Broj 174, 02.11.2000, ISSN 1330-2787
{{Izvori}}
{{Matica hrvatska}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti 
|commonscat     = Paromlin Zagreb
|commonscathr   = Zagrebački Paromlin
}}

[[Kategorija:Građevine u Zagrebu]]
[[Kategorija:Zaštićene industrijske građevine u Gradu Zagrebu]]
{{ČT?|arhitektura}}</text>
      <sha1>n2x0nxvir50y2n9rfm7u9sgzndtawhw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anno Domini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503703</id>
    <revision>
      <id>7567228</id>
      <parentid>7219990</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:13:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14762" sha1="k7ufps54jcpb1shiy7dipzzcdxyf7nw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Giorgione - Adoration of the Shepherds - National Gallery of Art.jpg|thumb|250px|[[Giorgione]]ovo ''[[Rođenje Isusa Krista]]'', pretpostavljeni početak ere]]
[[Datoteka:Scriptorium.jpg|frame|[[Dionizije Mali]] uveo je godine ''Anno Domini'' radi [[computus|računanja Uskrsa]].]]
'''Anno Domini''' (također i '''''Anno Domine'''''; [[Crkveni latinski jezik|lat.]] „godine Gospodnje”, „ljeta Gospodnjega”,&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/8796/ anno] Proleksis enciklopedija&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=2865 anno] Hrvatska enciklopedija&lt;/ref&gt; [[pokrata|skraćeno]] u '''AD''' ili '''A.D.'''), oznaka je pod kojom se broje godine u [[julijanski kalendar|julijanskom]] i [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom]] kalendaru. Puniji izraz mogao je glasiti ''Anno Domini Nostri Iesu (Jesu) Christi'' („U godini našeg Gospodina Isusa Krista”).

[[Kalendarska era]] koja se ovim broji počiva na tradicionalno izračunatoj godini Isusova [[blagovijest|začeća]] i [[Isusovo rođenje|rođenja]]. '''Prije Krista''' je oznaka za godine prije Kristova rođenja (na engleskom ''Before Christ'' – ''BC'' ili ''B.C.''). Rabi se i kratica [[pr. n. e.]] (prije nove ere).

Sustav ''Anno Domini'' nastao je [[525.]], ali u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]] u uporabu ulazi lagano, tek od 8. stoljeća. Prema [[Katolička enciklopedija|Katoličkoj enciklopediji]], čak su i pape nastavile isprave datirati po [[vladarska godina|vladarskim godinama]]. Do masovnije uporabe u Europi dolazi postupno, od 11. do 14. stoljeća.&lt;ref name=&quot;CathEncy&quot;&gt;Gerard, 1908&lt;/ref&gt; Portugal je posljednja zapadnoeuropska zemlja koja je prihvatila sustav, i to 1422.&lt;ref name=&quot;CathEncy&quot;/&gt; U pravoslavnim zemljama era ulazi u uporabu od 15. stoljeća u grčkom svijetu,&lt;ref&gt;&quot;chronology.&quot; &gt; &quot;Christian&quot; Encyclopædia Britannica from Encyclopædia Britannica 2007 Ultimate Reference Suite.  (2009)&lt;/ref&gt; a masovnije od 18. stoljeća, počevši od [[Rusko Carstvo|Rusije]], u kojoj je [[Petar Veliki]] 1700. izveo kalendarsku reformu.

Brojenje godina po A.D.-u (ili po alternativnoj oznaci opće (naše, nove) ere) najrašireniji je sustav brojenja na svijetu, uključujući brojenje [[desetljeće|desetljeća]], [[stoljeće|stoljeća]] i [[tisućljeće|tisućljeća]]. To je ''de facto'' standard, koji koriste međunarodne agencije poput [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i [[Univerzalna poštanska unija|Univerzalne poštanske unije]]. Njegova prevlast posljedica je europske kolonizacije drugih kontinenata od 15. stoljeća, pri čemu se širio i gregorijanski kalendar.

== Povijest ==
U prvih šest stoljeća onoga što će postati kršćanska era, europske zemlje koristile su se različitim sustavima za označavanje i brojenje godina, npr. konzularno datiranje (označavanje godina po konzulima na položaju), zatim brojenje po vladarskim godinama careva i u odnosu na pretpostavljeno vrijeme nastanka svijeta ([[Anno Mundi]]).

Iako je car [[Justinijan I.]] 541. imenovao posljednjeg necarskog konzula [[Anicius Faustus Albinus Basilius|Bazilija]], kasniji carevi do [[Konstans II.|Konstansa II.]] (641. – 668.) imenovani su za konzule na prvu [[Nova godina|Novu godinu (1. siječnja)]] nakon dolaska na prijestolje. Svi ovi carevi, osim Justinijana, rabili su carske postkonzularne godine za sve godine vladavine, pored svojih vladarskih godina.&lt;ref&gt;Roger S. Bagnall and Klaas A. Worp, ''[https://openaccess.leidenuniv.nl/handle/1887/11125 Chronological Systems of Byzantine Egypt]'', Leiden, Brill, 2004.&lt;/ref&gt; (vidjeti [[julijanski kalendar]]). Odavno izvan uporabe, ova praksa je formalno ukinuta tek 888.

=== Dionizijev rad ===
Sustav ''Anno Domini'' razradio je monah po imenu [[Dionizije Mali]] (''Dionysius Exiguus'', rođen u [[Scythia Minor|Maloj Skitiji]]), u Rimu, 525. godine. U svojoj [[Uskrsna tablica Dionizija Malog|uskrsnoj tablici]] Dionizije je izjednačio AD 532. s [[Dioklecijan]]ovom vladarskom godinom 284. U ''Argumentum I'', priključenom ovoj tablici, izjednačava godinu AD 525. s konzulatom Proba Juniora.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://hbar.phys.msu.su/gorm/chrono/paschata.htm |accessdate=15. siječnja 2014. |title=Nineteen year cycle of Dionysius |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060109025617/http://hbar.phys.msu.su/gorm/chrono/paschata.htm |archivedate=9. siječnja 2006.}}&lt;/ref&gt; Time implicira da se Isusovo utjelovljenje dogodilo 525 godina ranije, ne navodeći konkretnu godinu njegova rođenja ili začeća.
:„Ipak, nigdje u izlaganju svoje tablice Dionizije ne dovodi u vezu svoju epohu s nekim drugim sustavom datiranja, bilo konzulatskim, olimpijadskim, godinom svijeta, ili Augustovom vladarskom godinom; niti on objašnjava ili opravdava početni nadnevak.”&lt;ref name = &quot;Blackburn2003p778&quot;&gt;Blackburn &amp; Holford-Strevens 2003, 778.&lt;/ref&gt;

''Blackburn &amp; Holford-Strevens'' ukratko predstavljaju argumente za 2. p.n.e., 1. p.n.e. ili 1. n.e. kao godinu u kojoj je Dionizije vidio Rođenje i Utjelovljenje.

Ima nekoliko izvora zabune:&lt;ref&gt;Blackburn &amp; Holford-Strevens 2003, 778–9.&lt;/ref&gt;
* U novijim vremenima, Inkarnacija (Utjelovljenje) je istoznačno sa začećem (Blagovijesti, 25. ožujka), ali neki stari pisci, npr. [[Beda Časni]], smatraju da je Inkarnacija isto što i Rođenje ([[Božić]], 25. prosinca).
* Građanska (konzulska) godina počinjala je 1. siječnja, ali je Dioklecijanova godina počinjala 29. kolovoza (što je početak i [[koptski kalendar|koptske godine]], u Egiptu).
* U popisima konzula bilo je netočnosti.
* Bilo je zbunjujućih zbirova vladarskih godina careva.

Dva stoljeća kasnije, [[Anglosasi|anglosaski]] povjesničar [[Beda Časni]] je za godine prije ove ere rabio drukčiji [[latinski jezik|latinski]] izraz, ''ante uero incarnationis dominicae tempus'' („vrijeme prije Gospodinova pravog utjelovljenja”), što bi bilo istovrjedno izrazu „prije Krista”.&lt;ref&gt;Bede, 731, knjiga 1., poglavlje 2., prva rečenica.&lt;/ref&gt;

[[Aleksandrija|Aleksandrijski]] monah [[Anijan Aleksandrijski|Anijan]] je oko 400. napravio drukčiji proračun: Blagovijest je postavio na 25. ožujka 9. n.e., osam do deset godina nakon nadnevka na koji će upućivati Dionizije. Premda je ova era bila popularna u prvim stoljećima [[Bizant|Bizantskog Carstva]], ova ''Era Utjelovljenja'' opstala je samo u Etiopiji, što objašnjava razliku od 7-8 godina u erama (11. rujna 2008. počela je 2001. etiopska godina). Bizantski kroničari, poput [[Maksim Ispovijednik|Maksima Ispovijednika]], [[Đorđe Sinkel|Đorđa Sinkela]] i [[Teofan Ispovijednik|Teofana Ispovijednika]], svoje su godine datirali od Anijanova Postanka Svijeta; ova era je prvu godinu započinjala 25. ožujka 5492. p.n.e. Kasniji bizantski kroničari koristili su „godine svijeta” od 1. rujna 5509. p.n.e., što se nazivalo bizantskom, ili carigradskom, erom (vidjeti [[bizantski kalendar]]). Ovakva era je korištena u bizantskom kulturnom krugu, uključujući i Srbiju i Rusiju prije Petra Velikog. Nijedna epoha od nastanka svijeta (''Anno Mundi'' – „godini svijeta”) nije bila prevladavajuća u cijelom kršćanskom svijetu.

=== Točnost ===

Prema ''Doggettu'', „Iako proučavatelji generalno vjeruju da je Krist rođen nekoliko godina prije 1. n.e., povijesni dokazi su nedovoljni da bi smo imali definitivno datiranje.”&lt;ref&gt;Doggett 1992, 579&lt;/ref&gt; Prema [[Evanđelje po Mateju|Evanđelju po Mateju]] (2:1,16) Kralj [[Herod Veliki]] bio je još živ kada je Isus rođen, i naredio [[pokolj nevine dječice]] kao odgovor. ''Blacburn &amp; Holford-Strevens'' smatraju da je Herod umro malo prije [[Pasha|Pashe]] 4. p.n.e.&lt;ref name=&quot;BHS 770&quot;&gt;Blackburn &amp; Holford-Strevens 2003, 770&lt;/ref&gt; i kažu da oni koji prihvaćaju priču o pokolju nevinih ponekad povezuju [[Betlehemska zvijezda|zvijezdu]] koja je dovela biblijske mudrace ([[tri kralja]]) s planetarnom [[konjunkcija (astronomija)|konjunkcijom]] od 15. srpnja 7. p.n.e. ili s Halleyjevim kometom iz 12. p.n.e. Čak i povjesničari koji ne prihvaćaju pokolj, prihvaćaju rođenje u Herodovo vrijeme kao tradiciju stariju od pisanih evanđelja.&lt;ref name=&quot;BHS 776&quot;&gt;Blackburn &amp; Holford-Strevens 2003, 776&lt;/ref&gt;

[[Evanđelje po Luki]] (1:5) navodi da je [[Ivan Krstitelj]] začet, ako ne i rođen, u vrijeme kralja Heroda i da je Isus začet kada je Ivanova majka sv. Elizabeta bila u šestom mjesecu trudnoće (1:26). Lukino evanđelje također tvrdi da je Isus rođen tijekom vladavine cara Augusta i dok je guverner Sirije bio [[Kvirinije]] (ili Kirenije, 2:1-2). ''Blackburn &amp; Holford-Strevens''&lt;ref name=&quot;BHS 770&quot; /&gt; ukazuju da je Kirenijev/Kvirinijev guvernorat nad Sirijom započeo 6. n.e., što je neuskladivo sa začećem 4. p.n.e. i kažu da „Sv. Luka izaziva veliku poteškoću... Većina kritičara zato odbacuje Luku”.&lt;ref name=&quot;BHS 776&quot; /&gt; Neki proučavatelji na temelju [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelja po Ivanu]] postavljaju Isusovo rođenje oko 18. p.n.e.&lt;ref name=&quot;BHS 776&quot; /&gt;

=== Popularizacija ===

Prvi povjesničar ili kroničar koji je rabio Anno Domini kao mehanizam datiranja bio je [[Viktor iz Tunune]], afrički kroničar iz 6. stoljeća. Anglosaski povjesničar Velečasni Bede, kome je Dionizijev rad bio poznat, također je koristio ovaj sustav u svojoj ''Crkvenoj povijesti engleskog naroda'', dovršenoj 731. U istoj ovoj knjizi, bio je prvi koji je uporabio izraz ''prije Krista'' i ustanovio standard po kojem nema [[nulta godina|nulte godine]], iako je u [[computus]]u koristio nulu. Dionizije i Bede smatrali su da Anno Domini počinje Isusovim utjelovljenjem, ali „razlika između Utjelovljenja i Rođenja nije napravljena do kasnog 9. stoljeća, kada je na nekim mjestima epoha Utjelovljenja identificirana s Kristovim začećem, tj. Blagovijesti 25. ožujka” (''Annunciation style'' na engleskom).&lt;ref name = &quot;Blackburn881&quot;&gt;Blackburn &amp; Holford-Strevens 881.&lt;/ref&gt;

Na europskom kontinentu, Anno Domini je kao omiljenu eru [[karolinška renesansa|karolinške renesanse]] uveo [[Alcuin]]. Pošto su car [[Karlo Veliki]] i njegovi [[popis franačkih vladara|nasljednici]] prihvatili ovu eru, ona je popularizirana i proširila se [[karolinško carstvo|Karolinškim Carstvom]]. U tome leži korijen prevlasti te ere do današnjih dana.

Izvan karolinških domena, Španjolska je i dalje rabila Eru Cezarâ, ili španjolsku eru, koja je brojila godine od 38. p.n.e, do srednjeg vijeka. Era Mučenikâ, koja broji godine od Dioklecijanova ustoličenja 284., koji je pokrenuo posljednji, ali najteži val progona kršćana, korištena je u [[Aleksandrijska crkva|Aleksandrijskoj crkvi]], a i danas ju koristi [[Koptska crkva]]. Drugi sustav je datirao od [[Isusovo razapinjanje|raspeća Isusova]], za koje se još u vrijeme [[Hipolit]]a i [[Tertulijan]]a mislilo da se dogodilo za konzulata Gemina (29. n.e.). Ovaj sustav povremeno se javlja u srednjovjekovnim rukopisima. Većina sirijskih rukopisa napisanih krajem 19. stoljeća još je uvijek davala nadnevak na kraju isprave preko „godine Grkâ” (''Anno Graecorum'' =  [[Seleukidska era]]).

Premda je Anno Domini bio u širokoj uporabi već u 9. stoljeću, tek je krajem 15. stoljeća postao sveprisutan, barem u zapadnoj Europi.

== Opća era ==
U engleskim tekstovima godine se umjesto s AD (Anno Domini) mogu označiti i s ''C.E.'' ili ''CE'', što može biti kratica od ''Common Era'' („opća era”), ''Christian Era'' („kršćanska era”) ili ''Current Era'' („tekuća era”). Oznaci ''CE'' daju prednost oni koji žele naziv manje povezan s kršćanskim koncepcijama vremena.

U [[hrvatski jezik|hrvatskom]] se koristi oznakom „n.e.” („nove ere” ili „naše ere”) odnosno „p.n.e.” ili „pne.” („prije” n.e.) ili „stare ere”. U [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]] i komunističkim režimima bio je dopušten samo oblik „p.n.e.”. Od [[Pad komunizma|pada komunizma]] obnovljena je uporaba izraza „prije Krista” (pr.Kr.).

== Brojenje godina ==
Po gregorijanskom kalendaru, godini AD 1. prethodi godina 1. BC. Astronomi iz računskih razloga koriste ljestvicu u kojoj je godina 1. p.n.e. predstavljena kao godina 0, 2. p.n.e. kao godina -1 itd.

== Izvori ==

'''Fusnote''':
{{izvori|30em}}
'''Izvori''':
* {{Cite book |title=Oxford Pocket Dictionary and Thesaurus |author=Abate, Frank R(ed.) |edition=American ed. |location=New York |publisher=Oxford University Press |year=1997 |isbn=0-19-513097-9}}
* [[Bede]]. (731). [http://www.thelatinlibrary.com/bede/bede1.shtml ''Historiam ecclesiasticam gentis Anglorum'']. Accessed 2007-12-07.
* {{ cite book |last=Blackburn |first=Bonnie |last2=Holford-Strevens |first2=Leofranc |title=The Oxford companion to the Year: An exploration of calendar customs and time-reckoning |publisher=Oxford University Press |year=2003 |location=Oxford |isbn=0-19-214231-3}} (reprinted &amp; corrected, originally published 1999)
* {{Cite book |year=1998 |title=Sharing Shalom: A Process for Local Interfaith Dialogue Between Christians and Jews |publisher=Paulist Press |isbn=0-8091-3835-2}}
* {{Cite book |last=Declercq |first=Georges |title=Anno Domini: The origins of the Christian era |location=Turnhout |publisher=Brepols |year=2000 |isbn=2-503-51050-7}} (despite beginning with 2, it is English)
* Declercq, G. &quot;Dionysius Exiguus and the Introduction of the Christian Era&quot;. ''Sacris Erudiri'' 41 (2002): 165–246. An annotated version of part of ''Anno Domini''.
* Doggett. (1992). [https://web.archive.org/web/20080221135200/http://sunearth.gsfc.nasa.gov/eclipse/SEhelp/calendars.html &quot;Calendars&quot;] (Ch. 12), in P. Kenneth Seidelmann (Ed.) ''Explanatory supplement to the astronomical almanac.'' Sausalito, CA: University Science Books. {{ISBN|0-935702-68-7}}.
* Gerard, J. (1908). [http://www.newadvent.org/cathen/03738a.htm &quot;General Chronology&quot;]. In ''The Catholic Encyclopedia''. New York: Robert Appleton Company. Retrieved July 16, 2008 from New Advent: http://www.newadvent.org/cathen/03738a.htm
* {{Cite book |last=Richards |first=E. G. |title=Mapping Time |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |year=2000 |isbn=0-19-286205-7}}
* {{cite web |author=Riggs, John |date=January-February 2003 |url=http://www.ucc.org/ucnews/jan03/asiseeit.htm |title=Whatever happened to B.C. and A.D., and why? |publisher=United Church News |access-date=15. siječnja 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060930095425/http://www.ucc.org/ucnews/jan03/asiseeit.htm |archivedate=30. rujna 2006.}}
* {{Cite book |last=Ryan |first=Donald P. |year=2000 |title=The Complete Idiot's Guide to Biblical Mysteries |publisher=Alpha Books |page=15 |isbn=002863831X}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fourmilab.ch/documents/calendar/ pretvornik kalendara]

{{Kalendari}}

[[Kategorija:Kalendar]]
[[Kategorija:Kršćanska terminologija]]</text>
      <sha1>k7ufps54jcpb1shiy7dipzzcdxyf7nw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio</title>
    <ns>2</ns>
    <id>504406</id>
    <revision>
      <id>7567445</id>
      <parentid>7495890</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:52:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19008" sha1="gqwo8rflc2kpepz8mbj46mi923mt0zx" xml:space="preserve">* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani

== Demografija ==

=== članci ===
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Naseljena mjesta u Hrvatskoj s više od 5000 stanovnika, popis 2021.]] 
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Naseljena mjesta u Hrvatskoj s između 1000 i 5000 stanovnika, popis 2011.]]
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Naseljena mjesta u Hrvatskoj s više od 5000 stanovnika, popis 2011.]]

=== kategorije === 
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.]] 

== Geografija, administrativne podjele ==

{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele}}

== Politički izbori ==

=== kategorije ===
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Izbori za Dalmatinski sabor]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Izbori za predsjednika Republike Hrvatske]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor]]

== Glazba ==

=== kategorije ===
* '''2026. 
** {{Z|NIZ}} [[:Kategorija:Epica]] 
** {{Z|NIZ}} [[:Kategorija:Within Temptation]] 
** {{Z|NJE}} [[:Kategorija:Blind Guardian]] 
** {{Z|NJE}} [[:Kategorija:Rammstein]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Iced Earth]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Manowar]] 
** {{Z|UK}} [[:Kategorija:The Rolling Stones]] 
** {{Z|UK}} [[:Kategorija:Whitesnake]] 
* '''2021. 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Albumi sastava Godsmack]] 
* '''2017.'''
** {{Z|FIN}} [[:Kategorija:Nightwish]]
** {{Z|ITA}} [[:Kategorija:Lacuna Coil]]
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Metallica]]
** {{Z|ŠVE}} [[:Kategorija:Arch Enemy]]
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Majke (sastav)]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Thompson (sastav)]]
** {{Z|UK}} [[:Kategorija:Deep Purple]]
** {{Z|UK}} [[:Kategorija:Iron Maiden]]
** {{Z|UK}} [[:Kategorija:Pink Floyd]]

== Promet ==

=== kategorije ===
* '''2019. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Soko]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Northrop Grumman]] 
** {{Z|ŠVE}} [[:Kategorija:Koenigsegg]] 
* '''2017.'''
** {{Z|JAP}} [[:Kategorija:Aichi Kokuki]]
** {{Z|RUS}}{{Z|SSSR}} [[:Kategorija:Iljušin]]
** {{Z|RUS}}{{Z|SSSR}} [[:Kategorija:Jakovljev]]
** {{Z|RUS}}{{Z|SSSR}} [[:Kategorija:Mikojan]]
** {{Z|RUS}}{{Z|SSSR}} [[:Kategorija:Suhoj]]
* '''2010.'''
** [[:Kategorija:Motocikli]]
** [[:Kategorija:Proizvođači motorkotača]]

== Šport ==

=== športska društva / klubovi / lige / općenito ===
* '''2007.'''
** {{Z|GRČ}} [[Olympiakos CFP]]
** {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal]]
** {{Z|RUM}} [[CSA Steaua Bukurešt]]
* '''2006.'''
** {{Z|POR}} [[Benfica Lisabon]]
** {{Z|RUS}} [[CSKA Moskva]]
** {{Z|ŠPA}} [[F.C. Barcelona (SD)]]

=== kategorije ===
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Šport u Konavlima]] 
* '''2022. 
** {{Z|ARM}} [[:Kategorija:Armenski športski klubovi]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Šport u Kaštelima]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Šport u Sinju]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Šport u Trilju]] 
* '''2020. 
** {{Z|KOSV}} [[:Kategorija:Kosovski športski klubovi]] 
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Športske dvorane u Hrvatskoj]] 
** {{Z|LIT}} [[:Kategorija:Litavski športski klubovi]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Šport u Šibeniku]] 
** {{Z|MAK}} [[:Kategorija:Makedonski športski klubovi]] 
** {{Z|SCG}} [[:Kategorija:Šport u Srbiji i Crnoj Gori]]
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska na Mediteranskim igrama]]
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|IZR}} [[:Kategorija:Izraelski športski klubovi]]
** {{Z|POR}} [[:Kategorija:Portugalska športska društva]]
* '''2006.'''
** [[:Kategorija:Europski klupski prvaci]]

=== infookviri ===
* '''2014.'''
** [[Predložak:Infookvir liga]]

=== predlošci ===
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Prvenstva Hrvatske]]
{{Prvenstva Hrvatske}}
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima]]
{{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}}

== Američki nogomet i ostali gidrironi ==

=== natjecanja ===
* '''2026. 
** {{Z|SAD}} [[Popis sveučilišnih prvaka NCAA u američkom nogometu]] 
* '''2025. 
** {{Z|SAD}} [[American Football League (1926.)]] 
* '''2024. 
** {{Z|SAD}} [[American Football League (1940.)]] 
* '''2022. 
** [[European League of Football]] 
* '''2014. 
** [[BIG6 European Football League]]
** [[European Football League]]
** [[Eurobowl]]
** [[Football League of Europe]]
** [[IFAF Europe Champions League]]
** [[Kup EFAF]]
** [[Alpe Adria Football League]]
** [[Central European Football League]]
* '''2010.'''
** {{Z|SAD}} [[NFL prvaci (1920. – 1969.)]]
** {{Z|SAD}} [[Prvaci konferencija NFL-a]]
** {{Z|SAD}} [[American Football League]]
** [[NFL Europa]]

=== sezone natjecanja ===
* '''2026. 
** [[NFL Europe 2003.]] 
** [[European League of Football 2025.]] 
** {{Z|SAD}} [[American Football League – sezona 1940.]] 
* '''2025. 
** [[European League of Football 2024.]] 
* '''2024. 
** [[European League of Football 2023.]] 
* '''2023. 
** [[European League of Football 2022.]] 
* '''2022. 
** [[European League of Football 2021.]] 
* '''2018. 
** [[BIG6 European Football League 2016.]] 
** [[BIG6 European Football League 2017.]] 
** [[BIG6 European Football League 2018.]] 
* '''2016.'''
** [[CEFL – sezona 2016.]]
* '''2015.'''
** [[BIG6 European Football League 2014.]]
** [[BIG6 European Football League 2015.]]
** [[Alpe Adria Football League 2015.]]
** [[CEFL – sezona 2015.]]
* '''2014.'''
** [[Alpe Adria Football League 2013.]]
** [[Alpe Adria Football League 2014.]]
** [[SELAF – sezona 2006.]]
** [[SELAF – sezona 2007.]]
** [[CEFL – sezona 2008.]]
** [[CEFL – sezona 2009.]]
** [[CEFL – sezona 2010.]]
** [[CEFL – sezona 2011.]]
** [[CEFL – sezona 2012.]]
** [[CEFL – sezona 2013.]]
** [[CEFL – sezona 2014.]]

=== klubovi ===
* '''2026. 
** {{Z|SAD}} [[Columbus Bullies]] 
* '''2014.'''
** {{Z|FIN}} [[Helsinki Roosters]]
** {{Z|NIZ}} [[Amsterdam Crusaders]]
** {{Z|NJE}} [[Berlin Adler]]
** {{Z|NJE}} [[Hamburg Blue Devils]]
** {{Z|NJE}} [[New Yorker Lions]]
** {{Z|ŠPA}} [[Barcelona Dragons]]

=== kategorije ===
* '''2026. 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu u Sjedinjenim Američkim Državama]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Klubovi američkog nogometa u Sjedinjenim Američkim Državama]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:American Football League (1940.)]] 
** [[:Kategorija:NFL Europe]] 
* '''2024. 
** [[:Kategorija:Skupni predlošci za američki nogomet]] 
* '''2023. 
** [[:Kategorija:European League of Football]] 
* '''2019. 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Super Bowl]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:American Football League]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Klubovi AFL-a (1960. – 1969.)]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Sezone American Football League]] 
* '''2018. 
** [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u američkom nogometu]] 
** [[:Kategorija:BIG6 European Football League]] 
* '''2016.'''
** {{Z|NJE}} [[:Kategorija:Njemački klubovi američkog nogometa]]
* '''2015.'''
** [[:Kategorija:Alpe Adria Football League]]
* '''2014.'''
** [[:Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu]]
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:National Football League]]
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Sezone National Football League]]
** [[:Kategorija:Central European Football League]]
* '''2013.'''
** [[:Kategorija:Klubovi američkog nogometa]]
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Klubovi NFL-a]]

=== predlošci ===
* '''2026. 
** {{Z|SAD}} [[Predložak:American Football League (1940.)]] 
** [[Predložak:NFL Europe]] 
{{American Football League (1940.)}} 
{{NFL Europe}} 
* '''2024. 
** [[Predložak:European League of Football]] 
{{European League of Football}} 
* '''2018.
** [[Predložak:BIG6 EFL]] 
{{BIG6 EFL}}
* '''2015.'''
** [[Predložak:AAFL]]
{{AAFL}}
* '''2014.'''
** {{Z|SAD}} [[Predložak:American Football League]]
** [[Predložak:CEFL]]
{{American Football League}}
{{CEFL}}

== Atletika ==

=== kategorije ===
* '''2017.''' 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski atletski klubovi]]

== Australski nogomet ==
* '''2006.'''
** [[Australski nogomet]]

=== natjecanja ===
* '''2006.'''
** {{Z|AUS}} [[Australian Football League]]

=== kategorije ===
* '''2006.'''
** [[:Kategorija:Australski nogomet]]

== Automobilizam / motociklizam ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport}}

== Bejzbol / softbol ==

=== natjecanja ===
* '''2015.'''
** [[CEB Europski kup prvaka]]
** [[Kup CEB]]
* '''2011.'''
** {{Z|SAD}} [[Major League Baseball]]
* '''2006.'''
** {{Z|SAD}} [[World Series]]

=== sezone natjecanja ===
* '''2016.'''
** [[Euro Interleague Baseball 2016.]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}}  [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 2015.]]
* '''2014.'''
** [[Interliga (bejzbol) 1998.]]
** [[Interliga (bejzbol) 2000.]]
** [[Interliga (bejzbol) 2001.]]
** [[Interliga (bejzbol) 2013.]]
** [[Interliga (bejzbol) 2014.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 1993.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 1994.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 1995.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 1996.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 1997.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 1998.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 1999.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu 2003.]]

=== klubovi ===
* '''2006.'''
** {{Z|SAD}} [[New York Yankees]]

=== klubovi - dodatni članci ===
* '''2011.'''
** {{Z|SAD}} [[Dodatak:Popis klubova iz MLB-a]]

=== kategorije ===
* '''2014.'''
** [[:Kategorija:Interliga (bejzbol)]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u bejzbolu]]
* '''2011.'''
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Major League Baseball]]

=== predlošci ===
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:PH-bejzbol]]
{{PH-bejzbol}}

== Biciklizam ==

=== kategorije ===
* '''2016.'''
** {{Z|FRA}} [[:Kategorija:Tour de France]]

== Boćanje ==

=== natjecanja ===
* '''2015.'''
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u boćanju]]
** {{Z|JUG}} [[Kup Jugoslavije u boćanju]]
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski kup u boćanju]]

=== sezone natjecanja ===
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska boćarska liga 2016./17.]] 
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2015./16.]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2002.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2014./15.]]
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 1991.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 1994.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 1995.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 1997.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 1998.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 1999.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2001.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u boćanju 2003.]]

=== kategorije ===
* '''2015.'''
** [[:Kategorija:Natjecanja u boćanju]]

=== predlošci ===
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:PH-boćanje]]
{{PH-boćanje}}

== Futsal / mali nogomet / dvoranski nogomet ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet}} 

== Gimnastika == 

=== kategorije ===
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Gimnastika u Hrvatskoj]] 

== Hokej na ledu / bendi ==

=== natjecanja ===
* '''2015.'''
** [[Champions Hockey League]]
* '''2014.'''
** [[European Trophy]]
** [[IIHF Continental Cup]]
** [[IIHF Federation Cup]]
** [[IIHF Superkup]]
** [[Svjetski kup u bendiju]]
** [[Europski kup u bendiju]]
** [[FIB Champions Cup]] 
** {{Z|AUT}} [[Dodatak:Popis prvaka Austrije u hokeju na ledu]]
** {{Z|ČEŠ}} [[Češka Extraliga]]
** {{Z|ČEŠ}} [[Národní liga (Bohemija i Moravska)]]
** {{Z|ČSSR}} [[Čehoslovačka 1. liga (hokej na ledu)]]
** {{Z|JUG}} [[Kup Jugoslavije u hokeju na ledu]]
** {{Z|SLK}} [[Slovačka Extraliga]]
** {{Z|SSSR}} [[Sovjetsko prvenstvo u hokeju na ledu]]
** {{Z|SSSR}} [[Sovjetski kup u hokeju na ledu]]
* '''2010.'''
** [[Interliga (hokej na ledu)]]
* '''2006.'''
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu]]
** [[Svjetski kup u hokeju na ledu]]
** [[Europsko prvenstvo u hokeju na ledu]]
** [[Kup Europe u hokeju na ledu]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u hokeju na ledu]]

=== sezone natjecanja ===
* '''2026.
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina B 1967.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina B 1969.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina B 1970.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina B 1973.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina B 1976.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina C 1979.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina C 1996.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina D 1997.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija I 2001.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija I 2002.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija I 2003.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija II 2004.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija II – Skupina A 2012.]]  
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija II – Skupina A 2013.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija I – Skupina B 2014.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija I – Skupina B 2015.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija I – Skupina B 2016.]] 
* '''2025. 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina C 1983.]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina D 1989.]] 
* '''2016.'''
** [[Champions Hockey League 2016./17.]]
* '''2015.'''
** [[Champions Hockey League 2014./15.]]
** [[Champions Hockey League 2015./16.]]
** [[KHL 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu 2002./03.]]
* '''2014.'''
** [[KHL 2011./12.]]
** [[KHL 2012./13.]]
** [[KHL 2013./14.]]
* '''2013.'''
** [[KHL 2008./09.]]
** [[KHL 2009./10.]]
** [[KHL 2010./11.]]

=== klubovi ===
* '''2006.'''
** {{Z|RUS}} [[HK CSKA Moskva]]

=== klubovi - dodatni članci ===
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:KHL Medveščak u međunarodnim ligama i natjecanjima]]

=== kategorije ===
* '''2017.''' 
** [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u hokeju na ledu (muškarci)]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u hokeju na ledu]]
* '''2014.'''
** [[:Kategorija:Natjecanja u bendiju]]
** {{Z|AUT}} [[:Kategorija:Austrijska hokejska liga (EBEL)]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hokej na ledu u Jugoslaviji]]
* '''2013.'''
** [[:Kategorija:KHL]]
** {{Z|RUS}} [[:Kategorija:Ruski klubovi hokeja na ledu]]
** {{Z|SLO}} [[:Kategorija:Slovenski klubovi hokeja na ledu]]

=== predlošci ===
* '''2026.
** [[Predložak:Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi]] 
{{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} 
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:PH-hokej na ledu]]
{{PH-hokej na ledu}}
* '''2013.'''
** [[Predložak:KHL]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:KHL Medveščak info]]
{{KHL}}
{{KHL Medveščak info}}

== Hokej na koturaljkama / inline hokej ==
* '''2006.'''
** [[Hokej na koturaljkama]]

=== natjecanja ===
* '''2006.'''
** [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na koturaljkama]]
** [[Europsko prvenstvo u hokeju na koturaljkama]]
** [[Kup europskih prvaka u hokeju na koturaljkama]]
** [[Kup kontinenta u hokeju na koturaljkama]]

=== sezone natjecanja ===
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u inline hokeju 2010.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u inline hokeju 2011.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u inline hokeju 2012.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u inline hokeju 2013.]]

=== klubovi ===
* '''2007.'''
** {{Z|POR}} [[Sporting Lisabon (hokej)]]
* '''2006.'''
** {{Z|POR}} [[Benfica Lisabon (hokej)]]
** {{Z|ŠPA}} [[F.C. Barcelona (hokej na koturaljkama)]]

=== kategorije ===
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u inline hokeju]]
* '''2006.'''
** [[:Kategorija:Hokej na koturaljkama]]
** [[:Kategorija:Klubovi hokeja na koturaljkama]]

== Hokej na travi / dvoranski hokej / floorball / hurling / shinty / etc ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi}}

== Košarka ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka}} 

== Kuglanje / bowling ==

{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling}}

== Nogomet ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet}} 

== Odbojka ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka}} 

== Ragbi / rugby league / rugby 7 ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi}}

== Rukomet / veliki rukomet / hazena ==
{{Glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet}} 

== Stolni tenis ==

=== Kategorije ===
* '''2017.''' 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski stolnoteniski klubovi]]

== Šah == 

=== Kategorije ===
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska šahovska natjecanja]] 

== Vaterpolo ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo}}</text>
      <sha1>gqwo8rflc2kpepz8mbj46mi923mt0zx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anarhoprimitivizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505368</id>
    <revision>
      <id>7567065</id>
      <parentid>6971962</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:56:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2355" sha1="03h7lhlnjxtemzarop0405deg9urx7t" xml:space="preserve">[[Datoteka:Green and Black flag.svg|mini|250px|Zastava [[zeleni anarhizam|zelenog anarhizma]] i anarhoprimitivizma]]

'''Anarhoprimitivizam''' (radikalni primitivizam, anti-autoritarni primitivizam, anti-civilizacijski pokret, ili jednostavno, primitivizam) je pojam za radikalnu struju [[anarhizam|anarhizma]] koja kritizira cjelokupnost [[civilizacija|civilizacije]] i nastoji pokrenuti sveobuhvatnu transformaciju ljudskog života.&lt;ref&gt;[http://www.primitivism.com/what-is-primitivism.htm. Što je primitivizam?]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, autora Johna Flissa. Pristupljeno 11. veljače 2014.&lt;/ref&gt; Prema anarhoprimitivistima, prijelaz s društva [[lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] na [[poljoprivreda|poljoprivredu]] omogućio je razvoj [[društvena stratifikacija|društvene stratifikacije]], [[prisila|prisile]] i [[otuđenje|otuđenja]]. Anarhoprimitivisti se zbog toga zalažu na povratak &quot;neciviliziranom&quot; načinu života kroz [[deindustrijalizacija|deindustrijalizaciju]], odbacivanje [[podjela rada|podjele rada]] i specijalizacije te odbacivanje svih oblika [[tehnologija|tehnologije]] koji zahtijevaju visoku organiziranost društva.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20140104063225/http://primitivism.com/ Primitivism.com], pristupljeno 11. veljače 2014.
* [http://www.jesusradicals.com/anarchism/ Resources for Green Anarchism and Christianity at Jesus Radicals], pristupljeno 11. veljače 2014.
* [https://web.archive.org/web/20100327214613/http://www.inthelandoftheliving.org/ In the Land of the Living: a journal of anarcho-primitivism and christianity], pristupljeno 11. veljače 2014.
* [http://www.eco-action.org/dt/primer.html ''A Primitivist Primer: What is Anarcho-Primitivism?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120810200950/http://www.eco-action.org/dt/primer.html |date=10. kolovoza 2012. }} autor: John Moore, pristupljeno 11. veljače 2014.
* [http://www.libcom.org/thought/approaches/primitivism/ Kritika primitivizma, anarhoprimitivizma i anti-civilizacijskog pokreta], - anarhistička kritika primitivizma. Pristupljeno 11. veljače 2014.
* [http://layla.miltsov.org/introduction-to-z Uvod u konferenciju Johna Zerzana u Montrealu] od Layle AR. Pristupljeno 11. veljače 2014.

[[Kategorija:Anarhizam]]
[[Kategorija:Zaštita okoliša]]</text>
      <sha1>03h7lhlnjxtemzarop0405deg9urx7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bartol II. Averoldo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508949</id>
    <revision>
      <id>7567511</id>
      <parentid>7061321</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:51:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2634" sha1="aynjy815kggllt00gnd72hsxo0ny7f1" xml:space="preserve">{{Infookvir biskup
| ime_biskupa    = Bartol II. Averoldo
| slika          = 
| slika_širina   = 290px
| slika_opis     = 
| datum_rođenja  = o. [[1430.]]
| mjesto_rođenja = [[Brescia]], [[Italija]]
| datum_smrti    = prije [[15. veljače]] [[1503.]]
| mjesto_smrti   = [[Venecija]], [[Italija]]
|svećenik                = 
|biskup          = 
| titula         = [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup i metropolit]]&lt;br&gt;[[primas Dalmacije i cijele Hrvatske]]
| služba         = 1479. – 1503.
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb            = 
}}
'''Bartolomej Averoldo''' ([[Brescia]], [[Italija]], oko [[1430.]] – [[Venecija]], prije [[15. veljače]] [[1503.]]), [[Talijani|talijanski]] svećenik, [[splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]] i [[metropolija|metropolit]] (1479. – 1503.). Potječe iz plemićke obitelji.

Studirao je [[filozofija|filozofske]] i [[teologija|teološke]] discipline u [[Bologna|Bologni]], nakon čega je stupio u [[benediktinci|benediktinski red]] i postao [[opat]] u Leni kod Brescije, gdje je redigirao statute rodnoga grada i osnovao akademiju ''Vertumnorum''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=922 |title=Bartolomej Averoldo - Hrvatski biografski leksikon |access-date=3. travnja 2014. |archive-date=7. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407075147/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=922 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Proglašen je za splitskog nadbiskupa [[1479.]] godine, no u [[Split]] je došao tek [[1483.]] godine i nije se dugo zadržao. Većinom je boravio u Italiji, a nadbiuskupijom su upravljali [[vikar]]i. Za vrijeme boravka u gradu sredinom [[1490-ih|90-ih]] [[15. stoljeće|15. stoljeća]], zavadio se sa [[Metropolitanski kaptol u Splitu|splitskim kaptolom]] koji ga je tužio [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]]. Budući da je presuđeno u korist kaptola, uvrijeđeni se nadbiskup nije više htio vratiti u grad, unatoč pozivima.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=922 Bartolomej Averoldo - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407075147/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=922 |date=7. travnja 2014. }} {{hr icon}}

{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-bef|before=[[Petar Foscari]]}}
{{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]]|years=1479. – 1503.}}
{{s-aft|after=[[Bernard II. Zanne]]}}
{{s-end}}

{{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}}

{{GLAVNIRASPORED:Averoldo, Bartol II.}}
[[Kategorija:Talijanski biskupi]]
[[Kategorija:Splitski nadbiskupi]]</text>
      <sha1>aynjy815kggllt00gnd72hsxo0ny7f1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asklepijeva sirištara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>511200</id>
    <revision>
      <id>7567367</id>
      <parentid>6949608</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:18:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3552" sha1="m04scpkpckhyu1ldkk2dl79svb4rogr" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Asklepijeva sirištara
| slika        = Gentiana asclepiadea Sturm8.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =Asklepijeva sirištara
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Gentianales]] 
| familia      =[[Gentianaceae]] 
| genus        =''[[Gentiana]]''
| species      =''G. asclepiadea''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Gentiana asclepiadea''
| dvoimeno_autorstvo = [[L.]]
| karta_raspon =
|sinonimi=''Coilantha asclepiadea'' &lt;small&gt;G.Don&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;
''Dasistepha asclepiadea'' &lt;small&gt;(L.) Raf.&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;
''Dasystephana schistocalyx'' &lt;small&gt;(K.Koch) J.Sojak&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Gentiana asclepiadea f. albiflora'' &lt;small&gt;Murray ex Hegi&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Gentiana asclepiadea f. cruciata'' &lt;small&gt;Wartm. &amp; Schlatter&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Gentiana asclepiadea f. pectinata'' &lt;small&gt;Wartm. &amp; Schlatter&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Gentiana asclepiadea var. schistocalyx'' &lt;small&gt;(K.Koch) Grossh.&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Gentiana asclepiadea subsp. schistocalyx'' &lt;br /&gt;
''Gentiana ramiflora'' &lt;small&gt;E.Szabo&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
''Gentiana schistocalyx'' &lt;small&gt;K.Koch&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;
''Gentianusa asclepiadea'' &lt;small&gt;(L.) Pohl&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;(K.Koch) Zakharova&lt;/small&gt; &lt;br /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/kew-2819987 The Plant List Gentiana asclepiadea]&lt;/ref&gt;
| FCD          = 4682
}}
'''Asklepijeva sirištara''' (Šumska sirištara, šumski srčanik; lat. Gentiana asclepiadea) je biljka iz roda [[Gentiana]] i porodice [[Gentianceae]] ili sirištarki. Raste u [[Srednja Europa|Srednjoj]] i [[Istočna Europa|istočnoj Europi]], većinom po [[šuma]]ma, ali je ima i na proplancima te uz rubove šume. Preferira vapnenasta tla.

Naraste do 100 cm visine. Cvjetovi su karakteristične [[plava boja|plave boje]], ujutro se otvaraju a pred noć zatvaraju. Cvate krajem ljeta odnosno početkom [[jesen]]i.

==Raširenost==
Ima je u [[Samoborsko gorje|Samoborskom gorju]], na Medvednici, u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], te na Velebitu.

==Ljekovitost==
Kao i drugi pripadnici roda sadrži gorke [[glikozidi|glikozide]], nekada je korištena kod ugriza bijesnog psa, te u veterinarskoj medicini kod bolesti papaka. Koristi je se i za bolesti jetre, kod malarije, prehlade, groznice,itd.&lt;ref&gt;http://www.analelesnbc.ro/arhivapdfvol17issue2/32.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140504142641/http://www.analelesnbc.ro/arhivapdfvol17issue2/32.pdf |date=4. svibnja 2014. }} Pristup stranici 4. svibnja 2014.&lt;/ref&gt;

==Dodatna literatura==
Forenbacher, S.: Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb 1990.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.wildcroatia.net/galerije/flora/sumska-siristara-gentiana-asclepiadea Wild Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304131916/http://www.wildcroatia.net/galerije/flora/sumska-siristara-gentiana-asclepiadea |date=4. ožujka 2016. }}
==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sirištara]]
[[Kategorija:Flora Hrvatske]]
[[Kategorija:Flora Albanije]]
[[Kategorija:Flora Austrije]]
[[Kategorija:Flora Bugarske]]
[[Kategorija:Flora Češke]]
[[Kategorija:Flora Francuske]]
[[Kategorija:Flora Grčke]]
[[Kategorija:Flora Irana]]
[[Kategorija:Flora Italije]]
[[Kategorija:Flora Kavkaza]]
[[Kategorija:Flora Korzike]]
[[Kategorija:Flora Mađarske]]
[[Kategorija:Flora Njemačke]]
[[Kategorija:Flora Poljske]]
[[Kategorija:Flora Slovačke]]
[[Kategorija:Flora Švicarske]]
[[Kategorija:Flora Turske]]
[[Kategorija:Flora Ukrajine]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>m04scpkpckhyu1ldkk2dl79svb4rogr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barbo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515751</id>
    <revision>
      <id>7567509</id>
      <parentid>7438278</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:35:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1644" sha1="9zowpdiqm2x1qlc1czu6veb5ext4cna" xml:space="preserve">'''Barbo''' je plemićka obitelj mletačkog podrijetla u [[Istra|Istri]]. Plemstvo [[Motovun]]a i [[Kopar|Kopra]] stekli su u mletačkom dijelu. Jedan se ogranak obitelji izdvojio i po ženskoj liniji postao vlasnikom nekih posjeda Pazinske knežije.

Braća Juraj i Franjo (Giorgio i Francesco) na saboru staleža u [[Ljubljana|Ljubljani]] 1579. istupali su kao zaštitnici istarskih [[Protestantizam|protestanata]], a sudjelovali su i u ratu protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] na [[Habsburg|habsburškoj]] strani. Messaldo (suvlasnik kaštela Kožljaka) je zbog ubojstva sina (koji je ustrajavao na [[Katoličanstvo|katoličanstvu]]) osuđen 1589. u Ljubljani na smrt. Još su bili poznati i pićanski biskupi Danijel (1563. – 1570.) te Ivan (oko 1465. – 1547.) koji su djelovali u Istri. Danilo (Daniele), također poznati Barbo bio je senjski kapetan od 1590. do 1601., a s uskočkim vojvodama borio se protiv carskog komesara Rabattija zbog grubih postupaka prema Senjanima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv/IvanStandl/Senj.htm |title=Grad Senj od Ivana Kukuljevića Sakcinskoga |access-date=18. kolovoza 2014. |archive-date=26. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140926023916/http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv/IvanStandl/Senj.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://istra.lzmk.hr/clanak/209 Barbo] &lt;small&gt;Istarska enciklopedija&lt;/small&gt;
* [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=5867 Barbo, Daniele (Danilo)] &lt;small&gt;Hrvatska enciklopedija&lt;/small&gt;

[[Kategorija:Mletačko plemstvo]]
[[Kategorija:Povijest Istre]]</text>
      <sha1>9zowpdiqm2x1qlc1czu6veb5ext4cna</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andro Gabelić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>517551</id>
    <revision>
      <id>7567098</id>
      <parentid>7486149</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:58:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5439" sha1="k60ytjaf1ar8qpkwgz14k03qq9stevc" xml:space="preserve">[[File:U Starom Gradu na Hvaru na promociji knjige Antifašistička Hrvatska, 17. 6. 2005.jpg|thumb|U Starom Gradu na Hvaru na promociji knjige dr. Nikole Anića &quot;[[Antifašizam|Antifašistička]] Hrvatska&quot;, 17. 6. 2005. Na slici: odvjetnik Vinko Ružević, '''Andro Gabelić''', dr. Nikola Anić, Ante Vranković]]  
'''Andro Gabelić''' ([[Vrboska]], [[7. svibnja]] [[1920.]]&lt;ref&gt;[http://imehrvatsko.net/profile/andro_gabelic Imehrvatsko.net]&lt;/ref&gt; {{--}} [[18. kolovoza]] [[2014.]]),&lt;ref name=&quot;osmrtnice&quot;&gt;[http://www.osmrtnice.hr/andro-gabelic Osmrtnice.hr]&lt;/ref&gt; bio je hrvatski vojni povjesničar i publicist. Nosio je čin majora JNA.&lt;ref&gt;*Dvije vojne politike, 1950.&lt;/ref&gt;
Bio je zamjenik političkog komesara 8. dalmatinske udarne brigade – šibenske, zajedno s Ivom Družićem.&lt;ref&gt;[http://www.vojska.net/eng/world-war-2/yugoslavia/brigade/croatia/dalmatian/8/ 8th Dalmatian Assault brigade], Vojska.net (eng.)&lt;/ref&gt;

Bio je gost [[Milorad Bibić|Milorada Bibića Mosora]] u 205. emisiji ''Mosorijade'' na [[Kanal 5]].
Bio je predsjednik Organizacijskog odbora znanstvenog skupa u Hvaru kojim je obilježena 500. obljetnica ustanka hvarskih pučana protiv plemstva koji je vodio [[Matij Ivanić]].&lt;ref&gt;[http://7.dnevno.hr/vijesti/kultura/4600-ustanak-hvarskih-pucana-protiv-plemstva-slavi-500-obljetnicu.html Ustanak hvarskih pučana protiv plemstva slavi 500. obljetnicu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903121642/http://7.dnevno.hr/vijesti/kultura/4600-ustanak-hvarskih-pucana-protiv-plemstva-slavi-500-obljetnicu.html |date=3. rujna 2014. }}, 7dnevno, 26. svibnja 2010.&lt;/ref&gt;

Umro je 18. kolovoza, a pokopan 27. kolovoza u [[Jelsa|Jelsi]].&lt;ref name=&quot;osmrtnice&quot;/&gt;

== Djela ==
* ''Dvije vojne politike'', Društvo novinara NR Hrvatske, Zagreb, 1950.
* ''Tragovima izdaje'', Naprijed, Zagreb, 1951.
* ''Razoružanje i promene ratnih doktrina, ravnoteže snaga i ratne tehnike'', Institut za međunarodni radnički pokret, Beograd, 1963.
* ''SAD: strategija intervencije'', Sedma sila, Beograd, 1965.
* ''Kineski pogledi na rat'', Sedma sila, Beograd, 1965.
* ''Razuzdani svet oružja'', Sedma sila, Beograd, 1966.
* ''Vijetnamski rat'', Sedma sila, Beograd, 1967.
* ''Bliski istok: kriza i rat'', Sedma sila, Beograd, 1967. (suautor Milutin A. Milenković)
* ''CIA i američki sindikalni pokret: subverzivna delatnost rukovodstva američkog sindikalnog pokreta u spoljnoj politici'', (suautori George Morris, Grušenka Majić), 1967.
* ''New accent in Soviet strategy'', ''Review of International Affairs'', 20. studenoga 1967., sv. 10, br. 2., str. 45. – 47.&lt;ref&gt;[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00396336808440834?journalCode=tsur20 Taylor Francis Online]&lt;/ref&gt; (članak)
* ''Opštenarodna odbrana i društvena samozaštita'', 1973. (suautor [[Nikola Anić]])
* ''Ustanak hvarskih pučana (1510-1514): izvori, tokovi, dometi'', Književni krug, Split, 1988.
* ''Ivanićev ustanak i bunt Dalmacije'', Muzej hvarske baštine, Hvar, 2007.
* ''Kritika novih pogleda o ustanku hvarskih pučana'', 2008.&lt;ref&gt;[http://www.mdc.hr/UserFiles/file/Izvjesca/2008/HR/Hvarski_muzej.pdf Hvarski muzej]&lt;/ref&gt;
* ''Ratna kronika Splita 1941. – 1945.'', (suurednik), 2010.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ratnakronikasplita.com/impresum/autori |title=Ratna kronika Splita |access-date=29. kolovoza 2014. |archive-date=29. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140829020651/http://www.ratnakronikasplita.com/impresum/autori |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* ''Tri sadržaja Ivanićeva ustanka: položaj Dalmacije i odnos njezinih staleža prema Veneciji'', Književni krug – Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Split – Zagreb, 2012 2012.

== Nagrade i priznanja ==
* [[Partizanska spomenica 1941.|Nositelj partizanske spomenice 1941.]]&lt;ref name=&quot;osmrtnice&quot;/&gt;
* [[2015.]]: [[Osobna nagrada Grada Staroga Grada]], za izniman doprinos novom-kompleksnom sagledavanju ustanka pučana otoka Hvara pod vodstvom Matija Ivanića – od preduvjeta koji su mu prethodili do posljedica koji je ustanak imao.&lt;ref&gt;[http://www.stari-grad.hr/?show=11437&amp;nid=71915 Održana XXI sjednica Gradskog vijeća Grada Staroga Grada], stari-grad.hr, 28. srpnja 2015., pristupljeno 19. lipnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* Mladen Krnić: [http://lokalnahrvatska.hr/vijest.php?rss=182498 In memoriam - Andro Gabelić (1920. - 2014).], Lokalnahrvatska/Slobodna Dalmacija, 28. kolovoza 2014.
* [http://www.youtube.com/watch?v=eHwUo4dNDQQ 205. Mosorijada, gost Andro Gabelić], kanal korisnika Kanal5TV
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/96428/Default.aspx I nakon 500 godina, o buni Matije Ivanića se - šuti ], razgovor za ''Slobodnu Dalmaciju'', 23. ožujka 2010.
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020121/feljton.htm ''Slobodna Dalmacija''] Andro Gabelić: Pola tisućljeća vjerske i slobodarske tradicije otoka Hvara
* (slo.) [http://www.sistory.si/publikacije/prenos/?urn=SISTORY:ID:92 Znanstveno zborovanje &quot;Matij Ivanić i njegovo doba&quot; (Hvar od 10. do 13. februarja 1976.], ''Zgodovinski časopis'', XXXI, 1977., str. 221.
* [http://www.stari-grad.hr/?show=11437&amp;nid=71325 In memoriam - Andro Gabelić (1920. - 2014).], Grad Stari Grad

{{GLAVNIRASPORED:Gabelić, Andro}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Vojna povijest]]
[[Kategorija:Životopisi, Vrboska]]</text>
      <sha1>k60ytjaf1ar8qpkwgz14k03qq9stevc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tranzit (astronomija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>519567</id>
    <revision>
      <id>7567344</id>
      <parentid>7219995</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu|Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5296" sha1="8ix41hqj36dhuyv5se6g3qntkkacb1v" xml:space="preserve">[[datoteka:SDO's Ultra-high Definition View of 2012 Venus Transit (304 Angstrom Full Disc 02).jpg|mini|desno|250px|Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 [[sat]]i i 40 [[minuta]].]]

[[datoteka:Venerin tranzit.png|mini|desno|250px|Ne događa se svaki put Venerin prijelaz, kad se Venera nađe između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca, jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)|°]], pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska.]]

[[datoteka:PIA02879 - A New Year for Jupiter and Io.jpg|mini|desno|250px| Prijelaz [[Ija (mjesec)|mjeseca Io]] preko [[Jupiter]]a, viđeno sa svemirske letjelice [[Cassini-Huygens]].]]

'''Tranzit''' ([[Njemački jezik|njemački]] ''transit'' &lt; [[Talijanski jezik|talijanski]] ''transito'' &lt; [[Latinski jezik|latinski]] transitus: prijelaz, prolaženje, prolaz) ili '''prijelaz''', u [[astronomija|astronomiji]], je prijelaz [[Merkur]]a ili [[Venera|Venere]] preko [[Sunce|Sunčeva kruga]]; općenitije, prijelaz manjega [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] ili sjene manjega tijela preko kruga većega tijela, npr. [[prirodni satelit|prirodnih satelita]] ispred [[planet]]a (Venerin prijelaz). Zaklanjanje manjega tijela većim naziva se [[okultacija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62074 |title=tranzit |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt;

== Venerin prijelaz ==
{{glavni|Venerin prijelaz}}

'''Venerin prijelaz''' ili '''Venerin tranzit''' je prijelaz [[Venera|Venere]] ispred [[Sunce|Sunca]] i zakrivanje dijela njegova kruga. Ne događa se svaki put kad se Venera nađe između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)|°]], pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Pojavljuje se 4 puta u 243 [[godina|godine]] i obično traje po nekoliko [[sat]]i (prijelaz 2012. trajao je 6 sati i 40 [[minuta]]): između prve i druge pojave razmak je 8 godina (s nekoliko dana razlike) između druge i treće pojave razmak je 105.5 godina, između treće i četvrte opet 8 godina, a do novoga ciklusa treba čekati 121.5 godina. 

Od otkrića [[teleskop]]a Venerini prijelazi su bili:
* 7. prosinca 1631., 
* 4. prosinca 1639., 
* 6. lipnja 1761., 
* 4. lipnja 1769., 
* 9. prosinca 1874., 
* 6. prosinca 1882., 
* 8. lipnja 2004. i 
* 5. – 6. lipnja 2012. 

Sljedeći Venerini prijelazi će biti: 
* 11. prosinca 2117., 
* 8. prosinca 2125., 
* 11. lipnja 2247.,
* 9. lipnja 2255. itd. 

Vrijeme Venerinog prijelaza 1631. predvidio je [[Johannes Kepler]]; njegove je proračune usavršio [[Jeremiah Horrocks]], koji je prijelaz motrio 1639. metodom projekcije, što i danas prakticiraju [[Amaterska astronomija|amateri]]. Prijelazi nisu potpuno vidljivi s cijele Zemlje, tj. prijelaz Venere ne mogu vidjeti promatrači iz onih dijelova Zemlje na kojima je u vrijeme prijelaza noć.

Venerin je prijelaz kroz povijest bio popraćen velikom mobilizacijom [[znanstvenik]]a i opreme i organiziranjem ekspedicija i međunarodnih suradnji kako bi se promatrao iz različitih dijelova svijeta. [[Ruđer Bošković]] je za britanski ''Royal Society'' sudjelovao u organiziranju dviju takvih ekspedicija ([[Istanbul]] 1761. i [[Kalifornija]] 1769.). Venerini prijelazi poslužili su za određivanje Sunčeve [[paralaksa|paralakse]], odnosno udaljenosti Zemlje od Sunca (prema metodi [[Edmond Halley|Edmonda Halleyja]]), zatim za procjenu Venerina [[promjer]]a, a pri prijelazu 1761. [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] zapazio je [[Venerina atmosfera|Venerinu]] [[atmosfera|atmosferu]].

Prije prvih preciznih [[kronometar (sport)|kronometara]], Venerin prijelaz promatrao se i radi određivanja mjesnoga meridijana ([[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]). Tako je i ekspedicija [[James Cook|Jamesa Cooka]] s pomoću promatranja Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položaj [[Tahiti]]ja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64250 |title=Venerin prijelaz (Venerin tranzit) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt;

== Merkurov prijelaz ==
{{glavni|Merkurov prijelaz}}

'''Merkurov prijelaz''' ili '''Merkurov tranzit''' je prijelaz [[Merkur]]a preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje). U trenutku prijelaza Merkur se vidi kao mala točkica na Sunčevom krugu. Merkurov prijelaz se vidi češće od Venerinog prijelaza, između 13 i 14 prijelaza tijekom jednog stoljeća, jer je Merkur bliži Suncu i češće se okreće. Merkurovi prijelazi se događaju ili u svibnju ili u studenom.Zadnja četiri prijelaza dogodila su se 2003., 2006., 2016., 2019.; a sljedeći će biti 13. studenoga 2032.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Rijedak nebeski šou: Merkur je prošao između Zemlje i Sunca |url=https://www.vecernji.hr/techsci/rijedak-nebeski-sou-merkur-je-prosao-izmedu-zemlje-i-sunca-1358765 |accessdate=2019-11-12}}&lt;/ref&gt; Na dan 3. lipnja 2014. prvi puta je Merkurov prijelaz viđen s [[Mars]]a (Marsovsko vozilo ''[[Mars Science Laboratory|Curiosity]]'').

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

[[Kategorija:Astrometrija]]
[[Kategorija:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]]</text>
      <sha1>8ix41hqj36dhuyv5se6g3qntkkacb1v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567346</id>
      <parentid>7567344</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:43:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Astronomski prijelazi]]; ±[[Kategorija:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]]→[[Kategorija:Astronomski događaji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5249" sha1="4lho724a1kece6ljx0u81xceuwu4if1" xml:space="preserve">[[datoteka:SDO's Ultra-high Definition View of 2012 Venus Transit (304 Angstrom Full Disc 02).jpg|mini|desno|250px|Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 [[sat]]i i 40 [[minuta]].]]
[[datoteka:Venerin tranzit.png|mini|desno|250px|Ne događa se svaki put Venerin prijelaz, kad se Venera nađe između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca, jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)|°]], pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska.]]
[[datoteka:PIA02879 - A New Year for Jupiter and Io.jpg|mini|desno|250px| Prijelaz [[Ija (mjesec)|mjeseca Io]] preko [[Jupiter]]a, viđeno sa svemirske letjelice [[Cassini-Huygens]].]]
'''Tranzit''' ({{njem.|transit}} &lt; {{tal.|transito}} &lt; {{lat.|transitus|prijevod=prijelaz, prolaženje, prolaz}}) ili '''prijelaz''', u [[astronomija|astronomiji]], je prijelaz [[Merkur]]a ili [[Venera|Venere]] preko [[Sunce|Sunčeva kruga]]; općenitije, prijelaz manjega [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] ili sjene manjega tijela preko kruga većega tijela, npr. [[prirodni satelit|prirodnih satelita]] ispred [[planet]]a (Venerin prijelaz). Zaklanjanje manjega tijela većim naziva se [[okultacija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62074 |title=tranzit |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt;

== Venerin prijelaz ==
{{glavni|Venerin prijelaz}}

'''Venerin prijelaz''' ili '''Venerin tranzit''' je prijelaz [[Venera|Venere]] ispred [[Sunce|Sunca]] i zakrivanje dijela njegova kruga. Ne događa se svaki put kad se Venera nađe između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)|°]], pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Pojavljuje se 4 puta u 243 [[godina|godine]] i obično traje po nekoliko [[sat]]i (prijelaz 2012. trajao je 6 sati i 40 [[minuta]]): između prve i druge pojave razmak je 8 godina (s nekoliko dana razlike) između druge i treće pojave razmak je 105.5 godina, između treće i četvrte opet 8 godina, a do novoga ciklusa treba čekati 121.5 godina. 

Od otkrića [[teleskop]]a Venerini prijelazi su bili:
* 7. prosinca 1631., 
* 4. prosinca 1639., 
* 6. lipnja 1761., 
* 4. lipnja 1769., 
* 9. prosinca 1874., 
* 6. prosinca 1882., 
* 8. lipnja 2004. i 
* 5. – 6. lipnja 2012. 

Sljedeći Venerini prijelazi će biti: 
* 11. prosinca 2117., 
* 8. prosinca 2125., 
* 11. lipnja 2247.,
* 9. lipnja 2255. itd. 

Vrijeme Venerinog prijelaza 1631. predvidio je [[Johannes Kepler]]; njegove je proračune usavršio [[Jeremiah Horrocks]], koji je prijelaz motrio 1639. metodom projekcije, što i danas prakticiraju [[Amaterska astronomija|amateri]]. Prijelazi nisu potpuno vidljivi s cijele Zemlje, tj. prijelaz Venere ne mogu vidjeti promatrači iz onih dijelova Zemlje na kojima je u vrijeme prijelaza noć.

Venerin je prijelaz kroz povijest bio popraćen velikom mobilizacijom [[znanstvenik]]a i opreme i organiziranjem ekspedicija i međunarodnih suradnji kako bi se promatrao iz različitih dijelova svijeta. [[Ruđer Bošković]] je za britanski ''Royal Society'' sudjelovao u organiziranju dviju takvih ekspedicija ([[Istanbul]] 1761. i [[Kalifornija]] 1769.). Venerini prijelazi poslužili su za određivanje Sunčeve [[paralaksa|paralakse]], odnosno udaljenosti Zemlje od Sunca (prema metodi [[Edmond Halley|Edmonda Halleyja]]), zatim za procjenu Venerina [[promjer]]a, a pri prijelazu 1761. [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] zapazio je [[Venerina atmosfera|Venerinu]] [[atmosfera|atmosferu]].

Prije prvih preciznih [[kronometar (sport)|kronometara]], Venerin prijelaz promatrao se i radi određivanja mjesnoga meridijana ([[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]). Tako je i ekspedicija [[James Cook|Jamesa Cooka]] s pomoću promatranja Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položaj [[Tahiti]]ja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64250 |title=Venerin prijelaz (Venerin tranzit) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt;

== Merkurov prijelaz ==
{{glavni|Merkurov prijelaz}}

'''Merkurov prijelaz''' ili '''Merkurov tranzit''' je prijelaz [[Merkur]]a preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje). U trenutku prijelaza Merkur se vidi kao mala točkica na Sunčevom krugu. Merkurov prijelaz se vidi češće od Venerinog prijelaza, između 13 i 14 prijelaza tijekom jednog stoljeća, jer je Merkur bliži Suncu i češće se okreće. Merkurovi prijelazi se događaju ili u svibnju ili u studenom.Zadnja četiri prijelaza dogodila su se 2003., 2006., 2016., 2019.; a sljedeći će biti 13. studenoga 2032.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Rijedak nebeski šou: Merkur je prošao između Zemlje i Sunca |url=https://www.vecernji.hr/techsci/rijedak-nebeski-sou-merkur-je-prosao-izmedu-zemlje-i-sunca-1358765 |accessdate=2019-11-12}}&lt;/ref&gt; Na dan 3. lipnja 2014. prvi puta je Merkurov prijelaz viđen s [[Mars]]a (Marsovsko vozilo ''[[Mars Science Laboratory|Curiosity]]'').

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

[[Kategorija:Astrometrija]]
[[Kategorija:Astronomski događaji]]
[[Kategorija:Astronomski prijelazi| ]]</text>
      <sha1>4lho724a1kece6ljx0u81xceuwu4if1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Merkurov prijelaz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520146</id>
    <revision>
      <id>7567351</id>
      <parentid>6914944</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>premješteno iz [[Category:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]] u [[Category:Astronomski prijelazi]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>7567351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9859" sha1="g5muyy3h8ab1e0w2w58ze1ecme319p8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mercury transit 11-11-2019-tlr.jpg|mini|240x240px|Merkur (gore desno) prolazi između Sunca i Zemlje 11. listopada 2019. godine]]
'''Merkurov prijelaz''' ili '''Merkurov tranzit''' [[tranzit (astronomija)|prijelaz]] je [[Merkur]]a preko [[Sunce|Sunčeva]] kruga. U trenutku prijelaza, gledajući kroz zaštitni filter, Merkur se vidi kao točkica na Sunčevu krugu.

Vidi se češće od [[Venerin prijelaz|Venerinog prijelaza]] — između 13 i 14 prijelaza tijekom jednog [[stoljeće|stoljeća]] — s obzirom na to da je Merkur bliži Suncu i češće ga obiđe. Merkurovi prijelazi događaju se ili u svibnju ili u studenome. Zadnja četiri prijelaza dogodila su se 2003., 2006., 2016. i 2019., a sljedeći će biti [[13. studenog]] 2032.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.dalmacijadanas.hr/isto-cemo-moci-vidjeti-tek-2032-splicani-s-bacvica-teleskopom-promatrali-rijedak-astronomski-dogadaj |title=Isto ćemo moći vidjeti tek 2032: Splićani s Bačvica teleskopom promatrali rijedak astronomski događaj |last=Tekst &amp; foto: Miroslav Lelas |work=Dalmacija danas – obala, otoci, Zagora. Najnovije vijesti iz Dalmacije. |language=hr |accessdate=2019-11-12}}&lt;/ref&gt; 

Dana 3. lipnja 2014. Merkurov prijelaz prvi je put viđen s [[Mars]]a prijenosom s marsovskog vozila [[Curiosity]].&lt;ref&gt; Webster Guy: &quot;Mercury Passes in Front of the Sun, as Seen From Mars&quot; [http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-183],[[NASA]], 10. srpnja 2014. &lt;/ref&gt; 

== Učestalost ==

{| border class=&quot;wikitable&quot;
|+ Prošli Merkurovi prijelazi
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#ccc;&quot;| Merkurov prijelaz
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:13%;&quot;| [[Nadnevak]] srednjeg &lt;br&gt; prijelaza !!colspan=3| ([[UTC]]) !!rowspan=2| Bilješke
|-
! style=&quot;width:7%;&quot;| Početak !! style=&quot;width:7%;&quot;| Sredina !! style=&quot;width:7%;&quot;| Kraj
|-
| 7. studenog 1631. ||        ||       ||       || Promatranja izvršio [[Pierre Gassendi]].
|-
| 3. studenog 1651. ||        ||       ||       || Promatranja izvršio [[Jeremy Shakerly]] u Suratu ([[Indija]]).&lt;ref&gt;Chapman, A. (1985), Transactions of the Historical Society of Lancashire and Cheshire Volume 135 pp 1–14&lt;/ref&gt;
|-
| 3. svibnja 1661. ||        ||       ||       || Promatranja izvršio [[Christiaan Huygens]] u [[London]]u.
|-
| 7. studenog 1677. ||        ||       ||       || Promatranja izvršio [[Edmond Halley]] na [[Sveta Helena (otok)|otoku Sveta Helena]], [[Richard Towneley]] u Lancashireu ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), [[Jean Charles Gallet]] u [[Avignon]]u.&lt;ref&gt;Eric G. Forbes et al. (1995), Correspondence of John Flamsteed Volume 1, Institute of Physics Publishing, p. 624-627&lt;/ref&gt;
|-
| 5. studenog 1743. ||        ||       ||       || Koordinirana znanstvena promatranja širom svijeta je organizirao [[Joseph-Nicolas Delisle]].
|-
| 6. svibnja 1753. ||        ||       ||       || &amp;nbsp;
|-
| 9. studenog 1769. ||        ||       || 23:09 || Promatranja izvršili [[Charles Green]] i [[James Cook]] u Mercury Bay ([[Novi Zeland]]).&lt;ref&gt;Wayne Orchiston 1994, James Cook and the 1769 Transit OF Mercury, [[Carter Observatory]] ISSN 1173–7263 http://www.transitofvenus.co.nz/docs/CarterObservatoryInfo3.doc {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081014130044/http://www.transitofvenus.co.nz/docs/CarterObservatoryInfo3.doc|date=14. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;
|-
| 9. studenog 1802. || 06:16 || 08:58 || 11:41 || &amp;nbsp;
|-
| 12. studenog 1815. || 00:20 || 02:33 || 04:46 || &amp;nbsp;
|-
| 5. studenog 1822. || 01:04 || 02:25 || 03:45 || &amp;nbsp;
|-
| 5. svibnja 1832. || 09:04 || 12:25 || 15:47 || &amp;nbsp;
|-
| 7. studenog 1835. || 17:35 || 20:08 || 22:41 || &amp;nbsp;
|-
| 8. svibnja 1845. || 16:24 || 19:37 || 22:49 || &amp;nbsp;
|-
| 9. studenog 1848. || 11:07 || 13:48 || 16:28 || &amp;nbsp;
|-
| 12. studenog 1861. || 05:21 || 07:19 || 09:18 || &amp;nbsp;
|-
| 5. studenog 1868. || 05:28 || 07:14 || 09:00 || &amp;nbsp;
|-
| 6. svibnja 1878. || 15:16 || 19:00 || 22:44 || &amp;nbsp;
|-
| 7. studenog 1881. || 22:19 || 00:57 || 03:36 || &amp;nbsp;
|-
| 9. svibnja 1891. || 23:57 || 02:22 || 04:47 || &amp;nbsp;
|-
| 10. studenog 1894. || 15:58|| 18:35 || 21:11 || &amp;nbsp;
|-
| 14. studenog 1907. || 10:24|| 12:07 || 13:50 || &amp;nbsp;
|-
| 7. studenog 1914. || 09:57|| 12:03 || 14:09 || &amp;nbsp;
|-
| 8. svibnja 1924. || 21:44 || 01:41 || 05:38 || &amp;nbsp;
|-
| 10. studenog 1927. || 03:02 || 05:46 || 08:29 || &amp;nbsp;
|-
| 11. svibnja 1937. || 08:53 || 08:59 || 09:06 || Vidljiv samo djelomičan prijelaz u Južnoafričkoj Republici, Jemenu, Južnoj Aziji i Zapadnoj Australiji. 
|-
| 11. studenog 1940. || 20:49 || 23:21 || 01:53 || &amp;nbsp;
|-
| 14. studenog 1953. || 15:37 || 16:54 || 18:11 || &amp;nbsp;
|-
| 6. svibnja 1957. || 23:59 || 01:14 || 02:30 || &amp;nbsp;
|-
| 7. studenog 1960. || 14:34 || 16:53 || 19:12 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1960/ |title=1960 Transit of Mercury |publisher=UK Hydrographic Office |work=HM Nautical Almanac Office |date=5. studenoga 2007. |accessdate=30. svibnja 2012. |archive-date=5. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120605005828/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1960/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 9. svibnja 1970. || 04:19 || 08:16 || 12:13 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1970/ |title=1970 Transit of Mercury |publisher=UK Hydrographic Office |work=HM Nautical Almanac Office |date=5. studenoga 2007. |accessdate=30. svibnja 2012. |archive-date=5. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120605005839/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1970/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 10. studenog 1973. || 07:47 || 10:32 || 13:17 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1973/ |title=1973 Transit of Mercury |publisher=UK Hydrographic Office |work=HM Nautical Almanac Office |date=5. studenoga 2007. |accessdate=30. svibnja 2012. |archive-date=5. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120605005844/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1973/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 13. studenog 1986. || 01:43 || 04:07 || 06:31 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1986/ |title=1986 Transit of Mercury |publisher=UK Hydrographic Office |work=HM Nautical Almanac Office |date=5. studenoga 2007. |accessdate=30. svibnja 2012. |archive-date=5. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120605005852/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1986/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 6. studenog 1993. || 03:06 || 03:57 || 04:47 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1993/ |title=1993 Transit of Mercury |publisher=UK Hydrographic Office |work=HM Nautical Almanac Office |date=5. studenoga 2007. |accessdate=30. svibnja 2012. |archive-date=5. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120605005909/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1993/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 15. studenog 1999. || 21:15 || 21:41 || 22:07 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1999/ |title=1999 Transit of Mercury |publisher=UK Hydrographic Office |work=HM Nautical Almanac Office |date=5. studenoga 2007. |accessdate=30. svibnja 2012. |archive-date=5. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120605005934/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_1999/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Vidljiv samo djelomičan prijelaz u Australiji, Antarktici i Novom Zelandu ([[Južni otok]]).
|-
| 7. svibnja 2003. || 05:13 || 07:52 || 10:32 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_2003/ |title=2003 Transit of Mercury |publisher=UK Hydrographic Office |work=HM Nautical Almanac Office |date=5. studenoga 2007. |accessdate=30. svibnja 2012. |archive-date=4. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120604010106/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_2003/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 8. studenog 2006. || 19:12 || 21:41 || 00:10 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_2006/ |title=2006 Transit of Mercury |publisher=UK Hydrographic Office |work=HM Nautical Almanac Office |date=5. studenoga 2007. |accessdate=30. svibnja 2012. |archive-date=4. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120604010125/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/M_2006/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
| 9. svibnja 2016. || 11:12 || 14:57 || 18:42 ||&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.venus-transit.de/Mercury2016/index.html |title=The Transit of Mercury on 2016 May 9 |accessdate=7. lipnja 2012. |archive-date=14. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160814190235/http://www.venus-transit.de/Mercury2016/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Cijeli prijelaz vidljiv u Južnoj Americi, istočnom dijelu Sjeverne Amerike, Zapadnoj Europi; djelomičan prijelaz svugdje osim Australije i daleke istočne Azije.
|-
| 11. studenog 2019. || 12:35 || 15:20 || 18:04 || &amp;nbsp;
|}

{| border class=&quot;wikitable&quot;
|+ Budući Merkurovi prijelazi
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#ccc;&quot;| Merkurov prijelaz
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:13%;&quot;| Nadnevak srednjeg &lt;br&gt; prijelaza !!colspan=3| ([[UTC]]) !!rowspan=2| Bilješke
|-
! style=&quot;width:7%;&quot;| Početak !! style=&quot;width:7%;&quot;| Sredina !! style=&quot;width:7%;&quot;| Kraj
|-
| 13. studenog 2032. || 06:41 || 08:54 || 11:07 || &amp;nbsp;
|-
| 7. studenog 2039. || 07:17 || 08:46 || 10:15 || &amp;nbsp;
|-
| 7. svibnja 2049. || 11:03 || 14:24 || 17:44 ||&amp;nbsp;
|-
| 9. studenog 2052. || 23:53 || 02:29 || 05:06 || &amp;nbsp;
|-
| 10. svibnja 2062. || 18:16 || 21:36 || 00:57 || &amp;nbsp;
|-
| 11. studenog 2065. || 17:24 || 20:06 || 22:48 || &amp;nbsp;
|-
| 14. studenog 2078. || 11:42 || 13:41 || 15:39 || &amp;nbsp;
|-
| 7. studenog 2085. || 11:42 || 13:34 || 15:26 || &amp;nbsp;
|-
| 8. svibnja 2095. || 17:20 || 21:05 || 00:50 || &amp;nbsp;
|-
| 10. studenog 2098. || 04:35 || 07:16 || 09:57 || &amp;nbsp;
|-
| 12. svibnja 2108. || 01:40 || 04:16 || 06:52 || &amp;nbsp;
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Astronomski prijelazi]]
[[Kategorija: Merkur]]</text>
      <sha1>g5muyy3h8ab1e0w2w58ze1ecme319p8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venerin prijelaz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520418</id>
    <revision>
      <id>7567353</id>
      <parentid>7166869</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:46:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>premješteno iz [[Category:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]] u [[Category:Astronomski prijelazi]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>7567353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14564" sha1="9ehszddifacwvvg26btt0i097h3algi" xml:space="preserve">[[datoteka:SDO's Ultra-high Definition View of 2012 Venus Transit (304 Angstrom Full Disc 02).jpg|mini|desno|250px|Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 [[sat]]i i 40 [[minuta]].]]

[[datoteka:Venerin tranzit.png|mini|desno|250px|Ne događa se svaki put Venerin prijelaz, kad se [[Venera]] nađe između [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]], jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)|°]], pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska.]]

'''Venerin prijelaz''' ili '''Venerin tranzit''' prijelaz je [[Venera|Venere]] ispred [[Sunce|Sunca]] i zakrivanje dijela njegova [[krug]]a. Ne događa se svaki put kad se Venera nađe između [[Zemlja|Zemlje]] i Sunca jer se ravnine gibanja Venere i Zemlje oko Sunca razlikuju za 3.4[[Stupanj (kut)|°]] pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Pojavljuje se 4 puta u 243 [[godina|godine]] i obično traje po nekoliko [[sat]]i (prijelaz 2012. trajao je 6 sati i 40 [[minuta]]): između prve i druge pojave razmak je 8 godina (s nekoliko dana razlike) između druge i treće pojave razmak je 105.5 godina, između treće i četvrte opet 8 godina, a do novoga ciklusa treba čekati 121.5 godina. 

Vrijeme Venerinog prijelaza 1631. predvidio je [[Johannes Kepler]]; njegove je proračune usavršio [[Jeremiah Horrocks]], koji je prijelaz motrio 1639. metodom projekcije, što i danas prakticiraju [[Amaterska astronomija|amateri]]. Prijelazi nisu potpuno vidljivi s cijele Zemlje, tj. prijelaz Venere ne mogu vidjeti promatrači iz onih dijelova Zemlje na kojima je u vrijeme prijelaza noć. Venerin je prijelaz kroz povijest bivao popraćen velikom mobilizacijom [[znanstvenik]]a i opreme te organizacijom ekspedicija i međunarodnih suradnji kako bi se promatrao iz različitih dijelova svijeta. [[Ruđer Bošković]] je za britanski ''Royal Society'' sudjelovao u organiziranju dviju takvih ekspedicija ([[Istanbul]] 1761. i [[Kalifornija]] 1769.). Venerini prijelazi poslužili su za određivanje Sunčeve [[paralaksa|paralakse]], odnosno udaljenosti Zemlje od Sunca (prema metodi [[Edmond Halley|Edmonda Halleyja]]), zatim za procjenu Venerina [[promjer]]a, a pri prijelazu 1761. [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] zapazio je Venerinu [[atmosfera|atmosferu]].

Prije prvih preciznih [[kronometar (sport)|kronometara]], Venerin prijelaz promatrao se i radi određivanja mjesnoga meridijana ([[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]). Tako je i ekspedicija [[James Cook|Jamesa Cooka]] s pomoću promatranja Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položaj [[Tahiti]]ja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64250 |title=Venerin prijelaz (Venerin tranzit) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt;

== Tranzit ili prijelaz ==
{{glavni|Tranzit (astronomija)}}

'''Tranzit''' ([[Njemački jezik|njemački]] ''transit'' &lt; [[Talijanski jezik|talijanski]] ''transito'' &lt; [[Latinski jezik|latinski]] transitus: prijelaz, prolaženje, prolaz) ili '''prijelaz''' u [[astronomija|astronomiji]] označava prijelaz [[Merkur]]a ili [[Venera|Venere]] preko [[Sunce|Sunčeva kruga]]; općenitije, prijelaz manjega [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] ili sjene manjega tijela preko kruga većega tijela, npr. [[prirodni satelit|prirodnih satelita]] ispred [[planet]]a (Venerin prijelaz). Zaklanjanje manjega tijela većim naziva se [[okultacija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62074 |title=tranzit |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}&lt;/ref&gt; [[11. lipnja]] [[2247.]] Venerin prijelaz bit će vidljiv sa Zemlje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=2247 Transit of Venus |url=http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2247/ |date=2010-12-25 |accessdate=2019-11-22 |journal= |archive-date=25. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101225000558/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2247/ |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

=== Merkurov prijelaz ===
{{glavni|Merkurov prijelaz}}

'''Merkurov prijelaz''' ili '''Merkurov tranzit''' prijelaz je [[Merkur]]a preko Sunčeva kruga (viđeno sa Zemlje). U trenutku prijelaza Merkur se vidi kao mala točkica na Sunčevom krugu. Merkurov prijelaz vidi se češće od Venerinog prijelaza — između 13 i 14 prijelaza tijekom jednog stoljeća — jer je Merkur bliži Suncu i češće se okreće. Merkurovi prijelazi događaju se ili u svibnju ili u studenom. Zadnja tri prijelaza dogodila su se 1999., 2003. i 2006.; a sljedeći će se pojaviti 2016. godine. 

3. lipnja 2014. prvi puta je Merkurov prijelaz viđen s [[Mars]]a, odnosno marsovskog vozila [[Curiosity]].

== Slike ==
&lt;gallery perrow=4 widths=250&gt;
Slika:Venerin prijelaz 1.png| Metoda mjerenja vremenskog trajanja Venerinog prijelaza kako bi se odredila Sunčeva [[paralaksa]] ([[Johann Franz Encke]]).
Slika:1882 transit of venus.jpg| Venerin prijelaz iz 1882.
Slika:20040608 Venus Transit.JPG| Venerin prijelaz 2004. viđen iz [[Izrael]]a.
Slika:NASA's SDO Satellite Captures First Image of 2012 Venus Transit (Full Disc).jpg| Venerin prijelaz 2012. ([[NASA]]).
Slika:SDO's Ultra-high Definition View of 2012 Venus Transit (171 Angstrom Full Disc).jpg| Venerin prijelaz 2012. ([[NASA]]).
&lt;/gallery&gt;

== Učestalost Venerinih prijelaza ==
Venerini prijelazi trenutačno javljaju se sami u lipnju i prosincu. Prijelazi se obično javljaju u paru, skoro istog nadnevka u razmaku od osam godina. To se događa zato što je vrijeme od osam zemaljskih [[godina]] skoro jednako vremenu od trinaest Venerinih godina pa su ta dva planeta u osam godina gotovo u istim položajima.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#ccc;&quot;| Prošli Venerini prijelazi
|-
!rowspan=2| Nadnevak &lt;br /&gt;prijelaza
!colspan=3| Nadnevak srednjeg prijelaza ([[UTC]])
!rowspan=2| Bilješke
!rowspan=2| Staza prijelaza &lt;br /&gt;(HM Nautical&lt;br /&gt;Almanac Office)&lt;ref &gt;[http://www.nao.rl.ac.uk/nao/transit/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060907011312/http://www.nao.rl.ac.uk/nao/transit/ |date=7. rujna 2006. }} Steve Bell: &quot;Transits of Venus 1000 AD&amp;nbsp;– 2700 AD&quot;, HM Nautical Almanac Office, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
! Početak !! Sredina !! Kraj
|-
| {{nowrap| 23. studenog 1396.}}
| 15:45 || 19:27 || 23:09
| Zadnji prijelaz koji nije u paru.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1396/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000539/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1396/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 25. – 26. svibanj 1518.}}
| 22:46&lt;br /&gt;{{nowrap| 25. svibanj}} || 01:56&lt;br /&gt;{{nowrap| 26. svibanj}} || 05:07&lt;br /&gt;{{nowrap| 26. svibanj}}
|
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1518/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000550/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1518/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 23. svibanj 1526.}}
| 16:12 || 19:35 || 21:48
| Zadnji prijelaz prije otkrića [[teleskop]]a.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1526/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000548/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1526/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 7. prosinca 1631.}}
| 03:51 || 05:19 || 06:47
| Predvidio ga [[Johannes Kepler]].
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1631/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101229210411/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1631/ |date=29. prosinca 2010. }} , www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 4. prosinca 1639.}}
| 14:57 || 18:25 || 21:54
| Prvi Venerin prijelaz koje su promatrali [[Jeremiah Horrocks]] i [[William Crabtree]].
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1639/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000551/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1639/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 6. lipnja 1761.}}
| 02:02 || 05:19 || 08:37
| [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]], [[Jean-Baptiste Chappe d'Auteroche]] i neki drugi su promatrali iz [[Rusija|Rusije]]; [[Charles Mason]] i [[Jeremiah Dixon]] su promatrali s [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]] ([[Južnoafrička Republika]]).
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1761/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000600/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1761/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 3. – 4. lipnja 1769.}}
| 19:15&lt;br /&gt;{{nowrap| 3. lipnja}}|| 22:25&lt;br /&gt;{{nowrap| 3. lipnja}}|| 01:35&lt;br /&gt;{{nowrap| 4. lipnja}}
| [[James Cook]] na svom prvom putanju za [[Tahiti]] sa zadatkom da promatra prijelaz, [[Jean-Baptiste Chappe d'Auteroche]] u San José del Cabo ([[Baja California]]) i [[Maximilian Hell]] u Vardø ([[Norveška]]).
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1769/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000545/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1769/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 9. prosinca 1874.}}
| 01:49 || 04:07 || 06:26
| [[Pietro Tacchini]] je vodio putovanje u Muddapur ([[Indija]]). Francuska grupa je išla do [[otočje Campbell|otočja Campbell]] ([[Novi Zeland]]) i britanska grupa znanstvenika je putovala na [[Havaji|Havaje]].
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1874/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000543/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1874/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 6. prosinca 1882.}}
| 13:57 || 17:06 || 20:15
| 
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1882/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000544/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_1882/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 8. lipnja 2004.}}
| 05:13 || 08:20 || 11:26
| 
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2004/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000546/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2004/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 5. – 6. lipnja 2012. }}
| 22:09&lt;br /&gt;{{nowrap| 5. lipnja}} || 01:29&lt;br /&gt;{{nowrap| 6. lipnja}} || 04:49&lt;br /&gt;{{nowrap| 6. lipnja}}
| Bilo je vidljivo iz cijelog Tihog oceana i Istočne Azije, dok je početak prijelaza bio vidljiv iz Sjeverne Amerike i završetak iz Europe.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2012/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110123191744/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2012/ |date=23. siječnja 2011. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#ccc;&quot;| Budući Venerini prijelazi
|-
!rowspan=2| [[Nadnevak]] &lt;br /&gt; prijelaza
!colspan=3| Nadnevak srednjeg prijelaza ([[UTC]])
!rowspan=2| Bilješke
!rowspan=2| Staza prijelaza &lt;br /&gt;(HM Nautical&lt;br /&gt;Almanac Office)
|-
! Početak !! Sredina !! Kraj
|-
| {{nowrap| 10. – 11. prosinca 2117.}}
| 23:58&lt;br /&gt;{{nowrap| 10. prosinca}} || 02:48&lt;br /&gt;{{nowrap| 11. prosinca}} || 05:38&lt;br /&gt;{{nowrap| 11. prosinca}}
| Potpun prijelaz bit će vidljiv iz Kine, Japana, Tajvana, Indonezije i Australije. Djelomični prijelaz vidljiv sa zapadne obale SAD-a, Indije, većeg dijela Afrike i Bliskog istoka.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2117/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000538/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2117/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 8. prosinca 2125.}}
| 13:15 || 16:01 || 18:48
| Potpun prijelaz bit će vidljiv iz Južne Amerike i istočnog dijela SAD-a. Djelomični prijelaz vidljiv iz zapadnog dijela SAD-a, Europe i Afrike.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2125/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000559/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2125/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 11. lipnja 2247.}}
| 08:42 || 11:33 || 14:25
| Potpun prijelaz bit će vidljiv iz Afrike, Europe i Bliskog istoka. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnoj Aziji, Indoneziji, Sjevernoj i Južnoj Americi.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2247/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000558/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2247/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 9. lipnja 2255.}}
| 01:08 || 04:38 || 08:08
| Potpun prijelaz bit će vidljiv iz Rusije, Indije, Kine i zapadne Australije. Djelomični prijelaz vidljiv u Africi, Europi i na zapadu SAD-a.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2255/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000553/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2255/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 12. – 13. prosinca 2360.}}
| 22:32&lt;br /&gt;{{nowrap| 12. prosinca}}|| 01:44&lt;br /&gt;{{nowrap| 13. prosinca}}|| 04:56&lt;br /&gt;{{nowrap| 13. prosinca}}
| Potpun prijelaz bit će vidljiv iz Australije i većeg dijela Indonezije. Djelomični prijelaz vidljiv u Azije, Afrike i zapadnog dijela Amerika.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2360/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000550/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2360/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 10. prosinca 2368.}}
| 12:29 || 14:45 || 17:01
| Potpun prijelaz bit će vidljiv iz Južne Amerike, zapadne Afrike i istočne obale SAD-a. Djelomični prijelaz vidljiv u Europi, na zapadu SAD-a i na Bliskom istoku.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2368/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000541/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2368/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 12. lipnja 2490.}}
| 11:39 || 14:17 || 16:55
| Potpun prijelaz bit će vidljiv iz većeg dijela Sjeverne i Južne Amerike, Zapadne Afrike i Europe. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnoj Africi, Bliskom istoku i Aziji.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2490/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000540/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2490/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|-
| {{nowrap| 10. lipnja 2498.}}
| 03:48 || 07:25 || 11:02
| Potpun prijelaz bit će vidljiv iz većeg dijela Europe, Azije, Bliskog istoka i Istočne Afrike. Djelomični prijelaz vidljiv u Istočnim Amerikama, Indoneziji i Australiji.
|&lt;ref &gt;[http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2498/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225000549/http://www.hmnao.com/nao/transit/V_2498/ |date=25. prosinca 2010. }}, www.hmnao.com, 2004.&lt;/ref&gt;
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

[[Kategorija:Venera]]
[[Kategorija:Astronomski prijelazi]]</text>
      <sha1>9ehszddifacwvvg26btt0i097h3algi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bakačeva kula</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530506</id>
    <revision>
      <id>7567449</id>
      <parentid>6273992</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:54:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1009" sha1="or57cawqc3fem0rqaibjtee4jla6mf9" xml:space="preserve">'''Bakačeva kula''' je bio [[fortifikacije|fortifikacijski]] objekt u Zagrebu koji je dao podići upravitelj [[Zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]] [[Toma Bakač]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1083 Hrvatski biografski leksikon - BAKAČ, Toma (Bacocz, Bakoch, Bakòcz, Erdődy)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231027083532/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1083 |date=27. listopada 2023. }} Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.&lt;/ref&gt;

Podigao ju je radi obrane [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Kula je [[1906.]] srušena za [[Herman Bollé|Bolléove]] obnove katedrale nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa]], a kamen od kojega je bila sagrađena ugrađen je u nasip na lijevoj savskoj obali.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Građevine u Zagrebu]]
[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>or57cawqc3fem0rqaibjtee4jla6mf9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andetrium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537369</id>
    <revision>
      <id>7567073</id>
      <parentid>6494116</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:10:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2940" sha1="k8qf0i76kdg0wl8ici4c35t8xtw273k" xml:space="preserve">'''Andetrium''' je bio ilirski grad u unutrašnjosti [[Dalmacija|Dalmacije]].&lt;ref&gt;Dictionary of Greek and Roman Geography by William Smith, 1856, str. 748. &quot;Andetrium&quot;&lt;/ref&gt;

Danas većina znanstvenika i povjesničara smještava Andetrium pokraj današnjeg [[Gornji Muć|Gornjeg Muća]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ogorje.net/povijest/ukratko-o-povijesti-muckog-podrucja/0.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. ožujka 2015. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402111657/http://www.ogorje.net/povijest/ukratko-o-povijesti-muckog-podrucja/0.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Služio je kao posljednje uporište posljednjeg ilirskog vojskovođe Batona. Andetrium je kasnije služio i Rimljanima kao stacionir njegovih vojnih postrojbi (kohorti).

Kroz Andetrium je prolazila trasa ceste ''[[Via Gabiniana]]'', koja je išla od [[Salona|Salone]], kroz Andetrium&lt;ref&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/22398/ Enciklopedija Proleksis] ''Gabiniana, via''. 22. lipnja 2012. (pristupljeno 21. veljače 2018.)&lt;/ref&gt; i vjerojatno dalje kroz Zagoru na sjever.&lt;ref name=&quot;Džino&quot;&gt;(eng.) [https://books.google.hr/books?id=4kkhAwAAQBAJ&amp;pg=PA171&amp;lpg=PA171&amp;dq=via+gabiniana Illyricum in Roman Politics, 229 BC–AD 68 - Danijel Dzino - Google Knjige]  (preuzeto 20. veljače 2018.)&lt;/ref&gt;

== Andetrium u Batonskom ratu ==
Godine [[9.|9. g. posl. Kr.]] Baton je pri kraju [[Batonski rat|Batonskog rata]] gledao kako izbjeći sukob protiv Rimljana, ali ga konačno [[Tiberije]] zatvori u Andetrij, koji je bio jako učvršćen, s jakom posadom i dobrom opskrbljen. Već je Tiberie, vidjevši da se nalazi u pustom i pogibeljnom kraju gdje bi mogao lako biti opkoljen od Batona i njegovih snaga, mislio da napusti taj pothvat i da Batona pusti zasad na miru, kad Baton uvidjevši da je gotovo cijela njegova domovina u vlasti [[Rimsko Carstvo|Rima]], a sam on da je preslab da Rimljane svlada, zamoli za mirovne pregovore. Još nisu bili pregovori dovršeni kad Baton, ne mogavši nagovoriti svoje drugove na predaju, ostavi grad. Tiberije ga odluči zauzeti na juriš. [[Dalmati]] su se junački branili. Tiberije naredi zauzeće okolnih brda na kojima su se Dalmati učvrstili jurišom. Dalmati su se očajnički branili, bacajući s litica strijele, kamenje, kolesa, kola i kola napunjena kamenjem na jurišne redove Rimljana koji su pogibali u velikom broju. Rimljani su upirali sve sile, nove svježe čete su dolazile, dok napokon bitka ne ispadne povoljna za njih. Kad, naime, Dalmati vidješe da je između njih i utvrde jedna snažna četa neprijatelja koja im priječi povratak u grad, povukoše se u šume. Napokon se predadoše oni koji su ostali u utvrdi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Grga Novak Povijest Dalmacije |url=https://www.scribd.com/doc/13419942/Grga-Novak-Povijest-Dalmacije |accessdate=2019-10-08}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{iliri}}
[[Kategorija:Ilirski gradovi u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>k8qf0i76kdg0wl8ici4c35t8xtw273k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski nacionalni simboli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537448</id>
    <revision>
      <id>7567192</id>
      <parentid>7373881</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:34:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Loncar17702</username>
        <id>301892</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Neslužbeni simboli */ neutraliziranje</comment>
      <origin>7567192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6351" sha1="5vixekodow6b5sp05kz4uep0nmjddhx" xml:space="preserve">'''Hrvatski nacionalni simboli''' predstavljaju [[hrvatska zastava|zastavu]], [[hrvatski grb|grb]] i himnu Hrvatske, te razne kulturološke izričaje koji su karakteristični za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Hrvatska kulturna baština|hrvatsku kulturu]].

==Zastava==
{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
| [[File:Flag of Croatia.svg|200px]]
|
'''[[Zastava Republike Hrvatske]]''' jedan je od državnih simbola [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], službeno usvojena [[21. prosinca]] [[1990.]] godine.  Sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga [[crvena|crvene]], [[bijela|bijele]] i [[plava|plave]] boje s [[Grb Republike Hrvatske|grbom Republike Hrvatske]] u sredini.
|}

== Grb ==

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
| [[File:Coat of arms of Croatia.svg|110px]]
| '''[[Grb Republike Hrvatske]]''' povijesni je hrvatski [[grb]], koji se nalazi na [[hrvatska zastava|hrvatskoj zastavi]]. Ima oblik štita te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad glavnog štita nalazi se kruna s pet manjih štitova, koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom štita.
|}

== Himna==
{|class=&quot;wikitable&quot;
|[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg]]
| '''[[Lijepa naša domovino]]''' (''Lijepa naša'') je himna Republike Hrvatske. Njezine početne riječi čest su metonim za Hrvatsku (Lijepa Naša).

Zagrebački pravnik [[Antun Mihanović]], jedan od pjesnika hrvatskog narodnog preporoda, napisao je domoljubnu pjesmu ''Horvatzka domovina'' koja je postala temelj današnje himne.

Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. stoljeća uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin.
|}

==Svetac zaštitnik==
{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
| [[File:Saint Joseph with the Infant Jesus by Guido Reni, c 1635.jpg|150px]]
| [[Hrvatski sabor]] je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog kraljevstva. Točnije, u saborskom protokolu od tih dana, na latinskom jeziku piše: &quot;[[Sveti Josip]], [[Krist]]a Spasitelja vjerni branitelj, [[Sveta Marija|Djevice Bogorodice]] djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.&quot;
|-
|}

== Nacionalni cvijet ==
{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
| [[File:Iris croatica Botanicki vrt 1 080509.jpg|150px]]
| Na prijedlog [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], [[Hrvatska perunika|hrvatska perunika]] proglašena je [[Hrvatska|hrvatskim]] nacionalnim [[cvijet]]om za vrijeme trajanja [[Svijet|svjetske]] izložbe cvijeća [[Japan]] Flora [[2000.|2000. godine]].
|-
|}

== Neslužbeni simboli ==

{|class=&quot;wikitable&quot;
| valign=&quot;center&quot; width=&quot;160px&quot; |[[Datoteka:Flag of Croatia (1990).svg|središte|border|200px]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the Republic of Croatia in 1990.svg|središte|border|200px]]
| Inačica nove zastave Republike Hrvatske, prvi je put službeno istaknuta 30. svibnja 1990. na trgu bana Jelačića i jedna je od inačica službeno isticanih od 25. srpnja 1990. na trgu svetoga Marka u Zagrebu. Tek je Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske od 21. prosinca 1990. crveno polje jasno određeno kao početno na grbu. Inačica s početnim bijelim poljem grba, danas je često korištena među Hrvatima izvan Hrvatske, ali i u nekim dijelovima hrvatskoga društva.
|-
|[[file:Croatia, Historic Coat of Arms, first white square.svg|center|110px]]
| 25. srpnja 1990. Hrvatski sabor donosi Amandman LXVI na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske u kojem se kaže: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.“ Ovakav osnovni povijesni grb bio je u uporabi do donošenja Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, 21. prosinca 1990. (NN 55/90). Inačica s početnim bijelim poljem grba, danas je često korištena među Hrvatima izvan Hrvatske, ali i drugim dijelovima hrvatskoga društva.
|-
| [[file:Crown of Zvonimir (Croatia).svg|center|160px]]
| [[Starohrvatska kruna]] (''Tomislavova kruna'' ili ''Zvonimirova kruna'') pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i [[Hrvatsko Kraljevstvo]] u državnopravnom smislu. Osobito se počeo koristiti u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] za buđenja hrvatske nacionalne svijesti. 
|-
|[[File:CroatianTrefoil.svg|160px]]
| [[Hrvatski trolist]] (često i pod nazivom [[Dmitar Zvonimir|Zvonimirov]] [[Križ|križ]]) bio je česta oznaka među [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|hrvatskim domobranima]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i službena oznaka [[Domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Nalazi se na [[orden]]u [[Red hrvatskog trolista|reda hrvatskog trolista]] i [[Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom|velereda kraljice Jelene s lentom i Danicom]]. Zbog upotrebe [[Hrvatski trolist|hrvatskog trolista]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], [[Savez antifašističkih boraca Hrvatske]] smatra ga [[Fašizam|fašističkim]] [[simbol]]om.
|-
| [[File:Hrvatski pleter.jpg|center|160px]]
| [[Hrvatski pleter]], znan i kao troplet je geometrijski ukras svojstven [[Starohrvatska umjetnost|starohrvatskoj kulturi]]. Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je [[hrvatska]] [[kultura]] imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene [[Predromanički hrvatski slog|predromaničkim hrvatskim slogom]] u razdoblju od [[9. stoljeće|9]].-[[12. stoljeće|12. st.]] te u i na ranohrvatskim [[samostan]]ima iz istog razdoblja.
|-
| [[File:Povaljska listina - Charter of Povlja - 1250 transcr.jpg|center|150px]]
| [[Hrvatska ćirilica]] (''arvatica, bosančica, hrvatkica'') je hrvatska redakcija ćirilice. Morfološka je, grafijska i ortografijska inačica ćiriličnog pisma.
|-
| [[File:Glagoljica Zagreb Kathedral.jpg|center|150px]]
| [[Glagoljica]] je [[staroslavenski jezik|staroslavensko]] [[pismo (grafija)|pismo]] nastalo sredinom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] koje se u [[Hrvatska|hrvatskim]] krajevima zadržalo sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Već početkom 16. stoljeća sve je više potiskuje [[latinica]].

[[Kategorija:Državni simboli Hrvatske| ]]</text>
      <sha1>5vixekodow6b5sp05kz4uep0nmjddhx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amistad (1997.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>537660</id>
    <revision>
      <id>7567048</id>
      <parentid>7114619</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:17:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15834" sha1="j1r5zjq0ce7mdoe0gljoal2mwt3hr5k" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir film
| naslov filma     = Amistad
| naslov originala = Amistad
| slika            = Amistadfilm.jpg
| opis slike       = Službeni plakat filma ''Amistad''
| veličina slike   = 200px
| režija           = [[Steven Spielberg]]
| producenti       = Debbie Allen&lt;br&gt;Steven Spielberg&lt;br&gt;Colin Wilson
| scenarij         = [[David Franzoni]]
| glavne uloge     = [[Morgan Freeman]]&lt;br&gt;[[Anthony Hopkins]]&lt;br&gt;[[Djimon Hounsou]]&lt;br&gt;[[Matthew McConaughey]]&lt;br&gt;[[Nigel Hawthorne]]&lt;br&gt;[[Stellan Skarsgård]]&lt;br&gt;[[Harry Blackmun]]&lt;br&gt;[[Anna Paquin]]
| glazba           = [[John Williams]]
| snimatelj        = Janusz Kamiński
| montaža          = Michael Kahn
| distributer      = [[DreamWorks Pictures]]
| godina           = [[1997.]]
| trajanje         = 154 min.
| država           = [[SAD]]
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = 36 000 000 [[USD]]
| zarada           = 44 229 441 USD
| žanr             = [[drama]], povijesni
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0118607
}}

'''''Amistad''''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Amistad'') je [[SAD|američka]] povijesna [[drama]] iz [[1997.]] godine koju je režirao [[Steven Spielberg]], a koja je temeljena na istinitoj priči o pobuni na brodu za prijevoz [[robovlasništvo|robova]] [[La Amistad]] iz [[1839.]] godine tijekom koje su oteti robovi iz plemena [[Mende]] pobili gotovo čitavu posadu i preuzeli kontrolu nad brodom te međunarodnoj pravnoj bitci koja je uslijedila nakon njihovog ponovnog zarobljeništva od strane američkog trgovačkog broda. Slučaj je [[1841.]] godine došao čak do [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] i tek tamo bio riješen.

U filmu su glavne uloge ostvarili [[Morgan Freeman]], [[Nigel Hawthorne]], [[Anthony Hopkins]], [[Djimon Hounsou]] i [[Matthew McConaughey]]. Scenarij kojeg je napisao [[David Franzoni]] temeljen je na knjizi ''Mutiny on the Amistad: The Saga of a Slave Revolt and Its Impact on American Abolition, Law and Diplomacy'' objavljenoj [[1987.]] godine autora povjesničara Howarda Jonesa.

Film ''Amistad'' dobio je uglavnom pozitivne kritike, ali je također bio i kritiziran zbog određenih povijesnih netočnosti. Nominiran je u četiri kategorije za prestižnu filmsku nagradu [[Oscar]] uključujući one za [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] (Hopkins), [[Oscar za najbolju fotografiju|najbolju fotografiju]], [[Oscar za najbolju originalnu glazbu|najbolju originalnu glazbu]] i [[Oscar za najbolju kostimografiju|najbolju kostimografiju]] te za četiri nagrade [[Zlatni globus]] uključujući one za [[Zlatni globus za najbolji film – drama|najbolji film (drama)]], [[Zlatni globus za najbolju režiju|najboljeg redatelja]], [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|najboljeg glavnog glumca u drami]] (Hounsou) i [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] (Hopkins).

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
''Amistad'' je ime [[brod]]a za prijevoz [[robovlasništvo|robova]] koji [[1839.]] godine iz [[Kuba|Kube]] plovi prema [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Brod prevozi Afrikance otete iz države [[Sierra Leone]], a koji su na Kubi prodani u ropstvo te okovani ukrcani na brod u potpalublje, poput tereta. Dok brod iz Kube plovi prema SAD-u, Cinqué - vođa Afrikanaca - predvodi pobunu koja završava njihovim preuzimanjem broda. Pobunjenici ostavljaju na životima dvojicu [[Španjolska|španjolskih]] navigatora koji bi im trebali pomoći da se brodom vrate na obale [[Afrika|Afrike]]. Međutim, moreplovci ih prevare te putuju istočnom obalom SAD-a gdje ih uskoro zaustavlja brod američke mornarice te se 44 Afrikanaca ponovno nađe zarobljenima pod optužbom da se radi o odbjeglim robovima. U nepoznatoj zemlji i bez da znaju riječi [[engleski jezik|engleskog jezika]], čini se da su Afrikanci već unaprijed osuđeni na [[smrt]] zbog [[ubojstvo|ubojstva]] vlastitih otmičara. Odvjetnik imena Baldwin kojeg su unajmili [[Abolicionisti|abolicionist]] Tappan i njegov pomoćnik Joadson odluči preuzeti njihov slučaj argumentirajući da su Afrikanci bili zarobljeni u Africi i prodani u ropstvo ilegalno te da su zbog toga oni zapravo slobodni građani druge zemlje, a nikako robovi. Uz pomoć Jamesa Coveyja, prevoditelja koji tečno govori [[Mende (jezik)|jezik Mende]] i engleski, Baldwin uspijeva započeti komunikaciju s Cinqueom. Sudac odluči u korist Afrikanaca, ali cijeli slučaj ubrzo završava na [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnom sudu]]. U tom trenutku na scenu stupa bivši [[Predsjednik SAD|Predsjednik SAD-a]] [[John Quincy Adams]] koji nakon strastvenog i elokventnog govora pred sudom uspijeva (ponovno) osloboditi Afrikance kojima je nakon toga omogućen povratak u njihovu domovinu.

== Glumačka postava ==
{{div col|2}}
* [[Morgan Freeman]] kao [[Theodore Joadson]]
* [[Nigel Hawthorne]] kao President [[Martin Van Buren]]
* [[Anthony Hopkins]] kao [[John Quincy Adams]]
* [[Djimon Hounsou]] kao [[Joseph Cinqué|Sengbe Pieh / Joseph Cinqué]]
* [[Matthew McConaughey]] kao [[Roger Sherman Baldwin]]
* [[David Paymer]] kao državni tajnik [[John Forsyth]]
* [[Pete Postlethwaite]] kao [[William S. Holabird]]
* [[Stellan Skarsgård]] kao [[Lewis Tappan]]
* [[Razaaq Adoti]] kao Yamba
* Abu Bakaar Fofanah kao Fala
* [[Anna Paquin]] kao [[Izabela II.]]
* [[Tomás Milián]] kao Ángel Calderón de la Barca y Belgrano
* [[Chiwetel Ejiofor]] kao [[James Covey]]
* [[Derrick Ashong]] kao Buakei
* [[Geno Silva]] kao Jose Ruiz
* [[John Ortiz]] kao Pedro Montes
* [[Ralph Brown]] kao pukovnik Thomas L. Gedney
* [[Darren E. Burrows]] kao pukovnik Richard W. Meade
* [[Allan Rich]] kao Judge Andrew T. Juttson
* [[Paul Guilfoyle]] kao odvjetnik
* [[Peter Firth]] kao kapetan Fitzgerald
* [[Xander Berkeley]] kao Ledger Hammond
* [[Jeremy Northam]] kao Judge Coglin
* [[Arliss Howard]] kao [[John C. Calhoun]]
* [[Austin Pendleton]] kao profesor Josiah Willard Gibbs, Sr.
* [[Pedro Armendáriz Jr.]] kao general Baldomero Espartero
{{div col end}}

Umirovljeni sudac [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] Harry Blackmun također se pojavljuje u filmu kao sudac Joseph Story.

== Produkcija ==
[[Datoteka:Djimon Hounsou push premiere (cropped).jpg|200px|mini|[[Djimon Hounsou]] - glumac koji u filmu ''Amistad'' tumači ulogu Cinquea. Hounsou je za portret osuđenog &quot;roba&quot; nominiran za nagradu [[Zlatni globus]] u [[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|kategoriji najboljeg dramskog glumca]].]]
Glumica i redateljica Debbie Allen naišla je na nekoliko [[knjiga]] u vezi pobune na brodu [[La Amistad]] te je predložila ideju o filmskoj adaptaciji kompaniji [[HBO]] films koja je na istu pristala. Kasnije je isti projekt prezentirala i kompaniji [[DreamWorks]] SKG koja je također pristala snimiti film. [[Steven Spielberg]] koji je u to vrijeme želio snimiti umjetnički [[film]] nakon što je iste godine završio s produkcijom filma [[Izgubljeni svijet: Jurski park]] zainteresirao se za režiju za kompaniju DreamWorks čiji je bio jedan od osnivača. Spielberg nije bio prvi izbor za režiju filma ''Amistad'' budući njegov raniji film s uglavnom [[Afroamerikanci|Afroameričkim]] likovima [[Boja purpura (1985.)|Boja purpura]] nije bio dobro prihvaćen od strane Afroameričke zajednice.

Scene eksterijera i interijera čija se radnja događa na sudu snimljene su u Marble Houseu te kasnije premještene u studio Sonalyst. Uvodna sekvenca filma snimljena je u studijima kompanije [[Universal Pictures|Universal]]. Produkcija se nakon toga preselila u [[Puerto Rico]] gdje su snimljene scene čija se radnja odvija u [[Afrika|Africi]], uključujući i scene s [[robovlasništvo|robovlasničkom]] utvrdom. 

Spielberg je rijetko bio prisutan tijekom postprodukcije zbog njegove tadašnje obveze snimanja još jednog filma za kompaniju DreamWorks - [[Spašavanje vojnika Ryana]].

== Povijesna točnost ==
Mnogi akademici uključujući i profesora sa sveučilišta Columbia Erica Fonera kritizirali su [[film]] ''Amistad'' zbog povijesnih netočnosti i krivog opisa kompletnog slučaja ''Amistad'' kao &quot;prekretnicu&quot; u američkoj perspektivi na [[robovlasništvo]].&lt;ref&gt;Foner, Eric. [http://historymatters.gmu.edu/d/74/ &quot;The Amistad Case in Fact and Film&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220224192220/http://historymatters.gmu.edu/d/74/ |date=24. veljače 2022. }}, History Matters. Pristupljeno 8. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; Foner je napisao:

{{citat|Slučaj Amistad zapravo se vrtio oko trgovine robovima na [[Atlantik|Atlantiku]] - koja je međunarodnim sporazumima do [[1840.]] godine bila zabranjena - i on kao takav nije imao nikakvog utjecaja na robovlasničko pitanje u [[SAD|Americi]]. Iako se to danas čini potpuno neshvatljivim, u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] savršeno je bilo moguće osuđivati importaciju robova iz [[Afrika|Afrike]], a istovremeno braniti robovlasnički sustav i naprednu robovlasničku trgovinu koja se odvijala unutar granica SAD-a.}}

{{citat|Problemi Amistada idu puno dublje od anakronizama poput tadašnjeg Predsjednika [[Martin Van Buren|Martina Van Burena]] koji je prikazan kako svoju ponovnu kampanju za izbor vodi na vlakovima (1840. godine kandidati nisu niti išli u kampanje) ili činjenice da su ljudi već tada govorili o nadolazećem [[Američki građanski rat|građanskom ratu]] koji će se dogoditi tek za dvadeset godina.}}

Još neke od povijesnih netočnosti uključuju i sljedeće:
* Unatoč tome što film sugerira, stvarna odluka [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda]] ukinula je prethodne dekrete o tome da se Afrikanci trebaju vratiti u Afriku; oni su oslobođeni, ali američka vlada ih nije mogla sama vratiti u Afriku budući su oni na američko tlo došli kao slobodni ljudi.&lt;ref&gt;Story, Joseph. [http://www.law.cornell.edu/background/amistad/opinion.html &quot;The United States, Appellants, v. The Libellants and Claimants of the Schooner Amistad, Her Tackle, Apparel, and Furniture, Together With Her Cargo, and the Africans Mentioned and Described in the Several Libels and Claims, Appellees&quot;], Supreme Court of the United States 40 U.S. 518; 10 L. Ed. 826 (January 1841 Term), Cornell University Law School. Pristupljeno 8. prosinca 2011.&lt;/ref&gt;
* Filmska verzija Adamsovog govora pred Vrhovnim sudom te odluka koju čita sudac Joseph Story nemaju gotovo nikakve sličnosti s puno dužim povijesnim verzijama; čak nisu niti dobri sažeci tih govora.&lt;ref&gt;[http://law2.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/amistad/AMI_SCT2.HTM &quot;The United States, Appellants, v. The Libellants and Claimants of the Schooner Amistad...&quot;.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.historycentral.com/amistad/amistad.html &quot;JQA Adams Before the Supreme Court&quot;, History Central.]&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
[[Datoteka:Anthony Hopkins-Tuscan Sun Festival.jpg|200px|mini|[[Anthony Hopkins]] - glumac koji u filmu ''Amistad'' tumači ulogu [[John Quincy Adams|Johna Quincyja Adamsa]]. Hopkins je za portret bivšeg [[Predsjednik SAD|Predsjednika SAD-a]] nominiran za prestižnu nagradu [[Oscar]] u [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|kategoriji najboljeg sporednog glumca]], a u [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca|istoj je kategoriji]] nominiran i za nagradu [[Zlatni globus]].]]
=== Kritike ===
Film ''Amistad'' dobio je uglavnom pozitivne ocjene filmskih kritičara. Na popularnoj [[internet]]skoj stranici [[Rotten Tomatoes]] koja se bavi sakupljanjem filmskih kritika film ima 75% pozitivnih ocjena na temelju 61 zaprimljene kritike uz prosječnu ocjenu 6.9/10 i komentar: &quot;Iskren bez pretjeranog propovijedanja, film ''Amistad'' bavi se važnom pričom uz senzibilitet i upijajuću vještinu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/amistad/ |title=Amistad Movie Reviews, Pictures |publisher=Flixster |work=[[Rotten Tomatoes]] |accessdate=15. veljače 2011.}}&lt;/ref&gt;

Susan Wloszczyna iz ''USA Today'' sažela je osjećaje mnogih kritičara kada je napisala sljedeće: &quot;Što se Spielberga tiče, film ''Amistad'' - dijelom misterija, dijelom akcijski triler, dijelom sudska drama pa čak dijelom i [[komedija]] o kulturnim različitostima - nalazi se negdje na granici između zabrinjavajućeg licirizma [[Schindlerova lista|Schindlerove liste]] i književne izvještačenosti [[Boja purpura (1985.)|Boje purpura]].&quot;&lt;ref&gt;Wloszczyna, Susan. &quot;''Amistad'' review&quot;, ''USA Today''. Pristupljeno 8. prosinca 2011.&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] je filmu dao tri od četiri zvjezdice uz opasku: 

{{Citat|''Amistad'' je poput [[Steven Spielberg|Spielbergove]] ''Schindlerove liste'' film o tome kako dobri ljudi pokušavaju raditi na što realističniji način unutar zlog sistema kako bi poštedjeli njegove žrtve. ''Schindlerova lista'' je bolji film zbog toga što prikazuje riskantnu obmanu, dok se ''Amistad'' bavi potragom za istinom koja će, čak i da bude pronađena, biti mala utjeha milijunima robova. Kao rezultat toga, film nema emotivni naboj Spielbergovog ranijeg filma - ili čak onog kojeg ima ''Boja purpura'', još jedan njegov film koji me ganuo do suza. Ono što je najvrijednije u ''Amistadu'' je način na koji predstavlja Afričke karaktere koje ostali filmovi često pretvore u bezlične žrtve.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19971212/REVIEWS/712120301 |title=Amistad :: rogerebert.com :: Reviews |last=Ebert |first=Roger |authorlink=Roger Ebert |date=12. prosinca 1997. |work=Chicago Sun-Times |accessdate=8. prosinca 2011. |archive-date=20. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121020055941/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19971212/REVIEWS/712120301 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}}

=== Box-office ===
Film ''Amistad'' na kino blagajnama u [[SAD|SAD-u]] utržio je 44 229 441 [[Američki dolar|dolara]], a u prvom vikendu prikazivanja [[10. prosinca]] [[1997.]] godine zauzeo je peto mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=amistad.htm |title=Amistad |work=Box Office Mojo |publisher=[[Internet Movie Database]] |accessdate=8. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt;

=== Nagrade i nominacije ===
==== Oscar ====
Film ''Amistad'' imao je četiri nominacije za prestižnu filmsku nagradu [[Oscar]], ali nije osvojio niti jednu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/oscar/movies/?id=amistad.htm |title=Academy Awards: Amistad |work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[Internet Movie Database]] |accessdate=8. prosinca 2011.}}&lt;/ref&gt;

*[[Oscar za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]] - [[Anthony Hopkins]]
*[[Oscar za najbolju fotografiju|Najbolja kamera]] - Janusz Kaminski
*[[Oscar za najbolji dizajn kostima|Najbolja kostimografija]] - Ruth E. Carter
*[[Oscar za najbolju originalnu glazbu|Najbolja originalna glazba]] - [[John Williams]]

==== Zlatni globus ====
Film ''Amistad'' imao je četiri nominacije za filmsku nagradu [[Zlatni globus]], ali nije osvojio niti jednu.

*[[Zlatni globus za najbolji film – drama|Najbolji film (drama)]]
*[[Zlatni globus za najbolju režiju|Najbolji redatelj]] - [[Steven Spielberg]]
*[[Zlatni globus za najboljeg glumca – drama|Najbolji glumac (drama)]] - [[Djimon Hounsou]]
*[[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]] - [[Anthony Hopkins]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb naslov|id=0118607|naslov=Amistad}}
* {{mojo title|0118607|Amistad}}
* {{rotten-tomatoes|amistad|Amistad}}
* [http://www.americanrhetoric.com/moviespeeches.htm 2 govora iz filma u tekstualnom, audio i video obliku] iz American Rhetoric
* [http://www.virtual-history.com/movie/film/8861/amistad ''Amistad''] na Virtual History

{{Steven Spielberg}}

[[Kategorija:Američki filmovi 1990-ih]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Povijesni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi Stevena Spielberga]]</text>
      <sha1>j1r5zjq0ce7mdoe0gljoal2mwt3hr5k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asim Ugljen (glumac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538308</id>
    <revision>
      <id>7567366</id>
      <parentid>7387288</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:16:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6200" sha1="lpul77m93ib7bnh5jrrcaphytb1iz7p" xml:space="preserve">{{Infookvir filmski umjetnik
|ime             = Asim Ugljen
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[30. siječnja]] [[1983.]]
|mjesto rođenja  = [[Zagreb]]
|smrt            = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = [[2005.]] do danas
|web             = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Asim Ugljen''' ([[Zagreb]], [[30. siječnja]] [[1983.]]) je [[hrvat]]ski [[glumac]].

== Životopis ==
U rodnom je Zagrebu završio [[Osnovna škola|osnovnu školu]] i klasičnu [[Gimnazija|gimnaziju]]. Godine 2005. dobiva malu ulogu u diplomskom filmu [[Goran Dević|Gorana Devića]] i tada se opredjeljuje za [[Gluma|glumu]]: sljedeće godine upisuje studij Glume i [[Lutkarstvo|lutkarstva]] u [[Osijek]]u, a 2007. polaže prijemni ispit na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]], gdje tri godine poslije i diplomira u klasi [[Franka Perković|Franke Perković]].&lt;ref name=&quot;DMS1&quot;&gt;[http://www.dms-statisti.net/dms_system/profili_wiki/asim_ugljen/ www.dms-statisti.net – Asim Ugljen: Biografija i filmografija (str. 1)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150420001517/http://www.dms-statisti.net/dms_system/profili_wiki/asim_ugljen/ |date=20. travnja 2015. }}, pristupljeno 20. travnja 2015.&lt;/ref&gt;

Bratić je Lamije Hasanbegović, supruge saborskog zastupnika i bivšeg ministra kulture [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]].

== Filmografija ==
* [[2007.]] – ''Rastanak'', režija: [[Irena Škorić]] 
* 2007. – ''Crnci'', režija: Goran Dević i [[Zvonimir Jurić]]
* 2008. – ''9. ožujak'', režija: Irena Škorić
* 2008. – ''Demon iz Kragujevca'', režija: Irena Škorić
* 2008. – ''Tjelesne tekućine'', režija: [[Dario Lonjak]]
* [[2009.]] – ''Prosjaci'', režija: [[Neda Radić]]
* [[2009.]] - ''Zagrebačke priče'' (segment &quot;Recikliranje&quot;), uloga: Safet, režija: [[Branko Ištvančić]]
* 2009. – 2014. - &quot;Tajni dnevnik patke Matilde&quot; kao pačić Janko i magarac Oskar
* [[2010.]] – ''Rastanak 2'', režija: Irena Škorić
* 2010. – ''Odraz'', režija: [[Martin Zenić]]
* [[2011.]] – ''Generacija ’71'', režija: [[Boštjan Slatenšek]] ([[Slovenija]])
* 2011. – ''Prva dama Dubrave'', režija: [[Barbara Vekarić]]
* 2011. – ''7 seX 7'', režija: Irena Škorić
* [[2012.]] – ''Carver je mrtav!'', režija: [[Vanja Vascarac]]
* 2012. – ''Bashkim'', režija: Vanja Vascarac
* 2012. – ''Igra uhođenja'', režija: [[Mario Vrbančić]]
* 2012. – ''Dupence'', režija: [[Tomislav Šestan]]
* 2013. - ''Djeca jeseni'', uloga: Geraldo, režija: [[Goran Rukavina]]
* 2013. – ''Ubiti vepra'', režija: [[Ivica Mušan]]
* 2013. - ''[[Počivali u miru]]'', uloga: Bojan Bogojević
* [[2014.]] - ''[[Most na kraju svijeta]]'', uloga: Josip Drobnik, režija: Branko Ištvančić
* [[2014.]] – ''[[Broj 55]]'', uloga: Vinko, režija: [[Kristijan Milić]]
* [[2014.]] - danas — ''[[In Magazin]]''
* [[2015.]] - ''[[Dječja usta]]'', uloga: animator djece (sa Zoranom Vukić; epizode: Akrobati, Trgovkinje i Plesači 2)
* 2014./2016. – ''[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]'', uloga: Josip Tepavac
* 2015./2019. - ''[[Crno-bijeli svijet]]'', uloga: brkati novinar
* 2015./2016. – &quot;[[Samo ti pričaj (televizijska serija)|Samo ti pričaj]]&quot;, uloga: David Šimić
* 2017. - &quot;[[Mrtve ribe (2017.)|Mrtve ribe]]&quot;, uloga: Bero
* 2018. - &quot;Volim Hrvatsku&quot;, uloga: Asim Ugljen (natjecatelj)
* 2018. - &quot;[[Dragi susjedi]]&quot;, uloga: Luka
* 2018. - &quot;[[Rafael (2018.)|Rafael]]&quot;, uloga: stražar u kampu Trapani #2
* 2018./2019. - &quot;[[Na granici]]&quot;, uloga: Ante Štiglić
* [[2019.]] - &quot;[[General (2019.)|General]]&quot; (TV serija), uloga: gardist kraj minobacača #2
* [[2021.]] - &quot;[[Po tamburi]]&quot;, uloga: sin #3, režija: Stanislav Tomić
* 2022. - &quot;[[Mrkomir Prvi]]&quot;, uloga: zlatar
* 2022. - &quot;[[Oblak u službi zakona]]&quot;, uloga: čovjek s aktovkom
* 2023. - &quot;[[Gora (televizijska serija)|Gora]]&quot;, uloga: Željko

== Kazališne uloge ==
* 2010./2011. – ''Fortinbras se napio'', [[Janusz Glowatzky]], redatelj: [[Vjeran Zuppa]] ([[Satiričko kazalište Kerempuh]])
* 2011. – ''Lažeš, Melita'', [[Ivan Kušan]], redatelj: [[Zlatko Sviben]] ([[Gradsko kazalište Žar ptica]])
* 2012. – ''Kako je Dunda spasila domovinu'', [[Slobodan Šnajder]], redateljica: [[Snježana Banović]] ([[Istarsko narodno kazalište]])&lt;ref&gt;[http://www.nuwritefestival.com/izvodaci.htm Nu:Write Theatre Festival – Izvođači 2012.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216122511/http://nuwritefestival.com/izvodaci.htm |date=16. veljače 2015. }}, pristupljeno 20. travnja 2015.&lt;/ref&gt;
* 2012. – ''Scottstown'', [[Luke Barnes]], redateljica: [[Morana Foretić]] ([[Teatar &amp;TD]])

== Sinkronizacija ==
* &quot;[[Trolovi]]&quot; kao Sjajni ([[2016.]])
* &quot;[[Pjevajte s nama]]&quot; kao pas reporter Bob ([[2016.]])
* &quot;[[Legende o skrivenom hramu]]&quot; kao Kirk Fogg ([[2017.]])
* &quot;[[Mali Bigfoot]]&quot; kao Steve ([[2017.]])
* &quot;[[Dolittle]]&quot; kao zec ([[2020.]])
* &quot;[[Avanture obitelj Bigfoot]]&quot; kao Steve i zaštitar #1 ([[2021.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.port.hr/asim_ugljen/pls/w/person.person?i_pers_id=309454 Port.hr: Asim Ugljen]
*[http://www.imdb.com/name/nm3319510/ IMDb: Asim Ugljen] (filmografija)
*[http://www.pitajmamu.hr/clanak/asim-ugljen-djecja-buka-i-cika-obogacuju-kucu Pitaj mamu.hr – Asim Ugljen: Dječja buka i cika obogaćuju kuću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304123117/http://www.pitajmamu.hr/clanak/asim-ugljen-djecja-buka-i-cika-obogacuju-kucu |date=4. ožujka 2016. }} (intervju)
*[http://www.vecernji.hr/ruza/asim-ugljen-bio-bih-kuhar-ali-ne-kuham-dobro-989406 Večernji.hr – Asim Ugljen: Bio bih kuhar, ali ne kuham dobro]


{{GLAVNIRASPORED:Ugljen, Asim}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>lpul77m93ib7bnh5jrrcaphytb1iz7p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>A je to!</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538408</id>
    <revision>
      <id>7567444</id>
      <parentid>7566770</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:51:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42585-49</username>
        <id>368351</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ RTL Kockica je prestala emitirati animiranu seriju &quot;A je to!&quot; tijekom 2026. godine.</comment>
      <origin>7567444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15897" sha1="1bggmugecbwnkgx5ttpvlbuy549ty7n" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}{{Infokvir TV serija 
  | ime_serije = Pat i Mat (I to je to)
  | orig_naslov = Pat a Mat (…A je to!)
  | slika = Pat Mat.jpg
  | natpis_pod_slikom = Pat (lijevo) i Mat (desno)
  | format_serije = [[Crtani film|animirani]]
  | trajanje_epizode = 6 – 12 [[minuta]]
  | autor = [[Lubomír Beneš]]&lt;br&gt;[[Marek Beneš]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;ostali&lt;/small&gt;
  | razvoj = 
  | glumci = David Nykl, Peter Alton
  | država = {{Z+X|ČSSR}} (do [[1992.]])&lt;br&gt;{{Z+X|ČEŠ}} (od [[1993.]])
  | tv_kuća = ČST (1979. – 1992.)&lt;br&gt;ČT (1993. – danas)
  | broj_epizoda = 130 &lt;br&gt;&lt;small&gt;
  | u_hrv = [[HRT]] (prije)&lt;br&gt;[[RTL Kockica]] (od rujna 2018. do 2020., od kraja 2021. do 2026.)
  | početak_serije = 12. kolovoza [[1976.]]
  | kraj_serije = [[2020.]]
  | imdb_id = 0841929
}}
'''''Pat i Mat''''' ([[češki jezik|češ.]] i [[slovački jezik|slv.]] ''Pat a Mat''), odnosno '''''I to je to''''' (češ. i slv. ''…A je to!'') [[čehoslovačka]] je, odnosno češka, animirana serija o dvama nespretnim majstorima, Patu (u žutoj majici) i Matu (u crvenoj ili sivoj majici). Seriju su osmislili redatelj [[Lubomír Beneš]] i karikaturist [[Vladimír Jiránek]].

U seriji dvojica uvijek pokušavaju riješiti neki problem koristeći se različitim, obično neprikladnim [[alat]]ima, što dovodi do još više problema. Ipak, na kraju par uspijeva riješiti problem na najneučinkovitiji mogući način. [[Humor]] korišten u pričama nije cilj sam po sebi, već je i vodič za optimističan pristup prema životu. Pat i Mat, usprkos teškim situacijama, nikad ne odustaju dok svoj problem ne riješe na maštovit način.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.patandmat.com/PM_More_About.html |title=Pat &amp; Mat/...and that's it! series |access-date=30. srpnja 2018. |archive-date=14. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171114003649/http://patandmat.com/PM_More_About.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Izvorno je serija zamišljena kao zabava za odraslu publiku, ali postala je popularna kod svih dobnih skupina.

Serija sadrži prepoznatljivu glazbenu temu koju je skladao Petr Skoumal.

== Pilot epizoda ==
Likovi su se prvi put pojavili 12. kolovoza [[1976.]] u kratkom animiranom filmu produkcijske kuće ''Krátký Film'' i njihova lutkarskog ''Studija Jiřího Trnky'' iz [[Prag]]a, koji je bio prikazivan prije igranih filmova u kinima. Iako zamišljen kao apolitičan, izazvao je prijepore jer je cenzorima smetao izbor boja majica likova. Smatrali su da crvena i žuta boja predstavljaju najveće socijalističke zemlje: [[Sovjetski Savez]] i [[Kina|Kinu]]. Stoga je boja Matove majice morala biti promijenjena iz crvene u sivu. Iako su autori željeli nastaviti s dodatnim snimanjem, praški studio to nije dozvolio smatrajući da film nije primjeren, odnosno da pokazuje nedostatak socijalističke svijesti. Ovaj je nastavak prikazan 2009. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Blanka Kubíčková |url=https://ajetology.blogspot.com/2020/02/lubomir-benes-interview-1994.html |title=Lubomír Beneš interview (1994) |publisher=ajetology.blogspot.com |accessdate=2020-02-26}}&lt;/ref&gt; Nakon propasti komunizma Matu je vraćena izvorna crvena majica. Ovo je snimljena prva sezona.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! broj !! ime !! godina proizvodnje
|-
|1.|| Kućni majstori (Kuťáci) ||1976.
|}

== I to je to (''…A je to!'') ==
Iako u Pragu nisu bili zadovoljni, za nove epizode bila je zainteresirana Čehoslovačka Televizija Bratislava pa je za nju od [[1979.]] do [[1985.]] u ''Krátkom Filmu'' snimljena druga sezona. Jedino u ovoj su sezoni imena epizoda na slovačkom jeziku. U ovoj sezoni se ne spominju njihova imena, a tek 1989. su im nadjenuta imena Pat i Mat.&lt;br&gt;
Sezona je prikazivana i na području [[SFRJ|SFR Jugoslavije]], gdje je postigla veliku popularnost.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|2||1||Tapeta (Tapety) ||1979.
|-
|3||2||Radionica (Dielňa) ||1979.
|-
|4||3||Tepih (Koberec) ||1979.
|-
|5||4||Stolica za ljuljanje (Hojdacie kreslo) ||1979.
|-
|6||5||Slika (Obraz) ||1979.
|-
|7||6||Garaža (Garáž) ||1979.
|-
|8||7||Svjetlo (Svetlo) ||1979.
|-
|9||8||Gramofon (Gramofón) ||1981.
|-
|10||9||Roštilj (Grill) ||1981.
|-
|11||10||Dan selidbe (Sťahovanie) ||1982.
|-
|12||11||Voda (Voda) ||1982.
|-
|13||12||Skakači (Skokani) ||1982.
|-
|14||13||Vrt (Záhradka) ||1982.
|-
|15||14||Slikarski posao (Maľovanie) ||1982.
|-
|16||15||Križaljka (Krížovka) ||1982.
|-
|17||16||Teretana (Telocvičňa) ||1983.
|-
|18||17||Kućica za ptice (Búdka) ||1983.
|-
|19||18||Veliko pranje  (Veľké pranie) ||1983.
|-
|20||19||Doručak u travi (Raňajky v tráve) ||1983.
|-
|21||20||Perilica za rublje (Práčka) ||1983.
|-
|22||21||Kiša (Dážď) ||1983.
|-
|23||22||Izlet (Výlet) ||1984.
|-
|24||23||Vinari (Vinári) ||1984.
|-
|25||24||Klizaljke (Korčule) ||1984.
|-
|26||25||Klavir (Klavír) ||1984.
|-
|27||26||Lončari (Hrnčiari) ||1985.
|-
|28||27||Kvar (Porucha) ||1985.
|-
|29||28||Jabuka (Jablko) ||1985.
|}

== Pat i Mat (''Pat &amp; Mat'') ==
Treća sezona snimana je [[1989.]] i [[1990.]] u studiju ''Krátký Film'' u Pragu. Likovima su nadjenuta imena Pat i Mat (skraćeno od češkog Patlal i Matlal, odnosno Nespretni i Trapavi),&lt;ref&gt;{{cite web |author=Paula Bobanović |url=https://express.24sata.hr/kultura/moj-otac-stvorio-je-a-je-to-u-nasoj-kuhinji-od-ljuske-jajeta-12251?page=2 |title=&quot;Moj otac stvorio je 'A je to' u našoj kuhinji, od ljuske jajeta&quot; |publisher=express.hr |accessdate=2020-02-26}}&lt;/ref&gt; a sama se sezona otada zove po njima.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|30||1|| Ključ (Klíč) ||1989.
|-
|31||2|| Namještaj (Nábytek) ||1989.
|-
|32||3|| Kosilica (Sekačka) ||1990.
|-
|33||4|| Generalno čišćenje (Generální úklid) ||1990.
|-
|34||5|| Vrata (Dveře) ||1990.
|-
|35||6|| Krov (Střecha) ||1990.
|}

== ''Pat i Mat'' (''Pat &amp; Mat'') aiF ==
Godine 1990. redatelj Lubomír Beneš otvorio je vlastiti ''aiF Studio'' u Pragu i Zürichu, u kojem je snimljena četvrta sezona od 14 epizoda.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|36 ||1|| Biskviti (Sušenky) ||1992.
|-
|37 ||2|| Garažna vrata (Vrata) ||1992.
|-
|38 ||3|| Biciklisti (Cyklisti) ||1992.
|-
|39 ||4|| Pločice (Dlaždice) ||1992.
|-
|40 ||5|| Parket (Parkety) ||1992.
|-
|41 ||6|| Cijev (Okap) ||1992.
|-
|42 ||7|| Kabriolet (Kabriolet) ||1992.
|-
|43 ||8|| Nesreća (Nehoda) ||1994.
|-
|44 ||9|| Biljar (Kulečník) ||1994.
|-
|45 ||10|| Živica
(Živý plot)
|1994.
|-
|46 ||11|| Trezor (Trezor) ||1994.
|-
|47 ||12|| Bokobran (Blatník) ||1994.
|-
|48 ||13|| Modelari (Modeláři) ||1994.
|-
|49 ||14|| Jedrenje (Windsurfing) ||1994.
|}

== Neobjavljena epizoda ==
Nakon smrti redatelja Lubomíra Beneša, aiF Studio je bez odobrenja, pogotovo znanja njegovih nasljednika za korištenje likova snimio jednu epizodu serijala. Produkcija ove epizode je započela 1997., a završila 1998. godine. Zbog problema oko autorskih prava i bankrota aiF Studija 1999. godine, epizoda nikada nije javno prikazana niti je izdana na DVD-u, ali je izdana na jednoj južnokorejskoj VHS kazeti u listopadu 2002. godine. Dana 13. ožujka [[2014.]] godine, cijela epizoda se pojavila na YouTubeu, snimljena s te kazete s dijalogom.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=918Lfkqfrqs 50. epizoda: Karty]&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;
Ovo je jedina epizoda u kojoj likovi govore, i to na engleskom jeziku. Likovima su glasove posudili glumci David Nykl (Pat) i Peter Alton (Mat).

Dana 12. rujna 1995. godine, Lubomír Beneš, jedan od tvoraca ove serije, je umro, ali njegov sin Marek, potrudio se s Vladimírom Jiránekom i Františekom Vášom napraviti klasičnu epizodu bez dijaloga u trajanju od 8 minuta, ali da bi ušli u američke markete, produžili su epizodi trajanje na 12 i pol minuta i dodali joj novu uvodnu i odjavnu sekvencu i engleski dijalog. Godine 1999. ova epizoda je nagrađena u Annecyju, aiF Studio je napokon likvidiran 2012. godine i postao Animation People, a epizoda je prenesena u češki filmski arhiv, gdje se nalazi i danas. Godine 2025. je postavljena na službeni YouTube kanal ovog crtića.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=snmQ74jJx2I Originalna inačica 50. epizode]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|50 ||1|| Kartanje (Karty) ||1997.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=snmQ74jJx2I]&lt;/ref&gt;
|}

== Pat i Mat se vraćaju (''Pat a Mat se vracejí'') ==
Marek Beneš, sin izvornog redatelja Lubomíra Beneša, otvorio je vlastiti studio ''Patmat film'' 2001. godine. Proizvodnja šeste sezone započela je [[2002.]] godine za ''Ateliéry Bonton Zlín'' te je u kratko vrijeme u tri studija (''Ateliéry Bonton Zlín'', ''Anima'' i ''Patmat'') snimljeno 28 epizoda.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|51||1|| Puzzle ||2002.
|-
|52||2|| Pečenje kobasica (Opékají špekáčky) ||2003.
|-
|53||3|| Popravljanje krova (Opravují střechu) ||2003.
|-
|54||4|| Crni sanduk (Černá bedýnka) ||2003.
|-
|55||5|| Kotači (Kolečka) ||2003.
|-
|56||6|| Kućica za pse (Psí bouda) ||2003.
|-
|57||7|| Bojanje poda (Natírají podlahu) ||2003.
|-
|58||8|| Staklenik (Skleník) ||2003.
|-
|59||9|| Ljuljačka (Houpačka) ||2003.
|-
|60||10|| Nepozvani posjetitelj (Nezvaný návštěvník) ||2003.
|-
|61||11|| Tijelohranitelji (Bodygárdi) ||2003.
|-
|62||12|| Bojanje prozora (Natírají okna) ||2003.
|-
|63||13|| Uskršnje jaje (Velikonoční vajíčko) ||2003.
|-
|64||14|| Vitka linija (Štíhlá linie) ||2003.
|-
|65||15|| Automat ||2003.
|-
|66||16|| Trkaća staza (Autodráha) ||2003.
|-
|67||17|| Akvarij (Akvárium) ||2003.
|-
|68||18|| Konzerviranje (Zavařují) ||2003.
|-
|69||19|| Zmaj na vješanje (Rogalo) ||2003.
|-
|70||20|| Božićni kolač (Vánočka) ||2003.
|-
|71||21|| Gripa (Stůňou) ||2003.
|-
|72||22|| Faks (Fax) ||2003.
|-
|73||23|| Jagoda (Jahody) ||2003.
|-
|74||24|| Igranje golfa (Hrají golf) ||2004.
|-
|75||25|| Nekamo je utonuo (Někam to zapadlo) ||2004.
|-
|76||26|| Kopanje bazena (Kopají bazén) ||2004.
|-
|77||27|| Visi krajolik (Věší krajinu) ||2004.
|-
|78||28|| Božićno drvce (Vánoční stromeček) ||2004.
|}

== ''Pat i Mat na selu'' (''Pat a Mat na venkově'') ==
Produkcija sedme sezone započela je [[2009.]] godine u studiju ''Patmat film'', a likovi ove sezone osmišljeno su 2008. godine. Prva, pilot epizoda ove sezone premijerno je prikazana na filmskom festivalu u [[Zlín]]u [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.zlinfest.cz/cs/film/detail?id=1525 |title=Detail filmu {{!}} Pat a Mat na venkově: Postele {{!}} 54. Zlín Film Festival 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224110748/http://www.zlinfest.cz/cs/film/detail?id=1525 |archive-date=24. prosinca 2013. |access-date=13. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|79||1|| Kreveti (Postele) ||2009.
|-
|80||2|| Vodovod ||2011.
|-
|81||3|| Servis za papire (Papírový servis) ||2011.
|-
|82||4|| Projektor (Promítačka) ||2011.
|-
|83||5|| Usisavač (Vysavač) ||2012.
|-
|84||6|| Pod (Podlaha) ||2012.
|-
|85||7|| Bazen (Bazén) ||2012.
|-
|86||8|| Suho drvo (Suchý strom) ||2013.
|-
|87||9|| Sok od naranče (Pomerančová šťáva) ||2014.
|-
|88||10|| Sportska oprema (Rotoped) ||2014.
|-
|89||11|| Kaktus ||2015.
|-
|90||12|| Pločice (Obkladačky) ||2015.
|-
|91||13|| Štitnik za sunce (Sluneční clona) ||2015.
|}

== ''Pat i Mat nas zabavljaju'' (Pat a Mat nás baví) ==
Produkcija osme sezone započela je [[2018.]] godine u studiju ''Patmat film''.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|92||1|| Pčele (Včely) ||2018.
|-
|93||2|| Solarna kosilica (Solární sekačka) ||2018.
|-
|94||3|| Krtica (Krtek) ||2018.
|-
|95||4|| Sport (Rodeo) ||2018.
|-
|96||5|| Vrtuljak (Kolotoč) ||2018.
|-
|97||6|| Perilica posuđa (Myčka) ||2018.
|-
|98||7|| Radnja (Plot) ||2018.
|-
|99||8|| Začepljeni dimnjak (Ucpaný komín) ||2018.
|-
|100||9|| Otpad u odvodu (Odpad) ||2018.
|-
|101||10|| Elektrana (Elektrárna) ||2018.
|-
|102||11|| Kamenjar (Skalka) ||2018.
|-
|103||12|| Stubište (Schody) ||2018.
|-
|104||13|| Kamera ||2018.
|}

== ''Pat i Mat po zimi'' (''Pat a Mat v zimě'') ==
Produkcija devete sezone započela je [[2018.]] godine u studiju ''Patmat film''.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|105||1|| Kalamita ||2018.
|-
|106||2|| Sauna ||2018.
|-
|107||3|| Novoroční přání ||2019.
|-
|108||4|| Stromeček ||2018.
|-
|109||5|| Bramborový salat ||2019.
|-
|110||6|| Vánoční světýlka ||2018.
|-
|111||7|| Kapr ||2019.
|-
|112||8|| Betlém ||2018.
|-
|113||9|| Perníková chaloupka ||2019.
|-
|114||10|| Ledovka ||2019.
|-
|115||11|| Dárky ||2018.
|-
|116||12|| Iglú ||2019.
|-
|117||13|| Silvestr ||2018.
|}

== ''Avanture Pata i Mata (Pat a Mat kutí)&lt;ref&gt;(Avanture Pata i Mata) [http://patmat.cz/?sid=89/ Pat a Mat kutí (2020)/PAT a MAT]&lt;/ref&gt;'' ==
I ova deseta sezona snima se u studiju ''Patmat film''.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Broj (ukupno) !! Broj (u sezoni) !! Ime !! Godina proizvodnje
|-
|118||1|| Palačinky ||2019.
|-
|119||2|| Létající stroj ||2019.
|-
|120||3|| Popcorn ||2019.
|-
|121||4|| Nábytek ||2019.
|-
|122||5|| Automyčka ||2019.
|-
|123||6|| Sklizeň ||2019.
|-
|124||7|| Fotopast ||2019.
|-
|125||8|| Výroba ledu ||2020.
|-
|126||9|| Potrubní pošta ||2020.
|-
|127||10|| Barbecue ||2020.
|-
|128||11|| Pizza ||2020.
|-
|129||12|| Pečou chleba ||2020.
|-
|130||13|| Garážová vrata ||2020.
|}

== Cjelovečernji filmovi ==

* ''Pat &amp; Mat ve filmu'' (2016.) jest deset nastavaka serije ''Pat a Mat na venkově'' spojenih u jednu cjelinu.
* ''Pat &amp; Mat znovu v akci'' (2018.) jest devet nastavaka serije ''Pat a Mat nás baví'' spojenih u jednu cjelinu.
* ''Pat a Mat: Zimní radovánky'' (2018.).
* ''Pat a Mat: Kutilské trampoty'' (2019.).
== Oglasi ==
Godine [[2001.]] u nekoliko je studija snimljena serija od sedam kratkih televizijskih reklama za slovenski trgovački lanac ''Merkur''. U reklamama se Pat i Mat pojavljuju u radnjama sličnim onima u animiranom serijalu.

# ''Zgodba o novem mešalniku''
# ''Superkosilnica''
# ''Z miško po nakupih''
# ''Naj zmaga boljši''
# ''Sanje vsakega mojstra''
# ''Veselo na delo''
# ''Najlepše darilo''.
Studio ''Patmat film'' kasnije je snimio mnoge televizijske reklame, uključujući one za slovačke tvrtke ''Sedita'' (2007.) i ''Tipos'' (2010.), za češko osiguravajuće društvo ''Česká podnikatelská pojišťovna'' (2012. i 2013.) te dvije reklame za poljski internetski oglasnik ''Tablica.pl'' (2012.).

== Kazališna predstava ==
U Pragu je [[2012.]] praizvedena kazališna predstava ''Pat i Mat idu na godišnji odmor'' (''Pat a Mat jedou na dovolenou'') prema scenariju Mareka Beneša, u trajanju od 60 minuta.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.divadlopohadek.cz/porad/872-pat-a-mat-jedou-na-dovolenou/Pat+a+Mat+jedou+na+dovolenou/ |title=Pat a Mat jedou na dovolenou |access-date=13. travnja 2015. |archive-date=17. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191017011248/http://www.divadlopohadek.cz/porad/872-pat-a-mat-jedou-na-dovolenou/Pat+a+Mat+jedou+na+dovolenou/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Knjige ==
Izdane su dvije knjige s pričama iz serijala o Patu i Matu.

* ''Pat i Mat mogu sve'' (''Pat a Mat dokážou všechno''), 2010.
* ''Pat i Mat i to je to'' (''Pat a Mat a je to''), 2012.

== Izvori ==
 {{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://en.patmat.cz/ Službena stranica studija Patmat film]
* [http://patandmat.com Službena stranica studija Lubomíra Beneša]

[[Kategorija:Animirane televizijske serije]]
[[Kategorija:Animirani likovi]]</text>
      <sha1>1bggmugecbwnkgx5ttpvlbuy549ty7n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrija Fabing</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539368</id>
    <revision>
      <id>7567088</id>
      <parentid>7478434</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:40:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2621" sha1="svlul7m4hbmbra9e5es3hj8ccmgqvi1" xml:space="preserve">'''Andrija Fabing''' ([[Apatin]], prije 2. siječnja [[1810.]] – [[Osijek]], [[21. studenoga]] [[1871.]]),&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&amp;rad=563204 O obitelji 'Fabing' u osječkom državnom arhivu: građa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304114544/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&amp;rad=563204 |date=4. ožujka 2016. }}, Autor: Ban, Branka, Glasnik arhiva Slavonije i Baranje (0353-5223) 11 (2011); 225-241, sažetak, Hrvatska znanstvena bibliografija&lt;/ref&gt; hrvatski graditelj [[orgulje|orgulja]] iz poznate obitelji [[Fabing]].&lt;ref name=&quot;Ajanović-Malinar 1998&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5794 Fabing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305024824/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5794 |date=5. ožujka 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK, tekst: Ivona Ajanović-Malinar (1998.)&lt;/ref&gt;

Potomak [[Nijemci|njemačkih]] doseljenika. Obiteljska predaja kaže da su od [[Šveđani|švedskih]] doseljenika. Polovicom 18. stoljeća žive u [[Apatin]]u. Orguljarstvo je najvjerojatnije izučio u radionici apatinskih majstora [[Caspar Fischer|Caspara]] i [[Ivan Fischer|Ivana Fischera]].&lt;ref name=&quot;Ajanović-Malinar 1998&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6085 Fischer, Caspar (Kaspar)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211022141412/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6085 |date=22. listopada 2021. }}, Hrvatska enciklopedija, tekst: Ivona Ajanović-Malinar (1998.)&lt;/ref&gt;
Od 1848. živi i radi u [[Osijek]]u. Po dobivanju građanstva, otvorio orguljarsku radionicu koja je radila otprilike do 1920. godine.&lt;ref&gt;[https://books.google.hr/books?id=cgDJaeFFUPoC&amp;pg=PA130&amp;lpg=PA130&amp;dq=andrija+fabing The Organ: An Encyclopedia] Napisao/la Douglas Earl Bush,Richard Kassel, ISBN 0415941741, str. 130, Google Knjige&lt;/ref&gt; Izgradio orgulje u crkvama u Đakovu (župna crkva Svih svetih, &quot;Mala crkva&quot;),&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/167086/4/Restaurirane-orgulje-iz-1850 Restaurirane orgulje iz 1850.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190820095308/http://www.glas-slavonije.hr/167086/4/Restaurirane-orgulje-iz-1850 |date=20. kolovoza 2019. }}, objavljeno 16. svibnja, 2012., Maja MUŠKIĆ, Glas Slavonije&lt;/ref&gt; Trnavi, Gorjanima i Vrbici. Stil izrade bio je [[kasni barok|kasni]] [[barok]], pod utjecajm učitelja Fischera. Kao majstor bio je dobar orguljar i vješt stolar.
Obiteljsku radionicu prepustio je bratu [[Lorenz Fabing|Lorenzu]], 1870. godine.&lt;ref name=&quot;Ajanović-Malinar 1998&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Fabing, Andrija}}
[[Kategorija:Hrvatski graditelji orgulja]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]</text>
      <sha1>svlul7m4hbmbra9e5es3hj8ccmgqvi1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Werle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539383</id>
    <revision>
      <id>7567296</id>
      <parentid>6276570</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:25:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1115" sha1="mqjfb2vfszvp4f1m0btsb40fiyf1yhf" xml:space="preserve">'''Antun (Anton) Werle''' ([[Apatin]], [[1775.]] – [[Zagreb]], [[1826.]]), hrvatski graditelj [[orgulje|orgulja]]&lt;ref&gt;[https://books.google.hr/books?id=cgDJaeFFUPoC&amp;pg=PA130&amp;lpg=PA130&amp;dq=andrija+fabing The Organ: An Encyclopedia] Napisao/la Douglas Earl Bush,Richard Kassel, ISBN 0415941741 , str.130, Google Knjige&lt;/ref&gt; te graditelj i popravljač [[klavir]]a koji je djelovao u [[Zagreb]]u.&lt;ref&gt;[http://organum.hr/index.php/o-orguljarima/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest/ Organum Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti] Autor:  Božidar Grga, Šibenik, 20. veljače 2012.&lt;/ref&gt; 

Umijeće orguljarskog zanata izučio kod [[Caspar Fischer|Caspara Fischera]].&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6085 Fischer, Caspar (Kaspar)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211022141412/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6085 |date=22. listopada 2021. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK, tekst: Ivona Ajanović-Malinar (1998.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}


{{GLAVNIRASPORED:Werle, Antun}}
[[Kategorija:Srbijanski graditelji orgulja]]
[[Kategorija:Životopisi, Apatin]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>mqjfb2vfszvp4f1m0btsb40fiyf1yhf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baltazar Šimunić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539555</id>
    <revision>
      <id>7567465</id>
      <parentid>7191825</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:11:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3555" sha1="ax0owakiafvm02pihqshz40g81oao8v" xml:space="preserve">[[Datoteka:Baltazar Šimunić.jpg|mini|Baltazar Šimunić|desno]]
'''Baltazar Šimunić''' ([[Novigrad Podravski]], [[25. travnja]] [[1775.]] {{--}} [[Weinhaus]] kraj Beča, [[8. srpnja|8.]]/[[9. srpnja]] [[1861.]]), hrvatski vojni zapovjednik, [[hrvatsko plemstvo|plemić]], [[podmaršal]] poručnik u [[austro-ugarska vojska|habsburškoj vojsci]]. 

== Životopis ==
Rodio se u Novigradu Podravskom. U svojstvu kadeta pridružio se [[varaždinska graničarska pukovnija|varaždinskoj graničarskoj pukovniji]] 1800. godine. 

Sudjelovao je u [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]], našavši se u habsburško-francuskim borbama u Hrvatskoj. 1809. ustrojene su dvije čete u [[Bilaj]]u koje je vodio satnik Ivan Marojević, a jednu je vodio Baltazar Šimunić. Te su se čete borile protiv Francuza u [[bitka kod Bilaja|bitci kod Bilaja]]. 28% bilajskih vojnika izbačeno je iz stroja smrću ili ranjavanjem, Bilaj je razrušen i popaljen uz velike žrtve, pučanstvo koje nije moglo biti u borbi iza Rebranićeve vojske izašlo je prema Gospiću, dok je većina bilajskih ratnika ili otišla s [[Matija Rebrović Razbojski|Rebrovićevom (Rebranićevom)]] vojskom ili se skrila u okolnim šumama.&lt;ref&gt;[http://blog.dnevnik.hr/dubcen/2010/01/1627181093/bilaj-kroz-vrijeme.html Bilaj kroz vrijeme]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://blog.dnevnik.hr/dubcen/2010/01/1627181088/bitka-kod-bilaja-1809.html Bitka kod Bilaja 1809.]&lt;/ref&gt;
Šimunić je poslije ratovao protiv Napoleona u Poljskoj u bitci kod [[bitka kod Krakova 1809.|Krakova]] 1809. godine i u Saskoj kod [[bitka kod Dresdena 1813.|Dražđana]] 1813. godine. 

Sljedećih je desetljeća napredovao u činu do pukovnika 1834. godine, a general-bojnikom postao je 1840. godine. Nakon toga obnašao je dužnost vojnog zapovjednika u Zagrebu i Beču. 

Početkom 1848. promaknut je u podmaršala (feldmarschalleutnanta). Istaknuo se u ratu protiv Mađarske. Spominje ga se u [[slovački ustanak rujna 1848.|drugom slovačkom ustanku]] kojim su se Slovaci na austrijska obećanja o ravnopravnosti naroda odazvali carskom pozivu u borbi protiv [[Mađarska revolucija 1848.|mađarskih ustanika]]. U zimskoj kampanji bile su dvije slovačke postrojbe, a manja od njih bila je slabije opremljena, jer ju je Šimunić tolerirao iz puke neophodnosti.&lt;ref&gt;Július Bartl: [https://books.google.hr/books?id=3orG2yZ9mBkC&amp;pg=PA329&amp;lpg=PA329&amp;dq=baltazar+%C5%A1imuni%C4%87 Slovak History: Chronology &amp; Lexicon], Bolchazy-Carducci Nakladatelstvo, 2002., Google Knjige, str. 329&lt;/ref&gt; Potkraj 1849. godine postavljen je na mjesto zapovjednika utvrde [[Komárno]]g. 

Odlikovan je [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske|Vojnim Redom Marije Terezije]] 1849. u činu podmaršala. 1850. godine postaje plemić, dobivši naslov [[barun]]a.
1853. godine je umirovljen. Memoari su mu objavljeni 1861. godine.

== Vidi još ==

* [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske]]

== Izvori ==
*Hrvatski leksikon L-Ž, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 520.
*[https://enciklopedija.hr/clanak/59564 Baltazar Šimunić] Hrvatska enciklopedija, LZMK
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv/Portreti/Portreti-Sh-0748.htm Portreti u grafičkoj zbirci HDA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305194813/http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv/Portreti/Portreti-Sh-0748.htm |date=5. ožujka 2016. }}

{{GLAVNIRASPORED:Šimunić, Baltazar}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Austrijska vojna povijest]]</text>
      <sha1>ax0owakiafvm02pihqshz40g81oao8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrija Balović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>539929</id>
    <revision>
      <id>7567087</id>
      <parentid>7382245</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:36:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3206" sha1="ibainxkrepdsqk68166jt53fydl2saw" xml:space="preserve">'''Andrija Balović''' ([[Perast]], [[18. svibnja]] [[1721.]] – Perast, [[28. srpnja]] [[1784.]]), rimokatolički svećenik, hrv. povjesničar, pisac,&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=EN&amp;rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150627014111/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=EN&amp;rad=285811 |date=27. lipnja 2015. }} / [[Slobodan Prosperov Novak|S. Prosperov Novak]], Matica hrvatska, Zagreb, 1996.&lt;/ref&gt; prevoditelj i bogoslov iz Crne Gore.&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Balović, Andrija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5576 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; 

== Životopis ==
Rođen u [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatskoj]] patricijskoj obitelji iz [[Perast]]a [[Balović]]ima, u obitelji sa šestero djece. Sin [[Marko Balović|Marka]] i brat [[Josip Balović|Josipa Balovića]].&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1191 Balović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150526235050/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1191 |date=26. svibnja 2015. }}, Hrvatski biografski leksikon&lt;/ref&gt; Nećak [[Julije Balović|Julija Balovića]].&lt;ref name=&quot;HBL-Julije Balović&quot;&gt;Radauš, Tatjana (1983); [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1193 Balović, Julije], Hrvatski biografski leksikon, LZMK&lt;/ref&gt;  U Zadru je pohađao sjemenište. U Loretu je studirao bogoslovlje na [[Ilirski kolegij u Loretu|Ilirskom kolegiju]], na kojem je stekao doktorat filozofije i teologije. Svećenik u [[Risan|Risnu]] od 1753. godine. Nakon 1766. do smrti bio je [[Opatija sv. Jurja kod Perasta|opat Sv. Jurja]] i [[župnik]] u Perastu.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

Na hrvatski jezik preveo je [[crkvena glazba|crkvene pjesme]] i nabožna djela. Važan i kao [[prepisivač]] djela hrvatskih pisaca [[Vicko Zmajević|Vicka Zmajevića]] i [[Serafin Marija Crijević|S. Crijevića]].&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

Balovićev prinos povijesnoj znanosti je kratka povijest Dalmacije koju je napisao na talijanskom jeziku 1750. godine. Najvažnije mu je djelo Anali Perasta (Annali di Pirusto) pregled povijesti grada Perasta na talijanskom jeziku koje su njegovo najvažnije djelo, Anali Perasta ; pravi je naslov Povijest hrabroga plemenitoga peraštanskog naroda, iz Risanskoga zaljeva i Gornje Dalmacije, ili pak Crvene Hrvatske (''Historia della valorosa Nobile Nazione Pirustina, del Seno Rezonnico e della Dalmazia Superiore, ò sia Croatia rubea'').&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt; Na pisanje Anala poticao ga je [[Josip Bronza]].&lt;ref name=&quot;HBL, Bronza&quot;&gt;[[Vinko Foretić|Foretić, Vinko]] (1989): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2889 Bronza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422112910/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2889 |date=22. travnja 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Balović, Andrija}}
[[Kategorija:Crnogorski povjesničari]]
[[Kategorija:Crnogorski književnici]]
[[Kategorija:Rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Perast]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici iz Crne Gore]]
[[Kategorija:Prevoditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Crna Gora]]</text>
      <sha1>ibainxkrepdsqk68166jt53fydl2saw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Jelić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>540736</id>
    <revision>
      <id>7567243</id>
      <parentid>7485376</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:54:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8556" sha1="tsxymx9cqr9l38qy7fojmq2fztrakae" xml:space="preserve">{{Infookvir kršćanski čelnici
| vrsta = svećenik
| počasni-prefiks = velečasni
| ime = Ante Jelić
| počasni-sufiks = 
| naslov = 
| image = 
| image_size = 200px
| alt = 
| opis = 
| izvorno_ime = 
| izvorno_ime_jezik= 
| crkva = [[Katolička Crkva]]
| nadbiskupija = 
| pokrajina = 
| metropolija =
| biskupija =  
| stolica = 
| imenovan =
| početak_službe = 
| kraj_službe = 
| ukinuto = 
| prethodnik = 
| nasljednik = 
| nasuprot = 
| druge_službe = 
| ređenje =
| zareditelj =
| posvećenje = 
| posvetitelj = 
| kardinal = 
| kreirao =
| rang = 
&lt;!---------- Osobni detalji ----------&gt;
| datum_rođenja  = [[1943.]]
| mjesto_rođenja = [[Jaklići]]
| datum_smrti    = [[24. listopada]] [[2021.]]
| mjesto_smrti   = 
| pokopan          = 
| koordinate_groba = 
| nacionalnost     = [[Hrvat]]
| vjera            = [[Katolička Crkva|katolik]]
| rezidencija      = 
| roditelji        =
| prethodna_služba = 
| obrazovanje      = 
| alma_mater       = 
| moto             = 
| potpis           = 
| potpis_alt       = 
| grb              = 
| grb_alt          = 
}}
'''Ante Jelić''' ([[Jaklići]], [[1943.]] – [[24. listopada]] [[2021.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] svećenik i predsjednik Hrvatskoga katoličkoga dobrotvornoga društva. U Njemačkoj je više godina organizirao susrete hrvatskih studenata koji su studirali u Njemačkoj i Austriji. Svrha tih susreta je bilo međusobno upoznavanje, a i poticanje na povratak u matičnu zemlju poslije okončanog studija. Da bi se te veze produbile don Anto Jelić je pozivao poznate intelektualce i pisce iz Hrvatske da mladim studentima održe predavanja.  Ponekad je paraleno s tim promeninetnim predavačima jedan ili drugi student referirao o temama koje su bila interesantne za širu publiku. Od vremena do vremena je izdavan zbornik &quot;Susreti&quot; u kojem su objavljeni održani referati. Za sve studente je organizator don Jelić osigurao smještaj i dao mu novac za putne troškove. Očito ga je ta ljubav za mlade ljude ponukala da poslije povratka u Hrvatsku i Bosnu počne s gradnjom studentskih domova za studente slabijeg imućnog stanja.  Tako su zahvaljujući prvenstveno njegovom angažmanu i darovima dobročinitelja nastala dva studentska doma u Zagrebu i jadan u Sarajevu.
Djelovao je kao župnik župe sv. Luke Evanđelista u Sarajevu.&lt;ref&gt;[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=49076 Proslavljen blagdan sv. Luke Evanđeliste u Sarajevu], pristupljeno 8. listopada 2016.&lt;/ref&gt; Don Jelić bio je jedan od organizatora vjersko-nacionalnog hodočašća iz [[Zagreb]]a u [[Bleiburg]] kao sjećanje na [[pokolj u Bleiburgu|bleiburški pokolj]].&lt;ref&gt;[http://www.laudato.hr/Novosti/Hrvatska/Nacionalno-vjersko-hodocasce-iz-Zagreba-u-Bleiburg.aspx Nacionalno-vjersko hodočašće iz Zagreba u Bleiburg], pristupljeno 31. listopada 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.politikaplus.com/novost/121782/-busic-i-glasnovic-poveli-12.-nacionalno-i-vjersko-hodocasce BLEIBURŠKA TRAGEDIJA: Bušić i Glasnović poveli 12. nacionalno i vjersko hodočašće] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170824180549/http://www.politikaplus.com/novost/121782/-busic-i-glasnovic-poveli-12.-nacionalno-i-vjersko-hodocasce |date=24. kolovoza 2017. }}, pristupljeno 31. listopada 2016.&lt;/ref&gt; Poznat je i po tome što je bio inicijator izgradnje Studentskog doma &quot;Dragutin Dujmušić&quot; u Sarajevu, koji je službeno otvoren u prosincu [[2014.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/ovaj-dom-nije-samo-hrvatski-otvoren-je-svima-koji-zele-graditi-modernu-bih-976669 'Ovaj dom nije samo hrvatski. Otvoren je svima koji žele graditi modernu BiH'], pristupljeno 24. kolovoza 2017.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen je u pobožnoj katoličkoj obitelji u selu [[Jaklići]] u općini Prozor-Rama kao jedan od četvorice sinova Stipana i Ivuše (r. Budimir) Jelić. Odrastao je uz još trojicu braće: Nikola ([[1935.]]), Ivan ([[1938.]] – [[2013.]]) i Vinko ([[1940.]]).&lt;ref&gt;[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=38233 Sahranjen Ivan Jelić, brat Vrhbosanskog svećenika Ante Jelića], pristupljeno 8. listopada 2016.&lt;/ref&gt; Predsjednik je [[HKDD]]-a još od 1991. godine koji djeluje u svim oblicima pomoći i očuvanju kulturnih dobara u [[BiH]]. Godine 2007. stao je u obranu pjevača [[Marko Perković|Marka Perkovića Thompsona]] koji je trebao održati koncert u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;[http://dalje.com/hr-svijet/don-jelic--thompson-je-domoljub-a-ne-ustasa/32231 Thompson je domoljub, a ne ustaša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150527123531/http://dalje.com/hr-svijet/don-jelic--thompson-je-domoljub-a-ne-ustasa/32231 |date=27. svibnja 2015. }}, pristupljeno 8. listopada 2016.&lt;/ref&gt; Krajem 2014. godine prilikom posjeta tadašnjeg predsjednika Vlade RH [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] [[Sarajevo|Sarajevu]] don Jelić je istaknuo da taj grad ne smije ostati bez Hrvata i da će u budućnosti Hrvati &quot;nešto&quot; značiti Sarajevu. Don Jelić primio je predsjednika Federacije BiH [[Marinko Čavara|Marinka Čavaru]] [[2016.]] godine te ga upoznao s tijekom radova dovršetka izgradnje Studentskog doma u naselju Stup u Sarajevu.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.ba/predsjednik-fbih-razgovarao-s-don-antom-jelicem-1108822 Predsjednik FBiH razgovarao s don Antom Jelićem], pristupljeno 31. listopada 2016.&lt;/ref&gt; Knjigu ''Tragovi ramskog graditeljstva'' u suradnji s [[Astrida Bugarski|Astridom Bugarski]] objavio je [[2005.]] godine.

Don Jelić sudjelovao je na brojnim tribinama o hrvatskoj političkoj emigraciji 20. stoljeća te je kao predsjednik HKDD-a surađivao s povjesničarima poput [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]], [[Ivo Banac|Ive Banca]], [[Mario Jareb|Marija Jareba]], Martine Grahek-Ravančić i brojnim drugima.&lt;ref&gt;[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=78372 U Sarajevu održan međunarodni znanstveni skup u povodu šezdesete obljetnice bleiburške tragedije], pristupljeno 1. travnja 2018.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
*''Selidba Ramljaka, Rama-Šćit 1687-1987'' (1987.; suautorska knjiga, s [[Dubravko Horvatić|Dubravkom Horvatićem]], [[Luka Markešić|Lukom Markešićem]] i dr.)
*''Tragovi ramskog graditeljstva'' (2005.; s Astridom Bugarski)&lt;ref&gt;[https://books.google.hr/books/about/Tragovi_ramskog_graditeljstva.html?id=0Hn9AAAACAAJ&amp;hl=hr Tragovi ramskog graditeljstva], pristupljeno 8. listopada 2016.&lt;/ref&gt;
*''Tekstilne rukotovorine Hrvata u Rami'' (2006.; zajedno s Maricom Popić-Filipović i Ivušom Jelić)&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=anto+jeli%C4%87&amp;selectedId=11009740 Tekstilne rukotvorine Hrvata u Rami / Marica Popić-Filipović ; fotografije Marica Filipović, Ivuša Jelić, Ante Jelić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171116040638/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=anto%20jeli%C4%87&amp;selectedId=11009740 |date=16. studenoga 2017. }}, pristupljeno 15. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;
*''Krunoslav Draganović - svećenik, povjesničar i rodoljub'' (2014.; zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog simpozija; suautori Zlatko Hasanbegović, Ivo Banac, Jure Krišto, Mario Jareb i dr.)

== Stavovi ==
{{citat|Što činiti? Čovjek mora raditi, istinu donositi i sugerirati državnim ustanovama koje su za to zadužene da potpomognu istraživanje istine i pronalaženje onih koji su sudjelovali u tome. Puno je ljudi umrlo zbog počinitelja zločina, ali do sada nitko nije pozvan na odgovornost. Najveća je odgovornost na partijskom vrhu ondašnje Jugoslavije. Oni su bili nalogodavci, a izvršitelji su bile postrojbe za koje se zna točno koje su i tko je bio zapovjednik.| Don Jelić o otkrivanju istine o Bleiburgu.[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=24018] }}

{{citat|Ne, nikako se ne može za onoga tko ističe ili obilježava bleiburšku tragediju reći da je nacionalist! Bože sačuvaj! To govore neuki nestručni ljudi. To je tako zlobno reći, reći za nekoga da je nacionalist u onom negativnom smislu samo zato što se bavi istinom na Bleiburgu. Zamjeram onima koji se ne bave istraživanjem, jer nema obitelji iz BiH i RH u kojoj netko iz bliže ili daljnje rodbine nije bio i stradao na Bleiburgu i križnom putu.||[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=24018] }}

== Nagrade ==
*Zlatna medalja zbog zasluga za rad u Počasnom bleiburškom vodu – nagradu uručio [[Bože Vukušić]] ([[2005.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Jelić, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Životopisi, Prozor-Rama]]</text>
      <sha1>tsxymx9cqr9l38qy7fojmq2fztrakae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>542148</id>
    <revision>
      <id>7567463</id>
      <parentid>7167322</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2221" sha1="g5ob863oixesfpe7etumsxs9lgcoymh" xml:space="preserve">'''Balović''' (Ballo, Ballovich) je [[Perast|peraška]] [[patricij]]ska obitelj [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]].&lt;ref name=&quot;HBL, Balović, Vicko&quot;&gt;Palanović, Elizabeta (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1195 Balović, Vicko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150527111505/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1195 |date=27. svibnja 2015. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK&lt;/ref&gt;

Podrijetlo nije izvjesno. Prema nekim autorima (Miloš Milošević) doselili su iz Albanije u 15. stoljeću, 1444. godine.&lt;ref name=&quot;Balović&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Balović |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5575 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; Popisi peraškog [[patricijat]]a spominju Baloviće u 17. stoljeću. Općenito se može reći da su Balovići jedna od peraških starosjedilačkih obitelji. U svezi s jednim od tamošnjih dvanaest bratstava ([[kazada]]), kako smatra [[Miloš Milošević (znanstvenik)|Miloš Milošević]], stekli su i naslijedili su prerogative. Balovići su pripadali bratstvu [[Dentali]]ma ([[Zubaci]]ma). U obiteljskom su grbu imali ribu [[zubatac|zubaca]] po kojem se zove to bratstvo.&lt;ref name=&quot;HBL, Balović, Vicko&quot;/&gt;

Balovići su većinom bili profesionalni pomorci. Poznati su po sudjelovanju u ratnoj mornarici, za što su mnogi bili odlikovani i dobili naslove. Balovići su bili jedna od četiriju peraških obitelji koje su imale najvećeg udjela u pomorskoj trgovini. Pored pomorstva, Balovići su dali gradske dužnosnike (suce, [[gradski kapetan|kapetane]]), svećenike, diplomate, zanimali su se za kulturu i povijest, pa su dali kroničare i zavičajne povjesničare.&lt;ref name=&quot;HBL, Balović, Vicko&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.matica.hr/hr/461/Ex%20voto%20bokeljskih%20pomoraca%20u%20riznicama%20Kotorske%20biskupije/ Hrvatska revija 3, 2015.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817072617/http://www.matica.hr/hr/461/Ex%20voto%20bokeljskih%20pomoraca%20u%20riznicama%20Kotorske%20biskupije/ |date=17. kolovoza 2016. }} Željko Brguljan: ''Ex voto bokeljskih pomoraca u riznicama Kotorske biskupije''

[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Balović| ]]</text>
      <sha1>g5ob863oixesfpe7etumsxs9lgcoymh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>545686</id>
    <revision>
      <id>7567092</id>
      <parentid>7139453</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:44:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vojvotkinje */</comment>
      <origin>7567092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4100" sha1="86d3u2gty4fr96hh9zehx4uldmi21vb" xml:space="preserve">Ovo je '''popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga [[Burgundija|Burgundije]]'''.

Grofice vladarice Burgundije bile su [[Beatrica I. Burgundska|Beatrica I.]], [[Ivana I. Burgundska|Ivana I.]], [[Beatrica II. Burgundska|Beatrica II.]] i [[Adelajda Burgundska|Adelajda]].
== Kraljice ==
=== Kraljice stanovnika Burgundije ===
[[Datoteka:Frioul mini.jpg|minijatura|desno|[[Adelajda Pariška|Kraljica Adelajda od Pariza]], &lt;small&gt;[[Minijatura (slikarstvo)|minijatura]]&lt;/small&gt;]]
*[[Grimhilda]] ([[mitologija]]; vještica)
*[[Dietlinda od Bechelarena]] (mit)
*Brunhilda Valkira (mit; Brünnhilde)
*sestra [[Ricimer]]a
*Caretena
*[[Ostrogota Ostrogotska]], kći [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikoga]]
=== Franačka Burgundija ===
'''[[Merovinzi]]'''
*robinja [[Veneranda]]
*[[Markatruda]]
*[[Austerhilda]]
*[[Faileuba]]
*[[Ermenberga Vizigotska]]
'''Kraljice Neustrije, Pariza, Burgundije i Austrazije'''
*[[Bertruda]] 
*[[Sihilda]]
'''Kraljice Neustrije i Burgundije'''
*[[Gomentruda]]
*[[Nantilda]]
*[[Ragnetruda]]
*[[Wulfefundis]]
*[[Bertehilda]]
*[[Baltilda]]
*[[Amatilda]]
*[[Bilihilda]]
*[[Klotilda Heristalska]]
'''[[Karolinzi]]'''
*[[Bertrada Laonska]]
*[[Gerberga]]
*[[Gerperga]]
*[[Hildegarda od Vinzgaua]]
*[[Fastrada]]
*[[Luitgarda od Sundgaua]]
*[[Ermengarda od Hesbayea]]
*[[Judita Bavarska (umrla 843.)]]
*[[Ermengarda Turška]]

=== Donja Burgundija ===
*[[Engelberga]]
*[[Richilda]]
*[[Adelajda Pariška]]
*[[Ermengarda Talijanska]]
*Ana Carigradska 
*[[Adelajda od Gornje Burgundije]]
*Alda (Hilda)
*[[Marozija]]
*[[Berta Švapska]]
*[[Adelana]]
*[[Matilda Francuska]]
*[[Aldiud]]
*[[Agaltruda]]
*[[Ermengarda Savojska]]

=== Gornja Burgundija ===
*[[Teutberga]]
*[[Ermentruda Orleanska]]
*[[Richilde Provansalska]]
*[[Adelajda Pariška]]
*[[Ema Altdorfska]]
*[[Liutgarda Saska]]
*[[Rikarda Švapska]]
*[[Willa Provansalska]]
(Popis se nastavlja s Bertom Švapskom do Ermengarde Savojske.)

=== Carice ===
*[[Gizela Švapska]]
*[[Agneza od Poitoua]]
*[[Berta Savojska]]
*[[Eupraksija Kijevska]]
*[[Matilda, kraljica Engleske]]
*[[Richenza od Northeima]] 
*[[Gertruda od Sulzbacha]] 
*[[Adelajda od Vohburga]]
*[[Beatrica I. Burgundska]]
*[[Konstanca Sicilska]]
*[[Irena Anđelina]]
*[[Beatrica Švapska (carica)]]
*[[Marija Brabantska (carica)]]

== Grofice ==
=== [[Kuća Ivrea]] ===
*[[Ermentruda od Roucyja]]
*[[Adelajda Blanka]]
*[[Alisa Normanska]]
*Štefanija
*[[Regina Oltingenska]]
*[[Beatrica Lorenska]]
*[[Agata Lorenska]], majka Beatrice I.
=== Kuća [[Hohenstaufen]] ===
*[[Margareta Blojiška]], grofica Bloisa
=== Kuća Andechs ===
*[[Elizabeta Tirolska]]
=== Kuća Ivrea ===
*[[Filipa od Bara]]
*[[Matilda od Artoisa]]
=== [[Kuća Burgundska]] ===
*[[Margareta III. Flandrijska]] (vojvotkinja)
=== Kuća Valois ===
(Sve daljnje grofice bile su i burgundske vojvotkinje.)
*[[Margareta Bavarska]]
*[[Mihaela Valois]]
*[[Bona od Artoisa]]
*[[Izabela Portugalska, vojvotkinja Burgundije]] 
*[[Margareta od Yorka]]
=== Kuća [[Habsburg]] ===
*[[Ivana I. Kastilijska|Ivana I. Luda]]
*[[Izabela Portugalska]]
*[[Marija Tudor|Marija I. Engleska, kraljica Engleske]] (Tudor)
*[[Elizabeta Valois]]
*[[Ana Austrijska (1549.-1580.)]]
*[[Elizabeta Francuska, grofica Burgundije]]
*[[Marijana Austrijska]]

== Vojvotkinje ==
*[[Adelajda od Auxerrea]]
*[[Ema Francuska]], kraljica Franačke
*[[Rikard Burgundski|Ermengarda Burgundska]]
*[[Gilbert Burgundski|Liutgarda Burgundska]]
*[[Odo Henrik|Gerberga Mâconska]]
*[[Ermentruda od Roucyja]] 
*[[Konstanca od Arlesa]], kraljica 
*[[Helena Semurska]]
*[[Ermengarda Blanka]]
*[[Sibila Neverska]]
*[[Sibila Burgundska]]
*[[Felicija Matilda]]
*[[Marija Šampanjska]]
*[[Alisa Lorenska]] 
*[[Beatrica Albonska]]
*[[Tereza Portugalska]]
*[[Alisa od Vergyja]]
*[[Jolanda de Dreux, vojvotkinja Burgundije]]
*[[Beatrica Navarska, vojvotkinja Burgundije]] (infanta)
*[[Agneza Francuska, vojvotkinja Burgundije]]
*[[Ivana III., burgundska grofica|Ivana III. Burgundska]]
(Dalje slijede imena vojvotkinja koje su bile i grofice.)
[[Kategorija:Burgundske kraljice supruge]]
[[Kategorija:Burgundske grofice]]
[[Kategorija:Burgundske vojvotkinje]]</text>
      <sha1>86d3u2gty4fr96hh9zehx4uldmi21vb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angola na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>546601</id>
    <revision>
      <id>7567107</id>
      <parentid>7493109</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:28:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2362" sha1="m6tlp5op4rku0em7nmm8l9dk6kn021e" xml:space="preserve">'''[[Angola]]''' se kao članica [[IAAF]]-a, natjecala na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2015. u Pekingu]], od [[22. kolovoza|22.]] do [[30. kolovoza]] [[2015.]], s jednim predstavnikom - [[Adriana Alves|Adrianom Alves]], trkačicom na [[Utrka na 100 metara|100 metara]].&lt;ref&gt; [http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/news/iaaf-world-championships-beijing-2015-provisi Provisional entry list as at is august – IAAF World championships, Beijing, 2015.]  {{engl}}, [[IAAF|IAAF.com]], pristupljeno 3. rujna 2015. &lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
=== Žene ===
==== Trkačke discipline ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Atletičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Kvalifikacije
!colspan=&quot;2&quot;|Vrijeme
!colspan=&quot;2&quot;|Poluzavršnica
!colspan=&quot;2&quot;|Završnica
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| [[Adriana Alves]]&lt;ref&gt;Alexander Hassenstein, [http://www.gettyimages.com/detail/news-photo/adriana-alves-of-angola-competes-in-the-womens-100-metres-news-photo/484940452 15th IAAF World Athletics Championships Beijing 2015 - Day Two] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924040648/http://www.gettyimages.com/detail/news-photo/adriana-alves-of-angola-competes-in-the-womens-100-metres-news-photo/484940452 |date=24. rujna 2015. }}, '''getty'''images.com, pirstupljeno 3. rujna 2015.&lt;/ref&gt;
|style=text-align:left| [[Utrka na 100 metara|100 metara]]
|12,19&lt;ref&gt; [http://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/4875/AT-100-W-h----.RS6.pdf Rezultati ženske utrke na 100 metara]  {{engl}}, IAAF.org, pristupljeno 3. rujna 2015. &lt;/ref&gt;
|46.&lt;ref&gt;[http://news.yahoo.com/photos/schippers-sprints-ahead-alves-win-womens-100-metres-photo-044835477.html Schippers sprints ahead of Alves to win their women's 100 metres heat at the 15th IAAF World Championships in Beijing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306031403/http://news.yahoo.com/photos/schippers-sprints-ahead-alves-win-womens-100-metres-photo-044835477.html |date=6. ožujka 2016. }}, YAHOO News, 23. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;
|colspan=6 | '''DNA'''
|}

* '''DNA''' - nije se kvalificirala

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Šport u Angoli]]
[[Kategorija:Države na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.]]</text>
      <sha1>m6tlp5op4rku0em7nmm8l9dk6kn021e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrea Ivančević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>547607</id>
    <revision>
      <id>7567076</id>
      <parentid>7302373</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:17:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21137" sha1="fk1cqss8tkio56ahwbrv27oo9gz7tm1" xml:space="preserve">{{Infookvir atletičar
| ime            = Andrea Ivančević
| slika          = Andrea Ivančević Zagreb 2018.jpg
| slika_širina   = 
| slika_opis     = Andrea Ivančević 2018. u Zagrebu, nakon istrčanog novog hrvatskog rekorda
| puno_ime       =
| nadimak        =
| datum_rođenja  = [[21. kolovoza]] [[1984.]]
| mjesto_rođenja = {{Z|HRV}} [[Zagreb]]
| datum_smrti    =
| mjesto_smrti   =
| visina         = 
| težina         = 
| državljanstvo  = {{Z+X|HRV}}
| karijera       =
| discipline     = 60 metara &lt;br /&gt; 60 metara (prepone) &lt;br /&gt; 100 metara (prepone)
| rekordi        =
| medalje        =
}}

'''Andrea Ivančević''' ([[Zagreb]], [[21. kolovoza]] [[1984.]] - ) je [[hrvatska]] sprinterica specijalizirana za utrke na 60m te 60 i 100 metara s preponama, u kojima je vlasnica hrvatskih državnih rekorda.  Andrea Hrvatsku predstavlja na [[Europska prvenstva u atletici|Europskim]], Europskim dvoranskim i [[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetskim prvenstvima u atletici]].&lt;ref&gt;[http://www.all-athletics.com/node/110219 Profile of Andrea IVANČEVIĆ with results, rankings, statistics, news, photos, videos and links] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150831010801/http://www.all-athletics.com/node/110219 |date=31. kolovoza 2015. }}, all-atletichs.com, pristupljeno 18. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Prva hrvatska atletičarka koja je 100m prepone otrčala ispod 13 sekundi (2015.)&lt;ref&gt;https://www.iaaf.org/athletes/croatia/andrea-ivancevic-183874&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.has.hr/index.php/tablice/tablice-svih-vremena/tablice-svih-vremena-zene/43-tablice-svih-vremena/enske/68-100-m-prepone&lt;/ref&gt; i 60m prepone ispod 8 sekundi (2015.).&lt;ref&gt;http://www.akzagreb-ulix.com/2015/03/06/andrea-ivancevic-ispod-8-sekundi-na-60-m-prepone/&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Andrea je rođena u [[Zagreb]]u [[21. kolovoza]] [[1984.]], a već se od malih nogu počela baviti [[gimnastika|gimnastikom]], sve do petnaeste godine kada se počinje baviti [[Atletika|atletikom]], jer u gimnastici nije ostvarivala značajnije i zapaženije rezultate.&lt;ref name=&quot;Sata&quot;&gt;[http://www.24sata.hr/atletika/andrea-ivancevic-ljepotica-na-tartanu-najbrza-sam-hrvatica-409242 Andrea Ivančević, ljepotica na tartanu: Najbrža sam Hrvatica], [[24 sata]], 11. ožujka 2015., pristupljeno 3. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; Atletika se odmah pokazala boljim izborom, te je Andrea nastupala na Svjetskim kadetskim prvenstvima [[2001.]] i [[2002.]], gdje je istrčala hrvatski državni kadetski rekord.&lt;ref&gt;[http://www.iaaf.org/news/news/women-100-metre-hurdles-semi-finals Women 100 metre hurdles semi-finals], iaaf.org, 19. srpnja 2002., pristupljeno 11. ožujka 2015.&lt;/ref&gt; [[2003.]] je značajno popravila svoj osobni rekord na 13,86 [[Sekunda|s]] na 100 metara s preponama, 13,64 [[2004.]] i na 13,60 [[2005.]] godine.&lt;ref name=&quot;IAAF&quot;&gt;[http://www.iaaf.org/athletes/croatia/andrea-ivancevic-183874#honours Andrea Ivancevic Honours], iaaf,org, pristupljno 18. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Na Europskom prvenstvu u atletici do 23 godine 2005. u [[Erfurt]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]] završila je na 18. mjestu s 13,88 s na 100 metara s preponama.&lt;ref&gt;[http://www.european-athletics.org/mm/Document/EventsMeetings/General/01/26/77/85/Ostrava_StaGuide_English.pdf European Athletics U23 Championships Ostrava 2011 - STATISTICS HANDBOOK - 5th European Athletics U23 Championships - Erfurt, Germany 14.7.-17.7.2005], ''Europski atletski savez'', pristupljeno 24. listopada 2014., str. 56-68&lt;/ref&gt; Na 19. Europskom prvenstvu [[2006.]] u [[Göteborg]]u, u [[Švedska|Švedskoj]] osvojila je 32. mjesto s rezultatom 13,60 s u utrci na 100 metara s preponama.&lt;ref&gt;[http://www.european-athletics.org/files/ech/ech06_results.pdf Results of womens qualifications - 100 meters hurdels, Göteborg, Sweden, 2006], iaaf.org, 11. kolovoza 2006.&lt;/ref&gt; Sljedeće godine nastupila je i na Univerzijadi u [[Bangkok]]u, u [[Tajland]]u.&lt;ref&gt;[http://www.gbrathletics.com/ic/wsgw.htm World Student Games (Universiade - Women)], GBR Atletichs, 9. kolovoza 2007.&lt;/ref&gt; Istrčavši 13,84 s osvojila je 20. mjesto u kvalifikacijama.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070928090516/http://info.bangkok2007.com/ENG/AT/ATS158A_ATXXXXXXXXXXXXENG_date=2007-08-10.htm Results, day 2 - official site, 2007 Universiade, Bangkok, Thailand], bangkok2007.com, 10. kolovoza 2007.&lt;/ref&gt;

Početkom [[2008.]] istrčala je hrvatski rekord na 60 metara u dvorani u iznosu 7,32 sekunde.&lt;ref&gt;[http://www.germanroadraces.de/24-1-4520-european-athletics-news-eaa-weekend-roundup.html European Athletics News (EAA) - Weekend Round-up] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402120759/http://www.germanroadraces.de/24-1-4520-european-athletics-news-eaa-weekend-roundup.html |date=2. travnja 2015. }}, German Road Races, 3. ožujka 2008., pristupljeno 3. studenog 2011.&lt;/ref&gt; Iako je propustila dvije atletske sezone ([[2009.]] i [[2010.]]), [[2011.]] u štafeti 4×100 metara postavila je novi hrvatski državni rekord (45,14 s) na Europskom prvenstvu država.&lt;ref&gt;{{cite web |title=4x100 Metres Relay Results |url=http://www.seltec-sports.de/ETCH2011/r55000019.htm |publisher=www.seltec-sports.de |date=18. lipnja 2011. |accessdate=19. lipnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110621231946/http://www.seltec-sports.de/ETCH2011/r55000019.htm |archivedate=21. lipnja 2011.}}&lt;/ref&gt; Također, Andrea je Hrvatsku predstavljala na Europskom dvoranskom prvenstvu u ateltici 2011. u [[Pariz]]u, gdje se nije uspjela plasirati u završnicu natjecanja.&lt;ref&gt;[http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re3230061.pdf 2011 European Athletics Indoor Championships – Women's 60 metres hurdles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120729204608/http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re3230061.pdf |date=29. srpnja 2012. }}, Sport Results, pristpljeno 7. ožujka 2011.&lt;/ref&gt; Zbog ozljede je ponovno propuštala sezone [[2012.]] i [[2013.]]&lt;ref name=&quot;iaaf&quot;&gt;[http://www.iaaf.org/athletes/croatia/andrea-ivancevic-183874 Atlethe profile of Andrea Ivančević, Croatia], iaaf.org, pristupljeno 19. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

[[9. veljače]] [[2014.]] Ivančević je nastupila na dvoranskom mitingu u [[Budimpešta|Budimpešti]].&lt;ref&gt;[http://www.hrvatskareprezentacija.hr/atletika-preponasica-andrea-ivancevic-ispunila-normu-za-svjetsko-dvoransko-prvenstvo/ Atletika: Preponašica Andrea Ivančević ispunila normu za svjetsko dvoransko prvenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308064008/http://www.hrvatskareprezentacija.hr/atletika-preponasica-andrea-ivancevic-ispunila-normu-za-svjetsko-dvoransko-prvenstvo/ |date=8. ožujka 2016. }}, hrvatskareprezentacija.hr, 9. veljače 2015.&lt;/ref&gt; U kvalfikacijama utrke na 60 metara s preponama istrčala je novi hrvatski državni dvoranski rekord (8,16 ), čime je ostvarila normu za nastup na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Sopotu 2014.&lt;ref name=&quot;budim&quot;&gt;[http://www.crosport.hr/andrea-ivancevic-istrcala-hrvatski-rekord-i-normu-za-svjetsko-prvenstvo-u-poljskoj Andrea Ivančević istrčala hrvatski rekord i normu za Svjetsko prvenstvo u Poljskoj], Crosport, 9. veljače 2014.&lt;/ref&gt; Ivančević je popravila svoj i hrvatski rekord za jednu stotinku sekunde nakon što je u [[Linz]]u koncem [[Siječanj|siječnja]] ostvarila rezultat 8,17. Andrea je u završnici utrke u Budimpešti pobijedila s rezultatom 8,19. Uz nju je nastupila i Ivana Lončarek, koja je u finalu bila druga s vremenom 8,37, te Dora Paska, koja je bila šesta s 9,06.&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/234782/ivancevic-istrcala-hrvatski-rekord-i-normu-za-sp Ivančević istrčala hrvatski rekord i normu za SP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305214727/http://sport.hrt.hr/234782/ivancevic-istrcala-hrvatski-rekord-i-normu-za-sp |date=5. ožujka 2016. }}, hrt.sport.hr, 9. veljače 2014.&lt;/ref&gt;

Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu 2014. u [[Sopot (Poljska)|Sopot]]u, U [[Poljska|Poljskoj]],&lt;ref&gt;[http://www.crosport.hr/hrvatice-na-dvoranskom-sp-u-poljskoj-simic-napokon-je-stiglo-vrijeme-i-za-finale-ivancevic-trcim-sve-bolje-i-bolje Hrvatice na dvoranskom SP u Poljskoj; Šimić: “Napokon je stiglo vrijeme i za finale”; Ivančević: “Trčim sve bolje i bolje”], Crosport, 5. ožujka 2014.&lt;/ref&gt; dvaput je istrčala hrvatski državni rekord na 60 metara s preponama - prvo je trčala 8,10 s u četvrtzavršnici, a potom 8,09 s u poluzavršnici.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/238335/Default.aspx Ivančević ponovno rekordno, ali ostala bez finala], [[Slobodna Dalmacija]], 3. kolovoza 2014., pristupljeno 11. oujka 2015.&lt;/ref&gt;

[[18. veljače]] [[2015.]] na dvoranskom mitingu u [[Łódź]]u&lt;ref&gt;Damir Mrvec, [http://www.vecernji.hr/atletika/andrea-ivancevic-popravila-rekord-na-60-m-prepone-990671 Andrea Ivančević popravila rekord na 60 m prepone], [[Večernji list]], 19. veljače 2015.&lt;/ref&gt;  Andrea je ponovno istrčala novi hrvatski rekord na 60 m prepone s vremenom od 8,06 sekundi.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/274350/andrea-ivancevica-postavila-novi-drzavni-rekord Andrea Ivančević postavila novi državni rekord]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, hrt.sport.hr, 1. ožujka 2015.&lt;/ref&gt; Taj rezultat Andrea je trčala u kvalifikacijama,&lt;ref&gt;[http://www.zagreb-meeting.com/andrea-ivancevic-8-06-na-60-prepone/ ANDREA IVANČEVIĆ 8.06 NA 60 PREPONE!], zagrebmeeting.com, 18. veljače 2015.&lt;/ref&gt; a u finalu je bila nešto sporija i osvojila drugo mjesto s 8,10,&lt;ref&gt;[http://www.akzagreb-ulix.com/2015/02/17/drzavni-rekord-andreje-ivancevic/ Državni rekord Andreje Ivančević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304073000/http://www.akzagreb-ulix.com/2015/02/17/drzavni-rekord-andreje-ivancevic/ |date=4. ožujka 2016. }}, AK Zagreb Uliks, 17. veljače 2015.&lt;/ref&gt; dok je pobjedu odnijela [[Ukrajinci|Ukrajinka]] Hanna Plotitsyna s pretrčanih 8,01 s.&lt;ref&gt;[http://www.has.hr/index.php/vijesti/1892-andrea-ivancevic-istrcala-novi-rekord-na-60-m-prepone-8-06 Andrea Ivančević istrčala novi rekord na 60 m prepone - 8,06], Hrvatski atletski savez, 18. veljače 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.european-athletics-statistics.org/db/eurathresults.php?CID=12857004 Results 11th Pedro's Cup, Łódź, Poland, 17 February - Indoor], european-atletichs.com, 17. veljače 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://article.wn.com/view/2015/02/20/Andrea_Ivancevic_istrcala_novi_rekord_na_60_m_prepone_806_Hr/ Andrea Ivancevic istrcala novi rekord na 60 m prepone - 8,06 (Hrvatski Atletski Savez)], wn.com, 20. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

[[30. svibnja]] [[2015.]] na mitingu u Slovenskoj Bistrici Andrea Ivančević dva puta je popravljala hrvatski rekord na 100 m prepone. Prvo je u kvalifikacijama istrčala 13,04 da bi zatim u finalu pobijedila s 13,03, što je bilo samo 3 stotinke sekunde do norme za [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo u Pekingu 2015.]] i [[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|Olimpijske igre 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]].&lt;ref&gt;[http://www.has.hr/index.php/vijesti/1965-andrea-ivancevic-istrcala-rekordnih-13-03-na-100-m-prepone Andrea Ivančević istrčala rekordnih 13,03 na 100 m prepone], Hrvatski atletski savez, 30. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; Na Europskom dvoranskom prvenstvu 2015. u [[Prag]]u,&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/275200/zunic-sedmi-u-finalu-kugle-14 Dvoranski EP: Žunić i Ivančević na kraju sedmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150307083416/http://sport.hrt.hr/275200/zunic-sedmi-u-finalu-kugle-14 |date=7. ožujka 2015. }}, hrt.sport.hr, 6. ožujka 2015.&lt;/ref&gt; Andrea je završnici na 60 metara s preponama istrčala 8,02 s i osvojila 7. mjesto.&lt;ref&gt;[http://www.european-athletics.org/externalmodules/AT/pdf/ATW066101_C73A.pdf Final results, 60 meters hurdles Women, 2014 European Indoor Championship, Prague, Czech Republic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190317174325/http://www.european-athletics.org/externalmodules/AT/pdf/ATW066101_C73A.pdf |date=17. ožujka 2019. }}, european-atletichs.org, 6. ožujka 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hrvoje Slišković, [http://sportske.jutarnji.hr/atletsko-ep-ivancevic-prva-finalistica-nakon-zorka--zunic-sedmi-u-bacanju-kugle/1309104/ Andrea Ivančević sedma - Od osamostaljenja Hrvatske nitko drugi nije trčao u finalu dvoranskog prvenstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306023747/http://sportske.jutarnji.hr/atletsko-ep-ivancevic-prva-finalistica-nakon-zorka--zunic-sedmi-u-bacanju-kugle/1309104/ |date=6. ožujka 2016. }}, [[Sportske novosti]], 6. ožujka 2015.&lt;/ref&gt; [[7. srpnja]] [[2015.]] na Gyulai István Memorialu u Székesfehérváru Andera je istrčala dva nova hrvatska rekorda.&lt;ref&gt;Josip Tolić,[http://www.24sata.hr/atletika/andrea-ivancevic-izborila-rio-uz-dva-nova-drzavna-rekorda-427300 Andrea Ivančević izborila Rio uz dva nova državna rekorda], 24 sata, 8. srpnja 2015.&lt;/ref&gt; 100 m prepone istrčala je za 12,87 što je ujedno i norma za Svjetsko prvenstvo u Pekingu te Olimpijske igre 2016. Andrea je prva hrvatska atletičarka koja je utrku na 100 m s preponama istrčala za manje od 13 sekundi. S tim rezultatom na mitingu je osvojila 3. mjesto, a pobjednica Lolo Jones je trčala 12,69. U [[Utrka na 100 metara|utrci na 100 m]] popravila je hrvatski rekord za 4 stotinke sekunde istrčavši 11,44.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/veliki-uspjeh-hrvatske-sprinterice-srusila-dva-nacionalna-rekorda-te-istrcala-normu-za-oi/1378904/?fb_comment_id=887824401291503_887833681290575 VELIKI USPJEH HRVATSKE SPRINTERICE Srušila dva nacionalna rekorda te istrčala normu za OI]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Jutranji list, 8. srpnja 2015.&lt;/ref&gt; Pobjednica je bila [[Veronica Campbell-Brown]] s rezultatom ispod 11 sekundi - 10,99, dok je Andrea s ovim rezultaom bila 10.&lt;ref&gt;[http://www.has.hr/index.php/vijesti/2015-andrea-ivancevic-istrcala-dva-rekorda-12-87-na-100-m-prepone-i-11-44-na-100-m Andrea Ivančević istrčala dva rekorda - 12,87 na 100 m prepone i 11,44 na 100 m], Hrvatski atletski savez, 7. srpnja 2015.&lt;/ref&gt;

Predstavljajući [[Hrvatska na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.|Hrvatsku]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.]] u [[Kina|kineskom]] [[glavni grad|glavnom gradu]] [[Peking]]u&lt;ref&gt;[http://sport.hrt.hr/295635/hrvatski-atleticari-spremni-za-sp-u-pekingu Hrvatski atletičari spremni za SP u Pekingu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150820015954/http://sport.hrt.hr/295635/hrvatski-atleticari-spremni-za-sp-u-pekingu |date=20. kolovoza 2015. }}, HRT Sport, 18. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.has.hr/index.php/vijesti/2064-sandra-perkovic-predvodi-hrvatsku-sestorku-u-pekingu Sandra Perković predvodi hrvatsku šestorku u Pekingu], Hrvatski atletski savez, 19. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/sestero-hrvatskih-predstavnika-u-pekingu-perkovic-i-vlasic-predvode-nasu-ekspediciju-/1402691/ ŠESTERO HRVATSKIH PREDSTAVNIKA U PEKINGU Perković i Vlašić predvode našu ekspediciju!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151012055455/http://www.jutarnji.hr/sestero-hrvatskih-predstavnika-u-pekingu-perkovic-i-vlasic-predvode-nasu-ekspediciju-/1402691/ |date=12. listopada 2015. }}, [[Jutarnji list]], 21. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; došla je do poluzavršnice,&lt;ref&gt;[http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/297360/Vlai-i-imi-u-finalu-Ivanevi-u-polufinalu-SPa.aspx Vlašić i Šimić u finalu, Ivančević u polufinalu SP-a]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Slobodna Dalmacija, 27. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; u kojoj je povela utrku i bila ravnopravna s pobjednicom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Moskve 2013.]] Briannom Rollins,&lt;ref&gt;[http://net.hr/sport/ostali-sportovi/suze-u-pekingu-andrea-ivancevic-pala-i-ostala-bez-finala-sp-a/ SUZE U PEKINGU: Andrea Ivančević pala i ostala bez finala SP-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150829001749/http://net.hr/sport/ostali-sportovi/suze-u-pekingu-andrea-ivancevic-pala-i-ostala-bez-finala-sp-a/ |date=29. kolovoza 2015. }}, net.hr, 28. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; ali je nogom zakačila pretposljednju preponu&lt;ref&gt;[http://otvoreno.ba/suze-u-pekingu-andrea-imala-finale-do-predzadnje-prepone/ Suze u Pekingu: Andrea imala finale do predzadnje prepone!]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, otvoreno.ba, 28. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; i završila posljednja,&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/atletika/andrea-krenula-sjajno-pa-pala-i-izgubila-finale-na-100-metara-434729 Suze u Pekingu: Andrea imala finale do predzadnje prepone!], Marko Šnidarić, [[24 sata]], 28. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.trazim.com/vijesti/2015/08/suze-u-pekingu-andrea-imala-finale-do-predzadnje-prepone/ Andrea Ivančević (31) bila je na drugom mjestu do predzadnje prepone. Tada gubi ravnotežu, dolazi do zadnje prepone i pada. Imala je vrijeme za finale SP-a u Kini]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, trazim.com, 28. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; te se nije uspjela plasirati u završnicu.&lt;ref&gt;[http://m.tportal.hr/sport/394456/Kakav-peh-Andreje-Umjesto-u-finalu-zavrsila-na-koljenima.html Kakav peh Andreje: Umjesto u finalu, završila na koljenima], m.portal.hr, 28. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/278428/6/Bila-sam-uvjerena-u-finale-i-hrvatski-rekord Bila sam uvjerena u finale i hrvatski rekord] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150913174750/http://www.glas-slavonije.hr/278428/6/Bila-sam-uvjerena-u-finale-i-hrvatski-rekord |date=13. rujna 2015. }}, [[Glas Slavonije]], 28. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

Predstavljajući [[Hrvatska na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u atletici 2016.|Hrvatsku]] na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Svjetskom dvoranskom prvenstvu]] u atletici 2016. u [[SAD|američkom]] [[Portland]]u srušila je u poluzavršnici hrvatski rekord na 60 m prepone rezultatom 7,91 i bio je to treći rezultat kvalifikacija. U završnici je bila četvrta, što je najveći uspjeh hrvatskog sprinta ikad. Istrčala je 7,95. Pobijednica je Amerikanaka [[Nia Ali]] sa 7,81, druga je također Amerikanka [[Brianna Rollins]] sa 7,82, a treća Britanka [[Tiffany Porter]] sa 7,90.&lt;ref&gt;[http://www.has.hr/index.php/vijesti/2193-filip-mihaljevic-broncani-andrea-ivancevic-cetvrta Filip Mihaljević brončani, Andrea Ivančević četvrta] Hrvatski atletski savez, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 21. ožujka 2016.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Atletičar
!rowspan=&quot;2&quot;|Disciplina
!colspan=&quot;2&quot;|Vrijeme
!colspan=&quot;2&quot;|Poluzavršnica
!colspan=&quot;2&quot;|Završnica
|-style=&quot;font-size:95%&quot;
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
!Vrijeme
!Plasman
|-style=text-align:center
|style=text-align:left| Andrea Ivančević&lt;ref&gt;Damir Mrvec, [http://www.vecernji.hr/ostali-sportovi/ivancevic-imala-finale-pa-pala-srusio-mi-se-cijeli-svijet-1021800 Ivančević imala finale pa pala: Srušio mi se cijeli svijet], [[Večernji list]], 29. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;
|style=text-align:left| 100 metara s preponama
|12,88
|9. '''Q'''
|33,95
|20.&lt;ref&gt;Marko Pavić, [http://www.vecernji.hr/ostali-sportovi/andrea-ivancevic-u-suzama-pala-i-ostala-bez-finala-na-100-metara-s-preponama-1021666 Andrea Ivančević u suzama: Pala i ostala bez finala na 100 metara s preponama], Večernji list, 28. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;
|colspan=&quot;2&quot;|'''DNA'''
|}

Na [[OI 2016.|Olimpijskim igrama]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u svojoj kvalifikacijskoj skupini zauzela je četvrto mjesto, a izravno su mjesto u polufinalu izborile tri prvoplasirane. No, njezinih 12,90 sekundi bilo je najbolje što je trčala ove sezone i dovoljno za ulazak među šest trkačica koje su se u polufinale probile po vremenu.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://www.vecernji.hr/oi2016rio/andrea-ivancevic-u-polufinalu-na-100-metara-prepone-1106688 |naslov=Andrea Ivančević u polufinalu na 100 metara prepone |preuzeto=26. kolovoza 2016. |rad=vecernji.hr}}&lt;/ref&gt; U polufinalu je s vremenom 12.93 sekunde zauzela šesto mjesto u svojoj skupini, odnosno ukupno 13. mjesto.&lt;ref&gt;{{citiranje www |url=http://sportske.jutarnji.hr/oi2016/velika-steta-za-nasu-rekorderku-andrea-ivancevic-ostala-bez-toliko-zeljenog-finala/4622663/ |naslov=VELIKA ŠTETA ZA NAŠU REKORDERKU Andrea Ivančević ostala bez toliko željenog finala |preuzeto=26. kolovoza 2016. |rad=sportske.jutarnji.hr}}&lt;/ref&gt;

Na 68. [[Hanžekovićev memorijal|Hanžekovićevom memorijalu]] 4. rujna 2018. u Zagrebu postigla je novi rekord Hrvatske na 100 metara s preponama, što je istrčala za 12,85 sekundi.&lt;ref&gt;[https://www.has.hr/index.php/tablice/tablice-svih-vremena/tablice-svih-vremena-zene/43-tablice-svih-vremena/enske/68-100-m-prepone www.has.hr], pristupljeno 16. rujna 2018.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zimbio.com/pictures/nW3jdekOEJx/15th+IAAF+World+Athletics+Championships+Beijing/I74TmbWW__h/Andrea+Ivancevic Slike Andree Ivančević sa Svjetskog prvenstva u atletici 2015.] na zimbio.com pictures

{{Hrvatski atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.}}

{{GLAVNIRASPORED:Ivančević, Andrea}}
[[Kategorija:Šport u Zagrebu]]
[[Kategorija:Hrvatski atletičari olimpijci]]
[[Kategorija:Hrvatski sprinteri]]</text>
      <sha1>fk1cqss8tkio56ahwbrv27oo9gz7tm1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antaifasy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>552907</id>
    <revision>
      <id>7567234</id>
      <parentid>6277255</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:30:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2934" sha1="4d5ltm1jb9zcke8z6egkykaoc7wud8y" xml:space="preserve">'''Antaifasy''' ili '''Antefasy''', jedan od 18 naroda [[Madagaskar]]a, ima 140 000&lt;ref name=&quot;jos&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.joshuaproject.net/people-profile.php  | title = ''Antaifasy of Madagascar''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=engleski  | publisher=Joshua project}}&lt;/ref&gt;pripadnika (1.2% stanovnika države)&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; koji žive na jugoistočnoj obali otoka u današnjoj [[Regija Atsimo-Atsinanana|Regiji Atsimo-Atsinanani]] oko grada [[Farafangana|Farafangane]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;&gt;{{cite web  | url = http://www.country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html  | title = ''Peoples of the East Coast''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language = engleski  | publisher = Country Studies  | archive-date = 2. lipnja 2011.  | archive-url = https://web.archive.org/web/20110602110946/http://country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html  | url-status = dead  }}&lt;/ref&gt; Njihovo ime na [[Malgaški jezik|malgaškom]] znači ''ljudi s pijeska'',&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; što zorno opisuje kraj u kojem žive, obalu [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Antaifasy kao i većinski [[Merina|Merine]] govore malgaškim makrojezikom, ali svojim [[dijalekt]]om''.&lt;ref name=&quot;sil&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=MG  | title = ''Languages of Madagascar''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=engleski  | publisher=SIL International}}&lt;/ref&gt; Pretežno ispovijedaju [[animizam]], [[kršćanstvo]] i [[islam]].

== Povijest ==

[[Datoteka:Ethnic_groups_of_Madagascar_Map.png|thumb|lijevo|200px|Zemljovid rasprostranjenosti malgaških etničkih skupina]]

Antaifasy su vrlo mala etnička skupina koja najvjerojatnije vodi podrijetlo od [[Afrika|afričkih]] iseljenika koji su na Madagaskar doplovili u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. Njih su malgaški starosjedioci zvali ljudima s mora, ''Antalaotra''. Tijekom vremena ta se isprva monolitna zajednica izmiješala s drugim etničkim skupinama i dobila različita obilježja.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/index.htm  | title = ''Antefasy''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=španjolski  | publisher=Ikuska  Libros, S.L.}}&lt;/ref&gt; Možda su kao i [[Antaisaka (narod)|Antaisake]] došli na jug sa zapadne obale, bježeći od progona okolnih plemena.

== Geografska rasprostranjenost ==

Antaifasy žive na jugoistočnoj obali Madagaskara oko grada Farafangane na kraju [[Kanal Pangalanes|kanala Pangalanes]], pored malgaških naroda [[Antemoro]], [[Bara (narod)|Bara]], [[Antanosy]]&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; i [[Zafisoro]].

== Običaji ==

Antaifasy imaju vrlo stroge plemenske zakone kojih se čvrsto drže. Svoje mrtve pokapaju u dubini [[šuma]] na tajnom mjestu. 

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/index.htm ''Antefasy'' na portalu Ikuska] 

[[Kategorija:Etničke grupe Madagaskara]]</text>
      <sha1>4d5ltm1jb9zcke8z6egkykaoc7wud8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antemoro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>552911</id>
    <revision>
      <id>7567255</id>
      <parentid>6277045</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:30:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4411" sha1="brqj2rgmsi2w9qa14jft3j8tuds4plq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ambalavao Papier Antaimoro.jpg|thumb|desno|250px|Pripadnik naroda Antemoro, proizvođač ručnog [[papir]]a iz [[Ambalavao]]a]]
'''Antemoro''' ili '''Anteimoro''' su jedan od 18 naroda [[Madagaskar]]a, od 873 000&lt;ref name=&quot;jos&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.joshuaproject.net/people-profile.php  | title = ''Antemoro of Madagascar''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=engleski  | publisher=Joshua project}}&lt;/ref&gt; pripadnika (3.4% stanovnika države),&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; koji žive na jugoistočnoj obali otoka u današnjim regijama [[Regija Atsimo-Atsinanana|Atsimo-Atsinanani]] i [[Regija Vatovavi-Fitovinani|Vatovavi-Fitovinaniju]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;&gt;{{cite web  | url = http://www.country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html  | title = ''Peoples of the East Coast''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language = engleski  | publisher = Country Studies  | archive-date = 2. lipnja 2011.  | archive-url = https://web.archive.org/web/20110602110946/http://country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html  | url-status = dead  }}&lt;/ref&gt; Njihovo ime na [[Malgaški jezik|malgaškom]] znači ''ljudi s obale'',&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; i zorno opisuje kraj u kojem žive, obalu [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Antemoro kao i većinski [[Merina|Merine]] govore malgaškim makrojezikom, ali svojim [[dijalekt]]om.&lt;ref name=&quot;sil&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=MG  | title = ''Languages of Madagascar''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=engleski  | publisher=SIL International}}&lt;/ref&gt; Pretežno ispovijedaju [[animizam]] i [[kršćanstvo]].

== Povijest ==

[[Datoteka:Ethnic_groups_of_Madagascar_Map.png|thumb|lijevo|200px|Zemljovid rasprostranjenosti malgaških etničkih skupina]]

Antemoro su bili vjerojatno posljednja veća skupina [[Imigracija|iseljenika]], koja je došla do Madagaskara krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i to iz [[Arapski poluotok|Arabije]] uz zaustavljanje u [[Etiopija|Etiopiji]] i [[Somalija|Somaliji]]. Nakon njih pojavili su se [[Europa|Europljani]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Po usmenoj predaji praotac Antemora bio je Ramakararo, jedan od [[sultan]]a iz [[Meka|Meke]].&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt; Oni su bili jedini malgaški narod koji je imao vlastito pismo zvano sorabe (po uzoru na [[arapsko pismo]]) i to sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]], kad su [[Velika Britanija|britanski]] [[Misionarstvo|misionari]] prilagodili [[Latinica|latinicu]] malgaškom jeziku.

Kao i [[Antambahoaka|Antambahoake]], Antemori su bili na glasu na Madagaskaru kao izvrsni ljekarnici i poznavatelji natprirodnih sila.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt; Njih su malgaški starosjedioci zvali ljudima s mora, ''Antalaotra'', kao i njima bliske [[Antanosy]]je. 

Kao i u drugih malgaških etničkih skupina [[Arapi|arapskog]] podrijetla, društvena struktura Antemora u prošlosti je bila [[Feudalizam|feudalna]]. Na vrhu njihova društva bio je kralj (''Andrianoni'') koji je vladao nad svojim [[vazal]]ima (''Anteoni'').&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/antemoro/index.htm  | title = ''Antefasy''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=španjolski  | publisher=Ikuska  Libros, S.L.}}&lt;/ref&gt;

== Geografska rasprostranjenost ==

Antemori žive na jugoistočnoj obali Madagaskara u današnjim regijama Vatovavi-Fitovinaniju i Atsimo-Atsinanani. Preciznije, naseljavaju područje između rijeke [[Mananjari (Madagaskar)|Mananjari]] na sjeveru i rijeke Sandrananta na jugu, pored naroda [[Antaifasy]], [[Bara (narod)|Bara]] i [[Antanosy]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt;

== Običaji i kultura ==

Antemori su nekoć bili na glasu kao izvrsni [[astrologija|astrolozi]], koji su mogli proricati budućnost na osnovi [[Lunarni ciklus|lunarnih ciklusa]]. Po tom su bili toliko poznati diljem otoka da su bili dvorski savjetnici brojnih [[Merina|merinskih]] vladara. Jedna od malgaških tradicija ''ombiasi'' (vijeće seoskih astrologa) vjerojatno ima podrijetlo u kulturi i običajima Antemora.

Antemori još i danas ručno izrađuju jedinstvene papire koje Malgaši zbog toga zovu ''antemoro'', oni se osobito puno izrađuju kao suvenirska roba u gradu Ambalavaou.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/antemoro/index.htm ''Antemori'' na portalu Ikuska] 

[[Kategorija:Etničke grupe Madagaskara]]</text>
      <sha1>brqj2rgmsi2w9qa14jft3j8tuds4plq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antambahoaka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>552915</id>
    <revision>
      <id>7567236</id>
      <parentid>7338267</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:30:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4707" sha1="fw3pj4ga5p93z7rldltgnh5glrmh7fp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vieillard Antambahoaka.jpg|mini|250px|Stari pripadnik naroda Antambahoaka fotografiran [[1908.]] godine]]
'''Antambahoaka''' su jedan od 18 naroda [[Madagaskar]]a, od svega 78.000&lt;ref name=&quot;jos&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.joshuaproject.net/people-profile.php?peo3=10344&amp;rog3=MA  | title = ''Antambahoaka of Madagascar''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=engleski  | publisher=Joshua project}}&lt;/ref&gt; pripadnika (0,4% stanovnika države),&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; koji žive na jugoistočnoj obali otoka u današnjoj [[Regija Vatovavi-Fitovinani|Regiji Vatovavi-Fitovinaniju]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;&gt;{{cite web  | url = http://www.country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html  | title = ''Peoples of the East Coast''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language = engleski  | publisher = Country Studies  | archive-date = 2. lipnja 2011.  | archive-url = https://web.archive.org/web/20110602110946/http://country-studies.com/madagascar/peoples-of-the-east-coast.html  | url-status = dead  }}&lt;/ref&gt; Njihovo ime na [[Malgaški jezik|malgaškom]] znači jednostavno ''ljudi''.&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; Antambahoaka kao i većinski [[Merina|Merine]] govore malgaškim makrojezikom, ali svojim [[dijalekt]]om.&lt;ref name=&quot;sil&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=MG  | title = ''Languages of Madagascar''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=engleski  | publisher=SIL International}}&lt;/ref&gt; Pretežno ispovijedaju [[animizam]], [[kršćanstvo]] i [[islam]].

== Povijest ==

[[Datoteka:Ethnic_groups_of_Madagascar_Map.png|thumb|lijevo|200px|Zemljovid rasprostranjenosti malgaških etničkih skupina]]

Po njihovoj usmenoj predaji, njihov parotac kralj Raminia došao je na Madagaskar iz [[Meka|Meke]] na početku [[14. stoljeće|14. stoljeća]], na čelu veće skupine poznate kao Zafi-Raminia (''Raminijini potomci'') i osnovao svoje kraljevstvo na [[1335.]] godine.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt; Neki od članova njegove zajednice iselili su se iz porječja rijeke [[Mananjari (Madagaskar)|Mananjari]] i postali samostalni vladari naroda na jugu. Neki povjesničari pretpostavljaju da su Zafi-Raminia možda postali dio vladajuće klase [[Merina]], koji su zavladali otokom početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Njihova moć i prestiž proizlazili su iz njihovog znanja o [[astrologija|astrologiji]] i [[Medicina|medicini]] te vještog proricanja budućnosti, tako da su ubrzo postali obvezni članovi kraljevskih vijeća diljem Madagaskara.

S druge strane oni koji su ostali živjeti u porječju Mananjarija imali su svoje kraljevstvo, koje je opstalo sve do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kad ih je porazila merinska vojska kralja [[Radama I.|Radame I.]] Danas njihov kralj, koji više nije zakonit i nema ništa iza sebe, ima neki autoritet u određenim područjima života u njihovoj zajednici.

== Geografska rasprostranjenost ==

Antambahoake žive na istočnoj obali Madagaskara u današnoj regiji Vatovavi-Fitovinaniju u porječju rijeke Mananjari južno od [[Betsimisaraka]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt;

== Običaji i kultura ==

Oni su poznati diljem Madagaskara, ali i van njega po svojoj manifestaciji zvanoj ''Sambatra''. Upriličuju ju svakih sedam godina. Na njoj kolektivno obrezuju sve dječake svog naroda dorasle za taj čin muškosti.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;/&gt; Ta njihova svečanost traje četiri tjedna i zadnji put je održana [[2009.]] godine.

Jedna od njihovih legendi kazuje da su jednog od njihovih [[kralj]]eva iznenada napali njegovi neprijatelji. Kralj je uspio pobjeći s obitelji i skloniti se u [[šuma|šumu]], ali mu je jedan od sinova blizanaca ostao u selu. Zbog tog se vratio u selo, ali su ga napadači uhvatili i ubili zajedno sa sinom. Od tada Antambahoake iz porječja rijeke Mananjari ubijaju sve blizance odmah po rođenju, jer oni patološki vjeruju da blizanci donose nesreću. Danas nekoliko nevladinih udruga Madagaskara radi na iskorijenjivanju te morbidne tradicije, uvjeravanjem i zbrinjavanjem trudnica i novorođenih blizanaca.&lt;ref name=&quot;ikuska&quot;&gt;{{cite web  | url =http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/antambahoaka/index.htm  | title = ''Antambahoaka''  | accessdate = 5. prosinca 2015.  | language=španjolski  | publisher=Ikuska  Libros, S.L.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.ikuska.com/Africa/Etnologia/Pueblos/antambahoaka/index.htm ''Antambahoaka'' na portalu Ikuska] 
* [http://www.madagascar-tribune.com/IMG/article_PDF/La-circoncision-collective-chez,2478.pdf ''Sambatra de Mananjary. La circoncision collective chez les Antambahoaka (iz ''Madagascar Tribune''a)'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 

[[Kategorija:Etničke grupe Madagaskara]]</text>
      <sha1>fw3pj4ga5p93z7rldltgnh5glrmh7fp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Badurina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>553794</id>
    <revision>
      <id>7567285</id>
      <parentid>7086735</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:54:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5461" sha1="p3de833ci94qsc7qo7383vvlg9kfqe4" xml:space="preserve">'''fra Antun Badurina''' ([[Lun]] na otoku [[Pag]]u, [[16. siječnja]] [[1947.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Franjevci|franjevac]] [[franjevci trećoredci|trećoredac]] i hrvatski pjesnik.&lt;ref&gt;[http://www.zadarskilist.hr/clanci/15112011/jubilarno-godiste-uglednog-casopisa Zadarski list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151224104014/http://www.zadarskilist.hr/clanci/15112011/jubilarno-godiste-uglednog-casopisa |date=24. prosinca 2015. }} Nikola Markulin: Jubilarno godište uglednog časopisa, 15. studenoga 2011. (pristupljeno 23. prosinca 2015.)&lt;/ref&gt; Brat biskupa [[Srećko Badurina|Srećka Badurine]].&lt;ref&gt;[http://verbum.hr/knjige/autor-badurina-antun/ Verbum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180303110040/http://verbum.hr/knjige/autor-badurina-antun/ |date=3. ožujka 2018. }} Antun Badurina, Srećko Badurina: ''Naš Papa'' (pristupljeno 3. ožujka 2018.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Fra Antun Badurina rođen je u [[Lun|Lunu]] na otoku Pagu, 1947. godine. [[Osnovna škola|Osmogodišnju školu]] pohađao je u [[Lun]]u i [[Zagreb]]u, a [[Srednja škola|srednju školu]] za spremanje [[svećenik]]a u [[Zadar|Zadru]].

Redovničke zavjete položio je [[1964.]] godine godine na Krku.

U svećenički red zaređen je u Zagrebu [[1974.]] godine.

Diplomirao na [[Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu|KBF-u]] u Zagrebu [[1984.]] godine.

Do sad je objavio šest književnih djela među kojima ističemo &quot;''Zavjetrina na vjetrometini&quot;''  ([[1997.]] godine), koja daje svojevrsni pregled događaja za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] u Zadru te &quot;''Pred izazovom obraćenja &quot; 2001.g.'' 
&lt;ref name=&quot;Badurina.A&quot;&gt;Badurina, Antun. &quot;Pred izazovom obraćenja:Hodočašće u očevu kuću&quot;, Teovizija, Zagreb, 2001., {{ISBN|953-209-024-X}}, str. 140.&lt;/ref&gt;

U suradnji s pokojnim dr. [[Srećko Badurina|Srećkom Badurinom]] (12. svibnja [[1930.]] – 17. rujna [[1996.]]), izdaje knjigu  &quot;''Naš Papa''&quot;, prigodom beatifikacije [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]]

Živi i radi u franjevačkom [[samostan sv. Franje Asiškoga u Krku|samostanu sv. Franje]] na Krku gdje obnaša službu [[gvardijan]]a.&lt;ref&gt;[http://biskupijakrk.hr/?p=3940 Krčka biskupija] Biskupija Krk: Jesenski plenarni sastanak svećenika Krčke biskupije, 30. listopada 2015. (pristupljeno 23. prosinca 2015.)&lt;/ref&gt;

Iz već spomenute knjižice  ''Zavjetrina na vjetrometini''; izdvajamo sljedeće citate i napominjemo kako se ne radi samo o pregledu Domovinskog rata u Zadru, već i o smjernicama kvalitetnog života koji ne obuhvaća samo materijalno nego i duhovno...

== Citati fra Antuna Badurine ==
* &quot;Očevidna je razlika između majke koja svojom simbiotskom i slijepom ljubavlju guši i kvari djecu od one koja umješnošću nježne blizine i jednako brižne distance odgaja za život.&quot;
* &quot;Naći se u nekoj stvarnosti s ranjenim nadama i srušenim iluzijama znači najčešće ostati bez riječi.&quot;
* &quot;Naša gorčina zna biti otrovna, a zbunjenost iskrena&quot;
* &quot;Nije potrebno lunjati uzduž i poprijeko meridijana i paralela da bi se našlo svoj Emaus...&quot;
* &quot;Samo je Božja stvar koliko će trajati oluja.&quot;
* &quot;Biti dobar kršćanin ne znači stoga vrtjeti se oko sebe i zbrajati neprekidno svoje grijehe,  biti njima fasciniran-oni se povjeravaju Bogu i ostavljaju njegovu milosrđu - nego planirati što još dobroga danas mogu učiniti. Dobro djelovanje povratno i blagotvorno liječi našu misao - ispunja ju nadom i pouzdanjem.&quot;
* &quot;Kritika nam je doista potrebna, ali osposobljenost za nju stječe se samo preko samokritike i ljubavi za one koje kritiziramo ili makar preko poslušnosti Bogu bez obzira na raspoloženje naše nutrine. Sve mimo toga je komodno kritizerstvo i puko ogovaranje koje razotkriva nas same često više nego druge.&quot;

== Knjige ==
Napisao je, priredio i uredio knjige:&lt;ref name=&quot;crolist&quot;&gt;[http://opak.crolib.hr CROLIST] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721095432/http://opak.crolib.hr/ |date=21. srpnja 2011. }} Skupni katalog (pristupljeno 23. prosinca 2015.)&lt;/ref&gt;
* ''Zavjetrina na vjetrometini'', 1997., {{ISBN|9536172542}}&lt;ref name=&quot;BadurinaAntun&quot;&gt;Badurina, Antun. &quot;Zavjetrina na vjetrometini&quot;, Teovizija, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6172-54-2}}&lt;/ref&gt;
* ''Sugovornik vremena'' - monografija 1997. (autor Srećko Badurina, priredio Antun Badurina), {{ISBN|9536163349}} 
* ''Iskoni be slovo: zbornik radova o glagoljici i glagoljašima zadarskog kraja i Crkvi svetog Ivana Krstitelja'' - monografija 2001. (urednik), {{ISBN|9539769132}} (Provincijalat franjevaca trećoredaca), {{ISBN|9531513619}} (Kršćanska sadašnjost) 
* ''Naš Papa'', 2011. (suautor [[Srećko Badurina]], {{ISBN|9789532092295}}&lt;ref name=&quot;BadurinaSrećko&quot;&gt;Badurina, Srećko. &quot;Naš Papa&quot;, Teovizija, Zagreb, 2011.&lt;/ref&gt;)
* ''Stopama pastira'' - monografija 2012. (autor Srećko Badurina; Antun Badurina sabrao i uredio ), {{ISBN|9789533090160}}
* ''Sedam Božića'' (2021.), priče&amp;nbsp;&lt;ref&gt;Antun Badurina, ''Sedam Božića'', Josip Turčinović, Krk, 2021., ISBN 9789538031786&lt;/ref&gt;

== Članci ==
Objavio je članke u ''[[Zadarska smotra|Zadarskoj smotri]]'', ''Glasju'' i inima. Pisao je o [[Ivo Mašina|Ivi Mašini]], [[Serafin Mičić|Serafinu Mičiću]] i inima.&lt;ref name=&quot;crolist&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Badurina, Antun}}
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Lun]]</text>
      <sha1>p3de833ci94qsc7qo7383vvlg9kfqe4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auguste</title>
    <ns>0</ns>
    <id>558819</id>
    <revision>
      <id>7567396</id>
      <parentid>7435773</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:20:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1442" sha1="8uyskksm40wm8hamu7haeg28bygofti" xml:space="preserve">'''Auguste''' su kantautorski pop duo koji djeluje od 2012. godine, a osnovale su ga [[Ivana Lulić]] i [[Gordana Marković]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.auguste.hr/bio |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929031905/http://www.auguste.hr/bio |archive-date=29. rujna 2017. |access-date=17. veljače 2020.}}&lt;/ref&gt;

Debitantski album &quot;Sve što je nekada bilo važno&quot; izdale su 15.listopada 2015. pod etiketom [[Dallas Records]].

2016. godine Auguste su nominirane za glazbenu nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji br.3, Novi izvođač godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.porin.org/content/nominacije-23-porin |title=Arhivirana kopija |access-date=4. ožujka 2016. |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306095617/http://www.porin.org/content/nominacije-23-porin |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Članovi ==

* [[Gordana Marković]] - vokal i akustična gitara
* [[Ivana Lulić]] - vokal i udaraljke
* [[Tomislav Leko]] - klavijature
* [[Marko Radić]] - bas-gitara
* [[Jerko Jurin]] - bubanj
* [[Gordan Dragić]] - akustična gitara i električna gitara

== Diskografija ==

=== Albumi ===
* Sve što je nekada bilo važno (Dallas Records, 2015.)

=== Singlovi ===
* &quot;Ona&quot;  (2014.)
* &quot;Magla&quot; (2014.)
* &quot;Budiš more&quot; (2015.)
* &quot;Sjajim&quot; (2015.)
* &quot;Tražiš neki razlog&quot; (2016.)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]]</text>
      <sha1>8uyskksm40wm8hamu7haeg28bygofti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artigas, Urugvaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>559374</id>
    <revision>
      <id>7567362</id>
      <parentid>6845668</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6528" sha1="4csa46ixsree67xf0pbojuy6dfljlxg" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  = Artigas
| ime_genitiv          = 
| izvorno_ime          = 
| nadimak              = 
| geslo                = 

| slika_panorama       = Iglesiaart.JPG
| veličina_slike       = 
| opis_slike           = Crkva Presvetog Srca Isusova.

| slika_zastava                = 
| slika_zastava_veličina       = 
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = Coat of arms of Artigas Departament.svg
| slika_grb_veličina           = 

| slika_karta          = 
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = 
| slika_karta1         = 
| veličina_karte1      = 
| opis_karte1          = 
| slika_lokacijska_karta_država = Urugvaj
| slika_lokacijska_karta_opis   = Položaj grada Artigasa na karti [[Urugvaj]]a.

| širina-stupnjevi = 30 | širina-minute = 28 | širina-oznaka = S
| dužina-stupnjevi = 56 | dužina-minute = 28 | dužina-oznaka = W

| lokacija_ime         = [[Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|URU}}
| lokacija1_ime        = [[Urugvajski departmani|Departman]]
| lokacija1_info       = [[Datoteka:Flag of Artigas Department.svg|25px]] [[Departman Artigas|Artigas]]
| lokacija2_ime        = 
| lokacija2_info       = 
| lokacija3_ime        = 
| lokacija3_info       = 

| utemeljenje_ime      = Utemeljenje &lt;br&gt; Status grada
| utemeljenje_datum    = [[12. rujna]] [[1852.]] &lt;br&gt; [[31. kolovoza]] [[1915.]]
| osnivač              = Don Carlos Catalá
| nazvan_po            = [[José Gervasio Artigas]]

| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       = 
| d1                   = &lt;!-- do d50 --&gt;

| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          = 
| ime_vođe             = 
| stranka_vođe         = 

| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        = 

| visina               = 121 m
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           = 

| stanovništvo_godina  = 2011.
| stanovništvo_bilješke= 
| stanovništvo         = 40.658
| stanovništvo_gustoća = 

| vremenska_zona       = UYT
| utc_pomak            = -3
| vremenska_zona_DST   = UYST
| utc_pomak_DST        = -2
| poštanski_broj       = 55 000
| pozivni_broj         = +598 477
| gradovi_prijatelji   = 

| web_stranica         = 

| bilješke             = 
}}
'''Artigas''' je grad i sjedište [[Departman Artigas|istoimenog departmana]] na sjeveru [[Urugvaj]]a. Ime je dobio po urugvajskom junaku i sudioniku Urugvajskog rata za neovisnost, [[José Gervasio Artigas|Joséu Gervasiu Artigasu]]. Smješten je uz samu granicu s [[Brazil]]om, a od prekograničnog grada Quaraíja dijeli ga samo [[most]]. Zbog svog položaja je i najudaljeniji grad od glavnog grada [[Montevideo|Montevidea]] (600 km). 

Osnovao ga je Don Carlos Catalá [[12. rujna]] [[1852.]] pod imenom &quot;San Eugenio del Cuareim&quot;.&lt;ref name=&quot;stats&quot;/&gt; [[5. rujna]] [[1884.]] godine postao je sjedište istoimenog departmana, a [[31. kolovoza]] [[1915.]] je dobio status grada (''ciudad'') i tom je prilikom preimenovan u današnji naziv.

Artigas je središte poljoprivredne proizvodnje [[kukuruz]]a u svom departmanu s kojim trguje i prodaje u [[Argentina|Argentini]] i [[Brazil]]u. Od [[1973.]] grad je povezan [[željeznica|željeznicom]] i ima svoju željezničku postaju. Artigas ima i vlastitu [[zračna luka|zračnu luku]] ''[[Zračna luka Artigas|Aeropuerto Internacional de Artigas]]'', a gradom prolaze autoceste &quot;Ruta 4&quot; i &quot;Ruta 30&quot;.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, u gradu je živjelo 40.658 [[stanovnik]]a.&lt;ref&gt;{{es icon}} {{cite web |url=http://www.ine.gub.uy/censos2011/resultadosfinales/cuadros/NIVEL%20DEPARTAMENTAL/Artigas/P_3_ART.xls |title=Grad Artigas - popis stanovništva 2011. godine |year=2012 |publisher=INE |accessdate=25. kolovoza 2012. |archive-date=22. studenoga 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/6CN2JWnfh?url=http://www.ine.gub.uy/censos2011/resultadosfinales/cuadros/NIVEL%20DEPARTAMENTAL/Artigas/P_3_ART.xls |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;line-height:1.1em;&quot;
! Godina || Stanovništvo 
|- align=&quot;right&quot;
| 1852. || 335 
|- align=&quot;right&quot;
| 1908. || 8.857 
|- align=&quot;right&quot;
| 1963. || 23.429
|- align=&quot;right&quot;
| 1975. || 29.256
|- align=&quot;right&quot;
| 1985. || 35.117
|- align=&quot;right&quot;
| 1996. || 40.244
|- align=&quot;right&quot;
| 2004. || 41.687
|- bgcolor=lightgreen align=&quot;right&quot;
| 2011. || 40.658
|}

''Izvori: Državni statistički zavod Urugvaja.''&lt;ref name=&quot;stats&quot;&gt;{{es icon}} {{cite web |url=http://www.ine.gub.uy/biblioteca/toponimico/Categorizaci%F3n%20localidades%20urbanas%20orden%20alfab%E9tico.pdf |title=Statistics of urban localities (1852. – 2004.) (&quot;San Eugenio del Cuareim&quot;) |publisher=INE |year=2012 |format=[[PDF]] |accessdate=3. rujna 2012. |archive-date=5. studenoga 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/6BwcL0IuY?url=http://www.ine.gub.uy/biblioteca/toponimico/Categorizaci%F3n%20localidades%20urbanas%20orden%20alfab%E9tico.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Gradovi prijatelji ==
Artigas je [[gradsko partnerstvo|zbratimljen]] sa sljedećim gradovima:

* {{Z|BRA}} [[Quaraí]], [[Brazil]]
* {{Z|ARG}} [[Paraná (Argentina)|Paraná]], [[Argentina]]
* {{Z|ČIL}} [[Arica]], [[Čile]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Mrežna sjedišta ===
* {{es icon}} [http://www.artigas.gub.uy/ Službene stranice grada i departmana Artigas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830010202/http://www.artigas.gub.uy/ |date=30. kolovoza 2012. }}
* {{eng oznaka}} [http://www.airliners.net/search/photo.search?aircraft_genericsearch=&amp;airlinesearch=&amp;countrysearch=&amp;specialsearch=airport&amp;keywords=artigas&amp;sort_order=photo_id+desc&amp;page_limit=15&amp;daterange=&amp;range=&amp;thumbnails=&amp;engine_version=6.0 Fotografije zračne luke &quot;Aeropuerto Internacional de Artigas&quot;] na stranici ''airliners.net''
* {{es icon}} [http://www.artigastv.com/ Artigas Televisión, Canal 3.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160316054741/http://www.artigastv.com/ |date=16. ožujka 2016. }}
* {{es icon}} [https://web.archive.org/web/20160308002137/http://www.todoartigas.com.uy/ todoartigas.com]

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Artigas (Uruguay)
|commonscathr   = Artigas, Urugvaj
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Gradovi u Urugvaju]]</text>
      <sha1>4csa46ixsree67xf0pbojuy6dfljlxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnošt Grund</title>
    <ns>0</ns>
    <id>560227</id>
    <revision>
      <id>7567345</id>
      <parentid>7294057</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:41:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3330" sha1="4ack369mqdze86zg4yhjjlzjpsqiub8" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Arnošt Grund
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[30. siječnja]] [[1866.]]
|mjesto rođenja  = [[Prag]]
|smrt            = [[2. veljače]] [[1929.]]
|mjesto smrti    = [[Zagreb]]
|zanimanje       = kazališni i filmski glumac i redatelj, filmski scenarist, pjevač
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = [[Brcko u Zagrebu]]
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Arnošt Grund''' ([[Prag]], [[30. siječnja]] [[1866.]] – [[Zagreb]], [[2. veljače]] [[1929.]]),&lt;ref name=&quot;imdb&quot;&gt;[http://www.imdb.com/name/nm1029831/bio? IMDB] Arnost Grund&lt;/ref&gt; hrvatski kazališni i [[Film u Hrvatskoj|filmski]] glumac i redatelj, filmski scenarist, pionir filma u Hrvatskoj, rodom [[Česi u Hrvatskoj|Čeh]].&lt;ref name=&quot;Gilić&quot;&gt;[http://www.uaos.unios.hr/svi-obavijesti/Gilic%20-%20Uvod%20u%20povijest%20hrv%20igranog%20filma.pdf Umjetnička akademija u Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404140825/http://www.uaos.unios.hr/svi-obavijesti/Gilic%20-%20Uvod%20u%20povijest%20hrv%20igranog%20filma.pdf |date=4. travnja 2016. }} Gilić: Uvod u povijest hrvatskog igranog filma, str. 8–10&lt;/ref&gt; Poznat i kao [[pjevač]], [[entomolog]] i [[filatelist]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;Željka Čavka i Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (2002.): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=30 Arnošt Grund] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170828191940/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=30 |date=28. kolovoza 2017. }}, Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 24. ožujka 2016.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rodio se i školovao u Pragu. U Zagreb ga je doveo [[Stjepan Miletić]]. Grund se pokazao punim pogotkom za hrvatsku umjetnost. Zadužio je svojim radom hrvatsko kazalište i kinematografiju.&lt;ref name=&quot;Gilić&quot;/&gt;
Glumio glavnu ulogu u filmu [[Brcko u Zagrebu]]. Djelo je vjerojatno nastalo prema njegovoj kazališnoj predstavi ''Alaj su nas nasamarili''.&lt;ref name=&quot;Gilić&quot;/&gt;

Kćeri Arnošta Grunda su hrvatske filmske glumice [[Zorka Kremzar]] i [[Milada Trstenjak]].&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;

== Filmografija ==
Grundovi filmovi koje je režirao, za koje je napisao scenarij i gdje je glumio.&lt;ref name=&quot;imdb&quot;/&gt;
=== Redatelj ===
*[[Jeftina košta]], 1917.
*[[Mokra pustolovina]], 1918.
*[[U lavljem kavezu]], 1919.
*[[Brišem i sudim]], 1919.

=== Glumac ===
*[[Brcko u Zagrebu]], 1917.
*[[Mokra pustolovina]], 1918.
*[[Vragoljanka]], 1919.

=== Scenarist ===
*[[Brcko u Zagrebu]], 1917.
*[[Vragoljanka]], 1919.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=1029831|ime=Arnost Grund}}

{{GLAVNIRASPORED:Grund, Arnošt}}
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski entomolozi]]
[[Kategorija:Česi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski filatelisti]]
[[Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.)]]</text>
      <sha1>4ack369mqdze86zg4yhjjlzjpsqiub8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anđeliko Alačević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>563106</id>
    <revision>
      <id>7567299</id>
      <parentid>6524898</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:36:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3348" sha1="i5d0vlcjrhxhuwmc5w3pwki2j7jjedc" xml:space="preserve">'''Anđeliko Alačević''' (u tal. izvorim: Angelico Alacevich), ([[Split]], [[7. ožujka]] [[1877.]] — [[Milano]], [[26. lipnja]] [[1954.]]), hrvatski [[sudac]] i [[publicist]], pristaša [[talijanski iredentizam|talijanskog iredentizma]] i fašizma&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;Pavao Galić (1983.): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=371 Alačević, Anđeliko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809161548/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=371 |date=9. kolovoza 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK. Pristupljeno 10. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rodio se je u Splitu 1877. godine. Sin je Josipa (1826. – 1904.) i Marije, rođ. Vrdoljak. U Zadru je završio klasičnu gimnaziju 1899, a ispit zrelosti položio 1901. Prema vlastitim riječima, aktivno je sudjelovao u [[talijanski iredentizam|iredentističkom]] i nacionalističkom pokretu u Dalmaciji, iako je ranije bio na strani Austrije, što potvrđuje i [[nekrolog]], zapravo [[panegirik]], koji je napisao austrijskom generalu G. Gruhlu ([[Smotra dalmatinska]], 1903). Poslije [[pad Austro-Ugarske|pada Austro-Ugarske]], osnovao je s istomišljenicima u [[Šibenik]]u [[Fascio Nazionale]]. Poslije je radio u [[pulski muzej|puljskom muzeju]], a zatim službovao u [[Trst]]u. Od 1930. živio je u Milanu, gdje je obnašao trgovačke i političke dužnosti. Njegovi su se sinovi, Giuseppe, Diego i Flavia, također isticali u talijanskomu [[fašizam|fašističkom]] pokretu. 1920. je godine popisao arheološke i povijesne spomenike na šibenskom području. Proučavao je, iako nesustavno i bez dovoljno kritičnosti, dalmatinsku, posebice šibensku, kulturnu i političku prošlost i rezultate objavljivao u raznim listovima i časopisima ([[L’Azione]], 1922, 1, 7; [[La rivista dalmatica]], 1923./1924., 1; [[Il Dalmatino]], 1924., 1935., 1936., 1937.; [[Corriere istriano]], 1933.). Iz tog područja objavio je dvadesetak posebnih edicija od kojih je važnija ''Pagine della storia de Sebenico'', pisana bez kritičkog aparata i s iredentističkog stajališta. Bavio se i poviješću tiskarstva u Dalmaciji te je objavio u časopisu Il Dalmatino priloge: ''Stamperie e giornali di Zara nel secolo passato'' (1935.) i ''La Tipografia Artale'' (1940.). Umro je u Milanu 1954. godine.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;

== Djela ==
* Pagine della storia di Sebenico, Šibenik, 1920.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;
* Il forte di San Nicolò presso Sebenico, Šibenik. 1921.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;
* L’assedio di Sebenico dell’anno 1647., Šibenik, 1921.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;
* Il Perasto la fedelissima gonfaloniera, Zadar, 1935.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;
* La colonna Marciana di Sebenico, Zadar, 1936.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;
* Manifestazioni patriottiche della famiglia Alacevich, Zadar, 1937.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{slobodna uporaba|1=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=371|2=[[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskog biografskog leksikona LZMK]]|3=http://hbl.lzmk.hr/projekt.aspx}}

{{GLAVNIRASPORED:Alačević, Anđeliko}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Milano]]
[[Kategorija:Hrvati u Italiji]]
[[Kategorija:Talijanski iredentisti]]
[[Kategorija:Fašisti i nacisti između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Fašisti i nacisti u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Fašisti i nacisti nakon Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]</text>
      <sha1>i5d0vlcjrhxhuwmc5w3pwki2j7jjedc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Shinzo Koroki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>567994</id>
    <revision>
      <id>7567194</id>
      <parentid>7498361</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:43:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7567194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1817" sha1="gwb3besgt3ytqa4elbzdk12pg8j5sw8" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
|ime=Shinzo Koroki
|slika=[[file:Shinzo Koroki.jpg|200px]]
|puno ime=
|država={{Z+X|JAP}}
|datum rođenja=[[31. srpnja]] [[1986.]]
|datum smrti=
|trenutačni klub=''Igračka mirovina''
|broj u klubu=
|pozicija=[[Napadač (nogomet)|napadač]]
|godina=2005. – 2012.&lt;br/&gt;2013. – 2024. &lt;br&gt; 2022.
|profesionalni klubovi=[[Kashima Antlers]]&lt;br/&gt;[[Urawa Reds]]&lt;br&gt; → [[Hokkaido Consadole Sapporo]] (posudba)
|nastupi(golovi)={{0}}192 {{0}}{{0}}(49) &lt;br&gt; {{0}}313 {{0}}(114) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(5)
|godine u reprezentaciji=2016. &lt;br&gt; 2008. – 2015.
|reprezentacija={{NogRep|JAP|do=23}}&lt;br&gt;{{NogRep|JAP}}
|nastupi u reprezentaciji(golovi)={{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
|ažurirano=1. siječnja 2016.
}}
'''Shinzo Koroki''' ([[Miyazaki]], [[31. srpnja]] [[1986.]]) bivši je [[japan]]ski [[nogomet]]aš koji je igrao na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]].

==Klupska karijera==
Igrao je za klubove [[Kashima Antlers]], [[Urawa Reds]] i [[Hokkaido Consadole Sapporo]].

==Reprezentativna karijera==
Za [[Japanska nogometna reprezentacija|japansku reprezentaciju]] igrao je od 2008. godine. Odigrao je 16 utakmice.

S japanskom reprezentacijom do 23 godine Shinzo Koroki igrao je na [[Nogomet na OI 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]]

==Statistika==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=&quot;3&quot;|{{NogRep|JAP}}
|-
!Godina||Nast.||Gol.
|-
|2008.||2||0
|-
|2009.||8||0
|-
|2010.||1||0
|-
|2011.||1||0
|-
|2012.||0||0
|-
|2013.||0||0
|-
|2014.||0||0
|-
|2015.||4||0
|-
!Ukupno||16||0
|}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.national-football-teams.com/player/28122/Shinzo_Koroki.html National Football Teams]

{{Sastav Japan 2016 OI}}

{{GLAVNIRASPORED:Koroki, Shinzo}}
[[Kategorija:Japanski nogometaši]]</text>
      <sha1>gwb3besgt3ytqa4elbzdk12pg8j5sw8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Bizanti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>569764</id>
    <revision>
      <id>7567287</id>
      <parentid>7192124</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:58:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7241" sha1="tsg3c63u5s3h27n39ww8cbe0igaxl4h" xml:space="preserve">'''Antun Bizanti''' ([[Kotor]], [[15. lipnja]] [[1683.]] — Kotor, [[4. travnja]] [[1742.]]),&lt;ref name=&quot;HBL&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2014 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714153044/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2014 |date=14. srpnja 2014. }} [[Miljenko Foretić]]: ''Bizanti, Antun'', LZMK, Zagreb, 1983. (pristupljeno 3. rujna 2016.)&lt;/ref&gt; hrvatski [[pravnik]] i [[povjesničar]] iz Crne Gore. Proučavao je izvornu građu za povijest Dalmacije i Boke kotorske, bio je savjetnik [[Filippo Riceputi|F. Riceputiju]] za rad na djelu [[Illyricum sacrum]], nije ostavio nijednoga samostalna rada, a pripisuje mu se rukopis ''Kotorska kronologija (Cronologia di Cattaro)''.&lt;ref name=&quot;enciklopedija, Bizanti&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/7942 Bizanti] Hrvatska enciklopedija, LZMK, Zagreb (pristupljeno 3. rujna 2016.)&lt;/ref&gt; 

Iz obitelji [[Bizanti]], [[plemić]]ke obitelji [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]]&lt;ref&gt;Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.&lt;/ref&gt; iz [[Kotor]]a.

Pravne znanosti završio i doktorirao iz obaju prava u Padovi. Dulje je živio u Mlecima gdje je prijateljevao s poznatim talijanskim književnikom i bibliofilom [[Apostolo Zeno|Apostolom Zenom]]. Vrativši se u Kotor, godinama je obavljao različite pravne dužnosti (više puta bio je član [[sudski kolegij|sudskoga kolegija]]). — Od mladosti se počeo intenzivno baviti proučavanjem izvora za povijest naših južnih krajeva, posebice Dalmacije i Boke kotorske. Kao veoma obrazovan i znalac Bizanti je bio informator, savjetnik i jedan od glavnih suradnika Filippa Riceputija za djelo [[Illyricum sacrum]]. Između 1717. i 1719. B. je Riceputiju napisao dvadeset pisama, koja su dijelom objavili S. Vulović, G. Zerboni, B. Desnica te G. Brajković i M. Milošević. Danas se o njima ništa ne zna i vjerojatno su netragom nestala. Ta [[epistola|epistolografska]] svjedočanstva s obilnim bibliografskim podacima znamenita su za političko-kulturne prilike u južnoj Hrvatskoj. Bizanti često ocjenjuje svoje suvremenike, koje vjerojatno zbog cenzure aluzivno označuje astronomskim i mitološkim pseudonimima. Zanimljivo je da se Bizanti nudio Riceputiju da napiše kritičko povijesno djelo o [[Slaveni]]ma. On je ugostio uglednoga stranca u svome domu kada je taj radi proučavanja putovao 1720. po Dalmaciji. Bizantijevim ispisima iz domaćih i inozemnih arhiva i knjižnica (navlastito u Mlecima) služili su se i Riceputijevi nasljednici [[Daniele Farlati|Farlati]] i [[Giovanni Giacomo Coleti|Coleti]]. Od mnoštva tih ispisaka nekoć su postojala u gimnazijskoj knjižnici u Zadru tri oveća rukopisa (''Selecta fragmenta pontificalia ex archiviis venetis; Collectanea rerum ecclesiasticarum et civilium Spalatensium, Scadrensium et Ragusiensium ex archiviis venetis; De rebus Cathari sacris et profanis ex archiviis Catharensibus et Venetis''), vjerojatno uništena u [[bombardiranje Zadra 1943.|bombardiranju]] 1943. Koliko se zna, Bizanti nije ostavio niti jedan samostalan rad; doduše, bez potankosti se spominje ''Cronologia di Cattaro'' u rukopisu (nekad u obitelji Raffaelli), koja je, čini se, izgubljena već u 19. st. Od njegova skupljačkoga rada sačuvani su iscrpni izvodi iz Biskupskoga arhiva u Kotoru od 15. do 17. st. pod nazivom ''Benefizi di Chiese'' (u istoimenoj zbirci) te prijepis izvješća anonimnog pisca o Albaniji s opisom zemljopisnih značajki, iz 1570. (objavio Š. Ljubić u Starinama JAZU, knj. 12, 1880). U literaturi se navode i prijepisi latinskih pjesama [[Marin Bolica|Marina Bolice]] iz tiskane zbirke u [[Modena|Modeni]] te [[Ludovik Paskalić|Ludovika Paskvalića]] (Rime volgari), oba datirana godinom 1722. Bizanti se zanimao i za [[hrvatsko narodno pjesništvo|narodne pjesme]] (među ostalima sačuvani su zapisi [[Gospin plač]] i ''Bugarke od Kotora''), što svjedoči o njegovu dobrom poznavanju hrvatskoga jezika. Neki mu pripisuju (Vulović) i rukopisnu verziju domaće predaje oko čudotvorne slike [[Gospa od Škrpjela|Gospe od Škrpjela]]. Bizantijevih tragova ima i u Nadžupnom arhivu [[Perast]]a (Kazalo za Knjige privilegija peraške općine iz XVIII st.). Posjedovao je bogatu knjižnicu od koje je sačuvano mnogo knjiga (danas u Biskupskoj knjižnici u Kotoru). — Kao tipičan izdanak hrvatskog [[barokni slavizam|baroknog slavizma]], s neznatnim izvornim prinosima, B. je prvenstveno zaslužan što je utjecao na Riceputija da povijest Južnih Slavena dobije zasluženo mjesto u sklopu svjetske povijesti. To je dobrim dijelom poslije i provedeno u Illyricumu sacrumu. Prema sačuvanoj dokumentaciji, vidljivo je da je Bizanti posjedovao odlike »povjesničara suvremenih koncepcija« (Brajković i Milošević). Bio je u tom pogledu napredan, zastupajući egzaktan i analitičan pristup, temeljen na izvorima. Nastavljajući tako zasade [[Ivan Lucius|Ivana Luciusa]], ostao je na žalost nedorečen, više-manje u okviru pomaganja i savjeta.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;

LIT.: Giuseppe Valentinelli: Specimen bibliographicum de Dalmatia et Labeatium. Venetiis 1842, 24. — Urbano Raffaeli (U. R.): Delle poesie volgari di Lodovico Pasquali di Cattaro. La Dalmazia, 1(1845) 32, str. 297. — [[Šime Ljubić]]: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Beč 1856, 35. — Isti: Marijana Bolice Kotoranina Opis Sanžakata Skadarskoga od godine 1614. Starine JAZU, 1880, 12, str. 165 i 193. — [[Srećko Vulović]]: O dopisivanju između Antona dra Bizantia, kotorskog plemića i o. Filipa Riceputi-a. Program C. K. državne velike gimnazije u Kotoru 1886–87, str. 12–28. — Isti: Gospa od Škrpjela. Zadar 1887, 37, 58–59, 61–62, 63. — Isti: Bove d’oro, rukopisno djelo benediktinca Kotoranina o. Timoteja Cisilla. Program Velike gimnazije kotorske 1887–88, str. 25–27. — [[Miroslav Vanino]]: Illyricum sacrum i Filip Riceputi. Croatia sacra, 1(1931) 2, str. 259–262. — Isti: Illyricum sacrum i začetnik mu F. Riceputi. Vrela i prinosi, 1(1932) 1, str. 12, 20, 22. — Gioacchino Zerboni: Lettere del conte Antonio Bisanti da Cattaro al p. Filippo Riceputi S. I. (1717–1719). Archivio storioo per la Dalmazia, 11(1936) XXI/121, str. 49–54; 122, str. 55–65; 124, str. 149–160; 12(1937) XXII/129, str. 351–360. — Boško Desnica: Pisma Kotoranina Antuna Bizanti isusovcu o. Filipu Riceputi. Novo doba, 21(1938) 90, str. 15–16. — Risto Kovijanić i Ivo Stjepčević: Kulturni život staroga Kotora (XIV–XVIII vijek) 1–2. Cetinje 1957. — Domenico Caccamo: Bisanti, Antonio. Dizionario biografico degli Italiani, 10. Roma 1968, 643–644. — [[Gracija Brajković]] i [[Miloš Milošević (znanstvenik)|Miloš Milošević]]: Proza baroka XVII i XVIII vijeka u Boki Kotorskoj. Titograd 1978.&lt;ref name=&quot;HBL&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/7942}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/2016}}
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bizanti, Antun}}
[[Kategorija:Bizanti]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Skupljači narodnih pjesama]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]</text>
      <sha1>tsg3c63u5s3h27n39ww8cbe0igaxl4h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrzej Duda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>570043</id>
    <revision>
      <id>7567100</id>
      <parentid>7268183</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:04:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5324" sha1="bdvw41op2s2k1pi64cb7zhdpi0nrawo" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime                 = Andrzej Duda
|slika               = President_of_Poland_Andrzej_Duda_Full_Resolution_(cropped).jpg
|veličina            = 
|opis slike          = Službeni portret, 2019.
|malaslika           = 
|opis male slike     = 
|datum rođenja       = [[16. svibnja]] [[1972.]]
|mjesto rođenja      = [[Krakov]], [[Poljska]]
|datum smrti         = 
|mjesto smrti        = 
|položaj             = [[predsjednik Poljske]]
|mandat_start        = [[6. kolovoza]] [[2015.]]
|mandat_kraj         = [[6. kolovoza]] [[2025.]]
|potpredsjednik      = 
|potpremijer         = 
|zamjenik            = 
|premijer            = [[Ewa Kopacz]], [[Beata Szydło]], [[Mateusz Morawiecki]]
|predsjednik         = 
|prethodnik          = [[Bronisław Komorowski]]
|nasljednik          = [[Karol Nawrocki]]
|stranka             = [[Pravo i pravda]]
|supruga             = [[Agata Kornhauser-Duda]]
|suprug              = 
|zanimanje           = [[pravo|pravnik]]
|fusnote             = 
}}
'''Andrzej Sebastian Duda''' ([[Krakov]], [[16. svibnja]] [[1972.]]) je [[Poljska|poljski]] političar, predsjednik države od [[6. kolovoza]] [[2015.]] do [[6. kolovoza]] [[2025.]]

2010. postao je gradonačelnikom Krakova&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} [http://wybory2010.pkw.gov.pl/geo/pl/120000/126101.html#tabs-6 Wyniki głos. i wyb. Prezydenta – m. Kraków], wybory2010.pkw.gov.pl&lt;/ref&gt; 2011. bio je izabran zastupnikom [[Sejm]]a.&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} [http://wybory2011.pkw.gov.pl/wsw/pl/sjm-13.html Wyniki wyborów – Okręg wyborczy do Sejmu nr 13 (OKW Kraków II)], wybory2011.pkw.gov.pl&lt;/ref&gt; 2014. bio je izabran u [[Europski parlament]].&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} [http://www.tvn24.pl/wybory-do-europarlamentu,97,m/szczesliwych-51-oni-jada-do-brukseli,432251.html Szczęśliwych 51. Oni jadą do Brukseli], tvn24.pl, 26.5.2014&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} [http://pe2014.pkw.gov.pl/pl/#mandaty Wykaz posłów wybranych do Parlamentu Europejskiego] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140614152142/http://pe2014.pkw.gov.pl/pl/#mandaty |date=14. lipnja 2014. }}, pe2014.pkw.gov.pl&lt;/ref&gt; 2015. postao je kandidatom stranke [[Pravo i pravda]] (polj. ''Prawo i Sprawiedliwość'') na predsjedničkim izborima. U prvom krugu dobio je 34,8 posto glasova i porazio je [[Bronisław Komorowski|Bronisława Komorowskog]].&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/izbori-u-poljskoj-u-drugom-krugu-duda-i-komorowski/384445/ Izbori u Poljskoj: U drugom krugu Duda i Komorowski], jutarnji.hr, 10.5.2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} [http://prezydent2015.pkw.gov.pl/319_Pierwsze_glosowanie Pierwsze głosowanie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160907062042/http://prezydent2015.pkw.gov.pl/319_Pierwsze_glosowanie |date=7. rujna 2016. }}, prezydent2015.pkw.gov.pl&lt;/ref&gt; U drugom krugu pobijedio je i postao predsjednikom Poljske,&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/285906/andrzej-duda-novi-poljski-predsjednik Andrzej Duda je novi poljski predsjednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160920020006/http://vijesti.hrt.hr/285906/andrzej-duda-novi-poljski-predsjednik |date=20. rujna 2016. }}, hrt.hr, 24.5.2015&lt;/ref&gt; dobivši 51,55 posto glasova.&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} [http://prezydent2015.pkw.gov.pl/325_Ponowne_glosowanie Ponowne głosowanie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150825214157/http://prezydent2015.pkw.gov.pl/325_Ponowne_glosowanie |date=25. kolovoza 2015. }}, prezydent2015.pkw.gov.pl&lt;/ref&gt; Preuzeo je dužnosti 6. kolovoza 2015.&lt;ref&gt;[http://www.msz.gov.pl/hr/p/zagrzeb_hr_a_hr/news_hr/predsjednik_andrzej_duda_ Predsjednik Andrzej Duda], zagrzeb.msz.gov.pl, 7.8.2015&lt;/ref&gt;

Od 1994.&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} Marek Bartosik: [http://www.gazetakrakowska.pl/artykul/334041,andrzej-duda-spozniony-pociag-do-polityki,id,t.html ''Andrzej Duda: spóźniony pociąg do polityki''], gazetakrakowska.pl, 19. studenoga 2010.&lt;/ref&gt; oženjen je nastavnicom njemačkog jezika Agatom Kornhauser,&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} [http://www.tvp.info/20194423/rodzina-dudow-nowy-prezydent-jest-zapalonym-narciarzem-i-molem-ksiazkowym-jego-zona-to-wymagajaca-nauczycielka Rodzina Dudów: nowy prezydent jest zapalonym narciarzem i molem książkowym. Jego żona to wymagająca nauczycielka], tvp.info, 25.5.2015&lt;/ref&gt; s kojom ima kćer Kingu (rođena 1995.).&lt;ref&gt;{{pol oznaka}} [http://www.tvn24.pl/wiadomosci-z-kraju,3/kinga-duda-corka-andrzeja-dudy,541238.html &quot;Pierwsza córka&quot; Kinga. W kampanii u boku ojca, chwaliła &quot;energię, uczciwość i dobre serce&quot;], tvn24.pl, 25.5.2015&lt;/ref&gt;

2016. postao je primatelj češkog [[Red bijelog lava|Reda bijelog lava]].&lt;ref&gt;{{ces oznaka}} [https://www.hrad.cz/cs/pro-media/tiskove-zpravy/aktualni-tiskove-zpravy/udeleni-statnich-vyznamenani-pri-oficialni-navsteve-polskeho-prezidenta-v-cr-12533 Udělení státních vyznamenání při oficiální návštěvě polského prezidenta v ČR], hrad.cz, 15.3.2016&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.europarl.europa.eu/meps/hr/124899/ANDRZEJ_DUDA_home.html Andrzej Duda], Zastupnici Europskog parlamenta
* Magdalena Rubaj, Piotr Bugajski: ''Andrzej Duda. Prawdziwa historia''. Warszawa: Ringier Axel Springer Polska, 2015. {{ISBN|978-83-7813-924-9}}. {{pol oznaka}}

{{Predsjednici Poljske}}

{{GLAVNIRASPORED:Duda, Andrzej}}
[[Kategorija:Poljski predsjednici]]
[[Kategorija:Političari nakon 1989.]]</text>
      <sha1>bdvw41op2s2k1pi64cb7zhdpi0nrawo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Šimčik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>570408</id>
    <revision>
      <id>7567297</id>
      <parentid>6949665</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:28:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8256" sha1="rqhj3pwi90oyq8cymerbo43fvwixwc1" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Antun Šimčik
| slika             = 
| slika_širina      = 
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[27. siječnja]] [[1893.]]
| mjesto_rođenja    = {{Z|ČEŠ}} [[Kroměříž]], [[Češka]]
| datum_smrti       = [[27. rujna]] [[1970.]]
| mjesto_smrti      = {{Z|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = češko, hrvatsko
| narodnost         = [[Hrvat]]&lt;ref name=&quot;mh&quot;/&gt;
| etnicitet         = 
| polje             = [[filologija]], [[arhivistika]], [[bibliotekarstvo]], [[leksikografija]], [[jezikoslovlje]], [[slavistika]], [[latinski jezik|latinistika]], [[književnost]], [[romanistika]], [[etnografija]], [[kroatistika]]
| radna_institucija = [[Nakladni zavod Hrvatske]] &lt;br&gt; [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] &lt;br&gt; [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]]
| alma_mater        = [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = 
}}
'''Anutun Šimčik''' (Zářičí u Chyropyně kod [[Kroměříž]]a, [[27. siječnja]] [[1893.]] – [[Zagreb]], [[27. rujna]] [[1970.]]) bio je hrvatski [[filolog]], [[arhivistika|arhivist]], [[bibliotekarstvo|knjižničar]], [[leksikograf]], [[jezikoslovac]], [[slavistika|slavističar]], [[kroatist]], [[Latinski jezik|latinist]], [[romanistika|romanist]], [[prevoditelj]], [[etnograf]], [[novinar]] i [[književnik]] [[Česi u Hrvatskoj|češkog]] podrijetla.

== Životopis ==
=== Mladost i obrazovanje ===
Rođen je [[27. siječnja]] [[1893.]] u malom mjestu Zářičí u Chyropyně kod [[Kroměříž]]a, u povijesnoj pokrajini [[Moravska|Moravskoj]].&lt;ref name=&quot;gk&quot;&gt; Vladimir Lončarević, ''»Široko pero« Antuna Šimčika'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila|Glasa Koncila]], br. 26 (2016.), objavljeno 26. lipnja 2016. &lt;/ref&gt; Kada mu je bilo tri godine, roditelji su mu se preselili u [[Ivanovčani|Ivanovčane]] kod [[Bjelovar]]a. Tamo je odrastao i pohađao [[osnovna škola|osnovnu školu]] i živio do kraja niže gimnazije, nakon čega se [[1906.]] preselio u [[Zagreb]]. Sudjelovao je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] boreći se u [[Bosna|Bosni]] i [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]], u redovima [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske vojske]].&lt;ref name=&quot;gk&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mh&quot;/&gt;

Završetkom Prvog svjetskog rata, [[1919.]] konačno završava Klasičnu gimnaziju te [[1924.]] upisuje [[slavistika|slavistiku]], [[romanistika|romanistiku]] i [[latinski jezik]] na [[FFZG|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] te se zaposlio kao pomoćni knjižničar i arhivar u [[JAZU|Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti]]. Sva tri smjera diplomirao je tijekom [[1928.]], a i nakon studija je sve do [[1943.]] godine radio kao arhivar.&lt;ref name=&quot;gk&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mh&quot;/&gt;

=== Leksikografsko-izdavački rad ===
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Šimčik je radio u Hrvatskom izdavačkom bibliografskom zavodu na izradi [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]] i drugih leksikogarfskih i enciklopedističkih izdanja pod vodstvom dr. [[Mate Ujević]]a. Nakon rata radio je u Nakladnom zavodu Hrvatske. Kao ni tadašnji djelatnici [[Petar Bakula]], [[Sida Košutić]], [[Valentin Putanec]], [[Nikola Šop]] i [[Novak Simić]], nije htio staviti potpis da se zagrebačkom nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|blženom Alojziju Stepincu]] dosudi najstroža kazna.&lt;ref name=&quot;gk&quot;/&gt; Zbog toga je bio meta jugokomunističkih vlasti, koje nisu mogle opovrgnuti njegov znanstveni, kulturni i književni rad. Iako je dobio otkaz u Nakladnom zavodu, ponovno se zaposlio u JAZU-u (danas HAZU-u) te od [[1949.]] u državnom poduzeću »Zora«.

Osim Hrvatske enciklopedije, surađivao je i na izradi [[Rječnik hrvatskoga jezika|Rječnika hrvatskoga jezika]], Rječniku stranih riječi, Rječniku hrvatskoga jezika (JAZU) i Enciklopediji Jugoslavije.

=== Književno stvaralaštvo ===
Na poticaj [[Josip Andrić|Josipa Andrića]] poečtkom [[1921.]] započeo je pisati u katoličkom časopisu »Narodna politika«, gdje se potpisivao pod pseudonimom Vuk Koprivica. Nakon toga objavljivao je članke, studije i rasprave u brojnim hrvatskim periodičkim izdanjima;&lt;ref name=&quot;gk&quot;/&gt; [[Dnevnik|dnevnicima]] [[Obzor (novine)|»Obzoru«]] i »Hrvatskoj straži«, [[časopis]]ima »Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH«, »Novom Beharu«, [[Hrvatska revija|»Hrvatskoj reviji«]], [[Jezik (časopis)|»Jeziku«]], »Zborniku za narodni život i običaje JAZU« i »Narodnoj starini«. Svoje članke objavljivao je i u katoličkim kalendarima »Danici« i »Napretku«, [[almanah]]u »Selu i gradu«, listovima [[Obitelj (tjednik)|»Obitelj«]], »Hrvatskoj prosvjeti«, »Kršćanska škola«, »Katolički list«, »Seljačke novine« i drugima (poput »Nastavnog vjesnika«).&lt;ref name=&quot;mh&quot;/&gt;

Prevodio je djela s [[francuski|francuskog]], [[češki|češkog]], [[poljski|poljskog]] i [[slovački|slovačkog jezika]]. Najpoznatiji je njegov prijevod Sienkiewiczeva romana »Qou vadis?«&lt;ref&gt; [http://www.goodreads.com/author/show/4791531.Antun_im_ik Good Reads], nepotpisano, ''»Antun Šimčik - prevoditelj Quo vadisa«'', pristupljeno 15. rujna 2016. {{eng oznaka}} &lt;/ref&gt; u izdanju [[HKD sv. Jeronim|HKD-a sv. Jeronima]]. Također preveo je i »Anđelina i druge pripovijesti« Jozefa Cigera Hronskoga, »Božji put svete Brigite« Carla Gustafa Venera von heidenstama, »Kuća na obronku« Martina Kukučina, »Sanguis martyrium« Louisa Bertranda i djela »Komad šećera« Petera Jilemnickoga.&lt;ref name=&quot;gk&quot;/&gt;

=== Etnografski rad ===
U [[1930-ih|tridesetim godinama 20. stoljeća]] surađivao je s Domoljubnim muzejskim društvom iz [[Olomouc]]a, za čiji je časopis pisao. Brojne etnografske radove objavio je u »Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Posebno se rado bavio proučavanjem narodnih izreka i [[anegdota]]. Tako je u muslimanskom časopisu »Novom beharu« objavio o tome brojne članke u rubrici »Male priče i dosjetke«, priredivši dva izdanja knjige »turske šale i katurske podvale« [[1936.]] i [[1939.]]

Objavio je i »Bunjevačke narodne poslovice« [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]], koje je tisako u svojem Zborniku [[1964.]]&lt;ref name=&quot;mh&quot;/&gt;

Od [[siječanj|siječnja]] [[1932.]] do siječnja [[1941.]] objavio je u »Hrvatskoj straži«, u rubrici »Jezične bilješke«, više od 200 kroatističkih članaka, često humoristički napisanih, većinom savjetodavnih i povijesno-onomastičkih, čime je tu rubriku učinio najdugovječnijom u hrvatskom novinarstvu.&lt;ref name=&quot;mh&quot;&gt;[http://www.matica.hr/vijenac/581/Antun%20%C5%A0im%C4%8D%C3%ADk,%20zaboravljeni%20hrvatski%20filolog/ Matica Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160905084452/http://www.matica.hr/vijenac/581/Antun%20%C5%A0im%C4%8D%C3%ADk,%20zaboravljeni%20hrvatski%20filolog/ |date=5. rujna 2016. }}, Emira Ramdanović, Vijenac br. 581, ''»Antun Šimčík, zaboravljeni hrvatski filolog«'', objavljeno9. lipnja 2016., pristupljeno 15. rujna 2016.&lt;/ref&gt; Svojim zalaganjem za čistoću hrvatskog jezika uspio je zasutaviti prodiranje nekih tuđica (posebno iz [[srpski jezik|srpskog jezika]]) u hrvatski jezik.&lt;ref name=&quot;gk&quot;/&gt;

Zanimljivo, za svoj iznimni rad nije dobio niti jednu jedinu nagradu.

Preminuo je u [[Zagreb]]u [[27. rujna]] [[1970.]] Pokopan je nekoliko dana kasnije na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.&lt;ref name=&quot;mh&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://www.katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&amp;searchById=1&amp;spid0=10&amp;spv0=%C5%A0im%C4%8Dik%2C+Ante&amp;xm0=1 Katalog Knjižnica Grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230901143230/https://www.katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&amp;searchById=1&amp;spid0=10&amp;spv0=%C5%A0im%C4%8Dik%2C%20Ante&amp;xm0=1 |date=1. rujna 2023. }} - popis djela i prijevoda Antuna Šimčika


{{GLAVNIRASPORED:Šimčik, Antun}}
[[Kategorija:Česi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski leksikografi]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski etnografi]]
[[Kategorija:Hrvatski kroatisti]]</text>
      <sha1>rqhj3pwi90oyq8cymerbo43fvwixwc1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arte Al Limite</title>
    <ns>0</ns>
    <id>577864</id>
    <revision>
      <id>7567359</id>
      <parentid>6546160</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4710" sha1="7h7jm1x86cb43bmjj4od3fd16emam33" xml:space="preserve">'''Arte Al Limite''' (AAL) je izdavački i galeristički [[projekt]] sa sjedištem u gradu [[Santiago de Chile]]. Ovaj projekt koji pokriva područje suvremene umjetnosti i novih tendencija u Latinskoj Americi i svijetu&lt;ref&gt;Escaner Cultural - REVISTA VIRTUAL DE ARTE CONTEMPORÁNEO Y NUEVAS TENDENCIAS http://revista.escaner.cl/node/5434&lt;/ref&gt; osnovan je 2002. godine.&lt;ref&gt;Hipermedula.org http://hipermedula.org/2013/04/arte-al-limite/&lt;/ref&gt;

Izdavačka djelatnost sastoji se od besplatnih novina koje mjesečno obrađuju čileansku i latinoameričku suvremenu [[umjetnost]] i luksuznog kolekcionarskog magazina&lt;ref&gt;Shanghai Art Fair http://english.latinamericanpavilion.com/links/links_masinfo.php?id=59&amp;secc=links&amp;path= {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202045416/http://english.latinamericanpavilion.com/links/links_masinfo.php?id=59&amp;secc=links&amp;path= |date=2. veljače 2017. }}&lt;/ref&gt; koji predstavlja i obrađuje rad međunarodno značajnih suvremenih umjetnika, imena poput Chuck Close,&lt;ref&gt;Chuck Close Biographical Documents (Pace Gallery) http://www.pacegallery.com/artists/80/chuck-close/documents/bibliography {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202043755/http://www.pacegallery.com/artists/80/chuck-close/documents/bibliography |date=2. veljače 2017. }}&lt;/ref&gt; Barbara Kruger, Ernesto Neto, Bill Viola, [[Marina Abramović]],&lt;ref&gt;Marina Abramović ArtFacts.Net http://www.artfacts.net/index.php/pageType/newsInfo/newsID/3374/lang/6&lt;/ref&gt; Vik Muniz,&lt;ref&gt;Vik Muniz Selected Bibliography http://vikmuniz.net/library/selected-bibliography&lt;/ref&gt; Olafur Eliasson, [[Anish Kapoor]], Dan Graham, Jaume Plensa i drugih, na dvomjesečnoj osnovi na španjolskom i engleskom jeziku.&lt;ref&gt;Trazos Art Gallery http://www.trazosgallery.com/links/links_masinfo.php?id=59&amp;secc=links&amp;path= {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202074247/http://www.trazosgallery.com/links/links_masinfo.php?id=59&amp;secc=links&amp;path= |date=2. veljače 2017. }}&lt;/ref&gt;

Također u sklopu projekta djeluje i [[web]] platforma te virtualni [[muzej]].&lt;ref&gt;Arte Al Limite web stranica https://www.arteallimite.com/en/&lt;/ref&gt;

[[Magazin]] Arte Al Limite kao ugledni&lt;ref&gt;Magazinos.com https://www.magazinos.com/en/magazines {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202052810/https://www.magazinos.com/en/magazines |date=2. veljače 2017. }}&lt;/ref&gt; urednički&lt;ref&gt;Curator's Voice Art Projects http://www.curatorsvoice.com/milagros_bello.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170408195605/http://www.curatorsvoice.com/milagros_bello.html |date=8. travnja 2017. }}&lt;/ref&gt; projekt svake godine se promovira diljem svijeta na najznačajnijim sajmovima umjetnosti&lt;ref&gt;Artesur http://www.arte-sur.org/press/arte-al-limite/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Liste Art Fair Basel https://www.liste.ch/en/the-show/magazines.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202071702/https://www.liste.ch/en/the-show/magazines.html |date=2. veljače 2017. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Art Brussels http://www.artbrussels.com/en/Partners/Media%20partners {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202045416/http://www.artbrussels.com/en/Partners/Media%20partners |date=2. veljače 2017. }}&lt;/ref&gt; i ima status referentne literature.&lt;ref&gt;Deutsches Museum Bibliothek https://opac.deutsches-museum.de/webOPACClient.dmmsis/start.do?Query=10%3d%22BV040241598%22{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Princeton University Library https://pulsearch.princeton.edu/catalog/4739325 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202040838/https://pulsearch.princeton.edu/catalog/4739325 |date=2. veljače 2017. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Museum of Modern Art (MoMA) Library, New York http://arcade.nyarc.org/search~S8?/Xarte+al+limite&amp;searchscope=8&amp;SORT=D/Xarte+al+limite&amp;searchscope=8&amp;SORT=D&amp;SUBKEY=arte+al+limite/1%2C3%2C3%2CB/frameset&amp;FF=Xarte+al+limite&amp;searchscope=8&amp;SORT=D&amp;1%2C1%2C&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Getty Research Institute, Los Angeles http://primo.getty.edu/primo_library/libweb/action/search.do;jsessionid=DC28E9A7342ABD6FF584BF4263F57EDB?fn=search&amp;ct=search&amp;initialSearch=true&amp;mode=Basic&amp;tab=all_gri&amp;indx=1&amp;dum=true&amp;srt=rank&amp;vid=GRI&amp;frbg=&amp;vl%28freeText0%29=arte+al++limite&amp;scp.scps=scope%3A%28GETTY_EAD2%29%2Cscope%3A%28GETTY_NEWBOOKS%29%2Cscope%3A%28GETTY_ROSETTA%29%2Cscope%3A%28GETTY_ALMA%29&amp;vl%2896033584UI1%29=all_items&amp;vl%281UIStartWith0%29=exact&amp;vl%2821781791UI0%29=any&amp;vl%2821781791UI0%29=title&amp;vl%2821781791UI0%29=any&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Guggenheim Museum Library https://library.guggenheim.org/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=50444&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Centre Pompidou PARIS-Bibliothèque Kandinsky http://www.sudoc.abes.fr//DB=2.1/SET=2/TTL=1/SHW?FRST=2&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Čileanska likovna umjetnost]]</text>
      <sha1>7h7jm1x86cb43bmjj4od3fd16emam33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šport u 1941.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>581990</id>
    <revision>
      <id>7567163</id>
      <parentid>7563494</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1725" sha1="hlmcg8wxecl42wvvradsl7vgq13knsi" xml:space="preserve">{{Godina/Podtema|podtema=Šport|1941}}
== Svijet ==
=== Natjecanja ===

==== Svjetska natjecanja ====

==== Kontinentska natjecanja ====

===== Europska natjecanja =====

&lt;!-- otkomentirati po potrebi
===== Afrička natjecanja =====
===== Američka natjecanja =====
===== Australska natjecanja =====
===== Azijska natjecanja =====
--&gt;

=== Osnivanja ===
* [[Fehérvár FC]], mađarski nogometni klub

=== Rekordi ===
&lt;!-- svjetski, olimpijski, kontinetalni i dr. --&gt;

=== Nagrade ===

=== Ostali događaji ===

=== Rođenja ===

=== Smrti ===

== Hrvatska i u Hrvata ==
=== Natjecanja ===
&lt;!-- Pobjednici i osvajači medalja u nacionalnim natjecanjima --&gt;
==== Timski športovi ====
==== Pojedinačni športovi ====

=== Osnivanja ===
* [[Hrvatski rukometni savez]]

=== Rekordi ===

=== Nagrade ===

=== Ostali događaji ===

* [[16. srpnja]] – [[Hrvatski nogometni savez]] postaje privremeni član [[FIFA|FIFA-e]]&lt;ref name=&quot;SG&quot;&gt;Stipica Grgić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/503810 Hrvatski nogometni savez i Fédération Internationale de Football Association 1941. – 1945.], Historijski zbornik, Vol. 79 No. 1, 2026., str. 72–73. &lt;br&gt; {{citat|Iako se često navodi kako je HNS primljen u okrilje FIFA-e dan kasnije, tj. 17. srpnja 1941., čini se da zabuna dolazi od toga što je obavijest o primitku poslana telegramom dan nakon sjednice Odbora za hitne poslove FIFA-e. Sjednica Odbora za hitne poslove bila je 16. srpnja, ali potvrda o slanju govori da je dopis o zaključcima te sjednice poslan sutradan, 17. srpnja, kad je poslan i drugi dopis.}}&lt;/ref&gt;

=== Rođenja ===

=== Smrti ===

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = 1941 in sports
| commonscathr = Šport u 1941.
}}</text>
      <sha1>hlmcg8wxecl42wvvradsl7vgq13knsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antony Sumich</title>
    <ns>0</ns>
    <id>582109</id>
    <revision>
      <id>7567284</id>
      <parentid>7561438</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:51:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7376" sha1="to1coz6rcdb7ru7amg3fjgg2dd7xbuz" xml:space="preserve">{{stil pisanja}}
{{Infookvir svećenik
| ime_svećenika  = Antony Sumich, F.S.S.P.
| pravo_ime      =
| slika          = FSSP Sumich.jpg
| slika_širina   = 220px
| slika_opis     = 
| datum_rođenja  = [[30. rujna]] [[1964.]]
| mjesto_rođenja = [[Auckland]], [[Novi Zeland]]
| datum_smrti    = 
| mjesto_smrti   = 
| zaređen_za_svećenika  = [[29. studenoga]] [[2008.]]
| titula         = 
| djela_u_službi        = 
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
'''Antony Sumich (Ante Sumić)''' ([[Auckland]], [[30. rujna]] [[šport u 1964.|1964]].) [[Hrvati|hrvatski]] je [[Rimokatoličanstvo|katolički]] [[svećenik]], pripadnik [[Svećeničko bratstvo sv. Petra|Svećeničkog bratstva sv. Petra]], i bivši izbornik hrvatske [[ragbi]] [[Hrvatski ragbijaški savez|reprezentacije]].

==Životopis==
===Mladost i obrazovanje===
Antony Sumich podrijetlom je [[Podgora|Podgoranin]] (treća generacija doseljenih Hrvata), rođen u [[Auckland]]u na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], gdje je i stekao obrazovanje.&lt;ref&gt;[http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/135058/don-antony-sumich-oltar-nije-stol-za-banket-nego-svetinja/ ''Don Antony Sumich: Oltar nije stol za banket, nego svetinja''], Slodobna Dalmacija, preuzeto 18. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Radio je kao [[Građevine|građevinski]] [[inženjer]], a krajem [[1980-ih|osamdesetih]] godina seli se u [[Austrija|Austriju]], gdje godinama radi kao učitelj [[Skijanje|skijanja]]. [[1990-ih|Devedesetih]] je putovao i radio u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]] kao trener [[ragbi]]ja. U to vrijeme je počeo učiti [[hrvatski jezik]], a [[1996.]] je postao trener [[Hrvatska ragbijska reprezentacija|ragbi reprezentacije Hrvatske]], a to mjesto napušta [[2001.]], kada postaje član hrvatske [[kriket]] reprezentacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.croatiacricket.4t.com/NationalTeam/team.html |title=Croatian Cricket Board website |archive-url=https://web.archive.org/web/20170419101315/http://www.croatiacricket.4t.com/NationalTeam/team.html |archive-date=19. travnja 2017. |access-date=18. travnja 2017.}}&lt;/ref&gt;  

===Rast u vjeri===
Kada se po svršetku rata doselio u [[Hrvatska|Hrvatsku]], otkrio je &quot;cvatuću vjeru&quot;. Narod se oslobodio [[Komunizam|komunističkog]] jarma, a [[Rimokatolička Crkva|Crkva]] je ponovno zadobila slobodu. &quot;Svi su imali krunice u džepovima&quot;. Sumich je po prvi puta u životu postao &quot;prakticirajući katolik&quot;, za razliku od onog koji samo pođe na [[Nedjelja|nedjeljnu]] [[Misa|misu]]. Htio je znati više o svojoj vjeri, zato što je sve zaboravio. Njegova [[majka]] mu je poslala [[katekizam]] Katoličke Crkve, kojega je preko jednog ljeta čitao sjedeći na [[Plaža|plaži]]. &quot;Sve je dobilo svoj smisao&quot;. Počeo je redovito odlaziti na svetu [[ispovijed]], te je pronašao &quot;osjećaj za sram koji kod njega vjerojatno ranije nije ni postojao&quot;. U dobi od 34 godine, Sumich je uzeo godinu dana razmatranja, intenzivno moleći, uključujući Petnaest molitava [[Sveta Brigita|svete Brigite]]&lt;ref&gt;[https://hr.wikisource.org/wiki/Petnaest_molitava_svete_Brigitte Petnaest molitava svete Brigite]&lt;/ref&gt; i ružarij. U to vrijeme je obnašao dužnost [[trener]]a hrvatske ragbi reprezentacije. &quot;Igrali bismo turnir &quot;Hong Kong Sevens&quot;, a ja bih za to vrijeme u džepu prebirao zrnca ružarija.&quot; Volio je izazivati svoje igrače: &quot;Rekao bi im, 'onaj tko ima čvrst ćudoredni život, taj je čvrst i na ragbijaškom terenu; onaj tko ima slabašan ćudoredni život, taj prvi posrne kad zagusti'&quot;. Vrativši se na [[Novi Zeland]], Sumich je otkrio kako se lokalna [[Bogoslužje|liturgija]] uvelike razlikuje od one na koju je navikao u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. No, u [[Auckland]]u se upoznao sa &quot;zadivljujućom&quot; tradicionalnom misom koju je slavio vlč. Denzil Meuli u Titirangi. Sumich je osjetio &quot;Božji poziv i počeo je tražiti (crkveni) red koji rabi taj obred&quot;.

===Svećenički poziv===
Sumich o tom životnom razdoblju svjedoči: &quot;U [[Zagreb]]u sam o tome govorio fra Anthonyju Burnsideu, i on mi je preporučio jedan institut u [[Firenca|Firenci]], no tamo su mi kazali da sam prestar za [[svećenik]]a. Isti čas sam krenuo u [[Rim]], došao do Kongregacije za ustanove posvećenog života i kazao da želim biti svećenik koji će služiti misu na [[Latinski jezik|latinskom]]. Uputili su me na ''Fraternitatis Sacerdotalis Sancti Petri'', koji su imali sjemenište i bogosloviju u njemačkom [[Wigratzbad]]u. Stigao sam prvim [[vlak]]om, tamo bio od [[2002.]] do [[2003.]] godine, a sedmogodišnju formaciju koja uključuje studij [[Bogoslovlje|teologije]] i [[Filozofija|filozofije]] završio sam u Lincolnu u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]].&quot; Za [[đakon]]a je zaređen u ožujku [[2008.]]&lt;ref&gt;[http://www.croatia.org/crown/articles/7096/1/E-Croatian-Antony-Sumich-Story.html (E) Croatian Antony Sumich Story], Crown Croatian World Network, Antony Sumich, 2005 (pristupljeno 29 lipnja 2010.)&lt;/ref&gt; 

===Svećeničko ređenje===
Antony Sumich je zaređen za svećenika [[29. studenog]] [[2008.]] u crkvi [[Sveti Mihael|sv. Mihovila]] u Remueri ([[Auckland]]), a zaredio ga je [[biskup]] [[John Basil Meeking]] (biskup emeritus [[Christchurch]]a) po tradicionalnom rimskom obredu. Mladu misu slavio je na prvu nedjelju [[Došašće|Došašća]] ([[30. studenog]] [[2008.]]); bio je prvi [[Novi Zeland|Novozelanđanin]] zaređen u Svećeničkom bratstvu [[Sveti Petar|sv. Petra]]. 

===Svećenička služba===
Nakon ređenja prvo zaduženje dobio je u [[Nigerija|nigerijskom]] gradu Orluu, gdje je već proveo neko vrijeme tijekom svoje đakonske službe.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.remnantnewspaper.com/Archives/2009-0831-fssp-catholic_restoration.htm |title=Global Catholic restoration, FSSP in Nigeria, 14 September 2009 (pristupljeno 29 lipnja 2010.) |access-date=18. travnja 2017. |archive-date=7. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160907132531/http://remnantnewspaper.com/Archives/2009-0831-fssp-catholic_restoration.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[2011.]] je postao rektor internata St. Gregory's Academy u američkom gradu [[Elmhurst, Pennsylvania|Elmhurstu, Pennsylvania]]. Nakon toga je bio zadužen za skrb oko zajednice privržene tradicionalnoj misi u [[Kanada|kanadskom]] gradu [[Calgary]]ju. [[2016.]] odlazi na novu dužnost u [[Auckland]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.nzcatholic.org.nz/2016/05/12/traditionalist-order-sees-chance-come-nz/ |title=Traditionalist order sees chance to come to NZ (pristupljeno 18. travnja 2017.) |access-date=18. travnja 2017. |archive-date=5. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180205202528/https://www.nzcatholic.org.nz/2016/05/12/traditionalist-order-sees-chance-come-nz/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
*[http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/135058/don-antony-sumich-oltar-nije-stol-za-banket-nego-svetinja Intervju za Slobodnu Dalmaciju]
*[https://tradicionalnamisa.com/misa-koja-spaja/ Izvješće s tradicionalne mise u Zagrebu]

{{GLAVNIRASPORED:Sumich, Antony}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvati na Novom Zelandu]]
[[Kategorija:Novozelandski športaši]]
[[Kategorija:Kriketaši]]
[[Kategorija:Rugby union u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski treneri]]</text>
      <sha1>to1coz6rcdb7ru7amg3fjgg2dd7xbuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Golob</title>
    <ns>0</ns>
    <id>583381</id>
    <revision>
      <id>7567291</id>
      <parentid>7162770</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:03:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2356" sha1="mev90ebcgjb4p7eljikelxxh4yq6uvm" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|nogometaš/trener/izbornik}}
'''Antun Golob''' ([[Bileća]], [[1919.]] – [[Varaždin]], [[1995.]]), hrvatski nogometaš, trener i športski novinar i publicist. Svestrani športaš, najpoznatiji kao nogometaš, bio također skijaš, stolnotenisač, odbojkaš, rukometaš, gimnastičar i lovac.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;&gt;[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=835 Nogometni leksikon] ''Golob, Antun'', LZMK, 2008. (pristupljeno 7. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

U športu aktivan od 1934. do 1957. godine. Nogometne korake napravio kao junior [[VŠK Varaždin|VŠK-a]] 1934. godine. Prešao u [[ŠK Slavija Varaždin|Slaviju]] gdje je igrač prve postave 1936. do 1941. godine. Još kao igrač pokrenuo je 1945. list ''Vijesti''. Rano se dao u [[športsko novinarstvo]]. S [[Drago Krnoul|Dragom Krnoulom]] autor prvoga [[radijski prijenos|radijskog prijenosa]] športskog događaja u Varaždinu, još dok je bio aktivni igrač. Bilo je to 2. lipnja 1946. godine, a prenosili su utakmicu Tekstilca i Hajduka. 
U Varaždinu ostao i poslije rata igrajući poslije rata za [[NK Tekstilac Varaždin|Tekstilac]] od 1945. do 1951. i potom u [[NK Sloboda Varaždin|Slobodi]] do 1957. godine. U Slobodi igrao s dvojicom braće. U nogometu ostao kao nogometni trener i bio vrlo uspješan, vodeći Slobodu.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt; 

Bio je glavni urednik [[Varaždinske vijesti|Varaždinskih vijesti]] i dugogodišnji profesionalni dopisnik [[Radio Zagreb]]a i suradnik [[HRT|Televizije Zagreb]]. Glavni urednik Varaždinskog kalendara,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.katalog.kgz.hr/ |title=Arhivirana kopija |access-date=7. svibnja 2017. |archive-date=8. svibnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170508145606/http://katalog.kgz.hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; kulturnjačkog lista Varaždinske lire i humoristično-satiričnog lista [[Grabancijaš]]. Napisao knjige ''Zaslužni Varaždinci'', ''Heroj crvenog sela'', ''Heroj s nasmijanim licem : [[Florijan Bobić]]'', ''Novinarski zapisi iz starog i novog Varaždina'' i ''Tiskare u Varaždinu od 17. do kraja 19. stoljeća''.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Golob, Antun}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Hrvatski športski novinari]]
[[Kategorija:Životopisi, Varaždin]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Varteksa]]</text>
      <sha1>mev90ebcgjb4p7eljikelxxh4yq6uvm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čvaljina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>583382</id>
    <revision>
      <id>7567441</id>
      <parentid>7374737</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:42:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>7567441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2900" sha1="kc11xlvgyowbmjnznta1rzxu0p9wsvy" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Čvaljina
|slika = Cvaljina.jpg
|slika_širina = 
|slika_opis = 
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Ravno]]
|nadvisina = 
|lat =  42.8667928 
|long = 17.9733988
|position = right
|brojstan2013 = 59
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Čvaljina''' je naseljeno mjesto u općini [[Ravno]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111015523/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx |date=11. studenoga 2020. }}, popis.gov.ba, preuzeto 15. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
Nalazi se kod entitetske granice s Republikom Srpskom i desetak kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Istočno od Čvaljine teče rijeka [[Trebišnjica]]. Tri kilometra sjeverno je Ravno.

== Povijest ==
Čvaljina se, pod nazivom ''Sualigna'', u povijesnim se vrelima spominje još [[1372.]] godine.{{sfn|Vidović|2010|p=293}}

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra [[Dominik Andrijašević]]. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta [[donja Hercegovina|Donjoj Hercegovini]], zabilježio je župe u [[Popovo polje|Popovu polju]] i među njima župu [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavalu]] i Čvaljinu u kojoj su dvije crkve i 40 katoličkih obitelji.&lt;ref&gt;[http://www.infobiro.ba/article/843396 Digitalni arhiv Infobiro.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170423063508/http://www.infobiro.ba/article/843396 |date=23. travnja 2017. }} Krunoslav Draganović: ''Donja Hercegovina prije 300 godina '', Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
=== 1991. ===
Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;:

ukupno: 97

* Srbi - 81
* Hrvati - 15
* ostali, nepoznati i neopredijeljeni - 1

=== 2013. ===
Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

ukupno: 59

* Hrvati - 41
* Srbi - 18

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Vidović |first=Domagoj |date=2010 |title=Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/118749 |journal=Folia onomastica Croatica |location=Zagreb |publisher=Zavod za lingvistička istraživanja HAZU |number=19 |pages=283–340}}
{{refend}}

{{Ravno}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Ravno]]</text>
      <sha1>kc11xlvgyowbmjnznta1rzxu0p9wsvy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Fiamengo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>591249</id>
    <revision>
      <id>7567239</id>
      <parentid>7192956</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:41:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4057" sha1="o1wyuew8thxtzehryz0hw3nop3mhpex" xml:space="preserve">'''Ante Fiamengo''' ([[Komiža]], [[29. travnja]] [[1912.]] – [[Zagreb]], [[3. prosinca]] [[1979.]]), hrvatski [[sociolog]], jedan od pionira sociologije u Hrvata&lt;ref name=&quot;nekrolog&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/169647 Politička misao: časopis za politologiju] ''In memoriam: Prof dr Ante Fiamengo'', str.200-201, vol.17 br.1-2 lipanj 1980. (pristupljeno 17. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rodio se u Komiži na otoku Visu. 1935. godine završio je učiteljsku školu. Kratko je službovao kao [[učitelj]]. Pred rat je završio studij na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Sudionik [[radnički pokret|radničkog pokreta]]. Od 1940. godine član [[KPJ]]. Uhićen je i odveden u logor. Bio je u ustaškim logorima te u njemačkom logoru u Grazu. Pobjegao je iz logora pred kraj rata te pridružio se slovenskim [[partizani]]ma.&lt;ref name=&quot;nekrolog&quot;/&gt; 

Nakon rata bavi se znanstvenim i pedagoškim radom. Petnaest godina intenzivno se bavio znanošću. Djelovao u Zagrebu i potom u Sarajevu. Godine 1955. u Zagrebu doktorirao. Naslov disertacije bio je &quot;[[Kozmopolitizam]] i [[proleterski internacionalizam|proleterski]] [[internacionalizam]]&quot;.&lt;ref name=&quot;nekrolog&quot;/&gt;

Jedan od pionira sociologije u Hrvata. 1950-ih je udario znanstvene i institucionalne temelje, tada u Hrvata nove discipline. Većinu radova objavio je u tri glavna područja: opće teorije i povijesti sociološke misli, [[sociologija religije|sociologije religije]] i [[politička sociologija|političke sociologije]]. Mnogo je pridonio izučavanju religijskog fenomena. Korijene toga tražio je u čovjekovu [[otuđenje|otuđenju]] (alienaciji) u suvremenom društvu. U političkoj sociologiji središte njegovih rasprava su [[radničko samoupravljanje]] i [[samoupravni socijalizam]] u kojem, kao sociolog i angažirani društveni radnik, vidi uvjet i mogućnost za
oslobođenje čovjeka i društva od klasnih i birokratskih okova suvremenih društava.&lt;ref name=&quot;nekrolog&quot;/&gt; Najpoznatije mu je djelo [[udžbenik]] [[marksistička sociologija|marksističke sociologije]] &quot;Osnove opće sociologije&quot;, objavljen u Sarajevu 1961. godine. Na tom su udžbeniku odgojene generacije studenata. Napose je izučavao teorijsku baštinu dvojice osnivača moderne sociologije [[Henri Saint-Simon|Saint-Simona]] i [[Auguste Comte|Augusta Comtea]].&lt;ref name=&quot;nekrolog&quot;/&gt;

Bio je jedan od prvih urednika [[Politička misao|Političke misli]]. Mnogo je pridonio osnivanju [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakulteta političkih znanosti]] u Zagrebu, čiji je bio suosnivač. Ondje je izabran za redovnog profesora. Na tom je poslu radio do smrti. Radio je samo šest godina, ali u taj je fakultet uložio sve svoje umne i fizičke sposobnosti.&lt;ref name=&quot;nekrolog&quot;/&gt;

Umro je početkom prosinca 1979. godine.&lt;ref name=&quot;nekrolog&quot;/&gt;

== Djela ==
Izabrana djela Ante Fiamenga:&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&amp;searchById=40&amp;xm0=1&amp;spid0=10&amp;spv0=Fiamengo%2C+Ante Katalog knjižnica Grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170817161903/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&amp;searchById=40&amp;xm0=1&amp;spid0=10&amp;spv0=Fiamengo%2C+Ante |date=17. kolovoza 2017. }} (pristupljeno 17. kolovoza 2017.)&lt;/ref&gt;
Autor:
* ''Porijeklo i društvena uloga religije'', 1950.
* ''Kako je postala religija'', 1957.
* ''Kosmopolitizam i proleterski internacionalizam'', 1959.
* ''Osnove opće sociologije'' (više od 16 izdanja), 1961.
* ''Saint-Simon i Auguste Comte'', 1966.

Urednik:
* ''Komunisti i samoupravljanje : zbornik radova učesnika naučnog savjetovanja &quot;SKJ u uvjetima društvenog samoupravljanja&quot;, Zagreb, 19-21. januara 1967. '', 1967.

== Vidi još ==
* [[Politička misao]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Fiamengo, Ante}}
[[Kategorija:Životopisi, Komiža]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Sociolozi]]
[[Kategorija:Sudionici NOB-a]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>o1wyuew8thxtzehryz0hw3nop3mhpex</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azerska nacionalna knjižnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>594000</id>
    <revision>
      <id>7567427</id>
      <parentid>7480092</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:39:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4823" sha1="6ydgjlh51lje6g7zd1ptgbg4kv2i2re" xml:space="preserve">{{Infookvir neboder
| Ime              = Azerska nacionalna knjižnica Mirza Fatali Ahundov&lt;br&gt;Mirzə Fətəli Axundov adına Azərbaycan Milli Kitabxanası
| Alternativno ime = Azerska nacionalna knjižnica&lt;br&gt;Azərbaycan Milli Kitabxanası
| Slika            = 
| opis slike       = 
| Mjesto           = [[Baku]]
| Država           = {{DZ+X|AZE}}
| Koordinate       = 
| pushpin_map      = Azerbajdžan Baku
| od               = 
| do               = 
| Otvorenje        = [[1922.]]
| Saniranje        = 
| Rušenje          = 
| Status           = izgrađen
| Stil gradnje     = 
| Arhitekt         = [[Mihail Husejnov]]
| Arhitekti        = 
| Namjena          = [[Nacionalna knjižnica]]
| Radna mjesta     = 
| Broj soba        = 
| Stanovi          = 
| Vlasnik          = 
| Glavni korisnik  = 
| Graditelj        = 
| Održavanje       = 
| Visina           = 
| Visina s antenom = 
| Visina krova     = 
| Dubina           = 
| Po visini        = 
| Po visini u      = 
| Katovi           = 
| Dizala           = 
| Površina         = 
| Materijal        = 4,5 milijuna publikacija&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(knjige, novine, časopisi, zvučni i glazbeni zapisi, patenti, baze podataka, karte, poštanske marke, tiskovine, slike i rukopisi)&lt;/small&gt;
| Konstrukcija     = 
| Vrijednost       = 
| Sigurnost        = 
}}{{Pogrešan infookvir|zgrada}}
'''Azerska nacionalna knjižnica Mirza Fatali Ahundov''' ([[Azerski jezik|aze.]] Mirzə Fətəli Axundov adına Azərbaycan Milli Kitabxanası) je [[nacionalna knjižnica]] [[Azerbajdžan]]a koja se nalazi u glavnom gradu [[Baku]]u. Danas predstavlja glavni informacijski i kulturni centar zemlje.&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt;

Knjižnica je osnovana [[1922.]] godine te je dobila naziv po azerskom dramaturgu i filozofu [[Mirza Fatali Ahundov|Mirzi Ahundovu]]. Ukrašena je kipovima raznih pisaca i pjesnika kao što su: [[Nizami Ganjavi]], [[Mahsati]], [[Üzeyir Hacıbəyov]], [[Šota Rustaveli]], [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] i drugi. Zgrada ima četiri kata a knjižni fond od 4,5 milijuna jedinica je raspodijeljen u osam razina. Posebno dizajnirana dizala donose knjige do krajnjih korisnika dok čitaonica ima 500 mjesta. Narudžba knjiga je moguća i putem [[e-mail]]a uz prethodnu elektroničku registraciju.&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt;

Zgradu je dizajnirao azerski arhitekt [[Mihail Husejnov]].&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt;

== Povijest ==
Azerska nacionalna knjižnica je osnovana [[1922.]] dok je [[23. svibnja]] [[1923.]] premještena na svoju sadašnju lokaciju.&lt;ref name=&quot;AZER&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://anl.az/new/en/history/3 |title=Povijest knjižnice |access-date=22. listopada 2017. |archive-date=27. rujna 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220927142150/http://anl.az/new/en/history/3 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Puni naziv knjižnice u početku je bio ''Glavna knjižnica i državno knjižna pohrana Azerbajdžana''. Današnje ime knjižnica je dobila [[11. srpnja]] [[1939.]]&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt;

[[1962.]] knjižnica je dobila dopuštenje za stvaranje veza i razmjenu iskustava s [[Nacionalna knjižnica Francuske|Francuskom nacionalnom knjižnicom]]. Status nacionalne knjižnice dobiven je [[2004.]] godine prema odluci nadležnog ministarstva.&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt; Godinu potom knjižnica je postala članicom Međunarodne organizacije europskih nacionalnih knjižnica.&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt; Time je [[Azerbajdžan]] postao druga post-sovjetska zemlja članica te organizacije nakon [[Rusija|Rusije]].&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt; Ta organizacija zasad ujedinjuje 54 europske knjižnice koje time čine jedinstveni sustav koji omogućava stvaranje europskog elektronskog kataloga knjiga.&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt;

== Knjižni fond ==
Ukupni knjižni fond iznosi 4,513 milijuna jedinica&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt; a on uključuje [[Knjiga|knjige]], tiskane materijale, [[novine]], [[Mapa|mape]], [[Disertacija|disertacije]] i druge zapise. Fond uključuje i kopije svih novina izašlih u sovjetsko vrijeme. Također, knjižnica dobiva po četiri kopije knjige i dvije kopije svakog časopisa i dnevnih novina objavljenih u Azerbajdžanu. Isto tako, u njoj su pohranjeni i [[mikrofilm]]ovi te [[Fotografija|fotografije]] novina objavljenih u Azerbajdžanu prije [[Oktobarska revolucija|boljševičke revolucije]].&lt;ref name=&quot;AZER&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = National Library of Azerbaijan
|commonscathr   = Azerska nacionalna knjižnica
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
* [http://anl.az/new/en/ Službena web stranica Azerske nacionalne knjižnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021052139/http://anl.az/new/en |date=21. listopada 2017. }} {{aze oznaka}} {{rus oznaka}} {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Nacionalne knjižnice]]
[[Kategorija:Građevine u Bakuu]]</text>
      <sha1>6ydgjlh51lje6g7zd1ptgbg4kv2i2re</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darko Bajo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>595565</id>
    <revision>
      <id>7567101</id>
      <parentid>7482745</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:15:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LukaAzd</username>
        <id>355025</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7567101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2839" sha1="1rqmyaky3082a19xn7gx329othk4bak" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Darko Bajo
|slika          = 
|slika_širina   = 
|slika_opis     = 
|država         = 
|nadimak        = 
|datum_rođenja  = [[14. ožujka]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = [[Nova Bila]], [[BiH]]
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[krilni centar]]
|visina         = 2,08 m
|sveučilište    = 
|draft          = 
|karijera       = 
|liga           = 
|klub           = [[KK Cedevita Zagreb]]
|broj           = 7
|bivši_klubovi  = [[KK Cedevita Zagreb]] (2015. -) &lt;br&gt; [[KK Mladost Zagreb]] (2015. – 2016.)
|nagrade        = 
|medalje        = 
}}

'''Darko Bajo''' ([[Nova Bila]], [[14. ožujka]] [[1999.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]š iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;[http://www.aba-liga.com/player.php?id=2630 Darko Bajo], aba-liga.com, preuzeto 15. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Košarku je počeo igrati u [[HOKK Vitez]] gdje je prošao školu košarke.&lt;ref&gt;Mahir Sarajlić: [http://sportavaz.ba/clanak/13400/gdje-su-sada-kosarkasi-viteza-koji-su-izborili-ligu-12 Gdje su sada košarkaši Viteza koji su izborili Ligu 12?], sportavaz.ba, preuzeto 15. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; Kasnije je igrao za sarajevski [[KK Spars Sarajevo|KK Spars]].

Godine 2015. prelazi u [[KK Cedevita Zagreb|Cedevitu]]. Na početku je igrao za juniore Cedevite i [[KK Mladost Zagreb|Mladost]], drugu momčad Cedevite.&lt;ref name=&quot;tportal&quot;&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/darko-bajo-veliko-pojacanje-za-buducnost-cedevite-20151111 Darko Bajo veliko pojačanje za budućnost Cedevite], tportal.hr,  preuzeto 15. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; Od 2016. igra za prvu momčad Cedevite.

2019. godine prijavio se za NBA Draft.&lt;ref&gt;[https://m.24sata.hr/sport/petorica-hrvata-idu-na-nba-draft-samanic-nakic-bajo-625832 24sata] Hrvoje Tironi, Ricardo Kulušić: ''Petorica Hrvata idu na NBA draft: Šamanić, Nakić, Bajo...'', 22. travnja 2019., preuzeto 25. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

=== Reprezentativna karijera ===

Za [[Hrvatska košarkaška reprezentacija do 16 godina|hrvatsku reprezentaciju do 16 godina]] igrao je na [[Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 16 godina|Europskom prvenstvu]] 2015. godine. Igrao je i za hrvatske reprezentacije do 18 i do 19 godina.&lt;ref name=&quot;tportal&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.kkcedevita.hr/hr/momcad/igraci/darko-bajo Darko Bajo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171115223254/http://www.kkcedevita.hr/hr/momcad/igraci/darko-bajo |date=15. studenoga 2017. }} na kkcedevita.hr
* [http://www.aba-liga.com/player.php?id=2630 Darko Bajo] na aba-liga.com
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na eurocupbasketball.com

{{GLAVNIRASPORED:Bajo, Darko}}
[[Kategorija:Hrvatski košarkaši iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]]
[[Kategorija:Nova Bila]]</text>
      <sha1>1rqmyaky3082a19xn7gx329othk4bak</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567102</id>
      <parentid>7567101</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:17:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LukaAzd</username>
        <id>355025</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7567102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2829" sha1="r3c973a6vgpbaofotetjjqs9jj3g4uy" xml:space="preserve">{{Košarkaš
|ime            = Darko Bajo
|slika          = 
|slika_širina   = 
|slika_opis     = 
|država         = 
|nadimak        = 
|datum_rođenja  = [[14. ožujka]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = [[Nova Bila]], [[BiH]]
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[krilni centar]]
|visina         = 2,08 m
|sveučilište    = 
|draft          = 
|karijera       = 
|liga           = 
|klub           = [[KK Split]]
|broj           = 7
|bivši_klubovi  = [[KK Cedevita Zagreb]] (2015. -) &lt;br&gt; [[KK Mladost Zagreb]] (2015. – 2016.)
|nagrade        = 
|medalje        = 
}}

'''Darko Bajo''' ([[Nova Bila]], [[14. ožujka]] [[1999.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]š iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;[http://www.aba-liga.com/player.php?id=2630 Darko Bajo], aba-liga.com, preuzeto 15. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Košarku je počeo igrati u [[HOKK Vitez]] gdje je prošao školu košarke.&lt;ref&gt;Mahir Sarajlić: [http://sportavaz.ba/clanak/13400/gdje-su-sada-kosarkasi-viteza-koji-su-izborili-ligu-12 Gdje su sada košarkaši Viteza koji su izborili Ligu 12?], sportavaz.ba, preuzeto 15. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; Kasnije je igrao za sarajevski [[KK Spars Sarajevo|KK Spars]].

Godine 2015. prelazi u [[KK Cedevita Zagreb|Cedevitu]]. Na početku je igrao za juniore Cedevite i [[KK Mladost Zagreb|Mladost]], drugu momčad Cedevite.&lt;ref name=&quot;tportal&quot;&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/darko-bajo-veliko-pojacanje-za-buducnost-cedevite-20151111 Darko Bajo veliko pojačanje za budućnost Cedevite], tportal.hr,  preuzeto 15. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; Od 2016. igra za prvu momčad Cedevite.

2019. godine prijavio se za NBA Draft.&lt;ref&gt;[https://m.24sata.hr/sport/petorica-hrvata-idu-na-nba-draft-samanic-nakic-bajo-625832 24sata] Hrvoje Tironi, Ricardo Kulušić: ''Petorica Hrvata idu na NBA draft: Šamanić, Nakić, Bajo...'', 22. travnja 2019., preuzeto 25. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

=== Reprezentativna karijera ===

Za [[Hrvatska košarkaška reprezentacija do 16 godina|hrvatsku reprezentaciju do 16 godina]] igrao je na [[Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 16 godina|Europskom prvenstvu]] 2015. godine. Igrao je i za hrvatske reprezentacije do 18 i do 19 godina.&lt;ref name=&quot;tportal&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.kkcedevita.hr/hr/momcad/igraci/darko-bajo Darko Bajo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171115223254/http://www.kkcedevita.hr/hr/momcad/igraci/darko-bajo |date=15. studenoga 2017. }} na kkcedevita.hr
* [http://www.aba-liga.com/player.php?id=2630 Darko Bajo] na aba-liga.com
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na eurocupbasketball.com

{{GLAVNIRASPORED:Bajo, Darko}}
[[Kategorija:Hrvatski košarkaši iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]]
[[Kategorija:Nova Bila]]</text>
      <sha1>r3c973a6vgpbaofotetjjqs9jj3g4uy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anders Arborelius</title>
    <ns>0</ns>
    <id>595900</id>
    <revision>
      <id>7567071</id>
      <parentid>7240604</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:07:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4852" sha1="jdtddirgnvld5eo4c5k486hy7k9ebrj" xml:space="preserve">{{Infookvir kardinal
| ime_kardinala         = Anders Arborelius
| slika                 = Anders Arborelius in 2019.jpg 
| slika_širina          = 200px
| slika_opis            = Anders Arborelius 2019. godine.
| datum_rođenja         = [[24. rujna]] [[1949.]]
| mjesto_rođenja        = [[Sorengo]], [[Švicarska]]
| datum_smrti           =   
| mjesto_smrti          = 
| nacionalnost          = [[Šveđani]]n
| svećenik              = [[8. rujna]] [[1979.]]
| biskup                = [[29. prosinca]] [[1998.]]
| nadbiskup             =
| kardinal              = [[28. lipnja]] [[2017.]]
| titula                = ''kardinal'', ''stockholmski biskup''
| služba                =
| prethodne službe      =
| počasti_u_njegovo_ime =
| geslo                 = IN LAUDEM GLORIAE
| grb                   =[[Datoteka:Coat of arms of Anders Arborelius (Cardinal).svg|80px]]
}}
'''Anders Arborelius''' ([[Sorengo]], [[24. rujna]] [[1949.]]) švedski je kardinal i stockholmski biskup, ujedno i prvi katolički biskup iz [[Švedska|Švedske]] imenovan [[kardinal]]om.&lt;ref&gt; [http://signum.se/biskop-anders-utses-till-kardinal/ Signum] {{swe oznaka}} (nepotpisano) ''Biskop Anders utses till kardinal'', signum.se, 21. svibnja 2017. (pristupljeno 20. studenog 2017.) &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.rainews.it/dl/rainews/articoli/Papa-Francesco-annuncia-la-nomina-di-cinque-nuovi-cardinali-a32f09dc-beea-47d8-9407-88de35f3ca31.html RAI News] {{ita oznaka}} Regina Coeli. ''Papa Francesco annuncia la nomina di cinque nuovi cardinali'', www.rainews.it, 28. srpnja 2017. (pristupljeno 20. studenog 2017.) &lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen je [[24. rujna]] [[1949.]] u švicarskom gradiću [[Sorengo]] blizu [[Lugano|Lugana]] i talijanske granice, u švedskoj obitelji.&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; Odrastao je u [[Lund]]u u [[Skanija|Skaniji]] na jugu [[Švedska|Švedske]] te je odgojen u tradicionalnom [[luterani|luteranstvu]]. Zbog svoje otvorenosti prema drugim [[vjeroispovijest]]ima, kao osamnaestogodišnjak upoznao se s [[katoličanstvo]]m, na koje se i obratio godinu i pol kasnije. Kao razlog [[obraćenje|obraćenja]] naveo je kako je u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] »prepoznao [[istina|istinu]] koja mu je darovana.«&lt;ref name=&quot;jlitke&quot;&gt;[http://www.stthomas.edu/news/an-interview-with-bishop-anders-arborelius/ Sveučilište sv. Tome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170903032744/http://www.stthomas.edu/news/an-interview-with-bishop-anders-arborelius/ |date=3. rujna 2017. }} {{eng oznaka}} Jared Litke. ''Razgovor s biskupom Andersom Arboreliusom'', www.stthomas.edu, 15. prosinca 2001. (pristupljeno 20. studenog 2017.)&lt;/ref&gt;

Isprva je želio biti [[dijeceza]]nski [[svećenik]], ali nakon što je pročitao [[autobiografija|autobiografiju]] [[Sveta Mala Terezija|Svete Male Terezije od Djeteta Isusa]] ''Povijest jedne duše'' odlučuje pristupiti [[bosonoge karmelićanke|bosonogim karmelićanima]].&lt;ref name=&quot;jlitke&quot;/&gt; Dvije godine nakon obraćenja, [[1971.]], pristupio je redu ulaskom u samostan u Norrabyu.&lt;ref name=&quot;bilten&quot;&gt; [https://press.vatican.va/content/salastampa/en/bollettino/pubblico/2017/05/21/170521b.html Tiskovni ured Svete Stolice] {{ita oznaka}} ''Announcement of Consistory on 28 June for the creation of new cardinals, 21.05.2017'' (Izvještaj konzistorija o ređenju novih karidnala 28. lipnja), sažetak službenog Biltena Svete Stolice, press.vatican.va, 21. svibnja 2017. (pristupljeno 20. studenog 2017.) &lt;/ref&gt; Doživotne [[redovnički zavjet|redovničke zavjete]] položio je u belgijskom [[Brugge]]u, gdje je obranio [[doktorat]] iz [[filozofija|filozofije]] i [[bogoslovlje|bogoslovlja]]. Studirao je svjetske jezike na Lundskom sveučilištu.&lt;ref name=&quot;bilten&quot;/&gt;

Za svećenika je zaređen u [[Malmö]]u [[1979.]] godine, a 19 godina kasnije papa [[Ivan Pavao II.]] imenuje ga stockholmskik biskupom i nasljednikom Hubertusa Brandenburga, koji ga je i imenovao svećenikom.&lt;ref name=&quot;insider&quot;&gt;[http://www.lastampa.it/2017/05/29/vaticaninsider/eng/the-vatican/anders-arborelius-the-carmelite-bishop-who-believes-in-young-people-rFVmA70Tktg4bkQVMOzBlO/pagina.html La Stampa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170902030830/http://www.lastampa.it/2017/05/29/vaticaninsider/eng/the-vatican/anders-arborelius-the-carmelite-bishop-who-believes-in-young-people-rFVmA70Tktg4bkQVMOzBlO/pagina.html |date=2. rujna 2017. }} {{eng oznaka}} Maria Teresa Pomtara Pederiva. ''Anders Arborelius, the Carmelite bishop who believes in young people'', www.lastampa.it, 29. svibnja 2017. (pristupljeno 20. studenog 2017.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Arborelius, Anders}}
[[Kategorija:Biskupi u Švedskoj]]
[[Kategorija:Kardinali]]
[[Kategorija:Karmelićani]]
[[Kategorija:Švedski biskupi]]
[[Kategorija:Kršćanstvo u Švedskoj]]
[[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Franje]]</text>
      <sha1>jdtddirgnvld5eo4c5k486hy7k9ebrj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ashton Sanders</title>
    <ns>0</ns>
    <id>596268</id>
    <revision>
      <id>7567365</id>
      <parentid>7409019</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:14:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6308" sha1="ij705xxpyajoihl01zd7c3zf5mrconp" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Ashton Sanders
|slika           = Ashton Sanders.jpg
|veličina        = 200px
|opis slike      = 
|rodno ime       = Ashton Durrand Sanders&lt;ref&gt;https://www.instagram.com/ashtondsanders/?hl=en&lt;/ref&gt;
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[24. listopada]] [[1995.]]
|mjesto rođenja  = [[Carson (Kalifornija)|Carson]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = Glumac
|godine rada     = 2012. - 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Ashton Durrand Sanders''' ([[24. listopada]] [[1995.]])&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.forbes.com/sites/natalierobehmed/2017/01/06/meet-ashton-sanders-star-of-moonlight-and-30-under-30-honoree/#1fc0ba2f35a0 |title=Meet Ashton Sanders, Star Of 'Moonlight' And 30 Under 30 Honoree |website=[[Forbes]] |first=Natalie |last=Robehmed |date=6. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt; je [[SAD|američki]] glumac najpoznatiji po ulogama u filmovima ''The Retrieval'' iz [[2013.]] i [[Moonlight]] iz [[2016.]] godine.

== Karijera ==
Sanders je svoj filmski debi ostvario u filmu ''The Retrieval'' redatelja Chrisa Eska.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://filmmakermagazine.com/85240-battle-cry-chris-eska-on-the-retrieval/ |title=Battle Cry: Chris Eska on The Retrieval |website=Filmmaker Magazine |first=Brandon |last=Harris |date=3. travnja 2014. |accessdate=24. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt; Film je svoju svjetsku premijeru imao na festivalu ''South by Southwest'' dana [[11. ožujka]] [[2013.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://schedule.sxsw.com/2013/events/event_FS13757 |title=The Retrieval |website=South by Southwest |accessdate=24. listopada 2016. |archive-date=23. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180723152444/https://schedule.sxsw.com/2013/events/event_FS13757 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a u ograničenu kino distribuciju krenuo je [[2. travnja]] [[2014.]] godine u distribuciji kompanije Variance Films.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://variety.com/2014/film/news/sxsw-winner-the-retrieval-gets-us-distribution-1201103006/ |title=SXSW Winner 'The Retrieval' Gets US Distribution |website=[[Variety]] |first=Dave |last=McNary |date=13. veljače 2014. |accessdate=24. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://trailers.apple.com/trailers/independent/theretrieval/ |title=The Retrieval |website=Apple Trailers |accessdate=24. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije Sanders je nastupio u manjoj ulozi u filmu [[Straight Outta Compton]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/movies/ct-moonlight-writers-actor-mov-0916-20160915-column.html |title='Moonlight' reveals struggles of a young African-American man |website=[[Chicago Tribune]] |first=Michael |last=Phillips |date=15. rujna 2016. |accessdate=24. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt; a [[2016.]] godine pojavio se u epizodi serije ''The Skinny''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.refinery29.com/the-skinny-tv |title=The Skinny |website=Refinery29 |accessdate=24. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt;

Iste godine Sanders je nastupio u drami [[Moonlight]] redatelja [[Barry Jenkins|Barryja Jenkinsa]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=McNary |first=Dave |title=Naomie Harris, Andre Holland, Mahershala Ali to Star in 'Moonlight' |url=http://variety.com/2015/film/news/naomie-harris-andre-holland-mahershala-ali-moonlight-1201623354/ |accessdate=24. listopada 2016. |website=[[Variety]] |date=21. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; Film je svoju svjetsku premijeru imao na filmskom festivalu u Tellurideu dana [[2. rujna]] 2016. godine, a u ograničenu kino distribuciju krenuo je [[21. listopada]] iste godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://deadline.com/2016/09/telluride-film-festival-2016-lineup-full-list-1201811906/ |title=Telluride Film Festival Lineup: 'Sully', 'La La Land', 'Arrival', 'Bleed For This' &amp; More |website=Deadline.com |first=Pete |last=Hammond |date=1. rujna 2016. |accessdate=24. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://deadline.com/2016/06/american-honey-moonlight-a24-release-dates-1201780991/ |title=A24 Sets Dates For 'Moonlight' &amp; Cannes Jury Prize Winner 'American Honey' |website=Deadline.com |first=Anthony |last=D'Alessandro |date=28. lipnja 2016. |accessdate=24. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt; Film ''Moonlight'' pobrao je hvalospjeve kritike i publike diljem svijeta te osvojio brojne nagrade uključujući [[Zlatni globus]] za [[Zlatni globus za najbolji film – drama|najbolji film (drama)]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://time.com/4626237/golden-globes-2017-moonlight-best-picture-drama/ |title='Moonlight' Wins Golden Globe for Best Picture, Drama |last=Berman |first=Eliza |website=[[Time (časopis) |Time]] |accessdate=9. siječnja 2017. |archive-date=3. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170303012758/http://time.com/4626237/golden-globes-2017-moonlight-best-picture-drama/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Također, film je osvojio tri prestižne nagrade [[Oscar]] u kategorijama [[Oscar za najbolji film|najboljeg filma godine]], [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|najboljeg adaptiranog scenarija]] i [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] ([[Mahershala Ali]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theverge.com/2017/1/24/14368162/oscar-nominations-2017-la-la-land-moonlight |title=Oscar nominations 2017: Moonlight and La La Land will go head-to-head at the Academy Awards |last=Opam |first=Kwame |date=24. siječnja 2017. |website=The Verge |accessdate=5. veljače 2017.}}&lt;/ref&gt;

Sanders je studirao glumu na [[sveučilište|sveučilištu]] DePaul, ali je odustao kako bi se u potpunosti posvetio glumačkoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.teenvogue.com/story/moonlight-ashton-sanders-interview |title=&quot;Moonlight&quot;'s Ashton Sanders Opens Up About Being Bullied |last=Cuby |first=Michael |work=Teen Vogue |access-date=6. ožujka 2017. |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=5480894|ime=Ashton Sanders}}
{{GLAVNIRASPORED:Sanders, Ashton}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]</text>
      <sha1>ij705xxpyajoihl01zd7c3zf5mrconp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Remek-djelo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>598355</id>
    <revision>
      <id>7567439</id>
      <parentid>7171253</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:30:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-39912-33</username>
        <id>366794</id>
      </contributor>
      <origin>7567439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1147" sha1="jd6bvcrbynts73kvb0b21lkwya6f5sb" xml:space="preserve">[[Datoteka:CAPPELLA SISTINA.jpg|mini|desno|[[Michelangelo]]v svod [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]].]]
'''Remek-djelo''' (od [[Mađarski jezik|mađ.]] ''remek'': izvrstan, sjajan, slavan, veličanstven; od [[Praslavenski jezik|prslav.]] ''remeslo'': obrt), vrhunsko, prvorazredno djelo u [[umjetnost]]i, koje ima izuzetne i često neponovljive odlike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Remek-djelo |url=https://enciklopedija.hr/clanak/68975 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt; Pojam se koristi za [[slika|slike]], [[kip]]ove, [[arhitektura|arhitekturu]] ili [[književno djelo|književna djela]] koja su obilježila neku epohu, određivala kulturna, umjetnička i društvena kretanja i pripadaju među najbolja ostvarenja u svojoj vrsti.&lt;ref&gt;[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search Hrvatski jezični portal, ''Remek-djelo''] (pristupljeno 19. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; Npr., [[Mona Lisa|Mona Lisu]] renesansnog majstora [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] opisuje se kao remek-djelo [[slikarstvo|slikarstva]].

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija: Umjetnost]]</text>
      <sha1>jd6bvcrbynts73kvb0b21lkwya6f5sb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567466</id>
      <parentid>7567439</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:18:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])</comment>
      <origin>7567466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1134" sha1="1rrn5foufa2ij3wiapy3p8ynlh91vc3" xml:space="preserve">[[Datoteka:CAPPELLA SISTINA.jpg|mini|desno|[[Michelangelo]]v svod [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]].]]
'''Remek-djelo''' (od [[Mađarski jezik|mađ.]] ''remek'', 'izvrstan, veličanstven', od [[Praslavenski jezik|prasl.]] ''remeslo'', 'obrt'), vrhunsko, prvorazredno djelo u [[umjetnost]]i, koje ima izuzetne i često neponovljive odlike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Remek-djelo |url=https://enciklopedija.hr/clanak/68975 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt; Pojam se koristi za [[slika|slike]], [[kip]]ove, [[arhitektura|arhitekturu]] ili [[književno djelo|književna djela]] koja su obilježila neku epohu, određivala kulturna, umjetnička i društvena kretanja i pripadaju među najbolja ostvarenja u svojoj vrsti.&lt;ref&gt;[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search Hrvatski jezični portal, ''Remek-djelo''] (pristupljeno 19. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; Npr., [[Mona Lisa|Mona Lisu]] renesansnog majstora [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] opisuje se kao remek-djelo [[slikarstvo|slikarstva]].

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija: Umjetnost]]</text>
      <sha1>1rrn5foufa2ij3wiapy3p8ynlh91vc3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Najčitaniji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>600811</id>
    <revision>
      <id>7567506</id>
      <parentid>7495946</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:26:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WP-ROBot</username>
        <id>324743</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: ažuriranje</comment>
      <origin>7567506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="491" sha1="53tt52i9jze9f2ab84glvpj37og8471" xml:space="preserve">Srpanj 2026.: 1. [[Slaven Bilić]] (34 494) • 2. [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] (31 280) • 3. [[Zelenortski Otoci]] (30 621) • 4. [[Lamine Yamal]] (26 402) • 5. [[Zrinko Ogresta]] (25 875) • 6. [[Erling Haaland]] (25 107) • 7. [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.]] (25 103) • 8. [[Dani Olmo]] (22 998) • 9. [[Odiseja (2026.)]] (21 390) • 10. [[Slavko Vinčić]] (19 695) ([https://hrwp.toolforge.org/najcitaniji osvježi])</text>
      <sha1>53tt52i9jze9f2ab84glvpj37og8471</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>605133</id>
    <revision>
      <id>7567505</id>
      <parentid>7031572</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:21:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7567505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30304" sha1="2bs4i3zvq3x1f8d77posago09z7dv7j" xml:space="preserve">
[[Hrvatska nogometna reprezentacija]] je od ostamostaljenja države nastupila na 7 [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskih prvenstava]] (1996., 2004., 2008., 2012., 2016., 2020., 2024.). Prije toga, [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] je nastupala u sklopu [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|nogometne reprezentacije Jugoslavije]]. Najbolji rezultati Hrvatske na europskim prvenstvima su četvrtfinale [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996. u Engleskoj]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008. godine u Austriji i Švicarskoj]].

==Dosadašnji nastupi==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!Godina
!Runda
!Pozicija
!width=28|U
!width=28|P
!width=28|N*
!width=28|I
!width=28|GD
!width=28|GP
!width=28|GR
|-
|{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1960.|1960.]] – {{Z|ŠVE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Švedska 1992.|1992.]]
| colspan=&quot;9&quot;|''Igrali kao [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]
|-
|{{Z|ENG}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]||Četvrtfinale|| bgcolor=#EFEFEF align=center|7.||4||2||0||2||5||5||0
|-
|{{Z|BEL}} {{Z|NIZ}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Belgija i Nizozemska 2000.|2000.]]||colspan=9|''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{Z|POR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]]||Skupina||bgcolor=#EFEFEF align=center| 13.||3||0||2||1||4||6||–2
|-
|{{Z|AUT}} {{Z|ŠVI}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]||Četvrtfinale||bgcolor=#EFEFEF align=center| 5.||4||3||1||0||5||2||+3
|-
|{{Z|POLJ}} {{Z|UKR}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]||Skupina||bgcolor=#EFEFEF align=center| 10.||3||1||1||1||4||3||+1
|-
|{{Z|FRA}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]||Osmina finala||bgcolor=#EFEFEF align=center| 9.||4||2||1||1||5||4||+1
|-
|{{Z|EU}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]||Osmina finala||bgcolor=#EFEFEF align=center| 14.||4||1||1||2||7||8||–1
|-
|{{Z|NJE}} [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]||Skupina||bgcolor=#EFEFEF align=center| 20.||3||0||2||1||3||6||–3
|-
|'''Ukupno'''
|'''Četvrtfinale'''
|'''7/8'''
|'''25'''
|'''9'''
|'''8'''
|'''8'''
|'''33'''
|'''34'''
|'''–1'''
|-
|}

==1996. – Engleska==
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Poz|Pozicija}}
! width=&quot;120&quot; |Ekipa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|U|Utakmice}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|N|Nerješeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GZ|Golova zabili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GP|Golova primili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GR|Gol-razlika}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Bod|Bodovi}}
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||1.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|POR}}||3||2||1||0||5||1||+4||7
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||2.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HRV}}||3||2||0||1||4||3||+1||6
|-
||3.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|DAN}}||3||1||1||1||4||4||{{0}}0||4
|-
||4.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUR}}||3||0||0||3||0||5||–5||0
|-
|}

{{Footballbox
|datum = [[11. lipnja]] [[1996.]]
|vrijeme = 19:30
|momčad1 = {{NogRep-d|TUR}}
|rezultat = 0:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/matches/round=227/match=52513/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 =
|strijelci2 = [[Goran Vlaović|Vlaović]] {{gol|86}}
|stadion = [[City Ground]], [[Nottingham]]
|gledatelji = 22.406
|sudac = {{Z|ŠVI}} [[Serge Muhmenthaler]] }}

----

{{Footballbox
|datum = [[16. lipnja]] [[1996.]]
|vrijeme = 18:00
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 3:0
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/matches/round=227/match=52515/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|DAN}}
|strijelci1 = [[Davor Šuker|Šuker]] {{gol|54|pen.}}, {{gol|90}} &lt;br&gt; [[Zvonimir Boban|Boban]] {{gol|81}}
|strijelci2 =
|stadion = [[Hillsborough Stadium|Hillsborough]], [[Sheffield]]
|gledatelji = 33.671
|sudac = {{Z|FRA}} [[Marc Batta]] }}

----

{{Footballbox
|datum = [[19. lipnja]] [[1996.]]
|vrijeme = 16:30
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 0:3
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/matches/round=227/match=52516/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|POR}}
|strijelci1 =
|strijelci2 = [[Luís Figo|Figo]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[João Vieira Pinto|João Pinto]] {{gol|33}}&lt;br&gt;[[Domingos Paciência|Domingos]] {{gol|82}}
|stadion = [[City Ground]], [[Nottingham]]
|gledatelji = 20.484
|sudac = {{Z|NJE}} [[Bernd Heynemann]] }}

===Četvrtfinale===
{{Footballbox
|datum = [[23. lipnja]] [[1996.]]
|vrijeme = 15:00
|momčad1 = {{NogRep-d|NJE}}
|rezultat = 2:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/matches/round=223/match=52913/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 = [[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]] {{gol|20|pen.}}&lt;br&gt;[[Matthias Sammer|Sammer]] {{gol|59}}
|strijelci2 = [[Davor Šuker|Šuker]] {{gol|51}}
|stadion = [[Old Trafford]], [[Manchester]]
|gledatelji = 43.412&lt;ref name=&quot;ger-cro report&quot;&gt;{{cite news |first=Phil |last=Shaw |title=Croatia punished by Sammer |url=https://www.independent.co.uk/sport/croatia-punished-by-sammer-1338496.html |work=The Independent |publisher=Independent Print |date=24. lipnja 1996. |accessdate=20. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
|sudac = {{Z|ŠVE}} [[Leif Sundell]] }}

==2004. – Portugal==
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Poz|Pozicija}}
! width=&quot;120&quot; |Ekipa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|U|Utakmice}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|N|Nerješeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GZ|Golova zabili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GP|Golova primili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GR|Gol-razlika}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Bod|Bodovi}}
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||1.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|FRA}}||3||2||1||0||7||4||+3||7
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||2.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ENG}}||3||2||0||1||8||4||+4||6
|-
||3.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HRV}}||3||0||2||1||4||6||–2||2
|-
||4.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠVI}}||3||0||1||2||1||6||–5||1
|-
|}

{{Footballbox
|datum = [[13. lipnja]] [[2004.]]
|vrijeme = 17:00
|momčad1 = {{NogRep-d|ŠVI}}
|rezultat = 0:0
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1581/match=1059166/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 = 
|strijelci2 =
|stadion = [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]]
|gledatelji = 24.090
|sudac = {{Z|POR}} [[Lucílio Batista]] }}

----

{{Footballbox
|datum = [[17. lipnja]] [[2004.]]
|vrijeme = 19:45
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 2:2
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1581/match=1059175/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|FRA}}
|strijelci1 = [[Milan Rapaić|Rapaić]] {{gol|48|pen.}}&lt;br&gt;[[Dado Pršo|Pršo]] {{gol|52}}
|strijelci2 = [[Igor Tudor|Tudor]] {{gol|22|a.g.}}&lt;br&gt;[[David Trezeguet|Trezeguet]] {{gol|64}}
|stadion = [[Estádio Dr. Magalhães Pessoa]], [[Leiria]]
|gledatelji = 29.160
|sudac = {{Z|DAN}} [[Kim Milton Nielsen]] }}

----

{{Footballbox
|datum = [[21. lipnja]] [[2004.]]
|vrijeme = 19:45
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 2:4
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1581/match=1059182/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|ENG}}
|strijelci1 = [[Niko Kovač|N. Kovač]] {{gol|5}}&lt;br&gt;[[Igor Tudor|Tudor]] {{gol|73}}
|strijelci2 = [[Paul Scholes|Scholes]] {{gol|40}}&lt;br&gt;[[Wayne Rooney|Rooney]] {{gol|45+1}}, {{gol|68}}&lt;br&gt;[[Frank Lampard|Lampard]] {{gol|79}}
|stadion = [[Estádio da Luz]], [[Lisabon]]
|gledatelji = 57.047
|sudac = {{Z|ITA}} [[Pierluigi Collina]] }}

==2008. – Austrija / Švicarska==
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Poz|Pozicija}}
! width=&quot;120&quot; |Ekipa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|U|Utakmice}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|N|Nerješeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GZ|Golova zabili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GP|Golova primili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GR|Gol-razlika}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Bod|Bodovi}}
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||1.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HRV}}||3||3||0||0||4||1||+3||9
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||2.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|NJE}}||3||2||0||1||4||2||+2||6
|-
||3.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|AUT}}||3||0||1||2||1||3||–2||1
|-
||4.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|POLJ}}||3||0||1||2||1||4||–3||1
|-
|}

{{Footballbox
|datum = [[8. lipnja]] [[2008.]]
|vrijeme = 18:00
|momčad1 = {{NogRep-d|AUT}}
|rezultat = 0:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=15093/match=300684/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 =
|strijelci2 = [[Luka Modrić|Modrić]] {{gol|4|pen.}}
|stadion = [[Ernst Happel Stadion]], [[Beč]]
|gledatelji = 51.428&lt;ref name=&quot;aut-cro report&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/newsfiles/euro/2008/Logo_MD02_300684_AUT_CRO_FullReport.pdf |title=Full-time report Austria-Croatia |work=Union of European Football Associations |format=PDF |date=8. lipnja 2008. |accessdate=9. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
|sudac = {{Z|NIZ}} [[Pieter Vink]] }}

----

{{Footballbox
|datum = [[12. lipnja]] [[2008.]]
|vrijeme = 18:00
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 2:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=15093/match=300693/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|NJE}}
|strijelci1 = [[Darijo Srna|Srna]] {{gol|24}}&lt;br&gt;[[Ivica Olić|Olić]] {{gol|62}}
|strijelci2 = [[Lukas Podolski|Podolski]] {{gol|79}}
|stadion = [[Wörthersee Stadion]], [[Klagenfurt]]
|gledatelji = 30.461&lt;ref name=&quot;cro-ger report&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/newsfiles/euro/2008/Logo_MD06_300693_CRO_GER_FullReport.pdf |title=Full-time report Croatia-Germany |work=Union of European Football Associations |format=PDF |date=12. lipnja 2008. |accessdate=9. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
|sudac = {{Z|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] }}

----

{{Footballbox
|datum = [[16. lipnja]] [[2008.]]
|vrijeme = 20:45
|momčad1 = {{NogRep-d|POLJ}}
|rezultat = 0:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=15093/match=300701/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 =
|strijelci2 = [[Ivan Klasnić|Klasnić]] {{gol|53}}
|stadion = [[Wörthersee Stadion]], [[Klagenfurt]]
|gledatelji = 30.461&lt;ref name=&quot;pol-cro report&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/newsfiles/euro/2008/Logo_MD10_300701_POL_CRO_FullReport.pdf |title=Full-time report Poland-Croatia |work=Union of European Football Associations |format=PDF |date=16. lipnja 2008. |accessdate=9. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
|sudac = {{Z|GRČ}} [[Kyros Vassaras]] }}

===Četvrtfinale===
{{Footballbox
|datum = [[20. lipnja]] [[2008.]]
|vrijeme = 20:45
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 1:1 (produžeci)
|aet = yes
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/matches/round=15094/match=301700/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|TUR}}
|strijelci1 = [[Ivan Klasnić|Klasnić]] {{gol|119}}
|strijelci2 = [[Semih Şentürk|Semih]] {{gol|120+2}}
|stadion = [[Ernst Happel Stadion]], [[Beč]]
|gledatelji = 51.428&lt;ref name=&quot;cro-tur report&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/newsfiles/euro/2008/Logo_MD14_301700_CRO_TUR_FullReport.pdf |title=Full-time report Croatia-Turkey |work=Union of European Football Associations |format=PDF |date=20. lipnja 2008. |accessdate=9. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
|sudac = {{Z|ITA}} [[Roberto Rosetti]] }}
{{penshootoutbox 
|jedanaesterci1 = [[Luka Modrić|Modrić]] {{penal promašaj}}&lt;br&gt;[[Darijo Srna|Srna]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Ivan Rakitić|Rakitić]] {{penal promašaj}}&lt;br&gt;[[Mladen Petrić|Petrić]] {{penal promašaj}}
|rezultat = 1:3 
|jedanaesterci2 = {{gol}} [[Arda Turan|Turan]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Semih Şentürk|Semih]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Hamit Altıntop|Altintop]] }}

==2012. – Poljska / Ukrajina==
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Poz|Pozicija}}
! width=&quot;120&quot; |Ekipa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|U|Utakmice}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|N|Nerješeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GZ|Golova zabili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GP|Golova primili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GR|Gol-razlika}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Bod|Bodovi}}
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||1.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠPA}}||3||2||1||0||6||1||+5||7
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||2.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ITA}}||3||1||2||0||4||2||+2||5
|-
||3.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HRV}}||3||1||1||1||4||3||+1||4
|-
||4.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|IRS}}||3||0||0||3||1||9||–8||0
|-
|}

{{footballbox
|datum = [[10. lipnja]] [[2012.]] 
|vrijeme = 20:45
|momčad1 = {{NogRep-d|IRS}} 
|rezultat = 1:3
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2012/matches/round=15172/match=2003324/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 = [[Sean St Ledger|Ledger]] {{gol|19}} 
|strijelci2 = [[Mario Mandžukić|Mandžukić]] {{gol|3}}, {{gol|49}}&lt;br&gt;[[Nikica Jelavić|Jelavić]] {{gol|43}}
|stadion = [[Stadion Miejski u Poznańu|Stadion Miejski]], [[Poznań]]
|gledatelji = 39.550
|sudac = {{Z|NIZ}} [[Björn Kuipers]] 
}}

----

{{footballbox
|datum = [[14. lipnja]] [[2012.]] 
|vrijeme = 18:00
|momčad1 = {{NogRep-d|ITA}} 
|rezultat = 1:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2012/matches/round=15172/match=2003331/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 = [[Andrea Pirlo|Pirlo]] {{gol|39}}
|strijelci2 = [[Mario Mandžukić|Mandžukić]] {{gol|72}}
|stadion = [[Stadion Miejski u Poznańu|Stadion Miejski]], [[Poznań]]
|gledatelji = 37.096
|sudac = {{Z|ENG}} [[Howard Webb]] 
}}

----

{{footballbox
|datum = [[18. lipnja]] [[2012.]] 
|vrijeme = 20:45
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}} 
|rezultat = 0:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2012/matches/round=15172/match=2003339/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|ŠPA}}
|strijelci1 = 
|strijelci2 = [[Jesús Navas|Navas]] {{gol|88}}
|stadion = [[PGE Arena Gdańsk|PGE Arena]], [[Gdańsk]]
|gledatelji = 38.371
|sudac = {{Z|NJE}} [[Wolfgang Stark]] 
}}

==2016. – Francuska==
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Poz|Pozicija}}
! width=&quot;120&quot; |Ekipa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|U|Utakmice}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|N|Nerješeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GZ|Golova zabili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GP|Golova primili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GR|Gol-razlika}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Bod|Bodovi}}
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||1.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HRV}}||3||2||1||0||5||3||+2||7
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||2.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠPA}}||3||2||0||1||5||2||+3||6
|-
||3.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUR}}||3||1||0||2||2||4||–2||3
|-
||4.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ČEŠ}}||3||0||1||2||2||5||–3||1
|-
|}

{{footballbox
|datum = [[12. lipnja]] [[2016.]]
|vrijeme = 15:00
|momčad1 = {{NogRep-d|TUR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000448/match=2017884/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 = 
|strijelci2 = [[Luka Modrić|Modrić]] {{gol|41}} 
|stadion = [[Park prinčeva]], [[Pariz]]
|gledatelji = 43.842&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/newsfiles/euro/2016/2017884_fr.pdf |title=Full Time Summary Group D – Turkey v Croatia |work=UEFA.org |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |date=12. lipnja 2016. |accessdate=12. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt; 
|sudac = {{Z|ŠVE}} [[Jonas Eriksson]] 
}}

----

{{footballbox
|datum = [[17. lipnja]] [[2016.]]
|vrijeme = 18:00
|momčad1 = {{NogRep-d|ČEŠ}}
|rezultat = 2:2
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000448/match=2017892/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 = [[Milan Škoda|Škoda]] {{gol|76}} &lt;br&gt;[[Tomáš Necid|Necid]] {{gol|90+4|pen.}} 
|strijelci2 = [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|37}} &lt;br&gt;[[Ivan Rakitić|Rakitić]] {{gol|59}} 
|stadion = [[Stade Geoffroy-Guichard]], [[Saint-Étienne]]
|gledatelji = 38.376 
|sudac = {{Z|ENG}} [[Mark Clattenburg]] 
}}

----

{{footballbox
|datum = [[21. lipnja]] [[2016.]]
|vrijeme = 21:00
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 2:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000448/match=2017899/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|ŠPA}}
|strijelci1 = [[Nikola Kalinić|Kalinić]] {{gol|45}} &lt;br&gt;[[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|87}}
|strijelci2 = [[Álvaro Morata|Morata]] {{gol|7}}
|stadion = [[Nouveau Stade de Bordeaux]], [[Bordeaux]]
|gledatelji = 37.245 
|sudac = {{Z|NIZ}} [[Björn Kuipers]] 
}}

===Osmina finala===
{{footballbox
|datum = [[25. lipnja]] [[2016.]]
|vrijeme = 21:00
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 0:1 (Produžeci)
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/matches/round=2000744/match=2017998/index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|POR}}
|strijelci1 = 
|strijelci2 = [[Ricardo Quaresma|Quaresma]] {{gol|117}} 
|stadion = [[Stade Bollaert-Delelis]], [[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]
|gledatelji = 33.523 
|sudac = {{Z|ŠPA}} [[Carlos Velasco Carballo]] 
}}

==2020. – Europa==
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Poz|Pozicija}}
! width=&quot;120&quot; |Ekipa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|U|Utakmice}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|N|Nerješeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GZ|Golova zabili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GP|Golova primili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GR|Gol-razlika}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Bod|Bodovi}}
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||1.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ENG}}||3||2||1||0||2||0||+2||7
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||2.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HRV}}||3||1||1||1||4||3||+1||4
|-
||3.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ČEŠ}}||3||1||1||1||3||2||+1||4
|-
||4.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠKO}}||3||0||1||2||1||5||–4||1
|-
|}

{{footballbox
|datum = [[13. lipnja]] [[2021.]]
|vrijeme = 15:00 (14:00 UTC+1)
|momčad1 = {{NogRep-d|ENG}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro-2020/match/2024451//index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 = [[Raheem Sterling|Sterling]] {{gol|57}}
|strijelci2 =  
|stadion = [[Wembley Stadium]], [[London]]
|gledatelji = 18.497
|sudac = {{Z|ITA}} [[Daniele Orsato]]
}}

----

{{footballbox
|datum = [[18. lipnja]] [[2021.]]
|vrijeme = 18:00 (17:00 UTC+1)
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 1:1
|izvještaj = [http://www.uefa.com/uefaeuro-2020/match/2024462///index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|ČEŠ}}
|strijelci1 = [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|47}}
|strijelci2 = [[Patrik Schick|Schick]] {{gol|37|pen.}}
|stadion = [[Hampden Park]], [[Glasgow]]
|gledatelji =5607 
|sudac = {{Z|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] 
}}

----

{{footballbox
|datum = [[22. lipnja]] [[2021.]]
|vrijeme = 21:00 (20:00 UTC+1)
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 3:1
|izvještaj = [https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/match/2024472///index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|ŠKO}}
|strijelci1 = [[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|17}}&lt;br&gt;[[Luka Modrić|Modrić]] {{gol|62}}&lt;br&gt;[[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|77}}
|strijelci2 = [[Callum McGregor|McGregor]] {{gol|42}}
|stadion = [[Hampden Park]], [[Glasgow]]
|gledatelji = 9896
|sudac = {{Z|ARG}} [[Fernando Rappallini]] 
}}

===Osmina finala===
{{footballbox
|datum = [[28. lipnja]] [[2021.]]
|vrijeme = 18:00
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 3:5 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])
|izvještaj = [https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/match/2024482///index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|ŠPA}}
|strijelci1 = [[Pedri]] {{gol|17|a.g.}}&lt;br&gt;[[Mislav Oršić|Oršić]] {{gol|85}}&lt;br&gt;[[Mario Pašalić|Pašalić]] {{gol|90+2}}
|strijelci2 = [[Pablo Sarabia|Sarabia]] {{gol|38}}&lt;br&gt;[[César Azpilicueta|Azpilicueta]] {{gol|57}}&lt;br&gt;[[Ferran Torres|F. Torres]] {{gol|77}}&lt;br&gt;[[Álvaro Morata|Morata]] {{gol|100}}&lt;br&gt;[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|103}}
|stadion = [[Stadion Parken]], [[Kopenhagen]]
|gledatelji =22.771
|sudac = {{Z|TUR}} [[Cüneyt Çakır]] 
}}

==2024. – Njemačka==
{{glavni|Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Poz|Pozicija}}
! width=&quot;120&quot; |Ekipa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|U|Utakmice}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|N|Nerješeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GZ|Golova zabili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GP|Golova primili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GR|Gol-razlika}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Bod|Bodovi}}
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||1.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠPA}}||3||3||0||0||5||0||+5||9
|-bgcolor=&quot;#BBFFBB&quot;
||2.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ITA}}||3||1||1||1||3||3||{{0}}0||4
|-
||3.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HRV}}||3||0||2||1||3||6||–3||2
|-
||4.||align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ALB}}||3||0||1||2||3||5||–2||1
|-
|}

{{footballbox
|datum = [[15. lipnja]] [[2021.]]
|vrijeme = 18:00 (18:00 UTC+1)
|momčad1 = {{NogRep-d|ŠPA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj = [https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036163///index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|HRV}}
|strijelci1 = [[Álvaro Morata|Morata]] {{gol|29}}&lt;br&gt;[[Fabian Ruiz|Ruiz]] {{gol|32}}&lt;br&gt;[[Dani Carvajal|Carvajal]] {{gol|45+2}}
|strijelci2 =  
|stadion = [[Olympiastadion]], [[Berlin]]
|gledatelji = 68.844
|sudac = {{Z|ENG}} [[Michael Oliver]]
}}

----

{{footballbox
|datum = [[19. lipnja]] [[2021.]]
|vrijeme = 15:00 (15:00 UTC+1)
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj = [https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036176////index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|ALB}}
|strijelci1 = [[Andrej Kramarić|Kramarić]] {{gol|74}}&lt;br&gt; [[Klaus Gjasula|Gjasula]] {{gol|76|a.g.}}&lt;br&gt;
|strijelci2 =  [[Qazim Laçi|Laçi]] {{gol|11}}&lt;br&gt; [[Klaus Gjasula|Gjasula]] {{gol|90+5}}&lt;br&gt;
|stadion = [[Volksparkstadion]], [[Hamburg]]
|gledatelji = 46.784
|sudac = {{Z|FRA}} [[François Letexier ]] 
}}

----

{{footballbox
|datum = [[24. lipnja]] [[2024.]]
|vrijeme = 21:00 (20:00 UTC+1)
|momčad1 = {{NogRep-d|HRV}}
|rezultat = 1:1
|izvještaj = [https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036188////index.html (izvještaj)]
|momčad2 = {{NogRep|ITA}}
|strijelci1 = [[Luka Modrić|Modrić]] {{gol|55}}
|strijelci2 = [[Mattia Zaccagni|Zaccagni]] {{gol|90+8}}
|stadion = [[Red Bull Arena (Leipzig)|Red Bull Arena]], [[Leipzig]]
|gledatelji = 38.322
|sudac = {{Z|NIZ}} [[Danny Makkelie ]] 
}}

==Popis utakmica==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;
|-
!Europsko prvenstvo
!width=110|Krug
!width=130|Protivnik
!width=60|Rezultat
!width=100|Stadion
!Strijelci
|-
|rowspan=&quot;4&quot; align=center|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]||rowspan=&quot;3&quot;|Skupina||{{NogRep|TUR}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|1:0||[[Nottingham]]||[[Goran Vlaović|Vlaović]]
|-
|{{NogRep|DAN}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|3:0||[[Sheffield]]||[[Davor Šuker|Šuker]] (2), [[Zvonimir Boban|Boban]]
|-
|{{NogRep|POR}}||align=center bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;|0:3||[[Nottingham]]||–
|-
|Četvrtfinale||{{NogRep|NJE}}||align=center bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;|1:2||[[Manchester]]||[[Davor Šuker|Šuker]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot; align=center|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]]||rowspan=&quot;3&quot;|Skupina||{{NogRep|ŠVI}}||align=center bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;|0:0||[[Leiria]]||–
|-
|{{NogRep|FRA}}||align=center bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;|2:2||[[Leiria]]||[[Milan Rapaić|Rapaić]], [[Dado Pršo|Pršo]]
|-
|{{NogRep|ENG}}||align=center bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;|2:4||[[Lisabon]]||[[Niko Kovač|N. Kovač]], [[Igor Tudor|Tudor]]
|-
|rowspan=&quot;4&quot; align=center|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]||rowspan=&quot;3&quot;|Group stage||{{NogRep|AUT}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|1:0||[[Beč]]||[[Luka Modrić|Modrić]]
|-
|{{NogRep|NJE}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|2:1||[[Klagenfurt]]||[[Darijo Srna|Srna]], [[Ivica Olić|Olić]]
|-
|{{NogRep|POLJ}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|1:0||[[Klagenfurt]]||[[Ivan Klasnić|Klasnić]]
|-
|Četvrtfinale||{{NogRep|TUR}}||align=center bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;|1:1 &lt;small&gt;(1:3 p)||[[Beč]]||[[Ivan Klasnić|Klasnić]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot; align=center|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]||rowspan=&quot;3&quot;|Skupina||{{NogRep|IRS}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|3:1||[[Poznań]]||[[Mario Mandžukić|Mandžukić]] (2), [[Nikica Jelavić|Jelavić]]
|-
|{{NogRep|ITA}}||align=center bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;|1:1||[[Poznań]]||[[Mario Mandžukić|Mandžukić]]
|-
|{{NogRep|ŠPA}}||align=center bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;|0:1||[[Gdańsk]]||–
|-
|rowspan=&quot;4&quot; align=center|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]||rowspan=&quot;3&quot;|Skupina||{{NogRep|TUR}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|1:0||[[Paris]]||[[Luka Modrić|Modrić]]
|-
|{{NogRep|ČEŠ}}||align=center bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;|2:2||[[Saint-Étienne]]||[[Ivan Perišić|Perišić]], [[Ivan Rakitić|Rakitić]]
|-
|{{NogRep|ŠPA}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|2:1||[[Bordeaux]]||[[Nikola Kalinić|Kalinić]], [[Ivan Perišić|Perišić]]
|-
|Osmina finala||{{NogRep|POR}}||align=center bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;|0:1 (pr.)||[[Lens, Pas-de-Calais|Lens]]||–
|-
|rowspan=&quot;4&quot; align=center|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]||rowspan=&quot;3&quot;|Skupina||{{NogRep|ENG}}||align=center bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;|0:1||[[London]]||–
|-
|{{NogRep|ČEŠ}}||align=center bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;|1:1||[[Glasgow]]||[[Ivan Perišić|Perišić]]
|-
|{{NogRep|ŠKO}}||align=center bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;|3:1||[[Glasgow]]||[[Nikola Vlašić|Vlašić]], [[Luka Modrić|Modrić]], [[Ivan Perišić|Perišić]]
|-
|Osmina finala||{{NogRep|ŠPA}}||align=center bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;|3:5 (pr.)||[[Kopenhagen]]||[[Pedri|Pedri (a.g)]], [[Mislav Oršić|Oršić]], [[Mario Pašalić|Pašalić]] 
|-
|rowspan=&quot;5&quot; align=center|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]||rowspan=&quot;3&quot;|Skupina||{{NogRep|ŠPA}}||align=center bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;|0:3||[[Berlin]]||–
|-
|{{NogRep|ALB}}||align=center bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;|2:2||[[Hamburg]]||[[Andrej Kramarić|Kramarić]], [[Klaus Gjasula|Gjasula (a.g)]]
|-
|{{NogRep|ITA}}||align=center bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;|1:1||[[Leipzig]]||[[Luka Modrić|Modrić]]
|-
|}

==Najviše utakmica na europskim prvenstvima==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;
|-
!Br.
!Igrač
!Utakmice
!Europska prvenstva
|-
|align=center|1.||[[Luka Modrić]]||align=center|16||2008., 2012., 2016., 2020., 2024.
|-
|align=center|2.||[[Ivan Perišić]]||align=center|13||2012., 2016., 2020., 2024.
|-
|align=center|3.||[[Darijo Srna]]||align=center|12||2004., 2008., 2012., 2016.
|-
|align=center|4.||[[Vedran Ćorluka]]||align=center|11||2008., 2012., 2016.
|-
|align=center|5.||[[Ivan Rakitić]]||align=center|10||2008., 2012., 2016.
|-
|align=center|5.||[[Andrej Kramarić]]||align=center|10||2016., 2020., 2024.
|-
|align=center|5.||[[Marcelo Brozović]]||align=center|10||2016., 2020., 2024.
|-
|}

==Strijelci na europskim prvenstvima==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;
|-
!Br.
!Igrač
!Golovi
!Europska prvenstva
|-
|rowspan=2 align=center|1.
|[[Ivan Perišić]]||align=center|4||2016., 2020.
|-
|[[Luka Modrić]]||align=center|4||2008., 2016., 2020., 2024.
|-
|rowspan=2 align=center|3.
|[[Davor Šuker]]||align=center|3||1996.
|-
|[[Mario Mandžukić]]||align=center|3||2012.
|-
|rowspan=1 align=center|5.
|[[Ivan Klasnić]]||align=center|2||2008.
|-
|rowspan=15 align=center|6.
|[[Zvonimir Boban]]||align=center|1||1996.
|-
|[[Goran Vlaović]]||align=center|1||1996.
|-
|[[Niko Kovač]]||align=center|1||2004.
|-
|[[Dado Pršo]]||align=center|1||2004.
|-
|[[Milan Rapaić]]||align=center|1||2004.
|-
|[[Igor Tudor]]||align=center|1||2004.
|-
|[[Ivica Olić]]||align=center|1||2008.
|-
|[[Darijo Srna]]||align=center|1||2008.
|-
|[[Nikica Jelavić]]||align=center|1||2012.
|-
|[[Nikola Kalinić]]||align=center|1||2016.
|-
|[[Ivan Rakitić]]||align=center|1||2016.
|-
|[[Nikola Vlašić]]||align=center|1||2020.
|-
|[[Mislav Oršić]]||align=center|1||2020.
|-
|[[Mario Pašalić]]||align=center|1||2020.
|-
|[[Andrej Kramarić]]||align=center|1||2024.
|-
|}

==Priznanja==

*([[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]) Najbolja momčad turnira: [[Davor Šuker]]
*([[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]) Najbolja momčad turnira: [[Luka Modrić]]
*([[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]) Najbolji strijelac (3 pogotka): [[Mario Mandžukić]] (zajednički s još 5 igrača, nije osvojio nagradu)

==Međusobni ogledi na europskim prvenstvima==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! width=&quot;150&quot; |Ekipa
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|U|Utakmice}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|N|Nerješeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GZ|Golova zabili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GP|Golova primili}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|GR|Gol-razlika}}
|-bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ALB}}||1||0||1||0||2||2||0
|-bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|AUT}}||1||1||0||0||1||0||+1
|-bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ČEŠ}}||2||0||2||0||3||3||0
|-bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|DAN}}||1||1||0||0||3||0||+3
|-bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ENG}}||2||0||0||2||2||5||–3
|-bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|FRA}}||1||0||1||0||2||2||0
|-bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|NJE}}||2||1||0||1||3||3||0
|-bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ITA}}||2||0||2||0||2||2||0
|-bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|POLJ}}||1||1||0||0||1||0||+1
|-bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|POR}}||2||0||0||2||0||4||–4
|-bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|IRS}}||1||1||0||0||3||1||+2
|-bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠKO}}||1||1||0||0||3||1||+2
|-bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠPA}}||4||1||0||3||5||10||–5
|-bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠVI}}||1||0||1||0||0||0||0
|-bgcolor=&quot;#bbffbb&quot;
|align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUR}}||3||2||1||0||3||1||+2
|-
|}

==Također pogledajte==
*[[Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih reprezentativaca]]
*[[Hrvatska na Svjetskom nogometnom prvenstvu]]
*[[Hrvatska na UEFA Ligi nacija]]

==Izvori==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija]]
[[Kategorija:Europska prvenstva u nogometu]]
[[Kategorija:Hrvatska na međunarodnim natjecanjima]]</text>
      <sha1>2bs4i3zvq3x1f8d77posago09z7dv7j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chatbot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>606251</id>
    <revision>
      <id>7567034</id>
      <parentid>7421220</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:02:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42304-40</username>
        <id>368272</id>
      </contributor>
      <comment>prošireno s izvorom (Claude, Grok...)</comment>
      <origin>7567034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4431" sha1="5ghozu1z8t916329mx4l9ei32mu1jk1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Anwendungsbeispiel ChatGPT 3.5 bzw. ChatGPT 4o 20240519 212719.png|240px|mini|desno|Primjer primjene [[ChatGPT]]-a.]]
'''''Chatbot''''' je [[Računalni program|računalni program]] (''[[bot]]'') koji [[automatizacija|automatizira]] određene zadatke, obično razgovorom s korisnikom putem konverzacijskog sučelja.&lt;ref&gt;[http://searchdomino.techtarget.com/sDefinition/0,,sid4_gci935566,00.html What is a chatbot?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101102170613/http://searchdomino.techtarget.com/sDefinition/0,,sid4_gci935566,00.html |date=2. studenoga 2010. }} TechTarget. Preuzeto 3. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

Pojednostavljeno rečeno, ''[[Bot|bot]]ovi'' su svojevrsne umanjene aplikacije koje mogu obavljati automatizirane zadatke, kao što su namještanje budilice, donošenje sportskih rezultata i slično. Primjeri ''botova'' su Siri i [[Cortana]].

Suvremeni ''chatbotovi'' uglavnom djeluju ''online'' i koriste se sustavima [[generativna umjetna inteligencija|generativne umjetne inteligencije]] koji mogu održavati razgovor s korisnikom na [[prirodni jezik|prirodnom jeziku]] te simulirati ljudsko ponašanje u razgovoru. Takvi ''chatbotovi'' često se oslanjaju na „[[duboko učenje]]” i [[obrada prirodnog jezika|obradu prirodnog jezika]], iako jednostavniji ''chatbotovi'' postoje već desetljećima.

''Chatbotovi'' temeljeni na umjetnoj inteligenciji najčešće koriste temeljne [[veliki jezični model|velike jezične modele]], poput [[GPT-4]] ili [[Gemini (jezični model)|Geminija]], koji se dodatno prilagođavaju posebnim namjenama postupkom [[fino ugađanje (strojno učenje)|„finog ugađanja”]]. Popularnost ''chatbotova'' znatno je porasla tijekom procvata umjetne inteligencije 2020-ih godina, osobito nakon uspjeha alata [[ChatGPT|ChatGPT-a]], a zatim i konkurentskih sustava kao što su [[Gemini (chatbot)|Gemini]], [[Claude]] i kasnije [[Grok]]. 

Jedno od područja u kojem se ''chatbotovi'' koriste jest korisnička služba i korisnička podrška, gdje djeluju u obliku različitih [[virtualni pomoćnik|virtualnih pomoćnika]].&lt;ref&gt;[https://cai.tools.sap/blog/2017-messenger-bot-landscape/ 2017 Messenger Bot Landscape] SAP. Preuzeto 3. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

==Istraživanja==
Prema istraživanju ''[[think-tank]]a'' »Higher Education Policy Institute« provedenome na tisuću studenata [[preddiplomski studij|preddiplomskih studija]] u UK-u, njih 95 % priznalo je uporabu ''chatbotova'' poput ChatGPT-a u svojem radu; udio studenata koji se služe ''chatbotovima'' u pisanju seminara porastao je s 3 % (2024.) i 8 % (2025.) na 12 % (2026.) te je 37 % ispitanika navelo kako ih [[sveučilište]] potiče na uporabu umjetne inteligencije.&lt;ref&gt;Harding, Eleanor. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/nearly-all-students-say-they-now-use-ai-with-many-admitting-it-makes-them-lazy-and-think-less/ar-AA1YqHHe Nearly all students say they now use AI with many admitting it makes them 'lazy' and 'think less'] ''Daily Mail'' putem msn.com, objavljeno 12. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

Myra Cheng i suradnici su u istraživanju iz 2026. naveli kako su ispitivanjem 11 velikih jezičnih modela i korištenjem odgovora dobivenih od 2405 sudionika otkrili kako su odgovori ''chatbotova'' u oko 51 % slučajeva na dvojbena pitanja bili potvrdni, dok su na ista pitanja kod ljudi oni uvijek bili niječni.&lt;ref&gt;Myra Cheng et al. 2026. [https://www.science.org/doi/10.1126/science.aec8352 Sycophantic AI decreases prosocial intentions and promotes dependence]. ''Science'' '''391''',eaec8352(2026). DOI:10.1126/science.aec8352&lt;/ref&gt;

==Kontroverze==
Nekolicina korisnika [[Reddit]]a otkrila je krajem srpnja 2026. kako je oko dvjesto razgovora korisnika s ''chatbotom'' Claude bilo dostupno i pretraživo na internetu, što je Claude potvrdio navodeći kako korisnici uporabom ''de facto'' pristaju na javnu dostupnost upita.&lt;ref name=SGMI&gt;SyndiGate Media Inc. [https://www.msn.com/en-xl/africa/kenya/some-people-s-chats-with-claude-ai-found-publicly-available-online/ar-AA28QTc0 Some people's chats with Claude AI found publicly available online] msn.com, objavljeno 28. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; Tijekom 2025. otkriveno je i kako je više desetaka tisuća upita (''logs'') korisnika s Grokom također bilo dostupno i pretraživo na internetu, kao i upiti korisnika u alate UI-a u popularnim tražilicama.&lt;ref name=SGMI/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Generativni chatbotovi}}

[[Kategorija:Chatbot| ]]</text>
      <sha1>5ghozu1z8t916329mx4l9ei32mu1jk1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Hrašće na Pješčari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>607957</id>
    <revision>
      <id>7567326</id>
      <parentid>7416356</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:06:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Velebit1991</username>
        <id>366429</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodaj izvor [[m:Web2Cit| #Web2Cit]]</comment>
      <origin>7567326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6621" sha1="ts9bnvjm9r9glmwylqj0njsniz36782" xml:space="preserve">{{Oružani sukob
|naziv        = Bitka za Pješčaru
|dio          = [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]a i [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|slika        =
|opis slike   =
|datum        = [[8. lipnja]] – [[13. lipnja]] [[1993.]]
|mjesto       = [[Pješčara (brdo)|Pješčara]], kota tt. 688 Hrašće, iznad [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]], [[Bosna i Hercegovina]]
|povod        = borba za nadzor nad dominantnim položajem iznad prostora [[Nova Bila|Nove Bile]] i travničkoga bojišta
|teritorij    =
|ishod        = [[Hrvatsko vijeće obrane]] povratilo je kotu Hrašće i zadržalo položaj
|sukobljeni1  = [[File:Logo of Croatian Defence Council.svg|19px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]
|sukobljeni2  = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|19px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
|sukobljeni3  =
|zapovjednik1 =
|zapovjednik2 =
|zapovjednik3 =
|jačina1      = 300 vojnika
|jačina2      = 3.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=portal|first=Braniteljski|date=2021-06-11|title=Bitka za kotu Hrašće na brdu Pješčara: Kako je 300 hrvatskih branitelja zaustavilo deset puta jače mudžahedinske snage tzv. Armije BiH - Braniteljski portal|url=https://www.braniteljski-portal.hr/bitka-za-kotu-hrasce-na-brdu-pjescara-kako-je-300-hrvatskih-branitelja-zaustavilo-deset-puta-jace-mudzahedinske-snage-tzv-armije-bih/|access-date=2026-08-01|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|jačina3      =
|postrojbe1   =
|postrojbe2   =
|postrojbe3   =
|posljedice1  = 69 poginulih&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Uredništvo|date=2021-06-09|title=Bitka za kotu Hrašće -bitka koja je značila ''biti ili ne biti'' za Hrvate Lašvanske doline|url=https://crodex.net/bitka-za-kotu-hrasce-bitka-koja-je-znacila-biti-ili/|access-date=2026-08-01|website=CRODEX.NET|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|posljedice2  = 600 poginulih; nekoliko stotina ranjenih
|posljedice3  =
|bilješke     =
}}

'''Bitka za Pješčaru''' ili '''borbe za kotu Hrašće na Pješčari''' bile su dio [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskoga sukoba]] u [[Središnja Bosna|središnjoj Bosni]], vođen u lipnju [[1993.]] na uzvisini [[Pješčara (brdo)|Pješčara]] iznad [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]]. Riječ je o lokalnoj, ali taktički važnoj bitci za kotu tt. 688 Hrašće, koja je nadzirala prilaze prostoru [[Nova Bila|Nove Bile]] i istočnoga dijela travničkoga bojišta.{{sfn|Cmrečnjak|2019|pp=41–42}}

Kota Hrašće nalazila se na položaju s kojega se nadzirao prostor između travničkoga i lašvanskoga bojišta. U znanstvenom radu o sukobu u Lašvanskoj dolini navodi se da je brigada ''Frankopan'' imala zadaću obrane kote tt. 688 Hrašće, odnosno Pješčare, o kojoj je, prema tadašnjim procjenama HVO-a, ovisio „opstanak Stare i Nove Bile”.{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

== Borbe u lipnju 1993. ==
Borbe za Pješčaru bile su dio šire ofenzive [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] na prostoru travničke i bilećke bojišnice početkom lipnja [[1993.]] U presudi u predmetu ''[[Predmet Delić|Delić]]'' [[Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]] navodi se da su se događaji od [[8. lipnja]] [[1993.]] odvijali u sklopu ofenzive koju je ARBiH pokrenula u dolini [[Bila (rijeka)|Bile]] protiv [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/tjug/bcs/080915bcs.pdf |title=Predmet Delić, prvostupanjska presuda |publisher=Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju |date=15. rujna 2008. |pages=67–68 |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;

Prema Cmrečnjakovu radu, HVO se [[10. lipnja]] pokušao konsolidirati na istočnom dijelu općine [[Travnik]] nakon početnih napada ARBiH. Snage ARBiH zauzele su [[12. lipnja]] tvornicu šibica u [[Putićevo|Putićevu]], visoravan Gostunj i kotu tt. 688 Hrašće, koju je brigada ''Frankopan'' vratila pod nadzor HVO-a već [[13. lipnja]].{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

Nakon uspostave nove crte razgraničenja brigada ''Frankopan'' preuzela je obranu crte od Pokrajčića do Kule, dok je Travnička brigada držala nastavak položaja prema Nević Polju.{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

Bitke za kotu nastavile su se i narednih 6 mjeseci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Jurmanović|first=Dražen|date=2025-06-12|title=32 godine od Bitke za Novu Bilu i Lašvansku dolinu: Sjećanje na Pješčaru – simbol otpora i žrtve hrvatskih branitelja|url=https://portal-veterani.info/32-godine-od-bitke-za-novu-bilu-i-lasvansku-dolinu-sjecanje-na-pjescaru-simbol-otpora-i-zrtve-hrvatskih-branitelja/|access-date=2026-03-31|website=Portal Veteran|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Značenje ==
Iako se u publicističkim i komemorativnim prikazima Pješčara često opisuje kao jedna od presudnih točaka obrane hrvatskih položaja u Lašvanskoj dolini, u pouzdanijim izvorima čvrsto je potvrđena ponajprije njezina lokalna taktička važnost u lipanjskim borbama [[1993.]] godine. Zbog toga se podaci o ukupnom trajanju bitke, broju sudionika i gubitcima u različitim prikazima razlikuju, pa ih bez dodatne potvrde ne treba uzimati kao konačno utvrđene činjenice.{{sfn|Cmrečnjak|2019|pp=41–42}}

Pješčara je nakon rata postala mjesto sjećanja na poginule hrvatske branitelje iz središnje Bosne. [[HRT]] je u vijesti preuzetoj od [[Hina|Hine]] 2025. opisao Pješčaru kao mjesto pogibije hrvatskih branitelja u obrani [[Nova Bila|Nove Bile]] i središnje Bosne, dok je Hina istoga dana izvijestila o oskvrnuću spomen-kompleksa posvećenoga poginulim hrvatskim braniteljima na toj lokaciji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/bih-novi-incident-na-spomen-obiljezlju-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-pjescari-12254267 |title=BiH: Novi incident na spomen-obilježlju poginulim hrvatskim braniteljima na Pješčari |publisher=HRT / Hina |date=19. srpnja 2025. |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hina.hr/vijest/12010736 |title=Oskvrnut spomen kompleks HVO-u u središnjoj Bosni |publisher=Hina |date=19. srpnja 2025. |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==
* [[Lašvanska dolina]]
* [[Nova Bila]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* {{cite book
 |last=Cmrečnjak
 |first=Marko
 |title=Ratni sukob HVO-a i ARBiH u Lašvanskoj dolini
 |location=Osijek
 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
 |year=2019
 |url=https://repozitorij.ffos.hr/en/object/ffos%3A4824
 |ref={{harvid|Cmrečnjak|2019}}
}}

[[Kategorija:Bitke u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]
[[Kategorija:Travnik u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]]</text>
      <sha1>ts9bnvjm9r9glmwylqj0njsniz36782</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567356</id>
      <parentid>7567326</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:50:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42592-62</username>
        <id>368339</id>
      </contributor>
      <origin>7567356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6625" sha1="62cwfgbxifon1lam7cb9fd1x2ze8ete" xml:space="preserve">{{Oružani sukob
|naziv        = Bitka za Pješčaru
|dio          = [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]a i [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|slika        =
|opis slike   =
|datum        = [[8. lipnja]] – [[13. lipnja]] [[1993.]]
|mjesto       = [[Pješčara (brdo)|Pješčara]], kota tt. 688 Hrašće, iznad [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]], [[Bosna i Hercegovina]]
|povod        = borba za nadzor nad dominantnim položajem iznad prostora [[Nova Bila|Nove Bile]] i travničkoga bojišta
|teritorij    =
|ishod        = [[Hrvatsko vijeće obrane]] povratilo je kotu Hrašće i zadržalo položaj
|sukobljeni1  = [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|19px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]
|sukobljeni2  = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|19px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
|sukobljeni3  =
|zapovjednik1 =
|zapovjednik2 =
|zapovjednik3 =
|jačina1      = 300 vojnika
|jačina2      = 3.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=portal|first=Braniteljski|date=2021-06-11|title=Bitka za kotu Hrašće na brdu Pješčara: Kako je 300 hrvatskih branitelja zaustavilo deset puta jače mudžahedinske snage tzv. Armije BiH - Braniteljski portal|url=https://www.braniteljski-portal.hr/bitka-za-kotu-hrasce-na-brdu-pjescara-kako-je-300-hrvatskih-branitelja-zaustavilo-deset-puta-jace-mudzahedinske-snage-tzv-armije-bih/|access-date=2026-08-01|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|jačina3      =
|postrojbe1   =
|postrojbe2   =
|postrojbe3   =
|posljedice1  = 69 poginulih&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Uredništvo|date=2021-06-09|title=Bitka za kotu Hrašće -bitka koja je značila ''biti ili ne biti'' za Hrvate Lašvanske doline|url=https://crodex.net/bitka-za-kotu-hrasce-bitka-koja-je-znacila-biti-ili/|access-date=2026-08-01|website=CRODEX.NET|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|posljedice2  = 600 poginulih; nekoliko stotina ranjenih
|posljedice3  =
|bilješke     =
}}

'''Bitka za Pješčaru''' ili '''borbe za kotu Hrašće na Pješčari''' bile su dio [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskoga sukoba]] u [[Središnja Bosna|središnjoj Bosni]], vođen u lipnju [[1993.]] na uzvisini [[Pješčara (brdo)|Pješčara]] iznad [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]]. Riječ je o lokalnoj, ali taktički važnoj bitci za kotu tt. 688 Hrašće, koja je nadzirala prilaze prostoru [[Nova Bila|Nove Bile]] i istočnoga dijela travničkoga bojišta.{{sfn|Cmrečnjak|2019|pp=41–42}}

Kota Hrašće nalazila se na položaju s kojega se nadzirao prostor između travničkoga i lašvanskoga bojišta. U znanstvenom radu o sukobu u Lašvanskoj dolini navodi se da je brigada ''Frankopan'' imala zadaću obrane kote tt. 688 Hrašće, odnosno Pješčare, o kojoj je, prema tadašnjim procjenama HVO-a, ovisio „opstanak Stare i Nove Bile”.{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

== Borbe u lipnju 1993. ==
Borbe za Pješčaru bile su dio šire ofenzive [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] na prostoru travničke i bilećke bojišnice početkom lipnja [[1993.]] U presudi u predmetu ''[[Predmet Delić|Delić]]'' [[Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]] navodi se da su se događaji od [[8. lipnja]] [[1993.]] odvijali u sklopu ofenzive koju je ARBiH pokrenula u dolini [[Bila (rijeka)|Bile]] protiv [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/tjug/bcs/080915bcs.pdf |title=Predmet Delić, prvostupanjska presuda |publisher=Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju |date=15. rujna 2008. |pages=67–68 |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;

Prema Cmrečnjakovu radu, HVO se [[10. lipnja]] pokušao konsolidirati na istočnom dijelu općine [[Travnik]] nakon početnih napada ARBiH. Snage ARBiH zauzele su [[12. lipnja]] tvornicu šibica u [[Putićevo|Putićevu]], visoravan Gostunj i kotu tt. 688 Hrašće, koju je brigada ''Frankopan'' vratila pod nadzor HVO-a već [[13. lipnja]].{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

Nakon uspostave nove crte razgraničenja brigada ''Frankopan'' preuzela je obranu crte od Pokrajčića do Kule, dok je Travnička brigada držala nastavak položaja prema Nević Polju.{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

Bitke za kotu nastavile su se i narednih 6 mjeseci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Jurmanović|first=Dražen|date=2025-06-12|title=32 godine od Bitke za Novu Bilu i Lašvansku dolinu: Sjećanje na Pješčaru – simbol otpora i žrtve hrvatskih branitelja|url=https://portal-veterani.info/32-godine-od-bitke-za-novu-bilu-i-lasvansku-dolinu-sjecanje-na-pjescaru-simbol-otpora-i-zrtve-hrvatskih-branitelja/|access-date=2026-03-31|website=Portal Veteran|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Značenje ==
Iako se u publicističkim i komemorativnim prikazima Pješčara često opisuje kao jedna od presudnih točaka obrane hrvatskih položaja u Lašvanskoj dolini, u pouzdanijim izvorima čvrsto je potvrđena ponajprije njezina lokalna taktička važnost u lipanjskim borbama [[1993.]] godine. Zbog toga se podaci o ukupnom trajanju bitke, broju sudionika i gubitcima u različitim prikazima razlikuju, pa ih bez dodatne potvrde ne treba uzimati kao konačno utvrđene činjenice.{{sfn|Cmrečnjak|2019|pp=41–42}}

Pješčara je nakon rata postala mjesto sjećanja na poginule hrvatske branitelje iz središnje Bosne. [[HRT]] je u vijesti preuzetoj od [[Hina|Hine]] 2025. opisao Pješčaru kao mjesto pogibije hrvatskih branitelja u obrani [[Nova Bila|Nove Bile]] i središnje Bosne, dok je Hina istoga dana izvijestila o oskvrnuću spomen-kompleksa posvećenoga poginulim hrvatskim braniteljima na toj lokaciji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/bih-novi-incident-na-spomen-obiljezlju-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-pjescari-12254267 |title=BiH: Novi incident na spomen-obilježlju poginulim hrvatskim braniteljima na Pješčari |publisher=HRT / Hina |date=19. srpnja 2025. |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hina.hr/vijest/12010736 |title=Oskvrnut spomen kompleks HVO-u u središnjoj Bosni |publisher=Hina |date=19. srpnja 2025. |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==
* [[Lašvanska dolina]]
* [[Nova Bila]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* {{cite book
 |last=Cmrečnjak
 |first=Marko
 |title=Ratni sukob HVO-a i ARBiH u Lašvanskoj dolini
 |location=Osijek
 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
 |year=2019
 |url=https://repozitorij.ffos.hr/en/object/ffos%3A4824
 |ref={{harvid|Cmrečnjak|2019}}
}}

[[Kategorija:Bitke u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]
[[Kategorija:Travnik u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]]</text>
      <sha1>62cwfgbxifon1lam7cb9fd1x2ze8ete</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567381</id>
      <parentid>7567356</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:51:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>[[WP:VI]], lako moguće da je Wikipedija izvor tim člancima</comment>
      <origin>7567381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5890" sha1="irnowinw1kvzsai3xtgxtb52rte9yu7" xml:space="preserve">{{Oružani sukob
|naziv        = Bitka za Pješčaru
|dio          = [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]a i [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|slika        = 
|opis slike   = 
|datum        = [[8. lipnja]] – [[13. lipnja]] [[1993.]]
|mjesto       = [[Pješčara (brdo)|Pješčara]], kota tt. 688 Hrašće, iznad [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]], [[Bosna i Hercegovina]]
|povod        = borba za nadzor nad dominantnim položajem iznad prostora [[Nova Bila|Nove Bile]] i travničkoga bojišta
|teritorij    = 
|ishod        = [[Hrvatsko vijeće obrane]] povratilo je kotu Hrašće i zadržalo položaj
|sukobljeni1  = [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|19px]] [[Hrvatsko vijeće obrane]]
|sukobljeni2  = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|19px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
|sukobljeni3  = 
|zapovjednik1 = 
|zapovjednik2 = 
|zapovjednik3 = 
|jačina1      = 300 vojnika
|jačina2      = 3000 vojnika
|jačina3      = 
|postrojbe1   = 
|postrojbe2   = 
|postrojbe3   = 
|posljedice1  = 69 poginulih
|posljedice2  = 600 poginulih; nekoliko stotina ranjenih
|posljedice3  = 
|bilješke     = 
}}

'''Bitka za Pješčaru''' ili '''borbe za kotu Hrašće na Pješčari''' bile su dio [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskoga sukoba]] u [[Središnja Bosna|središnjoj Bosni]], vođen u lipnju [[1993.]] na uzvisini [[Pješčara (brdo)|Pješčara]] iznad [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]]. Riječ je o lokalnoj, ali taktički važnoj bitci za kotu tt. 688 Hrašće, koja je nadzirala prilaze prostoru [[Nova Bila|Nove Bile]] i istočnoga dijela travničkoga bojišta.{{sfn|Cmrečnjak|2019|pp=41–42}}

Kota Hrašće nalazila se na položaju s kojega se nadzirao prostor između travničkoga i lašvanskoga bojišta. U znanstvenom radu o sukobu u Lašvanskoj dolini navodi se da je brigada ''Frankopan'' imala zadaću obrane kote tt. 688 Hrašće, odnosno Pješčare, o kojoj je, prema tadašnjim procjenama HVO-a, ovisio „opstanak Stare i Nove Bile”.{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

== Borbe u lipnju 1993. ==
Borbe za Pješčaru bile su dio šire ofenzive [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] na prostoru travničke i bilećke bojišnice početkom lipnja [[1993.]] U presudi u predmetu ''[[Predmet Delić|Delić]]'' [[Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]] navodi se da su se događaji od [[8. lipnja]] [[1993.]] odvijali u sklopu ofenzive koju je ARBiH pokrenula u dolini [[Bila (rijeka)|Bile]] protiv [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.icty.org/x/cases/delic/tjug/bcs/080915bcs.pdf |title=Predmet Delić, prvostupanjska presuda |publisher=Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju |date=15. rujna 2008. |pages=67–68 |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;

Prema Cmrečnjakovu radu, HVO se [[10. lipnja]] pokušao konsolidirati na istočnom dijelu općine [[Travnik]] nakon početnih napada ARBiH. Snage ARBiH zauzele su [[12. lipnja]] tvornicu šibica u [[Putićevo|Putićevu]], visoravan Gostunj i kotu tt. 688 Hrašće, koju je brigada ''Frankopan'' vratila pod nadzor HVO-a već [[13. lipnja]].{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

Nakon uspostave nove crte razgraničenja brigada ''Frankopan'' preuzela je obranu crte od Pokrajčića do Kule, dok je Travnička brigada držala nastavak položaja prema Nević Polju.{{sfn|Cmrečnjak|2019|p=41}}

Bitke za kotu nastavile su se i narednih 6 mjeseci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Jurmanović|first=Dražen|date=2025-06-12|title=32 godine od Bitke za Novu Bilu i Lašvansku dolinu: Sjećanje na Pješčaru – simbol otpora i žrtve hrvatskih branitelja|url=https://portal-veterani.info/32-godine-od-bitke-za-novu-bilu-i-lasvansku-dolinu-sjecanje-na-pjescaru-simbol-otpora-i-zrtve-hrvatskih-branitelja/|access-date=2026-03-31|website=Portal Veteran|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Značenje ==
Iako se u publicističkim i komemorativnim prikazima Pješčara često opisuje kao jedna od presudnih točaka obrane hrvatskih položaja u Lašvanskoj dolini, u pouzdanijim izvorima čvrsto je potvrđena ponajprije njezina lokalna taktička važnost u lipanjskim borbama [[1993.]] godine. Zbog toga se podaci o ukupnom trajanju bitke, broju sudionika i gubitcima u različitim prikazima razlikuju, pa ih bez dodatne potvrde ne treba uzimati kao konačno utvrđene činjenice.{{sfn|Cmrečnjak|2019|pp=41–42}}

Pješčara je nakon rata postala mjesto sjećanja na poginule hrvatske branitelje iz središnje Bosne. [[HRT]] je u vijesti preuzetoj od [[Hina|Hine]] 2025. opisao Pješčaru kao mjesto pogibije hrvatskih branitelja u obrani [[Nova Bila|Nove Bile]] i središnje Bosne, dok je Hina istoga dana izvijestila o oskvrnuću spomen-kompleksa posvećenoga poginulim hrvatskim braniteljima na toj lokaciji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/bih-novi-incident-na-spomen-obiljezlju-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-pjescari-12254267 |title=BiH: Novi incident na spomen-obilježlju poginulim hrvatskim braniteljima na Pješčari |publisher=HRT / Hina |date=19. srpnja 2025. |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.hina.hr/vijest/12010736 |title=Oskvrnut spomen kompleks HVO-u u središnjoj Bosni |publisher=Hina |date=19. srpnja 2025. |access-date=2026-03-31}}&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==
* [[Lašvanska dolina]]
* [[Nova Bila]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* {{cite book
 |last=Cmrečnjak
 |first=Marko
 |title=Ratni sukob HVO-a i ARBiH u Lašvanskoj dolini
 |location=Osijek
 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
 |year=2019
 |url=https://repozitorij.ffos.hr/en/object/ffos%3A4824
 |ref={{harvid|Cmrečnjak|2019}}
}}

[[Kategorija:Bitke u Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]
[[Kategorija:Travnik u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]]</text>
      <sha1>irnowinw1kvzsai3xtgxtb52rte9yu7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aphex Twin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>608038</id>
    <revision>
      <id>7567304</id>
      <parentid>7480331</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:54:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76192" sha1="lkwvfotx7jmt2gv9ncudblk59ivjdmw" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|kolovoz 2021.}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Aphex Twin
| Img                  = Aphex Twin 2.jpg
| Img_capt             = James tijekom nastupa u [[Torino|Torinu]] 2007. godine.
| Img_size             = 
| Landscape            = da
| Background           = instrumentalist
| Rodno_ime            = Richard David James
| Pseudonim            = AFX, Polygon Window, Caustic Window, Blue Calx, The Dice Man, GAK, Power-Pill, Q-Chastic, The Tuss, Phonic Boy on Dope
| Rođenje              = [[18. kolovoza]] [[1971.]]
| Mjesto rođenja       = [[Limerick]], [[Irska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[sintesajzer]], [[klavir]], softverski sintesajzer, bubnjarski stroj, sekvencer, sempler
| Žanr                 = [[elektronička glazba]], [[IDM]], [[techno]], [[ambijentalna glazba]], [[eksperimentalna glazba]]
| Zanimanje            = glazbeni producent, [[glazbenik]], [[skladatelj]], [[DJ]]
| Djelatno_razdoblje   = 1985. - danas
| Producentska_kuća    = [[Warp (izdavač)|Warp]], [[Sire Records|Sire]], [[Rephlex Records|Rephlex]]
| Angažman             = [[Universal Indicator]]&lt;br&gt;[[Mike &amp; Rich]]&lt;br&gt;[[Squarepusher]]&lt;br&gt;[[Luke Vibert]]
| URL                  = {{URL|http://warp.net/aphex-twin}}
| nagrade              =
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Richard David James''' ([[Limerick]], [[18. kolovoza]] [[1971.]]), poznatiji po snimateljskom [[pseudonim]]u '''Aphex Twin''', [[UK|britanski]] je [[elektronička glazba|elektronički]] [[glazbenik]] iz [[Cornwall]]a. Poznat je po utjecajnom i idiosinkrastičnom radu tijekom 90-ih godina 20. stoljeća u glazbenim žanrovima kao što su [[ambijentalna glazba|ambijentalni]] [[techno]] i [[IDM]], za koji je dobio masovne pohvale kritičara.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |author=John Bush |url=http://www.allmusic.com/artist/aphex-twin-mn0000493848/biography |title=Aphex Twin &amp;#124; Biography &amp; History |publisher=[[AllMusic]] |accessdate=2016-07-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;r&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |last1=Vozick-Levinson |first1=Simon |title=Aphex Twin on New 'Syro' LP: 'I'm Feeling Really Horny About It – and Very Smug' |url=https://www.rollingstone.com/music/features/aphex-twin-on-new-syro-lp-im-feeling-really-horny-about-it-and-very-smug-20140903 |website=[[Rolling Stone]] |accessdate=2017-06-05 |archive-date=15. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170615050200/http://www.rollingstone.com/music/features/aphex-twin-on-new-syro-lp-im-feeling-really-horny-about-it-and-very-smug-20140903 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Također je jedan od osnivača [[Rephlex Records]]a s [[Grant Wilson-Claridge|Grantom Wilson-Claridgeom]].&lt;ref name=&quot;lester&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite news |first=Paul |last=Lester |title=Tank boy |url=http://arts.guardian.co.uk/fridayreview/story/0,,734809,00.html |work=[[The Guardian]] |publisher=Guardian Media Group |date=2001-10-05 |accessdate=2008-06-14 |location=London |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080610133038/http://arts.guardian.co.uk/fridayreview/story/0%2C%2C734809%2C00.html |archivedate=2008-06-10 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Izvorno objavljujući [[acid techno|''acid techno'']]-glazbu pod pseudonimima '''AFX''' i '''Polygon Window''', James je prvi put dobio sveopće pohvale kritičara za [[album]] ''[[Selected Ambient Works 85–92]]'' iz 1992. Postao je slavan i u glavnoj struji uz pomoć EP-a ''[[Come to Daddy]]'' iz [[1997.]] i singla &quot;[[Windowlicker]]&quot; iz [[1999.]] Nakon objave albuma ''[[Drukqs]]'' [[2001.]] James neko vrijeme nije objavljivao glazbene uratke pod glavnim pseudonimom, ali je objavio seriju EP-ova ''[[Analord]]'' [[2005.]] pod pseudonimom AFX. Pod imenom Aphex Twin [[2014.]] je objavio album ''[[Syro]],'' za koji je osvojio nagradu [[Grammy]] za najbolji dance/elektronički album.

==Životopis==
===Rani život===
[[Datoteka:Land's End, Cornwall, England.jpg|thumb|desno|James je odrastao u [[Cornwall]]u (na slici: litice u Land's Endu)]]
James se rodio u [[Limerick]]u&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.irishtimes.com/blogs/ontherecord/2015/01/14/the-aphex-twin-has-spoken/ |title=Statement by Warp Records |accessdate=2015-01-14 |date=Siječanj 2015.}}&lt;/ref&gt; u [[Wales|velškoj]] obitelji, a odrastao je u [[Lanner, Cornwall|Lanneru u Cornwallu]] s dvjema starijim sestrama; ondje je proveo &quot;vrlo sretno&quot; djetinjstvo tijekom kojeg su &quot;uglavnom smjeli raditi što su htjeli&quot;.&lt;ref name=&quot;oconnell&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.aphextwin.nu/learn/100771194880071.shtml |title=Untitled |accessdate=2008-06-14 |last=O'Connell |first=John |date=Listopad 2001. |work=The Face |publisher=EMAP |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080615033834/http://www.aphextwin.nu/learn/100771194880071.shtml |archivedate=2008-06-15 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Uživao je u tamošnjem životu te se osjećao kao da je odijeljen od obližnjih gradova i ostatka svijeta.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.aphextwin.nu/learn/98494129834161.shtml |title=Interview by Theresa Stern |accessdate=2008-06-14 |last=Stern |first=Theresa |date=Rujan 1997. |work=The Aphex Twin Community |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080402004414/http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98494129834161.shtml |archivedate=2008-04-02 |deadurl=no |df=dmy}}&lt;/ref&gt; Jedan od njegovih najranijih glazbenih eksperimenata u djetinjstvu bilo je igranje žicama koje su se nalazile unutar obiteljskog klavira, što je slično eksperimentima s prepariranim klavirom skladatelja [[John Cage|Johna Cagea]]. S devet je godina počeo kupovati kasete i kasetofone.&lt;ref name=&quot;tq&quot;/&gt; James je bio učenik škole u kornvolskom gradu [[Redruth|Redruthu]]&lt;ref name=&quot;Stuart Aitken&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.stuartaitken.com/post/43555798376/aphextwin |title=Rephlexology |date=2003-11-28 |author=Stuart Aitken |work=mad.co.uk}}&lt;/ref&gt; i izjavio je da je kao jedanaestogodišnjak proizveo zvuk na [[ZX81|Sinclairu ZX81]] (stroju bez zvučnog hardvera):
&lt;blockquote&gt;Kad mi je bilo 11, osvojio sam 50 [[Britanska funta|funti]] na natjecanju za taj program koji je stvarao zvuk na ZX81. Niste mogli stvoriti zvuk na ZX81, ali sam se igrao sa [[strojni jezik|strojnim jezikom]] te naišao na neke kodove koji su vraćali televizijski signal; kad biste pojačali glasnoću, dolazilo bi do te vrlo čudne buke.&lt;ref name=&quot;oconnell&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt; Međutim, tu je tvrdnju opovrgnuo članak u časopisu ''[[Fact]]'' dokazavši da je druga osoba pobijedila na tom natjecanju i osvojila šest funti, a ne 50.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.factmag.com/2017/04/14/funny-little-man-the-facts-and-fictions-of-aphex-twins-mythology/ |title=10 strange Aphex Twin myths and the truth behind them |date=2017-04-14 |website=Factmag.com |language=en-US |access-date=2019-04-18}}&lt;/ref&gt;

Prema riječima glazbenika Benjamina Middletona James je sljedeće godine počeo stvarati glazbu.&lt;ref name=&quot;middleton&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://groups.google.com/group/alt.rave/browse_thread/thread/bd94e30720889cc4?pli=1 |title=~~ rephlex ~~ aphex ~~ drn ~~ |last=Middleton |first=Benjamin |date=Listopad 1992.}}&lt;/ref&gt; S dvanaest je godina kupio svoj prvi [[sintesajzer]], koji je samostalno sastavio: &quot;Počeo sam modificirati analogni sintesajzer i smeće koje sam kupio te postao ovisan o stvaranju zvukova. To me jako uzbuđivalo. U to vrijeme nisam baš slušao glazbu.&quot;&lt;ref name=&quot;tq&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |last1=Reynolds |first1=Simon |title=A Classic Aphex Twin Interview. Simon Reynolds Talks To Richard D. James |url=http://thequietus.com/articles/04483-simon-reynolds-interview-with-aphex-twin-melody-maker-1993-warp |website=The Quietus |accessdate=2018-03-26}}&lt;/ref&gt; Kao tinejdžer radio je kao [[disk-džokej]] u Shire Horse Innu u [[St Ives, Cornwall|St Ivesu]], s [[Tom Middleton|Tomom Middletonom]] u Bowgie Innu u [[Crantock|Crantocku]] te na plažama u okolici Cornwalla. Studirao je na [[Fakultet u Cornwallu|Kornvolskom fakultetu]] od 1988. do 1990., gdje je diplomirao strojarstvo. Izjavio je da su, što se tiče njegovih studija, &quot;glazba i elektronika išle ruka pod ruku&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite journal |last=Robinson |first=Dave |date=Travanj 1993. |title=The Aphex Effect |journal=Future Music}}&lt;/ref&gt; James je završio fakultet; prema riječima njegova predavača James je često nosio slušalice tijekom praktičkih vježbi i &quot;bez sumnje razmišljao o miksevima na kojima će poslije raditi&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite news |first=Janet |last=Murray |title=College days |url=http://education.guardian.co.uk/egweekly/story/0,,2100257,00.html |work=[[The Guardian]] |publisher=Guardian Media Group |date=2007-06-12 |accessdate=2008-06-14 |location=London |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080626093339/http://education.guardian.co.uk/egweekly/story/0%2C%2C2100257%2C00.html |archivedate=2008-06-26 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

===Početak 90-ih godina 20. stoljeća: Rana karijera===
James se 1989. sprijateljio s Grantom Wilson-Claridgeom dok su svaki drugi tjedan radili kao [[DJ]]-evi u [[pub]]u Bowgie u blizini [[Newquay]]ja. Wilson-Claridgea zainteresirao je njegov set i, kad je otkrio da James pušta snimke vlastite glazbe, predložio mu je da zajedno počnu snimati albume. U početku su objavljivali snimke na gramofonskim pločama kako bi je mogli čuti njihovi prijatelji; budući da zbog zemljopisne izolacije nisu mogli doći do glazbe koju su htjeli čuti, odlučili su stvoriti vlastitu.&lt;ref name=&quot;Stuart Aitken&quot; /&gt;

Jamesovo je prvo izdanje pod imenom Aphex Twin, poslije promijenjenom u AFX, bio dvanaestoinčni [[EP]] ''[[Analogue Bubblebath]]'' iz 1991., koji je objavio [[Mighty Force Records]]. Skladba &quot;En Trance to Exit&quot; snimljena je s Tomom Middletonom, također znanom pod imenom Schizophrenia.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://groups.google.com/group/alt.rave/browse_thread/thread/bd94e30720889cc4/7958a9d0de1c453d? |title=~~ rephlex ~~ aphex ~~ drn ~~ |accessdate=2008-06-14 |last=Middleton |first=Benjamin |date=1992-10-30 |work=alt.rave}}&lt;/ref&gt; EP se pojavio na popisu pjesama [[Kiss 100 London|Kiss FM-a]], utjecajne londonske radijske postaje koja mu je pripomogla da postane uspješan.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.exclaim.ca/articles/timeline.aspx |title=Aphex Twin – The Contrarian |accessdate=2008-06-14 |last=Turenne |first=Martin |date=Travanj 2003. |work=Exclaim! |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080603022308/http://www.exclaim.ca/articles/timeline.aspx |archivedate=2008-06-03 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Godine 1991. James i Wilson-Claridge osnovali su [[Rephlex Records]] kako bi promovirali &quot;inovaciju u dinamici [[Acid house|acida]] – obožavana i neshvaćena žanra [[House glazba|''housea'']] koji su neki zaboravili, a drugima je tek nov, pogotovo u Britaniji&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://groups.google.com/group/alt.rave/browse_thread/thread/2b1d14ae853ba101/7a4d8b6191bb3e55? |title=~~~ The definitive RePHLeX ~~~ |accessdate=2008-06-14 |last=Wilson-Claridge |first=Grant |date=1992-11-30 |work=alt.rave}}&lt;/ref&gt; James je od 1991. do 1993. objavio dva EP-a u serijalu ''[[Analogue Bubblebath]]'' (jedan bez imena, a drugi pod imenom AFX) i EP ''[[Bradley's Beat]]'' pod pseudonimom Bradley Strider. Iako se preselio u London kako bi se upisao na elektronički tečaj na [[Sveučilište Kingston|Kingston Polytechnicu]], priznao je [[David Toop|Davidu Toopu]] da je prestao pohađati tečaj jer se želio nastaviti baviti [[techno|''technom'']].&lt;ref name=&quot;Too&quot;&gt;{{cite web |url=http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98136154898147.shtml |title=Lost in space |accessdate=2008-06-14 |last=Toop |first=David |date=Ožujak 1994. |work=The Face |publisher=EMAP |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080603074638/http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98136154898147.shtml |archivedate=2008-06-03 |deadurl=yes |df=dmy}}&lt;/ref&gt;

===1992. – 1995.: Uspjeh===
Prvi je studijski album Aphexa Twina ''[[Selected Ambient Works 85–92]]'' objavljen 1992. pod licencijom [[R&amp;S Records]]a i dobio je pohvale kritičara; John Bush s mrežnog mjesta [[AllMusic]] nazvao ga je &quot;prekretnicom u [[ambijentalna glazba|ambijentalnoj glazbi]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/selected-ambient-works-85-92-mw0000213259 |title=Review |accessdate=2008-06-14 |last=Bush |first=John |work=[[Allmusic]] |publisher=All Media Guide |archive-date=8. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120608064028/https://www.allmusic.com/album/selected-ambient-works-85-92-mw0000213259 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Godine 2002. ''[[Rolling Stone]]'' o albumu je izjavio: &quot;Aphex Twin proširio se daleko izvan ambijentalne glazbe [[Brian Eno|Briana Ena]] spajajući lijepe zvučne slike s oceanskim ritmovima i basističkim dionicama.&quot;&lt;ref name=&quot;blashill&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.rollingstone.com/artists/aphextwin/albums/album/218371/review/6067595/selected_ambient_works_8592 |title=Selected Ambient Works 85-92 |accessdate=2008-06-14 |last=Blashill |first=Pat |date=2002-11-19 |work=[[Rolling Stone]] |publisher=Wenner Publishing |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080612021837/http://www.rollingstone.com/artists/aphextwin/albums/album/218371/review/6067595/selected_ambient_works_8592 |archivedate=2008-06-12 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; [[Pitchfork]] je smatrao da se pjesme na albumu &quot;nalaze među najzanimljivijom glazbom stvorenom pomoću tipkovnice i računala&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/14986-selected-ambient-works-85-92 |title=Selected Ambient Works 85-92 |accessdate=2008-10-19 |last=Pecoraro |first=David |date=2002-02-20 |work=Pitchfork |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080920140017/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/14986-selected-ambient-works-85-92 |archivedate=2008-09-20 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Međutim, kritičari su istaknuli da su pjesme snimljene na kasetama i da je njihova kvaliteta zvuka uglavnom loša.

James je 1992. također objavio ''[[Xylem Tube EP]]'' i ''[[Digeridoo (singl)|Digeridoo]]'' (prvi je reproducirao DJ Colin Faver na londonskoj radijskoj postaji Kiss FM) kao Aphex Twin, ''[[Pac-Man (album)|Pac-Man EP]]'' (utemeljen na [[Pac-Man|istoimenoj arkadnoj igri]]) kao Power-Pill i dva od svoja četiri EP-a u serijalu ''Joyrex'' (''[[Joyrex J4 EP]]'' i ''[[Joyrex J5 EP]]'') kao Caustic Window. &quot;Digeridoo&quot; se našao na 55. mjestu ljestvice Britanskih singlova te je za nj ''Rolling Stone'' rekao da je predvidio [[drum and bass|''drum and bass'']].&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.rollingstone.com/artists/aphextwin/biography |title=Biography |accessdate=2008-06-14 |year=2001 |work=The Rolling Stone Encyclopedia of Rock &amp; Roll |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080622142914/http://www.rollingstone.com/artists/aphextwin/biography |archivedate=2008-06-22 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Skladao je &quot;Digeridoo&quot; kako bi raščistio publiku nakon ''ravea''.&lt;ref name=&quot;AphexEffect&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite journal |last=Robinson |first=Dave |url=http://bytenoise.co.uk/The_Aphex_Effect.jpg |date=Travanj 1993. |title=The Aphex Effect |journal=Future Music}}&lt;/ref&gt; Te su rane uratke objavili Rephlex Records, [[Mighty Force]] iz [[Exeter]]a i R&amp;S Records iz [[Belgija|Belgije]].&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/radio1/maryannehobbs/tracklistingarchive.shtml?20051206 |title=tracklisting |accessdate=2008-06-14 |last=Hobbs |first=Mary Anne |date=2005-12-06 |work=Mary Anne Hobbs |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

Godine 1993. James je objavio ''[[Analogue Bubblebath 3]]''; EP [[On (pjesma)|''On'']] i njegov remiksani EP; ''[[Bradley's Robot]],'' drugi EP pod imenom Bradley Strider; još dva EP-a kao Caustic Window te ''[[Surfing on Sine Waves]]'' i &quot;[[Quoth]] EP&quot;, prva dva izdanja pod licencijom Warp Recordsa. Godine 1994. Warp Records objavio je ''[[Selected Ambient Works Volume II]]'', album koji je sadržavao manje ''beatova'' i [[melodija|melodičniji]] zvuk od prethodnog albuma. Imena pjesama opisana su simbolima [[strukturni krug|strukturnih krugova]], a svakomu od njih pridružena je odgovarajuća slika u knjižici albuma (osim pjesmi &quot;Blue Calx&quot;). Kako bi dešifrirali nazive, slušatelji su trebali usporediti trajanje svake skladbe s veličinom simbola strukturnih krugova; primjerice, ime prve skladbe (često nazivane &quot;Cliffs&quot;) dobiva se kombiniranjem prvog simbola s prvom slikom (stjenovite litice).&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98491895499398.shtml |title=The Saw II Graphical F.A.Q |accessdate=2008-06-14 |year=2001 |work=The Aphex Twin Community |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080304212918/http://xltronic.com/nostalgia/aphextwin.nu/v4/learn/98491895499398.shtml |archivedate=2008-03-04}}&lt;/ref&gt; James je u časopisu ''[[The Wire]]'' i drugdje izjavio da su skladbe nadahnuli [[lucidni snovi]] i [[sinestezija]]. Među ostalim uradcima objavljenim 1994. nalaze se četvrti EP u serijalu ''Analogue Bubblebath,'' ''[[GAK (album)|GAK]]'' (sačinjen od ranih demouradaka poslanih Warp Recordsu) i ''[[Classics]]'', kompilacija koja se sastojala od EP-a &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Digeridoo&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt; i ''Xylem Tube EP''-a.

Za naslovnicu albuma iz 1995. ''[[...I Care Because You Do]]'' James je iskoristio sliku svojeg lica; riječ je o motivu koji će se ponovno pojaviti na naknadnim albumima. Pjesme na albumu nastajale su od 1990. do 1994., a određuju ih različiti glazbeni stilovi. To je posljednji Jamesov album iz 90-ih godina 20. stoljeća na kojem je analogni sintesajzer bio u prvom planu. Zamolio je [[Philip Glass|Philipa Glassa]], skladatelja [[klasična glazba|klasične glazbe]], da snimi orkestralnu inačicu pjesme &quot;Icct Hedral&quot; (skladbe na tom albumu), koja se naposljetku pojavila na EP-u ''[[Donkey Rhubarb]]''.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.aphextwin.nu/learn/98136333384401.shtml |title=The Aphex Twin Community / Learn / Interviews &amp; Articles / Eponymous Rex Interview |publisher=Aphextwin.nu |accessdate=2014-02-20}}&lt;/ref&gt; Iste je godine James objavio EP ''[[Hangable Auto Bulb]],'' koji je popularizirao kratkotrajni stil [[drill 'n' bass|''drill 'n' bassa'']].&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.allmusic.com/style/drillnbass-ma0000012008 |title=Drill'n'bass &amp;#124; Music Highlights |publisher=[[AllMusic]] |accessdate=2016-07-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Simon Reynolds]]. ''Energy Flash: A Journey Through Rave Music and Dance Culture''. Soft Skull Press, 2012.&lt;/ref&gt;

=== 1995. – 2000.: Komercijalni vrhunac ===
U studenom je 1995. časopis ''[[The Wire (časopis)|The Wire]]'' objavio članak &quot;Advice to Clever Children&quot; (&quot;Savjet pametnoj djeci&quot;). U vrijeme je intervjua [[Karlheinz Stockhausen|Karlheinzu Stockhausenu]] dostavljena kutija snimki nekoliko glazbenika (među kojima je bio i Aphex Twin); Stockhausen je izjavio:
{{citat|Pažljivo sam slušao djelo ''Aphex Twin'' Richarda Jamesa (sic): kad bi poslušao moje djelo &quot;[[Gesang der Jünglinge|Pjesma mladeži]]&quot;, koje čini elektronička glazba i glas mladića koji pjeva sam sa sobom, mislim da bi mu to dosta pomoglo. Zato što bi onda odmah prestao sa svim tim postafričkim ponavljanjima, počeo bi tragati za promjenjivim tempima i ritmovima te ne bi dopustio da se neki raznolik, besciljan ritam ponavlja.&lt;ref name=&quot;thewire425&quot; /&gt;}}

James, koji je Stockhausenov obožavatelj, odgovorio je: &quot;Mislim da bi trebao poslušati par mojih skladbi: &quot;[[Digeridoo (EP)|Digeridoo]]&quot;; i onda bi prestao raditi apstraktne, nasumične uzorke uz koje ne možete plesati&quot;.&lt;ref name=&quot;thewire425&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite journal |last=Witts |first=Dick |author2=[[Rob Young |Young, Rob]] |date=Studeni 1995. |title=Advice to Clever Children |journal=[[The Wire (časopis) |The Wire]] |issue=141 |url=http://www.thewire.co.uk/articles/425/print |doi=10.2175/106143095X135840 |volume=67 |page=553 |deadurl=yes |df=dmy-all |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905122824/http://www.thewire.co.uk/articles/425/print |archive-date=5. rujna 2008. |access-date=19. ožujka 2018.}}&lt;/ref&gt;

''[[Richard D. James Album]]'', Jamesov četvrti studijski album pod imenom Aphex Twin, objavljen je 1996. pod licencijom [[Warp Records|Warp Recordsa]]. U nazivu je albuma sadržano njegovo rodno ime (Richard David James), a na samom se albumu pojavljuje zvuk softverskog sintesajzera i nekonvencionalnih ''beatova''. John Bush s mrežnog mjesta [[AllMusic]] napomenuo je da je to prvi Jamesov studijski album na kojem se bavio [[jungle|''jungleom'']]; izjavio je i da je taj album &quot;ekstremniji od gotovo sveg ''junglea'' koji je nastajao u to doba&quot;, a činili su ga ''beatovi'' postavljeni preko sporijih melodija koje su karakterizirale Jamesove ranije ambijentalne radove. [[Pitchfork Media|Pitchfork]] je smatrao da je u vrijeme njegove objave album bio jedan od &quot;agresivnijih spojeva različitih elektroničkih oblika&quot; i da &quot;gotovo brutalan kontrast među njegovim elementima stvara pečat koji je svjež još od 1996.&quot;&lt;ref name=&quot;pitchfork-2003&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://pitchfork.com/features/staff-lists/5923-top-100-albums-of-the-1990s/7/ |publisher=Pitchfork |title=Staff Lists: Top 100 Albums of the 1990s |last=Carr |first=Eric |date=2003-11-17 |accessdate=2015-04-24}}&lt;/ref&gt; Glazbeni su kritičari pohvalili album te se pojavio na 40. mjestu [[Pitchfork]]ove ljestvice &quot;Top 100 albuma iz 1990-ih&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://pitchfork.com/features/staff-lists/5923-top-100-albums-of-the-1990s/7/ |title=Top 100 Albums of the 1990s |accessdate=2009-01-16}}&lt;/ref&gt; Također se 2003. našao na 55. mjestu ''NME''-ova popisa &quot;Top 100 albuma svih vremena&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.timepieces.nl/chart/18863/2003-nme-writers-all-time-top-100-albums |title=2003 NME 's 100 Best Albums Of All Time |accessdate=2017-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170930180105/http://www.timepieces.nl/chart/18863/2003-nme-writers-all-time-top-100-albums |archivedate=2017-09-30}}&lt;/ref&gt;

James je sljedeće godine stekao pozornost nakon objave EP-a ''[[Come to Daddy (EP)|Come to Daddy]]''. [[Come to Daddy (pjesma)|Naslovna je pjesma]] nastala kao parodija na [[death metal|''death metal'']] i James je o njoj izjavio: &quot;''Come to Daddy'' nastala je dok sam hodao po kući, živcirao se i radio na tom lošem ''death metal-jingleu''. Tad je bila reklamirana i za nju je snimljen spot, a ta je moja mala ideja, koja je bila šala, postala nešto veliko. To uopće nije bilo u redu.&quot;&lt;ref name=&quot;indexmagazine.com&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.indexmagazine.com/interviews/aphex_twin.shtml |title=Index Magazine |publisher=Index Magazine |date=2001-01-14 |accessdate=2011-10-19 |archive-date=5. lipnja 2002. |archive-url=https://web.archive.org/web/20020605035527/http://www.indexmagazine.com/interviews/aphex_twin.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Glazbeni spot za pjesmu režirao je [[Chris Cunningham]], a Jamesa je razočarao njezin uspjeh. Naslijedio ju je &quot;[[Windowlicker]]&quot;, kritički i komercijalno uspješan singl; njegov je glazbeni spot također režirao Cunningham. Bio je nominiran za nagradu [[Brit Award|Brit]] u kategoriji &quot;Najbolji britanski video&quot; 2000.&lt;ref name=&quot;indexmagazine.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Brits&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.brits.co.uk/artist/aphex-twin |title=Archived copy |accessdate=2014-11-11 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140805223851/http://www.brits.co.uk/artist/aphex-twin |archivedate=2014-08-05}}&lt;/ref&gt;

=== 2000. – 2009.: ''Drukqs'' i serija ''Analord'' ===
[[Datoteka:Aphex Twin.jpg|thumb|lijevo|250px|Aphex Twin tijekom nastupa 2007. godine]]
Godine 2001. Aphex Twin objavio je ''[[Drukqs]]'', eksperimentalni dvostruki album na kojem su prisutni [[disklavir|klavir kojim upravlja računalo]] (nadahnut glazbom [[Erik Satie|Erika Satieja]] i [[John Cage|Johna Cagea]]) i abrazivne, brze, detaljno programirane skladbe. Nazivi pjesama uglavnom su napisani na [[kornijski jezik|kornijskom]] – primjerice, ''&quot;Jynweythek Ylow&quot;'' (&quot;Glazba stroja&quot;). ''Rolling Stone'' izjavio je da su klaviriska djela &quot;besciljno prekrasna&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.rollingstone.com/reviews/album/182317/drukqs |title=Drukqs |accessdate=2008-06-14 |last=Blashill |first=Pat |date=2001-10-17 |work=[[Rolling Stone]] |publisher=Wenner Publishing |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080612021848/http://www.rollingstone.com/reviews/album/182317/drukqs |archivedate=2008-06-12 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Album je podijelio recenzente; budući da je Jamesovo sljedeće veće izdanje objavila njegova vlastita diskografska kuća Rephlex, neki su vjerovali da je ''Drukqs'' objavljen radi raskida ugovora s Warp Recordsom. Glazbenik je novinarima rekao da je u avionu slučajno ostavio [[MP3 player|MP3 ''player'']] koji je sadržavao velik broj novih pjesama (znane kao &quot;Aphex Twin – neobjavljene pjesme&quot;) i da je ubrzao objavu albuma kako bi spriječio da album procuri na internet.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite news |title=Synths, drukqs and rock'n'roll |url=http://www.smh.com.au/articles/2004/01/08/1073437402717.html |work=The Sydney Morning Herald |publisher=Fairfax Media |date=2004-01-09 |accessdate=2008-06-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080612015041/http://www.smh.com.au/articles/2004/01/08/1073437402717.html |archivedate=2008-06-12 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Iste je godine James objavio kratkotrajni EP ''[[2 Remixes By AFX]]'', koji sadrži remiksane skladbe [[808 State]]a i [[DJ Pierre]]a. Na njemu se usto nalazi i neimenovana treća skladba koja se sastoji od [[Slow-scan television|SSTV]] slike s visokofrekventnim zvukovima, koja se prikladnim softverom (kao što su MultiMode za Macintosh ili MMSSTV za Windows) mogla dekodirati u vidljivu sliku. Godine 2002. James je nominiran za nagradu [[Brit Award|Brit]] u kategoriji &quot;Najbolji Britanac&quot;.&lt;ref name=&quot;Brits&quot;/&gt;

Godine 2005. James je pod svojim prethodnim pseudonimom AFX objavio jedanaestodijelnu seriju ''[[Analord]]'': čini je ukupno 11 EP-ova s ukupno 42 skladbe (na svakom se EP-u najčešće nalazi od dvije do četiri skladbe). Serija je nastala reproduciranjem i sekvenciranjem analogne i digitalne elektroničke glazbene opreme kao što su sintesajzer i bubnjarski stroj (uglavnom Roland 303, 808 i 909), čiji su zvukovi snimljeni na magnetsku vrpcu i naposljetku uvršteni na gramofonsku ploču. James se također poslužio svojom zbirkom starijih sintesajzera i bubnjarskih strojeva, od kojih su neki u to vrijeme već bili rijetki. Neke knjižice albuma sadrže fotografije rijetkih sintesajzera poput [[Synton Fenix]]a, sekvencera [[Roland MC-4 Microcomposer|Roland MC-4]], koji je ozloglašen po složenom procesu programiranja, i [[Roland TB-303|Rolanda TB-303]].

James je pedantno snimao, masterirao i otisnuo ploče. Rabio je nekoliko preša za ploče dok nije bio zadovoljan kvalitetom svakog EP-a. James preferira ploče i kasete nad digitalnim uradcima. Međutim, Wilson-Claridge, suvlasnik diskografske kuće, uvjerio ga je u to da objavi kompilaciju na CD-u (''[[Chosen Lords]]'') s 10 pjesama iz serije ''Analord''. Seriji ''Analord'' ju prosincu 2009. dodano je još dvadeset skladbi (mogu se preuzeti sa službenih internetskih stranica Rephlex Recordsa) i sada svaki EP sadrži do devet skladbi.

[[Datoteka:Aphex twin coachella.jpg|thumb|alt=Stage lit with red lights|Aphex Twin uživo 2008. godine]]

Mediji su 2007. počeli nagađati da Aphex Twin snima pod novim pseudonimom The Tuss iako se projekt pripisivao imenima &quot;Brian Tregaskin&quot; i &quot;Karen Tregaskin&quot;. ''[[The Guardian]]'' i ostale novine pisale su o glasinama da je The Tuss pseudonim Richarda D. Jamesa ili da je projekt ishod suradnje s njim.&lt;ref name=&quot;Guardian&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite news |url=https://www.theguardian.com/music/2007/may/26/electronicmusic.features16 |title=Dancing in the dark |work=The Guardian |accessdate=2008-11-28 |location=London |first=Louis |last=Pattison |date=2007-05-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pattison&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite news |first=Louis |last=Pattison |title=Dancing in the dark |url=http://music.guardian.co.uk/electronic/story/0,,2088396,00.html |work=[[The Guardian]] |publisher=Guardian Media Group |date=2007-05-26 |accessdate=2008-06-14 |location=London |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080618101712/http://music.guardian.co.uk/electronic/story/0%2C%2C2088396%2C00.html |archivedate=2008-06-18 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite news |first=Benjamin |last=Phelan |title=Ghost in the Machine |url=http://www.villagevoice.com/music/0731,phelan,77377,22.html |work=The Village Voice |publisher=Village Voice Media |date=2007-07-24 |deadurl=no |access-date=22. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080608231419/http://www.villagevoice.com/music/0731,phelan,77377,22.html |archive-date=8. lipnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Suprotstavljajući se takvu mišljenju, [[Grant Wilson-Claridge|Wilson-Claridge]] u intervjuu održanom te godine preko e-pošte izjavio je da The Tuss nije James: &quot;Čini se da su ljudi zainteresiraniji za nagađanja i slavne osobe nego za sadržaj, kvalitetu ili glazbu. Pazite da ne propustite nešto vrlo dobro što nije baš slavno.&quot;&lt;ref name=&quot;Roullier, Ian&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.ianroullier.com/extras/grantwilsonclaridge_full.htm |author=Roullier, Ian |title=Grant Wilson-Claridge online e-mail interview |accessdate=2008-11-24 |date=Srpanj 2007.}}&lt;/ref&gt; Međutim, sve su skladbe The Tussa bile uvrštene u [[Broadcast Music Incorporated|BMI]]-jev repertoar pod imenom &quot;James Richard David&quot;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://repertoire.bmi.com/writer.asp?blnWriter=True&amp;blnPublisher=True&amp;blnArtist=True&amp;page=1&amp;fromrow=1&amp;torow=25&amp;querytype=WriterID&amp;keyid=533933&amp;keyname=JAMES%20RICHARD%20DAVID&amp;CAE=176937227&amp;Affiliation=PRS |title=BMI's entries for RICHARD DAVID JAMES |accessdate=2008-11-25 |archive-date=23. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130823190548/http://repertoire.bmi.com/writer.asp?blnWriter=True&amp;blnPublisher=True&amp;blnArtist=True&amp;page=1&amp;fromrow=1&amp;torow=25&amp;querytype=WriterID&amp;keyid=533933&amp;keyname=JAMES%20RICHARD%20DAVID&amp;CAE=176937227&amp;Affiliation=PRS |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&amp;blnPublisher=True&amp;blnArtist=True&amp;keyID=8997536&amp;ShowNbr=0&amp;ShowSeqNbr=0&amp;querytype=WorkID |title=Alspacka's BMI entry |accessdate=2008-11-25 |archive-date=14. srpnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120714042403/http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&amp;blnPublisher=True&amp;blnArtist=True&amp;keyID=8997536&amp;ShowNbr=0&amp;ShowSeqNbr=0&amp;querytype=WorkID |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i dva uratka The Tussa koriste se [[Yamaha GX1|Yamahom GX1]], vrlo rijetkim i skupim analognim sintesajzerom za koji se zna da je u Jamesovu vlasništvu.&lt;ref name=&quot;pattison&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;synthmuseum&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.synthmuseum.com/yamaha/yamgx101.html |title=Yamaha : GX-1 |website=Synthmuseum.com |date=2006-11-14 |accessdate=2016-07-09 |archive-date=21. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141221045839/http://www.synthmuseum.com/yamaha/yamgx101.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kad je ''Syro'' najavljen 2014. godine, [[Bleep.com]] potvrdio je da je The Tuss drugi naziv za Aphexa Twina.&lt;ref name=&quot;bleep&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://bleep.com/stream/aphex-aliases |title=Aphex Twin and Aliases |publisher=Bleep |date=2014-08-20 |accessdate=2014-08-21}}&lt;/ref&gt; U intervjuu koji je prethodio ''Syru'' s nizozemskim časopisom ''OOR'', James je konačno potvrdio da je bio zaposlen &quot;snimajući dva EP-a kao The Tuss&quot;.

=== 2010. – 2015.: ''Syro'' ===
U intervjuu za britanski časopis ''[[Another Man]]'' u listopadu 2010. James je izjavio da je dovršio šest albuma (među kojima je bila i preuređena inačica neobjavljena uratka ''[[Melodies from Mars]]a'', koji je izvorno bio u pripremi tijekom rada na albumu ''[[Richard D. James Album]]'').&lt;ref name=&quot;pitchfork&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://pitchfork.com/news/40543-aphex-twin-says-hes-got-six-albums-completed/ |title=Aphex Twin Says He's Got Six Albums Completed &amp;#124; News |publisher=Pitchfork |date=2010-10-29 |accessdate=2014-02-20}}&lt;/ref&gt;

U lipnju 2011. Jamesa su intervjuirale španjolske novine ''[[El País (Španjolska)|El País]]''. Upitan o tih šest albuma, James je odgovorio: &quot;Već ih je sastavljeno više od 10 ili 11, a mnogo je pjesama siročad&quot;. Također je komentirao da će se novi album &quot;ubrzo pojaviti&quot; i da je razlog tomu što je mnogo vremena prošlo od objave posljednjeg albuma taj što se razvodio od svoje supruge, no neki su obožavatelji pretpostavili da je takav komentar zapravo šala.&lt;ref name=&quot;elpais&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;langpair=esen&amp;u=http://www.elpais.com/articulo/cultura/Odio/publico/elpepicul/20110617elpepicul_3/Tes |title=Google Translate |publisher=Translate.google.com |accessdate=2014-02-20}}&lt;/ref&gt; U rujnu 2011. James se pojavio kao Aphex Twin na koncertu u počast avangardnom poljskom skladatelju [[Krzysztof Penderecki|Krzysztofu Pendereckom]]. Uz [[Radiohead|Radioheadova]] je gitarista [[Jonny Greenwood|Jonnyja Greenwooda]] James izveo svoj remiks Pendereckove &quot;[[Tužaljka za žrtve Hirošime|Tužaljke za žrtve Hirošime]]&quot;, kao i svoju inačicu &quot;[[Polimorfija|Polimorfije]]&quot; na počasnom koncertu u Poljskoj. Sljedećeg je mjeseca Aphex Twin bio dio postave koja je nastupila na pariškom festivalu Pitchfork Music Festival.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=Photos: Pitchfork Music Festival Paris [Friday] |url=http://pitchfork.com/news/44450-photos-pitchfork-music-festival-paris-friday/ |website=Pitchfork |publisher=Pitchfork Media |accessdate=2014-08-17 |date=2011-10-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |author1=Carrie Batten |title=Video: New Compositions From Aphex Twin and Jonny Greenwood |url=http://pitchfork.com/news/43966-video-new-compositions-from-aphex-twin-and-jonny-greenwood/ |website=Pitchfork |publisher=Pitchfork Media |accessdate=2014-08-17 |date=2011-09-12}}&lt;/ref&gt;

U listopadu 2012. Jamesov je takozvani &quot;orkestar na daljinsko upravljanje&quot; bio zaslužan za trodijelnu izvedbu u Londonu, u kojoj se našao i &quot;Interactive Tuned Feedback Pendulum Array&quot;, izveden u počast &quot;Pendulum Musica&quot; Stevea Reicha, dodatno se nadovezavši na nj.

[[Datoteka:Syro street art.jpg|thumb|Ulična umjetnost koja je reklamirala album ''Syro'' u New York Cityju.]]
''[[Caustic Window (album)|Caustic Window]]'', album iz 1994. (izvorno objavljen u testnoj inačici u nakladi od barem pet primjeraka, poslanih [[µ-ziq]]u, [[Cylob]]u i Wilson-Claridgeu), objavljen je 16. lipnja 2014. u digitalnoj inačici za podupiratelje kampanje na [[kickstarter]]u; tom se kampanjom organizirala kupovina gramofonske ploče koju je prodavao anonimni prodavač na [[Discogs]]u. Kupovinu ploče i naknadnu [[Ekstrakcija podataka s optičkih medija|ekstrakciju podataka s ploče]] organizirao je We Are the Music Makers, internetski forum o elektroničkoj glazbi. [[Skupno financiranje]] odobrili su Rephlex Records i James te je svaki pridonositelj smio zadržati vlastiti digitalni primjerak albuma.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=CAT023 Caustic Window – Own The Legendary Record by RDJ! |url=https://www.kickstarter.com/projects/watmmofficial/cat023-caustic-window-own-the-legendary-record-by/ |website=Kickstarter |accessdate=2014-06-16}}&lt;/ref&gt; Kad je kampanja završila, ploča je stavljena na aukciju na stranici [[eBay]] i kupio ju je [[Markus Persson]], dizajner videoigre ''[[Minecraft]]''.&lt;ref name=&quot;FACT CAT023&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.factmag.com/2014/06/24/aphex-twins-caustic-window-test-pressing-bought-by-minecraft-creator-notch/ |title=APHEX TWIN’S CAUSTIC WINDOW TEST PRESSING BOUGHT BY MINECRAFT CREATOR NOTCH |publisher=Factmag |date=2014-06-24 |accessdate=2014-06-30}}&lt;/ref&gt;

Zeleni je [[blimp]] s logotipom Aphexa Twina i natpisom &quot;2014&quot; na jednoj svojoj strani preletio iznad Londona 16. kolovoza 2014. O viđenju blimpa izvijestili su glazbeni časopisi ''[[NME]]'' i ''Pitchfork''. Ubrzo nakon toga na [[Twitter]]u se pojavila fotografija koja prikazuje nasprejani logotip Aphexa Twina na pješačkoj stazi u blizini [[Radio City Music Hall]]a u New York Cityju.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |author1=Evan Minsker |title=An Aphex Twin Blimp Is Flying Over London |url=http://pitchfork.com/news/56339-an-aphex-twin-is-blimp-flying-over-london/ |website=Pitchfork |publisher=Pitchfork Media |accessdate=2014-08-17 |date=2014-08-16 |archive-date=17. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140817155540/http://pitchfork.com/news/56339-an-aphex-twin-is-blimp-flying-over-london/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dva je dana poslije službena stranica Aphexa Twina na Twitteru podijelila poveznicu prema [[.onion|skrivenoj usluzi]] kojoj se moglo pristupiti uporabom [[Tor (softver)|Tora]], preglednika [[duboki Web|dubokog ''weba'']]; na njoj su objavljeni naziv i popis pjesama nadolazećeg albuma pod imenom ''[[Syro]],'' prvog studijskog albuma Aphexa Twina od ''[[Drukqs]]a'' iz 2001.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.stereogum.com/1699431/aphex-twin-announces-new-album-syro-via-deep-web/news/ |title=Aphex Twin Announces New Album SYRO Via Deep Web |work=Stereogum |date=2014-08-18 |accessdate=2014-09-22 |last=Bowe |first=Miles}}&lt;/ref&gt;

Dana 21. kolovoza 2014. internetski glazbeni časopis ''Pitchfork'' podijelio je službeno priopćenje za tisak i u njemu objavio naslovnicu albuma te dodatne detalje o njemu. Diskografska je kuća Warp objavila ''Syro'' 23. rujna 2014., a njegovu je naslovnicu, koja nalikuje na račun, načinio Designers Republic. Ograničenu ''box set''-inačicu albuma od 200 primjeraka objavio je Bleep. Zainteresirani su se kupci trebali prijaviti za lutriju kako bi se kvalificirali.&lt;ref name=&quot;Amy&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |author1=Amy Phillips |title=Aphex Twin Reveals Amazing SYRO Album Artwork and Bio |url=http://pitchfork.com/news/56375-aphex-twin-reveals-amazing-syro-album-artwork-and-bio/ |website=Pitchfork |publisher=Pitchfork Media |accessdate=2014-08-22 |date=2014-08-21}}&lt;/ref&gt;

James je 23. siječnja 2015. objavio EP ''[[Computer Controlled Acoustic Instruments pt2]]''.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=Aphex Twin Announces Computer Controlled Acoustic Instruments pt2 EP |url=http://www.factmag.com/2015/01/09/aphex-twin-announces-computer-controlled-acoustic-instruments-pt2-ep/ |website=Fact Mag |publisher=Fact Magazine |accessdate=2015-01-20}}&lt;/ref&gt;

==== 2014. – 2015.: Skladbe na SoundCloudu ====
U intervjuu o ''Syru'' u studenom 2014. James je izjavio da je stvorio još jedan niz pjesama pod imenom ''Modular Trax''; sastoji se od 21 pjesme koje su bile objavljene na [[SoundCloud]]u – i intervju i skladbe naknadno su uklonjeni.&lt;ref name=&quot;Noyze2&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |last1=Noyze |first1=David |title=Aphex Twin SYROBONKERS! Interview – Part 2 |url=http://noyzelab.blogspot.co.uk/2014/11/syrobonkers-part2.html |website=Noyzelab |accessdate=2014-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141113055851/http://noyzelab.blogspot.co.uk/2014/11/syrobonkers-part2.html |archive-date=2014-11-13 |dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://soundcloud.com/meds-label/sets/noyzelab-16x16-cell |title=NOYZELAB – 16X16 CELL MEDITATIONS ( preview clips) by .MEDS &amp;#124; dot meds &amp;#124; Free Listening on SoundCloud |website=Web.archive.org |accessdate=2017-05-06 |deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160810032518/https://soundcloud.com/meds-label/sets/noyzelab-16x16-cell |archivedate=2016-08-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=Aphex Twin Gives Away 21-Track Modular Synth Album Plus a Bundle of Demos and Studio Experiments |url=http://www.factmag.com/2014/11/10/aphex-twin-download-21-track-modular-trax-synth-album/ |website=Fact |accessdate=2014-11-10}}&lt;/ref&gt;

Od siječnja do studenog 2015. anonimni je korisnik, služeći se imenima &quot;user487363530&quot;, &quot;user4873635301&quot;, &quot;user48736353001&quot; i naposljetku &quot;user18081971&quot;, na SoundCloudu objavio 268 skladbi (kasnije uklanjajući pjesme &quot;4 Red Calx&quot; i &quot;5 Girl Boy Dark Version&quot;).&lt;ref name=&quot;guardian-sc&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/musicblog/2015/jan/29/aphex-twin-soundcloud-dump-shock-and-delight |title=Aphex Twin: his Soundcloud dump shows how musicians can shock and delight – The Guardian |publisher=The Guardian |accessdate=2015-02-03}}&lt;/ref&gt; Philip Sherburne izjavio je u ''Pitchforku'':

&lt;blockquote&gt;
... obilježja produkcije podsjećaju na određene trenutke u Jamesovu katalogu ... Možete čuti iste strojeve, iste procese i, uza sve to, iste ideje – ako ovo nije James, onda je glazbenik koji mu je u svemu ravan, a kakve su samo šanse da bi netko takav mogao ostati neotkriven sve ove godine?&lt;ref name=&quot;She&quot; /&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Mike Paradinas]] (μ-Ziq), koji je radio s Jamesom na albumu ''Expert Knob Twiddlers'' iz 1996., potvrdio je autentičnost nekoliko skladbi.&lt;ref name=&quot;She&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |last1=Sherburne |first1=Philip |title=If This Aphex Twin Archive Is Fake, We Don't Want to Know What Real Is |url=http://pitchfork.com/thepitch/648-if-this-aphex-twin-archive-is-fake-we-dont-want-to-know-what-real-is/ |website=Pitchfork |publisher=Pitchfork Media |accessdate=2015-01-29 |date=27. siječnja 2015.}}&lt;/ref&gt; Isti je dan službena stranica Aphexa Twina na Twitteru podijelila poveznicu prema stranici korisnika &quot;user48736353001&quot; na SoundCloudu.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |author=Aphex Twin |title=soundcloud.com/user4873635300... |date=2015-01-29 |website=[[Twitter]] |url=https://twitter.com/AphexTwin/status/560863174040096769 |accessdate=2015-01-29}}&lt;/ref&gt; U članku za ''Guardian'' Stuart Aitken izjavio je kako bi eksperimenti Aphexa Twina na SoundCloudu i ostalim digitalnim medijima trebali ohrabriti glazbenike da na sličan način istraže kreativne mogućnosti interneta.&lt;ref name=&quot;guardian-sc&quot;/&gt;

Dana 27. veljače 2015. James je na SoundCloudu stvorio popis za reprodukciju pod imenom &quot;saw 1.5&quot; koji se sastojao od 11 pjesama, vrlo vjerojatno skladbi koje se nisu pojavile na albumu ''Selected Ambient Works 85–92.'' Komentirao je da &quot;ima još inačica pjesama koje su objavljene na [albumu] SAW 1, a one će se, nadam se, jednog dana naći na reizdanju, pa ih čuvam za to&quot;. U svibnju je James kompilirao 36 skladbi u popis za reprodukciju &quot;Surfing on Sine Waves 2&quot; i izjavio: &quot;Sve je masterirano kako spada, volio bih da Warp ovo objavi, možda kao dvostruki album.&quot;

Jamesov je sekundarni račun na SoundCloudu 6. svibnja 2015., s 200 i više objavljenih pjesama, izbrisan bez ikakva objašnjenja. Dva se dana poslije račun ponovno pojavio pod imenom &quot;user18081971&quot;; na njemu su se nalazile sve prethodno izbrisane pjesme i svi prethodno napisani komentari. Novo ime odnosi se na Richardov datum rođenja, 18. kolovoza 1971.

Richard je 1. srpnja 2015. na službeni račun Aphexa Twina na SoundCloudu objavio novu skladbu i najavio novi EP pod imenom ''[[Orphaned Deejay Selek 2006-2008]]'', vrativši se pseudonimu AFX prvi put od serije Analord.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=AFX - orphaned deejay selek 2006-2008 |url=https://bleep.com/release/61781-afx-orphaned-deejay-selek-2006-2008 |publisher=Bleep |accessdate=2015-07-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=orphaned deejay selek 2006-2008 |url=http://warp.net/releases/orphaned-deejay-selek-2006-2008/ |website=Warp |publisher=Warp |accessdate=2015-07-02 |archive-date=2. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150702194221/http://warp.net/releases/orphaned-deejay-selek-2006-2008/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://soundcloud.com/richarddjames/serge-fenix-rendered-2 |title=Serge Fenix Rendered 2 – AFX by aphextwin |publisher=Soundcloud.com |accessdate=2015-09-05}}&lt;/ref&gt; Otada su gotovo sve skladbe na računu user18081971 izbrisane.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://soundcloud.com/user18081971 |title=user18081971 &amp;#124; &amp;#124; Free Listening on SoundCloud |website=Soundcloud.com |accessdate=2016-07-09}}&lt;/ref&gt;

=== 2016. – danas: ''Cheetah'' i ''Collapse'' ===
Dana 5. lipnja 2016. Aphex Twin objavio je poster kojim je najavio nadolazeći EP ''[[Cheetah]]''. EP sadrži neke skladbe koje su bile na Jamesovu SoundCloudu.&lt;ref&gt;{{jpn oznaka}} {{cite web |title=Aphex Twinの新作はシンセサイザー? – Public Rhythm |url=http://publicrhythm.com/26095 |accessdate=2016-06-05 |archive-date=26. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180626083258/http://publicrhythm.com/26095 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; EP je objavljen 8. srpnja te godine. Za pjesmu &quot;CIRKLON3 [ Колхозная mix ]&quot; objavljen je i glazbeni spot koji je režirao Ryan Wyer, tada dvanaestogodišnji obožavatelj Aphex Twina iz Rusha u Irskoj. Wyer je neko vrijeme objavljivao videozapise o svojem zanimanju za Aphexa Twina, a na njih su potom naišli James i Warp, koji su ga zamolili da snimi službeni spot. Bio je to prvi službeni spot za skladbu Aphexa Twina u 17 godina.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/news/watch-aphex-twin-s-first-music-video-in-17-years-20160621 |title=Watch Aphex Twin’s First Music Video in 17 Years |access-date=12. travnja 2018. |archive-date=24. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160624132707/https://www.rollingstone.com/music/news/watch-aphex-twin-s-first-music-video-in-17-years-20160621 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

James je 17. prosinca 2016. nastupio na festivalu Day for Night u [[Houston]]u u [[Teksas]]u, pojavivši se u SAD-u prvi put nakon osam godina. Bezimena je dvanaestoinčna gramofonska ploča prodavana isključivo na tom festivalu; sadrži dvije desetominutne skladbe, koje su različite inačice istog materijala.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |last=Cosores |first=Philip |url=http://consequenceofsound.net/2016/12/aphex-twin-releases-surprise-12-inch-vinyl-at-day-for-night-festival/ |title=Aphex Twin releases surprise 12-inch vinyl at Day For Night Festival |publisher=Consequence of Sound |date=2016-12-17 |accessdate=2017-05-06}}&lt;/ref&gt;

James je 3. lipnja 2017. nastupio na festivalu Field Day i objavio EP ''[[London 03.06.17]]'' u ograničenoj nakladi. Jamesov je nastup na internetu pratio [[NTS Radio]] i naknadno je objavljen na YouTubeu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=nzvLiwUK3R8&amp;t=2575s |title=Aphex Twin Live at Field Day 2017 (alt. audio) |last=NTS |date=2017-06-04 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg je dana, nakon Jamesova nastupa na festivalu Forbidden Fruit u Kilmainhamu, Ryan Wyer sa svojim roditeljima došao na pozornicu kako bi pozdravio publiku. Wyer je objavio vlog u kojem je prikazao svoje iskustvo iza kulisa tijekom Jamesova nastupa.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=STCronyIMYk |title=Aphex Twin, Live @ Forbidden Fruit 2017 |last=Ryan Wyer |date=2017-06-05 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;

Prodavaonica albuma u [[Ypsilanti]]ju pod imenom Technical Equipment Supply (TECH.EQPT.SPLY) 19. lipnja 2017. objavila je jedinstveni uradak koji sadrži dvije skladbe Aphexa Twina koje su bile izbrisane na SoundCloudu.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{Cite web |url=https://www.residentadvisor.net/news.aspx?id=39286 |title=New Aphex Twin record on sale at Todd Osborn's Technical Equipment Supply shop in Michigan |website=Resident Advisor |access-date=2017-06-20}}&lt;/ref&gt;

Na službenoj stranici Aphexa Twina 5. lipnja 2017. pojavio se neobjašnjeni vremenski brojač.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=Aphex Twin Has Another Unexplained Countdown Clock Running on His Website |url=http://www.spin.com/2017/06/aphex-twin-countdown-clock-website/ |accessdate=2017-06-05}}&lt;/ref&gt; Dana 20. lipnja 2017. otkriveno je da je u pitanju odbrojavanje do otvaranja nove internetske trgovine. Trgovina sadrži otprilike pola njegovih albuma, a na svakom od njih nalaze se i neobjavljene dodatne skladbe; neke od njih prethodno su bile objavljene na SoundCloudu. Trgovina sadrži i službenu, produženu inačicu albuma objavljena tijekom njegova nastupa na Field Dayu, ali i album koji dokumentira njegov intervju s Tatsuyom Takashijem, bivšim inženjerom Korga.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://item.warp.net/interview/aphex-twin-speaks-to-tatsuya-takahashi/ |title=Aphex Twin Speaks To Ex. Korg Engineer Tatsuya Takahashi |access-date=11. travnja 2018. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222053600/http://item.warp.net/interview/aphex-twin-speaks-to-tatsuya-takahashi/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Na trgovinskom je forumu James izjavio da se bavi kompiliranjem ambijentalnih skladbi iz svojeg ranog glazbenog razdoblja kako bi ih objavio pod imenom &quot;Selected Ambient Works 1.5&quot; (taj bi uradak samo djelomično bio sličan istoimenom popisu za reprodukciju koji je objavio 2015.). Kompilacija bi trebala biti objavljena u digitalnoj i gramofonskoj inačici.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} [https://i.imgur.com/W88sOZw.png]&lt;/ref&gt;

Logotip AphexaTwina pojavio se 28. srpnja 2018. u podzemnoj željeznici na zidovima stanice Elephant and Castle u južnom Londonu, na zidu u središtu Torina i pokraj prodavaonice albuma [[Amoeba Music]] na Sunset Boulevardu. Te su iznenadne pojave logotipa potakle govorkanja o mogućoj objavi novog albuma.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{Cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2018/jul/30/aphex-twin-elephant-and-castle-mystery-logos |title=Mystery images at tube station hint at new Aphex Twin album |website=The Guardian |access-date=2018-07-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Ita oznaka}} {{Cite web |url=https://rumoremag.com/2018/07/31/aphex-twin-logo-simbolo-torino/?platform=hootsuite |title=Dopo Londra, il logo di Aphex Twin appare anche in centro a Torino |website=Rumore |access-date=2018-07-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{Cite web |url=https://www.residentadvisor.net/news.aspx?id=42258 |title=After sightings in London and Turin, the famous design has been spotted on an ivy-covered wall at Amoeba Records in Los Angeles. |website=Resident Advisor |access-date=2018-08-03 |archive-date=3. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180803224026/https://www.residentadvisor.net/news.aspx?id=42258 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana 7. kolovoza 2018. potvrđeno je da će novi EP ''[[Collapse (EP)|Collapse]]'' biti objavljen 14. rujna 2018.&lt;ref&gt;https://twitter.com/WarpRecords/status/1026831960491089921&lt;/ref&gt; Naziv EP-a prvi je put objavljen 5. kolovoza u nejasnoj izjavi za tisak napisanoj na lošem engleskom jeziku, a informacije je mutila trodimenzionalna slika logotipa objavljena u Londonu, Torinu i Hollywoodu.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{Cite web |url=https://twitter.com/WarpRecords/status/1026106153346973697 |title=Warp Records on Twitter: &quot;...&quot; |website=Twitter |access-date=2018-08-05}}&lt;/ref&gt;

Glazbeni spot za EP ''Collapse'' izvorno je trebao biti prikazan na [[Adult Swim]]u, ali je naposljetku otkazan jer je pao [[Hardingov test]]. Umjesto toga službeni je glazbeni spot za pjesmu &quot;T69 Collapse&quot; objavljen na YouTubeu.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{Cite web |url=https://www.nme.com/news/music/aphex-twins-tv-premiere-cancelled-failing-epilepsy-test-2364008 |title=Aphex Twin’s TV premiere cancelled after failing epilepsy test |website=NME |access-date=2018-08-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=SqayDnQ2wmw |title=Aphex Twin - T69 Collapse - YouTube |website=YouTube}}&lt;/ref&gt;

==Glazbeni stil==
U intervjuu s časopisom ''Space Age Bachelor'' koji se odvio u rujnu 1997., James je izjavio da je skladao [[ambijentalna glazba|ambijentalnu glazbu]] već kao trinaestogodišnjak, ima &quot;više od stotinu sati&quot; neobjavljene glazbe i da je izumio softver za skladanje glazbe koji čine algoritamski procesi koji automatski stvaraju ritam i melodiju. U istom je intervjuu tvrdio da je iskusio [[sinestezija|sinesteziju]] i uvrstio [[lucidni snovi|lucidne snove]] u svoje skladbe.&lt;ref name=&quot;SABAphex&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.space-age-bachelor.com/archives/aphex-twin |title=Aphex Twin: Mad Musician or Investment Banker? |accessdate=2011-03-10 |last=Anderson |first=Don |year=1999 |work=Space Age Bachelor |archive-date=10. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910134203/http://www.space-age-bachelor.com/archives/aphex-twin |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U intervjuu sa [[Simon Reynolds|Simonom Reynoldsom]] iz 1993. tvrdio je da je namjeran nedostatak sna utjecao na njegove uratke.&lt;ref name=&quot;tq&quot;/&gt;

Jamesova je diskografska kuća Rephlex Records, čiji je bio vlasnik s Grantom Wilson-Claridgeom, 1991. stvorila izraz &quot;braindance&quot; kako bi opisala glazbu Aphexa Twina.&lt;ref name=&quot;pattison&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A795639 |title=Rephlex – the Record Label |accessdate=2008-06-14 |date=2002-08-28 |work=h2g2 |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.themilkfactory.co.uk/music/rephlex.htm |title=The Braindance Coincidence |date=Svibanj 2001. |accessdate=2008-06-14 |work=The Milk Factory |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080313162926/http://www.themilkfactory.co.uk/music/rephlex.htm |archivedate=2008-03-13 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Prema riječima kuće: &quot;Braindance je žanr koji obuhvaća najbolje elemente svih žanrova, primjerice tradicionalne glazbe, klasične glazbe, elektroničke glazbe, popularne glazbe, suvremene glazbe, industrijalne glazbe, ambijentalne glazbe, [[hip-hop]]a, [[electro|''electra'']], [[house|''housea'']], [[techno|''techna'']], [[breakbeat|''breakbeata'']], ''hardcorea'', [[ragga|''ragge'']], [[garage house|''garagea'']], ''drum and bassa'' itd.&quot;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.rephlex.com/braindance.htm |title=what is braindance? |accessdate=2008-06-14 |work=rephlex.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20010302124112/http://www.rephlex.com/braindance.htm |archivedate=2001-03-02}}&lt;/ref&gt; U recenziji za [[Astrobotnia|Astrobotnijin]] album ''Parts 1, 2 &amp; 3'' koji je objavio Rephlex, Pitchforkov je recenzent 2002. izjavio:

&lt;blockquote&gt;
''[[Breakbeat]]'' je oslobodio producente tereta nemilosrdnih gaženja ''four-to-the-floor'' i tako je &quot;braindance&quot; izbjegao suprotnosti uma i tijela u elektroničkoj glazbi – to je ritmički hiperaktivan, složen žanr koji zadržava klupske korijene, a slušateljevoj strastvenoj mašti daje fantastično savitljive udove.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/15080-parts-1-2-3?artist_title=15080-parts-1-2-3 |title=Astrobotnia Parts 1, 2 &amp; 3 |accessdate=2008-04-16 |last=Cooper |first=Paul |date=2002-10-04 |work=Pitchfork |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080407101034/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/15080-parts-1-2-3?artist_title=15080-parts-1-2-3 |archivedate=2008-04-07 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

''The Guardian'' je 2001. komentirao da su Jamesovi glazbeni predci [[Karlheinz Stockhausen]], [[John Cage]], [[Kraftwerk]], [[Brian Eno]] i [[Derrick May]].&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite news |url=https://www.theguardian.com/culture/2001/oct/05/artsfeatures3 |work=The Guardian |location=London |title=Tank boy |first=Paul |last=Lester |date=2001-10-05 |accessdate=2010-04-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100529161147/http://www.guardian.co.uk/culture/2001/oct/05/artsfeatures3 |archivedate=2010-05-29 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; James je objavio ''[[Music from the BBC Radiophonic Workshop]]'', kompilaciju glazbe koju su snimili pioniri [[BBC Radiophonic Workshop]]a (među kojima je i [[Delia Derbyshire]]),&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite news |first=Matthew |last=Sweet |title=Queen of the wired frontier |url=https://www.theguardian.com/theobserver/2002/mar/17/featuresreview.review |work=The Observer |publisher=Guardian Media Group |date=2002-03-17 |accessdate=2008-06-14 |location=London}}&lt;/ref&gt; pokazujući tako i svoje druge utjecaje. Iako je rekao &quot;da baš i ne voli ''rock &amp; roll''&quot;, poštuje [[Led Zeppelin]] (kao izvor &quot;odličnih ritmova&quot;)&lt;ref name=&quot;Perez&quot; /&gt; i [[Pink Floyd]] (zbog njegove [[psihodelični rock|psihodelične glazbe]]).&lt;ref name=&quot;Perez&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://kludgemagazine.com/interviews/Aphex_Twin/2002-07-18/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090501160746/http://kludgemagazine.com/interviews/Aphex_Twin/2002-07-18/ |archivedate=2009-05-01 |title=Interview: Aphex Twin |accessdate=2008-06-14 |last=Perez |first=Arturo |date=2002-03-16 |work=Kludge Magazine}}&lt;/ref&gt;

[[Intelligent dance music]] (IDM) pojam je koji se spominje na glavnoj stranici popisa e-adresa Intelligent Dance Musica (IDM) (stvorenog u kolovozu 1993.); njime se opisuje glazba Aphexa Twina i serije albuma [[Artificial Intelligence (serija)|''Artificial Intelligence'']], koju je objavio [[Warp Records]].&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |author1=Brian R |title=The Intelligent Dance Music Mailing List – Hosted by Hyperreal.org |url=http://music.hyperreal.org/lists/idm/ |website=The Intelligent Dance Music Mailing List |publisher=Hyperreal.org |accessdate=2014-06-18 |date=2014-06-18 |archive-date=13. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150513051003/http://music.hyperreal.org/lists/idm/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Serija sadrži Jamesove snimke pod pseudonimom Polygon Window i rane radove glazbenika kao što su [[Autechre]], Black Dog, projekt FUSE [[Richie Hawtin|Richieja Hawtina]] i [[Speedy J]]. Pojam se proširio do Sjedinjenih Američkih Država i po internetskim forumima. James je o izrazu IDM u intervjuu iz 1997. izjavio:

{{citat|Mislim da je uporaba takvih izraza smiješna. Praktički govore 'ovo je inteligentno i sve ostalo je glupo'. Vrlo je nepristojno prema glazbi svih ostalih. (smijeh) Takve me stvari nasmijavaju. Ne koristim se imenima. Jednostavno kažem da mi se nešto sviđa ili ne sviđa.|Aphex Twin&lt;ref name=&quot;gross&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.furious.com/perfect/aphextwin.html |title=Interview by Jason Gross |accessdate=2008-06-14 |date=Rujan 1997. |work=Perfect Sound Forever |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080611121559/http://www.furious.com/perfect/aphextwin.html |archivedate=2008-06-11 |deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;}}

==Imidž i pseudonimi==
Jamesovo lice, cereće ili iskrivljeno, pojavljuje se na omotima njegovih albuma, glazbenih spotova i pjesama. Prema njegovim je riječima takav motiv nastao kao odgovor producentima ''techno''-glazbe koji su skrivali svoje identitete:

{{citat|Činio sam to jer u ''technu'' niste smjeli biti prepoznatljivi. Ne staviti svoje lice na omot albuma bila je neka vrsta nepisanog pravila. Na tom bi mjestu trebala biti tiskana pločica ili takvo što. Zbog toga sam stavio svoje lice na omot. To je razlog zašto sam to izvorno bio učinio. Ali onda sam se zanio.|Aphex Twin&lt;ref name=&quot;gross 2&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.aphextwin.nu/images/interviewsarticles/afx_interview_by_heiko.pdf |title=Aphex Twin Interview By Heiko Hoffmann |accessdate=2013-05-22}}&lt;/ref&gt;}}
Naslovnica albuma ''[[...I Care Because You Do]]'' prikazuje sliku Jamesa, a naslovnica ''[[Richard D. James Album]]a'' sadrži fotografiju njegova lica u krupnom planu. Njegovo je lice umetnuto na tijela drugih ljudi u glazbenim spotovima za pjesme &quot;[[Come to Daddy]]&quot; i &quot;[[Windowlicker]]&quot;. Pri kraju druge skladbe na singlu &quot;Windowlicker&quot; (poznatoj kao &quot;Equation&quot;) nalazi se [[Steganografija|steganogram]] fotografije Jamesova lica koji se može otkriti [[spektrogram]]om.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.bastwood.com/aphex.php |title=The Aphex Face |accessdate=2008-06-14 |work=bastwood.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080617152125/http://www.bastwood.com/aphex.php |archivedate=2008-06-17 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Druga je slika Jamesa i suradnika [[Squarepusher|Toma Jenkinsona]] uvrštena (u [[SSTV]] formatu) u tekst treće skladbe na albumu ''2 Remixes by AFX'' pod imenom &quot;Bonus High Frequency Sounds&quot;. Za neke se uratke koristio i vlastitom fotografijom, pa je tako i zaslužan za omot albuma ''[[Selected Ambient Works Volume II]]''.

James je snimao albume pod imenima AFX, Blue Calx, Bradley Strider, The Universal Indicator, Brian Tregaskin, Caustic Window, The, Smojphace, [[GAK (EP)|GAK]], Karen Tregaskin, Martin Tressider, PBoD (Phonic Boy on Dope), Polygon Window, Power-Pill, Q-Chastic, Dice Man, The Tuss i Soit-P.P.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=Richard D. James |url=http://www.discogs.com/artist/435132-Richard-D-James |website=Richard D. James on Discogs |publisher=Discogs |accessdate=2014-06-18 |year=2014}}&lt;/ref&gt; U intervjuu iz 1997. progovorio je o razlikama među radovima objavljenim pod različitim imenima i izjavio da &quot;nema neke velike teorije. To su samo stvari za koje osjećam da bi ih bilo dobro napraviti u određeno vrijeme i doista ne znam zašto. Odabirem pjesme za određene stvari i samo to činim. Ne znam što to znači&quot;.&lt;ref name=&quot;gross&quot; /&gt;

U intervjuu iz 2001. godine komentirao je dvosmislenu prirodu svojih uradaka i nagađanja koji okružuju brojne anonimne glazbenike koji se bave elektroničkom glazbom: &quot;Mnogo ljudi misli da je sve elektroničko moje. Pripisuje mi se toliko puno stvari da je to nevjerojatno. Praktički sam svatko, pretpostavljam – svatko i nitko&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.indexmagazine.com/interviews/aphex_twin.shtml |title=Index Magazine interview with Richard D. James, 2001 |accessdate=2010-03-01 |archive-date=5. lipnja 2002. |archive-url=https://web.archive.org/web/20020605035527/http://www.indexmagazine.com/interviews/aphex_twin.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Utjecaj i nasljeđe==
Usporivanjem njegove pjesme &quot;#5&quot; s albuma ''[[Selected Ambient Works Volume II]]'' iz 1994. nastala je pjesma &quot;City of Lost Angels&quot;. Ta se inačica pjesme našla na videoigri [[Fallout 1]] koju je 1997. objavio [[Interplay Entertainment]].&lt;ref&gt;[http://fallout.wikia.com/wiki/Fallout_soundtrack] Fallout Wikia: ''Fallout Soundtrack'', 19. lipnja 2018. (pristupljeno 22. srpnja 2018.)&lt;/ref&gt;

U članku za ''[[The Guardian]]'' 2001. novinar [[Paul Lester]] nazvao je Jamesa &quot;najinventivnijom i najutjecajnijom osobom u suvremenoj elektroničkoj glazbi&quot;.&lt;ref name=&quot;lester&quot;/&gt;

[[Thomas Bangalter]] iz grupe [[Daft Punk]] 2007. je naveo Aphexa Twina (posebice &quot;[[Windowlicker]]&quot;) kao utjecaj na album ''[[Discovery (album Daft Punka)|Discovery]]''. Bangalter je izjavio da mu se pjesma svidjela jer &quot;nije velika klupska stvar, ali nije ni opuštena, tiha&quot;.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=Daft Punk: Voyage of Discovery |url=http://www.mtv.com/bands/archive/d/daft_punk01/index3.jhtml |publisher=MTV Networks |accessdate=2014-04-12 |quote=MTV: Jesu li postojali neki određeni događaji ili albumi koji su utjecali na promjenu u stilu između albuma? Bangalter: Jedino što bih mogao navesti je &quot;Windowlicker&quot;, [singl iz 1999.] Aphex Twina. Upitali smo se koji bi bio značaj glazbe koju stvaramo: Bi li elektronička glazba, izvan klubova, mogla biti glazba naših života? &quot;Windowlicker&quot; nas je doista šokirao jer, s jedne strane, nije bila niti potpuno klupska pjesma (...), niti vrlo (...) opuštajuća pjesma (...). Trenutno su dvije kategorije elektroničke glazbe ta opuštena glazba i DJ/klupska glazba, a mi smo otkrili da postoji i sredina koja sadrži vrlo snažnu osjećajnu dimenziju i koja je odmah privlačna našim ušima, kao i vrlo eksperimentalna. |archive-date=13. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413131951/http://www.mtv.com/bands/archive/d/daft_punk01/index3.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Thom Yorke]], frontmen grupe [[Radiohead]], 2013. je izjavio da je Aphex Twin njegov najveći glazbeni uzor: &quot;Aphex mi je otvorio vrata u novi svijet u kojem nije bilo moje jebene električne gitare ... Mrzio sam svu glazbu koja je tada okruživala Radiohead, bila je potpuno jebeno besmislena. Mrzio sam pomamu za [[Britpop]]om i onim što se događalo u Americi, ali Aphex je bio tako prekrasan, a gotovo da smo i vršnjaci.&quot;&lt;ref&gt;&quot;Splitting Atoms&quot;. Dazed. Veljača 2013.&lt;/ref&gt; Iako je utjecao na Radiohead, pogotovo na njegov album ''[[Kid A]]'',&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/dna/collective/A1080983 |title=Everything in its Right Place... |accessdate=2008-06-14 |last=Tranter |first=Rhys |date=2003-06-17 |work=Collective |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt; James je odbio otići na turneju s njim: &quot;Ne bih nastupao s njima jer mi se ne sviđaju.&quot;&lt;ref name=&quot;Perez&quot; /&gt;

Mike Edwards iz sastava [[Jesus Jones]], dok je početkom 1993. govorio o objavi albuma ''[[Perverse (album)|Perverse]]'', naveo je Jamesa kao glazbeni utjecaj.&lt;ref name=&quot;Reid&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |last1=Reid |first1=Graham |title=MIKE EDWARDS OF JESUS JONES INTERVIEWED (1993): Right here, right now. .. back then |url=http://www.elsewhere.co.nz/absoluteelsewhere/3131/mike-edwards-of-jesus-jones-interviewed-1993-right-here-right-now-back-then/ |website=Elsewhere |accessdate=2017-02-16 |date=2010-05-10}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005. [[Alarm Will Sound]] objavio je album ''[[Acoustica|Acoustica: Alarm Will Sound Performs Aphex Twin]]'', koji se sastoji od akustičnih aranžmana Jamesovih elektroničkih skladbi.

Komorni orkestar [[London Sinfonietta]] izveo je prilagođene inačice pjesama Aphex Twina 2006. godine.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/news/38533-london-sinfonietta-tackles-aphex-twin-squarepusher |title=London Sinfonietta Tackles Aphex Twin, Squarepusher |accessdate=2008-06-14 |author1=Llewellyn, Kati |author2=Solarski, Matthew |date=2006-09-13 |work=Pitchfork |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080621160947/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/38533-london-sinfonietta-tackles-aphex-twin-squarepusher |archivedate=2008-06-21 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

[[John Frusciante]], gitarist [[Red Hot Chili Peppers]]a, izjavio je da je Aphex Twin &quot;najbolja stvar nakon rezanog kruha&quot;, a njegovi uradci ''[[Outsides]]'' i ''[[PBX Funicular Intaglio Zone]]'' prikazuju Jamesov utjecaj.

Minimalistički skladatelj [[Steve Reich]], čiju je skladbu &quot;[[Pendulum Music]]&quot; James remiksao, pohvalio je Jamesa i njegov rad.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |author1=Lucy Jones |title=Steve Reich Interview: On Radiohead, Aphex Twin And ‘The Rite Of Spring’ |url=http://www.nme.com/blogs/nme-blogs/steve-reich-interview-on-radiohead-aphex-twin-and-the-rite-of-spring-762662 |website=NME |publisher=Time Inc. (UK) Ltd. |date=2014-10-23}}&lt;/ref&gt;

James je 2011. premijerno izveo nove skladbe s Radioheadovim gitaristom i skladateljem [[Jonny Greenwood|Jonnyjem Greenwoodom]] u suradnji s poljskim skladateljem [[Krzysztof Penderecki|Krzysztofom Pendereckim]].&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://consequenceofsound.net/2011/09/video-jonny-greenwood-aphex-twin-perform-alongside-krzysztof-penderecki/ |title=Video: Jonny Greenwood, Aphex Twin perform alongside Krzysztof Penderecki |accessdate=2011-09-12 |last=Robbins |first=Winston |date=2011-09-11 |work=Consequence of Sound}}&lt;/ref&gt;

Animator [[David Firth]] u većinu svojih radova stavlja Jamesovu glazbu.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.semantikon.com/RESaladFingers.htm |title=Re: Salad Fingers |publisher=Semantikon.com |accessdate=2014-02-20}}&lt;/ref&gt;

Časopis [[FACT Magazine]] 2012. je na svoj popis najboljih stotinu albuma iz 90-ih godina 20. stoljeća na prvo mjesto uvrstio ''[[Selected Ambient Works 85–92]]''.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.factmag.com/2012/09/03/the-100-best-albums-of-the-1990s-100-81/101/ |title=The 100 Best Albums of the 1990s – FACT Magazine: Music News, New Music |publisher=Factmag.com |date=2012-09-03 |accessdate=2014-02-20}}&lt;/ref&gt;

U lipnju 2014. Answer Code Request (Patrick Gräser) u paragrafu &quot;Utjecaji&quot; na mrežnom mjestu ''Ransom Note'' komentirao je da je James &quot;producent koji ga uvijek nadahnjuje&quot;. Gräser se okoristio pjesmom &quot;Analogue Bubblebath 1&quot; kako bi oprimjerio Jamesov utjecaj: &quot;Pretpostavljam da ga njegova opsjednutost vlastitom glazbom čini tako briljantnim.&quot;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.theransomnote.co.uk/music/influences/influences-answer-code-request/ |title=Influences |accessdate=2015-05-20 |website=The Ransom Note |publisher=The Culture Space |last=Answer Code Request |archive-date=29. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150329160852/http://www.theransomnote.co.uk/music/influences/influences-answer-code-request/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Wes Borland]], gitarist skupine [[Limp Bizkit]], u lipnju je 2014. izjavio da bi, kad bi trebao odabrati jednu pjesmu koju bi morao slušati do kraja života, odabrao &quot;Cliffs&quot; ili možda &quot;Rhubarb&quot; sa ''Selected Ambient Worksa II''.&lt;ref name=&quot;youtube&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=YZkC8RdgGT0 |title=Kerrang! Sonisphere 2014 Podcast: Wes Borland - YouTube |publisher=youtube.com |accessdate=2014-08-21}}&lt;/ref&gt;

[[Skrillex]] je u prosincu 2015. spomenuo da 'je neke od njegovih omiljenih skladbi skladao Aphex Twin'.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.theguardian.com/culture/2015/dec/10/skrillex-i-stopped-doing-interviews-because-of-the-guardian |title=I stopped doing interviews because of The Guardian |publisher=The Guardian |last=Answer Code Request}}&lt;/ref&gt;

==Privatni život==
James je sebe u intervjuu s ''Guardianom'' opisao ovako: &quot;Ja sam samo jedan iritantan, lažljiv, crvenokos dječak iz Cornwalla kojeg je trebalo zatvoriti u neku instituciju za preodgajanje mladih. Samo sam uspio pobjeći i pridobiti ljude glazbom.&quot;&lt;ref name=&quot;lester&quot; /&gt;

U intervjuu s ''[[Fact (časopis)|FACT]]''-om 2010. James je otkrio da je živio u Škotskoj nakon što se preselio iz Londona, a prema ''FACT''-ovim je riječima &quot;opjevao vrline&quot; svoje nove rezidencije.&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=APHEX TWIN: &quot;I’VE GOT SIX ALBUMS COMPLETED&quot; |url=http://www.factmag.com/2010/10/28/aphex-twin-ive-got-six-albums-completed/ |website=FACT |publisher=The Vinyl Factory |accessdate=2014-08-17 |date=2010-10-28}}&lt;/ref&gt; Od 2014. živi u Škotskoj sa svojom dvojicom sinova iz prvog braka&lt;ref name=&quot;RR14&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/features/aphex-twin-on-new-syro-lp-im-feeling-really-horny-about-it-and-very-smug-20140903 |title=Aphex Twin on New 'Syro' LP: 'I'm Feeling Really Horny About It – and Very Smug' |work=Rolling Stone |accessdate=2014-09-22 |archive-date=15. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170615050200/http://www.rollingstone.com/music/features/aphex-twin-on-new-syro-lp-im-feeling-really-horny-about-it-and-very-smug-20140903 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i drugom suprugom, ruskom studenticom umjetnosti.&lt;ref&gt;[[Spex]], listopad 2014., str. 26: ''Aphex Twin: Ein Backup für Millionen'' (German interview)&lt;/ref&gt;

==Oprema==
{{col-begin}}
{{col-2}}

'''Hardver'''
* [[Akai MPC60]]
* Akai S950HXC
* [[Alesis Quadraverb]]
* Casio FZ 10&lt;ref name=&quot;aphexeffect&quot; /&gt;
* [[Casio SK-1]]
* Cirklon Sequencer
* [[EMS Synthi 100]]
* EMS Vocoder 2000
* [[Ensoniq ASR-10]]
* [[Ensoniq Mirage]]
* Elektron Analog Rytm 8 voice Drum Computer
* [[Elka Synthex]]
* [[Eurorack]] Modular
* Elysia Mpressor
* Three [[Korg MS-20]]s&lt;ref name=&quot;aphexeffect&quot; /&gt;
* Korg DS8
* Korg Minipops 7 (with midi mod)
* Korg Minilogue&lt;ref name=&quot;Warp.net&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://item.warp.net/interview/aphex-twin-speaks-to-tatsuya-takahashi/ |title=Richard D. James speaks to Tatsuya Takahashi |publisher=Warp.net |date=2017-07-16 |accessdate=2017-07-21 |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222053600/http://item.warp.net/interview/aphex-twin-speaks-to-tatsuya-takahashi/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Korg Monologue&lt;ref name=&quot;Warp.net&quot;/&gt;
* Korg Poly-61M&lt;ref name=&quot;Warp.net&quot;/&gt;
* Korg PS3200
* Korg PS3300 x3
* Korg Volca keys&lt;ref name=&quot;Warp.net&quot;/&gt;
* Korg Volca beats&lt;ref name=&quot;Warp.net&quot;/&gt;
* Korg Volca sample&lt;ref name=&quot;Warp.net&quot;/&gt;
* Oberheim Matrix 1000
* [[Roland 100m]]&lt;ref name=&quot;aphexeffect&quot; /&gt;
* [[Roland MC-4 Microcomposer]]
* [[Roland MKS-80]]
* [[Roland SH-101]]&lt;ref name=&quot;aphexeffect&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite journal |title=The Aphex Effect |journal=Future Music |date=Travanj 1993. |author=Dave Robinson}}&lt;/ref&gt;
* [[Roland TB-303]]&lt;ref name=&quot;aphexeffect&quot; /&gt;
* [[Roland TR-606]]
* Roland TR-626
* [[Roland TR-707]]
* [[Roland TR-808]]&lt;ref name=&quot;aphexeffect&quot; /&gt;
* [[Roland TR-909]]
* [[Synton Fenix]]
* [[Synthacon 9]]
* [[Sequential Circuits Studio 440]]
* [[UPIC]]&lt;ref name=&quot;future_music_2006_interview&quot;&gt;{{Eng oznaka}} {{cite journal |title=Aphex... At Last! |journal=Future Music |year=2006}}&lt;/ref&gt;
* Yamaha CS 5&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://musicthing.blogspot.com/2006/03/aphex-twin-sleevenotes-scrawled-on.html |title=Music Thing: Aphex Twin sleevenotes, scrawled on a vintage synth |publisher=Musicthing.blogspot.com |date=2007-07-16 |accessdate=2014-02-20}}&lt;/ref&gt;
* [[Yamaha DX1]]
* [[Yamaha DX100]]
* [[Yamaha GX-1]]
* [[Yamaha TX16W]]
* [[Serge Modular]]
{{col-2}}

'''Softver'''
* [[Ableton Live]]&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |year=2011 |title=Penderecki Reloaded |url=http://ninateka.pl/film/penderecki-reloaded |access-date=2017-03-29 |website=ninateka.pl |time=19:41 |url-status=dead |archive-date=17. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180317132944/http://ninateka.pl/film/penderecki-reloaded }}&lt;/ref&gt;
* [[Audacity]]
* [[Steinberg Cubase|Cubase]]
* [[Logic Pro]]
* [[Max (softver)|Max]]
* PlayerPro Tracker&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=Aphex Twin's Equipboard |url=http://equipboard.com/pros/aphex-twin/playerpro-tracker |website=equipboard.com |accessdate=2017-03-29 |quote=... Aphex Twin wrote about Drukqs: &quot;mostly written in Playerpro for the mac, my fave tracker, wish it would be brought back, had some amazing features and i helped code a bunch of top dsp fx for it&quot; |archive-date=12. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180412001244/http://equipboard.com/pros/aphex-twin/playerpro-tracker |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |title=pp |url=https://vimeo.com/223378825 |website=vimeo.com |accessdate=2017-07-20}}&lt;/ref&gt;
* [[Pro Tools]]
* [[Reaktor]]
* [[Reason]]&lt;ref&gt;{{Eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.propellerheads.se/substance/artist-stories/index.cfm?fuseaction=get_article&amp;article=luke-vibert |title=Propellerhead – Artist Stories – Luke Vibert |last=Hägglund |first=Fredrik |date=Lipanj 2006. |website=Propellerhead Software |access-date=2017-03-29 |quote=Introduced to Reason by Aphex Twin, legendary electronica producer Luke Vibert has released records since 1993 under plenty of aliases – Wagon Christ, Plug, Kerrier District, The Ace of Clubs, to name a few – on such labels as Rephlex Ninja Tune, Astralwerks and Warp.}}&lt;/ref&gt;
* [[ReCycle]]
* [[Renoise]]
* [[SuperCollider]]&lt;ref&gt;Dartmouth Symposium on the Future of Computer Music Software: A Panel Discussion, [[Computer Music Journal]] (2002.) Vol. 26, br. 4, stranice 13-30 {{doi|10.1162/014892602320991347}}&lt;/ref&gt;
* [[Traktor (softver)|Traktor]]

{{col-end}}

==Odabrana diskografija==
;Studijski albumi kao Aphex Twin
*''[[Selected Ambient Works 85–92]]'' (1992.)
*''[[Selected Ambient Works Volume II]]'' (1994.)
*''[[...I Care Because You Do]]'' (1995.)
*''[[Richard D. James Album]]'' (1996.)
*''[[Drukqs]]'' (2001.)
*''[[Syro]]'' (2014.)

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://aphextwin.warp.net/ Aphex Twin] na internetskoj stranici [[Warp Records]]a
*[https://curlie.org/Arts/Music/Bands_and_Artists/A/Aphex_Twin Aphex Twin] na internetskoj stranici [[Curlie]]
*[https://www.discogs.com/artist/45 Diskografija] na [[Discogs]]u
*Profili na [[Soundcloud]]u: [https://soundcloud.com/richarddjames Aphex Twin], [https://soundcloud.com/user48736353001 user48736353001], [https://soundcloud.com/user18081971 user18081971]

[[Kategorija:Britanski glazbenici]]
[[Kategorija:Elektronički glazbenici]]
[[Kategorija:Britanski glazbeni producenti]]
[[Kategorija:DJ-evi]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]</text>
      <sha1>lkwvfotx7jmt2gv9ncudblk59ivjdmw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Knjižara Morpurgo u Splitu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>609006</id>
    <revision>
      <id>7567379</id>
      <parentid>6801543</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:43:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42542-61</username>
        <id>368340</id>
      </contributor>
      <origin>7567379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2834" sha1="3al63xf4s13mq0a5d60hiu53srgkvfd" xml:space="preserve">{{Infookvir zgrada
| ime               = Knjižara Morpurgo
| slika             = Knjižara Morpurgo, Pjaca, Split 20210523.jpg
| veličina_slike    = 300px
| opis_slike        = Knjižara Morpurgo na ''Pjaci''
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Narodni trg u Splitu|Narodni trg]] 16, [[Split]]
| država            = {{DZ+X|HRV}}
| koordinate        = {{coord|43.50892|16.43928|format=dsm|display=it}}
| pushpin_map       = Split središte
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = 
| godine izgradnje  = 
| godina završetka  = [[1860.]]
| renoviran         = 
| srušen            = 
| fasada            = 
| arhitektonski stil= 
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| zaštita           = 
{{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes
| reg. broj      = Z-6234
| pravni status  = Zaštićeno kulturno dobro
| vrsta          = Nepokretna pojedinačna
| klasifikacija  = Javne građevine
}}
}}
'''Knjižara Morpurgo''', prostor u zgradi u [[Split]]u. Nalazi se na adresi ''[[Narodni trg u Splitu|Narodni trg]] 16'', Split.&lt;ref name=&quot;kulturnadobra&quot;&gt;{{kulturnadobra|Z-6234|naziv=Knjižara Morpurgo}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Knjižara Morpurgo na splitskoj Pjaci ima istaknuto memorijalno i kulturno značenje u splitskoj kulturnoj povijesti. Osnovao ju je 1860. – 1861. splitski židov [[Vid Morpurgo]] ([[1837.]] – [[1891.]]), naslijedivši knjižaru splitskoga poduzetnika Petra Save, u kojoj je bio zaposlen još kao gimnazijalac. Kao nakladnik i vlasnik knjižare, Morpurgo je izvršio veliki utjecaj na uspjeh Narodne stranke u Splitu. Knjižara je bila okupljalište splitskih narodnjaka i intelektualaca, oduvijek se izdvajajući kvalitetom knjižarske ponude u Splitu, a takav je status zadržala do danas. Prvo je bila smještena na prvom katu kuće na Pjaci, a tijekom 1860-ih prelazi u prizemlje gdje se nalazi i danas. Današnja drvena vrata i izlog knjižare secesijskog sloga, izvedeni su prema starim secesijskim vratima s početka 20. stoljeća, čiji je izgled sačuvan na starim fotografijama.&lt;ref name=&quot;kulturnadobra&quot;/&gt; 

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-6234 zavedena je su kao [[Nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao &quot;profana graditeljska baština&quot;.&lt;ref name=&quot;kulturnadobra&quot;/&gt;

Zbog izuzetne važnosti u splitskoj kulturnoj, društvenoj i političkoj povijesti, te neprekinutog kontinuiteta djelovanja od druge polovice 19. stoljeća do danas, štiti se i prostor i namjena knjižare Morpurgo.&lt;ref name=&quot;kulturnadobra&quot;/&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Građevine u Splitu]]
[[Kategorija:Zaštićene javne građevine u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]]</text>
      <sha1>3al63xf4s13mq0a5d60hiu53srgkvfd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka</title>
    <ns>2</ns>
    <id>617660</id>
    <revision>
      <id>7567453</id>
      <parentid>7495886</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:56:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30891" sha1="0p3zadhdw0l6fgqqo484ob1b84fuush" xml:space="preserve">{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio}} 

* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani

== Natjecanja == 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[Prva muška košarkaška liga]] 
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[Zadar Basketball Tournament]] 
* '''2017.'''
** [[FIBA Liga prvaka]]
** [[FIBA Europe Cup]]
** [[Druga ABA liga]] 
** [[Superkup ABA lige]]
** {{Z|MAK}} [[Prva liga Makedonije u košarci]]
* '''2016.'''
** [[Alpe Adria Cup]]
** [[Sjeverno europska košarkaška liga]]
** {{Z|SCG}} [[Prva liga Srbije i Crne Gore u košarci]]
** {{Z|SRJ}} [[Kup SR Jugoslavije u košarci]]
* '''2014.'''
** [[FIBA Euroliga za žene]]
** [[FIBA EuroCup za žene]]
** [[Kup Ronchetti]]
** [[Kup Vojka Herksela]]
** {{Z|JUG}} [[Prva B košarkaška liga (Jugoslavija)]]
** {{Z|JUG}} [[Kup Jugoslavije u košarci za žene]]
** {{Z|SAD}} [[American Basketball Association]]
** {{Z|TUR}} [[Tursko košarkaško prvenstvo]]
* '''2013.'''
** [[Uvodni turnir Eurolige]]
** [[MEL liga]]
** [[MŽRKL liga]]
** [[WBFAL liga]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)]]
* '''2012.'''
** [[Interkontinentalni kup (košarka)]]
** [[McDonald's Championship]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci]]
** {{Z|JUG}} [[Kup Jugoslavije u košarci]]
* '''2007.'''
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene]]
* '''2006.'''
** [[Euroliga]]
** [[ULEB Eurokup]]
** [[Kup Raymonda Saporte]]
** [[EuroChallenge]]
** [[Kup Radivoja Koraća]]
** [[FIBA Eurokup Challenge]]
** [[FIBA Regional Challenge]]
** {{Z|SAD}} [[Završnice NBA]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo i kup Hrvatske u košarci]]
** {{Z|JUG}} [[Popis prvaka i pobjednika kupa Jugoslavije u košarci]]

== sezone natjecanja == 
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[Treća hrvatska muška košarkaška liga 2025./26.]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2024./25.]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2023./24.]] 
* '''2023.
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2022./23.]] 
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2021./22.]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 1993./94.]] 
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 1994./95.]] 
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 1995./96.]] 
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 1996./97.]] 
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2003./04.]] 
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2020./21.]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[Premijer košarkaška liga 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2019./20.]] 
* '''2019. 
** [[ULEB Euroliga 2018./19.]] 
** [[ABA liga 2018./19.]] 
** [[Druga ABA liga 2018./19.]] 
** [[Kvalifikacije za ABA ligu 2019.]] 
** [[Superkup ABA lige 2019.]] 
** {{Z|HRV}} [[Premijer košarkaška liga 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2018./19.]] 
* '''2018.
** [[ULEB Euroliga 2017./18.]] 
** [[Superkup ABA lige 2018.]] 
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Premijer košarkaška liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska muška košarkaška liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska muška košarkaška liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Treća hrvatska muška košarkaška liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Četvrta hrvatska muška košarkaška liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva ženska košarkaška liga 2017./18.]] 
* '''2017.'''
** [[ULEB Euroliga 2016./17.]]
** [[ULEB Eurocup 2017./18.]] 
** [[FIBA Liga prvaka 2016./17.]]
** [[ABA liga 2016./17.]]
** [[Druga ABA liga 2017./18.]] 
** [[Kvalifikacije za Drugu ABA ligu 2017.]]
** [[Superkup ABA lige 2017.]] 
** [[Alpe Adria Cup 2016./17.]]
** [[WABA liga 2016./17.]] 
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2010./11.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2011./12.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za muškarce 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 hrvatska košarkaška liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 2016./17.]]
* '''2016.'''
** [[ULEB Eurocup 2016./17.]]
** [[ABA liga 2015./16.]]
** [[Alpe Adria Cup 2015./16.]]
** [[MŽRKL liga 2015./16.]]
** {{Z|BIH}} [[1. košarkaška liga Herceg-Bosne 1998./99.]]
** {{Z|BIH}} [[1. košarkaška liga Herceg-Bosne 1999./00.]]
** {{Z|BIH}} [[1. košarkaška liga Herceg-Bosne 2000./01.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2003./04.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2004./05.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2005./06.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2006./07.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2008./09.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2009./10.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2013./14.]]
** {{Z|BIH}} [[A1 liga Košarkaškog saveza Herceg-Bosne 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[C Hrvatska košarkaška liga 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2016./17.]]
* '''2015.'''
** [[ULEB Euroliga 2015./16.]]
** [[ABA liga 2014./15.]]
** [[MŽRKL liga 2014./15.]]
** [[WBFAL liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2015./16.]]
* '''2014.'''
** [[ULEB Euroliga 2013./14.]]
** [[ULEB Euroliga 2014./15.]]
** [[ABA liga 2013./14.]]
** [[MEL liga 2013./14.]]
** [[MŽRKL liga 2011./12.]]
** [[MŽRKL liga 2012./13.]]
** [[MŽRKL liga 2013./14.]]
** [[WBFAL liga 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska ženska košarkaška liga – Serija B 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 hrvatska košarkaška liga za žene 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2013./14.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1945.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1945.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1946.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1947.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1948.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1949.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1950.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1951.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1952.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1953.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1954.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1955.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1956.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1956.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1957.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1957.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1958.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1959.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1960.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1961.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1962.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1963.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1964.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1965.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1966.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1967.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1968.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1969.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1969./70.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1970./71.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1971./72.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1972./73.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1973./74.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1974./75.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1975./76.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1976./77.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1977./78.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1978./79.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1979./80.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1980./81.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1981/82.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1982./83.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1982/83.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1983./84.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1984./85.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1985./86.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1986./87.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1987./88.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1988./89.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1989./90.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1990/91.]]
* '''2013.'''
** [[Goodyear liga 2001./02.]]
** [[Goodyear liga 2002./03.]]
** [[Goodyear liga 2003./04.]]
** [[Goodyear liga 2004./05.]]
** [[Goodyear liga 2005./06.]]
** [[NLB liga 2006./07.]]
** [[NLB liga 2007./08.]]
** [[NLB liga 2010./11.]]
** [[ABA liga 2011./12.]]
** [[ABA liga 2012./13.]]
** [[BIBL liga 2010./11.]]
** [[BIBL liga 2012./13.]]
** [[MEL liga 2012./13.]]
** [[EWWL Trocal liga 2003./04.]]
** [[EWWL Trocal liga 2005./06.]]
** [[WABA NLB liga 2006./07.]]
** [[WABA NBL liga 2007./08.]]
** [[WABA Multipower liga 2008./09.]]
** [[IWBL liga 2009./10.]]
** [[MŽRKL liga 2010./11.]]
** [[WBFAL liga 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 Dorina hrvatska košarkaška liga za žene 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[A-2 Hrvatska košarkaška liga 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[B-1 Hrvatska košarkaška liga 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Krešimira Ćosića 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 hrvatska košarkaška liga za žene 2012./13.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1946.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1947.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1948.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1949.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1950.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1951.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1952.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1953.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1954.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1955.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1958.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1959.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1960.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1961.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1962.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1963.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1964.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1965.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1966.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1967.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1967./68.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1968./69.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1969./70.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1970./71.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1971./72.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1972./73.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1973./74.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1974./75.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1975./76.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1976./77.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1977./78.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1978./79.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1979./80.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1980./81.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1981./82.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1983./84.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1984./85.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1985./86.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1986./87.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1987./88.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1988./89.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1989./90.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1990./91.]]
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[A-1 HKL 2009./10.]]

== klubovi == 
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[KK Jadranka Mali Lošinj]] 
** {{Z|SAD}} [[Baltimore Bullets (1944.)]] 
** {{Z|SAD}} [[Chicago Stags]] 
** {{Z|SAD}} [[Kentucky Colonels]] 
** {{Z|SAD}} [[San Diego Sails]] 
** {{Z|SAD}} [[St. Louis Bombers]] 
** {{Z|SAD}} [[Utah Stars]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[Košarkaški klub Đakovo]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Kastav]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[MKK Novi Zagreb]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[KK Cetina Trilj]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Jazine Arbanasi Zadar]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Novska]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Pazin]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Pet Bunara Zadar]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Poreč]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Rovinj]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[KK Crikvenica]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Fortuna Zaprešić]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Grafičar Ludbreg]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Istrauni Pula]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Maksimir Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Mladost Đurđevac]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Pula 1981]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Samobor]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Sesvete]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Stoja Pula]] 
** {{Z|HRV}} [[AKK Universitas Split]] 
** {{Z|HRV}} [[KK Zapruđe Zagreb]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[KK Belišće]] 
* '''2007.'''
** {{Z|BEL}} [[Antwerp Giants]]
** {{Z|BIH}} [[KK Igokea Aleksandrovac]]
** {{Z|CIP}} [[AEL Limassol BC]]
** {{Z|CIP}} [[GSS Keravnos Nikozija]]
** {{Z|FRA}} [[Élan Sportif Chalonnais]]
** {{Z|FRA}} [[JDA Dijon]]
** {{Z|FRA}} [[ASVEL Lyon-Villeurbanne]]
** {{Z|FRA}} [[SLUC Nancy]]
** {{Z|FRA}} [[Élan Béarnais Pau-Orthez]]
** {{Z|FRA}} [[Tours BC]]
** {{Z|FRA}} [[JA Vichy]]
** {{Z|GRČ}} [[Makedonikos BC Kozani]]
** {{Z|GRČ}} [[PAOK Solun B.C.]]
** {{Z|ITA}} [[Juvecaserta Basket]]
** {{Z|ITA}} [[Partenope Napoli Basket]]
** {{Z|ITA}} [[Victoria Libertas Pesaro]]
** {{Z|ITA}} [[Nuova AMG Sebastiani Basket Rieti]]
** {{Z|ITA}} [[Mens Sana Basket]]
** {{Z|ITA}} [[Auxilium Pallacanestro Torino]]
** {{Z|ITA}} [[Pallacanestro Trieste]]
** {{Z|ITA}} [[Reyer Venecija]]
** {{Z|ITA}} [[Scaligera Basket Verona]]
** {{Z|IZR}} [[Hapoel Jeruzalem BC]]
** {{Z|LIT}} [[BC Lietuvos Rytas]]
** {{Z|NIZ}} [[EBBC Den Bosch Basket]]
** {{Z|NJE}} [[ALBA Berlin]]
** {{Z|NJE}} [[Bayer Giants Leverkusen]]
** {{Z|NJE}} [[Mitteldeutscher BC Weissenfels]]
** {{Z|POLJ}} [[Asseco Prokom Gdynia]]
** {{Z|POR}} [[Sporting Lisabon (košarka)]]
** {{Z|RUM}} [[CSU Ploiesti]]
** {{Z|RUM}} [[Steaua Bukurešt (košarka)]]
** {{Z|RUS}} [[BK Himki Moskovska oblast]]
** {{Z|RUS}} [[UNIKS Kazan]]
** {{Z|RUS}} [[Lokomotiv–Kuban]]
** {{Z|RUS}} [[MBK Dinamo Moskva]]
** {{Z|RUS}} [[BK Dinamo Sankt Peterburg]]
** {{Z|SLO}} [[KK Union Olimpija]]
** {{Z|SLO}} [[KK Krka]]
** {{Z|SRB}} [[OKK Beograd]]
** {{Z|SRB}} [[KK Radnički Beograd]]
** {{Z|SRB}} [[KK Hemofarm Vršac]]
** {{Z|ŠPA}} [[CB Girona]]
** {{Z|ŠPA}} [[CB Estudiantes]]
** {{Z|ŠPA}} [[CB Málaga]]
** {{Z|ŠPA}} [[Valencia BC]]
** {{Z|ŠPA}} [[Basket Zaragoza 2002]]
** {{Z|TUR}} [[Tofaş S.K.]]
** {{Z|TUR}} [[Efes Pilsen S.K.]]
** {{Z|UKR}} [[BK Himik Južne]]
** {{Z|UKR}} [[BK Kijiv]]
** {{Z|UKR}} [[BK Azovmaš Mariupolj]]
* '''2006.'''
** {{Z|BIH}} [[KK Bosna]]
** {{Z|BUG}} [[PBK Lukoil Akademik]]
** {{Z|ČEŠ}} [[BC Brno]]
** {{Z|ČEŠ}} [[USK Prag]]
** {{Z|GRČ}} [[K.A.E. Panathinaikos]]
** {{Z|GRČ}} [[K.A.E. Olympiakos]]
** {{Z|GRU}} [[Dinamo Tbilisi BK]]
** {{Z|ITA}} [[Pallacanestro Cantù]]
** {{Z|ITA}} [[Fortitudo Bologna]]
** {{Z|ITA}} [[Virtus Bologna]]
** {{Z|ITA}} [[Olimpia Milano]]
** {{Z|ITA}} [[Pallacanestro Virtus Rim]]
** {{Z|ITA}} [[Pallacanestro Treviso]]
** {{Z|ITA}} [[Pallacanestro Varese]]
** {{Z|LAT}} [[ASK Riga]]
** {{Z|POR}} [[Benfica Lisabon (košarka)]]
** {{Z|RUS}} [[Spartak Sankt Peterburg]]
** {{Z|SAD}} [[Boston Celtics]]
** {{Z|ŠPA}} [[Joventut Badalona]]
** {{Z|ŠPA}} [[F.C. Barcelona Bàsquet]]
** {{Z|ŠPA}} [[Real Madrid Baloncesto]]
** {{Z|ŠPA}} [[Saski Baskonia]]

== klubovi - dodatni članci ==
* '''2026. 
** {{Z|SAD}} [[Dodatak:Popis NBA klubova]] 
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:KK Zagreb u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:GKK Šibenik u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:KK Zrinjevac u međunarodnim natjecanjima]]
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:KK Zadar u međunarodnim natjecanjima]]
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]]
* '''2010.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]]
* '''2007.'''
** [[Dodatak:Popis klubova koji su sudjelovali u Euroligi]]

== kategorije == 
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2025./26.]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2022./23.]] 
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja po sezonama (nakon 1991./92.)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1991./92.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1992./93.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1993./94.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1994./95.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1995./96.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1996./97.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1997./98.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1998./99.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 1999./2000.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2000./01.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2001./02.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2002./03.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2003./04.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja - sezona 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:A-2 hrvatska košarkaška liga]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Treća hrvatska muška košarkaška liga]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska republička košarkaška liga]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski košarkaški klubovi po županijama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Istarskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Karlovačkoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Primorsko-goranskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Šibensko-kninskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Zadarskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Gradu Zagrebu]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Košarkaški klubovi u Zagrebačkoj županiji]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prva hrvatska muška košarkaška liga (2017.)]] 
* '''2017.'''
** [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u košarci (muškarci)]]
** {{Z|MAK}} [[:Kategorija:Košarka u Makedoniji]]
* '''2016.'''
** [[:Kategorija:ULEB Eurocup]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Košarkaška natjecanja u Bosni i Hercegovini]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Košarkaška liga Herceg-Bosne]]
** {{Z|GRČ}} [[:Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:C Hrvatska košarkaška liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova]]
** {{Z|ITA}} [[:Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova]]
** {{Z|RUS}} [[:Kategorija:Košarkaši ruskih klubova]]
** {{Z|RUS}} [[:Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova]]
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a]]
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova]]
** {{Z|ŠPA}} [[:Kategorija:Popisi košarkaša španjolskih klubova]]
* '''2014.'''
** [[:Kategorija:Ženski košarkaški klubovi]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone drugog ranga hrvatske košarkaške lige za žene]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski košarkaški klubovi u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u košarci]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene]]
* '''2013.'''
** [[:Kategorija:Euroliga]]
** [[:Kategorija:ABA liga]]
** [[:Kategorija:MŽRKL liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:B-1 Hrvatska košarkaška liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski ženski košarkaški klubovi]]
* '''2007.'''
** {{Z|FRA}} [[:Kategorija:Francuski košarkaški klubovi]]
** {{Z|RUS}} [[:Kategorija:Ruski košarkaški klubovi]]
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Srpski košarkaški klubovi]]

== predlošci ==
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HR košarka sezone - kategorije]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Druga hrvatska muška košarkaška liga]] 
{{HR košarka sezone - kategorije}} 
{{Druga hrvatska muška košarkaška liga}} 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Prva muška košarkaška liga]] 
{{Prva muška košarkaška liga}} 
* '''2016.'''
** {{Z|BIH}} [[Predložak:A1 liga Herceg-Bosne]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:C HKL]]
{{A1 liga Herceg-Bosne}}
{{C HKL}}
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:KK Zagreb]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:PJ-košarka-žene]]
{{KK Zagreb}}
{{PJ-košarka-žene}}
* '''2013.'''
** [[Predložak:ABA liga]]
** [[Predložak:MŽRKL]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:B-1 HKL]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:A-1 HKL žene]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:Košarkaško prvenstvo Jugoslavije]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:KK Zadar]]
{{ABA liga}}
{{MŽRKL}}
{{B-1 HKL}}
{{A-1 HKL žene}}
{{Košarkaško prvenstvo Jugoslavije}}
{{KK Zadar}}
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:KK Split info]]
{{KK Split info}}</text>
      <sha1>0p3zadhdw0l6fgqqo484ob1b84fuush</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet</title>
    <ns>2</ns>
    <id>617661</id>
    <revision>
      <id>7567446</id>
      <parentid>7496841</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:53:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69971" sha1="eeehnwgj6csjs3g67pa90e85u8os7x9" xml:space="preserve">{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio}} 

* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani

== natjecanja ==
* '''2020. 
** {{Z|CG}} [[Kup Crne Gore u nogometu]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga (1946. – 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska republička nogometna liga]] 
** {{Z|HRV}} [[Memorijalni spomen turnir Zvonko Mikolčević]] 
** {{Z|MAK}} [[Makedonski nogometni kup]] 
** {{Z|SLO}} [[Nogometni kup Slovenije]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Republički nogometni kup Slovenije]] 
** {{Z|SLO}} [[Slovenski nogometni superkup]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[4. ŽNL Koprivničko-križevačka]] 
** {{Z|HRV}} [[Zimski kup Gornjeg Jadrana]] 
** {{Z|HRV}} [[Memorijal Pero Radaković]] 
** {{Z|SRB}} [[Prva liga Srbije (nogomet)]] 
** {{Z|SCG}} [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu]] 
** {{Z|SCG}} [[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu]] 
** {{Z|ŠKO}} [[Škotski liga kup]] 
** {{Z|ŠKO}} [[Southern League Cup (Škotska)]] 
** {{Z|TUR}} [[Federacijski kup Turske (nogomet)]] 
** {{Z|TUR}} [[Millî Küme]] 
* '''2017.'''
** {{Z|BIH}} [[Memorijalni turnir Andrija Anković]]
** {{Z|FRA}} [[Coupe de la Ligue]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatsko nogometno prvenstvo za veterane]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u nogometu za juniore]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u nogometu za kadete]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u nogometu za pionire]]
** {{Z|HRV}} [[Arena Cup (nogomet)]]
** {{Z|HRV}} [[Memorijalni turnir Antun Batinić]]
** {{Z|HRV}} [[Memorijalni turnir 'Neven i Mijo']]
** {{Z|JAR}} [[Premier Soccer League]]
** {{Z|JAR}} [[Prvenstva Južnoafričke Republike u nogometu]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Međuopćinska nogometna liga Split – Makarska]] 
** {{Z|RUS}} [[Kup Rusije u nogometu]]
** {{Z|SRB}} [[Kup Srbije u nogometu]]
** {{Z|SAD}}{{Z|KAN}} [[United Soccer League]]
** {{Z|SAD}} [[National Women's Soccer League]]
* '''2016.'''
** {{Z|BIH}} [[Sustav nogometnih liga u Bosni i Hercegovini]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup Federacije BiH]]
** {{Z|BIH}} [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup Republike Srpske]]
** {{Z|BIH}} [[Memorijalni turnir Gojko Šušak]]
** {{Z|ČSSR}} [[Čehoslovačka Prva liga]]
** {{Z|ČEŠ}} [[Prvenstvo Češke u nogometu (1896. – 1944.)]]
** {{Z|ENG}} [[Football Alliance]]
** {{Z|ENG}} [[Full Members Cup]]
** {{Z|ENG}} [[EFL Trophy]]
** {{Z|ENG}} [[Football League Group Cup]]
** {{Z|ENG}} [[Football League War Cup]]
** {{Z|ENG}} [[Watney Cup]]
** {{Z|ENG}} [[Football League Super Cup]]
** {{Z|ENG}} [[Mercantile Credit Centenary Trophy]]
** {{Z|ENG}} [[Southern Professional Floodlit Cup]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Županijskog nogometnog saveza Brodsko-posavske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Županije Istarske]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Karlovačke županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Koprivničko-križevačke županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Krapinsko-zagorske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Međimurskog nogometnog saveza]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Županijskog nogometnog saveza Osječko-baranjske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Požeško-slavonske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Primorsko-goranske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Sisačko-moslavačke županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Županijskog nogometnog saveza Virovitičko-podravske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Šibensko-kninske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Zadarske županije]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]]
** {{Z|HRV}} [[Nogometni kup otoka Hvara]]
** {{Z|HRV}} [[Istria Winter Cup]]
** {{Z|HRV}} [[Nogometni turnir Kaštelanska rivijera]]
** {{Z|HRV}} [[Memorijalni turnir prof. Slaven Jurić]]
** {{Z|HRV}} [[Memorijalni turnir Marijan Šuto Mrma]]
** {{Z|HRV}} [[Memorijalni turnir Zdravka Uvodića]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]]
** {{Z|KJUG}} [[Kupovi Kraljevine Jugoslavije u nogometu]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]]
** {{Z|POR}} [[Campeonato de Portugal (1921. – 1938.)]]
** {{Z|POR}} [[Taça da Liga]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
** {{Z|HRV}} [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]]
** {{Z|JUG}} [[Omladinski kup Jugoslavije u nogometu]]
** {{Z|SAD}}{{Z|KAN}} [[North American Soccer League]]
* '''2014.'''
** [[Copa Sudamericana]]
** [[Copa CONMEBOL]]
** [[Supercopa Sudamericana]]
** [[Copa Merconorte]]
** [[Copa Mercosur]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup za žene]]
** {{Z|JUG}} [[FSJ Ljetna liga prvaka]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko nogometno prvenstvo za žene]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavenski nogometni kup za žene]]
** {{Z|JUG}} [[Juniorsko prvenstvo Jugoslavije u nogometu]]
* '''2013.'''
** {{Z|ENG}} [[FA Premier liga – vječna tablica i pregled plasmana]]
* '''2012.'''
** {{Z|ŠKO}} [[Škotska Premier Liga]]
* '''2008.'''
** {{Z|JUG}} [[2. savezna liga SFRJ]]
* '''2006.'''
** [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]
** [[Interkontinentalni kup]]
** [[Kup UEFA]]
** [[UEFA Kup pobjednika kupova]]
** [[UEFA Superkup]]
** [[UEFA Intertoto kup]]
** [[Copa Libertadores]]
** {{Z|ENG}} [[Pobjednici engleskih nogometnih natjecanja]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni superkup]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]]
** {{Z|JUG}} [[Kup maršala Tita]]
** {{Z|POR}} [[Primeira Liga]]

== sezone natjecanja ==
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone}} 

== Klubovi ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[NK Dajla]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Imsovac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Jadran-Galeb Koledinec]] 
** {{Z|HRV}} [[HNK Južnjak Sveta Nedjelja]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Rabac]] 
** {{Z|HRV}} [[RNK Split 1912]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Toplice Krapinske Toplice]] 
** {{Z|KOSV}} [[KF Besiana Podujevo]] 
** {{Z|KOSV}} [[KF Malisheva]] 
** {{Z|KOSV}}[[FC Suhareka]] 
** {{Z|MAK}} [[KF Arsimi 1973 Čegrane]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Rudar Probištip]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Sasa Makedonska Kamenica]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Odranci]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Bajša]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Elektrovojvodina Subotica]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Mala Bosna]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Slavija Pivnice]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Telečka]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Terekveš Svilojevo]] 
** {{Z|SRB}} [[OFK Vrbas]] 
* '''2025. 
** {{Z|BIH}} [[NK Sloga Bosanska Otoka]] 
** {{Z|CG}} [[FK Partizan Bar]] 
** {{Z|CG}} [[FK Radnički Berane]] 
** {{Z|CG}} [[FK Sloga Stari Bar]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Croatia Stankovci]]
** {{Z|HRV}} [[NK Dinamo Četekovac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Gomirje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Gordowa Veliki Grđevac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Graničar Novo Virje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Mune]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Omladinac Dubrovčan]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Plitvice Mukinje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Polet Uljanik]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Sloga Konjščina]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Snježnik Gerovo]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Stari grad Rijeka]] 
** {{Z|KOSV}} [[KF Drenica]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Akademija Pandev Brera Strumica]] 
** {{Z|MAK}} [[KF Bashkimi Kumanovo (1947. – 2008.)]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Madžari Solidarnost Skoplje]] 
** {{Z|MAK}} [[KF Milano Kumanovo]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Vardarski Bogdanci]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Dravograd]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Kočevje]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Čantavir]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Čoka]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Dolovo]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Eđšeg Mali Iđoš]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Jadran Feketić]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Iskra Kucura]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Mladost Bački Petrovac]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Omladinac Novi Banovci]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Sloga Temerin]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Tisa Adorjan]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Vulturul Grebenac]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Vojvodina Bačko Gradište]] 
* '''2024. 
** {{Z|BIH}} [[NK Azot Vitkovići]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Drina Goražde]] 
** {{Z|CG}} [[FK Iskra Danilovgrad]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Bilogora 91 Grubišno Polje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Drava Terezino Polje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Grbci 2000 Rijeka]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Milengrad 2005 Budinščina]] 
** {{Z|HRV}} [[HNK Mladost Vukosavljevica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Podgorje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Polet Narta]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Polet Skrad]] 
** {{Z|HRV}} [[HNK Sokol Sokolovac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Starigrad]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Tomislav Berek]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Zrinski Zrinski Topolovac]] 
** {{Z|KOSV}} [[SC Gjilani]] 
** {{Z|KOSV}} [[KF Hysi Podujevo]] 
** {{Z|KOSV}} [[KF Llapi Podujevo]] 
** {{Z|MAK}} [[FC Struga]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Voska Sport Ohrid]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Korotan Prevalje (1933.)]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Steklar Rogaška Slatina]] 
** {{Z|SRB}} [[FK IMT Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Jedinstvo Ub]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Jedinstvo Putevi Užice]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Kolubara Lazarevac]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Mladost Novi Sad]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Radnički Nova Pazova]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Radnički Srijemska Mitrovica]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Teleoptik Zemun]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Trayal Kruševac]] 
** {{Z|SRB}} [[OFK Vršac]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Zlatibor Čajetina]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Železničar Pančevo]] 
* '''2023. 
** {{Z|CG}} [[FK Dečić Tuzi]] 
** {{Z|CG}} [[OFK Mladost Donja Gorica]] 
** {{Z|CG}} [[FK Podgorica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Skok Skucani]] 
** {{Z|HRV}} [[ONK Šandrovac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK TOSK Tuk]] 
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[NK Akademac Split]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Čvrstec Sveti Petar Čvrstec]] 
** {{Z|HRV}} [[ŠNK Repaš]] 
** {{Z|HRV}} [[HNK Rogoznica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Šemovci]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[NK Abeceda sporta Murvica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Aluminij Lozovac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Bilogorac Šemovci]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Borac Smilčić]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Bubamara Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Cavtat]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Crvena zvezda Novo Obilićevo]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Devetka Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Dragovoljac Bočkovec]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Drava Novigrad Podravski]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Hrvatski Bojovnik Mokrice Miholečke]] 
** {{Z|HRV}} [[NK HTP Dubrovnik]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Imotski 1991]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Jaska Vinogradar Jastrebarsko]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Jedinstvo Islam Grčki]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Kalnik]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Lipa Hlebine]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Miklinovec Koprivnica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Mladost Podravske Sesvete]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Mladost Sigetec]] 
** {{Z|HRV}} [[HNK Mladost Veliki Raven]] 
** {{Z|HRV}} [[NK NA Libertas Dubrovnik]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Polet Goričko]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Prigorje Sveti Petar Orehovec]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Radnički Križevci]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Ratar Miholec]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Rasinja]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Ruševac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Šparta Kalinovac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Tehnika-Koprivnica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Udarnik Zablatje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Velebit Močići]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Vitoš Vitaljina]] 
* '''2020. 
** {{Z|BIH}} [[NK Bosanac Jenjić]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Budućnost Begluci]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Mladost Gorice]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Sloga Hrgovi Donji]] 
** {{Z|CG}} [[FK Arsenal Tivat]] 
** {{Z|CG}} [[FK Berane]] 
** {{Z|CG}} [[FK Cetinje]] 
** {{Z|CG}} [[FK Kom Podgorica]] 
** {{Z|CG}} [[FK Lovćen Cetinje]] 
** {{Z|CG}} [[FK Mogren Budva]] 
** {{Z|CG}} [[FK Mornar Bar]] 
** {{Z|CG}} [[FK Rudar Pljevlja]] 
** {{Z|CG}} [[FK Zabjelo Podgorica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Čikola Kričke]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Fugaplast Gola]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Funtana]] 
** {{Z|HRV}} [[NK GOŠK Gotalovo]] 
** {{Z|HRV}} [[HNK Hajduk Split II]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Jedinstvo Benkovac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Kupari]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Posavac Ruščica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Prekodravac Ždala]] 
** {{Z|HRV}} [[ONK Smoković]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Sava Stara Gradiška]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Uljanik Pula (2003.)]]
** {{Z|KOSV}} [[KF Drita Gnjilane]] 
** {{Z|KOSV}} [[KF Feronikeli Glogovac]] 
** {{Z|KOSV}} [[KF Liria Prizren]] 
** {{Z|KOSV}} [[KF Trepça'89 Kosovska Mitrovica]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Cementarnica 55 Skoplje]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Sileks Kratovo]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Skopje]] 
** {{Z|MAK}} [[FK Sloga Jugomagnat Skoplje]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Aluminij Kidričevo]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Branik Maribor]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Bravo Ljubljana]] 
** {{Z|SLO}} [[ND Gorica (Nova Gorica)]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Izola]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Ljubljana]] 
** {{Z|SLO}} [[ND Mura 05 Murska Sobota]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Mura Murska Sobota]] 
** {{Z|SLO}} [[NŠ Mura Murska Sobota]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Nafta Lendava]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Nafta 1903 Lendava]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)]] 
** {{Z|SLO}} [[ND Slovan Ljubljana]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Svoboda Ljubljana]] 
** {{Z|SLO}} [[NK Železničar Maribor]] 
* '''2019. 
** {{Z|BIH}} [[FK Alat Trebinje]] 
** {{Z|BIH}} [[OFK Berek 1975 Prijedor]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Bratstvo Donja Dubica]] 
** {{Z|BIH}} [[OFK Brčko]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Derventa 103]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Dinamo Kornica]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Dizdaruša Brčko]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Glasinac Sokolac]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Gradac]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Guber Srebrenica]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Hajduk Sijekovac]] 
** {{Z|BIH}} [[ONK Hasić Gornji Hasić]] 
** {{Z|BIH}} [[HNK Hasići]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Hercegovac Bileća]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Izbor Brčko]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Jedinstvo Brčko]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Lijevče Nova Topola]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Lokomotiva Brčko]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Matići 88]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Milići]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Mladost Donji Hasić]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Mladost Garevac]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Mladost Kričanovo]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Mladost Modran]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Napredak Skakava Donja]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Odmut 90 Grebnice]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Partizan Bosanska Kostajnica]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Podrinje Janja]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Poljoprivednik Krepšić]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Posavina Ulice]] 
** {{Z|BIH}} [[OFK Prijedor]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Sarajevo (Istočno Sarajevo)]] 
** {{Z|BIH}} [[UHNK Skakava 98 Gornja Skakava]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Sloga Srbac]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Sloga Srednja Slatina]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Sloga Trn]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Sloga Tursinovac]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Tetima]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Vlasenica]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Zasavica]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Zasjeka Novo Selo]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Zvijezda Brgule]] 
** {{Z|BIH}} [[FK Željezničar (Istočno Sarajevo)]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Croatia Ošlje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Glavice 1991]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Mosor Žrnovnica (2018.)]] 
* '''2018. 
** {{Z|BIH}} [[NK Johovac]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Sloga Koraće]] 
** {{Z|BIH}} [[NK Ukrina Novo Selo]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Bagat Zadar]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Biokovo Zagvozd]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Bukovica Kistanje]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Domagoj Konjsko]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Hajduk Radovčići]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Jadran Ljuta]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Končar Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Metalac Šibenik]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Mladost Koprivno]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Murvica]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Podstrana]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Poljičanin Tugare]] 
** {{Z|HRV}} [[NK POŠK Veliki Prolog]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Promina Oklaj]]  
** {{Z|HRV}} [[NK Prugovo]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Rašeljka Gornji Vinjani]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Seljak Labin]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Titov mornar Podgora]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Trogir 1912]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Vrgorac]] 
** {{Z|HRV}} [[HNK Vrlika]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Zagora Primorski Dolac]] 
** {{Z|HRV}} [[NK Žrnovo]] 
** {{Z|SRB}} [[FK AFK Ada]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Balkanski Dimitrovgrad]] 
** {{Z|SRB}} [[OFK Bečej 1918]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Bežanija Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Bikovo]] 
** {{Z|SRB}} [[OFK Bor]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Budućnost Gložan]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Budućnost Valjevo]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Crvenka]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Dinamo 1923 Bereg]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Dinamo Vranje]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Dolina Padina]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Donji Srem Pećinci]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Dunav Monoštor]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Hajduk Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Jastrebac Niš]] 
** {{Z|SRB}} [[OFK Kikinda 1909]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Loznica]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Mačva Šabac]] 
** {{Z|SRB}} [[OFK Mladost Apatin]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Mladost Bački Jarak]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Mladost Bosilegrad]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Mladost Lučani]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Novi Pazar]] 
** {{Z|SRB}} [[RFK Novi Sad 1921]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Njegoš Lovćenac]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Policajac Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Proleter Novi Sad]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Proleter Zrenjanin]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Radnički Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Radnički Obrenovac]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Radnik Surdulica]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Rusin Ruski Krstur]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Senta]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Sevojno]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Slávia Kovačica]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Sloboda Užice]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Spartak 1911 Debeljača]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Tatra Kisač]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Unirea Uzdin]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Voždovac Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Zvezdara Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Železničar Niš]] 
** {{Z|SRB}} [[FK Železnik Beograd]] 
* '''2008.'''
** {{Z|BEL}} [[Club Brugge]]
** {{Z|FRA}} [[AS Saint-Étienne]]
** {{Z|ŠVE}} [[Malmö FF]]
* '''2007.'''
** {{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.]]
** {{Z|ENG}} [[Leeds United AFC]]
** {{Z|FRA}} [[Olympique de Marseille]]
** {{Z|FRA}} [[Stade de Reims-Champagne]]
** {{Z|FRA}}{{Z|MNK}} [[AS Monaco FC]]
** {{Z|ITA}} [[A.S. Roma]]
** {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal Lisabon]]
** {{Z|RUM}} [[FC Steaua Bukurešt]]
* '''2006.'''
** {{Z|ENG}} [[Liverpool F.C.]]
** {{Z|NIZ}} [[AFC Ajax]]
** {{Z|RUS}} [[PFK CSKA Moskva]]
** {{Z|SJI}} [[Celtic Belfast]]
** {{Z|SJI}} [[Cliftonville F.C.]]
** {{Z|SJI}} [[Linfield Belfast]]
** {{Z|ŠKO}} [[Celtic FC]]

== Hajduk ==
''bolest kojoj nema lijeka''
* '''2018. 
** [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2016./17.]] 
* '''2015.'''
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1960./61.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1967./68.]]
** [[HNK Hajduk Split 2015./16.]]
* '''2014.'''
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1946.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1946./47.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1947./48.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1948./49.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1950.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1951.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1952.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1952./53.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1953./54.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1954./55.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1955./56.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1956./57.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1957./58.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1959./60.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1962./63.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1966./67.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1968./69.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1971./72.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1974./75.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1975./76.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1976./77.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1980./81.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1982./83.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1984./85.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1986./87.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1989./90.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1990./91.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1995./96.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1996./97.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1997./98.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1999./2000.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2000./01.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2001./02.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2002./03.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2003./04.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2004./05.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2005./06.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2006./07.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2007./08.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2008./09.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2009./10.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2010./11.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2011./12.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 2012./13.]]
* '''2013.'''
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1970./71.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1973./74.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1983./84.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1991./92.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1992./93.]]
* '''2012.'''
** [[HNK Hajduk Split u nacionalnim kupovima]]
* '''2011.'''
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1978./79.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1993./94.]]
** [[HNK Hajduk Split - sezona 1994./95.]]
* '''2008.'''
** [[Dodatak:HNK Hajduk Split u međunarodnim natjecanjima]]
** [[HNK Hajduk do 1991.]]

== klubovi - dodatni članci  ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Krapinsko-zagorskoj županiji]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Koprivničko-križevačkoj županiji]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Ličko-senjskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Zadarskoj županiji]] 
* '''2017.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Šibensko-kninskoj županiji]]
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:NK Osijek u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:HNK Rijeka u prvenstvima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:HNK Rijeka u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:NK Zagreb u međunarodnim natjecanjima]]
* '''2008.'''
** {{Z|HRV}} [[RNK Split – ligaški pregled]]
* '''2007.'''
** [[Dodatak:Popis klubova koji su sudjelovali u UEFA-inoj Ligi prvaka]]

== Kategorije ==
* '''2026. 
** {{Z|SLO}} [[:Kategorija:Treća slovenska nogometna liga]] 
* '''2025. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Regionalna nogometna liga BiH – Zapad]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1922./23.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1924./25.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1925./26.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1926./27.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1927./28.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1928./29.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1929./30.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1930./31.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1932./33.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1934./35.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1936./37.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1937./38.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1938./39.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1939./40.]] 
** {{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[:Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)]] 
* '''2024.
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1973./74.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Bosansko-podrinjskoj županiji Goražde]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Regionalna nogometna liga Karlovac – Gospić – Sisak]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Borskom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Rasinskom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Šumadijskom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Zlatiborskom okrugu]] 
* '''2023. 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1995./96.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2022./23.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Regionalna nogometna liga BiH - Jug]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Regionalna nogometna liga BiH - Sjever]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Podsavezna nogometna liga Livno]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Lige MNS Mostar (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:4. NL NS Rijeka]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Međuopćinska nogometna liga Zadar-Šibenik]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Međimurska nogometna liga (do 1991.)]] 
* '''2022. 
** {{Z|ARM}} [[:Kategorija:Armenski nogometni klubovi]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2019./20.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2020./21.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Istarska]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang (Hrvatska)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometne lige NS Daruvar (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Općinska nogometna liga Labin (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Općinska nogometna liga Pakrac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Karlovačkoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Međimurskoj županiji]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Moravičkom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Nišavskom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Pčinjskom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Srednjobanatskom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Srijemskom okrugu]] 
* '''2021. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1967./68.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1974./75.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1975./76.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1976./77.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1982./83.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1985./86.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1986./87.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1987./88.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1990./91.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1994./95.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2000./01.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2003./04.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2004./05.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2010./11.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2011./12.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2013./14.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2014./15.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:FK Borac Banja Luka]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Brodsko-posavska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Koprivničko-križevačka]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Koprivničko-križevačka]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Krapinsko-zagorska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Primorsko-goranska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Virovitičko-podravska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Virovitičko-podravska]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometne lige NS Virovitica (do 1991.)]] 
** {{Z|JAP}} [[:Kategorija:Japanski nogometni klubovi]] 
* '''2020. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1959./60.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1960./61.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1962./63.]]  
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1978./79.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1979./80.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1980./81.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1981./82.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1983./84.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1984./85.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1988./89.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1989./90.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang (BiH)]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Posavska grupna nogometna liga]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Crna Gora)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang (Hrvatska)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik-Metković-Korčula-Lastovo]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometne lige NS Nova Gradiška (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometne lige NS Vukovar (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Lige NSO Županja (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Varaždin (2012.)]] 
** {{Z|KOSV}} [[:Kategorija:Kosovski nogometni klubovi]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Slovenija)]] 
** {{Z|SLO}} [[:Kategorija:Bivši slovenski nogometni klubovi]] 
* '''2019. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja po sezonama]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja po sezonama (nakon 1991.)]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1997./98.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1998./99.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 1999./2000.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2001./02.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2005./06.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2006./07.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2007./08.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2008./09.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2009./10.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2012./13.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2015./16.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2016./17.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2017./18.]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja - sezona 2018./19.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (BiH)]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (BiH)]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 5. ligaški rang (BiH)]]
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Međuzonska nogometna liga Bosne]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hercegovačka nogometna zona]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Lige MNS Brčko (do 1991.)]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Lige MNS Doboj (do 1991.)]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni kup Federacije BiH]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Banja Luka]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Doboj]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Gradiška]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Istočno Sarajevo]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Prijedor]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Semberija-Majevica-Birač Bijeljina]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Trebinje]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:HNK Brotnjo Čitluk]] 
** {{Z|CG}} [[:Kategorija:Crnogorska nogometna natjecanja]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Crnogorska nogometna natjecanja (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Crnogorska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Crna Gora)]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Republička nogometna liga Crne Gore (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogomet u Hrvatskoj po gradovima]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Hrvatska)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 5. ligaški rang (Hrvatska)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna liga Zajednice općina Bjelovar]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometne lige NS Bjelovar (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometne lige NS Gospić (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo otoka Hvara (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Istarska nogometna liga (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometne lige NS Koprivnica (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Općinska nogometna liga Ludbreg (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometne lige NS Slavonski Brod (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Primorsko-goranska nogometna liga (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Varaždinskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Gradu Zagrebu]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:HNK Gorica Velika Gorica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Junak Sinj]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Lučko]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Međimurje Čakovec]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:HNK Mosor Žrnovnica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Pomorac 1921 Kostrena]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Primorac Stobreč]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:HNK Segesta Sisak]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Solin]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:HRNK Zmaj Makarska]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Prva savezna nogometna liga Jugoslavije]] 
** {{Z|KOSV}} [[:Kategorija:Kosovska nogometna natjecanja]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Kosovska nogometna natjecanja (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Kosovska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Kosovo)]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna liga Kosova (do 1991.)]] 
** {{Z|LIT}} [[:Kategorija:Nogomet u Litvi]] 
** {{Z|LIT}} [[:Kategorija:Litavski nogometni klubovi]] 
** {{Z|MAK}} [[:Kategorija:Makedonska nogometna natjecanja]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Makedonska nogometna natjecanja (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Makedonska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Makedonija)]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Makedonska republička nogometna liga]] 
** {{Z|SLO}} [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Slovenija)]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Slovenska republička nogometna liga]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Srbijanska nogometna natjecanja]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Vojvodina)]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Vojvođanska nogometna liga (1945. – 1991.)]] 
* '''2018. 
** {{Z|AUT}} [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u Austriji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Četvrta županijska nogometna liga]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. HNL - Istok (NS Osijek / NS Sjever) po sezonama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. HNL - Istok (NS Osijek) po sezonama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. HNL - Jug po sezonama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. HNL - Sjever po sezonama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka / NS Zagreb) po sezonama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Primorsko-goranska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:4. ŽNL Koprivničko-križevačka]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:I. - V. zona nogometnog prvenstva Hrvatske]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Međuopćinska nogometna liga Karlovac-Kutina-Sisak]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Međuopćinska nogometna liga Kutina-Ivanić Grad-Novska]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Regionalna nogometna liga Rijeka-Pula]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Šibenska nogometna liga]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Varaždinsko-zagorska nogometna liga]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Varaždinska nogometna liga (do 1991.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Općinska nogometna liga Zadar]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Zagrebačka nogometna zona]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|A-U}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (do 1918.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|KJUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|NDH}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1945./46.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1946./47.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1947./48.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1948./49.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1950.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1951.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1952.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1952./53.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1953./54.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1954./55.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1955./56.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1956./57.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1957./58.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1958./59.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1965./66.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1966./67.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1987./88.]]
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1989./90.]]
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogomet na Hvaru]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji po sezonama]] 
** {{Z|KJUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji po sezonama (1918. – 1941.)]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji po sezonama (1945. – 1991.)]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1945./46.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1946./47.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1947./48.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1948./49.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1950.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1951.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1952.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1952./53.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1953./54.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1954./55.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1955./56.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1956./57.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1957./58.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1958./59.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1959./60.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1960./61.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1962./63.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1963./64.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1964./65.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1965./66.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1966./67.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1967./68.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1968./69.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1969./70.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1970./71.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1971./72.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1972./73.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1973./74.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1974./75.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1975./76.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1977./78.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1978./79.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1979./80.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1980./81.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1981./82.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1982./83.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1983./84.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1984./85.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1985./86.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1986./87.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1987./88.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1988./89.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1989./90.]] 
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1990./91.]] 
** {{Z|NJE}} [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u Njemačkoj]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Bivši srbijanski nogometni klubovi]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u Srbiji]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Beogradu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Južnobačkom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Južnobanatskom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernobačkom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernobanatskom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Zapadnobačkom okrugu]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:FK Crvena zvezda Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:FK Čukarički Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:OFK Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:FK Partizan Beograd]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:FK Vojvodina Novi Sad]] 
** {{Z|ŠVE}} [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u Švedskoj]] 
* '''2017.'''
** [[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi]]
** [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[:Kategorija:Druga nogometna liga Herceg-Bosne]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:NK Čelik Zenica]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:HŠK Posušje]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:FK Sarajevo]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:NK Travnik]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:FK Velež Mostar]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:NK Vitez]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone četvrtog ranga HNL-a]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone petog ranga HNL-a]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone šestog ranga HNL-a]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone sedmog ranga HNL-a]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone osmog ranga HNL-a]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:4. HNL Jug]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Koprivničko-križevačka]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:ŽNL Ličko-senjska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Osječko-baranjska NS Beli Manastir]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Osječko-baranjska NS Našice]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Osječko-baranjska NS Osijek]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Osječko-baranjska NS Valpovo-Donji Miholjac]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Osječko-baranjska - Liga NS Beli Manastir]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Osječko-baranjska - Liga NS Đakovo]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Osječko-baranjska - Liga NS Našice]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Osječko-baranjska - Liga NS Osijek]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Požeško-slavonska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Sisačko-moslavačka NS Kutina]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Sisačko-moslavačka NS Novska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Sisačko-moslavačka NS Sisak]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vinkovci]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Županja]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vinkovci]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Zadarska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Zadarska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Kup Zagrebačkog nogometnog saveza (od 1991./92.)]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Treneri hrvatskih nogometnih klubova]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:HNK Cibalia Vinkovci]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sastavi momčadi HNK Hajduk Split]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Hrvatski dragovoljac Zagreb]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Inter Zaprešić]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Istra 1961 Pula]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Lokomotiva Zagreb]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Neretva Metković]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Rudeš]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Slaven Belupo Koprivnica]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Varaždin]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Zadar]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu (1946. – 1991.)]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Dalmatinska nogometna liga (1962. – 1991.)]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje (1979./80. - 1990./91.)]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Slavonska nogometna zona (do 1970./71.)]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Slavonska nogometna zona (1971./72. - 1982./83.)]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Međuopćinska nogometna liga Istok]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Međuopćinska nogometna liga Jug]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo ONS Dubrovnik]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Podsavezna nogometna liga NP Karlovac]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Podsavezna nogometna liga NP Osijek (nakon 1945.)]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Općinska nogometna liga Slavonska Požega]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Međuopćinska nogometna liga Split – Makarska]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza (1946. – 1959.)]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Podsavezna nogometna liga NP Vinkovci]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Područna nogometna liga NSP Vinkovci]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Općinska nogometna liga Vinkovci]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza (nakon 1945.)]] 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Vojvodini]]
* '''2016.'''
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Sezone nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Sezone prvog ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Sezone drugog ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Sezone trećeg ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Sezone četvrtog ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Sezone petog ranga nogometnog prvenstva Bosne i Hercegovine]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Premijer liga Bosne i Hercegovine u nogometu]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[:Kategorija:Prva nogometna liga Herceg-Bosne]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni kupovi u Bosni i Hercegovini]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Brčko Distriktu]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Hercegbosanskoj županiji]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Posavskoj županiji]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Sarajevskoj županiji]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Županiji Središnja Bosna]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Tuzlanskoj županiji]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Unsko-sanskoj županiji]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Županiji Zapadnohercegovačkoj]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Zeničko-dobojskoj županiji]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:NK Široki Brijeg]]
** {{Z|ČEŠ}} [[:Kategorija:Češka nogometna natjecanja]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni kupovi u Hrvatskoj]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni turniri u Hrvatskoj]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za mlađe kategorije]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Hrvatskoj za žene]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone hrvatskih nogometnih klubova]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Osijek - sezone]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Nogometni kupovi u Jugoslaviji]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Kup maršala Tita]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska nogometna liga (1946. – 1991.)]]
** {{Z|ŠKO}} [[:Kategorija:Nogometaši škotskih nogometnih klubova]]
** {{Z|URU}} [[:Kategorija:Nogometaši urugvajskih nogometnih klubova]]
* '''2015.'''
** [[:Kategorija:Interkontinentalni kup]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prva hrvatska nogometna liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Treća hrvatska nogometna liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone četvrtog i nižih rangova HNL-a]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:MŽNL Slavonije i Baranje]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:MŽNL Središte]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Osječko-baranjska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Požeško-slavonska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Sisačko-moslavačka]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Karlovačka]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Sisačko-moslavačka]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:2. ŽNL Vukovarsko-srijemska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:3. ŽNL Vukovarsko-srijemska]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore]]
* '''2014.'''
** {{Z|ARG}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u argentinskim klubovima]]
** {{Z|AUS}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u australskim klubovima]]
** {{Z|FRA}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u francuskim klubovima]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:HNK Hajduk Split - sezone]]
** {{Z|ITA}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša talijanskih klubova]]
** {{Z|IZR}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u izraelskim klubovima]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:FSJ Ljetna liga prvaka]]
** {{Z|NIZ}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u nizozemskim klubovima]]
** {{Z|NJE}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u njemačkim klubovima]]
** {{Z|RUS}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u ruskim klubovima]]
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u klubovima iz SAD-a]]
** {{Z|ŠPA}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u španjolskim klubovima]]
** {{Z|TUR}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u turskim klubovima]]
** {{Z|UKR}} [[:Kategorija:Popisi nogometaša u ukrajinskim klubovima]]
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi po županijama]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Istarskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Karlovačkoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Krapinsko-zagorskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Ličko-senjskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Međimurskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Požeško-slavonskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Varaždinskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Zadarskoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Zagrebačkoj županiji]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Zagrebu]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:HNK Rijeka]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:NK Zagreb]]
* '''2008.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:RNK Split]]

== predlošci ==
* '''2025. 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Predložak:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Predložak:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)]] 
{{Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (1923./24. – 1940./41.)}} 
{{Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)}} 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:4. NL NS Rijeka]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:3. ŽNL Istarska]] 
{{4. NL NS Rijeka}} 
{{3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska}}
{{3. ŽNL Istarska}} 
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. ŽNL Istarska]] 
{{1. ŽNL Istarska}} 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. ŽNL Brodsko-posavska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. ŽNL Koprivničko-križevačka]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2. ŽNL Koprivničko-križevačka]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:3. ŽNL Koprivničko-križevačka]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:4. ŽNL Koprivničko-križevačka]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. ŽNL Krapinsko-zagorska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2. ŽNL Krapinsko-zagorska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:ŽNL Ličko-senjska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. ŽNL Primorsko-goranska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2. ŽNL Primorsko-goranska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. ŽNL Virovitičko-podravska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2. ŽNL Virovitičko-podravska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. ŽNL Zadarska]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2. ŽNL Zadarska]] 
{{1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska}} 
{{2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska}} 
{{1. ŽNL Brodsko-posavska}} 
{{2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska}} 
{{1. ŽNL Koprivničko-križevačka}} 
{{2. ŽNL Koprivničko-križevačka}} 
{{3. ŽNL Koprivničko-križevačka}} 
{{4. ŽNL Koprivničko-križevačka}} 
{{1. ŽNL Krapinsko-zagorska}}
{{2. ŽNL Krapinsko-zagorska}} 
{{ŽNL Ličko-senjska}} 
{{1. ŽNL Primorsko-goranska}} 
{{2. ŽNL Primorsko-goranska}} 
{{1. ŽNL Virovitičko-podravska}} 
{{2. ŽNL Virovitičko-podravska}} 
{{1. ŽNL Zadarska}} 
{{2. ŽNL Zadarska}} 
* '''2020. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Predložak:Republička nogometna liga BiH]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Predložak:Crnogorska republička nogometna liga]] 
{{Republička nogometna liga BiH}} 
{{Crnogorska republička nogometna liga}} 
* '''2019. 
** {{Z|BIH}} [[Predložak:BH nogomet sezone - kategorije]] 
** {{Z|JUG}} [[Predložak:2. savezna nogometna liga Jugoslavije]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ]] 
{{BH nogomet sezone - kategorije}} 
{{2. savezna nogometna liga Jugoslavije}} 
{{Sezone 3. stupnja nogometnog prvenstva FNRJ/SFRJ}} 
* '''2018. 
** {{Z|JUG}} [[Predložak:JUG nogomet sezone - kategorije]]
{{JUG nogomet sezone - kategorije}}
* '''2017.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HR nogomet sezone - kategorije]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Popisi hrvatskih nogometnih klubova]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:3. HNL sezone]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Kup ZNS]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Predložak:HNL (1946.-1991.)]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Predložak:Dalmatinska nogometna liga]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Predložak:MOL Split-Makarska]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Predložak:Prvenstvo NSO Split]]
{{HR nogomet sezone - kategorije}}
{{Popisi hrvatskih nogometnih klubova}}
{{3. HNL sezone}}
{{2. ŽNL Splitsko-dalmatinska}}
{{Kup ZNS}} 
{{HNL (1946.-1991.)}} 
{{Dalmatinska nogometna liga}}
{{MOL Split-Makarska}}
{{Prvenstvo NSO Split}}
* '''2016.'''
** {{Z|BIH}} [[Predložak:BiH-sezone-nogomet-po-rangovima]]
** {{Z|BIH}} [[Predložak:Kup BiH u nogometu]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:ŽNS kupovi]]
** {{Z|KJUG}} [[Predložak:Kvalifikacije NP KSHS/KJ]]
** {{Z|KJUG}} [[Predložak:Kupovi Kraljevine Jugoslavije u nogometu]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:Kup maršala Tita]]
{{BiH-sezone-nogomet-po-rangovima}}
{{Kup BiH u nogometu}}
{{ŽNS kupovi}}
{{Kvalifikacije NP KSHS/KJ}}
{{Kupovi Kraljevine Jugoslavije u nogometu}}
{{Kup maršala Tita}}
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HNL sezone po rangovima]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:PH-nogomet-mladi]]
{{HNL sezone po rangovima}}
{{PH-nogomet-mladi}}
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HNL žene]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:FSJ Ljetna liga]]
{{HNL žene}}
{{FSJ Ljetna liga}}
* '''2013.'''
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Predložak:1.NL Herceg-Bosne]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HNK Rijeka]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:RNK Split info]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:NK Zagreb]]
{{1.NL Herceg-Bosne}}
{{HNK Rijeka}}
{{RNK Split info}}
{{NK Zagreb}}</text>
      <sha1>eeehnwgj6csjs3g67pa90e85u8os7x9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka</title>
    <ns>2</ns>
    <id>617662</id>
    <revision>
      <id>7567452</id>
      <parentid>7495887</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:55:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30202" sha1="47gluhi3nosr6tfd3aiizan3wfqgboy" xml:space="preserve">{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio}} 

* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani

'''odbojka / odbojka na pijesku / fistball (šakomet) '''

== natjecanja ==
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci na pijesku za muške klubove]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci na pijesku za ženske klubove]] 
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[Superkup Hrvatske u odbojci za muškarce]]
** {{Z|HRV}} [[Superkup Hrvatske u odbojci za žene]]
* '''2014.'''
** [[Kup CEV za muškarce]]
** [[CEV Challenge Cup (muškarci)]]
** [[Kup CEV za žene]]
** [[CEV Challenge Cup (žene)]]
** [[MEVZA liga (muškarci)]]
** [[MEVZA liga (žene)]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene]]
** {{Z|JUG}} [[Kup Jugoslavije u odbojci]]
** {{Z|JUG}} [[Kup Jugoslavije u odbojci za žene]]
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene]]
* '''2006.'''
** [[Svjetsko prvenstvo u odbojci]]
** [[Liga prvaka u odbojci za muškarce]]
** [[Liga prvaka u odbojci za žene]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u odbojci]]

== sezone natjecanja ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[1. HOL za muškarce 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2025.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HOL za muškarce 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Vinka Dobrića 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B HOL za žene 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2025./26.]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HOL za žene 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. nacionalna OL za muškarce 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HOL za žene 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za muškarce 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HOL za žene 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HOL za žene 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HOL za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HOL za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za muškarce 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Vinka Dobrića 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HOL za žene 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za muškarce 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Vinka Dobrića 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B HOL za žene 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HOL za žene 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2024./25.]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2006.]] 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2007.]] 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2007.]] 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2008.]] 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2008.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za muškarce 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2011.]] 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2011.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. A HOL za žene 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HOL za žene 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za žene 2012.]] 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2013.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HOL za žene 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. A HOL za žene 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HOL za žene 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HOL za žene 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2015.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HOL za žene 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2018.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2019.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2019.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2020.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2020.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2021.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2022.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2022.]] 
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HOL za žene 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HOL za žene 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2023.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2023.]] 
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HOL za žene 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B HOL za žene 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HOL za žene 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2024.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene 2024.]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[Klupsko prvenstvo Hrvatske u odbojci na pijesku za muškarce 2012.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2015.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2018.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce 2021.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Vinka Dobrića 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HOL za žene 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B HOL za žene 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2022./23.]] 
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B HOL za žene 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za muškarce 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HOL za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B HOL za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HOL za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2021./22.]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2019./20.]]  
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za muškarce 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HOL za žene 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2020./21.]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski odbojkaški kup Snježane Ušić 2019./20.]]  
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Snježane Ušić 2018./19.]] 
* '''2018.''' 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2017/18.]] 
* '''2017.'''
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2008.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2009.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2010.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2011.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2012.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2013.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2014.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2015.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za muškarce 2016.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2016.]]
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2008.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2009.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2010.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2011.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2012.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2013.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2014.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[2. A hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[2. A hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Hrvatske u odbojci za žene 2015.]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2014./15.]]
* '''2014.'''
** [[MEVZA liga za muškarce 2007./08.]]
** [[MEVZA liga za muškarce 2008./09.]]
** [[MEVZA liga za žene 2007./08.]]
** [[MEVZA liga za žene 2008./09.]]
** [[MEVZA liga za žene 2009./10.]]
** [[MEVZA liga za žene 2010./11.]]
** [[MEVZA liga za žene 2011./12.]]
** [[MEVZA liga za žene 2012./13.]]
** [[MEVZA liga za žene 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u odbojci za žene 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[1. hrvatska odbojkaška liga za žene 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 1999./00.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska odbojkaška liga za žene 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[1. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci za žene 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[2. A hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[2. hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[2. A hrvatska odbojkaška liga za muškarce 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga za žene 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B hrvatska odbojkaška liga za žene 2013./14.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1945.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1945.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1946.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1946.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1947.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1947.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1948.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1949.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1949.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1950.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1950.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1951.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1951.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1952.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1954.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1954.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1955.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1955.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1956.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1956.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1957.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1957.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1958.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1958.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1959.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1959.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1960.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1960.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1961.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1961.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1962.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1964.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1965.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1966.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1967.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1967.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1967./68.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1968./69.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1969./70.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1970./71.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1972./73.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1972./73.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1973./74.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1973./74.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1974./75.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1974./75.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1975./76.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1975./76.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1976./77.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1977./78.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1977./78.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1978./79.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1978./79.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1979./80.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1979./80.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1980./81.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1981./82.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1982./83.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1983./84.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1984./85.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1987./88.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1988./89.]]
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u odbojci 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga za žene 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 1999./00.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska odbojkaška liga 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Superliga Hrvatske u odbojci 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A hrvatska odbojkaška liga 2012./13.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1948.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1952.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1962.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1963.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1965.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1966.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1967./68.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1968./69.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1969./70.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1970./71.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1976./77.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1980./81.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1981./82.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1982./83.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1983./84.]]
** {{Z|JUG}} [[Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije 1984./85.]]

== klubovi ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Baranja Beli Manastir]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Belišće]] 
** {{Z|HRV}} [[MOK Dinamo Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[HAOK Dubrava Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Ogulin]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Osijek]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Vrbovec]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Bjelovar]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Čepin]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Kostrena]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Lepoglava]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Makarska]] 
** {{Z|HRV}} [[MOK Mursa Osijek]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Našice]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Sisak (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Sisak (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Šibenik 91 (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Šibenik 91 (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Vallis Aurea Požega]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[KOP Čakovec (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[KOP Čakovec (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Daruvar (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Gorica Velika Gorica]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Mladost 2000 Knin]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Multibibus Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[AOK Osijek]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Petrinja (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Kaštel Pribislavec]] 
** {{Z|HRV}} [[KOP Siget Zagreb (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[KOP Siget Zagreb (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Solin]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Šibenik]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Trogir]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Vodice]] 
** {{Z|HRV}} [[KOP Vrapče Zagreb (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[KOP Vrapče Zagreb (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[HAOK Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[KOP Žnjan Split (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[KOP Žnjan Split (žene)]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[OK Dubrovnik 2001]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Velika Gorica]]
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[OK Centurion Pula]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Nebo Zaprešić]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Olimpik Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Veli Vrh Pula]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[OK Don Bosco Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Drenova Rijeka]] 
** {{Z|HRV}} [[MOK Grobničan Čavle]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Grobničan Čavle]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Grobničan Čavle (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Gusar Omiš]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Kaštel Lukšić]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Marina Kaštela Kaštel Gomilica]] 
** {{Z|HRV}} [[HAOK Mladost Zagreb (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Rovinj]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Sinj]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Split]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Split (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Split 1700]] 
** {{Z|HRV}} [[OŽK Split Volley Team]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Tkon]] 
** {{Z|HRV}} [[OK Valpovka Valpovo (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[MOK Željezničar Osijek]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽOK Župa dubrovačka Mlini]] 
* '''2007.
** {{Z|POR}} [[Benfica Lisabon (odbojka)]]
* '''2006.'''
** {{Z|RUS}} [[CSKA Moskva OK]]

== Kategorije ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2025./26.]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone trećeg ranga prvenstva Hrvatske u odbojci za muškarce]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone petog ranga odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone šestog ranga odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja po sezonama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 1992./93.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 1993./94.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 1995./96.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 1996./97.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 1997./98.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 1998./99.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 1999./2000.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2000./01.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2001./02.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2002./03.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2003./04.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja - sezona 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] 
* '''2024. 
** [[:Kategorija:Natjecanja u odbojci na pijesku]] 
** [[:Kategorija:Klubovi odbojke na pijesku]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojka na pijesku u Hrvatskoj]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski klubovi odbojke na pijesku]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski odbojkaški klubovi po županijama]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Istarskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Međimurskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Primorsko-goranskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Šibensko-kninskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Zagrebačkoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi u Gradu Zagrebu]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska liga u odbojci na pijesku za žene]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska natjecanja u odbojci na pijesku]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska liga u odbojci na pijesku za muškarce]] 
* '''2022.
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone četvrtog ranga odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone trećeg ranga odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski muški odbojkaški klubovi]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski ženski odbojkaški klubovi]] 
* '''2017.
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski odbojkaški kup za muškarce]]
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski odbojkaški kup za žene]]
* '''2014.'''
** [[:Kategorija:MEVZA liga]]
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovački odbojkaški klubovi]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska odbojkaška natjecanja]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone prvog ranga prvenstva Hrvatske u odbojci za muškarce]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone drugog ranga prvenstva Hrvatske u odbojci za muškarce]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone prvog ranga odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone drugog ranga odbojkaškog prvenstva Hrvatske za žene]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Jugoslavenska odbojkaška natjecanja]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u odbojci za muškarce]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u odbojci za žene]]
* '''2013.'''
** [[:Kategorija:Odbojkaške reprezentacije]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Odbojka u Hrvatskoj]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u odbojci]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prvenstvo Hrvatske u odbojci za žene]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski odbojkaški klubovi]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Odbojka u Jugoslaviji]]
* '''2006.'''
** [[:Kategorija:Odbojkaški klubovi]]

== Predlošci ==
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HR odbojka sezone - kategorije]] 
{{HR odbojka sezone - kategorije}} 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HOL muški – sezone]] 
{{HOL muški – sezone}} 
* '''2023.
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Hrvatska liga u odbojci na pijesku]] 
{{Hrvatska liga u odbojci na pijesku}} 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HOL žene - sezone]] 
{{HOL žene - sezone}} 
* '''2016.
** [[Predložak:MEVZA liga]]
{{MEVZA liga}}
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:PH-odbojka]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:PJ-odbojka]]
{{PH-odbojka}}
{{PJ-odbojka}}</text>
      <sha1>47gluhi3nosr6tfd3aiizan3wfqgboy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet</title>
    <ns>2</ns>
    <id>617663</id>
    <revision>
      <id>7567450</id>
      <parentid>7495888</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:55:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33411" sha1="fkmrjlj75zaanczsdyix7kuov2irg4k" xml:space="preserve">{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio}} 

* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani

''' Rukomet / veliki rukomet / hazena 

== natjecanja ==
* '''2021. 
** [[EHF EURO Cup]] 
* '''2018. 
** [[Svjetsko prvenstvo u rukometu B skupine]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u rukometu C skupine]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u rukometu B skupine za žene]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo SR Hrvatske u rukometu za omladince]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo SR Hrvatske u rukometu za mlađe omladince]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo SR Hrvatske u rukometu za omladinke]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo SR Hrvatske u rukometu za mlađe omladinke]] 
* '''2016.'''
** {{Z|POR}} [[Andebol 1]]
** {{Z|POR}} [[Prvenstvo Portugala u velikom rukometu]]
** {{Z|SSSR}} [[Sovjetsko rukometno prvenstvo]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]
* '''2014.'''
** [[EHF Challenge Cup (rukometaši)]]
** [[Kup pobjednica kupova u rukometu (Europa)]]
** [[Kup EHF za žene]]
** [[EHF Challenge Cup (rukometašice)]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis hrvatskih rukometnih prvaka]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u velikom rukometu]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u velikom rukometu za žene]]
* '''2013.'''
** [[Women’s Regional Handball League]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska rukometna liga]]
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska rukometna liga]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene]]
* '''2008.'''
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup]]
* '''2006.'''
** [[Liga prvaka u rukometu]]
** [[Liga prvakinja u rukometu]]

== sezone natjecanja == 
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2025./26.]] 
* '''2025.
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2024./25.]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2023./24.]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2022./23.]] 
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[4. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 1996./97.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce – kvalifikacije 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene – kvalifikacije 2021./22.]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce – kvalifikacije 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene – kvalifikacije 2020./21.]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2019./20.]] 
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2018./19.]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 1992.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2017./18.]] 
* '''2017.'''
** [[SEHA liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2016./17.]]
* '''2016.'''
** [[SEHA liga 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2015./16.]]
* '''2015.'''
** [[EHF Liga prvaka 2015./16.]]
** [[SEHA liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2014./15.]]
* '''2014.'''
** [[EHF Liga prvaka 2014./15.]]
** [[SEHA liga 2013./14.]]
** [[WRHL 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL za žene 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL za žene 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski rukometni kup za žene 2013./14.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1948.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1949.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1950.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1951.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1952.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1953.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1954.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1955.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene 1956.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1985./86.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1986./87.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1987./88.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1989./90.]]
* '''2013.'''
** [[SEHA liga 2011./12.]]
** [[SEHA liga 2012./13.]]
** [[WRHL 2008./09.]]
** [[WRHL 2009./10.]]
** [[WRHL 2010./11.]]
** [[WRHL 2011./12.]]
** [[WRHL 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2012./13.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1978./79.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1979./80.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1981./82.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1982./83.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1983./84.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1985./86.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1986./87.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1989./90.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1990./91.]]
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HRL 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A HRL za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[Dukat 1. HRL 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Dukat 1. HRL za žene 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Dukat Premijer liga 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Dukat 1. HRL 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Dukat 1. HRL za žene 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Dukat Premijer liga 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Dukat 1. HRL 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Premijer liga 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HRL 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HRL 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HRL za žene 2011./12.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1948.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1949.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1950.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1951.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1952.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1953.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1953.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1953.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1954.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1954.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1954.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1955.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1955.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1955.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1956.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1955./56.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1956.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1957.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1956./57.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1957.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1957./58.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1957./58.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu 1958.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1958./59.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1958./59.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1959./60.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1959./60.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1960./61.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1960./61.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1961./62.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1961./62.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1962./63.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1962./63.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1963./64.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1963./64.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1964./65.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1964./65.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1965./66.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1965./66.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1966./67.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1966./67.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1967./68.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1967./68.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1968./69.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1968./69.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1969./70.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1969./70.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1970./71.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1970./71.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1971./72.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1971./72.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1972./73.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1972./73.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1973./74.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1973./74.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1974./75.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1974./75.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1975./76.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1975./76.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1976./77.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1976./77.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1977./78.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1977./78.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1978./79.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1979./80.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1980./81.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1980./81.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1981./82.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1982./83.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1983./84.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1984./85.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1984./85.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1987./88.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1988./89.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1988./89.]]
** {{Z|JUG}} [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1990./91.]]

== klubovi ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[RK BM 07 Split]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Orahovica]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Slavija Staro Petrovo Selo]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[RK Kamičak Sinj]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Novi Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Ogulin]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Požega]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Rugvica]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[RK Ardiaei Čibača]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Gospić]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Ivan Mikanovci]] 
** {{Z|HRV}} [[HRK Krilnik Split]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[RK Mokošica]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[ŽRK Bjelovar]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Borac Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[HRK Borovo Vukovar]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Brod Slavonski Brod]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Buzet]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Dalmatinka Ploče]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Daruvar]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Dugo Selo]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Đurđevac]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Ekonomist Trogir]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Elektra Osijek]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Garešnica]] 
** {{Z|HRV}} [[HRK Gorica Velika Gorica]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Hrvatski dragovoljac Dugi Rat]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Ivanić Ivanić-Grad]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽRK Ivanić Ivanić-Grad]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Kaštela Kaštel Gomilica]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽRK Koka Varaždin]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Kozala Rijeka]] 
** {{Z|HRV}} [[RK KTC Križevci]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Lokomotiva Zagreb (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Maksimir Pastela Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Matulji 2001]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Medveščak Zagreb (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Metalac Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Mladi Rudar Labin]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Mladost 09 Samobor]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Nova Gradiška]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Orijent Rijeka (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Orkan Dugi Rat]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Pećine Rijeka]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Pionirka Imotski]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽRK Pitomača]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Prelog]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Rudar Labin]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Rudar Rude]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Senj]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Sesvete]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Sisak (1988.)]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Sisak (2013.)]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Slatina]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Sloboda Varaždin]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Spačva Vinkovci]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Trešnjevka Zagreb (muškarci)]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Trilj]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Trogir]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽRK Trogir]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽRK Trogir 58]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Vidovec]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Viro Virovitica]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Vodice]] 
** {{Z|HRV}} [[MRK Zaprešić]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Zaprešić]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽRK Zaprešić]] 
** {{Z|HRV}} [[RK Županja]] 
* '''2007.'''
** {{Z|POR}} [[Benfica Lisabon (rukomet)]]
** {{Z|POR}} [[Sporting Lisabon (rukomet)]]
** {{Z|RUM}} [[Steaua Bukurešt (rukomet)]]
* '''2006.'''
** {{Z|ŠPA}} [[F.C. Barcelona (rukomet)]]

== klubovi - dodatni članci ==
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:RK Bjelovar u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:RK Medveščak u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:RK Metković u međunarodnim natjecanjima]]
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:ŽRK Lokomotiva Zagreb u međunarodnim natjecanjima]] 

== reprezentacije - dodatni članci ==
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis utakmica hrvatske muške rukometne reprezentacije - Svjetsko prvenstvo]] 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis utakmica hrvatske muške rukometne reprezentacije - Svjetski kup]] 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis utakmica hrvatske muške rukometne reprezentacije - Europsko prvenstvo]] 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis utakmica hrvatske muške rukometne reprezentacije - EHF EURO Cup]] 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis utakmica hrvatske ženske rukometne reprezentacije - Olimpijske Igre]] 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis utakmica hrvatske ženske rukometne reprezentacije - Svjetsko prvenstvo]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:Popis utakmica hrvatske muške rukometne reprezentacije - Olimpijske Igre]] 

== kategorije ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2024./25.]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Ličko-senjskoj županiji]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2022./23.]] 
* '''2022. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:ŽRK Podravka Koprivnica]] 
* '''2021. 
** [[:Kategorija:Muške rukometne reprezentacije]] 
** [[:Kategorija:Ženske rukometne reprezentacije]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski rukometni predlošci]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2020./21.]] 
* '''2020. 
** {{Z|SRB}} [[:Kategorija:Srbijanski rukometni klubovi]] 
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2018./19.]] 
* '''2018. 
** [[:Kategorija:Rukometaši po klubovima]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Istarskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Varaždinskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Gradu Zagrebu]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometni klubovi u Zagrebačkoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:RK Bjelovar]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:RK Metković]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:RK Split]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:RK Zamet Rijeka]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:ŽRK Lokomotiva Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometaši RK Bjelovara]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Rukometašice ŽRK Lokomotiva Zagreb]] 
* '''2017.'''
** [[:Kategorija:Europski klupski prvaci u rukometu (muškarci)]] 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovački ženski rukometni klubovi]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[:Kategorija:Hrvatski ženski rukometni klubovi u Bosni i Hercegovini]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:4. rang rukometnog prvenstva Hrvatske po sezonama]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:5. rang rukometnog prvenstva Hrvatske po sezonama]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja po sezonama]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja - sezona 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:RK NEXE Našice]] 
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Popisi rukometaša hrvatskih klubova]]
** {{Z|NJE}} [[:Kategorija:Popisi rukometaša njemačkih klubova]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski rukometni klubovi u međunarodnim natjecanjima]]
* '''2014.'''
** [[:Kategorija:Natjecanja u velikom rukometu]]
** [[:Kategorija:SEHA liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski rukometni kup za muškarce]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone prvog ranga rukometnog prvenstva Hrvatske za žene]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone drugog ranga rukometnog prvenstva Hrvatske za žene]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Sezone trećeg ranga rukometnog prvenstva Hrvatske za žene]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski rukometni kup za žene]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Jugoslavenska rukometna natjecanja]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za muškarce]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za žene]]
* '''2013.'''
** [[:Kategorija:Ženski rukometni klubovi]]
** [[:Kategorija:EHF Liga prvaka]]
** [[:Kategorija:WRHL]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna natjecanja]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prva hrvatska rukometna liga (od 2008.)]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prva B hrvatska rukometna liga (1991. – 2001.)]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Druga hrvatska rukometna liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Treća hrvatska rukometna liga]]
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna liga - 1. rang]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska rukometna liga – niži rangovi]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatsko rukometno prvenstvo za žene]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Jugoslavensko rukometno prvenstvo]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Rukometno prvenstvo Jugoslavije za žene]]
** {{Z|JUG}} [[:Kategorija:Veliki rukomet u Jugoslaviji]]

== predlošci ==
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Utakmice hrvatske rukometne reprezentacije]] 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Utakmice hrvatske ženske rukometne reprezentacije]] 
{{Utakmice hrvatske rukometne reprezentacije}} 
{{Utakmice hrvatske ženske rukometne reprezentacije}} 
* '''2017.
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HR rukomet sezone - kategorije]]
{{HR rukomet sezone - kategorije}}
* '''2014.'''
** [[Predložak:EHF Liga prvaka]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HR-rukomet-kup-muški]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HR-rukomet-kup-žene]]
{{EHF Liga prvaka}}
{{HR-rukomet-kup-muški}}
{{HR-rukomet-kup-žene}}
* '''2013.'''
** [[Predložak:SEHA liga]]
** [[Predložak:WRHL]]
{{SEHA liga}}
{{WRHL}}
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HRL sezone]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HRL 1rang sezone]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HRL niže lige]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:HRL žene]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:Jugoslavenska rukometna prvenstva]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:JRL žene sezone]]
** {{Z|JUG}} [[Predložak:PJ-veliki rukomet]]
{{HRL sezone}}
{{HRL 1rang sezone}}
{{HRL niže lige}}
{{HRL žene}}
{{Jugoslavenska rukometna prvenstva}}
{{JRL žene sezone}}
{{PJ-veliki rukomet}}</text>
      <sha1>fkmrjlj75zaanczsdyix7kuov2irg4k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sramežljiva mimoza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>620348</id>
    <revision>
      <id>7567402</id>
      <parentid>6717101</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:32:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>207741</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1504" sha1="qoynhjuvn4mpbm27sgf7hevwcen9e0a" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =Sramežljiva mimoza
| slika        = Mimosa pudika flower from Thrissur, Kerala, India.JPG
| slika_širina =
| slika_opis   =Sramežljiva mimoza
| status       =
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Tracheophyta]]
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         =[[Fabales]]
| familia      =[[Fabaceae]]
| genus        ='''''[[Mimosa]]'''''
| genus_autorstvo =
| species      =''M. pudica''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Mimosa pudica''
| dvoimeno_autorstvo =
| karta_raspon =
}}
'''Sramežljiva mimoza''' (sramežljivka, lat. Mimosa pudica), vrsta biljke iz tropske [[Amerika|Amerike]], danas udomaćen po mnogim tropskim krajevima u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i [[Australija|Australiji]].

Ime je dobila po tome što na dodir sklapa svoje [[list]]ove, a na isti način odgovara i na različite druge podražaje, kao trešnja, [[vjetar]], promjena temperature i svjetlosti, miris [[Cigareta|cigarete]]. Na jači podražaj mogu se skupiti i cijele grančice. Nakon skupljanja listova pokazuju se njezine bodlje, koje su još jedan oblik samoobrane ove biljke.&lt;ref&gt;[http://mediteranka.com/index.php/hr/component/k2/item/79-mimosa-pudica-srame%C5%BEljivka Mediteranka]&lt;/ref&gt;

U prirodi sramežljivka naraste do jednog metra a može živjeti više godina. Često se uzgaja u kućanstvima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat=Mimosa pudica
|wikivrste=Mimosa pudica
}}

[[Kategorija:Mimoseae]]</text>
      <sha1>qoynhjuvn4mpbm27sgf7hevwcen9e0a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet</title>
    <ns>2</ns>
    <id>620888</id>
    <revision>
      <id>7567455</id>
      <parentid>7392636</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:56:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12061" sha1="iqqfpa941nxezj8irq7ely7oxx56at4" xml:space="preserve">{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio}}

* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani

'''Futsal / mali nogomet / dvoranski nogomet / mininogomet / slično '''

== natjecanja ==
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[Malonogometni turnir &quot;4 kafića&quot; – Memorijal &quot;Dino Petrinović&quot;]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[Liga malog nogometa Makarska]] 
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene]]
* '''2014.'''
** [[Interkontinentalni kup (futsal)]]
** [[UEFA Futsal Cup]]
** [[Europski kup prvaka u futsalu]]
** [[Europski kup pobjednika kupova u futsalu]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni superkup]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u malom nogometu]]
** {{Z|POR}} [[Liga Portuguesa de Futsal]]

== sezone natjecanja == 
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[1. HMNL 2024./25.]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[2. HMNL 2024./25.]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[1. HMNL 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HMNL 2023./24.]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2021./22.]] 
* '''2022.
** {{Z|HRV}} [[1. HMNL 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HMNL 2021./22.]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Zapad 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Zapad 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Zapad 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Jug 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Sjever 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Zapad 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HMNL za žene 2019./20.]] 
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2001./02.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HMNL za žene 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Istok 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Jug 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Zapad 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HMNL za žene 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Istok 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Jug 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup – regija Zapad 2019./20.]] 
* '''2018.''' 
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2017./18.]] 
* '''2017.'''
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HMNL za žene 2016./17.]]
* '''2016.'''
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HMNL za žene 2015./16.]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2014./15.]]
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 1999./00.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Druga hrvatska malonogometna liga 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski malonogometni kup 2013./14.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u malom nogometu 1989./90.]]
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u malom nogometu 1990./91.]]
* '''2013.'''
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2012./13.]]
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1991./92.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska malonogometna liga 2011./12.]]

== klubovi ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[MNK Futsal Gorica]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[MNK Dalmacija Split]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Hrvatski Dragovoljac Dugopolje]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[MNK Hajduk Split]] 
** {{Z|HRV}} [[HMNK Nova Gradiška]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[MNK Cavtat]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[MNK Alumnus Sesvete (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Argus Slavonski Brod]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Aurelia Futsal Vinkovci]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Bačvice Split]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Bjelovar]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Brod 035 Slavonski Brod]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Gorovo Opatija]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Jastreb Jastrebarsko]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Jezera]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Kastav]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Lošinj Mali Lošinj]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽMNK MC Plus Sveta Nedelja]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽMNK Mirlović Zagora]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Otočac]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Rab]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK FC Split Tommy (žene)]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Futsal Super Chicks Poličnik]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Vinkovci (žene)]] 
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[MNK Alumnus FutsalFER Sesvete]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Dudovo Bure Pakrac]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Glama Brijeg Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Grahorova Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Heroji 2007 Vodice]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Inero Split]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Jesenje Gornje Jesenje]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Kutina]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Olmissum Omiš]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Petar RKM Zagreb]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Renault Auto Krešo Krapina]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Rugvica]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Solin 1980]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Square Dubrovnik]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Torcida Split]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[MNK Adriacink Split]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Foto Ante Stojan Split]] 
** {{Z|HRV}} [[MNK Novo Vrijeme Makarska]] 
** {{Z|HRV}} [[HMNK Vrgorac]] 
* '''2014.'''
** {{Z|POR}} [[SL Benfica (futsal)]]
** {{Z|POR}} [[Sporting Clube de Portugal (futsal)]]
** {{Z|RUS}} [[MFK Dina Moskva]]
** {{Z|RUS}} [[MFK Dinamo Moskva]]
** {{Z|ŠPA}} [[FC Barcelona Futsal]]

== klubovi - dodatni članci ==
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Dodatak:MNK Split u međunarodnim natjecanjima]]

== kategorije ==
* '''2021. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Zagrebačkoj županiji]] 
* '''2020. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski ženski malonogometni klubovi]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Šibensko-kninskoj županiji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Gradu Zagrebu]] 
* '''2019.
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prva hrvatska malonogometna liga za žene]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski malonogometni kup - regionalni kupovi]] 
* '''2018.''' 
** {{Z|BIH}} [[:Kategorija:Bosanskohercegovački malonogometni klubovi]]
* '''2014.'''
** [[:Kategorija:Natjecanja u malom nogometu]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatska malonogometna natjecanja]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Druga hrvatska malonogometna liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski malonogometni kup]]
* '''2012.'''
** [[:Kategorija:Malonogometni klubovi]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Mali nogomet u Hrvatskoj]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Prva hrvatska malonogometna liga]]
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Hrvatski malonogometni klubovi]]

== predlošci ==
* '''2019. 
** {{Z|HRV}} [[Predložak:1. HMNLŽ]] 
{{1. HMNLŽ}} 
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:2.HMNL]]
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Hrvatski malonogometni kup]]
{{2.HMNL}}
{{Hrvatski malonogometni kup}}
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[Predložak:Sezone 1.HMNL]]
{{Sezone 1.HMNL}}</text>
      <sha1>iqqfpa941nxezj8irq7ely7oxx56at4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Drljača Rus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>621900</id>
    <revision>
      <id>7567468</id>
      <parentid>6824172</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:22:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>3582</id>
      </contributor>
      <comment>Slika Miroslav_D._Rus.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Krd</comment>
      <origin>7567468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2779" sha1="7ojnzcy6ja0o5oobjcclyy72ovxdwrh" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}

'''Miroslav Rus''' je jedan od najuspješnijih hrvatskih i regionalnih [[skladatelj]]a i tekstopisaca. Surađivao je s najvećim imenima regionalne glazbene scene kao što su [[Toše Proeski]], [[Tony Cetinski]], [[Zdravko Čolić]], [[Željko Bebek]], [[Crvena jabuka]], [[Kaliopi]], [[Neda Ukraden]], [[Mišo Kovač]], [[Novi fosili]], [[Nina Badrić]], [[Massimo Savić]], [[Baruni]], [[Gazde]] i drugi.

==Životopis ==

Glazbom se počinje baviti osamdesetih godina, sa svojim [[ITD Band]]om, do početka devedesetih snimio je četiri albuma &quot;Dvadeseti vijek&quot;, &quot;Plavi vojnik&quot;, &quot;Skidam te pogledom&quot; i &quot;S ove strane ljubavi&quot;. Na albumima je niz hitova, među kojima su &quot;Lagano umirem u tvome sjećanju&quot;, &quot;Gradske cure&quot;, &quot;Sonja&quot;, &quot;Rođen u Zagrebu&quot; i &quot;Elena&quot;. Od 2006. godine ITD band objavljuje nekoliko singlova &quot;Ja sam slab na tebe&quot;, &quot;Kao ja&quot;, &quot;Plesač na žici&quot;, &quot;Proljeće&quot;, &quot;Zagreb&quot;, a 2020. završavaju snimanje petog albuma.

U velikoj pauzi između četvrtog i petog albuma, posvećuje se autorskom radu s izvođačima iz cijele regije. Surađivao je na albumima Toše Proeskog ('Igra bez granica', 'Još i danas zamiriši trešnja', 'Još uvijek sanjam da smo zajedno', 'Znam te ja', 'Kasno je za sve'), Tonyja Cetinskog ('Ja ne znam nikog boljeg od tebe', 'Ovo je istina', 'Sjećanje'), Željka Bebeka ('Šta je meni ovo trebalo', 'Tijana', 'Da Bog da te voda odnijela', 'Oprosti mi što te volim', 'Sve me noćas podsjeća na tebe'), Crvene jabuke ('Stižu me sjećanja', 'Neka gore svjetovi', 'Moje pjesme stih'), Zdravka Čolića ('Tebe čuvam za kraj'), Nede Ukraden ('Otkad s tobom ne spavam', 'Što mogu još učiniti za tebe', 'Samo da te ne sretnem'), Kaliopi ('Ako još ikad padne snijeg'), Jure Brkljače ('Ne postojim kad nisi tu', 'Lipa', Hajde nazovi me', 'Ovo je istina'), Baruna ('Kada Sava krene prema Brodu', 'Neka pati koga smeta', 'Ljubav nosi tvoje ime' pobjednička pjesma HRF-a), Gazda ('Ja pijem da zaboravim', 'Još i danas zamiriši trešnja'), Miše Kovača ('Neka te čuvaju anđeli'), Massima ('Samo jedan dan'), Tajči ('Dvije zvjezdice', 'Kraj je baby'), Novih fosila ('Samo navika', 'Teške riječi', 'Marina, ne daj se'), Đurđice Barlović ('Božićna večer'), Mirabele Dauer ('Nu Ma-Ntreaba Inima' - na rumunjskom) i drugih.

Uz svoj autorski rad, poznat je kao radijski urednik i voditelj na radio postajama: [[Radio 101]], [[Radio Velika Gorica]] i [[Narodni radio]].

Danas uređuje i vodi diskografsku kuću [[Hit Records]] iz Zagreba.

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.hds.hr/clan/drljaca-rus-miroslav/ Hrvatsko društvo skladatelja]

{{Mrva-biog-glaz}}

{{GLAVNIRASPORED:Rus, Miroslav}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski tekstopisci‎]]
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji‎]]</text>
      <sha1>7ojnzcy6ja0o5oobjcclyy72ovxdwrh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Bilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>628630</id>
    <revision>
      <id>7567054</id>
      <parentid>7560701</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:32:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15886" sha1="nc926upjnusn94apnl6vd96ir8lfy3j" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ana Bilić - Autorin, Filmemacherin, Theaterautorin und Linguistin (2023).jpg|mini|Ana Bilić (2024.)]]
'''Ana Bilić''' ([[Zagreb]], [[28. rujna]] [[1962.]]) [[Austrija|austrijska]] je [[književnica]], [[Redatelj|filmska redateljica]] i [[scenarist]]ica, [[kazalište|kazališni pisac]] i [[jezikoslovac|jezikoslovka]] [[Hrvati u Austriji|hrvatskoga podrijetla]].

== Životopis ==
Ana Bilić rođena je u [[Zagreb|Zagrebu]], gdje je provela prvih sedam godina života. Poslije toga se preselila s roditeljima i bratom u [[Kutina|Kutinu]] i nakon daljnjih sedam godina u [[Ivanić-Grad]]. Njezin otac radio je kao državni odvjetnik, kao općinski sudac, vršio je funkciju predsjednika općinskog suda, a poslije je radio kao [[Odvjetnik|odvjetnik.]] Njezina majka je bila domaćica a nakon razvoda braka radila je kao tvornička radnica i predradnica.

Nakon osmogodišnjeg osnovnog obrazovanja Ana Bilić završila je dvije godine općepripremnog srednjoškolskog obrazovanja u Ivanić-Gradu, a nakon toga dvije godine usmjerenog obrazovanja u Srednjoj školi za upravu i pravosuđe u Zagrebu (sistem [[Šuvarova reforma|Šuvarove reforme]]). Zbog odličnog uspjeha u cjelokupnom srednjem obrazovanju bila je oslobođena polaganja mature.

Studirala je pravo na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] u Zagrebu i diplomirala 1987. godine Na trećoj studijskoj godini je upisala studij novinarstva na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] u Zagrebu, ali je od ukupno četiri semestra ostala na studiju samo dva semestra. Nakon studija prava radila je kao sudska pripravnica pri Okružnom sudu (danas [[Županijski sud u Zagrebu|Županijski sud]]) u Zagrebu i položila je [[pravosudni ispit]] 1990. godine. Nakon toga je radila pet godina u odvjetničkoj kancelariji njezinog oca. 1992. godine se udala i 1995. se preselila s tadašnjim suprugom i zajedničkom kćerkom u Beč.

Godine 2000. završila je na [[Pravni fakultet u Beču|Pravnom fakultetu u Beču]] studij nostrifikacije diplome. Za vrijeme studija se bavila prevođenjem pravnih tekstova za berlinskog izdavača Nomos. Kao književnica počela je pisati na hrvatskom jeziku i prvi literarni prilozi su se pojavili u literarnim časopisima ''Quorum'', ''Rival'' i ''Plima''. I kasnije je sudjelovala sa svojim literarnim tekstovima u časopisima kao [[Književna Rijeka|''Književna Rijeka'']], [[Nova Istra|''Nova Istra'']], a u Austriji u časopisima ''Podium'', ''Driesch'' i ''Loog''. Godine 1999. kad je već živjela u Beču, izašle su kod izdavačke kuće Konzor (Zagreb) dvije prozne knjige pod imenom '''Snježana Bilić'''.

Njezini prozni prvijenac na njemačkom jeziku ''Das kleine Stück vom großen Himmel''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Das kleine Stück vom grossen Himmel: eine Liebesgeschichte |first=Ana |last=Bilic |year=2002 |url=https://www.worldcat.org/oclc/50563525 |edition=1. Aufl |publisher=Hoffmann und Campe |location=Hamburg |isbn=9783455003734}}&lt;/ref&gt; pojavio se 2002. godine kod izdavačke kuće Hoffmann und Campe (Hamburg) pod imenom Ana Bilić i od tada ona koristi to ime za sva daljnja literarna djela, filmove i druge radove. Od tada radi kao slobodna književnica i zastupljena je u mnogobrojnim proznim antologijama i antologijama lirike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Anthologien|url=https://www.ana-bilic.at/anthologien/|url-status=live|access-date=2026-06-26|website=Anthologien}}&lt;/ref&gt;

Od 2003. godine ona se bavi i književnim prijevodom i prevodi prozna djela austrijskih i njemačkih književnika i književnica u časopisima kao ''[[Književna Rijeka]]'' (Hrvatska), ''Riječi'' (Hrvatska), [[Nova Istra|''Nova Istra'']] (Hrvatska), ''Riječi'' (Bosna i Hercegovina). 2005. prevodi na njemački jezik zbirku poezije Asmira Kujovića Obećana zemlja&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Wieser Verlag|url=https://www.wieser-verlag.com/buch/das-versprochene-land/|journal=|accessdate=2025-06-29|archive-date=5. listopada 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005071821/https://www.wieser-verlag.com/buch/das-versprochene-land/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; zajedno s Alidom Bremer.

Nakon objavljivanja prvog romana na njemački počela je da piše i prve kazališne tekstove, a 2008. godine osvojila je kazališnu nagradu ''Exil Literaturpreis 08 – Dramatiker/innenpreis 2008&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=EditionExil |url=http://www.zentrumexil.at/pop.php?k=e&amp;id=223 |accessdate=2018-10-14 |archive-date=6. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306132453/http://www.zentrumexil.at/pop.php?k=e&amp;id=223 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;'' dodijeljen od strane Wiener Wortstätten&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wiener Wortstaetten|url=https://www.wortstaetten.at/?s=ana+bilic|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=Wiener Wortstaetten}}&lt;/ref&gt; (Hans Escher i Bernhard Studlar), a u sezoni 2008/2009 je bila njihova stipendistica.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Ana Bilic |url=http://www.wortstaetten.at/projects/ana-bilic/ |work=WIENER WORTSTAETTEN |date=2014-01-25 |accessdate=2018-10-14 |language=de-DE}}&lt;/ref&gt; U istoj godini je završila kratki tečaj glume u okviru programa bečkog Otvorenog sveučilišta (VHS Wien).

U prvoj sezoni radionice filmskog scenarija Diverse Geschichten organizirane od strane Witcraft Scenario u Beču bila je njezin član 2009/2010, a godine 2010. objavila je svoj prvi kratki film ''Home Sweet Home''&lt;ref name=&quot;Home Sweet Home&quot;&gt;{{Citation|title=Home Sweet Home|url=http://www.imdb.com/title/tt3367210/|accessdate=2025-06-29}}&lt;/ref&gt; kao redateljica i scenaristica. Početkom 2018. godine pohađala je u Münchenu seminar ''Filmski rez i montaža'' (''Filmschnitt und Montage'') u okviru programa Münchner Filmwerkstatt.

U razdoblju 2010/2011 Ana Bilić je pohađala seminar ''Radio drama i zvučna umjetnost'' (Hörspiel und Radiokunst) kod [[Götz Fritsch|Götza Fritsch]]&lt;nowiki/&gt;a na Fakultetu glazbe i izvedbene umjetnosti u Beču (Universität für Musik und darstellende Kunst Wien) i bavila se također i radio dramom.

Od 2008. godine počinje zajednički umjetnički rad s [[Danilo Wimmer|Danilom Wimmer]]&lt;nowiki/&gt;om, [[Glazbenik|glazbenikom]], [[Glazbeni producent|glazbenim producentom]] i [[Tonski majstor|tonskim majstorom]]. Nakon razvoda braka od njezinog prvog muža, oni su se vjenčali godine 2011. Zajednički produciraju filmove, muzičke radove, radio drame i on je preuzeo oblikovanje knjiga za njezine knjige koje izlaze u vlastitom aranžmanu.

Rad u području jezika počeo je kod Ane Bilić 2004. godine. Ona predaje hrvatski jezik na različitim jezičnim institutima i akademijama u Beču. U vremenu između 2010. i 2012. bavila se temom književnost i višejezičnost i vodila je različite radionice s višim razredima u gimnazijama u Beču. Od 2012. godine njezini udžbenici i druge knjige za učenje hrvatskog jezika uvršteni su u školsku knjigu za nastavni predmet hrvatski jezik kao strani jezik. Od 2015. godine izdaje serije knjiga i audio knjiga ''Kroatisch leicht''.

''Kad zapjeva šumska ševa'' (2022.) osvojio je brojne nagrade na filmskim festivalima, učvrstivši njezinu umjetničku karijeru redateljice. Od 2022. godine Ana Bilić radi kao programska direktorica festivala ''Cittadora'',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cittador International Film Festival, Vienna|url=https://cittador-iff.com/|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=CIFF - Cittador International Film Festival}}&lt;/ref&gt; međunarodnog filmskog festivala u Beču, i autorica je filmskih publikacija vezanih uz festival.

== Djela ==

=== Literatura ===

* ''Život s voluharicama''. Nadrealne priče. Konzor, Zagreb 1999,  {{ISBN|953-631-763-X}}
* ''Knjiga o Takama.'' Bajke za odrasle. Konzor, Zagreb 1999, ISBN 953631763-X
* ''Das kleine Stück vom großem Himmel.'' Roman. Hoffmann und Campe Verlag, Hamburg 2002, ISBN 978-3455003734
* ''Die goldene Station''. Zbirka pjesama. Edition , Beč 2015, ISBN 978-3753105413
* ''Von Klarheit und anderen Irrtümern''. Zbirka pjesama. Edition Ovidia, Beč 2016, ISBN 978-3759270177
* ''Anatomie einer Absicht.'' Roman. Hollitzer Verlag, Beč 2016, ISBN 978-3-99012-294-5
* ''Betrachtungen zum Roman „Anatomie einer Absicht&quot;.'' Edition Ovidia, Beč 2016, ISBN 978-3753104348
* ''Mein Name ist Monika.'' Roman, Edition Ovidia, Beč 2020, ISBN 979-8633418675
* ''Ulica snova''. Fantastične kratke priče. Edition gaar, Beč 2022, ISBN 978-3-903517-27-1
* ''Fremd nicht fremd.'' Scenski tekstovi. Edition Ovidia, Beč 2023, ISBN 978-3-7592-0862-0
* ''CITTADOR mein CITTADOR!'' Geflügelte Worte. Projector Edition, Beč 2023, ISBN 979-8386449773
* ''Der Weg nach Solareii.'' Roman. Edition Ovidia, Beč 2024, ISBN 978-3759207388
* ''What I Wanted to Tell You''. Roman. Sarda Edition, Beč 2025, ISBN 978-3903517295

=== Filmovi ===

* ''Home Sweet Home.&lt;ref name=&quot;Home Sweet Home&quot; /&gt;'' Kratki eksperimentalni film. Režija i scenarij, 2010.
* ''Video dokumentacija o dvojezičnoj radionici s učenicima borg3 Beč.'' Režija i scenarij, 2011.
* ''Talk to me''!&lt;ref&gt;{{Citation|title=Talk to Me!|url=http://www.imdb.com/title/tt3373862/|accessdate=2025-06-29}}&lt;/ref&gt; Kratki eksperimentalni film. Režija i scenarij, 2012.
* ''Mystic Flow''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mystic Flow|url=https://ana-bilic.com/videos/|url-status=live|access-date=2025-06-29}}&lt;/ref&gt;  Muzički video. Režija i kamera, 2013.
* ''Invocation''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Invocation|url=https://ana-bilic.com/videos/|url-status=live|access-date=2025-06-29}}&lt;/ref&gt; Muzički video. Režija i kamera, 2013.
* ''Signum''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Signum|url=https://ana-bilic.com/videos/|url-status=live|access-date=2025-06-29}}&lt;/ref&gt; Muzički video. Režija i kamera, 2013.
* ''Die goldene Station''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Die goldene Station|url=https://ana-bilic.com/videos/|url-status=live|access-date=2025-06-29}}&lt;/ref&gt; Video za najavu knjige. Režija i scenarij, 2015.
* ''Kraj mene/Neben mir''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kraj mene / Neben mir|url=https://ana-bilic.com/videos/|url-status=live|access-date=2025-06-29}}&lt;/ref&gt; Video za najavu knjige. Režija i scenarij, 2016.
* ''Anatomie einer Absicht''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Anatomie einer Absicht|url=https://ana-bilic.com/videos/|url-status=live|access-date=2025-06-29}}&lt;/ref&gt; Video za najavu knjige. Režija i scenarij, 2016.
* ''About My Man''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=O mojem mužu|url=https://www.imdb.com/de/title/tt6369574/?ref_=nm_knf_i_2|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=IMDb}}&lt;/ref&gt; Kratki film. Režija, scenarij i gluma, 2016.
* ''Tea Party''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tea Party|url=https://www.imdb.com/de/title/tt6369574/?ref_=nm_knf_i_2|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=Imdb}}&lt;/ref&gt; Kratki film. Režija i scenarij, 2018.
* ''Wenn die Heidelerche singt''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wenn die Heidelerche singt|url=https://heidelerche-film.cittador.com/|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=Film Homepage}}&lt;/ref&gt; Dugometražni igrani film. Režija, scenarij, kamera, montaža, 2022.

=== Scenski tekstovi ===

* ''Tanz mit mir''!&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Ana-Bilic.at|url=https://www.ana-bilic.at/theater-hoerspiel/|url-status=live|access-date=2025-06-29}}&lt;/ref&gt; Kratki igrokaz. Erstes Lesetheater Wien, Literaturhaus Wien 2004.
* ''Schneeweibchen und Eisharfner – verdichtetes Picknick am Kunstrasen''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|author=Michael Diessner|title=artonline.at - Bildende Kunst online - SIKO - Silvia Konrad Projekte|url=http://www.artonline.at/siko/siko_pro.html|url-status=dead|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005031004/http://www.artonline.at/siko/siko_pro.html|archive-date=5. listopada 2018.|access-date=14. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt; Artsession – literatura, instalacija i glazba sa Silvijom Konrad i Gerhardom Hufnagel. Galerie am Park, Beč 2005.
* ''Die Wahl''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Kratki igrokaz. Konradhaus, Koblenz 2006.
* ''Der Weg des Künstlers''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Artsession – literatura, slikarstvo i glazba sa Sabinom Smiljanić i Danilom Wimmerom. Atelier Smiljanić, Beč 2007.
* ''Glück auf, Ausländer''!&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Monolog. Theater Akzent, Beč 2008.
* ''Im Prater''.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2014-02-03|title=Mein Wien|language=de-DE|work=WIENER WORTSTAETTEN|url=http://www.wortstaetten.at/projects/mein-wien/|accessdate=2018-10-14}}&lt;/ref&gt; Dramska epizoda u dramskom kolažu ''Mein Wien''. Palais Kabelwerk, Wien 2009.
* ''Integrationswettbewerb''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Igrokaz. Volkstheater am Hundsturm, Beč 2009.
* ''Flohmarkt in der Fluchtgasse 3''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Igrokaz. Interkulttheater, Beč 2010.
* ''Šemso''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Monolog za dvije osobe. Galerie Heinrich, Beč 2013.
* ''Seitensprung''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Igrokaz u 18 slika. Pygmalion Theater, Beč 2019.

=== Kazališna režija ===

* ''Šemso''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Monolog za dvije osobe. Galerie Heinrich, Beč 2013.
* ''Seitensprung''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;  Igrokaz u 18 slika. Pygmalion Theater, Beč 2019.

=== Radio-drame ===
* ''Von K – eine Liebeserklärung''.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Izvorna stranica|url=https://www.ana-bilic.at/theater-hoerspiel/|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=Ana-Bilic.at - Theater &amp; Hörspiel}}&lt;/ref&gt; Kratka radio drama. Režija i tekst, 2010/2011.
* ''Die Bekanntschaft''.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Kratka radio drama. Režija i tekst, 2010/2011.
* ''My Man''.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Kratka radio drama. Režija i tekst, 2010/2011.
* ''Eine Situation des Schlafzimmers''.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Kratka radio drama. Režija i tekst, 2019.

=== Lingua ===

* ''Ja govorim hrvatski''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kroatisch-leicht.com|url=https://kroatisch-leicht.com/lehrwerke/|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=Kroatisch leicht}}&lt;/ref&gt; Udžbenici, čitanke i drugi materijali za učenje hrvatskoga kao stranog jezika.
* ''Kroatisch leicht''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Kroatisch leicht|url=https://kroatisch-leicht.com|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=Kroatisch leicht}}&lt;/ref&gt;  Mini-romani i audio-knjige za hrvatski kao strani jezik.
* ''Croatian Made Easy''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Croatian Made Easy|url=https://croatian-made-easy.com/|url-status=live|access-date=2025-06-29|website=Croatian Made Easy}}&lt;/ref&gt; Mini-romani i audio-knjige za hrvatski kao strani jezik.

=== Književnost ===

* Lovrić G., Lovrić M: Sprachfehler als literarisches Ausdruckmittel A. Bilić „Das kleine Stück vom großen Himmel”,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=The Journal of Languages for Specific Purposes » Blog Archive » 2nd Issue – March 2015|url=https://jlsp.steconomiceuoradea.ro/archives/2015/|url-status=dead|journal=Journal of Languages for Specific Purposes (JLSP)|archive-url=https://web.archive.org/web/20250629115521/https://jlsp.steconomiceuoradea.ro/archives/2015/|archive-date=29. lipnja 2025.|accessdate=2025-06-29}}&lt;/ref&gt;  The Journal for Langugages for Specific Purposes 2nd Issue – March 2015

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.ana-bilic.at/ Osobne stranice]
* [https://ana-bilic.com ana-bilic.com] - službena web stranica autorice na engleskom jeziku
* [https://www.imdb.com/name/nm6119696/?ref_=fn_al_nm_1 IMDB.com] - filmovi Ane Bilić
* [https://www.youtube.com/user/AnaBilicAutor Youtube.com] - video radovi i traileri Ane Bilić
* [https://www.ana-bilic.at/hoerspiele/ Radio drame] 
* [https://edition-ovidia.com Edition Ovidia] - publikacije
* [https://www.autorenwelt.de/person/ana-bilic-0 Autorenwelt]
* [https://www.literaturport.de/lexikon/ana-bilic/ Literaturport]

{{GLAVNIRASPORED:Bilić, Ana}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Austrijski književnici]]
[[Kategorija:Filmski redatelji]]
[[Kategorija:Scenaristi]]
[[Kategorija:Dramatici]]
[[Kategorija:Jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvati u Austriji]]</text>
      <sha1>nc926upjnusn94apnl6vd96ir8lfy3j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autodrom Hermanos Rodríguez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>629261</id>
    <revision>
      <id>7567410</id>
      <parentid>7291563</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1116" sha1="i1jrox4z6dgeuks1gr796ggz4m40rp8" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|Staza za auto-moto utrke}}
'''Autodrom Hermanos Rodríguez''' ([[Španjolski jezik|španjolski]]: ''Autódromo Hermanos Rodríguez'') je trkaća staza smještena u [[Ciudad de México|Ciudad de Méxicu]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Staza je od [[Formula 1 – sezona 1963.|1963.]] do [[Formula 1 – sezona 1970.|1970.]] nosila ime '''Magdalena Mixhuca''', a današnje ime je dobila po braći [[Ricardo Rodríguez de la Vega|Ricardo]] i [[Pedro Rodríguez de la Vega|Pedro Rodriguez]].&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/najava-vn-meksika-autodromo-hermanos-rodriguez/ Najava VN Meksika – Autodromo Hermanos Rodriguez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181026182753/https://maxf1.net/najava-vn-meksika-autodromo-hermanos-rodriguez/ |date=26. listopada 2018. }} ''MaxF1'' Objavljeno 23. listopada 2018. Pristupljeno 26. listopada 2018.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Staze za auto-moto utrke|Hermanos Rodríguez]]
[[Kategorija:Staze Formule 1|Hermanos Rodríguez]]
[[Kategorija:Automobilizam u Meksiku]]
[[Kategorija:Građevine u Meksiku]]</text>
      <sha1>i1jrox4z6dgeuks1gr796ggz4m40rp8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bad Blood (pjesma Taylor Swift)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>629347</id>
    <revision>
      <id>7567438</id>
      <parentid>7383470</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:30:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15481" sha1="egxyj8f666spqja7jlbmm8n8upysg7q" xml:space="preserve">{{Singl
|ime_singla     = Bad Blood (Remix)
|slika          = Taylor Swift Feat. Kendrick Lamar - Bad Blood (Official Single Cover).png
|ime_glazbenika = [[Taylor Swift]]
|s_albuma       = [[1989 (album Taylor Swift)|1989]]
|B-strana       = 
|format         = digitalni download, CD singl
|objavljeno     = 17. svibnja 2015.
|snimanje       = 2015.
|žanr           = [[pop]]
|trajanje       = 3:19
|izdavač        = [[Big Machine Records|Big Machine]]
|tekstopisac    = [[Taylor Swift]], [[Kendrick Lamar]], [[Max Martin]], [[Shellback]]
|producent      = [[Max Martin]], [[Shellback]]
|singl_prije    = [[Style (pjesma Taylor Swift)|Style]]
|singl0         = 2015.
|singl          = 2015.
|singl_poslije  = [[Wildest Dreams (pjesma Taylor Swift)|Wildest Dreams]]
|singl2         = 2015.
|ostalo         = 
{{Videospot|link=[https://www.youtube.com/watch?v=QcIy9NiNbmo &quot;Bad Blood (feat. Kendrick Lamar)&quot;] na [[YouTube]]-u}}
}}
&quot;'''Bad Blood'''&quot; je treća pjesma američke pjevač Taylor Swift s njenog petog albuma [[1989 (album Taylor Swift)|1989]] &quot;, objavljena 17. svibnja 2015. godine. Swift je napisala ovu pjesmu s njezinim producentima Max Martinom i Shellbackom. Hip hop remiks pjesme &quot;Bad Blood&quot;, s američkim reperom [[Kendrick Lamar|Kendrickom Lamarom]] i dodatnom produkcijom Ilya, objavljen je kao četvrti singl albuma [[17. svibnja]] [[2015.]] od strane Big Machinea i Republic Recordsa. 

&quot;Bad Blood&quot; je podržan visokobudžetnim glazbenim spotom u režiji Josepha Kahna i produkciji Swifta. Predstavljao je glumački ansambl koji se sastojao od brojnih pjevačica, glumica i manekenki, što je bilo široko medijski popraćeno. Kritičari su pohvalili video zbog kinematografskih i futurističkih vizualnih prikaza inspiriranih neo-noir stilovima. Osvojio je nagradu [[Grammy]] za najbolji glazbeni video i dvije [[MTV Video Music Awards]] za video godine i najbolju suradnju. Komercijalno, &quot;Bad Blood&quot; je dosegao broj jedan u [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Škotska|Škotskoj]], kao i u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], gdje je bio na prvom mjestu [[Billboard Hot 100]], Adult Top 40 i Mainstream Top 40 ljestvice. Certificiran je trostruko platinasto u Australiji i Kanadi i 6× platinasto u SAD-u. Nakon spora 2019. u vezi s vlasništvom nad Swiftinim zadnjim katalogom, ponovno je snimila pjesmu i objavila je kao &quot;'''Bad Blood (Taylor's Version)'''&quot; kao dio ''[[1989 (Taylor's Version)]]'', objavljene [[27. listopada]] [[2023.|2023]]. Ponovno izdanje snimljena verzija remixa s Lamarom objavljena je kao dio deluxe izdanja albuma. 

== Pozadina i objavljivanje ==
Peti studijski album [[Taylor Swift]], [[1989 (album Taylor Swift)|1989]], inspiriran je [[Synthpop|synth-popom]] iz [[1980-ih]]. Elektronička produkcija albuma korištenjem [[Sintesajzer|sintisajzera]], programiranih [[Bubnjarski komplet|bubnjeva]] i obrađenih pratećih vokala označila je odmak od [[country]] stilova njezinih prethodnih izdanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-11-16|title=Taylor Swift Reveals Five Things to Expect on ‘1989’ – Rolling Stone|url=https://www.rollingstone.com/music/music-features/taylor-swift-reveals-five-things-to-expect-on-1989-65750/|access-date=2023-10-30|website=web.archive.org|archive-date=16. studenoga 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20181116173655/https://www.rollingstone.com/music/music-features/taylor-swift-reveals-five-things-to-expect-on-1989-65750/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Academy|first=Recording|date=2016-02-14|title=The Oral History of Taylor Swift’s ‘1989’|url=https://medium.com/cuepoint/the-oral-history-of-taylor-swift-s-1989-d9869cc13adc|access-date=2023-10-30|website=Cuepoint|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Light|first=Alan|date=2014-12-05|title=Billboard Woman of the Year Taylor Swift on Writing Her Own Rules, Not Becoming a Cliche and the Hurdle of Going Pop|url=https://www.billboard.com/music/awards/billboard-woman-of-the-year-taylor-swift-on-writing-her-6363514/|access-date=2023-10-30|website=Billboard|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Na albumu ''1989'' Swift i švedski producent Max Martin bili su izvršni producenti. Martin i njegov česti suradnik Shellback producirali su sedam od trinaest pjesama na standardnom izdanju albuma, uključujući &quot;Bad Blood&quot;. Album je objavljen u listopadu [[2014.]] i postigao je komercijalni uspjeh, prodan u više od milijun primjeraka u roku od tjedan dana.

&quot;Bad Blood&quot; je objavljen kao četvrti singl iz ''1989'' remix verzija s reperom [[Kendrick Lamar|Kendrickom Lamarom]] objavljena je [[17. svibnja]] [[2015.]] za digitalno preuzimanje od strane Big Machine Recordsa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Trust|first=Gary|date=2015-07-13|title=Taylor Swift’s ‘Bad Blood’ Tops Another Tally &amp; Breaks Weekly Plays Record|url=https://www.billboard.com/pro/taylor-swift-bad-blood-breaks-record-adult-pop-songs/|access-date=2023-10-30|website=Billboard|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2015-05-21|title=iTunes - Music - Bad Blood (feat. Kendrick Lamar) - Single by Taylor Swift|url=https://itunes.apple.com/us/album/bad-blood-feat.-kendrick-lamar/id995535014|access-date=2023-10-30|website=web.archive.org|archive-date=21. svibnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150521034756/https://itunes.apple.com/us/album/bad-blood-feat.-kendrick-lamar/id995535014|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Izdanje singla je podržano premijerom njegovog glazbenog videa na [[Billboard|Billboard Music Awards 2015]]. &quot;Bad Blood&quot; je utjecao na američki suvremeni radijski hit 19. svibnja 2015. pod impresijom Big Machinea i Republic Recordsa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2015-05-18|title=Top 40/M Future Releases {{!}} Mainstream Hit Songs Being Released and Their Release Dates ...|url=http://www.allaccess.com/top40-mainstream/future-releases|access-date=2023-10-30|website=web.archive.org|archive-date=30. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160330212415/http://www.allaccess.com/top40-mainstream/future-releases|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Pjesma je objavljena na talijanskom suvremenom radiju 12. lipnja 2015. preko Universal Music Group.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=TAYLOR SWIFT &quot;Bad Blood (feat. Kendrick Lamar)&quot; {{!}} (Radio Date: 12/06/2015)|url=https://radiodate.it/radiodate/taylor%20swift-bad%20blood%20(feat.%20kendrick%20lamar)-133470-12-06-2015)|access-date=2023-10-30|website=radiodate.it|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2016-03-04|title=Taylor Swift - Bad Blood (Radio Date: 12-06-2015)|url=http://www.earone.co.uk/news/taylor_swift_bad_blood_radio_date_12_06_2015_15057525/|access-date=2023-10-30|website=web.archive.org|archive-date=4. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304041728/http://www.earone.co.uk/news/taylor_swift_bad_blood_radio_date_12_06_2015_15057525/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Pisanje i kompozicija ==
Swift je napisala &quot;Bad Blood&quot; o neotkrivenoj glazbenici. Otkrila je u intervjuu za ''[[Rolling Stone]]'' 2014. da je ta vršnjakinja, koju je smatrala svojom bliskom prijateljicom, pokušala sabotirati jednu od njezinih koncertnih turneja angažirajući ljude koji su radili za nju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2014-09-08|title=Page 4 of Cover Story: The Reinvention of Taylor Swift {{!}} Rolling Stone|url=http://www.rollingstone.com/music/features/taylor-swift-1989-cover-story-20140908?page=4|access-date=2023-10-30|website=web.archive.org|archive-date=8. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140908172558/http://www.rollingstone.com/music/features/taylor-swift-1989-cover-story-20140908?page=4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon izlaska ''1989'', razne publikacije nagađale su da je tema pjesme [[Katy Perry]]; Perry i Swift bili su upleteni u svađu koja je dobila veliku medijsku pozornost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-08-25|title=A Comprehensive Guide to the Taylor Swift-Katy Perry Feud|url=https://time.com/4914066/taylor-swift-katy-perry-feud-timeline/|access-date=2023-10-30|website=Time|language=en|archive-date=6. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221206225931/https://time.com/4914066/taylor-swift-katy-perry-feud-timeline/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2014-10-27|title=Is Taylor Swift's 'Bad Blood' About Katy Perry? A Textual Analysis|url=https://time.com/3541210/taylor-swifts-bad-blood-1989/|access-date=2023-10-30|website=Time|language=en|archive-date=14. srpnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714100945/http://time.com/3541210/taylor-swifts-bad-blood-1989/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nekoliko publikacija, uključujući [[Time (časopis)|''Time'']] i ''[[The Washington Post]]'', primijetilo je paralele između stihova &quot;If you live like that, you live with ghosts&quot; u &quot;Bad Blood&quot; i naslova &quot;Ghost&quot;, pjesme s Perryjeva albuma Prism iz 2013.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2014-10-27|title=Is Taylor Swift's 'Bad Blood' About Katy Perry? A Textual Analysis|url=https://time.com/3541210/taylor-swifts-bad-blood-1989/|access-date=2023-10-30|website=Time|language=en|archive-date=14. srpnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714100945/http://time.com/3541210/taylor-swifts-bad-blood-1989/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Neki su kritičari isprva protumačili pjesmu &quot;Bad Blood&quot; kao priču o izgubljenoj romansi, koja je središnja tema albuma.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2015-10-15|title=Taylor Swift on People Who Call Her “Calculating”|url=https://www.gq.com/story/taylor-swift-gq-cover-story|access-date=2023-10-30|website=GQ|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

&quot;Bad Blood&quot; su snimili Sam Holland u Conway Recording Studios u [[Los Angeles|Los Angelesu]] i Michael Ilbert u MXM Studios u [[Stockholm|Stockholmu]], [[Švedska]]. Pjesmu je miksao Serban Ghenea u studiju Mixstar u Virginia Beachu u [[Virginia|Virginiji]], a masterirao Tom Coyne u studiju Sterling Sound u [[New York City, New York|New Yorku]]. 

== Glazbeni video ==
Spot je premijerno prikazan 17. svibnja 2015. na Swifitnom YouTube Kanalu. Redatelj spota je [[Joseph Kahn]].

== Zasluge i osoblje ==
Zasluge za album i verziju remixa prilagođene su bilješkama pjesme ''1989''.
{{div col}} 
* Taylor Swift&amp;nbsp;– vokal, prateći vokal, tekstopisac 
* Kendrick Lamar [[&quot;remix&quot;]]&amp;nbsp;– istaknuti vokal, prateći vokal, tekstopisac 
* Max Martin&amp;nbsp;– producent, tekstopisac, programer, klavijature, klavir 
* Shellback&amp;nbsp;– prateći vokali, producent, tekstopisac, programer, akustična gitara, bas gitara, klavijature, bubnjevi, udaraljke, zvukovi (tapanje i koljena) 
* Ilya Salmanzadeh [[&quot;remix&quot;]]&amp;nbsp;– prateći vokal, producent, programer, snimatelj 
* Michael Ilbert&amp;nbsp;– inženjer snimanja 
* Sam Holland&amp;nbsp;– inženjer snimanja 
* Ben Sedano&amp;nbsp;– pomoćni inženjer snimanja 
* Cory Bice&amp;nbsp;– pomoćni inženjer snimanja 
* Peter Carlsson&amp;nbsp;– inženjer Pro Toolsa 
* Serban Ghenea&amp;nbsp;– inženjer miksiranja 
* John Hanes&amp;nbsp;– mikser 
* Tom Coyne&amp;nbsp;– glavni inženjer
{{div col end}}

==Ljestvice==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ljestvice
!Najviša pozicija
|-
|[[Australija]]
|1
|-
|[[Austrija]]
|1
|-
|[[Belgija]]
|1
|-
|[[Brazil]]
|81
|-
|[[Češka]]
|29
|-
|[[Finska]]
|5
|-
|[[Francuska]]
|14
|-
|[[Grčka]]
|2
|-
|[[Italija]]
|93
|-
|[[Japan]]
|20
|-
|[[Kanada]]
|1
|-
|[[Njemačka]]
|29
|-
|[[Novi Zeland]]
|1
|-
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|1
|-
|[[Slovačka]]
|65
|-
|[[Škotska]]
|1
|-
|[[Španjolska]]
|13
|-
|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|4
|}

== Bad Blood (Taylor's Version) ==
{{Infookvir singl
|ime_singla     	= Bad Blood (Taylor's Version)
|slika          	= 
|ime_glazbenika 	= [[Taylor Swift]]
|s_albuma       	= [[1989 (Taylor's Version)]]
|objavljeno     	= 27. listopada 2023.
|žanr               = [[pop]]
|trajanje       	= 3:31
|izdavač        	= Republic Records
|studio             = 
|tekstopisac    	= Taylor Swift • Max Martin • Shellback
|producent      	= Taylor Swift • Christopher Rowe
|kronologija    	= 
|singl_prije    	= 
|singl0         	= 
|singl          	= 
|singl_poslije  	= 
|singl2         	= 
|pozicija_na_albumu	= 8
|skladba_prije			= [[I Wish You Would (pjesma Taylor Swift)#I Wish You Would (Taylor's Version)|I Wish You Would]]
|ime_skladbe   			= Bad Blood (Taylor's Version)
|skladba_poslije		= [[Wildest Dreams (pjesma Taylor Swift)#Wildest Dreams (Taylor's Version)|Wildest Dreams]]
|ostalo         	= {{Videospot|link=[https://www.youtube.com/watch?v=lUvBk4owRNU &quot;Bad Blood (Taylor's Version)&quot;] na [[YouTube]]-u}}
}}
{{Infookvir singl
|ime_singla     	= Bad Blood (featuring Kendrick Lamar) (Taylor's Version)
|slika          	= 
|ime_glazbenika 	= [[Taylor Swift]] i [[Kendrick Lamar]]
|s_albuma       	= [[1989 (Taylor's Version)|1989 (Taylor's Version) [Deluxe]]]
|objavljeno     	= 27. listopada 2023.
|žanr               = [[pop]]
|trajanje       	= 3:19
|izdavač        	= Republic Records
|studio             = 
|tekstopisac    	= Taylor Swift • Kendrick Lamar • Max Martin • Shellback
|producent      	= Taylor Swift • Christopher Rowe
|kronologija    	= 
|singl_prije    	= 
|singl0         	= 
|singl          	= 
|singl_poslije  	= 
|singl2         	= 
|pozicija_na_albumu	= 22
|skladba_prije			= [[Is It Over Now? (Taylor's Version)]]
|ime_skladbe   			= Bad Blood (ft. Kendrick Lamar) (Taylor's Version)
|skladba_poslije		= 
|ostalo         	= 
}}
Ponovno snimljena verzija pjesme &quot;Bad Blood&quot;, pod nazivom &quot;Bad Blood (Taylor's Version)&quot;, objavljena je [[27. listopada]] [[2023.]], kao dio ''[[1989 (Taylor's Version)]]'', Swiftinog četvrtog ponovno snimljenog albuma. To je dio njezine protumjere njezinom sporu za mastere 2019.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2023-09-20|title=Taylor Swift Reveals 1989 (Taylor’s Version) Vault Songs|url=https://pitchfork.com/news/taylor-swift-reveals-1989-taylors-version-vault-songs/|access-date=2023-10-30|website=Pitchfork|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Isječak ponovnog snimanja prikazan je u animiranom filmu DC League of Super-Pets iz 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Uitti|first=Jacob|date=2022-07-30|title=The Rock Teases Unreleased 'Bad Blood (Taylor's Version)' on TikTok, Swift Approves|url=https://americansongwriter.com/the-rock-teases-unreleased-bad-blood-taylors-version-on-tiktok-swift-approves/|access-date=2023-10-30|website=American Songwriter|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Ponovno snimljena verzija hip hop remiksa pjesme &quot;Bad Blood&quot; s [[Kendrick Lamar|Kendrickom Lamarom]], pod nazivom &quot;Bad Blood (featuring Kendrick Lamar) (Taylor's Version)&quot;, iznenađeno je objavljena kao jedina bonus pjesma deluxe izdanja ''[[1989 (Taylor's Version)]]'' verzije albuma, nekoliko sati nakon izlaska standardnog albuma.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-10-27|title=Kendrick Lamar Re-Records Verse for &quot;Bad Blood&quot; Remix (Taylor's Version)|url=https://consequence.net/2023/10/kendrick-lamar-taylor-swift-bad-blood/|access-date=2023-10-30|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Shafer|first=Ellise|date=2023-10-27|title=Taylor Swift Thanks Kendrick Lamar for Re-Recording ‘Bad Blood’ Verse on ‘1989 (Taylor’s Version)’: ‘Surreal and Bewildering’|url=https://variety.com/2023/music/news/taylor-swift-kendrick-lamar-bad-blood-1989-taylors-version-1235770455/|access-date=2023-10-30|website=Variety|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Pjesme Taylor Swift}}

[[Kategorija:Singlovi iz 2015.]]
[[Kategorija:Skladbe Taylor Swift]]</text>
      <sha1>egxyj8f666spqja7jlbmm8n8upysg7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balbi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>636446</id>
    <revision>
      <id>7567460</id>
      <parentid>7442543</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:02:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2489" sha1="ghcemnsvro9lhy6556rbkra8v47lmkc" xml:space="preserve">'''Balbi''', [[Mletačka Republika|mletačka]] [[plemić]]ka obitelj, prebivala i u hrvatskim krajevima

== Povijest ==
Kneževska obitelj [[Cornaro]]-Balbi potječe iz Genove, a od 13. je stoljeća u Mletcima. Njihova je poznata [[palača Balbi]] koju su podigli na [[Canale Grande|Velikom kanalu]]. Mletcima su dali dvojicu [[dužd]]eva: [[Josip Cornaro Balbi]] (15. st) i [[Karlo Balbi]] (17. st). Dali su istaknute promicatelj i mecene u području glazbe, slikarstva, kiparstva, arhitekture i kazališta. 1652. godine dio je obitelji odselio na Krk.&lt;ref name=&quot;arhinet&quot;&gt;[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1344 Arhinet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190212130821/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1344 |date=12. veljače 2019. }} ''Stvaratelji : Balbi, obitelj'' (pristupljeno 2. veljače 2019.)&lt;/ref&gt;

== Hrvatska ==
U Hrvatskoj su vezani za otok Krk i nekoliko istarskih mjesta. Iz Balbija su potekli mnogobrojni crkveni dostojanstvenici, Dali su u hrvatskim krajevima [[biskup]]e, gradske knezove, knezove-[[providur]]e, [[kaštelan]]e, [[podeštat]]e i [[gradski kapetan|gradske kapetane]]. Poznati su pripadnici [[Ivan Andrija Balbi]], [[Franjo Marija Balbi]], [[Teodor Loredan Balbi]],&lt;ref name=&quot;balbi&quot;/&gt; Benedikt Balbi (autor katastika otoka Krka 1730.), mletački dužd [[Pisanije Balbi|Pisanije]] (1738.) - sastavio popisnik [[crkva sv. Lucije u Jurandvoru|crkve sv. Lucije]] u Jurandvoru&lt;ref name=&quot;arhinet&quot;/&gt; i dr. God. 1769. obitelj je dobila istarsko plemstvo, a poč. 19. st. naslijedio ju je rod Pozzo-Balbi.&lt;ref name=&quot;balbi&quot;&gt;[https://www.istrapedia.hr/hrv/151/balbi/istra-a-z/ Istrapedia] S. Bertoša: Istarska enciklopedija LZMK: ''Balbi'' (pristupljeno 2. veljače 2019.)&lt;/ref&gt; Na Krku su djelovali barem do 1819. godine. Tad se javlja rečeni rod Pozzo Balbi u Krku, inače podrijetlom iz Karlobaga. Već poslije prvoga svjetskog rata ženski potomci odselili u Trst. Kuća koja je nekad bilo u vlasništvu plemenitaša Balbija bila je u vlasništvu potomaka Franje Pozza Balbija. Posjedovali su u Krku imetak sve do konca drugoga svjetskog rata. Major Dominik Balbi službovao je u Hrvatskoj i oženio je u 19. st. Lujzu Lovinčić, čija je kći Kornelija umrla u Zagrebu 1924. godine. Dvije generacija Balbija živjele su još u Hrvatskoj, no nisu se isticale ni u ekonomskom, ni u političkom životu.&lt;ref name=&quot;arhinet&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Krk]]</text>
      <sha1>ghcemnsvro9lhy6556rbkra8v47lmkc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonija Čota Rekettye</title>
    <ns>0</ns>
    <id>636955</id>
    <revision>
      <id>7567274</id>
      <parentid>7218467</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9156" sha1="hvq10ri4dqravnjwqnyr1kwd75fenx4" xml:space="preserve">'''Antonia Čota Rekettye''' ([[Beograd]], [[12. siječnja]] [[1961.]] – ?, [[23. prosinca]] [[2014.]]&lt;ref&gt;[https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/zvonik/zvonik_151.pdf Katolički list Zvonik], god. XXII., br. 1 (243), Subotica, siječanj 2015., str. 37.&lt;/ref&gt;) bila je hrvatska [[kulturna djelatnica]] iz Vojvodine, politička i kazališna djelatnica,&lt;ref name=&quot;soinfo-inmemoriam&quot;&gt;[http://www.soinfo.org/vesti/vest/14310/1/In-memoriam-Antonia-Cota-Rekettye/ SOinfo] Bojana Kovačević: ''In memoriam: Antonia Čota Rekettye'', 26. prosinca 2014. (pristupljeno 18. veljače 2019.)&lt;/ref&gt; publicistica, [[sudski tumač]] za hrvatski jezik.

== Životopis ==
Rođena je kao Antonija [[Rekettye]] je 12. siječnja 1961. u Beogradu, od oca Istvána i majke Eve r. [[Knezi]] iz Lemeša. U Lemešu završila osnovnu, gimnaziju Veljko Petrović u Somboru. Studirala u Osijeku na [[Pravni fakultet u Osijeku|Pravnom fakultetu]] na kojem je diplomirala 1984. godine&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;&gt;[http://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%205.pdf Hrvatsko akademsko društvo] ur. Slaven Bačić, Stevan Mačković, Petar Vuković, Tomislav Žigmanov: ''Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca C-Ć'',natuknica &quot;Antonija Čota&quot;, autor Tomislav Žigmanov, str. 48.-49., {{ISBN|85-85103-06-X}}&lt;/ref&gt; te poslije stekla naslov magistre pravnih znanosti.&lt;ref name=&quot;soinfo-inmemoriam&quot;/&gt; Nakon diplome zaposlila se u ''Zadrugaru'' u Lemešu. U somborskom Narodnom kazalištu radi od 1985. godine, na poslovima tajnice.&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;/&gt;
Svibnja 1991. godine zaposlila se u Narodnom kazalištu u Somboru. Otkad je u kazalištu, vodila je sve statistike i brižljivo čuvala i gradila arhiv Kazališta, surađivala s kazališnim muzejima i Zavodom za proučavanje kulture. Bila i u visokoj pokrajinskoj politici.&lt;ref name=&quot;soinfo-inmemoriam&quot;/&gt; Od ožujka 2007. do ožujka 2009. godine, bila je pomoćnicom Pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine.&lt;ref name=&quot;soinfo-inmemoriam&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.subotica.info/2008/02/10/skupstina-podruznice-dshv Subotica.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190218020714/https://www.subotica.info/2008/02/10/skupstina-podruznice-dshv |date=18. veljače 2019. }} Nada Sudarević / Marijana Tucakov: ''Skupština podružnice DSHV: Osma redovita izborna skupština subotičke Podružnice DSHV-a - Martin Bačić i dalje na čelu najbrojnije podružnice'', 10. veljače 2008. (pristupljeno 18. veljače 2019.)&lt;/ref&gt; Poslije te dužnosti vratila se u svoju kazališnu ustanovu, [[Narodno kazalište Sombor]], u kojem je sve do smrti radila na mjestu tajnice kazališta. Bila je velike energije, iskusna promatračica, ljubiteljica i poznavateljica kazališta, vrsna savjetnica i potpora mladim glumcima i oslonac zaposlenicima. Izniman je doprinos popularne Tonke, dobrog duha somborske kazališne kuće, svakom umjetničkom djelu koje su napravili. Bila je iznimno ponosna na svoje plemićko podrijetlo i na svoj ga je način utkala u svoj posao i međuljudske odnose, napravivši kazalište još ljepšim i gospodskijim. Iza sebe je ostavila dvadesetdvogodišnju ćerku Dalmu, studentkinju prava.&lt;ref name=&quot;soinfo-inmemoriam&quot;/&gt;

Uređivala periodična izdanja Narodnog kazališta iz Sombora (Premijera, programske knjižice za predstave...).&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;/&gt; Suradnica [[Godišnjak pozorišta Srbije|Godišnjaka pozorišta Srbije]],&lt;ref&gt;(srp.) [https://www.scribd.com/doc/193659290/godisnjak33 Scribd] GODIŠNJAK POZORIŠTA SRBIJE 2010/2011., Novi Sad 2012.&lt;/ref&gt; [[Klasje naših ravni|Klasja naših ravni]],&lt;ref&gt;[https://docplayer.hu/77738582-Nakladnik-matica-hrvatska-subotica-subotica-ustanicka-10-i.html Docplayer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190218081949/https://docplayer.hu/77738582-Nakladnik-matica-hrvatska-subotica-subotica-ustanicka-10-i.html |date=18. veljače 2019. }} Antonija Čota Rekettye: ''Krleža na vojvođanskoj kazališnoj sceni'', str. 110, Klasje naših ravni, godište XVIII., broj 5., Matica hrvatska, Subotica.  (pristupljeno 18. veljače 2019.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/HR_365_od_12_03_2010/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180612092921/http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/HR_365_od_12_03_2010/ |date=12. lipnja 2018. }} ''Novi svezak »Klasja naših ravni«'', broj 1-2 2010., donosi radove s Okruglog stola na temu: »Kolebanja identiteta među Hrvatima u Vojvodini«, (Antonija Čota Rekettye: Lemeš u osimu plemenitog drača«) str. 31, 12. ožujka 2010. (pristupljeno 18. veljače 2019.)&lt;/ref&gt; [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatske riječi]] iz Subotice,&lt;ref name=&quot;antonijacota&quot;&gt;[http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2218216&amp;no=122 Hrvatska riječ] [[Antonija Čota]]: Prisjećanje na osnivanje somborskog ogranka HSS-a - Želja za završetkom nacionalnog preporoda, 10. lipnja 2005., preuzeto 13. ožujka 2011.&lt;/ref&gt; [[Miroljub]]a.&lt;ref name=&quot;Miroljub&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20041225075954/http://www.tippnet.co.yu/Media/Miroljub/4.1/Mir02.html Miroljub br.11/2001.] Iz naše povisti - grofovi za plugom barunice u papučama (Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj)&lt;/ref&gt; pisala o kazališnom životu u [[Somborske novine|Somborskim novinama]], Ludus, [[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatskoj riječi]],&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;/&gt; i Wikipedije na hrvatskom jeziku.&lt;ref&gt;[[Posebno:Doprinosi/Antonija čota|Wikipedija na hrvatskom jeziku]] Doprinosi suradnice Antonije Čote&lt;/ref&gt; Redovna suradnica Pozorišnog almanaha Vojvodine (izdanje [[Kazališni muzej Vojvodine|Kazališnog muzeja Vojvodine]] u kojem je bila urednica uredništva na hrvatskom jeziku&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;/&gt;
Bila je od pokretanja dio uredništva somborskog časopisa [[Miroljub]]a u kojem je bila zamjenica glavnog i odgovornog urednika.&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;/&gt; Predsjednica organizacije [[Hrvatski demokratski forum – Preporuke iz Lemeša]], osnovane 2008. godine. Voditeljica etnološke sekcije u [[Hrvatsko kulturno umjetničko društvo &quot;Knezi Stipan Šimeta&quot;|HKUD Knezi Stipan Šimeta]] iz Lemeša, HKUD-a čija je osnivačica.&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;/&gt;
Aktivna članica [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|HKUD Vladimir Nazor]] iz Sombora u Odjelu za njegovanje kulture, jezika i tradicije bačkih Hrvata.&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;/&gt;
Suradnica na 5. svesku [[Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca|Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca]].&lt;ref&gt;[http://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon%205.pdf Hrvatsko akademsko društvo] ur. Slaven Bačić, Stevan Mačković, Petar Vuković, Tomislav Žigmanov: ''Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca C-Ć'', str. III., {{ISBN|85-85103-06-X}}&lt;/ref&gt;
Članica [[DSHV|Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini]] od osnutka te stranke. Bila je od 2005. vijećnicom u Skupštini Općine Sombora.&lt;ref name=&quot;Žigmanov&quot;/&gt;
Dopredsjednica [[Hrvatski forum žena Cro femina|Hrvatskog foruma žena Cro femina]], čijeg je osnivanja ideja potekla od strane DSHV-a.&lt;ref&gt;[https://www.subotica.info/2007/10/26/osnovan-forum-zena-cro-femina Subotica.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190218020808/https://www.subotica.info/2007/10/26/osnovan-forum-zena-cro-femina |date=18. veljače 2019. }} Nada Sudarević: ''Osnovan forum žena Cro Femina'', 26. listopada 2007.  (pristupljeno 18. veljače 2019.)&lt;/ref&gt; Na tu je dužnost izabrana na osnivačkoj skupštini u zgradi Nove općine u Subotici 26. listopada 2007., kad je izabrana i dopredsjednica Suzana Marjanović te predsjednica Lozika Jaramazović.&lt;ref&gt;[https://www.subotica.info/sites/default/files/documents/standard/2007/10/26/57032/730.pdf Subotica.info] Antonija Čota: ''Izvješće s osnivačke skupštine Cro Femine'' i govor Antonije Čota, ispred inicijativnog odbora za osnutak udruge, 26. listopada 2007.  (pristupljeno 18. veljače 2019.)&lt;/ref&gt;

== Djela ==
*''Dukat ravnice'', 2003. (zajedno s [[Marija Šeremešić|Marijom Šeremešić]])
* ''Lemeš, u osimu plemenitog ravničarskog drača'', u rukopisu, dio objavljen u Klasju naših ravni

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Antonija Čota Rekettye na osnivačkoj skupštini CroFemine
*[http://www.soinfo.org/images/foto/23721.jpg SOinfo] Fotografija
*[http://www.zkvh.org.rs/index.php/dokumenti/summary/23-2011/909-cota2011p Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190218081847/http://www.zkvh.org.rs/index.php/dokumenti/summary/23-2011/909-cota2011p |date=18. veljače 2019. }}     Antonija Čota, Nuda veritas – Gola istina : našutjesmo se do grla 
*[https://www.youtube.com/channel/UCq0dUJwrVOtMUycY-wOP3hA YouTube]
*[https://hr-hr.facebook.com/tonirekettye Facebook]
*[https://web.archive.org/web/20080303214926/http://www.croatia.ch/tjedan/050613b.php Croatia.ch] Antonija Čota: Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj

{{GLAVNIRASPORED:Čota Rekettye, Antonija}}
[[Kategorija:Lemeš (Sombor, Srbija)]]
[[Kategorija:Lemeško plemstvo]]
[[Kategorija:Životopisi, Sombor]]
[[Kategorija:Hrvatski političari iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Vojvodine]]</text>
      <sha1>hvq10ri4dqravnjwqnyr1kwd75fenx4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Ganza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>637801</id>
    <revision>
      <id>7567056</id>
      <parentid>7278285</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:34:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2928" sha1="mrxmccm0dwr3927plzvg5n6rauk8pcf" xml:space="preserve">'''Ana Ganza''' ([[Kraljeva Velika]], Novska, [[16. srpnja]] [[književnost u 1947.|1947.]]), [[hrvatska književnost|hrvatska]] domovinska i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenička]] književnica.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;&gt;Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&amp;catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 4. ožujka 2019.&lt;/ref&gt; Piše [[poezija|pjesme]].&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=471697 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190306044442/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=471697 |date=6. ožujka 2019. }} Jelena Šesnić: Croatian Canadian Literature--Emigrant, Ethnic or Diasporic?&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.hr/books?isbn=0802029388 Google Knjige] Paul R. Magocsi: Encyclopedia of Canada's peoples, 1999.&lt;br&gt;''Poets of the 19805 included [[Katarina Pejakovic]], [[Marija Bango]], and [[Ana Ganza]]''.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Osnovnu i srednju školu završila je u rodnom kraju. U Zagrebu je diplomirala 1972. na Fakultetu ekonomskih znanosti. Zaposlila se je kao prosvjetna radnica. Radila je u [[Mali Lošinj|Malom Lošinju]] na Srednjoškolskom centru. Udala se je za [[Krešimir Ganza|Krešimira Ganzu]], poslije [[sječa Hrvatske|progonjena]] studentskog vođu iz 1971. godine. Zbog političkih progona bila je prisiljena često s obitelji seliti i mijenjati radna mjesta. Zadnje odredište u državi bilo je [[Bugojno]], otkamo su morali otići 1977. pod političkim pritiskom. Ona i suprug uspjeli su [[Hrvatska politička emigracija|prebjeći]] u Italiju i dobiti [[politički azil]]. U Italiji su bili više mjeseci u logoru Latina u rimskoj okolici. Potom su se odselili u Kanadu u [[Hamilton, Ontario|Hamilton]]. Odmah se je uključila u rad hrvatskih škola te je predavala po raznim mjestima hrvatski, povijest, pa i folklor. Jedna je od predstavnica hrvatskih škola pri Kanadskom zavodu za obrazovanje.  Osobno se neprekidno usavršavala na sveučilišnim programima. Između ostalih završila je studij na Mohawk College u Hamiltonu s područja računala ili poslije na [[University of Toronto|Torontskom sveučilištu]] diplomirala je i specijalizirala na području izobrazbe. Pisala je prosvjetne i novinske priloge koje je objavila u [[Zajedničar]]u, [[Hrvatica|Hrvatici]], [[Glas Koncila|Glasu Koncila]] i drugdje. Objavila je 1993. godine u Torontu zbirku pjesama ''Ognjište staro''.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;
[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ju je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ganza, Ana}}
[[Kategorija:Životopisi, Lošinj]]
[[Kategorija:Hrvati u Kanadi]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>mrxmccm0dwr3927plzvg5n6rauk8pcf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrija Ilić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>638377</id>
    <revision>
      <id>7567090</id>
      <parentid>6277739</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:42:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2431" sha1="96irlxshme6027wv9y95a86c0c873a2" xml:space="preserve">'''Andrija Ilić''' ([[Vis (grad)|Vis]], [[6. travnja]] [[1917.]]) - ), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]], prevoditelj i jezikoslovac&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;&gt;Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&amp;catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 10. ožujka 2019.&lt;/ref&gt;
== Životopis ==

Rodio se je u mjestu Visu. U rodnom je mjestu završio pučku i građansku školu. U Splitu je maturirao na klasičnoj gimnaziji. U Zagrebu je diplomirao na Hrvatskom Sveučilištu 1942. iz romanskog jezikoslovlja, latinskog jezika i hrvatske književnosti. Doktorirao je na Sveučilištu u Beču 1944. godine. Neko je vrijeme bio asistentom na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu i lektor hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Beču. Poslije drugoga svjetskog rata ostao je u Austriji. 1947. je godine pošao u Englesku. Nešto poslije nastanio se je u Španjolskoj.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

Prije drugoga svjetskog rata objavio je pjesme, jezične studije i prijevode u [[Omladina (list)|Omladini]], [[Plava revija|Plavoj reviji]], [[Katolički tjednik|Katoličkom tjedniku]] iz Sarajeva. Tijekom rata surađivao je u gotovo svim hrvatskim glasilima. Osobito je surađivao u [[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]] i [[Hrvatska smotra|Hrvatskoj smotri]]. Nakon ostanka u emigraciji, također je surađivao u skoro svim hrvatskim publikacijama. U Engleskoj je priredio i uredio dva broja revije [[Croatia (povremenik, London)|Croatia]].&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

== Djela ==

Objavio je djela:&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;
* Lutanja (pjesme), Zagreb 1942.
* Život sv. Aleksija (prijevod starofrancuskoga hagiografskog spijeva), Zagreb 1942.
* Draga zemlja (pjesme), Madrid 1952.
* O tugama i ljepotama Hrvatske (soneti), Buenos Aires 1952.
* Naša Hrvatska. Zemljopis, Narodopis, Gospodarstvo (urednik), Madrid 1968.

== Nagrade i priznanja ==
*[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Ilić, Andrija}}

[[Kategorija:Životopisi, Vis]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]</text>
      <sha1>96irlxshme6027wv9y95a86c0c873a2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Nizeteo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>641062</id>
    <revision>
      <id>7567294</id>
      <parentid>6949664</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5166" sha1="frekoz533s4vr0ckur3kqyaihgr8thg" xml:space="preserve">'''Antun Nizeteo''' ([[Zadar]], [[5. veljače]] [[1913.]] {{--}} [[4. travnja]] [[2000.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]], [[prevoditelj]], [[knjižničar]], povjesničar i [[diplomat]]&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;&gt;Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&amp;catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 22. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

==Životopis==
Rodio se je u Zadru. U Zadru i Sinju je išao u osnovnu školu. U Splitu je završio klasičnu gimnaziju. Poslije mature bio je neko vrijeme u uredništvu splitskoga dnevnog lista [[Novo doba|Novog doba]]. Zatim je otišao u Zagreb gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu 1936. godine. Poslije studija odlužio je vojni rok u Zemunu. Zaposlio se je kao državni službenik u Iseljeničkom uredu Ministarstva socijalne politike. Otamo je 1941. premješten u [[Ministarstvo vanjskih poslova NDH]] i imenovan izaslanikom za kulturne veze u hrvatskom poslanstvu u Rimu. Dok je bio ondje surađivao je svodećim talijanskim slavistima. Primjerice L. Salviniju je pomogao sastaviti i prevesti mu antologiju ''Poeti croati''. Također je pokrenuo europski književno-umjetnički časopis &quot;Parallelo&quot;.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt; Njegovom zaslugom u Rimu s uspjehom gostovala Hrvatska opera s Gotovčevim »Erom« kao i to da je B. Gigli gostovao u Zagrebu. Prvi je kod nas upozorio na talijanskog pisca Itala Sveva te je za Zabavnu biblioteku preveo njegov roman Mlada starost.&lt;ref name=&quot;mh&quot;&gt;Josip Braulić: [http://www.matica.hr/vijenac/160/sjecanje-antun-nizeteo-5-veljace-1913-4-travnja-2000-18354/ ''Sjećanje: Antun Nizeteo (5. veljače 1913-4. travnja 2000)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190422221435/http://www.matica.hr/vijenac/160/sjecanje-antun-nizeteo-5-veljace-1913-4-travnja-2000-18354/ |date=22. travnja 2019. }}, Vijenac br. 160, 20. travnja 2000. Pristupljeno 23. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

Koncem 1943. imenovan je nadstojnikom Odjela za kulturne veze Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske u Zagrebu, te izabran za odbornika Matice hrvatske i za urednika ''Suvremene knjižnice''. Pored ostalih, uređivao je i objavio Mile Budaka, Side Košutić i Ante Cilige. Siječnja 1945. premješten je u hrvatski konzulat u Pragu gdje je dočekao kraj rata s dr. B. Gavellom i dr. L Vitezićem u pripremi velike izložbe hrvatske knjige. Sve pristigle knjige iz Zagreba ostale na dar praškoj Nacionalnoj knjižnici. Izabrao je ne vratiti se u domovinu, nego ostati u emigraciji. U emigraciji je surađivao s hrvatskim listovima i časopisima. Iste je godine otišao u München, u kojem je ostao do 1950. godine.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

Odanle je otišao u Chicago u SAD, pa nakon jedne godine u New York gdje je radio u sveučilišnim knjižnicama i studirao. U New Yorku je surađivao s američkim profesorima hrvatskog podrijetla C. S. Mihanovićem i W. Reevom, s kojima je osnovao [[Hrvatska akademija Amerike|Hrvatsku akademiju Amerike]] koja djeluje do danas i izdaje godišnjak [[The Journal of Croatian Studies]]. Skupa s američkom prevoditeljicom [[Carolyn Hunter]] (u. 1991.)  prevodio na engleski i u njemu objavljivao hrvatsku poeziju. Magistrirao je povijesne znanosti na sveučilištu Fordham 1956. godine. Magistrirao je knjižničarstvo na sveučilištu Columbia 1958. godine. Potom je odselio u Ithacu, država New York, gdje se je zaposlio kao knjižničar u knjižnici sveučilišta Cornella. Ondje je radio do odlaska u mirovinu 1978. godine. Sljedeće odredište bilo mu je Kensington u saveznoj državi Marylandu.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt; Od tada do povratka u domovinu živio je u Washingtonu.&lt;ref name=&quot;mh&quot;/&gt;

== Djela ==

Objavio je samostalna djela:&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

*Zelena harfa (pjesme; zajedničko izdanje: Dončević, Kozarčanin, Nizeteo, Žilić), 1935.
*Talijanski humor (antologija; preveo i sastavio), 1936.
*Uspavanka vremenu (pjesme), 1938.
* Nevjesta na otoku (novele), 1939.
* Talijanska lirika (antologija; preveo i sastavio s [[Olinko Delorko|O. Delorkom]]), 1939.
* Vrijeme ljubavi (pripovijetke; uništene u tiskari HIBZ-a po naredbi komunističke vlasti), Zagreb 1945.
* Bez povratka (novele), 1957.
* Dante i Hrvati ([[književna studija]]), 1959.
* Whitman in Croatia: Tin Ujević and Walt Whitman (komparativno-književna studija), 1970.

== Nagrade i priznanja ==

*[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ju je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;
== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Nizeteo, Antun}}

[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Italiji]]

[[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]]

[[Kategorija:Hrvati u SAD-u]]

[[Kategorija:Hrvatski knjižničari]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]</text>
      <sha1>frekoz533s4vr0ckur3kqyaihgr8thg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Pinterović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>642583</id>
    <revision>
      <id>7567295</id>
      <parentid>6652610</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:23:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5877" sha1="6limm5hvtfhjvpy5nfstgfnuhf33y9i" xml:space="preserve">'''Antun Pinterović''' ([[Zagreb]], [[5. ožujka]] [[književnost u 1940.|1940.]] {{--}} [[5. svibnja]] [[2009.]]),&lt;ref&gt;(fra.) [https://indcureghemanderlecht.wordpress.com/2009/12/29/retrospective-2009/ ''VOUS AVEZ DIT ‘CRISE’?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190511010315/https://indcureghemanderlecht.wordpress.com/2009/12/29/retrospective-2009/ |date=11. svibnja 2019. }},RETROSPECTIVE : 2009, indcureghemanderlecht. 29. prosinca 2009. Pristupljeno 11. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]], [[psihoanalitičar]]. [[psihoterapeut]], [[diplomat]] i prevoditelj.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;&gt;Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&amp;catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''], Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012.) Pristupljeno 11. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; Živio i radio u [[Hrvati u Belgiji|Belgiji]]. U izvorima na francuskom jeziku zabilježen je pod imenom ''Antoine Pinterović''.&lt;ref name=&quot;hommage&quot;&gt;[http://pinterovic.canalblog.com/archives/2009/05/06/14799114.html ''Témoignage Françoise Humblé - Hommage à Antoine Pinterović''], Un homme, un époux, un père, un analyste, un professeur, un ami, un confident ..., La vie et l'oeuvre d'Antoine Pinterović. 6. svibnja 2009. Pristupljeno 11. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;

==Životopis==
Rodio se je u Zagrebu. Mati mu je bila [[Marija Dugan]], komorna solo-pjevačica i kći poznatog hrvatskog skladatelja [[Franjo Dugan|Franje Dugana]], a otac [[Zvonimir Pinterović]], sveučilišni profesor analitičke kemije (kemičar i fizičar&lt;ref&gt;Josip Šarčević: [http://nustarburg.info/index.php/ljudi/48-osobe-openito/103-profdrsc-zvonimir-pinterovi ''Prof.dr.sc. Zvonimir Pinterović''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190511031440/http://nustarburg.info/index.php/ljudi/48-osobe-openito/103-profdrsc-zvonimir-pinterovi |date=11. svibnja 2019. }}, Nuštar kroz povist. 26. travnja 2008. Pristupljeno 11. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;). Antun je u Zagrebu završio pučku školu i prva dva razreda gimnazije. Poslije rata otac mu je morao u izbjeglištvo. Nekoliko godina poslije Antun se pridružio ocu sa sestrom i materom u Belgiji 1953. godine. Školovanje je nastavio u Bruxelles u klasičnoj gimnaziji. Maturirao je 1959. godine. Upisao je studij filozofije i književnosti (romanistiku). Magistrirao je 1966., 1967. godine položio je i profesorski ispit na [[Katoličko sveučilište u Louvainu|Katoličkom sveučilištu]] u Louvainu. Supruga G. Chantinne tragično je poginula. Ponovo se oženio groficom i poznatom akademskom slikaricom [[Claudia Goethals|Claudiom Goethals]],&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt; s kojom je dobio djecu Radomira i Yasnu Pinterović.&lt;ref name=&quot;hommage&quot;/&gt;
Zaposlio se je 1968. u gimnaziji kao gimnazijski profesor francuske književnosti i psihologije. Usavršavao se je [[analitička psihologija|analitičkoj psihologiji]], u [[Bruxelles]]u, Zürichu i dr. Na više je kliničkih ustanova radio kao psihoterapeut i psihoanalitičar.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

1980-ih se je djelatno uključio u politiku. Najviše je djelovao kroz [[Hrvatsko narodno vijeće]] ili kao predstavnik tog vijeća pri [[Paneuropska unija|Paneuropskoj uniji]]. Početkom 1991. godine bio je imenovan počasnim predstavnikom Republike Hrvatske u zemljama Beneluksa i Europske zajednice. Poslije je bio dragovoljni savjetnik u hrvatskom poklisarstvu u Belgiji.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

Prvo je književno djelo objavio na francuskom. Bila je to jedna knjiga pjesama na francuskom jeziku. Od tad je povremeno objavljivao pjesme u belgijskim književnim časopisima (primjerice L' Artere) i na hrvatskom u hrvatskim emigrantskim listovima, prije svega [[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]], čiji je redovni suradnik od 1974. godine. Eseji i članci tematski su mu većinom u svezi s hrvatskom književnosti i povijesti. Pri tome je primijenio [[dubinska psihologija|dubinsku psihologiju]] [[Carl Gustav Jung|C. G. Junga]] u analizi hrvatske književnosti i povijesti.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;
Kao znanstvenik surađivao je s raznim inozemnim smotrama. Veliki je opus ostavio kao prevoditelj.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

== Djela ==

Priprema mu se tiskanje knjige s njegovim književnim stvaralaštvom na hrvatskom jeziku. Objavio je zasebice djela:&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;
- ''Au pays des joyaux eteints'' (pjesme na francuskom), [[Bruxelles]], 1966. &lt;br&gt;
- ''Das kroatische Trauma'' (eseji na njemačkom: suautori: [[Hrvoje Lorković]] i [[Mladen Schwartz]]), Koblenz 1992.

Prevoditeljski opus mu je bogat. Od prijevoda književnih djela važan je prijevod na francuski zbirke [[Višnja Stahuljak|Višnje Stahuljak]] ''Kristalna ruda svemira'' i njene priče ''Čarobnjaka''. Od prijevoda u znanstvenom i stručnom području ističu se prijevodi na francuski vrhunskih djela švicarskih jungovaca ([[C. T. Frey-Wehrlin]], [[Adolf Guggenbühl-Craig]], [[Alfred J. Ziegler]]).&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

== Nagrade i priznanja ==

*[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.&lt;ref name=&quot;60 hrv. emigrantskih pisaca&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pinterović, Antun}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Psiholozi]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Francuska književnost]]
[[Kategorija:Njemačka književnost]]
[[Kategorija:Hrvati u Belgiji]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]]
[[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945. – 1989.)]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]</text>
      <sha1>6limm5hvtfhjvpy5nfstgfnuhf33y9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astara (Iran)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>650504</id>
    <revision>
      <id>7567374</id>
      <parentid>7461167</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:24:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7057" sha1="pq3u4e3ft0xp2g1l46i8t8bh3dazlfq" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  = Astara
| ime_genitiv          = Astare
| izvorno_ime          = آستارا
| nadimak              = 
| geslo                = 

| slika_panorama       = Saeid_dehsaraee_(2).jpg
| veličina_slike       = 250 px
| opis_slike           = Plaža u Astari

| slika_zastava                = 
| slika_zastava_veličina       = 
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = 
| slika_grb_veličina           = 

| slika_karta          = 
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = 
| slika_karta1         = 
| veličina_karte1      = 
| opis_karte1          = 
| slika_lokacijska_karta_država = Iran
| slika_lokacijska_karta_opis   = Astara na karti [[Iran]]a

| širina-stupnjevi = 38 | širina-minute = 25 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 48 | dužina-minute = 52 | dužina-oznaka = E

| lokacija_ime         = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info        = [[Iran]]
| lokacija1_ime        = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info       = [[Gilan]]
| lokacija2_ime        = [[Iranski okruzi|Okrug]]
| lokacija2_info       = [[Astarinski okrug]]
| lokacija3_ime        = 
| lokacija3_info       = 

| utemeljenje_ime      = 
| utemeljenje_datum    = 
| osnivač              = 
| nazvan_po            = 

| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       = 
| d1                   = &lt;!-- do d50 --&gt;

| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          = 
| ime_vođe             = 
| stranka_vođe         = 

| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        = 

| visina               = 
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           = 

| stanovništvo_godina  = [[2016.]]
| stanovništvo_bilješke= 
| stanovništvo         = 51,579
| stanovništvo_gustoća = 

| vremenska_zona       = [[Iransko standardno vrijeme|IRST]]
| utc_pomak            = +3:30
| vremenska_zona_DST   = [[Iransko standardno vrijeme|IRDT]]
| utc_pomak_DST        = +4:30
| poštanski_broj       = 
| pozivni_broj         = 
| gradovi_prijatelji   = 

| web_stranica         = 

| bilješke             = 
}}

'''Astara''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: آستارا; također romanizirano kao '''Āstārā''') je grad i sjedište [[Astarinski okrug|Astarinskoga okruga]] koji se nalazi unutar [[Gilan]]a, [[Iranske pokrajine|pokrajine]] [[Iran]]a. Prema popisu stanovništva iz [[2016.]] godine Astara je imala 51,579 stanovnika.

== Zemljopis ==
Istočno od Astare nalazi se [[Kaspijsko jezero]]. Astara je jedna od najsjevernijih gradova u [[Iran]]u. Od [[azerbajdžan]]sko-[[iran]]ske granice dijeli je 2 kilometara. Sjeverno od Astare nalazi se rijeka [[Astaračaj]]. Preko te rijeke nalazi se [[Azerbajdžan]] te [[Astara (Azerbajdžan)|Azerbajdžanska Astara]]. 

== Povijest ==
Astara se prvi put spominje pod imenom ''Astārāb'' u zemljopisnoj knjizi [[Hudud al-'Alam]] iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] Astara postaje sjedište [[Ispahbadi Gilana|gilanskih Ispahbada]]. Između [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] astarinski [[Tališki Kanat|tališki kanovi]] su bili autonomni ili nominalno podređeni upraviteljima [[Gilan]]a ili [[Ardabil]]a; te su u nekoliko navrata igrali važne uloge u povijesti [[Kaspijsko jezero|kaspijskih]] provincija.&lt;ref&gt;=ĀSTĀRĀ i. Town and sub-province, [[Encyclopædia Iranica]], 18. kolovoza 2011., Fasc. 8, II. izdanje, str. 837. – 838., Bibliotheca Persica Press, New York City, [http://www.iranicaonline.org/articles/astara-tales-region-on-the-caspian-coast], pristupljeno 29. kolovoza 2019.&lt;/ref&gt; Prema [[Vladimir Minorski|Vladimiru Minorskiju]] nije poznato je su li kasniji upravitelji Astare bili potomci [[Ispahbadi Gilana|gilanskih Ispahbada]]. Obitelj [[Tališki Kanat|Taliških kanova]] je i nakon [[Rusko Carstvo|ruskoga]] [[Rusko-perzijski rat (1804. – 1813.)|zauzimanja Astare]] [[1813.]] godine imala posebna prava.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Minorsky |first1=Vladimir |authorlink1=Vladimir Minorsky |title=A Mongol Decree of 720/1320 to the Family of Shaykh Zāhid |url=https://www.cambridge.org/core/journals/bulletin-of-the-school-of-oriental-and-african-studies/article/a-mongol-decree-of-7201320-to-the-family-of-shaykh-zhid/A8D0E1C74B9D417F663A828B61BEFF11 |url-access=subscription |journal=Bulletin of the School of Oriental and African Studies |date=Listopad 1954. |volume=16 |issue=3 |pages=515–527 |doi=10.1017/S0041977X00086821 |publisher=SOAS, University of London |location=London}}&lt;/ref&gt;

Astara je u [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] bila dio kratkotrajnoga [[Tališki Kanat|Tališkoga Kanata]] te je kratkotrajno bila sjedište kanata. Njenu poziciju je zamijenio grad [[Lankoran]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://rch.ac.ir/article/Details/7307 |title=Arhivirana kopija |access-date=29. kolovoza 2019. |archive-date=2. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150702072728/http://rch.ac.ir/article/Details/7307 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon [[Mirovni sporazum u Turkmajčanu|Turkmajčanskoga mira]] potpisanoga [[1828.]] godine Astara je podijeljena na dva djela: [[Azerbajdžanska Astara|Azerbajdžansku Astaru]] sjeverno od rijeke [[Astaračaj]] i na Iransku Astaru (ovaj dio) južno od rijeke [[Astaračaj]].

== Stanovništvo ==
Većina stanovništva grada su [[Azeri]] koji pričaju [[azerski jezik]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://library.tebyan.net/newindex.aspx?pid=102834&amp;ParentID=0&amp;BookID=97560&amp;MetaDataID=27846&amp;Volume=1&amp;PageIndex=196&amp;PersonalID=0&amp;NavigateMode=CommonLibrary&amp;Content= |title=دائره المعارف بزرگ اسلامی – آستارا |access-date=29. kolovoza 2019. |archive-date=5. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150505214202/http://library.tebyan.net/newindex.aspx?pid=102834&amp;ParentID=0&amp;BookID=97560&amp;MetaDataID=27846&amp;Volume=1&amp;PageIndex=196&amp;PersonalID=0&amp;NavigateMode=CommonLibrary&amp;Content= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.gchto.ir/en/pages/about-gilan/astara.php&lt;nowiki/&gt; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127163131/http://www.gchto.ir/en/pages/about-gilan/astara.php |date=27. studenoga 2013. }}&lt;/ref&gt; U gradu se nalazi i značajan broj [[Tališi|Tališa]].&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt; [[Šijizam|Šijiti]] su najbrojniji vjerski pripadnici u gradu. U gradu je također prisutna i [[Sunizam|sunitska]] manjina.

== Turizam ==
Astara ima mnoge turističke atrakcije te je zbog toga važno [[iran]]sko turističko odredište. Grad ima veliku selekciju plaža te se nalazi kraj [[Kišna šuma umjerenih područja|kišne šume]]. Godišnje Astaru posjećuju oko 6 milijuna [[Iran]]aca te oko 600 tisuća stranih turista, uglavnom s [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vidi još ==
* [[Astara (Azerbajdžan)]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Astara, Iran}}

[[Kategorija:Gradovi u Iranu]]</text>
      <sha1>pq3u4e3ft0xp2g1l46i8t8bh3dazlfq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anotacija (stručno djelo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659733</id>
    <revision>
      <id>7567231</id>
      <parentid>6138446</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:23:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1040" sha1="ihuo021gcqs5sfi3r5xoahu4wk06j8a" xml:space="preserve">{{drugoznačenje2|[[Anotacija]]}}
'''Anotacija''', vrsta [[stručno djelo|stručnog djela]]. U njoj je obavijest o sadržaju primarnih dokumenata ([[knjiga]], [[časopis]]a, izvješća i drugih), sažima [[spoznaja|spoznaje]] i [[sud]]ove o nekom djelu pa se stoga može reći da predstavlja sažeti, [[sinteza|sintetički]] prikaz relevantnih karakteristika određenog djela. Prema namjeni mogu biti deskriptivne (sadrže opis [[činjenica]], sadržaja i drugih obilježja djela), ili mogu služiti kao [[preporuka]] (dokument o stupnju korisnosti za određenoga korisnika).&lt;ref name=&quot;metodologija&quot;&gt;[http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/metodologija/ZNANSTVENA_DJELA.pdf Sveučilište u Zadru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819085942/http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/metodologija/ZNANSTVENA_DJELA.pdf |date=19. kolovoza 2019. }} Metodologija - ZNANSTVENA, ZNANSTVENO – STRUČNA I STRUČNA DJELA (pristupljeno 17. prosinca 2019.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Znanost]]</text>
      <sha1>ihuo021gcqs5sfi3r5xoahu4wk06j8a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659734</id>
    <revision>
      <id>7567305</id>
      <parentid>6793236</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="682" sha1="85gg3mqiwxrb9fler1zbhqfpmux5yg8" xml:space="preserve">'''Apologija''', vrsta [[stručno djelo|stručnog djela]]. Predstavlja [[djelo]], [[spis]] ili [[javni govor|govor]], kojim autor brani, [[pohvala|pohvaljuje]] ili opravdava neko djelo, [[osoba|osobu]] ili [[sustav]].&lt;ref name=&quot;metodologija&quot;&gt;[http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/metodologija/ZNANSTVENA_DJELA.pdf Sveučilište u Zadru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190819085942/http://www.unizd.hr/Portals/4/nastavni_mat/1_godina/metodologija/ZNANSTVENA_DJELA.pdf |date=19. kolovoza 2019. }} Metodologija - ZNANSTVENA, ZNANSTVENO – STRUČNA I STRUČNA DJELA (pristupljeno 17. prosinca 2019.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Znanost]]</text>
      <sha1>85gg3mqiwxrb9fler1zbhqfpmux5yg8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrej Čebotarev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>661216</id>
    <revision>
      <id>7567081</id>
      <parentid>6817896</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:30:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9179" sha1="oni2ssjtpi6zfzg2p7bktf31ve29x9r" xml:space="preserve">'''Andrej Čebotarev''' ([[Zagreb]], [[3. srpnja]] [[1954.]] – [[Zagreb]], [[9. kolovoza]] [[2018.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[arhivist]], [[Arheologija|arheolog]] i [[prevoditelj]]. Pisao je stručno-znanstvene radove iz područja [[povijest]]i, [[Arhivistika|arhivistike]], [[Kultura|kulture]], [[Teologija|teologije]] i [[Filozofija|filozofije]].&lt;ref&gt;MG, [https://regionalni.com/srijeda-muzeju-andrej-cebotarev-prica-ruskim-emigrantima-a-kalinke-recitiraju-puskina-jesenjina/ ''Srijeda u muzeju: Andrej Čebotarev priča o ruskim emigrantima, a “Kalinke” recitiraju Puškina i Jesenjina''], regionalni.com, 5. veljače 2018., pristupljeno 3. siječnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Andrej Borisovič Čebotarev rođen je u Zagrebu 1954. godine. Potomak je [[Rusija|ruskih]] [[Rusi u Hrvatskoj|emigranata]] koji su došli u Zagreb [[1920.]] godine.&lt;ref&gt;[https://p-portal.net/u-zagrebu-proslavljen-sveti-dositej-ispovjednik/ U Zagrebu proslavljen Sveti Dositej ispovjednik], p-portal.net, 15. siječnja 2015., pristupljeno 3. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; Arheologiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istome fakultetu stekao je i magisterij informacijskih znanosti. Magistrirao je [[5. travnja]] [[1993.]] godine s temom ''Statistička građa Ogulinske krajiške pukovnije (1746-1873) kao povijesni izvor''.&lt;ref&gt;''Popis magistara informacijskih znanosti u 1993. godini'' // ''Journal of Information and Organizational Sciences'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=6424 br. 17, 1993.], str. 265. - 267., {{Hrčak|id=118388}}, str. 267.&lt;/ref&gt; U Hrvatskom državnom arhivu radio je od [[1985.]] do [[1991.]] godine.&lt;ref name=&quot;Arhivski vjesnik&quot;&gt;Nadežda Baranovski, Marijan Bosnar, ''In memoriam, Nekrolog. Andrej Čebotarev (1954.–2018.)'' // ''Arhivski vjesnik'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=17329 sv. 61, br. 1, 2018.], str. 351. - 352., {{Hrčak|id=316730}}&lt;/ref&gt; Prvotno radio je kao mlađi arhivist, a nakon položenog stručnog ispita [[1987.]] godine kao arhivist. Od [[1987.]] do [[1988.]] godine radio je u arhivskoj čitaonici, u kojoj je obavljao i poslove vezane uz evidencije i statističku obradu podataka.&lt;ref name=&quot;Arhivski vjesnik&quot;/&gt; Od ožujka 1988. do lipnja 1991. godine radio je u tadašnjem Odjelu za noviju arhivsku građu, a potom se zaposlio u [[Hrvatski institut za povijest|Hrvatskom institutu za povijest]] gdje je radio do [[2005.]] godine, stekavši titulu znanstvenog asistenta. Znao je [[Ruski jezik|ruski]], [[Poljski jezik|poljski]],&lt;ref&gt;Boris Nikšić, [https://ruskaljetopis.hr/info.php?c=13&amp;id=854 ''Idejni svijet Andreja Čebotareva''], 3. studenoga 2019., ruskaljetopis.hr, pristupljeno 25. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; [[Engleski jezik|engleski]] i [[njemački jezik]]. Radove je objavljivao u časopisima: ''[[Povijesni prilozi]]'', ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', ''Glasilo grkokatoličke crkve sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu'' i ''[[Nova prisutnost]]''. Pisao je o povijesnim temama ruske suvremene povijesti, martolozima, [[Robovlasništvo|trgovcima robljem]] od [[15. stoljeće|15.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]], [[Nijemci u Hrvatskoj|njemačkim obiteljima u Hrvatskoj]], [[Vlasi u Hrvatskoj|Vlasima u Hrvatskoj]], [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]], te povijesti hrvatskih ratnika kroz stoljeća. Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Bio je vanjskim suradnikom na projektu Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet, [[Hrvatski institut za povijest|Hrvatskoga instituta za povijest]].&lt;ref&gt;[http://www.isp.hr/vojna-krajina/ Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet], isp.hr, pristupljeno 3. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; Doktorska disertacija ''Vlasi Vojne krajine u XVI. i XVII. stoljeću'', ostala mu je u rukopisu,&lt;ref&gt;[http://mzos.hr/svibor/6/02/100/rad_h.htm 61. Tip rada: Rukopis. Naslov: Vlasi Vojne krajine u XVI. i XVII. stoljeću (doktorska disertacija)], SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH, Ministarstvo znanosti i tehnologije, mzos.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; a objavljena je [[2022.]] godine pod naslovom ''Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj''.

Bio je dugogodišnjim aktivnim članom Udruge za predstavljanje kulturne baštine ruskoga govornog područja ''Vernisaž'', te je godinama pjevao u mješovitom zboru pravoslavnog hrama Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Arhivski vjesnik&quot;/&gt;

Umro je u Zagrebu, 2018. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.

== Djela ==
* ''Osvrt na suvremenu etruskologiju: (neki problemi etruščanskog jezika): diplomski rad'', A. Čebotarev, Zagreb, 1983.&lt;ref&gt;[http://skupnikatalog.nsk.hr/Author/Home?author=%C4%8Cebotarev%2C+Andrej Autor Čebotarev, Andrej], Hrvatski nacionalni skupni katalog, skupnikatalog.nsk.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; 
* ''Statistička građa Ogulinske krajiške pukovnije (1746-1873) kao povijesni izvor: magistarski rad'', A. Čebotarev, Varaždin, 1993.&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=404&amp;sqlid=404&amp;sqlx=10975&amp;H= Statistička građa Ogulinske krajiške pukovnije (1746-1873) kao povijesni izvor : magistarski rad], library.foi.hr, pristupljeno 3. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; 
* ''Vlasi Vojne krajine u XVI. i XVII. stoljeću (doktorska disertacija)'', (u rukopisu)
* ''Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj'', Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o. – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2022.&lt;ref&gt;[https://www.hsn.hr/product/1565/vlasi-i-vojna-krajina-u-hrvatskoj Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj], [[Hrvatska sveučilišna naklada]], hsn.hr, pristupljeno 26. veljače 2023.&lt;/ref&gt;  

=== Prevoditelj ===
* ''Ruske ikone 15. – 20. stoljeća: Galerija Klovićevi dvori, 8. lipnja - 18. srpnja 2010.'', urednice Vesna Kusin, Iva Sudec, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010. (jedan od prevoditelja teksta kataloga s ruskoga na hrvatski jezik)&lt;ref&gt;[http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1250006794 Ruske ikone 15. - 20. stoljeća : Galerija Klovićevi dvori, 8. lipnja - 18. srpnja 2010. / autori tekstova Svetlana Katkova, Nina Griaznova ; prijevod s ruskoga Natalija Bertol, Vesna Crnolatac-Janjić, Andrej Čebotarev ; fotografije Roman Suslov, Aleksandr Kopačev ; urednice Vesna Kusin, Iva Sudec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251006081858/http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1250006794 |date=6. listopada 2025. }}, crolib.hr, pristupljeno 3. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; 
* ''Katarina Velika carica svih Rusa: iz Državnog muzeja Ermitaž: Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, Državni muzej Ermitaž, Sankt Peterburg, 12. travnja - 29. srpnja 2018.'', urednice Natalia Bakhareva, Danijela Marković, Iva Sudec Andreis, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2018., (jedan od prevoditelja teksta kataloga s ruskoga na hrvatski jezik)&lt;ref&gt;[http://gkd.hr/wp-content/uploads/2018/03/Ermitaz_katalog_preview_small.pdf ''Katarina Velika carica svih Rusa: iz Državnog muzeja Ermitaž: Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, Državni muzej Ermitaž, Sankt Peterburg, 12. travnja - 29. srpnja 2018.''], urednice Natalia Bakhareva, Danijela Marković, Iva Sudec Andreis, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2018., ISBN 978-953-271-110-3, str. 344., gkd.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt; 

== Spomen ==
* [[2019.]] godine Udruga za njegovanje ruske tradicije i kulture ''Vernisaž'' u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] organizirala je Okrugli stol posvećen njegovome životu i radu.&lt;ref&gt;Katarina Todorcev Hlača, [https://ruskaljetopis.hr/info.phtml?c=7&amp;id=853 ''Okrugli stol posvećen djelu Andreja Borisoviča Čebotareva''], 23. listopada 2019., ruskaljetopis.hr, pristupljeno 3. siječnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/191456 Pregled po znanstveniku: Andrej Čebotarev (MB: 191456)], Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI
* Andrej Čebotarev, ''Građa za proučavanje upravnog sustava krajiških pukovnija (1746-1873) s posebnim obzirom na Ogulinsku krajišku pukovniju br. 3'' // ''Arhivski vjesnik'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=5496 br. 34-35, 1992.], str. 195. – 212., {{Hrčak|id=102074}}
* Andrej Čebotarev, ''Nove teme i pristupi u sovjetskoj historiografiji 1990. i 1991. godine'' // ''Časopis za suvremenu povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=15402 sv. 24, br. 1, 1992.], str. 223. – 252., {{Hrčak|id=281070}}
* Andrej Čebotarev, ''Djelatnost &quot;Austrijskog instituta za Istočnu i Jugoistočnu Europu&quot; i njegove publikacije'' // ''Časopis za suvremenu povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=15429 sv. 24, br. 2, 1992.], str. 217. – 227., {{Hrčak|id=307503}}
* Andrej Čebotarev, ''Bioetičko naučavanje Ruske pravoslavne crkve'' // ''Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=6742 sv. 4, br. 1, 2006.], str. 161. – 178., {{Hrčak|id=124210}}

{{GLAVNIRASPORED:Čebotarev, Andrej}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>oni2ssjtpi6zfzg2p7bktf31ve29x9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arbutoideae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>663270</id>
    <revision>
      <id>7567320</id>
      <parentid>6975111</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:41:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3267" sha1="3f2z57t3k2b7epmhcqjfjodvki9pg3l" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Arbutoideae
| slika        = Arbutus menziesii 5822.JPG
| slika_širina = 200px
| slika_opis   = ''[[Arbutus menziesii]]''
| status       =
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Ericales]]
| familia      = [[Ericaceae]]
| subfamilia   = '''''Arbutoideae'''''
| subfamilia_autorstvo = ([[Carl Daniel Friedrich Meisner|Meisn.]]) [[Franz Josef Niedenzu|Nied.]]
| genus        =
| genus_autorstvo = 
| species      =
| subspecies   =
| dvoimeno     =
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Arbutoideae''''', biljna potporodica, dio porodice [[Vrjesovke|vrjesovki]]. Postoji nekoliko rodova (4),&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] pristupljeno 19. kolovoza 2022&lt;/ref&gt; poznatiji su [[Planika|planika]] (''[[Arbutus]]'') i [[medvjetka]] ili [[mlivnjak]] (''[[Arctostaphylos]]'').
== Distribucija ==
[[Sjeverna Amerika]], [[Meksiko]], [[Srednja Amerika]], [[Europa]], sjevernas [[Afrika]], sjeverni Atlantski otoci ([[Kanarski otoci]]), većina vrsta [[endem]]ična za zapadnu Sjevernu Ameriku.
== Opis ==
Grmlje ili drveće, višestanične dlake prisutne ili ih ponekad nema (''[[Comarostaphylis]]''); [[Kora (biljke)|kora]] glatka, bez izbrazda, često se ljušti, ponekad se raspada. [[Stabljika|Stabljike]] su uspravne ili polegle. [[Listovi]] postojani (listopadni u rodu [[Arctous]]u), obično naizmjenični, ponekad nasuprotni ili kovrčasti (''[[Ornithostaphylos]]''), rijetko nasuprotni (''[[Xylococcus (Plantae)|Xylococcus]]''); peteljka obično prisutna, ponekad je nema (''Arctostaphylos''). Cvatovi na vrhu, metlice ili grozdovi; perule odsutne; [[brakteja|brakteje]] mnogo kraće od čašica; brakteole 2 ili ih nema (''Arctostaphylos'', ''Arctous''). Cvjetovi viseći; čašični listovi (4-)5; latice (4-)5, spojene, vjenčić lisnat, obično oblik vrča, ponekad cilindričan, stožast ili kuglast, režnjevi mnogo kraći od cijevi; prisutan intrastaminalni nektarni disk; prašnici (8-)10; prašnici se otvaraju prorezima ili porama; jajnik 2-10-lokularni; placentacijski aksil; stil ravan. Plodovi koštunjavi (bobičast u rodu Arbutus), (pulpa brašnasta ili sočna), nerahla; pireni 1-5, često spojeni u kamenoliki [[endokarp]]. Sjemenki 1-10, obično različite, ponekad spojene, okruglaste (ponekad trostrane), nekrilate.&lt;ref&gt;[http://floranorthamerica.org/Ericaceae_subfam._Arbutoideae Ericaceae subfam. Arbutoideae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230420201140/http://floranorthamerica.org/Ericaceae_subfam._Arbutoideae |date=20. travnja 2023. }}, pristupljeno 20. travnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Rodovi ==
# ''[[Arbutus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (11 spp.)
# ''[[Arctostaphylos]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (70 spp.)
# ''[[Comarostaphylis]]'' &lt;small&gt;Zucc.&lt;/small&gt; (11 spp.)
# ''[[Ornithostaphylos]]'' &lt;small&gt;Small&lt;/small&gt; (1 sp.)
* ''[[Xylococcus (Plantae)|Xylococcus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;, sinonim za Arctostaphylos Adans., vidi ''[[Arctostaphylos bicolor]]'' &lt;small&gt;(Nutt.) A.Gray&lt;/small&gt;
* [[Arctous]] &lt;small&gt;Neid.&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Arbutoideae| ]]
[[Kategorija:Potporodice vrjesovki]]</text>
      <sha1>3f2z57t3k2b7epmhcqjfjodvki9pg3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antun Japundžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>664402</id>
    <revision>
      <id>7567292</id>
      <parentid>7492038</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:10:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7988" sha1="eng7klzcf1qaowuxq4ilbb1j9ii6xwc" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
|ime=Dr. sc. Antun Japundžić
|slika=
|rođenje=[[8. lipnja]] [[1981.]]
|mjesto_rođenja= [[Slavonski Brod]], [[Jugoslavija]]
|prebivalište=|nacionalnost=Hrvat
|obrazovanje=[[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu]]&lt;br /&gt;[[Papinski orijentalni institut]] u [[Rim|Rimu]]|zanimanje=svećenik, profesor ekumenske teologije}}

'''Antun Japundžić''' (Slavonski Brod, 6. lipnja 1981.) svećenik [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-Osječke nadbiskupije]], predsjednik Katedre ekumenske teologije na [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Đakovo|Đakovu]], [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera]] u [[Osijek]]u.

== Životopis ==

=== Djetinjstvo i obrazovanje ===
Antun Japundžić, rođen je 08. lipnja 1981. u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]. Osnovnu školu pohađao je u [[Grgurevići]]ma (1988. – 1992.) i [[Sibinj]]u (1992. – 1996.). Klasično gimnazijsko obrazovanje završio je 2000 u [[Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu|Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb]]u. 

=== Akademsko obrazovanje ===
Nakon klasične gimnazije u Zagrebu studira Teologiju na [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu|Katolički bogoslovni fakultet]], u [[Đakovo|Đakovu]], koju završava diplomom 2005. Godinu dana kasnije, 29. lipnja 2006. zaređen je za svećenika [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-Osječke nadbiskupije]]. Odmah na jesen 2008 nastavlja specijalizacijski poslijediplomski studij na [[Papinski orijentalni institut|Papinskom orijentalnom institutu]] u [[Rim]]u gdje postiže licencijat 2008. te odmah nastavlja s doktoratom na istom [[Papinski orijentalni institut|Orijentalnom institutu]]. Konačno 2015. brani doktorsku tezu i postiže naslov doktora znanosti. Naslov doktorske teze je &quot;La visione ecclesiologica del teologo serbo-ortodosso padre Justin Popović (1894-1979)&quot; (&quot;Ekleziološka vizija srpsko-pravoslavnog teologa oca Justina Popovića (1894-1979)«).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-antun-japundzic |title=Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu - Dr. sc. Antun Japundžić |access-date=28. siječnja 2020. |archive-date=28. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200128170332/http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-antun-japundzic |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Djelovanje ==

=== Akademska aktivnost ===
Još kao doktorand od 2009 počinje predavati ekumensku teologiju kao asistent na [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu]] u [[Đakovo|Đakovu]], da bi nakon doktorata, od 2015. postao viši asistent na ''Katedri ekumenske teologije'' istog fakulteta. Prisutan je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, te je aktivan u nekim domaćim časopisima (''[[Diacovensia (časopis)|Diacovensia]]'', ''[[Crkva u svijetu]]'', ''[[Obnovljeni život]]'', i dr.).

=== Pastoralna aktivnost ===
Osim akademskih aktivnosti na [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu|Bogoslovnom fakultetu]], obnaša razne službe [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|nadbiskupije]]: nadbiskupijski voditelj ''Ureda za promicanje ekumenizma'' i predsjednik ''Ekumenske koordinacije Osječke regije'' (od 2013); vicerektor Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu (od 2014), član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog (od 2015), član uredništva teološkog časopisa ''[[Diacovensia (časopis)|Diacovensia]]'' (od 2016).

== Radovi ==

=== Knjige ===
''La visione ecclesiologica del teologo serbo-ortodosso Padre Justin Popović (1894-1979)'', Excerpta ex Dissertatione ad Doctoratum, Rim, 2015. 

=== Članci ===
* Lothar Lies, Temeljni tečaj ekumenske teologije. Od raskola do pomirenja. Modeli crkvenog jedinstva.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=128736 “Lothar Lies, Temeljni tečaj ekumenske teologije. Od raskola do pomirenja. Modeli crkvenog jedinstva, KS, Zagreb, 2011., 198 str.” Recenzija, Prikaz, u: ''Diacovensia'', Vol. 20, No. 2, 2012.]&lt;/ref&gt;

* Luca Bianchi, Monasteri icona del mondo celeste. La teologia spirituale di Gregorio Palamas&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=128737 “Luca Bianchi, Monasteri icona del mondo celeste. La teologia spirituale di Gregorio Palamas, EDB, Bologna, 2010., 272 str.” Recenzija, Prikaz, u: ''Diacovensia'', Vol. 20, No. 2, 2012.]&lt;/ref&gt;

* Robert F. Taft, Il rito bizantino. Una breve storia&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=164372 “Robert F. Taft, Il rito bizantino. Una breve storia, Lipa, Roma, 2012., 143 str.” Recenzija, Prikaz, u: ''Diacovensia'', Vol. 21, No. 3, 2013.]&lt;/ref&gt;

* [[Ivan Macut]], Suvremeni ekumenski pokret – Svjetske konferencije (1910. – 2013.). Pokret za život i djelovanje. Pokret za vjeru i ustrojstvo Crkve. Ekumensko vijeće crkava&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=289905 “Ivan, Macut, Suvremeni ekumenski pokret – Svjetske konferencije (1910. – 2013.). Pokret za život i djelovanje. Pokret za vjeru i ustrojstvo Crkve. Ekumensko vijeće crkava, Glas Koncila, Zagreb, 2017., 240 str.” Recenzija, Prikaz, u: ''Diacovensia'', Vol. 26, No. 1, 2018.]&lt;/ref&gt;

* Tješiteljska uloga filozofije — filozofsko savjetovanje u službi radnika&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=244197 “Tješiteljska uloga filozofije — filozofsko savjetovanje u službi radnika” Jeličić, Ana; Japundžić, Antun, Pregledni rad u: ''Obnovljeni život'', Vol. 71., No. 2., 2016.]&lt;/ref&gt;

* Pier Georgio Gainazza, Il linguaggio delle icone. L’universo delle immagini nelle Chiese orientali&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=197944 “Pier Georgio Gainazza, Il linguaggio delle icone. L’universo delle immagini nelle Chiese orientali, EDB, Bologna, 2014., 110 str.” Recenzija, Prikaz, u: ''Diacovensia'', Vol. 22, No. 4, 2014.]&lt;/ref&gt;

* Pitanje euharistije u ekumenskoj misli Lothara Liesa&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=221865 “Pitanje euharistije u ekumenskoj misli Lothara Liesa” u: ''Crkva u svijetu'', Vol. 50, No. 4, 2015.]&lt;/ref&gt;

* Ekumenizam i ekologija&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=263661 “Ekumenizam i ekologija”, Uvodnik u: ''Diacovensia'', Vol. 25, No. 1, 2017.]&lt;/ref&gt;

* Niko Ikić, Petrovska služba: stijena jedinstva i kamen spoticanja. Povijesno-teološki, biblijsko-dogmatski i ekumenski pogledi&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=271063 “Niko Ikić, Petrovska služba: stijena jedinstva i kamen spoticanja. Povijesno-teološki, biblijsko-dogmatski i ekumenski pogledi, Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo – Glas Koncila, Zagreb, 2015., 274 str.” Recenzija, Prikaz, u: ''Diacovensia'', Vol. 25, No. 2, 2017.]&lt;/ref&gt;

* Teološko-antropološka dimenzija zdravlja. Kršćanski doprinos suvremenom poimanju zdravlja&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=281325 “Teološko-antropološka dimenzija zdravlja. Kršćanski doprinos suvremenom poimanju zdravlja” &amp;nbsp;Japundžić, Antun; Pavlić, Richard, Pregledni rad, u: ''Diacovensia'', Vol. 25, No. 4, 2017.]&lt;/ref&gt;

* Trebaju li nam međufakultetski ekumenski simpoziji?&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=312900 “Trebaju li nam međufakultetski ekumenski simpoziji?” Uvodnik, u: ''Diacovensia'', Vol. 26, No. 4, 2018.]&lt;/ref&gt;
 
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-antun-japundzic Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu - Dr. sc. Antun Japundžić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200128170332/http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-antun-japundzic |date=28. siječnja 2020. }}

{{GLAVNIRASPORED:Japundžić, Antun}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Diplomanti Papinskog orijentalnog instituta]]</text>
      <sha1>eng7klzcf1qaowuxq4ilbb1j9ii6xwc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atik-Savska džamija u Brčkom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>667170</id>
    <revision>
      <id>7567382</id>
      <parentid>7394696</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:54:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3563" sha1="j81aprnvt8gju06wzn13fs5s5n36suf" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Atik-Savska džamija
| izvorno ime       = 
| slika             = Atik Savska džamija.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Brčko]]
| dz                = BIH
| koordinate        = 
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = BiH/Brčko
| pushpin_label     = 
| arhitekt          = 
| godine izgradnje  = 
| godina završetka  = 1620.-1622. godine
| renoviran         = [[2006.]] godine
| srušen            = [[1992.]] godine
| religija          = [[islam]]
| patron            = 
| fasada            = 
| arhitektonski stil= 
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
}}

'''Atik džamija''' (poznata i kao '''Savska džamija'''), nalazi se na obali Save u  [[Brčko]]m. Nalazi se u sastavu Medžlisa Islamske zajednice Brčko, u okvirima  [[Tuzlanski muftiluk|Tuzlanskog muftiluka]]. Zajedno s haremom proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2492 |title=Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Savska (Atik) džamija u Brčkom |work=kons.gov.ba |accessdate=5. ožujka 2018. |archive-date=18. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210918135110/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2492 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dzematrahic.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6636-branske-starineatik-ili-savska-damija |title=Brčanske starine (Atik, ili Savska džamija) |work=dzematrahic.ba |accessdate=5. ožujka 2018. |archive-date=18. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618210749/http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6636-branske-starineatik-ili-savska-damija |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Savska (Atik) [[džamija]] nalazi se u centru grada, u arhitektonskoj cjelini Konačkog brda, u neposrednoj blizini ušća rijeke [[Brka|Brke]] u rijeku [[Sava|Savu]]. U osmanskom periodu Brčko se razvilo u pet mahala: Atik, Džedid, Varoš, Karanfil i Kolobara. Vrijeme izgradnje Atik džamije nije točno utvrđeno, iako je poznato da je postojala prije 1651. godine. U nekim dokumentima se navodi da je podignuta 1620. a u drugim 1622. godine. Osim nje, sagrađene su u kasnijem razdoblju još tri džamije: [[Bijela džamija u Brčkom|Džedid džamija]], [[Hadži Pašina džamija u Brčkom|Hadži Pašina]] i [[Dizdarija džamija u Brčkom|Dizdarija]], od kojih je posljednja srušena nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Već po samom imenu ''Atik'', što na osmanskom jeziku znači ''stari'', može da se zaključi da je riječ o najstarijoj džamiji u Brčkom.
 
Prvobitno je bila napravljena od drveta i vremenom je proširivana, zbog povećanja broja vjernika u gradu. Neposredno uz džamiju nalazilo se mezarje, koje je prekopano prilikom izgradnje brčanske zelene pijace.  Na [[Austro-Ugarska|austrijskom]] geodetskom snimku iz 1882. godine, džamija ucrtana je zajedno s dućanima koji su je okruživali. Uz džamiju bio je podignut i [[mekteb]].&lt;ref name=&quot;dzematrahic.ba&quot;/&gt;

Džamija je u cjelini srušena 17. srpnja 1992. godine. Obnovljena je 2006. godine u izvornom obliku.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://medzlisbrcko.ba/dzemati-imami/dzemat-savska-dzamija/ Džemat Atik-Savska Džamija]

[[Kategorija:Džamije u Brčkom]]</text>
      <sha1>j81aprnvt8gju06wzn13fs5s5n36suf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astronom (Vermeer)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>674154</id>
    <revision>
      <id>7567376</id>
      <parentid>7260360</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:34:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5745" sha1="mmev0i5f81wstlz15npenragpoxbgkv" xml:space="preserve">{{Slika
| slika=Johannes Vermeer - The Astronomer - 1668.jpg
| slika_širina=280px
| ime=Astronom
| autor=[[Johannes Vermeer]]
| godina=[[1668.]]
| tip=[[Uljene boje|ulje na platnu]]
| visina=51  
| širina=45
| muzej ={{Z|FRA}} [[Louvre]]
| grad=[[Pariz]]
}}
'''Astronom''' ([[nizozemski]]: ''De astronoom'') je slavno [[ulje na platnu]] koje je naslikao nizozemski [[barok]]ni [[slikar]] [[Johannes Vermeer]] oko [[1668.]] godine.&lt;ref&gt;&quot;[http://cartelen.louvre.fr/cartelen/visite?srv=car_not_frame&amp;idNotice=25889 L'Astronome ou plutôt L'Astrologue]&quot;, Atlas: katalog izloženih umjetničkih djela, Musée du Louvre {{fr}} Posjećeno 19. svibnja 2020. &lt;/ref&gt;

Portreti znanstvenika bili su omiljena tema u nizozemskom slikarstvu 17. stoljeća. Slika prikazuje muškarca u 30-ima kako intenzivno promatra nebeski globus u dobro i toplo osvijetljenom [[atelje]]u. Time je jedna od samo dvije Vermeerove slike, uz „[[Geograf (Vermeer)|Geografa]]“, koja prikazuje muškarca. Vjeruje se da obje prikazuju istog čovjeka,&lt;ref&gt;Anthony Bailey, ''[https://archive.org/details/vermeer00anth/page/165 Vermeer: Pogled na Delft]'', 2001. str. 165.–170. ISBN 0-8050-6930-5 {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Antonie van Leeuwenhoek|Antoniea van Leeuwenhoeka]].&lt;ref&gt;Klaas van Berkel, ''[https://archive.org/details/vermeer00anth/page/165 Znanstveni svijet Vermeera]'', str. 13.-14. ISBN 90-400-9825-5 {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Istraživanje iz 2017. god. dokazalo je da platno za oba djela proizlazi iz istog materijala, potvrđujući njihov bliski odnos.&lt;ref&gt;C. Richard Johnson i WA Sethares Jr., &quot;[http://www.jhna.org/index.php/vol-9-1-2017/348-johnson-sethares Match Weave Match podržava podržavanje Vermeerovog geografa i astronoma kao privjesnog para]&quot;, 2017., Časopis ''Historians of Netherlandish Art'' br. 9. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Johannes Vermeer - The Astronomer (detail) - WGA24686.jpg|mini|lijevo|Detalj slike s globusom (verzija koju izradio [[Jodocus Hondius]]).]]
Muškarac ima dugačak, ravan nos i pune usne, odjeven je u kućni ogrtač - [[kimono]], kojeg je Carski sud izdao nizozemskim trgovcima koji žive u [[Japan]]u u vrlo ograničenim količinama. Astronom na globusu mjeri udaljenost palcem i srednjim prstom, te zapravo prikazuje očaranost geografijom i znanošću koje su u 17. stoljeću promijenili svijet. Kao i mnogi Vermeerovi likovi, astronom je smješten kraj prozora. Ruke mu pokreću kretanje tijela prema naprijed, a na licu se odražava trenutak otkrića. Opća fizionomija, neopisive osobine, neuredna kosa i odijelo privlače pogled na osvijetljeno lice mislioca, u sobu u kojoj je jedino svjetlo znanje. Osim toga, na stolu se još nalazi i nekoliko knjiga, a ona otvorena mu služi kao vodič. Identificirana je kao drugo izdanje Adriaena Metiusa iz 1621. god.: „Istraživanje ili opažanje zvijezda“, a otvorena je na poglavlju koje kaže da je za to istraživanje potrebno i „nadahnuće od Boga“. S knjigom na stolu je i [[astrolab]] koji je prvi izradio nizozemski kartograf [[Willem Janszoon Blaeu]] koja se nalazi i na „Geografu“. U Vermeerovom astronomu astrolab može sugerirati čovjekovu potrebu da zacrta svoj tijek u životu pažljivom i racionalnom primjenom logike i mjerenja.
[[Datoteka:Astronomer by Johannes Vermeer found.jpg|mini|Američki vojnici prilikom pronalaska slike ''Astronoma'' u nacističkom skladištu u rudniku soli Altaussee 1945. god.]]
Konstrukcija prozora je ukrašena [[vitraj]]em ukrasne stabljike. Dolazeća svjetlost koncentrirana je na učenjaka i nebeski globus stvarajući tajanstveno ozračje. Iznad ormara se nalazi dijagram, možda neka astronomska saznanja koja su izgubljena tijekom vremena. Slika na zidu prikazuje „Pronalazak Mojsija” i također predstavlja potrebu za božanskom inspiracijom; Mojsije može predstavljati znanje i znanost jer je bio „obrazovan svim mudrostima Egipćana”.&lt;ref&gt;[[Stari zavjet]], 7:22&lt;/ref&gt; Vermeerov astronom predstavlja dvije različite vrste potrage za znanjem iz 17. stoljeća, modernu pored tradicionalne.

Sliku je, zajedno s ''[[Geograf (Vermeer)|Geografom]]'', 27. travnja 1713. god. u [[Rotterdam]]u kupio nepoznati kolekcionar. Između 1881. i 1888. pariški trgovac umjetninama Léon Gauchez prodao ju je bankaru i kolekcionaru umjetnosti Alphonseu Jamesu de Rothschildu. Nakon njemačke invazije na Francusku, sliku su 1940. god. nacisti odnijeli iz hotela obitelji Rothschild u [[Pariz]]u i odnijeli u Njemačku. Na poleđini je tada crnom tintom utisnuta mala [[svastika]]. Slika je vraćena obitelji Rothschild nakon rata,&lt;ref&gt;Herbert R. Lottman, ''[https://books.google.com/books?id=oZyV38q6Wt4C&amp;pg=PA312&amp;lpg=PA312&amp;dq=vermeer+astronomer+inheritance+tax&amp;source=bl&amp;ots=f2Myv2sRhS&amp;sig=owzWTLpkk5zwNCUPtVOO894LH3M&amp;hl=en&amp;ei=GfVdTZPrGcfogQeKubyCDg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=5&amp;ved=0CC8Q6AEwBA#v=onepage&amp;q=vermeer%20astronomer%20inheritance%20tax&amp;f=false Obnova Rothschilda: velika bankarska dinastija kroz dva burna stoljeća]'', str. 312. IBTauris, 1995.&lt;/ref&gt; a od 1983. god. je izložena u [[Louvre]]u.&lt;ref&gt;&quot;[http://communaute.louvre.fr/louvre/lastronome L'Astronome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101227153457/http://communaute.louvre.fr/louvre/lastronome |date=27. prosinca 2010. }}&quot;, Communauté Louvre, Musée du Louvre {{fr}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|The Astronomer by Johannes Vermeer}}
* Walter A. Liedtke, ''[http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/65202/rec/17 Vermeer i Delftska škola]'', Metropolitanski muzej umjetnosti, New York ISBN 978-0-87099-973-4 {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Slike Johannesa Vermeera]]
[[Kategorija:Slike u Louvreu]]
[[Kategorija:Slike iz 1660-ih‎]]</text>
      <sha1>mmev0i5f81wstlz15npenragpoxbgkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonio Frasconi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>674222</id>
    <revision>
      <id>7567277</id>
      <parentid>7417841</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:34:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6393" sha1="rthfffgcwp5nwcj2ej0p4src5dgslgp" xml:space="preserve">{{Likovni umjetnik
|ime          = Antonio Frasconi
|slika        = 
|veličina     = 
|opis         = 
|rođenje      = [[28. travnja]] [[1919.]]
|mjesto rođenja = [[Montevideo]], [[Urugvaj]]
|smrt         = [[8. siječnja]] [[2013.]]
|mjesto smrti = [[Norwalk, Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]]
|nacionalnost = 
|period       = 
|vrsta        = [[Drvorez]]
|praksa       = 
|utjecao      = 
|utjecali     = [[Paul Gauguin]]
|djela        = 
|nagrade      = 
|potpis       = 
}}
'''Antonio Frasconi''' ([[Montevideo]], [[28. travnja]] [[1919.]] – [[Norwalk, Kalifornija|Norwalk]], [[8. siječnja]] [[2013.]]), bio je [[urugvaj]]sko-[[SAD|američki]] umjetnik, najpoznatiji po svojim [[drvorez]]ima.  

== Životopis ==
Antonio Rudolfo Frasconi rođen je 28. travnja 1919. godine na brodu između [[Argentina|Argentine]] i Urugvaja, a odrastao je u Montevideu, Urugvaj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.bendbulletin.com/news/1345980-151/woodcut-artist-frasconi-focused-on-social-issues |title=The Bulletin Jan 2013 Woodcut artist Frasconi focused on social issues |access-date=19. svibnja 2020. |archive-date=6. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180306142738/http://www.bendbulletin.com/news/1345980-151/woodcut-artist-frasconi-focused-on-social-issues |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Roditelji su mu [[Italija|talijanskog]] podrijetla koji su emigrirali u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Frasconijeva majka vodila je restoran dok je njegov otac često bio nezaposlen. Frasconi često citira majku i njezino viđenje njegovih talenata. Rekao je da je njegova majka razgovarala o umjetnosti u crkvi u kojoj je bila odgajana kao da je to učinio Bog, a ne čovjek. Osjećala je da će, ako se Frasconi rodio s poklonom, biti slavni umjetnik.&lt;ref name=&quot;atg&quot;&gt;Frasconi - Against the Grain, the woodcuts of Antonio Frasconi, Collier Books, Collier Macmillan, London, 1974., {{ISBN|0-02-000600-4}}&lt;/ref&gt; 

Do dvanaeste godine učio je trgovinski zanat nakon što je napustio tečaj u [[Círculo de Bellas Artes (Montevideo) |Círculo de Bellas Artes]] .&lt;ref name=&quot;br&quot;&gt;[http://www.bookrags.com/biography/antonio-frasconi-aya/3.html Authors and Artists for Young Adults on Antonio Frasconi], Bookrags.com, pristupljeno u rujnu 2009.&lt;/ref&gt; Tijekom tinejdžerskih godina divio se [[Gustave Doré|Gustaveu Doréu]] i [[Francisco Goya|Goyi]], te je tada počeo crtati karikature političara.&lt;ref name=&quot;atg-1&quot;&gt;Frasconi - Against the Grain, the woodcuts of Antonio Frasconi, Collier Books, Collier Macmillan, London, 1974., {{ISBN|0-02-000600-4}}[[ISBN]]&amp;nbsp;[[Special:BookSources/0-02-000600-4|0-02-000600-4]]&lt;/ref&gt;  

Tijekom [[Drugi svjetski rati|Drugog svjetskog rata]], Francuzi su diljem Latinske Amerike organizirali izložbu [[Impresionizam|impresionizma]] i [[Postimpresionizam|postimpresionizma]]. Umjetnici poput [[Vincent van Gogh|Van Gogha]] i [[Paul Cézanne|Cézannea]] plijenili su njegovu maštu. Ipak najviše ga je privlačio drvorez [[Paul Gauguin|Paula Gauguina]].&lt;ref name=&quot;br&quot;/&gt; Frasconi kaže kako su ga zaintrigirali američki pisci i glazbenici. Čuo bi [[jazz]] na radiju i čitao američke autore poput [[Walt Whitman|Walta Whitmana]].  

Frasconi se preselio u Sjedinjene Američke Države 1945. na kraju [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Radio je kao vrtlar i kao čuvar u [[ Muzej umjetnosti Santa Barbara |Muzeju umjetnosti Santa Barbara]]. Upravo je u tom muzeju imao svoju prvu posvećenu izložbu. Njegovo je prepoznavanje počelo rasti i u roku od dvanaest mjeseci imao je sličnu izložbu u [[ Muzej umjetnosti u Brooklynu |Brooklyn Museum of Art]].&lt;ref name=&quot;br&quot;/&gt; 

Godine 1955., Frasconijevi drvorezi izloženi su u Summit Art Association, danas poznatoj kao [[Centar za vizualnu umjetnost New Jerseyja]], u New Yorku. Ova je izložba bila opsežna putujuća izložba koju je organizirala [[ Smithsonian Institution |Smithsonian Institution]]. 

Godine [[1959.]] bio je kandidat za medalju Caldecott iz američke dječje knjižničarke, koja svake godine odaje počast ilustratoru najbolje američke slikovnice za djecu. Tako se ''Kuća koju je Jack sagradio'', a koju je također napisao, naziva Caldecottovom knjigom časti.  

Godine 1962. Frasconi je osvojio nagradu ''Horn Book'' ''knjigu'' ''Snijeg i sunce - La Nieve y el Sol za'' dvije knjige.&lt;ref name=&quot;hb&quot;&gt;[http://www.librarything.com/bookaward/A%20Horn%20Book%20Fanfare%20Best%20Book Horn Book Fanfare Award], Library Thing, pristupljeno u rujnu 2009.&lt;/ref&gt; Često je pisao knjige na više jezika, višejezične knjige. Godine [[1962.]] izabran je za pridruženog člana u Nacionalnu akademiju za dizajn, a [[1969.]] postao je redoviti član. 

Od 1982. Frasconi je bio ugledni profesor poučavanja vizualnih umjetnosti na [[ Državno sveučilište u New Yorku, Purchase |Državnom sveučilištu u New Yorku u Purchaseu]].   

Između 1981. i 1986. stvorio je niz drvoreza pod imenom &quot;Los desaparecidos&quot; (Nestali). Ova serija izravno se odnosi na ljude koji su mučeni i ubijeni tijekom vojne diktature u Urugvaju. 

Antonio Frasconi umro je 8. siječnja 2013. godine. 

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://lccn.loc.gov/n77015365 Antonio Frasconi] &amp;nbsp;   u Biblioteci Kongresnih tijela - sa 115 kataloških zapisa 
* [http://mnav.gub.uy/cms.php?a=167 Antonio Frasconi] u Nacionalnom muzeju vizualnih umjetnosti u Montevideu 
* [https://www.nytimes.com/2013/01/22/arts/design/antonio-frasconi-woodcut-master-dies-at-93.html?_r=0 Antonio Frasconi, majstor Woodcut, umro je u 93.] New York Timesu 
* [http://www.oldprintshop.com/cgi-bin/gallery.pl?action=browse&amp;creator_id=193 Antonio Frasconi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150921052446/https://www.oldprintshop.com/cgi-bin/gallery.pl?action=browse&amp;creator_id=193 |date=21. rujna 2015. }} u The Old Print Shop 
* [http://www.pablofrasconi.net/Woodcuts.html Drveni rezovi Antonio Frasconi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180206221117/http://www.pablofrasconi.net/Woodcuts.html |date=6. veljače 2018. }} 
* [https://web.archive.org/web/20131211072758/http://historico.elpais.com.uy/130119/pespec-689486/espectaculos/murio-antonio-frasconi-un-grabador-magistral/ Članak o Antoniju Frasconiju u El Paisu, Urugvaj]

{{GLAVNIRASPORED:Frasconi, Antonio}} 
[[Kategorija:Urugvajski likovni umjetnici]]</text>
      <sha1>rthfffgcwp5nwcj2ej0p4src5dgslgp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wals Siezenheim Stadion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>675112</id>
    <redirect title="Red Bull Arena (Salzburg)" />
    <revision>
      <id>7567497</id>
      <parentid>5543131</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:10:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno je odredište preusmjeravanja sa stranice [[Stadion Wals Siezenheim]] na [[Red Bull Arena (Salzburg)]]</comment>
      <origin>7567497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="9k14exockpuc508hcss4uptrbxu0j97" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Red Bull Arena (Salzburg)]]</text>
      <sha1>9k14exockpuc508hcss4uptrbxu0j97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Henrik Znidarčić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>678196</id>
    <revision>
      <id>7567167</id>
      <parentid>7490977</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3668" sha1="tfm5t95rnht5tnc3nbkg6xmlxj2ro7s" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Henrik Znidarčić
| slika          = 
| veličina       = 
| opis_slike     = 
| rodno_ime      = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[25. veljače]] [[1907.]]
| mjesto_rođenja = [[Split]], [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austro-Ugarska]]
| smrt           = [[1942.]]
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   = 
| poznat_po      = 
| zanimanje      = 
| godine_rada    = 
}}
'''Henrik Znidaršič (Znidarčić)''' ([[Split]], [[25. veljače]] [[1907.]] – [[1942.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[antifašizam|antifašist]], [[komunist]] i pripadnik [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|pokreta otpora]] u [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]]. Nestao je nakon saslušanja u Jasenovcu.&lt;ref name=&quot;Lasić&quot;/&gt;&lt;!-- redarstvena, oružnička postaja, vojarna, ustaški prostori, sabirni logor? --&gt;

== Životopis ==

Rodio se u splitskoj obitelji od oca Ivana Znidarčića († 1945.) i majke Jozice Kabatnik († 1966.), rodom iz [[Pula|Pule]]. Sestra mu je bila [[antifašizam|antifašistkinja]], [[partizan]]ka i političarka [[Anka Berus]] (1903. – 1991.), a brat dr. [[Lav Znidarčić]] (1918. – 2001.), hrvatski politički uznik.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/416084 dr. Lav Znidarčić, katolički djelatnik, hrvatski uznik
i dugogodišnji predsjednik križarske organizacije (Split, 14. kolovoza 1918. − Zagreb, 23. prosinca 2001.) – hrcak.srce.hr]&lt;/ref&gt;

Početkom [[travanj|travnja]] [[1936.]] godine centralni komitet [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) imenovao ga je povjerenikom za [[Dalmacija|Dalmaciju]] s ciljem da obnovi partijsko rukovodstvo i organizaciju.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/139062 Svjedočanstva o Dalmatincima u Španjolskom građanskom ratu – hrcak.srce.hr]&lt;/ref&gt; Kada je u [[svibanj|svibnju]] osnovan Privremeni pokrajinski komitet, njegovim članovima postali su, osim Znidarčića, [[Vicko Krstulović]], Petar Cecić, Ivan Sirišćević i Josip Ružić.

Znidarčić je poslije [[studeni|studenog]] [[1937.]] godine napustio Split i otputovao u [[Francuska|Francusku]], a potom u [[Španjolska|Španjolsku]], gdje je dobio čin [[narednik]]a i sudjelovao u [[Španjolski građanski rat|građanskom ratu]].&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/139062 Svjedočanstva o Dalmatincima u Španjolskom građanskom ratu – hrcak.srce.hr]&lt;/ref&gt; Nakon povratka u [[Hrvatska|Hrvatsku]] sudjelovao je u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačkom pokretu]], ali je poginuo 1942. godine pod nerazjašnjenim okolnostima.

U Splitu se je u doba socijalističke Jugoslavije po Henriku Znidaršiču zvala jedna ulica.&lt;ref name=&quot;Lasić&quot;&gt;Josip Lasić: [https://bib.irb.hr/datoteka/913064.Lasic_Onomasticki_opis_splitske_hodonimije_za_CROSBI.pdf ''Onomastički opis splitske hodonimije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200630203540/https://bib.irb.hr/datoteka/913064.Lasic_Onomasticki_opis_splitske_hodonimije_za_CROSBI.pdf |date=30. lipnja 2020. }} Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb, 2017. str. 126.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ž.Š.Ž.: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/preimenovane-ulice-i-trgovi-u-splitu--balkanska--prvoboraca--avnoj-eva--brace-santini-/6797 '' Preimenovane ulice i trgovi u Splitu: Balkanska, Prvoboraca, AVNOJ-eva, Braće Santini...''] Dalmatinski portal. 26. kolovoza 2015. Pristupljeno 1. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Znidaršić, Henrik}}
[[Kategorija:Pripadnici pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Sudionici NOB-a]]
[[Kategorija:Splitski antifašisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Španjolskom građanskom ratu]]</text>
      <sha1>tfm5t95rnht5tnc3nbkg6xmlxj2ro7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Gelo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>679817</id>
    <revision>
      <id>7567240</id>
      <parentid>7460273</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:43:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10984" sha1="bq1eie6nwvef7r9zq0qvhukf6le1e37" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
|Img=Ante Gelo slika.jpg
|Img_capt=
|Img_size=
|Rođenje=[[12. prosinca]] [[1974.]]
|Instrument=gitara
|Zanimanje=glazbenik, skladatelj, producent, aranžer
|Djelatno_razdoblje=
|nagrade=Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
|Značajni instrumenti=gitara
|Background=instrumentalist
|Ime=Ante Gelo}}

'''Ante Gelo''' ([[Zagreb]], [[12. prosinca]] [[1974.]]), hrvatski je gitarist, skladatelj i aranžer.

== Životopis ==
Rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju Glazbenu školu Vatroslav Lisinski u razredu prof. [[Felix Spiller]]a. Na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u [[Graz]]u diplomirao je jazz gitaru 2001. godine. Na istom je Sveučilištu 2001. godine upisao magistarski studij kompozicije i aranžiranja. Nakon povratka iz Graza nastupao je na mnogobrojnim koncertima i jazz festivalima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Srbiji, Francuskoj, Brazilu, Australiji, Kini, Skandinaviji i Tajvanu. Tijekom godina nastupao je i na poznatim svjetskim koncertnim pozornicama: [[Olympia|L'Olympia]] u [[Pariz]]u s [[Oliver Dragojević|Oliverom Dragojevićem]] i [[Tereza Kesovija|Terezom Kesovijom]], [[Royal Albert Hall]] u [[London]]u, [[Wiener Konzerthaus]] u [[Beč]]u, [[Carnegie Hall]] u [[New York City, New York|New York]]u i [[Sydney Opera House]] s [[Oliver Dragojević|Oliverom Dragojevićem]]. 

Ante Gelo poznat je i po suradnji s renomiranim hrvatskim i svjetskim glazbenicima: [[Oliver Dragojević]], [[Arsen Dedić]], [[Gabi Novak]], [[Matija Dedić]], [[Boško Petrović]], [[Nina Badrić]], [[Amira Medunjanin]], [[Tamara Obrovac]], [[Lee Harper]], [[Albert Marsico]], [[David Gazarov]], [[Gino Paoli]] i brojnim drugim. Piše za brojne orkestre poput [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačke filharmonije]], [[Zagrebački solisti|Zagrebačkih solista]], [[Simfonijski orkestar HRT-a|Simfonijskog orkestra HRT-a]], [[Berklee World Strings Orchestra]], [[Big Band HRT-a|Big Banda HRT-a]], Simfonijskog orkestra RTV Slovenije, Vojvođanski Simfonijski orkestar i mnoge druge. Radi i kao jazz edukator na raznim radionicama i seminarima - više godina predavač jazz gitare na seminaru Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu, [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]], na Jazzinty seminaru u Novom Mestu, na Makarskom Jazz Festivalu i Zagreb Guitar Festivalu. 

Vodi razne ansamble, a uz to je i član nekoliko jazz bandova poput [[Amorosi Flashophone Band]]a, jazz-fusion sastava [[Combinate]] i [[Boilers All Stars]]a te electric jazz kvarteta [[Chewbakka 4]] (koji se prije zvao Appolo 4).

== Festivali ==
Nastupa na Zagreb Guitar Festu, Makarska Jazz Festivalu i Novosadskom Jazz Festivalu kao i na festivalima širom svijeta kao što je Berklee Middle Eastern Festival 2019. s Bornom Šercarom je 2015. godine je sudjelovao na Festivalu hrvatske glazbe u Beču.

== Nagrade ==
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: 

[[Porin (nagrada)|Porin]]

* 2004. – kategorija: Najbolja jazz skladba – kao autor za skladbu „Tea for Three“ izvođača Boilers All Starsa (album „Thats It“, nakladnik: Cantus)
* 2006. – kategorija: Najbolji album&amp;nbsp; - kao glazbeni producent zajedno s Alanom Bjelinskim i Oliverom Dragojevićem za album „Vridilo je“ Olivera Dragojevića&amp;nbsp; (nakladnik: Aquarius Records)
* 2006. – kategorija: Najbolji aranžman – kao aranžer zajedno s Alanom Bjelinskim i Oliverom Dragojevićem za skladbu „Duša za nju“ Olivera Dragojevića (album „Vridilo je“, nakladnik: Aquarius Records)
* 2006. – kategorija: Najbolja produkcija - kao glazbeni producent zajedno s Alanom Bjelinskim i Oliverom Dragojevićem za album „Vridilo je“ Olivera Dragojevića (nakladnik: Aquarius Records) 
* 2009. – kategorija: Najbolji album zabavne glazbe – kao glazbeni producent zajedno sa Sivilotti Walterom, Stipicom Kalogjerom, Nikšom Bratošem, Mucom Softićem, Tihomirom Preradovićem, Mirom Vidovićem i Sašom Lukićem za album „Rebus“ Arsena Dedića (nakladnik: Croatia Records)
* 2009. – kategorija: Najbolji album Božićne glazbe – kao glazbeni producent zajedno s Katarinom Jurić za album„Veselje ti najvešćujem“ grupe Rivers (nakladnik: Aquarius Records)
* 2009. – kategorija: Najbolji aranžman – kao aranžer zajedno s Alanom Bjelinskim za skladbu „Je Suis Malade“ Tereze Kesovije (album „A L'Olympia“, nakladnik: Dallas Records)
* 2010. – kategorija: Najbolji jazz album – kao glazbeni producent zajedno s Matijom Dedićem i Mirom Vidovićem za album „Gabi Novak in Concert – Jazzarella ZKM 2009.“ Gabi Novak (nakladnik: Menart/Morris studio)
* 2010. – kategorija: Najbojlji aranžman – kao aranžer za skladbu „Sve što znaš o meni“ Gabi Novak (album „Gabi Novak in Conert – Jazzarella ZKM 2009.“, nakladnik: Menart/Morris studio)
* 2010. – kategorija: Najbolja produkcija – kao glazbeni producent zajedno s Matijom Dedićem i Mirom Vidovićem za album „Gabi Novak in Conert – Jazzarella ZKM 2009.“ Gabi Novak (nakladnik: Menart/Morris studio)
* 2011. – kategorija: Album godine – kao glazbeni producent zajedno s [[Nikša Bratoš|Nikšom Bratošem]], [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijem]], Dejanom Oreškovićem, Marijanom Brkićem i Mirom Vidovićem za album „Toleranca“ Gibbonija (nakladnik: Dallas Records)
* 2011. – kategorija: Najbolja produkcija – kao glazbeni producent zajedno s Nikšom Bratošem, Gibonnijem, Dejanom Oreškovićem, Marijanom Brkićem i Mirom Vidovićem za album „Toleranca“ Gibonnija (nakladnik: Dallas Records)
* 2011. – kategorija: Najbolja originalna vokalna ili instrumentalna skladba za kazalište, film i/ili TV) – kao autor zajedno sa Zoranom Brajevićem i Nikšom Sviličićem za skladbu „Vjerujem u anđele“ Olivera Dragojevića (album „Samo da je tu“, nakladnik: Aquarius Records) u filmu „Vjerujem u anđele“ Nikše Sviličića
* 2011. – kategorija: Najbolja skladba jazz glazbe – kao autor zajedno s Bornom Šercarom, Vojkanom Jocićem, Tihomirom Hojsakom i Zvjezdanom Ružićem za skladbu „Kolo“ u izvedbi Borna Šercar';s Jazziana Croatica (album „A Little Book of Notes“, nakladnik: Aquarius Records)
* 2012. – kategorija: Najbolji album pop glazbe – kao glazbeni producent zajedno s Nikšom Bratošem, Ivanom Popeskićem, P'eggy Martinjakom za album „Dodirni me slučajno“ Massima (nakladnik: Aquarius Records) 
* 2012. – kategorija: Najbolja produkcija – kao glazbeni producent zajedno s Nikšom Bratošem, Ivanom Popeskićem, P'eggy Martinjakom za album „Dodirni me slučajno“ Massima (nakladnik: Aquarius Records)
* 2014. – kategorija: Najbolji album duhovne glazbe – kao glazbeni producent za album „Pjesma nad pjesmama“ u izvođenju raznih izvođača (nakladnik: Croatia Records)
* 2016. – kategorija: Najbolji album popularne duhovne glazbe – kao glazbeni producent za album „Kamenita vrata LIVE“ u izvođenju raznih izvođača (nakladnik: Aquarius Records)
* 2017. – kategorija: Najbolji album zabavne glazbe - kao glazbeni producent za album „Oči duše“ Tereze Kesovije (nakladnik: Dallas Records)
* 2019. – kategorija: Najbolji aranžman - kao aranžer za skladbu „Zaplesale su sjene“ Marka Tolje (nakladnik: Aquarius Records) 2020. – kategorija: Najbolji album pop glazbe – kao glazbeni producent zajedno s Goranom Kovačićem za Vannin album „Izmiješane boje“ (nakladnik: Croatia Records)
* 2020. – kategorija: Najbolji aranžman – kao aranžer za skladbu „Sutra ćemo pričati“ u izvedbi Urban&amp;amp;amp;4 &amp;amp;amp; Zagrebačka filharmonija (nakladnik: Croatia Records/Cepelin Media)
* 2020. – kategorija: Najbolji koncertni album – kao glazbeni producent zajedno s Goranom Martincem za album „Live at Lisinski“, izvođač: Urban&amp;amp;amp;4 &amp;amp;amp; Zagrebačka filharmonija (nakladnik: Croatia Records/Cepelin Media) Nagrada Hrvatskog društva skladatelja
* 2002. – nagrada „Miroslav Sedak Benčić“ za autorsko stvaralaštvo u području jazza Nagrada „Status“ Hrvatske glazbene unije  1999. – u kategoriji Jazz glazba: Nova nada hrvatskog jazza

== Ostalo ==

Sudjelovao je sa svojim bandom Ante Gelo band kao &quot;kućni band&quot; u televizijskim emisijama [[HRT]]-a &quot;[[Volim Hrvatsku]]&quot; (od prve sezone 2012. godine), &quot;[[Satirikon]]&quot; (2016./2017.) i &quot;[[5.com s Danielom]]&quot; (2019./2020.). Kao aranžer, instrumentalist i dio producentske ekipe emisija &quot;[[A strana]]&quot; i &quot;[[The Voice]]&quot;. Često sudjeluje na humanitarnim koncertima i akcijama.

== Zanimljivosti ==
Nakon razornog potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine, a na inicijativu programskog Odjela Glazbenih sadržaja HTV-a, Ante Gelo je nakon 40 godina napravio novi aranžman pjesme „Zagrebačkim ulicama“ Jadranka Črnka. U spotu su sudjelovali poznati zagrebački glazbenici i glumci poput [[Drago Diklić|Drage Diklića]], [[Davor Gobac|Davora Gopca]], Bojane Gregorić Vejzović, Jadranka Črnka, [[Vlado Kalember|Vlade Kalembera]] i mnogih drugih. Uz aranžman Ante Gelo je u spotu svirao i gitaru. Posebnost ovog spota je što je nastao u specifičnim uvjetima izolacije u doba korona virusa pa je snimljen preko mobilnih uređaja u samo jednom danu. 

Također, u vrijeme izolacije u doba korona virusa, a u sklopu kampanje #ostajem doma Ante Gelo je zajedno s „Jutarnjim listom“ pokrenuo jedinstveni projekt „Hrvatska pjeva“. Riječ je o glazbenom on-line projektu u sklopu kojeg se putem web stranice&amp;nbsp; Jutarnji.hr, prijenosa na Facebook-u te putem HT-ova MaxTv-a i MaxTV To Go svakoga ponedjeljka mogao pratiti ekskluzivan koncert najpopularnijih hrvatskih glazbenika uz gitarističku pratnju Ante Gele. Koncerti su se emitirali iz kućne atmosfere naših glazbenika pa su se tako mogli vidjeti koncerti [[Petar Grašo|Petra Graše]], Marka Tolje, [[Zorica Kondža|Zorice Kondže]] i drugih.

== Izvori ==
*[https://www.jazz.hr/glazbenici-i-sastavi/ante-gelo-337 jazz.hr]
*[https://zagrebguitarfest.com/masterclasses/ante-gelo-hrv/ zagrebguitarfest.com]
*[https://www.biografija.org/muzika/ante-gelo/ biografija.org]
*[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2004-115 porin.info]
*[http://arhiva.porin.info/o-porinu/dobitnici-po-godinama-8 porin.info]
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[https://www.porin.org/content/dobitnici-23-porina porin.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220331082843/https://www.porin.org/content/dobitnici-23-porina |date=31. ožujka 2022. }}
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[https://www.porin.org/content/dobitnici-26-porina porin.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718211335/http://porin.org/content/dobitnici-26-porina |date=18. srpnja 2020. }}
*[https://nagrada-status.hgu.hr/index.php?opt=newsamp;act=mlistamp;id=30amp;show=56amp;lang=hr#a56 nagrada-status.hgu.hr]

{{GLAVNIRASPORED:Gelo, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]
[[Kategorija:Hrvatski gitaristi]]</text>
      <sha1>bq1eie6nwvef7r9zq0qvhukf6le1e37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autodrom Nazionale di Monza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>680579</id>
    <revision>
      <id>7567414</id>
      <parentid>7291568</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:08:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2415" sha1="ekct8cukkwyv90dprh6coi3nzch6kmm" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot;
|+ &lt;font size=+1&gt;'''Monza'''&lt;/font&gt;
|-
| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot;|
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 align=center width=140px
| [[File:Monza track map.svg|250px]] 
|- align=center width=140px
|}
|- 
| '''Mjesto'''
| [[Monza]], [[Lombardija]] 
|-
| '''Država'''
| {{Z|ITA}} [[Italija]]
|-
| '''[[Vremenska zona]]'''
| [[Srednjoeuropsko vrijeme|GMT+1]]
|-
| '''[[Zemljopisni koordinatni sustav|Koordinati]]'''
| 45°37′14″N 9°17′22″E
|-
| '''Kapacitet'''
| 113 860 gledatelja
|-
| '''Duljina'''
| 5 793 [[metar]]a
|}{{tab-predl|Staza za auto-moto utrke}}
'''Autodrom Nazionale di Monza''' je [[automobilizam|trkaća]] staza, smještena u mjestu [[Monza]] kraj [[Milano|Milana]] u [[Italija|Italiji]], te je trenutno domaćin [[VN Italije|Velike nagrade Italije]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. 

==Konfiguracija staze==
Staza se od svoga otvorenja 1922. godine nije puno promijenila. Najveća promjena dogodila se 1960-ih godina zbog sigurnosnih razloga, kada je značajno smanjena duljina kruga. Dotad je krug bio dug oko 10 km, a ovalni nagnuti dijelovi zamijenjeni su sporim šikanama kako bi se bolidi usporili. Zbog svoje jedinstvene konfiguracije, naglasak pri podešavanju bolida je na što većoj brzini na pravcu, dobroj stabilnosti na kočenju i trakciji na izlasku iz zavoja. Zato bolidi imaju najravnija krila u cijeloj sezoni kako bi se postizale što veće brzine, zbog čega su bolidi dosta nemirni u zavojima. Kočnice su izuzetno opterećene, unatoč dobrom hlađenju na dugim pravcima, ali zbog najvećih brzina u cijeloj godini, energije kočenja izuzetno su visoke.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/kalendar-2020/italija/ VN Italije, Autodromo Nazionale Monza, 08. 09. 2019.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213044025/https://maxf1.net/kalendar-2021/italija/ |date=13. veljače 2021. }} ''MAXF1'' Pristupljeno 1. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

==Natjecanja==
*[[Formula 1]]
*Velika nagrada Italije u motociklizmu
*1000 km Monze
*[[Svjetsko prvenstvo turističkih automobila]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
[https://www.statsf1.com/en/circuit-monza.aspx Monza] – ''StatsF1''

[[Kategorija:Staze za auto-moto utrke|Monza]]
[[Kategorija:Staze Formule 1|Monza]]
[[Kategorija:Formula 1 u Italiji|Monza]]
[[Kategorija:Automobilizam u Italiji|Monza]]
[[Kategorija:Športski objekti u Italiji]]
[[Kategorija:Turizam u Italiji]]</text>
      <sha1>ekct8cukkwyv90dprh6coi3nzch6kmm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Neptune, the Mystic/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>681806</id>
    <revision>
      <id>7567120</id>
      <parentid>7516700</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T17:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31075" sha1="qqtdgamhuytkgesdt5t97kas2wdkcjo" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | #F4320B | Maroon | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Doprinosi | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}

{{Navigacije
| naslov  = Moji doprinosi
| naslov-style = background-color: #b30000; color: #ff9900;
| popis1  = 

{{Navigacija
| navbar  = bez
| naslov  = Glazba
| osnovna-style = background-color: #20B2AA; color: white;

| grupa1  = Glazbenici
| popis1  = &lt;div&gt;
[[Aphex Twin|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Aphex Twin'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Ava Max|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Ava Max'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Bebe Rexha|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Bebe Rexha'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Billie Eilish|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Billie Eilish'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Brendan Perry]] • [[Cardi B]] • [[Carly Rae Jepsen]] • [[Chuck Billy]] • [[Devin Townsend|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Devin Townsend'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Doja Cat]] • [[Eivør]] • [[Euronymous]] • [[Fiona Apple|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Fiona Apple'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Floor Jansen]] • [[Grutle Kjellson]] • [[Herbie Mann]] • [[Hiroshi Yoshimura]] • [[Hope Sandoval]] • [[Ihsahn]] • [[Ivar Bjørnson]] • [[Jerry Cantrell|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Jerry Cantrell'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Laufey (pjevačica)|Laufey]] • [[Loreena McKennitt]] • [[Macy Gray|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Macy Gray'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Megan Thee Stallion|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Megan Thee Stallion'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Nikolaj Noskov]] • [[Poppy|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Poppy'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Rosalie Cunningham]] • [[Roy Z]] • [[Sabrina Carpenter|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Sabrina Carpenter'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Sophie Ellis-Bextor|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Sophie Ellis-Bextor'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Steven Wilson|&lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''Steven Wilson'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol star FA.svg|10px]]) • [[Susanne Sundfør|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Susanne Sundfør'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[SZA|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''SZA'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Vinnie Paul]]&lt;/div&gt;

| grupa2  = Glazbeni sastavi
| popis2  = &lt;div&gt;
[[A Perfect Circle]] • [[Agalloch]] • [[Alcest]] • [[Anciients]] • [[Antestor|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Antestor'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Arcturus (sastav)|Arcturus]] • [[Ava Inferi]] • [[Bathory (sastav)|Bathory]] • [[Behemoth]] • [[Borknagar]] • [[Carach Angren]] • [[Celtic Frost]] • [[Civil Twilight]] • [[Cocteau Twins]] • [[Cradle of Filth|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Cradle of Filth'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Crumb]] • [[Curve]] • [[Darkthrone]] • [[Dead Can Dance]] • [[Diabolical Masquerade]] • [[Dissection]] • [[Dordeduh]] • [[Emperor]] • [[Gorguts]] • [[Graveyard]] • [[Hellhammer]] • [[Hollenthon]] • [[Isengard (sastav)|Isengard]] • [[Jinjer]] • [[Kampfar]] • [[Katatonia]] • [[King Gizzard &amp; the Lizard Wizard|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''King Gizzard &amp; the Lizard Wizard'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Leather Charm]] • [[Leprous]] • [[Limbonic Art]] • [[Lucifer (sastav)|Lucifer]] • [[Marduk (sastav)|Marduk]] • [[Mastodon (sastav)|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Mastodon'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Mayhem]] • [[Mazzy Star]] • [[Mercyful Fate]] • [[Meshuggah|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Meshuggah'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Moonspell]] • [[Negură Bunget]] • [[Old Man's Child]] • [[Paradise Lost]] • [[Peccatum]] • [[Pocket Palma]] • [[Porcupine Tree|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Porcupine Tree'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Samael (sastav)|Samael]] • [[Satyricon (sastav)|Satyricon]] • [[Sólstafir]] • [[Storm Corrosion]] • [[Stormlord]] • [[Strapping Young Lad]] • [[The Great Old Ones]] • [[The Smile]] • [[The Young Gods|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''The Young Gods'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Tribe of Gypsies]] • [[Ved Buens Ende]] • [[Vesania]] • [[Virus (sastav)|Virus]] • [[Wardruna]] • [[Watain]] • [[Ween|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Ween'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Wolves in the Throne Room]] • [[Zyklon]]&lt;/div&gt;

| grupa3  = Glazbeni albumi (studijski)
| popis3  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1= 1960-ih
|popis1=&lt;div&gt;[[David Bowie (album iz 1967.)|&lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''David Bowie'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol star FA.svg|10px]])&lt;/div&gt;

|grupa2= 1970-ih
|popis2=&lt;div&gt;[[Atom Heart Mother|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Atom Heart Mother'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Brain Salad Surgery]] • [[Close to the Edge]] • [[&quot;Heroes&quot;]] • [[Killing Machine]] • [[Low (album Davida Bowieja)|Low]] • [[Master of Reality]] • [[Never Say Die!]] • [[Phenomenon]] • [[Rubycon]] • [[Rush (album)|Rush]] • [[Sabbath Bloody Sabbath]] • [[Sabotage]] • [[Station to Station|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Station to Station'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Technical Ecstasy]] • [[The Kick Inside]] • [[Tyranny and Mutation]] • [[Vol. 4]] • [[Young Americans]]&lt;/div&gt;

|grupa3= 1980-ih
|popis3= &lt;div&gt;[[A Momentary Lapse of Reason|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''A Momentary Lapse of Reason'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Bathory (album)|Bathory]] • [[Blood Fire Death]] • [[Darkness Descends]] • [[Discipline]] • [[Grace Under Pressure]] • [[Headless Cross]] • [[Hounds of Love]] • [[Leave Scars]] • [[Metal Magic]] • [[Peace Sells... but Who's Buying?]] • [[Screaming for Vengeance]] • [[So Far, So Good... So What!]] • [[Spirit of Eden]] • [[The Broadsword and the Beast]] • [[The Final Cut]] • [[The New Order]] • [[The Pros and Cons of Hitch Hiking]] • [[The Return......]] • [[The Serpent's Egg]] • [[Under the Sign of the Black Mark]] • [[Watermark|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Watermark'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]])&lt;/div&gt;

|grupa4= 1990-ih
|popis4= &lt;div&gt;[[1. Outside|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''1. Outside'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[9 (album)|9]] • [[34.788%... Complete]] • [[666 International]] • [[A'arab Zaraq – Lucid Dreaming]] • [[A Black Moon Broods over Lemuria]] • [[A Dead Poem]] • [[A Journey's End]] • [[Accident of Birth]] • [[Ad Noctum – Dynasty of Death]] • [[Aion]] • [[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]] • [[Ambient (album)|Ambient]] • [[Anthems to the Welkin at Dusk]] • [[Arntor]] • [[As the Flower Withers]] • [[Aspera Hiems Symfonia]] • [[Av norrøn ætt]] • [[Balls to Picasso]] • [[Battle Magic]] • [[Black Earth]] • [[Blodhemn]] • [[Boggy Depot]] • [[Borknagar (album)|Borknagar]] • [[Born of the Flickering]] • [[Brand New Day]] • [[Burzum (album)|Burzum]] • [[Ceremony of Opposites]] • [[City]] • [[Come Clean]] • [[Contradictions Collapse]] • [[Countdown to Extinction]] • [[Cross Purposes]] • [[Crowning of Atlantis]] • [[Cryptic Writings]] • [[Cuckoo]] • [[Dark Medieval Times]] • [[Dead Again (album Mercyful Fatea)|Dead Again]] • [[Dehumanizer]] • [[Demonic]] • [[Desperate Existence]] • [[Destiny (Stratovariusov album)|Destiny]] • [[Dirt]] • [[Divine Intervention]] • [[Domus Mundi]] • [[Doppelgänger]] • [[Down on the Upside|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Down on the Upside'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Earthling]] • [[Eld]] • [[Elegy]] • [[Enter the Moonlight Gate]] • [[Episode]] • [[Epitome of Illusions]] • [[Eternal]] • [[Eye of the Hunter]] • [[Fourth Dimension]] • [[Fra underverdenen]] • [[Frost]] • [[Grom (album)|Grom]] • [[Hammerheart]] • [[Heartwork]] • [[Heavy as a Really Heavy Thing]] • [[Homogenic|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Homogenic'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Hours (album Davida Bowieja)|Hours]] • [[Høstmørke]] • [[Human]] • [[...I Care Because You Do]] • [[Ill-Natured Spiritual Invasion]] • [[In Abhorrence Dementia]] • [[Individual Thought Patterns]] • [[Infinity]] • [[In the Nightside Eclipse]] • [[Into the Unknown (album Mercyful Fatea)|Into the Unknown]] • [[Irreligious]] • [[Jormundgand]] • [[Jugulator]] • [[Kiss the Goat]] • [[Kronet til konge]] • [[Laughing Stock]] • [[Lost Paradise]] • [[Lugburz]] • [[Malice (Our Third Spell)]] • [[Mandylion]] • [[Mars Polaris]] • [[Mellom skogkledde aaser]] • [[Memoria Vetusta I: Fathers of the Icy Age]] • [[Mercury Falling]] • [[Mezzanine]] • [[Milk &amp; Kisses]] • [[Monumental Possession]] • [[Moon in the Scorpio]] • [[Morningrise]] • [[My Arms, Your Hearse]] • [[Nachthymnen (From the Twilight Kingdom)]] • [[Nemesis Divina]] • [[Nevermind]] • [[Nightwork]] • [[Nordavind]] • [[Ocean Machine: Biomech]] • [[One Second]] • [[Only Heaven]] • [[Opća opasnost (album)|Opća opasnost]] • [[Orchid]] • [[Overnight Sensation]] • [[Pale Folklore]] • [[Pandemonic Incantations]] • [[Panzerfaust]] • [[Passage|&lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''Passage'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol star FA.svg|10px]]) • [[Pentagram (album)|Pentagram]] • [[Ravendusk in My Heart]] • [[Ravishing Grimness]] • [[Rebel Extravaganza]] • [[Requiem (album Bathoryja)|Requiem]] • [[Risk (album)|Risk]] • [[Sacrifice]] • [[Satanica]] • [[Seen Through the Veils of Darkness (The Second Spell)]] • [[Selected Ambient Works 85–92]] • [[Semantic Spaces]] • [[Signify]] • [[Sin/Pecado]] • [[Skunkworks (album)|Skunkworks]] • [[Sleep of the Angels]] • [[Snake Bite Love]] • [[Sóknardalr]] • [[Soulside Journey]] • [[Spiritchaser]] • [[Starfire Burning upon the Ice-Veiled Throne of Ultima Thule]] • [[Stigmata (album)|Stigmata]] • [[Still Life]] • [[Storm of the Light's Bane]] • [[Strangling from Within]] • [[Sublunary Tragedies]] • [[Supreme Art of War]] • [[Sventevith (Storming Near the Baltic)]] • [[Symbolic]] • [[Tales from the Thousand Lakes]] • [[Tattooed Millionaire]] • [[Test for Echo]] • [[The Archaic Course]] • [[The Astral Sleep]] • [[The Butterfly Effect]] • [[The Chemical Wedding]] • [[The Gathering (album)|The Gathering]] • [[The Karelian Isthmus]] • [[The Light at the End of the World]] • [[The Mollusk]] • [[The Olden Domain]] • [[The Pagan Prosperity]] • [[The Passage Back to Life]] • [[The Phantom Lodge]] • [[The Power Cosmic]] • [[The Shadowthrone]] • [[The Somberlain]] • [[The Sound of Perseverance]] • [[Theli]] • [[Thy Mighty Contract]] • [[Total Death]] • [[Transilvanian Hunger]] • [[Tuonela (album)|Tuonela]] 
• [[Twilight of the Gods]] • [[Tyr (album)|Tyr]] • [[Ugra-Karma]] • [[Ultima Thulée]] • [[Undertow]] • [[Up the Downstair]] • [[Vikingligr Veldi]] • [[Visions]] • [[Vovin]] • [[Vs.]] • [[Wildhoney]] • [[World Coming Down]] • [[Worship Him]] • [[Written in Waters]] • [[Yield]]&lt;/div&gt;

|grupa5= 2000-ih
|popis5= &lt;div&gt;[[100th Window]] • [[1184 (album)|1184]] • [[10,000 Days]] • [[Abuse]] • [[Accelerated Evolution]] • [[Addicted]] • [[Aeon]] • [[Alien (album)|Alien]] • [[Alone]] • [[Am Universum]] • [[Amber Gray]] • [[At the Gates of Utopia]] • [[Atlantis Ascendant]] • [[B-Day]] • [[Believe in Nothing]] • [[Below the Lights]] • [[Binaural]] • [[Black Cascade]] • [[Black Gives Way to Blue]] • [[Blackwater Park|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Blackwater Park'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Blod &amp; ild]] • [[Blood of Bacchus]] • [[Burdens]] • [[Carheart]] • [[Carnage in Worlds Beyond]] • [[Casus Luciferi]] • [[Catch Thirtythree]] • [[Chimera]] • [[Choronzon]] • [[Christ Illusion]] • [[Collapse]] • [[Curse of the Hidden Mirror]] • [[Damnation]] • [[Darkness and Hope]] • [[Deggial]] • [[Deliverance]] • [[Destroyer of Worlds]] • [[Devlab]] • [[Diadem of 12 Stars]] • [[Disintegrate]] • [[Doom Cult]] • [[Dreams in Formaline]] • [[Drukqs]] • [[Eclipse (album Amorphisa)|Eclipse]] • [[Emissaries]] • [[Empiricism]] • [[Epic (album)|Epic]] • [[Far from the Sun]] • [[Fear of a Blank Planet|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Fear of a Blank Planet'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Fire]] • [[For the Revolution]] • [[Genesis (album Rotting Christa)|Genesis]] • [[Geogaddi]] • [[Ghost Reveries]] • [[Godspeed on the Devil's Thunder]] • [[Goi, Rode, Goi!]] • [[Gothic Kabbalah]] • [[Grand Declaration of War]] • [[Hammered]] • [[Hate Them]] • [[Heathen (album)|Heathen]] • [[Heimgang]] • [[Í blóði og anda]] • [[In Absentia]] • [[In Defiance of Existence]] • [[Inferno (Motörheadov album)|Inferno]] • [[Infinite (Stratovariusov album)|Infinite]] • [[Inhumanity]] • [[Inquisitors of Satan]] • [[Insurgentes]] • [[Isa (album)|Isa]] • [[Kaoskult]] • [[Khronos]] • [[Ki (album)|Ki]] • [[Kiss of Death]] • [[Kvass]] • [[Lammendam]] • [[Lateralus]] • [[Legacy of Evil]] • [[Lemuria]] • [[Lepta (album)|Lepta]] • [[Let Mortal Heroes Sing Your Fame]] • [[Lightbulb Sun]] • [[Likferd]] • [[Lost in Reverie]] • [[Măiastru sfetnic]] • [[Mammons War]] • [[Mardraum: Beyond the Within]] • [[Master of the Moon]] • [[Masterpiece of Bitterness]] • [[Mer de Noms]] • [[Microcosmos]] • [[Midian]] • [[Monumension]] • [['n crugu bradului]] • [[New Obscurantis Order]] • [[Nordland I]] • [[Nordland II]] • [[Now, Diabolical]] • [[obZen]] • [[Opus Magnum]] • [[Oracles]] • [[Ordo Ad Chao]] • [[Origin]] • [[Ot serdca k nebu]] • [[Physicist]] • [[Plague Angel]] • [[Plaguewielder]] • [[Prometheus: The Discipline of Fire &amp; Demise]] • [[Quintessence]] • [[Ravnenes saga]] • [[Reality]] • [[Reign of Light]] • [[Reinkaos]] • [[Remission]] • [[Renascent Misanthropy]] • [[Resurrection]] • [[Revelation 666: The Curse of Damnation]] • [[Rituale Satanum]] • [[Runaljod – gap var Ginnunga]] • [[Ruun]] • [[Sardonic Wrath]] • [[Second Nature]] • [[Secret of the Runes]] • [[Silent Waters]] • [[Sirius B]] • [[Slaves of the World]] • [[Solar Soul]] • [[Songs of Darkness, Words of Light]] • [[Songs of the Lost]] • [[Spirit the Earth Aflame]] • [[Storm Before Calm]] • [[Strapping Young Lad (album)|Strapping Young Lad]] • [[Supervillain Outcast]] • [[Swamplord]] • [[Swampsong]] • [[Sworn to the Dark]] • [[Symbol of Life]] • [[Synchestra]] • [[Tall Poppy Syndrome]] • [[Terria]] • [[The Age of Nero]] • [[The Antidote]] • [[The Atrocity Exhibition... Exhibit A]] • [[The Beauty and the Beer]] • [[The Black Flux]] • [[The Black Waltz]] • [[The Chthonic Chronicles]] • [[The Construkction of Light]] • [[The Dreadful Hours]] • [[The Formation of Damnation]] • [[The Forsaken]] • [[The Gathering Wilderness]] • [[The Gorgon Cult]] • [[The Hummer]] • [[The Incident]] • [[The Inheritance of Sin and Shame]] • [[The Journeys and the Experiences of Death]] • [[The New Black]] • [[The Seven Letters from Tibet]] • [[The Sham Mirrors]] • [[The Silhouette]] • [[The System Has Failed]] • [[The Ultimate Death Worship]] • [[The World Needs a Hero]] • [[Theogonia]] • [[They Will Return]] • [[Thorns (album)|Thorns]] • [[Turis Fratyr]] • [[Two Hunters]] • [[Tyranny of Souls]] • [[United Abominations]] • [[Vermin]] • [[Vertebrae]] • [[Volcano]] • [[Vo slavu velikim!]] • [[Vozroždenije]] • [[Watershed]] • [[We Are Motörhead]] • [[Wintersun (album)|Wintersun]] • [[With Vilest of Worms to Dwell]] • [[Within Deep Dark Chambers]] • [[World ov Worms]] • [[Yersinia Pestis]] • [[Ziltoid the Omniscient]] • [[Zos Kia Cultus (Here and Beyond)]]&lt;/div&gt;

|grupa6= 2010-ih
|popis6= &lt;div&gt;[[12 Bar Bruise]] • [[13 (album)|13]] • [[1755 (album)|1755]] • [[A Umbra Omega]] • [[Absolution]] • [[Aealo]] • [[Aeon Unveils the Thrones of Decay]] • [[Agony]] • [[Amor Fati]] • [[Arctic Thunder]] • [[Arcturian]] • [[Ark (album Brendana Perryja)|Ark]] • [[Arktis.]] • [[At War with Reality]] • [[Atrophy]] • [[Axioma Ethica Odini]] • [[Babez for Breakfast]] • [[Beloved Antichrist]] • [[Belus]] • [[Berdreyminn]] • [[Blackstar (album)|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Blackstar'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Carnival Is Forever]] • [[Casualties of Cool]] • [[Celestial Lineage]] • [[Celestite]] • [[Clockwork Angels]] • [[Cloud Factory]] • [[Cryptoriana – The Seductiveness of Decay]] • [[Daemon (album)|Daemon]] • [[Dance and Laugh Amongst the Rotten]] • [[Dani zatvorenih vrata]] • [[Dar de duh]] • [[Dark Roots of Earth]] • [[Dawn of the 5th Era]] • [[Deconstruction]] • [[Deep Calleth upon Deep]] • [[Demonstrous]] • [[Desideratum]] • [[Desire's Magic Theatre]] • [[Dionysus]] • [[Disciples of the Unseen]] • [[Djevelmakt]] • [[Dodecahedron (album)|Dodecahedron]] • [[Écailles de lune]] • [[E (album)|E]] • [[Embers of a Dying World]] • [[Empath]] • [[Emperor of Sand]] • [[Enki (album)|Enki]] • [[Epicloud]] • [[Epos]] • [[Erdentempel]] • [[Eremita]] • [[Esoteric Warfare]] • [[Ethic of Radical Finitude]] • [[Exhibit B: The Human Condition]] • [[Exile Amongst the Ruins]] • [[Extinct]] • [[Eyes Like the Sky]] • [[Far (album)|Far]] • [[Fear Inoculum]] • [[Fishing for Fishies]] • [[Float Along – Fill Your Lungs]] • [[Flying Microtonal Banana]] • [[Gateway to the Antisphere]] • [[Ghost (album)|Ghost]] • [[Grace for Drowning]] • [[Gumboot Soup]] • [[Hand. Cannot. Erase.]] • [[Heart Like a Grave]] • [[Heart of Oak]] • [[Heiðindómr ok mótgangr]] • [[Heritage]] • [[Hesperia (album)|Hesperia]] • [[Horizont (album)|Horizont]] • [[Hunted]] • [[I'm in Your Mind Fuzz]] • [[In Cauda Venenum]] • [[Infest the Rats' Nest]] • [[Instinctus Bestialis]] • [[In Times]] • [[Is This the Life We Really Want?]] • [[IX – Everyone, Everything, Everywhere, Ends]] • [[Jedva čekam da nikad ne umrem]] • [[Κατά τον δαίμονα εαυτού‎]] • [[Khram]] • [[King of Everything]] • [[Kodama]] • [[Koloss]] • [[Kosmonument]] • [[Kwintessens]] • [[Labyrinth (album Fleshgod Apocalypsea)|Labyrinth]] • [[landawarijaR]] • [[Lawless Darkness]] • [[L'Enfant sauvage]] • [[Longhena]] • [[Lucifer I]] • [[Lucifer II]] • [[Macro]] • [[Magma (album)|Magma]] • [[Mare]] • [[Memento Collider]] • [[Meta (album)|Meta]] • [[Moongod]] • [[Mulmets viser]] • [[Murder of the Universe]] • [[Nonagon Infinity]] • [[Northern Chaos Gods]] • [[Oddments]] • [[Ofidians manifest]] • [[Old Star]] • [[Omen]] • [[One Man Army]] • [[Onyx]] • [[Orphan]] • [[Ótta]] • [[Overtures of Blasphemy]] • [[Pale Communion]] • [[Palo]] • [[Paper Mâché Dream Balloon]] • [[Paracletus]] • [[Phantasmagoria (album)|Phantasmagoria]] • [[Polygondwanaland]] • [[Profan]] • [[Proponent for Sentience]] • [[Push the Sky Away]] • [[Quarters!]] • [[Queen of Time]] • [[Raspored užasa]] • [[raunijaR]] • [[Reaching into Infinity]] • [[Renaissance in Extremis]] • [[RIITIIR]] • [[Rosalie Cunningham (album)|Rosalie Cunningham]] • [[Rubicon]] • [[Ruins of Empires]] • [[Runaljod – Ragnarok]] • [[Runaljod – Yggdrasil]] • [[Satyricon (album)|Satyricon]] • [[Sebi jesi meni nisi]] • [[Seventh Swamphony]] • [[Sexorcism]] • [[Sgùrr]] • [[Skald (album)|Skald]] • [[Sketches of Brunswick East]] • [[Slovo (album)|Slovo]] • [[Songs from the North I, II &amp; III]] • [[Sorceress]] • [[Spectre Abysm]] • [[Storm Corrosion (album)|Storm Corrosion]] • [[Suffocating in the Swarm of Cranes]] • [[Super Collider]] • [[Svartir sandar]] • [[Swallowed by the Ocean's Tide]] • [[Tău]] • [[Terminal Redux]] • [[The Agent That Shapes the Desert]] • [[The Book of Souls|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''The Book of Souls'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[The Circle and the Blue Door]] • [[The Cure for Happiness]] • [[The Enigma of Life]] • [[The Fall of Hearts]] • [[The Forest Seasons]] • [[The Heretics]] • [[The King of Limbs]] • [[The Manticore and Other Horrors]] • [[The Raven That Refused to Sing (And Other Stories)]] • [[The Satanist]] • [[The Scythe of Cosmic Chaos]] • [[The Serpent &amp; the Sphere]] • [[The Synarchy of Molten Bones]] • [[The Underground Resistance]] • [[The Violent Sleep of Reason]] • [[The Whole of the Law]] • [[The Wild Hunt]] • [[Thirteen]] • [[Thrice Woven]] • [[Time I]] • [[Time to Die]] • [[To Drink from the Night Itself]] • [[To the Bone]] • [[Transcendence]] • [[Trident Wolf Eclipse]] • [[True North]] • [[Two Paths]] • [[Under the Red Cloud]] • [[Universal (album)|Universal]] • [[Unsung Heroes]] • [[Urd (album)|Urd]] • [[Utopia]] • [[Värähtelijä]] • [[Valonielu]] • [[Veleno]] • [[Vîrstele pămîntului]] • [[Voice of the Void]] • [[Winter's Gate]] • [[Winter Thrice]] • [[Wizard Bloody Wizard]] • [[Yav]] • [[Zi (album)|Zi]]&lt;/div&gt;

|grupa7= 2020-ih
|popis7= &lt;div&gt;[[=1]] • [[72 Seasons|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''72 Seasons'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[A Light for Attracting Attention]] • [[Anno 1696]] • [[Ascension (album)|Ascension]] • [[Astral Fortress]] • [[Black Medium Current]] • [[Borderland]] • [[Brighten]] • [[Butterfly 3000]] • [[Changes (album sastava King Gizzard &amp; the Lizard Wizard)|Changes]] • [[City Burials]] • [[Eternal Hails......]] • [[Fall]] • [[Far from God]] • [[Flight b741]] • [[Grand Serpent Rising]] • [[Hackney Diamonds|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Hackney Diamonds'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Halo (Amorphisov album)|Halo]] • [[Hana (album)|Hana]] • [[Har]] • [[Heimdal]] • [[Ice, Death, Planets, Lungs, Mushrooms and Lava]] • [[Ihsahn (album)|Ihsahn]] • [[Immutable]] • [[Invincible Shield]] • [[It Beckons Us All.......]] • [[I Want Blood]] • [[K.G.]] • [[Laminated Denim]] • [[Les Chants de l'Aurore]] • [[Leviathan]] • [[Leviathan II]] • [[Leviathan III]] • [[Lightwork]] • [[Limited Deadition]] • [[Liturgy of Death]] • [[Lucifer III]] • [[Lucifer IV]] • [[Lucifer V]] • [[L.W.]] • [[Made in Timeland]] • [[Negative Spaces]] • [[Nightmares as Extensions of the Waking State]] • [[Omnium Gatherum]] • [[PetroDragonic Apocalypse]] • [[Phantom Island]] • [[PowerNerd]] • [[Primordial Arcana]] • [[Senjutsu]] • [[Sky Void of Stars]] • [[Songs of a Lost World]] • [[Thalassic]] • [[The Future Bites]] • [[The Ghost of a Future Dead]] • [[The Harmony Codex]] • [[The Last Will and Testament]] • [[The Long Defeat]] • [[The Mandrake Project|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''The Mandrake Project'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[The Moth]] • [[The Overview]] • [[The Silver Cord]] • [[Time II (Wintersunov album)|Time II]] • [[To Shoot Another Day]] • [[Two Piece Puzzle]] • [[Utgard (album)|Utgard]] • [[Voyage]] • [[Yesterwynde]] • [[Zău]]&lt;/div&gt;}}

| grupa4  = Glazbeni albumi (EP-ovi)
| popis4  =  {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1= 1990-ih
|popis1=&lt;div&gt;[[First Spell]] • [[Hordanes Land]] • [[Jar of Flies]] • [[Kampfar (EP)|Kampfar]] • [[Nightshade Forests]] • [[Norse]] • [[Satanic Art]] • [[Terrorveldet]] • [[The Burning Season]]&lt;/div&gt;
|grupa2= 2000-ih
|popis2=&lt;div&gt;[[Ethereal Veiled Existence]] • [[I (EP)|I]] • [[Lost Tales]] • [[Of Stone, Wind, and Pillor]] • [[Oh, My Regrets]] • [[The Moribund People]] • [[Tyrants and Wraiths]]&lt;/div&gt;

|grupa3= 2010-ih
|popis3=&lt;div&gt;[[Åsgards fall]] • [[Deep Deep Down They Sleep]] • [[Farmakologinen]] • [[Inhale, Do Not Breathe]] • [[In the Meantime]] • [[Investigator]] • [[Khemmis (EP)|Khemmis]] • [[Mafia]] • [[Micro]] • [[Oblivion Clock]] • [[Pitch Black]] • [[Povijest trovanja]] • [[Snakebeard]] • [[The Void Transmission]] • [[Thorn (EP)|Thorn]]&lt;/div&gt;

|grupa4= 2020-ih
|popis4=&lt;div&gt;[[Argent Moon]]&lt;/div&gt;
}}

| grupa5  = Glazbeni albumi (koncertni albumi)
| popis5  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1= 2010-ih
|popis1=&lt;div&gt;[[Live at the Opera]]&lt;/div&gt;
}}

| grupa6  = Glazbeni albumi (kompilacije)
| popis6  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1= 1990-ih
|popis1=&lt;div&gt;[[Vinterskugge]]&lt;/div&gt;

|grupa2= 2000-ih
|popis2=&lt;div&gt;[[For the Elements (1996-2006)]]&lt;/div&gt;

}}

| grupa7  = Glazbeni albumi (demouradci)
| popis7  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1 = 2000-ih
|popis1 = &lt;div&gt;[[The Chase Vault Tragedy]]&lt;/div&gt;
}}

| grupa8  = Singlovi
| popis8  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1 = 1990-ih
|popis1 = &lt;div&gt;[[Heaven Beside You]]&lt;/div&gt;

|grupa2 = 2000-ih
|popis2 = &lt;div&gt;[[Desert Rose]]&lt;/div&gt;

|grupa3 = 2010-ih
|popis3 = &lt;div&gt;[[Speed of Light]]&lt;/div&gt;
}}

| grupa9  = Pjesme
| popis9  = &lt;div&gt;[[Carnival of Light]]&lt;/div&gt;

| grupa10  = Glazbeni (pod)žanrovi
| popis10  = &lt;div&gt;
[[Dark ambient]] • [[Death/doom]] • [[Folktronika]] • [[Synthwave]]&lt;/div&gt;

| grupa11  = Klasična glazba
| popis11  = &lt;div&gt;[[Arcana]] • [[Gustav Holst]] • [[Planeti (suita)|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Planeti'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa12 = Ostalo
| popis12 = &lt;div&gt;[[Back to the Beginning]] • [[Berlinska trilogija]] • [[Head Not Found]] • [[Međunarodni dan glazbe]] • [[Mozart i skatologija|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Mozart i skatologija'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Mršavi Bijeli Vojvoda]] • [[Saltarello]]&lt;/div&gt;
}}

{{Navigacija
| navbar  = bez
| naslov  = Književnost
| osnovna-style = background-color: #006400; color: white;

| grupa1  = Fantastika
| popis1  = &lt;div&gt;[[Alkemičar: Tajne besmrtnog Nicholasa Flamela|Alkemičar]] • [[Čarobnjak: Tajne besmrtnog Nicholasa Flamela|Čarobnjak]]&lt;/div&gt;

| grupa2 = Poezija XX. stoljeća
| popis2 = &lt;div&gt;[[Konfesionalna poezija|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Konfesionalna poezija'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa3  = Predromantizam
| popis3  = &lt;div&gt;[[Knjiga o Theli]] • [[Knjiga o Urizenu]] • [[Proročke knjige Williama Blakea]] • [[Vizije kćeri Albionovih]] • [[Vjenčanje Raja i Pakla]]&lt;/div&gt;

| grupa4 = Narodno pjesništvo
| popis4 = &lt;div&gt;[[Gylfaginning]] • [[Kanteletar]] • [[Völuspá]]&lt;/div&gt;

| grupa5 = Znanstvena fantastika
| popis5 = &lt;div&gt;[[Dina: Bitka za Corrin]] • [[Dina: Butlerijanski džihad]] • [[Dina: Kuća Atreida]] • [[Dina: Kuća Harkonnen]] • [[Dina: Najezda strojeva]]&lt;/div&gt;
}}

{{Navigacija
| navbar  = bez
| naslov  = Ostalo
| osnovna-style = background-color: #2F4F4F; color: white;

| grupa1 = Astronomija
| popis1 = &lt;div&gt;[[TON 618]]&lt;/div&gt;

| grupa2 = Biljke
| popis2 = &lt;div&gt;[[Kalamondin]]&lt;/div&gt;

| grupa3 = Biologija
| popis3 = &lt;div&gt;[[Humster]]&lt;/div&gt;

| grupa4 = Društvene igre
| popis4 = &lt;div&gt;[[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Yu-Gi-Oh!'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa5  = Film
| popis5  = &lt;div&gt;[[Diane Morgan]] • [[Dina (2021.)|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Dina'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Emma Stone]] • [[Mia Goth]] • [[Pink Floyd: Live at Pompeii|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Pink Floyd: Live at Pompeii'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]])
&lt;/div&gt;

| grupa6  = Filozofija
| popis6  = &lt;div&gt;[[Rasprava Chomskoga i Foucaulta]] • [[SCUM Manifesto|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''SCUM Manifesto'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa7  = Građevine
| popis7  = &lt;div&gt;[[Grieghallen]]&lt;/div&gt;

| grupa8  = Jezik
| popis8  = &lt;div&gt;[[Dvostruka artikulacija]] • [[Ergativ]] • [[Etimološki rječnik hrvatskoga jezika]] • [[Hrvatski frazeološki rječnik]] • [[Ovladavanje jezikom]] • [[Rječnik sinonima hrvatskoga jezika]] • [[Sandhi]] • [[Školski rječnik hrvatskoga jezika]]&lt;/div&gt;

| grupa9  = Kriminal
| popis9  = &lt;div&gt;[[Ubojstvo u Keillers parku]]&lt;/div&gt;

| grupa10  = Mitologija i legende
| popis10  = &lt;div&gt;[[Blenda]] • [[Utgard]]&lt;/div&gt;

| grupa11  = Okultizam i magija
| popis11  = &lt;div&gt;[[Jednodijelni heksagram]] • [[Thelema]]&lt;/div&gt;

| grupa12  = Politika
| popis12  = &lt;div&gt;[[Kriptofašizam]]&lt;/div&gt;

| grupa13  = Popisi
| popis13  = &lt;div&gt;[[Popis uobičajenih zabluda]]&lt;/div&gt;

| grupa14  = Posuđe
| popis14  = &lt;div&gt;[[Čajnik]]&lt;/div&gt;

| grupa15  = Povijest
| popis15  = &lt;div&gt;[[Arabija (rimska provincija)]] • [[Crnorizac Hrabar]] • [[Skald|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Skald'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Župski glagoljski natpis]]&lt;/div&gt;

| grupa16  = Religija
| popis16  = &lt;div&gt;[[Bardo Thodol]]&lt;/div&gt;

| grupa17 = Videoigre
| popis17 = &lt;div&gt;[[Borderlands]] • [[Borderlands: The Pre-Sequel|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Borderlands: The Pre-Sequel'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Broken Sword: The Angel of Death]] • [[Broken Sword 5: The Serpent's Curse]] • [[Broken Sword: The Sleeping Dragon]] • [[Claw]] • [[Sherlock Holmes: The Awakened]] • [[Tales from the Borderlands]] • [[Tiny Tina's Wonderlands|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Tiny Tina's Wonderlands'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Tom Clancy's Splinter Cell (videoigra)|Tom Clancy's Splinter Cell]]&lt;/div&gt;

| grupa18  = Zemljopis
| popis18  = &lt;div&gt;[[Bir Tavil]] • [[Prolaz Victoria]] • [[Umoja|&lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''Umoja'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol star FA.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa19  = Životopisi
| popis19  = &lt;div&gt;[[Friedrich von Esmarch]] {{malo|(napisao [[Suradnik:Stribør|Stribør]], lektorirao sam i objavio ja)}} • [[Jebi Mather]] • [[Jim Davis]] • [[Luigi Piccatto]] • [[Remedios Varo]]&lt;/div&gt; 
}}
}}</text>
      <sha1>qqtdgamhuytkgesdt5t97kas2wdkcjo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autodrom Internazionale del Mugello</title>
    <ns>0</ns>
    <id>683763</id>
    <revision>
      <id>7567412</id>
      <parentid>7291569</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:07:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3109" sha1="r1t5b4if5d1peuuvvn9g0m8imwjrsn8" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot;
|+ &lt;font size=+1&gt;'''Mugello'''&lt;/font&gt;
|-
| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot;|
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 align=center width=140px
| [[File:Mugello Racing Circuit track map.svg|250px]] 
|- align=center width=140px
|}
|- 
| '''Mjesto'''
| Mugello, [[Toskana]] 
|-
| '''Država'''
| {{Z|ITA}} [[Italija]]
|-
| '''[[Vremenska zona]]'''
| [[Srednjoeuropsko vrijeme|GMT+1]]
|-
| '''[[Zemljopisni koordinatni sustav|Koordinati]]'''
| 43°59′51″N 11°22′19″E
|-
| '''Kapacitet'''
| ?
|-
| '''Duljina'''
| 5 245 [[metar]]a
|}{{tab-predl|Staza za auto-moto utrke}}
'''Autodrom Internazionale del Mugello''' je [[automobilizam|trkača]] staza, smještena u mjestu Mugello kraj [[Firenca|Firence]] u [[Italija|Italiji]], te je trenutno domaćin [[Velika nagrada Toskane|Velike nagrade Toskane]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. Iako je ime ‘Mugello’ povezano s utrkivanjem u toskanskom području još od 1914. otkad su se vozači utrkivali na 61 kilometar dugoj cestovnoj stazi, današnja staza Mugello otvorena je u lipnju 1974. dok ju je [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] kupio 1988.

==Konfiguracija staze==
Staza je smještena u toskanskim brdima i zato ima velike promjene visine tijekom 5245 metara dugoga kruga, te je prilično uska i neravna. Ukupno je 15 zavoja, devet desnih i šest lijevih, koji su pretežno srednje brzi i brzi, bez uskih šikana, vrlo sporih ukosnica ili velikih zona kočenja, a dva najbrža zavoja su ''Arrabbiata'' 1 i 2. Konfiguracija staze je tehničke prirode jer je svaki zavoj ključan iz različitih razloga. U nizu zavoja ''San Donato'' – ''Luco'' – ''Poggio Secco'' na početku kruga, ključno je zadržavanje što je moguće veće brzine u vrhu zavoja i postizanje idealne linije jer je izlaz iz jednoga ulaz u drugi zavoj. Posljednji zavoj ''Bucine'', srednje brzi lijevi zavoj, važan je jer vodi na vrlo dugi startno ciljni pravac dug 1141 m na kojem su brzine veće od 320 km/h.

Asfalt staze Mugello vrlo je agresivan, ali i pruža puno prianjanja, dok puno srednje brzih i brzih zavoja velikoga radijusa izuzetno opterećuje gume koje se brzo troše i potencijalno pregrijavaju, posebno s velikim količinama goriva. Staza je posljednji puta dobila novi asfalt 2011. Mugello puno više opterećuje prednje gume jer nema sporih zavoja koji jako opretećuju stražnje gume na snažnim ubrzanjima, a najviše je opterećena prednja lijeva guma.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/najava-vn-toskane-prva-f1-utrka-na-mugellu/ Najava VN Toskane – Prva F1 utrka na Mugellu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200928023535/https://maxf1.net/najava-vn-toskane-prva-f1-utrka-na-mugellu/ |date=28. rujna 2020. }} ''MAXF1'' Objavljeno 8. rujna 2020. Pristupljeno 10. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
[https://www.statsf1.com/en/circuit-mugello.aspx Mugello] – ''StatsF1''

[[Kategorija:Staze za auto-moto utrke|Mugello]]
[[Kategorija:Staze Formule 1|Mugello]]
[[Kategorija:Formula 1 u Italiji|Mugello]]
[[Kategorija:Automobilizam u Italiji|Mugello]]
[[Kategorija:Športski objekti u Italiji]]</text>
      <sha1>r1t5b4if5d1peuuvvn9g0m8imwjrsn8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tranzit Merkura s Marsa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>686169</id>
    <revision>
      <id>7567343</id>
      <parentid>7466810</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:35:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Merkur]]; +[[Kategorija:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4878" sha1="ok4i6nigvbk203l7g6s3fzwo0q5ik17" xml:space="preserve">[[Datoteka:PIA18389-MarsCuriosityRover-MercuryTransitsSun-20140603.gif|desno|mini|300x300px|[[Merkur|Merkur u]] tranzitu kroz [[Sunce]] kako ga je gledao [[Mars]]ovski rover Curiosity (3. lipnja 2014).&lt;ref name=&quot;NASA-20140610&quot;&gt;&lt;/ref&gt;]]
'''[[Tranzit (astronomija)|Tranzit]] Merkura preko Sunca gledan s Marsa''' odvija se kada planet [[Merkur]] prolazi izravno između [[Sunce|Sunca]] i [[Mars]]a, zaklanjajući mali dio Sunčevog diska. Tijekom tranzita, Merkur se s Marsa može vidjeti kao mali crni disk koji se kreće po površini Sunca.

Tranziti Merkura s Marsa otprilike su dva puta češći od [[Merkurov prijelaz|tranzita Merkura sa Zemlje]]: ima ih nekoliko po desetljeću.

== Tranzit ==
Marsovi roveri ''[[Spirit]]'' i ''[[Opportunity]]'' su mogli promatrati tranzit [[12. siječnja]] [[2005.]] (od 14:45 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] do 23:05 UTC); međutim jedina kamera koja je bila dostupna za to imala je nedovoljnu razlučivost. Mogli su promatrati Deimosove tranzite preko Sunca, ali pri [[Kutni promjer|promjeru]] od 2', Deimos je oko 20 puta veći od Merkurovog kutnog promjera od 6,1&quot;. Podaci o efemeridama koje je generirao [http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.html JPL Horizons] pokazuju da bi ''Opportunity'' mogao promatrati tranzit od početka do lokalnog [[Zalazak sunca|zalaska sunca]] oko 19:23 UTC, dok bi ga ''Spirit'' mogao promatrati od lokalnog [[Izlazak sunca|izlaska]] oko 19:38 UTC do kraja tranzita. Rover [[Znatiželja (rover)|Curiosity]] promatrao je tranzit Merkura [[3. lipnja]] [[2014.]], što je prvi put da je bilo koji planetarni tranzit primijećen s nebeskog tijela osim sa Zemlje.&lt;ref name=&quot;NASA-20140610&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-183 |title=Mercury Passes in Front of the Sun, as Seen From Mars |author=Webster |first=Guy |date=10. lipnja 2014. |work=[[NASA]] |accessdate=10. lipnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

[[Ophodno vrijeme|Sinodičko razdoblje]] Merkur-Mars iznosi 100,888 dana. Može se izračunati pomoću formule 1/(1/P-1/Q), gdje je P [[Ophodno vrijeme|orbitalno razdoblje]] Merkura (87,969 dana), a Q je orbitalno razdoblje Marsa (686,98 dana).

[[Inklinacija orbite|Nagib]] Merkurove orbite u odnosu na onu na Marsu iznosi 5,16°, što je manje od njegove vrijednosti 7,00° u odnosu na Zemljinu ekliptiku.
{| align=&quot;center&quot; border=&quot;&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
! colspan=&quot;3&quot; |Tranziti 2000–2100
|-
| 18. prosinca 2003.
| 13. srpnja 2044.
| 12. siječnja 2084.
|-
| 12. siječnja 2005.
| 24. svibnja 2045.
| 22. studenog 2084.
|-
| 23. studenog 2005.
| 8. studenog 2052.
| 9. svibnja 2092.
|-
| 10. svibnja 2013.
| 3. prosinca 2053.
| 3. lipnja 2093.
|-
| 3. lipnja 2014.
| 14. listopada 2054.
| 14. travnja 2094.
|-
| 15. travnja 2015.
| 25. travnja 2063.
|
|-
| 25. listopada 2023.
| 6. ožujka 2064.
|
|-
| 5. rujna 2024.
| 27. srpnja 2073.
|
|-
| 26. siječnja 2034.
| 22. kolovoza 2074.
|
|-
| 21. veljače 2035.
| 17. prosinca 2082.
|
|-
|}

== Istodobni tranziti ==
Istodobna pojava tranzita Merkura i tranzita Venere izuzetno je rijetka, ali nešto češća nego sa Zemlje, a sljedeći će se put dogoditi u godinama [[18713.]], [[19536.]] i [[20029.]]

U nekoliko navrata predviđa se povezan događaj: tranzit Merkura i tranzit Venere ili tranzit Zemlje slijedit će jedan za drugim, u razmaku od samo nekoliko sati.

[[28. studenog]] [[3867.]] uslijedit će tranzit Zemlje i Mjeseca, a dva dana kasnije tranzit Merkura. [[16. siječnja]] [[18551.]] godine tranziti Merkura i Venere dogodit će se u razmaku od 14 sati.

== Vidi također ==

* [[Tranzit (astronomija)|Astronomski tranzit]]
* [[Marsova astronomija]]
* [[Tranzit Deimosa s Marsa]]
* [[Tranzit Fobosa s Marsa]]
* [[Tranzit Zemlje s Marsa]]
* [[Merkurov prijelaz|Tranzit Merkura sa Zemlje]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

* [[Albert Marth]], ''Bilješka o tranzitu Zemlje i Mjeseca preko Sunčevog diska viđenog s Marsa 12. studenog 1879. i o nekim srodnim pojavama'', Mjesečne obavijesti Kraljevskog astronomskog društva, '''39''' (1879), 513 &amp;#x2013; 514. [http://adsbit.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?1879MNRAS..39..513M]
* Giorgini, JD, Yeomans, DK, Chamberlin, AB, Chodas, PW, Jacobson, RA, Keesey, MS, Lieske, JH, Ostro, SJ, Standish, EM, Wimberly, RN, &quot;JPL-ova internetska usluga podataka o Sunčevom sustavu&quot;, ''Bilten Američkog astronomskog društva'' '''28''' (3), 1158, 1996.

== Vanjske poveznice ==

* [http://transit.savage-garden.org/sspt.html?inferior=1&amp;superior=4 Tranziti Merkura s Marsa - Katalog petnaest tisućljeća: 5000 prije nove ere - 10 000 godina poslije Krista] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305212817/http://transit.savage-garden.org/sspt.html?inferior=1&amp;superior=4 |date=5. ožujka 2016. }}
* [http://ssd.jpl.nasa.gov/?horizons JPL obzori]
[[Kategorija:Mars]]
[[Kategorija:Merkur]]
[[Kategorija:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]]</text>
      <sha1>ok4i6nigvbk203l7g6s3fzwo0q5ik17</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567352</id>
      <parentid>7567343</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>premješteno iz [[Category:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]] u [[Category:Astronomski prijelazi]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>7567352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4858" sha1="qmh7rccakwt9h1hyd4wlrzivwbn3be1" xml:space="preserve">[[Datoteka:PIA18389-MarsCuriosityRover-MercuryTransitsSun-20140603.gif|desno|mini|300x300px|[[Merkur|Merkur u]] tranzitu kroz [[Sunce]] kako ga je gledao [[Mars]]ovski rover Curiosity (3. lipnja 2014).&lt;ref name=&quot;NASA-20140610&quot;&gt;&lt;/ref&gt;]]
'''[[Tranzit (astronomija)|Tranzit]] Merkura preko Sunca gledan s Marsa''' odvija se kada planet [[Merkur]] prolazi izravno između [[Sunce|Sunca]] i [[Mars]]a, zaklanjajući mali dio Sunčevog diska. Tijekom tranzita, Merkur se s Marsa može vidjeti kao mali crni disk koji se kreće po površini Sunca.

Tranziti Merkura s Marsa otprilike su dva puta češći od [[Merkurov prijelaz|tranzita Merkura sa Zemlje]]: ima ih nekoliko po desetljeću.

== Tranzit ==
Marsovi roveri ''[[Spirit]]'' i ''[[Opportunity]]'' su mogli promatrati tranzit [[12. siječnja]] [[2005.]] (od 14:45 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] do 23:05 UTC); međutim jedina kamera koja je bila dostupna za to imala je nedovoljnu razlučivost. Mogli su promatrati Deimosove tranzite preko Sunca, ali pri [[Kutni promjer|promjeru]] od 2', Deimos je oko 20 puta veći od Merkurovog kutnog promjera od 6,1&quot;. Podaci o efemeridama koje je generirao [http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.html JPL Horizons] pokazuju da bi ''Opportunity'' mogao promatrati tranzit od početka do lokalnog [[Zalazak sunca|zalaska sunca]] oko 19:23 UTC, dok bi ga ''Spirit'' mogao promatrati od lokalnog [[Izlazak sunca|izlaska]] oko 19:38 UTC do kraja tranzita. Rover [[Znatiželja (rover)|Curiosity]] promatrao je tranzit Merkura [[3. lipnja]] [[2014.]], što je prvi put da je bilo koji planetarni tranzit primijećen s nebeskog tijela osim sa Zemlje.&lt;ref name=&quot;NASA-20140610&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2014-183 |title=Mercury Passes in Front of the Sun, as Seen From Mars |author=Webster |first=Guy |date=10. lipnja 2014. |work=[[NASA]] |accessdate=10. lipnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

[[Ophodno vrijeme|Sinodičko razdoblje]] Merkur-Mars iznosi 100,888 dana. Može se izračunati pomoću formule 1/(1/P-1/Q), gdje je P [[Ophodno vrijeme|orbitalno razdoblje]] Merkura (87,969 dana), a Q je orbitalno razdoblje Marsa (686,98 dana).

[[Inklinacija orbite|Nagib]] Merkurove orbite u odnosu na onu na Marsu iznosi 5,16°, što je manje od njegove vrijednosti 7,00° u odnosu na Zemljinu ekliptiku.
{| align=&quot;center&quot; border=&quot;&quot; cellpadding=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
! colspan=&quot;3&quot; |Tranziti 2000–2100
|-
| 18. prosinca 2003.
| 13. srpnja 2044.
| 12. siječnja 2084.
|-
| 12. siječnja 2005.
| 24. svibnja 2045.
| 22. studenog 2084.
|-
| 23. studenog 2005.
| 8. studenog 2052.
| 9. svibnja 2092.
|-
| 10. svibnja 2013.
| 3. prosinca 2053.
| 3. lipnja 2093.
|-
| 3. lipnja 2014.
| 14. listopada 2054.
| 14. travnja 2094.
|-
| 15. travnja 2015.
| 25. travnja 2063.
|
|-
| 25. listopada 2023.
| 6. ožujka 2064.
|
|-
| 5. rujna 2024.
| 27. srpnja 2073.
|
|-
| 26. siječnja 2034.
| 22. kolovoza 2074.
|
|-
| 21. veljače 2035.
| 17. prosinca 2082.
|
|-
|}

== Istodobni tranziti ==
Istodobna pojava tranzita Merkura i tranzita Venere izuzetno je rijetka, ali nešto češća nego sa Zemlje, a sljedeći će se put dogoditi u godinama [[18713.]], [[19536.]] i [[20029.]]

U nekoliko navrata predviđa se povezan događaj: tranzit Merkura i tranzit Venere ili tranzit Zemlje slijedit će jedan za drugim, u razmaku od samo nekoliko sati.

[[28. studenog]] [[3867.]] uslijedit će tranzit Zemlje i Mjeseca, a dva dana kasnije tranzit Merkura. [[16. siječnja]] [[18551.]] godine tranziti Merkura i Venere dogodit će se u razmaku od 14 sati.

== Vidi također ==

* [[Tranzit (astronomija)|Astronomski tranzit]]
* [[Marsova astronomija]]
* [[Tranzit Deimosa s Marsa]]
* [[Tranzit Fobosa s Marsa]]
* [[Tranzit Zemlje s Marsa]]
* [[Merkurov prijelaz|Tranzit Merkura sa Zemlje]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

* [[Albert Marth]], ''Bilješka o tranzitu Zemlje i Mjeseca preko Sunčevog diska viđenog s Marsa 12. studenog 1879. i o nekim srodnim pojavama'', Mjesečne obavijesti Kraljevskog astronomskog društva, '''39''' (1879), 513 &amp;#x2013; 514. [http://adsbit.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?1879MNRAS..39..513M]
* Giorgini, JD, Yeomans, DK, Chamberlin, AB, Chodas, PW, Jacobson, RA, Keesey, MS, Lieske, JH, Ostro, SJ, Standish, EM, Wimberly, RN, &quot;JPL-ova internetska usluga podataka o Sunčevom sustavu&quot;, ''Bilten Američkog astronomskog društva'' '''28''' (3), 1158, 1996.

== Vanjske poveznice ==

* [http://transit.savage-garden.org/sspt.html?inferior=1&amp;superior=4 Tranziti Merkura s Marsa - Katalog petnaest tisućljeća: 5000 prije nove ere - 10 000 godina poslije Krista] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305212817/http://transit.savage-garden.org/sspt.html?inferior=1&amp;superior=4 |date=5. ožujka 2016. }}
* [http://ssd.jpl.nasa.gov/?horizons JPL obzori]
[[Kategorija:Mars]]
[[Kategorija:Merkur]]
[[Kategorija:Astronomski prijelazi]]</text>
      <sha1>qmh7rccakwt9h1hyd4wlrzivwbn3be1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autodrom Internacional do Algarve</title>
    <ns>0</ns>
    <id>686675</id>
    <revision>
      <id>7567411</id>
      <parentid>7480058</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:05:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2328" sha1="nkccz21qwygxwaplu9kd9sifz88paz4" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot;
|+ &lt;font size=+1&gt;'''Algarve'''&lt;/font&gt;
|-
| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot;|
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 align=center width=140px
| [[File:Autódromo do Algarve alt.svg|250px]] 
|- align=center width=140px
|}
|- 
| '''Mjesto'''
| Portimão, [[Algarve]] 
|-
| '''Država'''
| {{Z|POR}} [[Portugal]]
|-
| '''[[Vremenska zona]]'''
| [[GMT]]
|-
| '''[[Zemljopisni koordinatni sustav|Koordinati]]'''
| 37.232°N 8.632°W
|-
| '''Kapacitet'''
| ?
|-
| '''Duljina'''
| 4 653 [[metar]]a
|}{{tab-predl|Staza za auto-moto utrke}}
'''Autodrom Internacional do Algarve''' ili staza '''Portimão''' je [[automobilizam|trkača]] staza, smještena u mjestu Portimão u [[Portugal]]u, te je trenutno domaćin [[Velika nagrada Portugala|Velike nagrade Portugala]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. Nakon što su mnoge utrke Formule 1 [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] bile [[Otkazane utrke Formule 1|otkazane]] zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]], vodstvo staze Algarve potvrdilo je da se nalaze u pregovorima s Formulom 1 oko mogućnosti održavanja ovogodišnje utrke.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/portugalski-algarve-potvrdio-pregovore-s-f1-oko-utrke-2020/ Portugalski Algarve potvrdio pregovore s F1 oko utrke 2020.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201026195922/https://maxf1.net/portugalski-algarve-potvrdio-pregovore-s-f1-oko-utrke-2020/ |date=26. listopada 2020. }} ''MAXF1'' Objavljeno 14. lipnja 2020. Pristupljeno 23. listopada 2020.&lt;/ref&gt; Mjesec dana nakon pregovora [[FIA]] je službeno objavila da se Formula 1 vraća u Portugal prvi put nakon [[Formula 1 – sezona 1996.|1996.]]&lt;ref&gt;[https://f1.pulsmedia.hr/50887/utrke-u-americi-otkazane-dodani-nurburgring-algarve-i-imola/ Utrke u Americi otkazane, dodani Nürburgring, Algarve i Imola!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201026214459/https://f1.pulsmedia.hr/50887/utrke-u-americi-otkazane-dodani-nurburgring-algarve-i-imola/ |date=26. listopada 2020. }} ''F1 Pulsmedia'' Objavljeno 24. srpnja 2020. Pristupljeno 23. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
[https://www.statsf1.com/en/circuit-portimao.aspx Algarve] – ''StatsF1''

[[Kategorija:Staze za auto-moto utrke|Algarve]]
[[Kategorija:Staze Formule 1|Algarve]]
[[Kategorija:Športski objekti u Portugalu]]</text>
      <sha1>nkccz21qwygxwaplu9kd9sifz88paz4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autodrom Enzo e Dino Ferrari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>687238</id>
    <revision>
      <id>7567409</id>
      <parentid>7495095</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:02:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4983" sha1="hhmzt88dr8g7ayxda7jpw4suvb28ahl" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot;
|+ &lt;font size=+1&gt;'''Imola'''&lt;/font&gt;
|-
| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot;|
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 align=center width=140px
| [[File:Imola 2009.svg|250px]] 
|- align=center width=140px
|}
|- 
| '''Mjesto'''
| [[Imola]], [[Emilia-Romagna]] 
|-
| '''Država'''
| {{Z|ITA}} [[Italija]]
|-
| '''[[Vremenska zona]]'''
| [[UTC+1]]
|-
| '''[[Zemljopisni koordinatni sustav|Koordinati]]'''
| 44°20′28″N 11°42′48″E
|-
| '''Kapacitet'''
| ?
|-
| '''Duljina'''
| 4 909 [[metar]]a
|}{{tab-predl|Staza za auto-moto utrke}}
'''Autodrom Enzo e Dino Ferrari''' ili staza '''Imola''' [[automobilizam|trkaća]] je staza smještena u mjestu [[Imola]] u [[Italija|Italiji]] i trenutačno je domaćin [[Velika nagrada Emilia Romagne|Velike nagrade Emilia Romagne]] u [[Formula 1|Formuli 1]]. Dobila je ime po [[Enzo Ferrari|Enzu Ferrariju]] i njegovom sinu Alfredu &quot;Dinu&quot; Ferrariju.

== Povijest staze ==
Za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], oko 80. godine prije Krista, kad je to mjesto bilo poznato pod imenom Forum Cornelii, Imola je već imala amfiteatar za utrke konjskih zapreka. Staza je svoj trenutni izgled dobila krajem [[1940-ih]] godina kada je pokrenut je niz javnih radova za pokretanje poslijeratne ekonomije. Najvažniji od tih radova bila je izgradnja ceste koja je povezivala brežuljke, preko Emilia, današnjeg zavoja Rivazza i zaseoka Codrignano, pa do zavoja Tosa. Lokalni stanovnici i zaljubljenici u automobilske utrke, Alfredo Campagnoli, Graziano Golinelli, Ugo Montevecchi i Gualtiero Vighi, razmišljali su o izgradnji staze za utrkivanje preko tih brežuljaka. Kasnije se navedenoj četvorici pridružio Checco Costa, koji je kasnije postao koordinator [[motociklizam|motociklističkih]] događaja.

Dana [[22. ožujka]] [[1950.]] postavljen je kamen temeljac za stazu Imola, iako su birokracija i problemi izvlaštenja susjednih imanja usporavali gradnju. Dvije godine kasnije u svrhu prvog testiranja staze, [[Enzo Ferrari]] je dao bolid Ferrari 340 koji su naizmjence vozili [[Alberto Ascari]], Gianni Marzotto i [[Luigi Villoresi]], i koji su imali prosječnu brzinu od 149 km/h. Motociklisti su također odradili testiranje, Masetti (Gilera), te Lorenzetti i Montanari (Moto Guzzi) imali su prosječnu brzinu 138 km/h. Prva službena utrka na Imoli održana je [[25. travnja]] [[1953.]] Bila je to utrka talijanskog prvenstva za klasu 125 i 500 kubika, koja je nosila naziv Velika nagrada Conija.&lt;ref&gt;[https://f1.pulsmedia.hr/57431/bilo-jednom-u-imoli/ Bilo jednom u Imoli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415115907/https://f1.pulsmedia.hr/57431/bilo-jednom-u-imoli/ |date=15. travnja 2021. }} - ''F1pulsmedia''. Objavljeno 15. travnja 2021. Pristupljeno 15. travnja 2021.&lt;/ref&gt;

== Formula 1 ==
Dana [[14. rujna]] [[Formula 1 – sezona 1980.|1980.]] Imola je ugostila prvu utrku [[Formula 1|Formule 1]] koja se bodovala za prvenstvo. Utrka je nosila ime [[Velika nagrada Italije]], koja se do tada vozila na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]]. Sljedeće [[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]] Imola je postala domaćin [[VN San Marina|Velike nagrade San Marina]]. U prvih pet VN San Marina ([[Formula 1 – sezona 1981.|1981.]] – [[Formula 1 – sezona 1985.|1985.]]) slavilo je pet različitih pobjednika ([[Nelson Piquet]], [[Didier Pironi]], [[Patrick Tambay]], [[Alain Prost]] i [[Elio de Angelis]]), a [[Alain Prost]] postao je prvi višestruki pobjednik utrke [[Formula 1 – sezona 1986.|1986.]] kada je slavio za [[McLaren]]. [[Nigel Mansell]] je [[Formula 1 – sezona 1987.|1987.]] slavio u [[Williams F1|Williams]]-[[Honda Racing F1|Hondi]], dok je [[Ayrton Senna]] pobijedio [[Formula 1 – sezona 1988.|1988.]] i [[Formula 1 – sezona 1989.|1989.]] [[Riccardo Patrese]] ostvario je prvu i jedinu pobjedu u F1 sezoni [[Formula 1 – sezona 1990.|1990.]] u Imoli, a godinu dana kasnije treći je put slavio [[Ayrton Senna]]. [[Nigel Mansell]] je [[Formula 1 – sezona 1992.|1992.]] ostvario petu uzastopnu pobjedu na startu sezone, [[Alain Prost]] je slavio [[Formula 1 – sezona 1993.|1993.]] u dominantnom [[Williams F1|Williams]]-[[Renault F1|Renaultu]] osvojivši i ''pole position'' i najbrži krug utrke.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/najava-vn-emilije-romagne-2021-imola-otvara-europski-dio-sezone/ Najava VN Emilije Romagne 2021. – Imola otvara europski dio sezone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415115908/https://maxf1.net/najava-vn-emilije-romagne-2021-imola-otvara-europski-dio-sezone/ |date=15. travnja 2021. }} - ''MAXF1''. Objavljeno 14. travnja 2021. Pristupljeno 15. travnja 2021.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
[https://www.statsf1.com/en/circuit-imola.aspx Imola] – ''StatsF1''

[[Kategorija:Staze za auto-moto utrke|Enzo e Dino Ferrari]]
[[Kategorija:Staze Formule 1|Enzo e Dino Ferrari]]
[[Kategorija:Formula 1 u Italiji]]
[[Kategorija:Športski objekti u Italiji]]
[[Kategorija:Turizam u Italiji]]</text>
      <sha1>hhmzt88dr8g7ayxda7jpw4suvb28ahl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrija Marić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>690173</id>
    <revision>
      <id>7567094</id>
      <parentid>7460424</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:45:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6364" sha1="eava9pj1pa7w8mqcyak23rqbtxmkq6l" xml:space="preserve">{{Wikipedizirati}}
{{Stil pisanja}}
'''Andrija Marić''' ([[Ivanjska]] pokraj [[Banja Luka|Banje Luke]], [[21. siječnja]] [[1964.]] – [[Kupres]], [[10. travnja]] [[1992.]]): vukovarski branitelj, heroj domovinskog rata.

Andrija Marić je godinama prije rata živio u raznim zemljama: Kanadi, Njemačkoj i Švicarskoj. Imao je sređen život, no onda se odlučio godinu dana prije rata iz Švicarske vratiti u Hrvatsku. Prvih dana rata zatekao se u Borovo naselju gdje je bio u posjeti kod svog dugogodišnjeg prijatelja Marina Mrdana i odmah se prijavio kao dragovoljac. Kao pripadnik protuoklopnih interventnih vodova ''Žuti mrav''i i ''Pustinjski štakor''i sudjelovao je u odbrani Vukovara. Ovi odredi slani su na zadatke na koje se gotovo nitko drugi nije usudio ići.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://crnemambe.hr/crne-mambe/stalne-rubrike/ratovi/u-vihoru-rata/7479-prica-o-andriji-maricu-pripadniku-204-vukovarske-brigade-domoljubni-portal-cm-u-vihoru-rata |title=Priča o Andriji Mariću, pripadniku 204. Vukovarske brigade |author=Snježana Vučković |date=12. ožujka 2019. |accessdate=4. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt;

Za legendarnog zapovjednika protuoklopne skupine ''Žuti mravi'' odnosno ''Pustinjski štakor''i, Andriju Marića,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hr.soc.grad.vinkovci.narkive.com/kmvSy9ui/malo-prisjecanja |title=Andrija Marić |author=Newsgroup: hr.soc.grad.vinkovci |accessdate=4. prosinca 2020. |archive-date=8. siječnja 2026. |archive-url=https://web.archive.org/web/20260108024811/https://hr.soc.grad.vinkovci.narkive.com/kmvSy9ui/malo-prisjecanja |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; poznato je da je malo pričao i da su njegove ratne pothvate, koje su često graničile s ludošću, sebi pripisali mnogi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.24sata.hr/news/junaci-robert-i-andrija-skupa-su-ratovali-zajedno-i-poginuli-519599 |title=Junaci Robert Zadro i Andrija Marić skupa su ratovali, zajedno i poginuli... |author=Iva Rebac |date=10. travnja 2017. |accessdate=4. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt; Drago Krpan, njegov suborac iz ''“Žutih mrava”'' koji je prošao gotovo sve Andrijine akcije, izjavio je: 'Kako je samo uništavao tenkove…U dva dana, 14. i 15. rujna neprijatelj je ostao bez tridesetak oklopa. Nekoliko njih je uništio Andrija'.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; O Andriji s velikim poštovanjem svjedočio je i njegov suborac Zoran Sablić: 'Čim su ovdje počele čarke, odlučio je ostati s nama. Kad se zaratilo, pokazao se kao pravi vođa, pokretač. Kako se ono kaže, gdje čovjek neće staviti nogu, on će staviti glavu. Bio je jako hrabar čovjek. Za njega strah nije postojao, sudjelovao je u svim akcijama, poskidao tenkova sigurno koliko i Marko Babić. Bili smo složni kao braća, ali Andrija, to je posebna priča. Veliki ratnik, ali i veliki humanist'.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

Andriju prati i jedna nevjerojatno topla priča koja potkrjepljuje izjave njegovih suboraca o humanosti koju je u sebi nosio: 'Andriji je pao u ruke neprijateljski vojnik, tenkist Siniša Jovanov iz Pančeva. Taj mali spasio se iz pogođenoga tenka i nekud se skrio. Pritajio se, slušao naše razgovore i nakon četiri, pet dana skrivanja u nekoj kući i vaganja tko je od nas najnormalniji, odlučio se predati Andriji Mariću. Bio je vojnik JNA. Andriji se momak svidio pa nije dao da mu dlaka padne s glave. Ovaj mu je iz zahvalnosti stalno nosio punjenje za &quot;osu&quot; i pratio ga u stopu. Kasnije su postali pravi prijatelji, a Jovanov je teško ranjen i danas je invalid Domovinskoga rata'.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

28. rujna 1991., Blago Zadro, zapovjednik obrane Vukovara, šalje nekoliko ljudi iz skupine ''žutih mrava'' da poginule branitelje otpreme pokopati u njihova rodna mjesta. Andrija Marić je određen da odveze poginulog Blagu Ticu u Grude. Dogovor je da se svi nakon pogreba nađu u Zagrebu. Kada su se vraćali iz Zagreba u Vinkovcima su doznali da su pali Marinci i da se više u Vukovar ne može.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Nemoguće je tada bilo ući u Vukovar. Pad grada Andrija je dočekao braneći Vinkovce.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; 

Andrija Marić je sa suborcima otada sve radio na deblokadi Vukovara. Mile Dedaković-Jastreb će ih zateći u Vinkovcima, i otada će oni organizirano napadati na Cerić, Karadžićevo, braniti Nuštar, pri čemu je uništena većina tenkova, 3. i 5. listopada.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; 

Nakon pada Vukovara sve preživjele ''Žute mrave'' Andrija će okupiti u Rakitju. Pridružili su im se i Vukovarci izašli u proboju. Dogovor je pao da iskusni protuoklopni borci, poznati lovci tenkova, odu u Dalamciju podučavati druge. Nakon obavljenog zadatka, Andrija iz Splita odlazi braniti Zadar, i to ostaje prva tri mjeseca 1992.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Potom je pozvan u Zagreb na razgovor. Naime počeo je rat u Bosni, a to Andrija nije mogao propustiti.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; 

Sudjelovat će Andrija Marić u istjerivanju JNA i četnika iz Kupresa. U tim borbama za Kupres sudjelovat će s njim još sedamdesetak branitelja Vukovara. Njegov ratni put okončan je 10. travnja 1992. godine. Poginuo je u sukobu s postrojbama JNA, kada je interventni vod u kojem se nalazio, zbog velike magle i snijega, naletio izravno na banjalučki korpus. Svojim terenskim vozilima izišli su ravno na tenkove. Pogođen je džip u kojem je  bio Andrija Marić.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Ratni prijatelji i grad Kupres podigli su spomen-obilježje na mjestu pogibije Andrije Marića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; 

Andrija Marić je posmrtno unaprijeđen u čin bojnika i proglašen herojom Domovinskog rata.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hrvatska pjesnikinja iz Australije Marija Dubravac - Brisbane napisala je pjesmu ''Banjalučki ratnik'' 'posvećenu pokojnome Andriji Mariću, zaboravljenoj legendi Vukovara'''.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=3315.0 |title=Andriji Mariću, zaboravljenoj legendi Vukovara |author=Marija Dubravac Brisbane |date=15. prosinca 2015. |accessdate=4. prosinca 2020. |archive-date=7. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200807235832/http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=3315.0 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Marić, Andrija}}
[[Kategorija:Životopisi, Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u ratu u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>eava9pj1pa7w8mqcyak23rqbtxmkq6l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aston Martin F1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>693008</id>
    <revision>
      <id>7567375</id>
      <parentid>7478962</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:31:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14556" sha1="j0ep7hih7x3hevr0701xb5ailp8qqk5" xml:space="preserve">{{Infookvir F1 momčad
| Naziv_konstruktora = {{Z|UK}} Aston Martin-Mercedes
| Puno_ime           = Aston Martin Cognizant Formula One Team
| Sjedište           = {{Z|UK}} Silverstone, [[Velika Britanija]]
| Šef                = {{Z|KAN}} Lawrence Stroll &lt;br&gt; {{Z|RUM}} Otmar Szafnauer
| Vozači             = {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]] &lt;br/&gt; {{Z|KAN}} [[Lance Stroll]]
| Šasija             = Aston Martin AMR21
| Motor              = [[Mercedes AMG F1|Mercedes]] V6 t h 1.6
| Gume               = [[Pirelli]]
| Utrke              = 11
| Prva_utrka         = [[Velika nagrada Bahreina]] [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] 
| Prva_pobjeda       = -
| Zadnja_pobjeda     = -
| Zadnja_utrka       = [[Velika nagrada Mađarske]] [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]
| Naslovi_k          = 0
| Naslovi_v          = 0
| Pobjede            = 0
| Dvostruke_pobjede  = 0
| Pole_position      = 0
| Najbrži_krugovi    = 0
| Podiji             = 1
}}
{| class=&quot;infobox&quot;
|-
| style=&quot;background:#efefef;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot;| '''Aston Martin (konstruktor)'''
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 align=center width=322px
|- align=center width=300px
|}
|-
| '''Vozači'''
| {{Z|UK}} [[Roy Salvadori]] &lt;br&gt; {{Z|SAD}} [[Carroll Shelby]] &lt;br&gt; {{Z|FRA}} [[Maurice Trintignant]]
|- 
| '''Momčad'''
| David Brown Ltd.
|-
| '''Utrke'''
| 6
|-
| '''Prva utrka'''
| [[Velika nagrada Nizozemske]] [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]]
|-
| '''Prva pobjeda'''
| -
|-
| '''Posljednja pobjeda''' 
| -
|-
| '''Posljednja utrka'''
| [[Velika nagrada Velike Britanije]] [[Formula 1 – sezona 1960.|1960.]]
|-
| '''Vozački naslovi'''
| 0
|-
| '''Konstruktorski naslovi'''
| 0
|-
| '''Pobjede'''
| 0
|-
| '''Postolja'''
| 0
|-
| '''Bodovi'''
| 0
|-
| '''Prvo startno mjesto'''
| 0
|-
| '''Najbrži krugovi'''
| 0
|}

'''Aston Martin F1''' je naziv jednog od sportskih odjela britanske automobilske tvrke luksuznog proizvođača [[Aston Martin]] i natjecateljske ekipe koja se natječe u utrkama [[Formula 1|Formule 1]].

== Formula 1 ==

=== Aston Martin kao konstruktor ===
Aston Martin je pod vodstvom Sir Davida Browna krenuo vrlo ambiciozno, s ciljem natjecanja u Svjetskom prvenstvu sportskih automobila i Svjetskom automobilističkom prvenstvu kako se tada zvala [[Formula 1]]. Na utrci [[24 sata Le Mansa]] 1959. godine Aston Martinov model DBR1 zauzeo je prve dvije pozicije, a s jednim krugom razlike pobjedu je odnio vozački tandem [[Roy Salvadori]] i [[Carroll Shelby]], ispred momčadskih kolega [[Maurice Trintignant|Mauricea Trintignanta]] i [[Paul Frère|Paula Frèrea]] u drugom Aston Martin DBR1 bolidu. Brown je s istim dvojcem krenuo i u Formulu 1, a ulazak u danas najelitnije automobilističko natjecanje kasnio je upravo zbog razvoja sportskog automobila DBR1, koji je bio postavljen kao prioritet.&lt;ref&gt; [https://www.gp1.hr/2021/01/povijest-aston-martina-u-automobilistickim-natjecanjima/ Povijest Aston Martina u automobilističkim natjecanjima] ''GP1''. Objavljeno u 17. siječnja 2021. Pristupljeno 18. siječnja 2021. &lt;/ref&gt; Bolid DBR4 bio je planiran za sezonu [[Formula 1 – sezona 1958.|1958.]] John Wyer koji je bio na čelu Aston Martinovog projekta u Formuli 1, rekao je da bi novi bolid mogao izazvati Maserati 250F, bolid s kojim je [[Juan Manuel Fangio]] osvojio svoj peti naslov [[Formula 1 – sezona 1957.|1957.]] [[Tony Brooks]] je izjavio da je DBR4 znatno upravljiviji bolid od [[Vanwall]] VW5 koji je [[Formula 1 – sezona 1958.|1958.]] pobijedio na šest utrka.&lt;ref&gt; [https://www.motorsportmagazine.com/articles/single-seaters/f1/aston-martins-f1-history-60-years-since-its-last-race Aston Martin's F1 history: 60 years since its last race] ''Motorsport Magazine''. Objavljeno u 31. siječnja 2020. Pristupljeno 18. siječnja 2021. &lt;/ref&gt;

==== [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] ====
[[File:Aston Martin DBR4 Mallory Park.JPG|220px|thumb|left|Aston Martin DBR4 iz [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] (slikano na Mallory Parku 2009.)]]
Aston Martin je s modelom DBR4 pogonjen Aston Martinovim RB6 L6 2.5 motorom u [[Formula 1|Formuli 1]] debitirao na [[VN Nizozemske|Velikoj nagradi Nizozemske]] [[Formula 1 – sezona 1959.|1959.]] godine, trećoj utrci sezone koja se vozila [[31. svibnja]]. Za momčad David Brown Ltd. vozili su [[Roy Salvadori]] i [[Carroll Shelby]]. S desetim i trinaestim mjestom u kvalifikacijama, vozači zbog kvara na bolidu nisu uspjeli završiti utrku. Nakon što su preskočili utrku u [[VN Francuske|Francuskoj]], na stazi Aintree na [[VN Velike Britanije|Velikoj nagradi Velike Britanije]], Salvadori je priredio iznenađenje u kvalifikacijama, odvezavši krug identičnim vremenom kao i osvajač ''pole positiona'' [[Jack Brabham]] u [[Cooper]]-[[Coventry Climax|Climaxu]] – 1 minutu i 58,0 sekundi.&lt;ref&gt; [https://www.statsf1.com/en/1959/grande-bretagne/qualification.aspx 1959 British Grand Prix] ''Stats F1''. Pristupljeno 14. siječnja 2021. &lt;/ref&gt; No pošto je Brabham prvi postavio vrijeme, startao je prvi na gridu. S druge strane Shelby je u tim kvalifikacijama odvezao šesto najbrže vrijeme. No utrka nije dobro započela za Salvadorija i Shelbyja. Nakon što su već u prvom krugu loše startali te izgubili, svaki po sedam mjesta, oba vozača su već u drugom i trećem krugu morala u boks. Razlog je bio prelijevanje punog spremnika za gorivo, prvo na Shelbyjevom bolidu, da bi nakon toga i Salvadori preventivno ušao u boks. Vozači su se vratili u utrku tek na 13. i 21. mjestu. Na kraju je Shelby odustao šest krugova prije kraja utrke zbog problema s magnetskim zavojnicama na motoru, dok je Salvadori završio na šestom mjestu, krug iza pobjednika Brabhama.&lt;ref&gt; [https://www.motorsportmagazine.com/archive/article/august-1959/9/12th-british-grand-prix 1959 British Grand Prix race report - A walk-over for British cars] ''Motorsport Magazine''. Objavljeno u kolovozu 1959. Pristupljeno 14. siječnja 2021. &lt;/ref&gt; Nakon što su još jednu utrku u [[VN Njemačke|Njemačkoj]] na [[Nürburgring]]u preskočili, vratili su se na [[VN Portugala|Velikoj nagradi Portugala]]. U kvalifikacijama su zauzeli 12. i 13. mjesto s više od 10 sekundi zaostatka za [[Stirling Moss|Stirlingom Mossom]] na ''pole positionu''.&lt;ref&gt; [https://www.statsf1.com/en/1959/portugal/qualification.aspx 1959 Portugese Grand Prix] ''Stats F1''. Pristupljeno 14. siječnja 2021. &lt;/ref&gt; Sutradan su oba vozača uspjela završiti utrku, zauzevši šestu i osmu poziciju. Zadnja utrka sezone za Aston Martin bila je [[Velika nagrada Italije]]. U kvalifikacijama su se mučili, dok je u utrci Salvadori morao odustati zbog kvara na motoru, a Shelby je završio na desetom mjestu. Tako je britanska momčad svoju prvu sezonu u Formuli 1 završila bez osvojenog boda, s nastupom na četiri od mogućih devet utrka.

==== [[Formula 1 – sezona 1960.|1960.]] ====

Za novu sezonu krenulo se s razvojem novog DBR5 modela, koji je u odnosu na svoga prethodnika imao poboljšane performanse ovjesa, no s masivnim motorom na prednjem dijelu bolida nije se mogao nositi s konkurentima čiji su motori bili postavljeni na stražnjem dijelu. Novi bolid ipak nije bio spreman za početak sezone, te je [[Roy Salvadori]] na [[VN Nizozemske|Velikoj nagradi Nizozemske]] krenuo sam s prošlogodišnjim modelom. U samu utrku nije startao jer je organizator odbio isplatiti momčad Aston Martina. Novi DBR5 bio je spreman tek na sedmoj utrci sezone za [[VN Velike Britanije|Veliku nagradu Velike Britanije]] na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]], a Salvadoriju se kao momčadski kolega pridružio [[Maurice Trintignant]]. U kvalifikacijama je Salvadori zauzeo 13. mjesto s 4,8 sekundi zaostatka za najbržim [[Jack Brabham|Jackom Brabhamom]], dok je Trintignant ostvario tek 21. najbolje vrijeme. U utrci je Salvadori morao odustati zbog problema s upravljačem u 44. krugu, dok je Trintignant utrku završio na jedanaestom mjestu.&lt;ref&gt; [https://www.statsf1.com/en/1960/grande-bretagne.aspx 1960 British Grand Prix] ''Stats F1''. Pristupljeno 27. siječnja 2021. &lt;/ref&gt; S obzirom na to da momčad nije ostvarivala očekivane rezultate te nije osvojila niti jedan bod, Aston Martin je odlučio napustiti Formulu 1 te se u potpunosti posvetiti utrkama sportskih automobila. Tadašnji vlasnik [[Aston Martin]]a David Brown, shvatio je kako je bolje povući se nakon samo pet utrka nego spiskati mnogo novca na razvoj novog bolida i motora koji nisu imali nikakve veze s tadašnjim cestovnim ni ostalim trkaćim modelima tvrtke.&lt;ref&gt;[https://telesport.telegram.hr/price/iz-aston-martina-najavljuju-ulazak-u-f1-pa-i-vlastiti-motor-jesu-li-sisli-s-uma/ Iz Aston Martina najavljuju ulazak u F1, pa i vlastiti motor: jesu li sišli s uma?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220930074109/https://telesport.telegram.hr/price/iz-aston-martina-najavljuju-ulazak-u-f1-pa-i-vlastiti-motor-jesu-li-sisli-s-uma/ |date=30. rujna 2022. }} ''Telesport''. Objavljeno 6. listopada 2017. Pristupljeno 27. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;

=== Aston Martin kao sponzor ===
Povratak Aston Martina u [[Formula 1|Formulu 1]] nije se nazirao gotovo pola stoljeća, a onda je David Richards, osnivač tvrtke Prodrive, dobio priliku za ulazak njegove momčadi u Formulu 1 [[Formula 1 – sezona 2008.|2008.]] Do toga ipak nije došlo, no s obzirom na vlasništvo njegovog konzorcija nad Aston Martinom, britanski se proizvođač automobila ponovno počeo spominjati u kontekstu Formule 1. Richards je tada otklonio tu mogućnost, a prije novog neuspješnog pokušaja da uđe sa svojom momčadi u Formulu 1 [[Formula 1 – sezona 2010.|2010.]] godine izjavio je kako postoji mogućnost da momčad nosi ime Aston Martina. Aston Martin se u Formulu 1 vratio [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] godine kao sponzor momčadi [[Red Bull Racing]], a od [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] do [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] imao je ulogu naslovnog sponzora te momčadi.&lt;ref&gt; [https://www.formula1.com/en/latest/article.aston-martin-to-become-red-bull-title-sponsor-in-2018.1HIhDOGGzuugSuoscKceK2.html Aston Martin to become Red Bull title sponsor in 2018] ''Formula 1''. Objavljeno 25. rujna 2017. Pristupljeno 30. siječnja 2021. &lt;/ref&gt;

=== Aston Martin kao momčad ===
Dana [[31. siječnja]] [[2020.]] stigla je vijest da će momčad [[Racing Point]] od [[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]] postati Aston Martin. [[Aston Martin]] je prihvatio ponudu Lawrencea Strolla od 200 milijuna funti za 20% udjela u kompaniji. Britanski proizvođač se nalazio u teškoj financijskoj situaciji te im je hitno bila potrebna financijska injekcija za nastavak poslovanja, a Strollova ponuda bila je privlačnija od konkurentske kineske ponude jer je uključivala i rebrendiranje F1 momčadi Racing Pointa. Aston Martinov ugovor s [[Red Bull Racing|Red Bullom]] je istekao na kraju [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] tako da su brendiranje u Formuli 1 nastavili na ovaj način.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/racing-point-2021-postaje-aston-martin-nakon-strollove-kupnje/ Racing Point 2021. postaje Aston Martin nakon Strollove kupnje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213015930/https://maxf1.net/racing-point-2021-postaje-aston-martin-nakon-strollove-kupnje/ |date=13. veljače 2021. }} ''MAXF1''. Objavljeno 31. siječnja 2020. Pristupljeno 30. siječnja 2021.&lt;/ref&gt; U travnju 2020. je stigla vijest da je [[Toto Wolff]], izvršni direktor i suvlasnik [[Mercedes AMG F1|Mercedesove]] momčadi, kupio je 4.77% dionica Aston Martina. S obzirom na to da je [[Daimler AG|Daimler]] također dioničar Aston Martina, Wolff sa svojim osobnim ulaganjem nije bio u sukobu interesa kad je riječ o njegovoj ulozi u Mercedesovim aktivnostima. Također, Aston Martin je 2021., kao i Racing Point 2020., koristio Mercedesove motore i mjenjače. Daimler je 2013. kupio 5% dionica bez prava glasa u zamjenu za isporuku motora i elektronike za buduće Aston Martinove automobile, a danas je Daimler glavni Aston Martinov dobavljač i ima pravo veta na buduće investicijske partnere.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/toto-wolff-kupio-udio-u-aston-martinu/ Toto Wolff kupio udio u Aston Martinu] ''MAXF1''. Objavljeno 19. travnja 2020. Pristupljeno 30. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;

Vozačku postavu za 2021. su trebali činiti [[Lance Stroll]], sin Lawrencea Strolla i [[Sergio Pérez]], koji je [[30. kolovoza]] [[2019.]] produljio ugovor s Racing Pointom na još tri godine, nakon što je [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] stigao u momčad koja se tada zvala [[Force India]].&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/perez-potpisao-novi-trogodisnji-ugovor-za-racing-point/ Perez potpisao novi trogodišnji ugovor za Racing Point] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210209163818/https://maxf1.net/perez-potpisao-novi-trogodisnji-ugovor-za-racing-point/ |date=9. veljače 2021. }} ''MAXF1''. Objavljeno 30. kolovoza 2019. Pristupljeno 30. siječnja 2021.&lt;/ref&gt; No unatoč Pérezovom ugovoru, [[10. rujna]] [[2020.]] je stigla službena vijest da će umjesto Péreza voziti [[Sebastian Vettel]] kojem je krajem 2020. istekao ugovor s [[Scuderia Ferrari|Ferrarijem]].&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/vettel-potvrden-za-aston-martin-2021-perez-napusta-momcad/ Vettel potvrđen za Aston Martin 2021., Perez napušta momčad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201030042229/https://maxf1.net/vettel-potvrden-za-aston-martin-2021-perez-napusta-momcad/ |date=30. listopada 2020. }} ''MAXF1''. Objavljeno 10. rujna 2020. Pristupljeno 30. siječnja 2021.&lt;/ref&gt; Početkom 2021. Aston Martin je potvrdio novi višegodišnji ugovor s američkom [[Informatička tehnologija|IT]] korporacijom Cognizant čime će imati pretežno zeleni vizualni identitet nakon što su prošle dvije i pol sezone pod imenom Racing Point, imali pretežno ružičasti identitet zbog naslovnoga sponzora BWT.&lt;ref&gt;[https://maxf1.net/aston-martin-potvrdio-visegodisnji-ugovor-s-it-korporacijom-cognizant/ Aston Martin potvrdio višegodišnji ugovor s IT korporacijom Cognizant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210127155208/https://maxf1.net/aston-martin-potvrdio-visegodisnji-ugovor-s-it-korporacijom-cognizant/ |date=27. siječnja 2021. }} ''MAXF1''. Objavljeno 7. siječnja 2021. Pristupljeno 30. siječnja 2021.&lt;/ref&gt;

'''[[Formula 1 – sezona 2021.|2021.]]'''

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.astonmartinf1.com/en-GB/ Aston Martin F1 Team] - ''Official website''
*[https://www.statsf1.com/en/aston-martin.aspx Aston Martin] - ''Stats F1''

{{Vozači i momčadi Formule 1}}
[[Kategorija:Momčadi Formule 1]]
[[Kategorija:Formula 1 u Ujedinjenom Kraljevstvu]]</text>
      <sha1>j0ep7hih7x3hevr0701xb5ailp8qqk5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miodrag Krivokapić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>694361</id>
    <revision>
      <id>7567406</id>
      <parentid>7334668</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>207741</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2681" sha1="g6la8yf67e1d4k3vjrudlwi5locsc0h" xml:space="preserve">{{filmski umjetnik
|ime             = Miodrag Krivokapić
|rodno ime       = 
|slika           =
|veličina        = 
|rođenje         = [[22. travnja]] [[1949.]]
|smrt            = 
|pseudonim       =
|godine rada     = [[1975.]] – 
|važnije uloge   = Stipe Žulj u seriji ''[[Kud puklo da puklo (TV serija)|Kud puklo da puklo]]''&lt;br /&gt;Šukrija Hećimić u seriji ''[[Lud, zbunjen, normalan]]''&lt;br /&gt;Martin Strugar u seriji ''[[Počivali u miru]]''&lt;br /&gt;Ilija Kapara u seriji ''[[Mačak pod šljemom]]'' 
|važniji filmovi = 
|mjesto rođenja  = [[Peć (grad)|Peć]]
|zanimanje       = [[glumac]]
|web             =   
}} '''Miodrag Krivokapić''' ([[Peć (grad)|Peć]], [[22. travnja]] [[1949.]]) [[srbija]]nski je [[glumci|glumac]].

== Životopis ==
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, živio je i u [[Nikšić]]u u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] a Akademiju za kazališnu i filmsku umjetnost (AKFU), odsjek [[glumci|glume]], diplomirao je [[1975.]] u [[Zagreb]]u. Želio je studirati glumu u Beogradu, ali nije imao prilike, pa je otišao u Zagreb.&lt;ref&gt;Mario Marinić, [https://www.nacional.hr/danas-71-rodendan-slavi-glumac-miodrag-krivokapic/ ''Miodrag Krivokapić napunio 71 godinu: ‘U Zagrebu sam se rodio kao glumac’''], nacional.hr, 22. travnja 2020. Preuzeto 4. veljače 2021.&lt;/ref&gt; Iste godine kada je diplomirao, postaje član [[Dramsko kazalište Gavella|Dramskoga kazališta Gavella]], u kojem ostaje dvije godine, da bi zatim prešao u [[Hrvatsko narodno kazalište]] (HNK) u Zagrebu i tu ostaje do [[1986.]], kada postaje slobodan umjetnik. Od [[2005.]] do danas je član Narodnog kazališta u [[Beograd]]u.&lt;ref&gt;[https://www.narodnopozoriste.rs/lat/umetnici/miodrag-krivokapic Miodrag Krivokapić Prvak Drame], narodnopozoriste.rs, pristupljeno 7. srpnja 2024.&lt;/ref&gt;

Igrao je i u Teatru &quot;&amp;TD&quot; u Zagrebu i na festivalima: [[Dubrovačke ljetne igre]], [[Splitsko ljeto]], a kasnije na [[Subotički dramski festival|Subotičkom festivalu]], kao i na Festivalu [[Budva - grad teatar]]. Snimio je više od trideset igranih [[film]]ova, oko 30 TV-[[drama]] i desetak TV-[[serija]].

Veliku popularnost na televiziji stekao je ulogom Ilije Kapare u seriji TV Zagreb &quot;[[Mačak pod šljemom]]&quot;. U povijesnoj drami &quot;Konstantin&quot; povodom 1700 godina [[Milanski edikt|Milanskog edikta]] glumi [[lik]] cara [[Konstantin]]a u starijim godinama.

Njegov sin je glumac [[Bojan Krivokapić]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Krivokapić, Miodrag}}
[[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]]
[[Kategorija:Srbijanski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Srbijanski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Životopisi, Peć (grad)]]
[[Kategorija:Srbi na Kosovu]]</text>
      <sha1>g6la8yf67e1d4k3vjrudlwi5locsc0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Art+Feminism</title>
    <ns>0</ns>
    <id>694512</id>
    <revision>
      <id>7567357</id>
      <parentid>6586303</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:52:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14208" sha1="6vn56biswno1nk3byssb7zpij35mqez" xml:space="preserve">
[[Datoteka:ArtAndFeminism logo with wordmark.svg|alt=logo kampanje|mini|glavni logo kampanje,&lt;br /&gt;no koriste mnoge varijacije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:ArtAndFeminism_logos |title=Category:ArtAndFeminism logos - Wikimedia Commons |work=commons.wikimedia.org |language=en |accessdate=2021-02-22}}&lt;/ref&gt;]]
'''Umjetnost i Feminizam''' (stilizirano kao '''Art + Feminism)''' je godišnja globalna kampanja za dodavanje sadržaja na [[Wikipedija|Wikipediji]] o umjetnicama. Projekt su osnovali Siân Evans, Jacqueline Mabey, Michael Mandiberg i Laurel Ptak,&lt;ref name=&quot;ArtNews20150310&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.artnews.com/art-news/news/artfeminisms-2015-wikipedia-edit-a-thon-adds-334-articles-on-female-artists-3745/ |title=Art+Feminism’s 2015 Wikipedia Edit-a-thon Adds 334 Articles on Female Artists |last=Ghorashi |first=Hannah |date=2015-03-10 |work=ARTnews.com |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt; a opisan je kao &quot;masovni multinacionalni napor da se ispravi opetovana pristranost u Wikipediji, koju nesrazmjerno pišu muškarci i o njima&quot;.&lt;ref name=&quot;ArtNews20140206&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.artnews.com/art-news/news/art-and-feminism-wikipedia-editathon-creates-pages-for-women-artists-2385/ |title=101 Women Artists Who Got Wikipedia Pages This Week |last=Cembalest |first=Robin |date=2014-02-06 |work=ARTnews.com |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt;

Inauguracijska kampanja Art + Feminism 2014. privukla je 600 volontera na 30 odvojenih događaja.&lt;ref name=&quot;ArtNews20150310&quot;&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ArtNews20140206&quot;&gt;&lt;/ref&gt; Sljedeće je godine 1.300 volontera prisustvovalo na 70 događaja u 17 zemalja na četiri kontinenta. Više od 18.000 ljudi stvorilo je ili poboljšalo približno 84.000 članaka na Wikipediji na 1.260 događaja globalno (podaci iz 2020.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://observer.com/2020/08/wikipedia-edit-a-thon-virtual-national-museum-of-women-in-the-arts/ |title=National Museum of Women in the Arts to Host Wiki Edit-a-thon Focused on Women of Color |date=2020-08-09 |work=Observer |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje ==
[[Datoteka:Art+Feminism_founders_Siân_Evans,_Mackenzie_Mack,_Michael_Mandiberg,_Jacqueline_Mabey_(47222382612).jpg|lijevo|mini| Siân Evans, McKensie Mack, Michael Mandiberg i Jacqueline Mabey (slijeva udesno).]]
Art + Feminism započeo je kada je knjižničarka [[Artstor]]a, [[Siân Evans]] dizajnirala projekt za žene i umjetnost za Društvo umjetničkih knjižnica Sjeverne Amerike.&lt;ref name=&quot;Good 2015&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://magazine.good.is/articles/making-the-internet-less-sexist |title=Mass Wikipedia Edit To Make The Internet Less Sexist |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150905012521/http://magazine.good.is/articles/making-the-internet-less-sexist |archivedate=5. rujna 2015. |author=Feinstein |first=Laura |date=2. ožujka 2015. |work=magazine.good.is |publisher=Good Worldwide |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; Evans je razgovarala s kolegicom kustosicom Jacqueline Mabey, koja je bila impresionirana organizacijom suradnika Wikipedije za uređivanje događaja u znak sjećanja na [[Ada Lovelace|Adu Lovelace]]. Mabey je razgovarala s Michaelom Mandibergom, profesorom na gradskom sveučilištu u New Yorku koji je Wikipediju uključivao u nastavi. Mandiberg je zauzvrat razgovarao s Laurel Ptak, suradnicom iz neprofitne umjetnosti Eyebeam, koja je pristala pomoći u planiranju događaja. Tada je tim unovačio lokalne Wikipediste Dorothy Howard, Wikipedijanku u rezidenciji Vijeća knjižnice oblasti New York, i [[Richard Knipel|Richarda Knipel]], koji je tada zastupao lokalno grupu suradnika Wikipedije putem New York City Wikimedije.

Jedan od razloga za uspostavljanje projekta Art + Feminism bio je odgovor na negativnu medijsku pokrivenost Wikipedia-inim kataloškim sustavom.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Meet the Editors Fighting Racism and Sexism on Wikipedia |url=https://www.wired.com/2015/03/wikipedia-sexism/ |work=Wired |accessdate=2021-02-08 |id=1059-1028 |language=en-us}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Opinion {{!}} Wikipedia’s Sexism Toward Female Novelists (Published 2013)|url=https://www.nytimes.com/2013/04/28/opinion/sunday/wikipedias-sexism-toward-female-novelists.html|work=The New York Times|date=2013-04-24|accessdate=2021-02-08|id=0362-4331|language=en-US|last=Amanda Filipacchi}}&lt;/ref&gt; Projekt nastavlja popunjavati praznine u sadržaju na Wikipediji i povećavati broj suradnica/ka.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://observer.com/2015/02/moma-to-host-wikipedia-edit-a-thon-to-repair-art-world-gender-imbalance/ |title=MoMA to Host Wikipedia Edit-a-Thon to Repair Art World Gender Imbalance |date=2015-02-18 |work=Observer |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.kqed.org/forum/201503130900/wikipedias-gender-and-race-gaps |title=Wikipedia's Gender and Race Gaps |work=KQED |language=en-us |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt; Samo oko 17 posto biografija na Wikipediji odnosi se na žene, a samo oko 15 posto urednika Wikipedije su žene.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-38243211 |title=As it happened: Record-breaking number of women added to Wikipedia |work=BBC News |language=en-gb |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt; Kira Wisniewski imenovana je izvršnom direktoricom Art + Feminism 2020. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://artandfeminism.org/ |title=Home |work=Art + Feminism |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}&lt;/ref&gt;

== Događanja ==
[[File:Art_+_Feminism_Edit-a-thon_at_the_Museum_of_Modern_Art_March_7,_2015_(English_Subtitles).webm|desno|mini|Video Art+Feminism edit-a-thon,  [[MoMA]], 2015. godine]]
Izvan Sjedinjenih Američkih Država, događaj iz 2015. medijski je bio pokriven i drugdje, uključujući Australiju,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.dailylife.com.au/news-and-views/dl-opinion/where-are-all-the-australian-feminist-writers-on-wiki-20150305-13whkj.html |title=Where are all the Australian feminist writers on Wiki? |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160827145253/http://www.dailylife.com.au/news-and-views/dl-opinion/where-are-all-the-australian-feminist-writers-on-wiki-20150305-13whkj.html |archivedate=27. kolovoza 2016. |author=Ford |first=Clementine |date=6. ožujka 2015. |work=dailylife.com.au |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; Kanadu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.winnipegfreepress.com/local/celebrating-womens-success-theres-a-wiki-for-that-295572241.html |title=Celebrating women's success? There's a wiki for that |author=Botelho-Urbanski |first=Jessica |date=9. ožujka 2015. |work=Winnipeg Free Press |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; Kambodžu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.phnompenhpost.com/wiki-activists-help-write-cambodian-womens-history |title=Wiki activists help to write Cambodian women's history, Post Weekend, Phnom Penh Post |author=Murray |first=Bennett |date=7. ožujka 2015. |work=The Phnom Penh Post |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; Indiju,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.deccanherald.com/content/464071/edit-thon-women-bridge-wikimedia.html |title=Edit-a-thon for women to bridge Wikimedia gender gap |author=Shruthi |first=H M |date=7. ožujka 2015. |work=Deccan Herald |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; Novi Zeland&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.stuff.co.nz/dominion-post/capital-life/capital-day/67027282/Blessed-are-the-geeks-shaping-history |title=Blessed are the 'geeks' shaping history &amp;#124; Stuff.co.nz |author=O'Neil |first=Andrea |date=6. ožujka 2015. |work=stuff.co.nz |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; i Škotsku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.deadlinenews.co.uk/2015/03/05/dundee-to-join-in-global-feminism-arts-campaign/ |title=Dundee to join in global feminism arts campaign |author=Malcolm |first=Bob |date=5. ožujka 2015. |work=deadlinenews.co.uk |accessdate=17. listopada 2015. |archive-date=9. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150909202118/http://www.deadlinenews.co.uk/2015/03/05/dundee-to-join-in-global-feminism-arts-campaign/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Unutar Sjedinjenih Država događaj je medijski propraćen najviše u New Yorku&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2015/03/06/moma-to-host-wikipedia-editing-marathon-to-improve-coverage-of-women-in-the-arts/?_r=1 |title=MoMA to Host Wikipedia Editing Marathon, to Improve Coverage of Women in the Arts |author=Schuessler |first=Jennifer |date=6. ožujka 2015. |work=[[The New York Times]] |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; pa u Kaliforniji&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.eastbayexpress.com/CultureSpyBlog/archives/2015/03/04/east-bay-schools-to-host-art-and-feminism-wikipedia-edit-a-thons |title=East Bay Schools to Host Art and Feminism Wikipedia Edit-A-Thons |author=Bos |first=Sascha |date=4. ožujka 2015. |work=eastbayexpress.com |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://sdcitybeat.com/article-13948-wikipedias-women-problem.html |title=Wikipedia's women problem |author=Morlan |first=Kinsee |date=2. ožujka 2015. |work=sdcitybeat.com |accessdate=18. listopada 2015. |archive-date=21. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160321224610/http://sdcitybeat.com/article-13948-wikipedias-women-problem.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kansasu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://kcur.org/post/kansas-city-edit-thon-aims-close-gender-gap-wikipedia |title=Kansas City Edit-A-Thon Aims To Close Gender Gap On Wikipedia |author=Rodriguez |first=Lisa |date=27. ožujka 2015. |work=kcur.org |accessdate=18. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; Pennsylvaniji,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://news.psu.edu/story/345990/2015/02/23/arts-and-entertainment/college-arts-and-architecture-host-%E2%80%98edit-thon%E2%80%99 |title=College of Arts and Architecture to host 'Edit-a-Thon' to improve Wikipedia Cove |author=Marshall |first=Amy Milgrub |date=23. veljače 2015. |work=news.psu.edu |accessdate=17. listopada 2015. |archive-date=11. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150711063041/http://news.psu.edu/story/345990/2015/02/23/arts-and-entertainment/college-arts-and-architecture-host-%E2%80%98edit-thon%E2%80%99 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Texasu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.dailytexanonline.com/2015/03/04/ut-school-of-information-to-host-feminist-wikipedia-edit-a-thon |title=UT School of Information to host feminist Wikipedia Edit-a-thon |author=Kallus |first=Megan |date=4. ožujka 2015. |work=The Daily Texan |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt; i West Virginiji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://wvpublic.org/post/wiki-gender-gap-be-discussed-morgantown |title=Wiki Gender Gap to Be Discussed in Morgantown &amp;#124; West Virginia Public Broadcasting |author=Board |first=Glynis |date=3. ožujka 2015. |work=wvpublic.org |accessdate=18. listopada 2015. |archive-date=25. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151025175050/http://wvpublic.org/post/wiki-gender-gap-be-discussed-morgantown |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

2020. godine, zbog zabrinutosti od [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], događaj je održan virtualno, putem aplikacije za video konferencije Zoom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.houstoniamag.com/arts-and-culture/2020/05/virtual-edit-a-thon-aims-to-make-wikipedia-more-houston-artistically-inclusive |title=Can a Virtual Edit-a-Thon make Wikipedia More Inclusive? |author=Landry |first=Katelyn |date=2020-05-14 |work=Houstonia Magazine |language=en-US |accessdate=2020-07-17}}&lt;/ref&gt;

== Recepcija ==
Sadržaj koji su pridonijeli sudionici u uređivanju događaja prati se na koordinacijskom forumu na Wikipediji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.artnews.com/2015/03/10/artfeminisms-2015-wikipedia-edit-a-thon-adds-334-articles-on-female-artists/ |title=Art+Feminism's 2015 Wikipedia Edit-a-thon Adds 334 Articles on Female Artists |author=Ghorashi |first=Hannah |date=10. ožujka 2015. |work=ARTnews |accessdate=18. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt;

U studenom 2014. časopis ''Foreign Policy'' imenovao je Evans, Mabey, Mandiberga, Richarda Knipela, Dorothy Howard i Ptak kao „globalne mislioce“ za rješavanje rodnih pristranosti na Wikipediji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://globalthinkers.foreignpolicy.com/#chroniclers/detail/evans-mabey-mandiberg-ptak-howard-knipel |title=A World Disrupted: The Leading Global Thinkers of 2014 &amp;#124; Siân Evans, Jacqueline Mabey, Michael Mandiberg, Richard Knipel, Dorothy Howard, Laurel Ptak |author=staff |date=Studeni 2014. |work=Foreign Policy |accessdate=17. listopada 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Recepcija u Hrvatskoj i regiji ===
Art i Feminizam je inspirirao [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW inicijativu]] i o njemu su pisali na portalu [[Vox Feminae]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Art+Feminism: Odgovor na manjak žena na Wikipediji – VoxFeminae |url=https://voxfeminae.net/feministyle/artfeminism-odgovor-na-manjak-zena-na-wikipediji/ |access-date=2021-09-07 |website=voxfeminae.net}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==

* [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]]

== Izvori ==
{{Izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* {{Službena|https://www.artandfeminism.org/}}
* [[https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Meetup/ArtAndFeminism|A+F Meetup]] na EN Wikipediji 
* {{Citiranje časopisa |author=Mirk |first=Sarah |title=An Epic Feminism Edit-a-thon Takes Aim at Wikipedia's Gender Gap |url=https://bitchmedia.org/post/an-epic-edit-a-thon-takes-aim-at-wikipedias-gender-gap |date=24. siječnja 2014. |journal=[[Bitch (magazine) |Bitch]] |access-date=8. veljače 2021. |archive-date=12. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160312022542/https://bitchmedia.org/post/an-epic-edit-a-thon-takes-aim-at-wikipedias-gender-gap |url-status=dead }}
* {{Citiranje weba |url=http://blog.wikimedia.org/2014/02/19/wikipedias-art-feminism-edit-a-thon/ |title=Wikipedia's Art &amp; Feminism Edit-A-Thon and the Gender Gap |author=Cogdill |first=Caitlin |date=19. veljače 2014. |publisher=[[Zaklada Wikimedija]]}}
* [https://www.artstor.org/ Artstor]
[[Kategorija:Wikipedija]]
[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Umjetnost]]
[[Kategorija:Aktivizam]]</text>
      <sha1>6vn56biswno1nk3byssb7zpij35mqez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hercegovački ustanak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>697622</id>
    <revision>
      <id>7567166</id>
      <parentid>7567010</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47706" sha1="5q7g66jje317caj4xf7iqyyvvlcaij7" xml:space="preserve">{{Jubilarni članak|234.000}}
{{Oružani sukob
|naziv        = Hercegovački ustanak
|dio          = [[Velika istočna kriza|Velike istočne krize]]
|slika        = [[Datoteka:1878 - Hand-Karte von Bosnien, der Herzegovina, Novibazar, Montenegro und dem österreichisch-ungarischen Küsten Gebiete.jpg|400px]]
|opis slike   = Karta Bosne i Hercegovine 1878.
|datum        = [[19. lipnja]] [[1875.]] – [[20. listopada]] [[1878.]]
|mjesto       = [[Osmansko Carstvo]]
|povod        = 
|teritorij    = Austro-Ugarska je [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|okupirala Bosnu i Hercegovinu]]
|ishod        = Pobjeda [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i hercegovačkih ustanika pod vodstvom [[Ivan Musić|Ivana Musića]]
|sukobljeni1  = [[Vojvodina Donja Hercegovina]] &lt;br&gt; Hercegovački katolici &lt;br&gt; Hercegovački pravoslavci &lt;br&gt;[[Datoteka:Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg|23px|border]] [[Datoteka:Flag_of_Hungary_(1915-1918;_angels;_3-2_aspect_ratio).svg|23px|border]] [[Austro-Ugarska]] (od [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine 1878.]]) &lt;br&gt;'''Potpora:''' &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg|23px|border]] [[Datoteka:Flag_of_Hungary_(1915-1918;_angels;_3-2_aspect_ratio).svg|23px|border]] [[Austro-Ugarska]] ([[de jure]] neutralna do [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine 1878.]]) &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Kneževina Crna Gora]] (tijekom nekoliko perioda)&lt;br&gt; &lt;hr&gt; Prološko-livanjska četa &lt;br&gt; &lt;hr&gt;Hercegovački ustanici&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 112.&quot; /&gt; &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]]  Crnogorski dobrovoljci &lt;br&gt; [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Kneževina Crna Gora]] (od lipnja 1876.)
|sukobljeni2  = '''Pristaše [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]]''' &lt;br&gt; Bosanski ustanici&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 112.&quot; /&gt; &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] Srpski dobrovoljci &lt;br&gt; [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Kneževina Srbija]] (od lipnja 1876.) &lt;br&gt; &lt;hr&gt; '''Pristaše [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]]''' &lt;br&gt; Bosanski ustanici &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] Srpski dobrovoljci &lt;br&gt; [[#Strani dobrovoljci|Strani dobrovoljci]]
|sukobljeni3  = {{Z|OSM}} [[Osmansko Carstvo]]
|zapovjednik1 = [[Ivan Musić]] &lt;br&gt; [[Andrija Raič]] &lt;br&gt; [[Mišo Tomašević]] &lt;br&gt; &lt;hr&gt; [[Stjepan Krešić (ustanički vođa)|Stjepan Krešić]] &lt;br&gt; [[Bono Šarić]] &lt;br&gt; &lt;hr&gt; [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Nikola I. Petrović Njegoš]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Peko Pavlović]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Mašo Vrbica]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Montenegro_(1860–1905).svg|23px|border]] [[Petar Vukotić]]
|zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]] &lt;br&gt; [[Miroslav Hubmajer]]&lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Trivo Amelica]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Golub Babić]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Janko Bajalica]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Mileta Despotović]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Mićo Ljubibratić]] &lt;br&gt; &lt;hr&gt;[[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1835–1882).svg|23px|border]] [[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] (kao Petar Mrkonić)
|zapovjednik3 = {{Z|OSM}} [[Abdul Aziz]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Murat V.]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Abdul Hamid II.]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Derviš Ibrahim-paša]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Ahmed Hamdi-paša]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Čerkez Reuf-paša]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Jenišehirli Ibrahim-paša]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Mehmed Nazif-paša]]&lt;br&gt;{{Z|OSM}} [[Ahmed Mahzar-paša]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Ahmed Muhtar-paša]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Server-paša]] &lt;br&gt; {{Z|OSM}} [[Sulejman-paša]]
|jačina1      = 
|jačina2      = 
|jačina3      = 
|postrojbe1   = 
|postrojbe2   = 
|postrojbe3   = 
|posljedice1  = 
|posljedice2  = 
|posljedice3  = 
|bilješke     = {{n|150 000}} poginulih (1875. – 1878.)&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 107.&quot; /&gt; &lt;br&gt;preko {{n|270.000}} raseljenih (1875.)&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 107.&quot; /&gt;
}}
'''Hercegovački ustanak''' ili '''Bosanskohercegovački ustanak''' naziv je ustanka koji je izbio 19. lipnja 1875. u selu [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevu]] te se proširio diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], tada u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ustanak je uzrokovao [[Velika istočna kriza|Veliku istočnu krizu]].

Protiv osmanske vlasti borile su se različite skupine ustanika (u tadašnjim je izvorima za njih korišten naziv ''ustaše'')&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 28.&quot; /&gt; različitih ciljeva.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 108.&quot; /&gt; [[Austro-Ugarska]], [[Kneževina Crna Gora]], [[Rusko Carstvo]] i [[Kneževina Srbija]] pritom su nastojale ostvariti vlastite teritorijalne interese.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 108.&quot; /&gt; S druge strane, pojedinci su se borili za ideološke ciljeve. Primjerice, seljaci su se borili za bolje životne uvjete i prava, dok se [[Miroslav Hubmajer]], stranac koji je izabran za vođu bosanskih ustanika, borio za [[panslavenizam|sveslavenstvo]] i [[marksizam|marksističku]] [[svjetska revolucija|svjetsku revoluciju]], iako su [[Karl Marx]], [[Friedrich Engels]] i socijalističke partije bile pristaše Osmanskog Carstva.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 120.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 237.&quot; /&gt;  

Starija [[historiografija]] ustanak pogrešno prikazuje kao zajednički ustanak [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 107.&quot; /&gt; Brojne vođe ustanka protivile su se Srbiji i njezinim teritorijalnim željama.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 109.&quot; /&gt; Nije postojalo zajedničko vodstvo, već su vođe brojnih skupina djelovale neovisno jedna o drugoj.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 119.&quot; /&gt; Bosanski ustanak završio je neuspjehom, bez ijedne značajne bitke ili događaja.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 128.&quot; /&gt; Srbija i Crna Gora međusobno su se borile za prevlast.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 109.&quot; /&gt;

Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko {{Broj|150.000}} osoba,&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 107.&quot; /&gt; više nego tijekom [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992. – 1995.) u kojem je poginulo više od {{Broj|100.000}} osoba.&lt;ref name=&quot;HE BiH&quot; /&gt;

== Teritorijalne pretenzije ==
Crna Gora i Srbija isprva nisu ratovale protiv Osmanskog Carstva, ali su aktivno podupirale ustaničke skupine.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 109.&quot; /&gt; Zbog različitih pogleda na budućnost Bosne i Hercegovine, Srbija i Crna Gora podupirale su različite skupine ustanika, nastojeći oslabiti utjecaj suparničke strane. Obje su strane pritom pokušavale potkopati i oslabiti ustaničke skupine koje je podržavao suparnik.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 109–110.&quot; /&gt; Crnogorski knez [[Nikola I. Petrović Njegoš]] htio je da Srbija pomogne ustanicima u Hercegovini, ali ne izravno, već uz posredstvo Crne Gore, kako bi se smanjio utjecaj Srbije.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 113.&quot; /&gt; Srbija je željela [[aneksija|anektirati]] čitavu Bosnu i Hercegovinu, a Crna Gora sva područja istočno od [[Neretva|Neretve]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 109–110.&quot; /&gt; Javno mnijenje u Srbiji i Crnoj Gori podupiralo je ulazak obiju zemalja u rat.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 129.&quot; /&gt;

Pristaše [[Miroslav Hubmajer|Miroslava Hubmajera]], glavnog vođe bosanskog ustanka, zalagali su se za podjelu Bosne i Hercegovine između [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]] i Crne Gore. Većinski dio pripao bi Hrvatskoj, a manji dio Crnoj Gori, čime bi Srbija ostala bez ikakvih teritorijalnih dobitaka.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 109.&quot; /&gt;

== Uzroci ustanka ==
Među uzrocima Hercegovačkog ustanka navode se: oslobođenje od osmanske vladavine,&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 141–143.&quot; /&gt; nepovoljni životni uvjeti,&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 143–153.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nikić1981&quot; details=&quot;str. 85–88.&quot; /&gt; učestale suše,&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 150.&quot; /&gt; nasilje nad [[kršćani]]ma,&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 153–161.&quot; /&gt; nejednakost između [[muslimani|muslimana]] i kršćana,&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 153.&quot; /&gt; postojanje korumpiranog pravnog sustava koji je pretežito favorizirao muslimane,&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 154.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nikić1981&quot; details=&quot;str. 81–85.&quot; /&gt; mnogobrojni porezi,&lt;ref name=&quot;Nikić1981&quot; details=&quot;str. 69–78.&quot; /&gt; osmanski [[feudalizam|feudalni]] sustav.&lt;ref name=&quot;Nikić1981&quot; details=&quot;str. 78–81.&quot; /&gt;

=== Posjet Franje Josipa I. Dalmaciji ===
[[Datoteka:Frane Josip I.jpg|thumb|200px|Spomenik Franji Josipu I. u [[Nacionalni park Krka|Nacionalnom parku Krka]]]]
[[Gyula Andrássy stariji|Gyula Andrássy]], tadašnji ministar vanjskih poslova Austro-Ugarske, 29. siječnja 1875. na sjednici Krunskog vijeća predlagao je potencijalne teritorijalne pretenzije Austro-Ugarske prema Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 189.&quot; /&gt; Kasnije je donesena odluka da će austrougarski car [[Franjo Josip I.]] tijekom proljeća 1875. posjetiti [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciju]], pogranični teritorij Austro-Ugarske.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 189.&quot; /&gt; Njegovo putovanje započelo je 10. travnja kada je posjetio [[Zadar]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 190.&quot; /&gt; Petnaest dana kasnije započeo je obilazak područja koja su se nalazila uz granicu s osmanskom Hercegovinom.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 190.&quot; /&gt; Cara su u tim područjima dočekale mnogobrojne delegacije iz Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 191–193.&quot; /&gt; Članovi delegacija iznosili su caru probleme svojih zajednica te svoju odanost.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 191.&quot; /&gt; Nazivali su ga svojim kraljem (Franjo Josip I. je imao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije).&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 192–195.&quot; /&gt; Car je izjavio da će im pokušati pomoći, što je potaklo Hercegovce da započnu ustanak.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 191.&quot; /&gt;

== Tijek ustanka u Hercegovini ==
=== Početak ustanka i neuspjeli mirovni pregovori ===
Prema tadašnjim svjedocima, povod ustanka bilo je tjeranje katolika da sudjeluju u gradnji ceste koja bi povezivala Salakovac s [[Jablanica|Jablanicom]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 202.&quot; /&gt; Povijesni izvori ne navode točnu lokaciju i vrijeme izbijanja Hercegovačkog ustanka.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 203.&quot; /&gt;

Mnogi povjesničari pogrešno navode da su pravoslavci u [[Nevesinje|Nevesinju]] 27. lipnja 1875. započeli ustanak.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 204.&quot; /&gt; Taj događaj, poznat kao ''Nevesinjska puška'', odvio se 27. lipnja po tadašnjem [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]], odnosno 9. srpnja po današnjem [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 204.&quot; /&gt;

Ustanak su 19. lipnja 1875. podigli katolici u selu [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevo]] (župa [[Gabela]]).&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 214.&quot; /&gt; Započeo je zauzimanjem ondašnjeg mosta preko rijeke [[Krupa (Hutovo blato)|Krupe]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 214.&quot; /&gt; Potom su zauzeti klanci u [[Burmazi (Stolac, BiH)|Burmazima]] i [[Gornje Hrasno|Hrasnu]] (južno od [[Stolac (BiH)|Stoca]]).&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 214.&quot; /&gt; 

[[Osmansko Carstvo|Osmanski]] diplomati optuživali su [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] za pokretanje ustanka.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 216.&quot; /&gt; Austro-Ugarska je zauzela neutralni stav o ustanku te nije dozvoljavala slanje pomoći ustanicima.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 217.&quot; /&gt; Ustaničke vođe utvrdile su da ustanak ne može biti uspješan bez potpore Austro-Ugarske, stoga su pokušale pregovarati s Osmanlijama o uvjetima prekida ustanka.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 217.&quot; /&gt; Osmanlije su također htjele da se ustanak riješi mirnim putem.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 217.&quot; /&gt; Uz pomoć [[franjevci|franjevaca]], Osmanlije su uspjele dogovoriti prestanak ustanka u [[Zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 217–218.&quot; /&gt; Ondje se nisu odvijali značajni sukobi za vrijeme ostatka ustanka.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 218.&quot; /&gt; Brojni ondašnji ustanici pridružili su se donjohercegovačkim ustanicima.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 244.&quot; /&gt; S druge strane, pregovori Osmanlija s donjohercegovačkim ustanicima nisu bili uspješni.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 223.&quot; /&gt;  

=== Širenje ustanka ===
[[Datoteka:Don_Ivan_Musić_6.jpg|thumb|200px|[[Ivan Musić]], vođa hercegovačkih ustanika]]
Dana 9. srpnja ustanku su se pridružili nevesinjski pravoslavci.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 225.&quot; /&gt; Ustanak se potom proširio iz Hercegovine na susjednu Bosnu.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 225.&quot; /&gt; Katolici [[Popovo polje|Popova]] i [[Zažablje|Zažablja]]&lt;!---dio Zažablja je u BiH---&gt; pridružili su se ustanku nakon skupštine koja je održana tijekom noći s 20. na 21. srpnja.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 227.&quot; /&gt; Ustanak se proširio na područje zapadno od [[Neretva|Neretve]] 21. srpnja.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 245.&quot; /&gt; Na srpanjskoj skupštini održanoj u selu [[Trebinja]], za katoličkog vođu izabran je [[Ivan Musić]], župnik u [[Ravno|Ravnom]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 229.&quot; /&gt; Otprilike 2000 katolika i pravoslavaca prisustvovalo je skupštini u [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavali]], održanoj istog mjeseca.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 229.&quot; /&gt; Dogovorena je suradnja te je za zajedničkog vođu izabran Musić koji je zapovijedao nad većinski katoličkom ustaničkom vojskom od oko 2000 vojnika.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 229–230.&quot; /&gt; Ustanike od tada podupire [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 230.&quot; /&gt; Krajem srpnja ustanici u donjoj Hercegovini napali su i skoro ubili [[Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija|mostarskog mitropolita]] Ignjatija.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 223.&quot; /&gt;

=== Osmanska ofenziva tijekom ljeta 1875. ===
[[Datoteka:Herzegovinian rayah on the Dalmatian border.jpg|thumb|300px|Ilustracija hercegovačkog pučanstva na dalmatinskoj granici]]
Nakon međunarodnog pritiska, Austro-Ugarska je u kolovozu dozvolila Osmanskom Carstvu da iskrca oko tisuću vojnika morskim putem preko [[Klek]]a u [[Neumski zaljev|Neumskom zaljevu]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 246., 261.&quot; /&gt; Iskrcavanje na Kleku označilo je prekretnicu u ratu.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 266.&quot; /&gt; Iskrcani vojnici bili su odsječeni od unutrašnjosti Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 246.&quot; /&gt; Procjenjuje se da je do kraja iduće godine preko Kleka došlo oko 30.000 osmanskih vojnika.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 266.&quot; /&gt; Kako bi se uspostavila veza sa snagama na Kleku, osmanske snage iz unutrašnjosti napale su i zauzele most preko Krupe tijekom noći s 30. na 31. srpnja.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 247.&quot; /&gt; Uslijedio je bijeg lokalnog stanovništva preko granice.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 247.&quot; /&gt; Narednih dana Osmanlije su zapalile mnoga sela, uključujući [[Dračevo (Čapljina, BiH)|Dračevo]] u kojem je izbio ustanak.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 247–248., 262.&quot; /&gt; Paralelno su osmanske snage iz pravca Stoca napale sela Burmazi i Hrasno.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 249.&quot; /&gt; Mnogobrojna hercegovačka naselja su depopulirana, a u Dalmaciji je do kraja godine bilo više od 13 tisuća izbjeglica.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 250–251.&quot; /&gt; U kolovozu se Marijan Papac s 2000 ustanika zaputio u planinske krajeve gdje je spašavao [[Transhumanca |transhumantne stočare]] sa stokom.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 52.&quot; /&gt;

=== Prekid zajedničkog djelovanja ustanika ===
[[Datoteka:Mico_Ljubibratic_1875_HumL.png|thumb|200px|[[Mićo Ljubibratić]]]]
[[Kneževina Srbija|Srbija]] i [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]] pretendirale su na Hercegovinu te su potkopavale ambicije druge strane.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 267.&quot; /&gt; [[Mićo Ljubibratić]], vođa prethodnih protuosmanskih ustanaka, neslužbeno je poslan iz Srbije u Hercegovinu kako bi distancirao ustanike od Crne Gore te ih približio Srbiji.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 110.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 268.&quot; /&gt; Crna Gora je znala za skrivenu pozadinu Ljubibratićevog djelovanja te mu je neuspješno pokušala diplomatskim putem onemogućiti dolazak u Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 275.&quot; /&gt; Strane publikacije prikazivale su Ljubibratića kao najznačajniju osobu ustanka.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 277.&quot; /&gt; Vodio je tijekom sredine kolovoza pokušaj zauzimanja [[Trebinje|Trebinja]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 278.&quot; /&gt; Taj pothvat je propao zbog raspada suradnje između frakcija pod vodstvom Ljubibratića, Musića i Crnogoraca.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 278–280.&quot; /&gt; Ustanici koje je podržavala Crna Gora i Osmanlije zajedno su napali kod mjesta [[Dražin Do]] Ljubibratićeve i Musićeve ustanike.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 280.&quot; /&gt; Musićeva vojska se potom odvojila od zajedničkih napora ustanika.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 281.&quot; /&gt; U međuvremenu ustanici nisu uopće pokušali ugroziti osmanske položaje na Kleku iako su preko Kleka dolazila osmanska pojačanja.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 279., 282.&quot; /&gt; Tek su ga prilikom dolaska novih osmanskih vojnika u rujnu 1875. pokušale napasti Ljubibratićeva i crnogorska frakcija od kojih je potonju vodio [[Peko Pavlović]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 282–283.&quot; /&gt; Trebali su napasti Osmanlije kod Klepovice, no do napada nije došlo zbog kašnjenja dijela ustanika i zato što su novopridošli osmanski vojnici već prošli Klepovicu te se u tom trenutku nalazili u [[Gradac (Neum, BiH)|Gradcu]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 283.&quot; /&gt; Na kraju su se sukobili kod [[Prapratnica|Prapratnice]] u jednoj od značajnih bitaka ustanka.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 283.&quot; /&gt; Ljubibratićeve snage ponovno su bile izdane, no ovaj put su ustanici pod vodstvom Pavlovića napustili bitku.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 285.&quot; /&gt;

=== Novi pokušaji primirja i bitke ===
Nakon prekida suradnje između različitih ustaničkih skupina, Musić i pojedine pravoslavne ustaničke vođe sklopili su dogovor s Osmanlijama po kojem je 19 donjohercegovačkih sela prestalo sudjelovati u ustanku, dok su se Osmanlije obvezale da ih neće napadati u budućnosti.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 286–287.&quot; /&gt; Srbi i Crnogorci smatrali su ih izdajicama.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 288.&quot; /&gt; U znak osvete Crnogorci i drugi pravoslavci počinili su masakre nad stanovništvom tih sela.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 289–290.&quot; /&gt; Nakon pregovora s pravoslavcima, Musićeve snage ponovno su se priključile ustanku, no Musić je i dalje održavao odnose s Osmanlijama.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 290–291.&quot; /&gt; Ta Musićeva odluka nije se svidjela Austro-Ugarskoj niti Katoličkoj Crkvi, koja mu je suspendirala svećeničke dužnosti te je Musić tako prestao biti ravanjski župnik.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 293.&quot; /&gt;

Tijekom ostatka godine i početkom 1876. vođeni su neuspješni pregovori između ustanika, Osmanlija i drugih zemalja.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 312.&quot; /&gt; Tijekom tog razdoblja došlo je do kratkotrajnog smirivanja sukoba.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 312.&quot; /&gt; Ustanici su početkom 1876. zauzeli puteve koji vode do [[Trebinje|Trebinja]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 313.&quot; /&gt; Crna Gora je s ustanicima, uključujući Musićeve snage, formirala zajedničko vojno vodstvo predvođeno [[Petar Vukotić|Petrom Vukotićem]] te je tako Crna Gora postala nadređena hercegovačkim ustanicima.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 313–314.&quot; /&gt; Tijekom siječnja 1876. odvile su se bitke kod Gluhe Smokve ili Radovan-Ždrijela, Kleka i Klepovice.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 313–316.&quot; /&gt;

=== Povratak ustanka u zapadnoj Hercegovini i masovna uhićenja ustanika ===
Nakon što su ustanici postali podređeni Crnoj Gori, Ljubibratić više nije mogao utjecati na njihovo približavanje Srbiji, stoga se vratio u Srbiju gdje mu je zadano da pokuša utjecati na zapadnohercegovačke i južnobosanske katolike.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 317–318.&quot; /&gt; Kako bi ostvario svoj cilj morao je surađivati s Musićem, koji je dotad bio nesklon Ljubibratiću.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 318.&quot; /&gt; Tijekom noći s 2. na 3. ožujka njihove snage prešle su preko [[Neretva|Neretve]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 319.&quot; /&gt; Tijekom narednih dana uslijedilo je paljenje osmanskih fortifikacija od [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuka]] do [[Gorica (Grude, BiH)|Gorice]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 319.&quot; /&gt; Umjesto da pridobiju lokalno stanovništvo, Ljubibratićevi ustanici su ga odbili i napadali.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 320.&quot; /&gt; Austro-Ugarska je bila nezadovoljna nedavnim događanjima te je uhitila Ljubibratića nakon što je prešao granicu.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 321.&quot; /&gt; Kasnije je bio smješten u [[Linz]]u i [[Graz]]u prije nego što mu je u ožujku 1877. dozvoljen povratak u Srbiju.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 321.&quot; /&gt; Njegova se vojska u međuvremenu pridružila [[#Prološko-livanjska četa|livanjskim ustanicima]], dok se Musićeva vojska nakon povećanja broja osmanskih vojnika u zapadnoj Hercegovini povukla u donju Hercegovinu preko Dalmacije, gdje su mnogobrojni vojnici uhićeni i zatvoreni na jadranske otoke.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 322–323.&quot; /&gt; 

=== Bijeg ustanika s otoka i prisilni povratak izbjeglica === 
Pristaše ustanka, tj. obični civili, uspjeli su spasiti stotine zatvorenih ustanika na [[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]], [[Pag]]u i [[Vis]]u te transportirati ih u Hercegovinu unatoč nadzoru svih luka.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 324–325.&quot; /&gt; Tijekom ožujka 1876. zabranjen je rad odborima za pomoć ustanicima koji su djelovali po Dalmaciji te od tada djeluju ilegalno.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 327.&quot; /&gt; Osmansko Carstvo je 28. ožujka objavilo da se sve izbjeglice moraju vratiti u Hercegovinu tijekom naredna četiri tjedna.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 328.&quot; /&gt; Zbog pritiska Austro-Ugarske 18 tisuća izbjeglica odlučilo se za povratak.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 328–330.&quot; /&gt; Preostalim izbjeglicama vlasti su ukinule pomoć, što je dovelo do gladi, raznih bolesti i velikog broja smrti.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 330–333.&quot; /&gt; Nakon pritiska javnosti i 24 zastupnika [[Carevinsko vijeće|Carevinskog vijeća]] uvedena je financijska pomoć oboljelima.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 333–334.&quot; /&gt; Unatoč obećanoj amnestiji, povratnici u Hercegovini su napadani.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 334–335.&quot; /&gt; Osim Osmanlija, napadali su ih i ustanici koji su ih smatrali izdajicama, što je dovelo do rasta broja izbjeglica umjesto očekivanog smanjenja.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 334–335.&quot; /&gt;

=== Regionalni rat ===
[[Datoteka:Bitka na Vucijem Dolu.png|thumb|300px|Ilustracija crnogorsko-osmanske [[Bitka kod Vučjeg Dola|bitke kod Vučjeg Dola]]]]
Nakon dolaska dodatnih osam tisuća vojnika, [[Ahmed Muhtar-paša]] je 20. travnja 1876. objavio rat Crnoj Gori, no taj rat je okončan nakon pritiska europskih sila.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 336.&quot; /&gt; 

Pod pritiskom javnosti, Srbija i Crna Gora su tijekom ljeta&lt;!---POVIJESNI IZVORI SE NE SLAŽU OKO DATUMA (18., 28., 30. 6., POSTOJI MEDU NJIMA ZBRKA IZMEDU JULIJANSKOG I GREGORIJANSKOG KALENDARA, PREGLEDAVAO SAM TADASNJE NOVINE I NIJE MI JASNO STO TOCNO MOGU SMATRATI OBJAVOM RATA ZBOG NEPRECIZNOG JEZIKA. KAKOGOD, SVAKI DATUM SE ODNOSI NA POCETAK LJETA. NAJRANIJI DATUM, 18.6. JE PO JULIJANSKOM KALENDARU 1876., NAPOMENU JE PISAO SURADNIK:CROXYZ---&gt; objavile rat Osmanskom Carstvu te tako započele [[Prvi srpsko-turski rat]] i [[Crnogorsko-turski rat (1876. – 1878.)|Crnogorsko-turski rat]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 129.&quot; /&gt; [[Austro-Ugarska]] je i dalje ostala neutralna.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 342.&quot; /&gt; Bosanski pravoslavci proglasili su srpskog kneza [[Milan Obrenović (kralj)|Milana IV. Obrenovića]] za svog kneza, a hercegovački pravoslavci crnogorskog kneza [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikolu I. Petrovića Njegoša]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 342.&quot; /&gt; Ti proglasi doveli su do razdora hrvatsko-srbijanskih odnosa.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 347.&quot; /&gt; Tim proglasima također su se protivili bosanskohercegovački katolici.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 349.&quot; /&gt;

Crnogorska vojska, predvođena Nikolom I., uspjela je prodrijeti do [[Bišina (Nevesinje, BiH)|Bišine]], nedaleko od [[Mostar]]a.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 342.&quot; /&gt; Nije uspjela zadržati osvojena područja te se počela povlačiti.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 342–344.&quot; /&gt; 
Osmanska vojska doživjela je 28. srpnja težak poraz kod mjesta [[Vučji Do]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 346.&quot; /&gt; U međuvremenu je dio crnogorske vojske 11. srpnja napredovao do [[Klek]]a, no nije uspio osvojiti [[Neum]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 343.&quot; /&gt; Pravoslavni ustanici natjerali su donjohercegovačke katolike u izbjeglištvo, ovaj put na područje pod osmanskom kontrolom.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 352.&quot; /&gt;

Rat je bio katastrofalan za Srbiju te je zahvaljujući Rusiji 1. studenog 1876. dogovoreno primirje, a končan mir 28. veljače 1877.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 353.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 129.&quot; /&gt; No, Crna Gora je i dalje ratovala s Osmanskim Carstvom.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 353.&quot; /&gt;

=== Musićev put u Beč ===
Musić, čije su snage i dalje morale djelovati na strani Crne Gore, odlučio je u studenom 1876. otići u [[Beč]] s pritajenom namjerom da Donja Hercegovina postane dijelom Austro-Ugarske.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 355–357.&quot; /&gt; Javnosti je prezentirano da je Musić prešao granicu kako bi posjetio bolesnu majku te da su austrougarske vlasti neprijateljski nastrojene prema njemu.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 355–359.&quot; /&gt; Crna Gora je tražila oslobođenje Musića.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 360.&quot; /&gt; Musiću je dozvoljen put u Beč, no nije mu dozvoljen sastanak s carom jer bi bilo nemoguće da sastanak ostane tajan.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 362–363.&quot; /&gt; Zabranjeno mu je posjećivati druga mjesta izuzev Beča kako ne bi utjecao na Hrvate, no to se ispostavilo nemogućim jer je svugdje svečano dočekan.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 363–366.&quot; /&gt; U Beču je stekao potporu državnog vrha.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 368–369.&quot; /&gt; U redovima Musićeve vojske katolici su bili skloni Austro-Ugarskoj, za razliku od većine pravoslavaca.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 371.&quot; /&gt;

=== Rusko-turski rat ===
{{glavni|Rusko-turski rat (1877. – 1878.)}}
[[Austro-Ugarska]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] donijele su 15. siječnja 1877. tajnu [[Budimpeštanska konvencija 1877.|Budimpeštansku konvenciju]] prema kojoj je Austro-Ugarska u budućnosti smjela okupirati Bosnu i Hercegovinu pod uvjetom da ostane neutralna u [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|budućem rusko-turskom ratu]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 394.&quot; /&gt; Taj rat započeo je 24. travnja kada je Rusija objavila rat Osmanskom Carstvu.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 395.&quot; /&gt; Zahvaljujući uspješnoj ruskoj ofenzivi, rat se okrenuo u korist Crne Gore i ustanika.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 396.&quot; /&gt; Crna Gora je pod pritiskom Austro-Ugarske odustala od hercegovačke ofenzive te se usredotočila na istočno bojište.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 396.&quot; /&gt; Rusko-turski rat okončan je primirjem 31. siječnja 1878., odnosno [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] 3. ožujka.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 396–397.&quot; /&gt; Prema odredbama tog mirovnog ugovora Bosna i Hercegovina trebala je steći autonomiju.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 397.&quot; /&gt; Europske sile bile su nezadovoljne Sanstefanskim mirom te su tražile reviziju mira.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 405.&quot; /&gt;

=== Sudbina Bosne i Hercegovine i Berlinski kongres ===
[[Datoteka:Europe_1878_map_en.png|thumb|300px|Karta Europe 1878.]]
{{glavni|Berlinski kongres}}
Stanovnici Bosne i Hercegovine imali su različite poglede na daljnju budućnost svojih krajeva.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 407–408.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot; details=&quot;str. 153.&quot; /&gt; Bosanskohercegovački katolici, uključujući Musića, nisu htjeli pasti pod kontrolu Crne Gore.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 408.&quot; /&gt; Austro-Ugarska je bila izbor mnogih katolika, ali i pravoslavnih ustaničkih vođa.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 408.&quot; /&gt; No, dio katolika je umjesto austrougarske vlasti tražio autonomiju Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 408.&quot; /&gt; Austro-Ugarskoj su se protivili pravoslavci.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 408.&quot; /&gt; Muslimani također nisu podržavali austrougarsku opciju, iako im je bila prihvatljivija nego srbijanska i crnogorska aneksija.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 411.&quot; /&gt;

Kako ne bi dodatno narušila odnos s Austro-Ugarskom, Crna Gora se odrekla svojih teritorijalnih želja u Hercegovini te je obznanila da će sudjelovati u potencijalnoj pacifikaciji hercegovačkih pravoslavaca i muslimana.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 409–410.&quot; /&gt;

Kako bi se okončali sukobi u Europi, 1878. godine održan je Berlinski kongres.&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot; details=&quot;str. 155.&quot; /&gt; Na njemu je Austro-Ugarska tvrdila da sukobi u Bosni i Hercegovini neće prestati ako Bosna i Hercegovina dobije autonomni status ili ako bude podijeljena između Srbije i Crne Gore.&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot; details=&quot;str. 155.&quot; /&gt; Svi delegati Berlinskog kongresa, uključujući predstavnike Osmanskog Carstva, prihvatili su prijedlog [[Britansko Carstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] po kojem je Austro-Ugarskoj dopušteno [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjesti Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot; details=&quot;str. 155.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 406., 411.&quot; /&gt;

=== Zaposjedanje Bosne i Hercegovine ===
[[Datoteka:Austro-Hungarian_campaign_in_Bosnia_and_Herzegovina_in_1878_-_map.jpg|300px|thumb|Karta austrougarskih operacija tijekom [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine]]]]
{{glavni|Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.}}
Uoči [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|zaposjedanja Bosne i Hercegovine]] dogovoreno je da Musićeve snage koje su se prema Musiću sastojale od 500 ustanika, odnosno maksimalno 3000 u slučaju ranijih priprema, zadrže svoje postojeće pozicije u [[Popovo polje|Popovu]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 412–413.&quot; /&gt; 

Dio bosanskohercegovačkih muslimana i pravoslavaca odlučio se oružano usprotiviti austrougarskoj okupaciji.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 414–415.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot; details=&quot;str. 148.&quot; /&gt; Austrougarska vojska ušla je u Hercegovinu 1. kolovoza, nekoliko dana nakon ulaska u Bosnu.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 407.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot; details=&quot;str. 164.&quot; /&gt; Pobijedivši pobunjenike, zauzela je [[Ljubuški]] 2., [[Čitluk]] 4., [[Mostar]] 5., a [[Stolac (BiH)|Stolac]] 8. kolovoza.&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot; details=&quot;str. 164.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 417–419.&quot; /&gt; U okolici potonjeg grada došla je vojska koju su činili bosanskohercegovački muslimani i pravoslavci, ali i Crnogorci.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 419–420.&quot; /&gt; Ta vojska je 16. kolovoza opkolila Stolac.&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot; details=&quot;str. 164.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 422.&quot; /&gt; Protiv okupacijskih snaga unutar opkoljenog grada borilo se i stanovništvo grada.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 422–423.&quot; /&gt; Sutradan je započela ofenziva kroz [[Vidovo polje]], no okončana je već idućeg dana.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 424.&quot; /&gt; Pobunjenici su narednih dana pokušali doprijeti do [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaja]] i [[Buna (rijeka)|Bune]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 424–425.&quot; /&gt; U tom dijelu Hercegovine stanje se promijenilo nakon dolaska austrougarske vojske u [[Dubravska visoravan|Dubrave]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 425.&quot; /&gt; U međuvremena su austrougarski vojnici i dalje bili opkoljeni u stolačkoj tvrđavi, no uspješno su se branili topovima.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 426.&quot; /&gt; Čuvši topove, a ne znajući za stvarno stanje u Stocu, Musić se s oko 1200 vojnika zaputio prema Stocu.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 427.&quot; /&gt; Nakon što su pobijedili pobunjenike u [[Poplat (Stolac, BiH)|Poplatu]], pobunjenička vojska je pobjegla što je rezultiralo prestankom opsade stolačke tvrđave.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 430–433.&quot; /&gt; Musićeva vojska je potom 31. kolovoza opkolila i zauzela [[Ljubinje]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 436.&quot; /&gt; Austrougarska i Musićeva vojska zauzele su [[Trebinje]] 7. i 8. rujna.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 437.&quot; /&gt; Do kraja godine zauzeta je čitava Bosna i Hercegovina.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 438.&quot; /&gt;

== Ustaničke skupine u Bosni ==
=== Pristaše Petra Karađorđevića ===
[[Datoteka:Petar_Karadjordjevic_1875.jpg|thumb|200px|[[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]] za vrijeme ustanka]]
[[Petar I. Karađorđević|Petar Karađorđević]], budući kralj [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], borio se u Bosni pod imenom Petar Mrkonić.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 110.&quot; /&gt; Petar je sa svojim ocem [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandrom]], bivšim knezom Srbije, dotad živio u egzilu.&lt;ref name=&quot;Leček2009&quot; /&gt; Petar je bio [[pretendent]] na prijestolje Bosne i Srbije, dok je Srbijom tada vladao [[Milan Obrenović (kralj)|Milan IV. Obrenović]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 111–112.&quot; /&gt; Srbija je na granici postavila vojsku kako bi onemogućila dobrovoljcima iz Srbije da se pridruže Petrovoj vojsci.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 112.&quot; /&gt; Njegove snage posljednji put su se sukobile s Osmanlijama 25. prosinca 1875. kod Dobrog Sela koje su zauzele.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 124.&quot; /&gt; Uskoro je Petar napustio Bosnu jer je njegova vojska tijekom ustanka pretrpjela izrazito velike gubitke.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 124.&quot; /&gt; Premda njegova uloga u ustanku nije bila značajna, starija [[historiografija]] ga je prikazivala kao najvažniju osobu ustanka.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 133.&quot; /&gt; Godine 1925. po njemu je Varcar Vakuf preimenovan u [[Mrkonjić Grad]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 133.&quot; /&gt;

=== Pristaše Miroslava Hubmajera ===
[[Datoteka:Miroslav_Hubmajer.jpg|thumb|200px|[[Miroslav Hubmajer]], vođa bosanskih ustanika]]
[[Miroslav Hubmajer]], također znan kao Friedrich Hubmayer i Crni Miro, bio je vojni zapovjednik u [[Austrougarska vojska|austrougarskoj vojsci]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 115.&quot; /&gt; Smatrao se [[Slovenac|Slovencem]], iako je bio iz [[Nijemci|njemačke]] obitelji.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 115.&quot; /&gt; Bio je pristaša [[jugoslavenstvo|jugoslavenstva]] i [[socijalizam|socijalizma]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 120.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 115.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 118–119.&quot; /&gt;

Hubmajer se pridružio ustanicima u selu [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]] kod [[Trebinje|Trebinja]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 115.&quot; /&gt; Postao je poznat nakon što je uz pedesetak ustanika uspješno proveo opsadu [[Donji Drijen|Drijena]] krajem kolovoza 1875.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 116.&quot; /&gt; Hubmajer se prvotno borio u Hercegovini, a u studenom 1875. postao je vođa bosanskih ustanika.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 119.&quot; /&gt; Idućeg mjeseca u [[Javnica|Jamnici]] (današnjoj Javnici kod [[Dvor (općina)|Dvora]] u [[Banovina|Banovini]], tada dijelom Austro-Ugarske) izabran je za vođu svih bosanskih ustanika, pritom pobijedivši protukandidata [[Petar I. Karađorđević|Petra Mrkonića (Karađorđevića)]].&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 121–122.&quot; /&gt; Izbor Hubmajera, koji je bio stranac, a ne Srbin, nije zadovoljio sve koji su sudjelovali u izboru vođe.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 123.&quot; /&gt; Odlučeno je da će Hubmajer voditi većinu vojske, dok će ostatak vojske biti podijeljen na tri čete.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 123.&quot; /&gt; Zapovjednici tih četa odbili su poslušnost.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 123.&quot; /&gt; 

Hubmajer je s oko 450 vojnika pokušao prijeći austrougarsko-osmansku granicu kako bi zauzeo [[Bosanska Kostajnica|Tursku Kostajnicu]] (današnju Bosansku Kostajnicu).&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 126.&quot; /&gt; Sa svojim odredom krenuo je iz Dvora prema [[Kuljani (Dvor)|Kuljanima]] gdje je trebao prijeći rijeku [[Una|Unu]] unaprijed dogovorenim brodovima, no tim brodovima nije bilo ni traga.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 126.&quot; /&gt; Nakon tog neuspjeha, bosanski ustanici potjerali su Hubmajera i strance te izabrali svećenike Dukića i Karana za svoje zapovjednike.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 128.&quot; /&gt;

=== Prološko-livanjska č&lt;!--- NE MIJENJATI NASLOV JER NA OVU SEKCIJU LINKA ČLANAK RANIJE---&gt;eta  ===
Ubojstvo franjevca [[Lovro Karaula|Lovre Karaule]] 20. srpnja 1875. uzrokovalo je širenje ustanka na [[Livno|livanjski]] kraj.&lt;ref name=&quot;Nikić2000&quot; details=&quot;str. 77–79.&quot; /&gt; Stanovnici tog područja formirali su prološko-livanjsku če&lt;!--NE MIJENJATI--&gt;tu koju je činilo 500 do 2000 ustanika čiji je zapovjednik bio [[Stjepan Krešić (ustanički vođa)|fra Stjepan Krešić]], a njeno sjedište se nalazilo na planini [[Kamešnica|Kamešnici]].&lt;ref name=&quot;Nikić2000&quot; details=&quot;str. 79., 81.&quot; /&gt; Prvi okršaj s Osmanlijama odvio se 28. kolovoza kada su ustanici zapalili Vaganj-kulu na [[Vaganj]]u.&lt;ref name=&quot;Nikić2000&quot; details=&quot;str. 83.&quot; /&gt; Kasnije je tijekom godine pokušano ujedinjenje prološko-livanjske čete s ustaničkim skupinama koje su vodili [[Mićo Ljubibratić]] i [[Ivan Musić]], no do tog ujedinjenja nije došlo jer je Austro-Ugarska uhitila Ljubibratića nakon što je prestao granicu.&lt;ref name=&quot;Nikić2000&quot; details=&quot;str. 88–89.&quot; /&gt; Ljubibratićeva vojska se potom pridružila prološko-livanjskoj četi.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 322–323.&quot; /&gt; Prema livanjskoj kronici [[Jeronim Vladić|fra Jeronima Vladića]] u bitci u Bukovim klancima 1876. 25 ustanika je u devetosatnoj bitci uspjela pobijediti osmansku vojsku koju je činilo 1100 vojnika.&lt;ref name=&quot;Nikić2000&quot; details=&quot;str. 95–96.&quot; /&gt; Nakon što su ustanici pod vodstvom [[Mileta Despotović|Milete Despotovića]] u studenom 1876. napali osmansku opskrbu hrane, došlo je do intervencije Austro-Ugarske čija su vojska i žandari prešli granicu i uhitili 78 ustanika.&lt;ref name=&quot;Nikić2000&quot; details=&quot;str. 97.&quot; /&gt; Preostali ustanici potom su prešli u prološko-livanjsku četu.&lt;ref name=&quot;Nikić2000&quot; details=&quot;str. 98.&quot; /&gt;

== Strani dobrovoljci ==
Diljem [[Europa|Europe]], u [[Kanada|Kanadi]], [[San Francisco|San Franciscu]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] osnivani su odbori za pomoć ustanicima.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 239.&quot; /&gt; Dobrovoljci diljem [[Europa|Europe]] borili su se u Hercegovačkom ustanku za različite strane.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 114.&quot; /&gt; Ukupan broj dobrovoljaca je nepoznat.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 112.&quot; /&gt; Prema jednom izvještaju u obližnjem [[Dubrovnik]]u, koji je tada bio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], 22. prosinca 1875. nalazilo se 835 stranih dobrovoljaca (390 [[Kraljevina Italija|Talijana]], 284 [[Treća Francuska Republika|Francuza]], 83 [[Grci|Grka]], 53 [[Britansko Carstvo|Britanaca]], 22 [[Njemačko Carstvo|Nijemaca]], 2 [[SAD|Amerikanca]] i 1 [[Švedsko Carstvo|Šveđanin]]) koji su se namjeravali pridružiti ustanku.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 114.&quot; /&gt; Mnogi strani dobrovoljci prešli su u Bosnu i Hercegovinu kroz Austro-Ugarsku, premda su austrougarske vlasti zabranile prelazak granice.&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot; details=&quot;str. 115.&quot; /&gt;

== Odjeci u Hrvatskoj ==
U [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prevladavala su suprotstavljena mišljenja o ustanku. [[Mađari]] i mađarski tisak bile su na strani Osmanskog Carstva,&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 174–175.&quot; /&gt; dok su Hrvati većinski podržavali ustanike.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 177.&quot; /&gt; Diljem današnje Hrvatske osnivani su odbori za pomoć ustanicima.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 239.&quot; /&gt;

Slične podjele postojale su i u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]], koja se nalazila u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Austro-Ugarske. Ustanike su podržavali [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaci]], za razliku od [[Autonomaši|autonomaša]] koji su smatrali da je ustanak pokrenuo [[Gabrijel Rodić]], tadašnji guverner Dalmacije.&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 176–177.&quot; /&gt; 

U Hrvatskoj su ustanak podržavali tadašnji hrvatski ban [[Ivan Mažuranić]],&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 177.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Barbarić2006&quot; details=&quot;str. 261.&quot; /&gt; [[Franjo Rački]],&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 178.&quot; /&gt; i [[Josip Juraj Strossmayer]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 178.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Slišković2020&quot; details=&quot;str. 124–136.&quot; /&gt; Ustanike nije podržavao [[Ante Starčević]], smatrajući da bi Bosna i Hercegovina trebala ostati u sastavu Osmanskog Carstva kao autonomno područje.&lt;ref name=&quot;Barbarić2006&quot; details=&quot;str. 261.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 179.&quot; /&gt; Također je imao pozitivno mišljenje o [[islam]]u i Osmanskom Carstvu.&lt;ref name=&quot;Matković2023&quot; /&gt;

U [[Vijenac (časopis)|Vi&lt;!---bez i---&gt;encu]] su objavljivane mnogobrojne pjesme ustaničke tematike, uključujući pjesmu ''Munja od Gabele'' [[August Šenoa|Augusta Šenoe]].&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot; details=&quot;str. 234.&quot; /&gt; Za vrijeme Hercegovačkog ustanka objavljena su poznata djela čija tematika posredno aludira na sam ustanak. Šenoa je 1876. objavio roman ''[[Čuvaj se senjske ruke]]'', koji tematizira senjske uskoke, koji su, poput hercegovačkih ustanika, djelovali kao neregularna vojska u borbi protiv Osmanskog Carstva. Šenoa je iduće godine objavio roman ''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]'', koji obrađuje [[Seljačka buna|istoimeni protufeudalni ustanak iz 1573.]] Godine 1876. prvi put je izvedena hrvatska nacionalna opera [[Ivan pl. Zajc|Ivana pl. Zajca]] ''[[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]]'', koja tematizira borbu Hrvata protiv Osmanskog Carstva.

Brojna djela hrvatskog slikara [[Ferdinand Quiquerez|Ferdinanda Quiquereza]] inspirirana tadašnjim događajima nastala su tijekom njegovog boravka u Dalmaciji i Crnoj Gori 1875. i 1876.&lt;ref name=&quot;HE Quiquerez&quot; /&gt;

== Izvori ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=&quot;Barbarić2006&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Barbarić|first=Ivan|date=2006|title=Politička djelatnost Ivana Mažuranića|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/481094|format=|journal=Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva|volume=|issue=11|pages=241–264}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HE BiH&quot;&gt;{{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/bosna-i-hercegovina|title=Bosna i Hercegovina|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref={{harvid|Bosna i Hercegovina, Hrvatska enciklopedija}}}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Jezernik2021&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Jezernik|first=Božidar|date=2021|title=Methodological Piedmontism and Re-writing of Early Yugoslav History|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/398234|format=|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|volume=53|issue=2|pages=107–143}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Leček2009&quot;&gt;{{citiranje enciklopedije|last=Leček|first=Suzana|year=2009|title=Karađorđevići|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/karadjordjevici|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HE Quiquerez&quot;&gt;{{citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/quiquerez-ferdo|title=Quiquerez, Ferdo|encyclopedia=Hrvatska enciklopedija|ref={{harvid|Quiquerez, Ferdo, Hrvatska enciklopedija}}}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Matković2023&quot;&gt;{{citiranje enciklopedije|last=Matković |first=Stjepan|year=2023|title=STARČEVIĆ, Ante |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/starcevic-ante|encyclopedia=Hrvatski biografski leksikon}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Nikić1981&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=1981|title=Paškal Buconjić: glavni uzroci ustanka kršćanskog stanovništva u Hercegovini (1875). Kratak osvrt na namete|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/144437|format=|journal=Croatica Christiana periodica|volume=5|issue=8|pages=67–89}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Nikić2000&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|date=2000|title=Ustanak u livanjskom kraju 1875. - 1878. i fra Bono Šarić|publisher=Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru|location=Mostar}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Puljić2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Puljić|first=Ivica|date=2004|title=Hrvati katolici donje Hercegovine i Istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875.-1878.|url=https://www.academia.edu/36785358/Humski_zbornik_VII_Hrvati_katolici_donje_Hercegovine_i_Isto%C4%8Dna_kriza_Hercegova%C4%8Dki_ustanak_1875_1878_2004_|format=|journal=Humski zbornik|volume=VII|issue=|pages=1–544}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Samardžić2023&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=147–169}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Slišković2020&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Slišković|first=Slavko|date=2020|title=Kako je Strossmayer vidio Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/408428|format=|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|volume=38|issue=1|pages=115–145}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat-inline|Herzegovina Uprising (1875–77)}}

{{Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Osmanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Austrougarska vojna povijest]]
[[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]]
[[Kategorija:Srbijanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bune]]</text>
      <sha1>5q7g66jje317caj4xf7iqyyvvlcaij7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Etiktov</title>
    <ns>2</ns>
    <id>699344</id>
    <revision>
      <id>7567473</id>
      <parentid>7520198</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:28:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Dodatak</comment>
      <origin>7567473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4737" sha1="gpi3iruvhy9j2vl6k02ng4r6ptdwgo9" xml:space="preserve">{{babel-4|hr|en-3|de-2|tr-2}}Oh, ne! Pogrešno si skrenuo i završio ovdje! :(

Brzo, brzo, vrati se ovamo: [[Gramatika starogrčkog jezika|izlaz]].

== To-do lista ==
Stvari koje planiram napraviti. Ako želite odraditi štogod, neću vas sprečavati:
* [[Engleski jezik]] – govornici, povijest, dijalekti, sintaksa, leksik
* [[Grčki jezik]] – infookvir popuniti, dijalekti
* [[Turkijski jezici]] – nadopune
* [[Lingvistika]] – ispuniti
* [[Glagolski načini]] – napraviti članke
*[[Gramatika hrvatskoga jezika]] – dopuniti

{{SuradnikPočetak|Etiktov|right}}
{{SO/Jezikoslovlje}}
&lt;div style=&quot;float: left; border:Black 2px; margin: 2px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: #FAF0E6;&quot;
| style=&quot;width: 50px; height: 50px; text-align: center&quot; | '''[[Datoteka:Greek iota placement 01.svg|45px]]'''
| style=&quot;font-size: {{{info-s|8}}}pt; padding: 1pt; line-height: 1.25em; color: #6B8E23;&quot; | Ovaj suradnik voli [[Grčka|Grčku]] i Grčka voli njega.&lt;/span&gt;
|}&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;float: left; border:solid Black 1px; margin: 1px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: #F0E68C;&quot;
| style=&quot;width: 46px; height: 46px; text-align: center&quot; | '''[[Datoteka:Orkhon.svg|60px]]'''
| style=&quot;font-size: {{{info-s|8}}}pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: {{{info-fc|F0FFFF}}};&quot; | &lt;center&gt;Ovaj suradnik [[Turkijski narodi|Türk halklarını seviyor]].&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|}&lt;/div&gt;
{{SO/Mitologija}}
{{SO/Znanje}}
{{SO/LGBT Wikipedist}}
&lt;div style=&quot;float: left; border:Black 2px; margin: 2px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: #808080;&quot;
| style=&quot;width: 50px; height: 45px; text-align: center&quot; | '''[[Datoteka:Supernatural title card.jpg|90px]]'''
| style=&quot;font-size: {{{info-s|8}}}pt; padding: 1pt; line-height: 1.25em; color: #	228B22;&quot; | Ovaj suradnik ima [[Lovci na natprirodno|obiteljski posao]].&lt;/span&gt;
|}&lt;/div&gt;
{{SO/Rasa-0}}
{{Suradnik wikipedija/samoophođeni}}
{{Suradnik wikipedija/ophoditelj}}
{{SuradnikKraj}}

==Doprinosi==
Članci kojima se ponosim:
* [[Engleski jezik]] (dopunio)
* [[Gramatika starogrčkog jezika]] (dopunio)
* [[Gramatika turskog jezika]]
* [[Fonologija hrvatskoga jezika]]
* [[Francuski jezik]] (dopunio)
* [[Nebinarnost]]
&lt;!-- 93 novih stranica (ne računajući stranice za razgovor i preusmjeravanja) --&gt;

== Podstranice ==
[[Suradnik:Etiktov/Nacrt|Ovdje]] radim na nekim većim projektima, ne dirajte, ali možete gledati :)

[[Suradnik:Etiktov/Epistula non erubescit|Ovdje]] pak radim na jako nebitnim poslima...

== Tipovi promjena ==
Zato što volim organizaciju, ovdje je popis oznaka koje upotrebljavam u promjenama:

* '''''Popravak, Popravci''''' '''i sl.'''
** raznolika kategorija, uključuje ispravljanje vlastitih grešaka, popravak poneke pogreške u jeziku koja mi je upala u oko, popravci organizacijske naravi i sve ostalo
* '''''Izvori, +Izvori''''' '''i sl.'''
** Dodavanje i popravljanje izvora
* '''''Pravopis i gramatika'''''
** Veliki popravci pravopisa i gramatike
* '''''Pravopis i gramatika na početku'''''
** Uređen uvod članka (obično za [[Wikipedija:članak tjedna|članke tjedna]])
* '''''Broj, Brojevi''''' '''i sl.'''
** Pisanje brojeva po [https://pravopis.hr/pravilo/tocka/55/ pravopisnim pravilima], ali i drugih interpunkcijskih znakova poput navodnika
* '''''+Infookvir''''' '''i sl.'''
** Dodavanje infookvira
* '''''+Kategorija''''' '''i sl.'''
** Dodavanje kategorije i općenita kategorizacija
* '''''Wikipedizirano'' i sl.'''
** Članak se približilo kriterijima Wikipedije, dodavanje wikipoveznica, uvoda, formatiranje i sl.
* '''Ostalo'''
** Obično je u promjeni specificirano koja je glavna promjena.

== Nagrade ==
{|
|{{AS-opća|Za sve dosadašnje doprinose|Croxyz}}
|{{KY-Bubamarica|Hvala što si tu!|Koreanovsky}}
|{{AS-opća|Za sve dosadašnje doprinose|Stribør}} 
|{{SG-wikiosmijeh|:)|Koreanovsky}}
|{{P-sve|doprinos člancima o rodnoj raznolikosti.|Šaholjubac|slika=Alternative-sexuality symbol (bold, color).svg|bg1=crimson|bg2=white|tx1=white|tx2=black}}
|-
|{{P-sve|wikikolegu jezičara|Runolist|slika=The Horsehead Nebula by NOAO.jpg|bg1=#492a6e|bg2=black|tx1=#9987e4|tx2=#9770bf}}
|{{P-sve|2=Ponor|tekst=Επιβράβευση για τις μεγάλες συνεισφορές|slika=Greek lc sigma1.svg|veličina=99px|bg1=white|bg2=white|tx1=lightslategray|tx2=black}}
|{{mjesto za nagradu}}&lt;!-- Molim, dodajte novu nagradu umjesto predloška {{mjesto za nagradu}} --&gt;
|{{mjesto za nagradu}}&lt;!-- Molim, dodajte novu nagradu umjesto predloška {{mjesto za nagradu}} --&gt;
|{{mjesto za nagradu}}&lt;!-- Molim, dodajte novu nagradu umjesto predloška {{mjesto za nagradu}} --&gt;
|}

== Druge Wikipedije ==
* [[:de:Benutzer:Etiktov|Njemačka Wikipedija]]
* [[:en:User:Etiktov|Engleska Wikipedija]]</text>
      <sha1>gpi3iruvhy9j2vl6k02ng4r6ptdwgo9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Varšavski ustanak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>701129</id>
    <revision>
      <id>7567415</id>
      <parentid>7273720</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Yzbw</username>
        <id>309304</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dan ustanka</comment>
      <origin>7567415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11531" sha1="du33y9mo5zasjdw6np8i5y489c0yfdx" xml:space="preserve">{{Bitka|naziv=Varšavski ustanak|slika=[[Datoteka:Uprising defender.jpg|300px]]|opis slike=Jedan od boraca Domovinske vojske na barikadama za vrijeme ustanka.|sukob=Drugi svjetski rat|vrijeme=kolovoz - listopad 1944.|mjesto=[[Varšava]], [[Poljska]]|ishod=• ustanak ugušen &lt;br&gt; • uništenje 80-90% grada Varšave &lt;br&gt; • masovne represalije nad poljskim civilima|strana1=[[Image:Flaga PPP.svg|22px]][[Armia Krajowa|Domovinska vojska]]|strana2={{Z|NNJE}}[[Treći Reich]]|strana3={{Z|SSSR}}[[Crvena armija]]|zapovjednik1=[[Image:Flaga PPP.svg|22px]]Tadeusz Bor-Komorowski|zapovjednik2={{Z|NNJE}}Erich von dem Bach|zapovjednik3={{Z|SSSR}}[[Konstantin Rokosovski]]|postrojbe1=45 000 ljudi|postrojbe2=39 000 ljudi|postrojbe3=Prvi bjeloruski front|gubitci1=15 000 mrtvih &lt;br&gt; 25 000 ranjenih &lt;br&gt; 225 000 civilnih žrtava|gubitci2=2 000 - 10 000 mrtvih &lt;br&gt; 7 000 - 9 000 ranjenih|gubitci3=nepoznato}}

'''Varšavski ustanak''' (poljski: ''powstanie warszawskie''; njemački: ''Warschauer Aufstand'') bio je oružani ustanak protiv njemačkih okupacijskih vlasti kojeg je pokrenula poljska [[Armia Krajowa|Domovinska vojska]] (na poljskom: Armia Krajowa) u kasno ljeto 1944. godine. Ustanak je podignut tijekom njemačkog povlačenja iz Poljske pred ofanzivom sovjetske [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je u ljeto iste godine u [[Operacija Bagration|Operaciji Bagration]] istjerala Nijemce s teritorija [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i nastupala dalje prema Berlinu. Unatoč početnim uspjesima i zbog pasivnog držanja Crvene armije, Nijemci su ugušili ustanak a zatim iz odmazde sravnili Varšavu sa zemljom.

== Kontekst ==
Do ljeta 1944. godine, njemačka okupacija Poljske, ušla je gotovo u svoju petu godinu. Iako su Poljaci već duže vremena planirali ustanak protiv Nijemaca, u čemu su očekivali pomoć zapadnih saveznika, do ljeta 1944. godine postalo je očito da će Poljsku oslobađati sovjetska Crvena armija koja je tijekom ljeta 1944. godine u Operaciji Bagration razbila njemačku [[Grupa armija|grupu armija]] Centar te bila u ofanzivi na zapad, prema granicama Trećeg Reicha. Poljsko – sovjetski odnosi do tada su već bili su narušeni zbog [[Pokolj u Katinskoj šumi|Masakra u Katinskoj šumi]] iz travnja 1940. a niti poslijeratne vizije Poljske nisu im se poklapale, budući da je Domovinska vojska namjeravala nakon rata ustrojiti kapitalističku Poljsku a Sovjeti pod Staljinovim vodstvom komunističku, jednostranačkwu. Zbog svega ovoga vodstvo Domovinske vojske nije na Sovjete gledalo kao na iskrene saveznike, nego tek na &quot;saveznike naših saveznika&quot;.&lt;ref&gt;''sojusznik naszych sojuszników'': Instytut Zachodni, ''Przegląd zachodni'', v. 47 no. 3–4 1991&lt;/ref&gt; Iako je poljska Vlada u egzilu smatrala da je pametnije još čekati s ustankom, zapovjednik Domovinske vojske na terenu Tadeusz Bor-Komorowski krenuo je početkom 1944. godine s Operacijom Oluja, u kojoj su odredi Domovinske vojske počeli prepade na njemačke snage u povlačenju.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Rising '44: The Battle for Warsaw |author=Norman Davies |orig-year=2003 |pages=206 - 208 |publisher=Macmillan}}&lt;/ref&gt; Nijemci su, utvrđujući svoju obranu, namjeravali od Varšave stvoriti utvrdu na kojoj bi se branili od nadiruće sovjetske ofanzive, pa su u svojim proglasima pozvali stanovništvo Varšave na radove, izgradnju bunkera i sl. Stanovništvo je ove pozive uglavnom ignoriralo, što je onda zabrinulo vodstvo Domovinske vojske koje je očekivalo da bi se Nijemci zbog slabog odaziva mogli početi osvećivati na stanovništvu, što bi im onda ugrozilo mogućnosti uspješne mobilizacije na ustanak.

== Ustanak ==
Nakon nekoliko dana nećkanja, Poljaci su se odlučili krenuti s ustankom 1. kolovoza u 17:00 sati. Kodni naziv za početak bio je &quot;sat w&quot;, prema poljskoj riječi za eksploziju (wybuch).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.warsawuprising.com/timeline.htm |title=World War 2: Warsaw Uprising |accessdate=1. svibnja 2021. |archive-date=3. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180803215556/http://www.warsawuprising.com/timeline.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovo se kasnije pokazalo kao strateška pogreška jer su ustanici bili pripremljeni za koordinirane napade u ranu zoru a zbog nagle mobilizacije mnogih Varšavljana, njemačkom garnizonu postalo je jasno da se nešto sprema.&lt;ref&gt;Borowiec, Andrew (2001). ''Destroy Warsaw! Hitler's punishment, Stalin's revenge''. Westport, Connecticut: Praeger., str 95-97&lt;/ref&gt; Iako su Nijemci očekivali mogući ustanak, jednom kada je ustanak buknuo, ostali su zaprepašteni masovnošću i intenzitetom. U 16:30 sati, njemački namjesnik Fischer dao je staviti gradski garnizon u stanje najviše pripravnosti.&lt;ref&gt;Borowiec, 86-87&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Warsaw_Uprising.svg|lijevo|mini|354x354px|Stanje na terenu 4. kolovoza, na vrhuncu ustanka. Crvenom bojom označene su zone pod kontrolom Domovinske vojske. ]]
Nakon što su počele borbe, ustanici su iste večeri uspjeli ostvariti djelomične uspjehe, međutim različite skupine ustanika nisu uspjele spojiti vlastite sektore, tako da su bivali odsječeni u nekoliko džepova. Do 4. kolovoza i unatoč svim problemima, Poljaci su uspjeli staviti većinu grada pod svoju kontrolu, ali je nekoliko strateški važnih točaka u gradu ostalo u njemačkim rukama.&lt;ref&gt;Bartelski, Lesław M. (2000). ''Praga'' (in Polish). Warsaw: Fundacja &quot;Wystawa Warszawa Wałczy 1939–1945&quot;. str 182. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hanson, Joanna (2004). ''The Civilian Population and the Warsaw Uprising''. Google Books: Cambridge University Press. str 79. ISBN &lt;bdi&gt;9780521531191&lt;/bdi&gt;.&lt;/ref&gt; Poljaci su istoga dana uspješno formirali linije bojišnica prema Nijemcima u zapadnim kvartovima Varšave Wola i Ochota.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Istoga dana, general SS-a Erich von dem Bach naznačen je zapovjednikom zaduženim za gušenje ustanka. Protunapadi koje su Nijemci tada pokrenuli imali su za cilj spajanje s vlastitim snagama koje su ustanici izolirali unutar grada.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Iako su Poljaci s vremenom uspjeli zaustaviti napredovanje njemačkih napadnih grupa,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; na području gdje su [[Schutzstaffel|SS]] i [[Wehrmacht]] uspostaviti kontrolu, posebni odredi u kojima su osobito notornu ulogu odigrali [[Oskar Dirlewanger]] i [[Bronislav Kaminski]],&lt;ref&gt;Steven J. Zaloga, Richard Hook, ''The Polish Army 1939–45'', Osprey Publishing, 1982, &lt;nowiki&gt;ISBN 0-85045-417-4&lt;/nowiki&gt;, Google Print, str 25&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.poloniatoday.com/uprising5.htm |title=Warsaw Uprising - Part 5 |date=2008-01-28 |work=web.archive.org |accessdate=2021-05-01 |archive-date=28. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080128160337/http://www.poloniatoday.com/uprising5.htm |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; krenuli su sa sustavnim ubijanjem svih poljskih civila bez obzira na dob i spol, te spaljivanjem njihovih tijela.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na ovaj način željeli su slomiti volju Poljaka za daljnjim otporom bez da se moraju upuštati u teške ulične borbe, no s vremenom su shvatili da njihova zvjerstva samo pojačavaju otpor ustanika, te da će vjerojatno morati ići na neku vrstu političkog kompromisa. Njemačkim zapovjednicima postalo je jasno da unatoč svoj sili koju imaju na raspolaganju, ne mogu učinkovito slomiti otpor u ovakvom urbanom okruženju. Do sredine rujna Nijemci su na mjestu strijeljali svakog ustanika kojeg bi zarobili no kako je vrijeme prolazilo, nekim Poljacima su počeli davati statuse ratnih zarobljenika.&lt;ref&gt;Włodzimierz Borodziej (2006). ''The Warsaw Uprising of 1944''. University of Wisconsin Press. str 112. ISBN &lt;bdi&gt;978-0-299-20730-4&lt;/bdi&gt;.&lt;/ref&gt;

Dana 26. kolovoza, Crvena je armija pod zapovjedništvom Konstantina Rokosovskog, obnovila napadna djelovanja na područjima istočno od Varšave, odbacivši nazad 4. oklopni korpus SS-a, koji je u povlačenju digao u zrak mostove preko rijeke Vistule. U nastavku su se u pomoć ustanicima priključila tek Prva poljska armija Zigmunta Berlinga, koja su se borila u sklopu snaga Crvene armije. Oni su pokušali prijeći rijeku Vistulu, no tijekom pokušaja spajanja s borcima Domovinske vojske pretrpili su teške gubitke, a njihovog zapovjednika Berlinga je [[Josif Staljin|Staljin]] nedugo potom dao smijeniti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Predaja ==
Do početka rujna i njemačkom i poljskom zapovjedništvu postalo je jasno da se Crvena armija neće ozbiljnije uključivati u Varšavski ustanak.&lt;ref&gt;Davies, 330.&lt;/ref&gt; Nakon što je general Rohr predložio Poljacima pregovore, Bor-Komorowski je poziv prihvatio. Pregovori su prekidani pa ponovno počinjani ovisno o razvoju situacije ne terenu,&lt;ref&gt;Davies, 358&lt;/ref&gt; no budući da su Nijemci krajem rujna sve više stezali obruč, 2. listopada 1944.&lt;ref&gt;Davies, 427&lt;/ref&gt; dvije su strane zaključile dogovor o predaji. Prema dogovoru, Wehrmacht se nominalno obavezao tretirati borce Domovinske vojske kao ratne zarobljenike u skladu sa Ženevskom konvencijom, te na human odnos prema civilima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Poljski zarobljenici su kasnije otpravljani u razne logore na teritoriju pod kontrolom Trećeg Reicha.&lt;ref&gt;Zaborski, Zdzisław (2004). ''Tędy przeszła Warszawa: Epilog powstania warszawskiego: Pruszków Durchgangslager 121, 6 VIII – 10 X 1944'' (in Polish). Warsaw: Askon. str 55&lt;/ref&gt; Nakon što je stanovništvo Varšave deportirano, nacisti su se odlučili na totalno uništenje grada Varšave, za što su bile zadužene posebne grupe opremljene bacačima plamena i eksplozivom koje su išle od kuće do kuće i tako ga sustavno uništavale.&lt;ref&gt;Anthony M. Tung, Preserving the World's Great Cities: The Destruction and Renewal of the Historic Metropolis, Three Rivers Press, New York, 2001, &lt;nowiki&gt;ISBN 0-517-70148-0&lt;/nowiki&gt;. Konzultirati poglavlje 4: Warsaw: The Heritage of War &lt;/ref&gt; Do početka 1945. godine, 85% grada Varšave bilo je potpuno uništeno.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.warsawuprising.com/faq.htm |title=World War 2: Warsaw Uprising :: FAQ |work=www.warsawuprising.com |accessdate=2021-05-01 |archive-date=29. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180929145555/http://www.warsawuprising.com/faq.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1994-054-30, Warschauer Aufstand, polnischer Soldat.jpg|Predaja jednog od boraca Domovinske vojske.
Datoteka:Warsaw Uprising by Deczkowki - Wacek Platoon - 15911.jpg|Poljaci na zarobljenom njemačkom tenku [[Panzer V]].
Datoteka:Błyskawica and other insurgent weapons.jpg|Kratka strojnica &quot;Bljeskavica&quot; kakvu je poljski pokret otpora u tajnosti proizvodio i koristio u ustanku.
Datoteka:Palenie zwłok przez Verbrennungskommando.jpg|Trupla smaknutih Poljaka koje [[:en:Verbrennungskommando_Warschau|Verbrennungskommando]] nosi na spaljivanje.
Datoteka:German Brennkommando-firing Warsaw 1944.jpg|Nijemci pale Varšavu bacačima plamena nakon gušenja ustanka.
Datoteka:Destroyed Warsaw, capital of Poland, January 1945.jpg|Ruševine Varšave nakon završetka ustanka.
&lt;/gallery&gt;

== Vidi još ==

* [[Ustanak u varšavskom getu]]

{{mrva-|slika=[[Slika:Flag of Poland.svg|40px]]|govori o=povijesti Poljske}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{Drugi svjetski rat}}
[[Kategorija:Povijest Poljske]]
[[Kategorija:Poljska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačko-poljski odnosi]]
[[Kategorija:Poljske bitke u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačke bitke u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>du33y9mo5zasjdw6np8i5y489c0yfdx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azizija džamija (Brčko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>701330</id>
    <revision>
      <id>7567429</id>
      <parentid>7488128</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:45:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5154" sha1="8j1fc1kmf2ukh0k4kj9k4jnj6tdcl9y" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Azizija džamija
| izvorno ime       = 
| slika             = Azizija brčko.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Brčko]]
| dz                = BIH
| koordinate        = 
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = BiH/Brčko
| pushpin_label     = 
| arhitekt          = 
| godine izgradnje  = [[1862.]]
| godina završetka  = 
| renoviran         = [[2016.]]
| srušen            = 
| religija          = [[islam]]
| patron            = 
| fasada            = 
| arhitektonski stil= 
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
}}
'''Azizija džamija''' je džamija koja se nalazi u mjestu [[Brezovo Polje (distrikt Brčko)|Brezovu Polje]] pokraj [[Brčko]]g. 

== Povijest ==
Krajem 1862. godine počelo je organizirano iseljavanje [[Bošnjaci|Bošnjaka]] iz [[Srbija|Srbije]]. Veliki broj izbjeglica dolazi u Bosnu, najvećim dijelom uz južnu obalu Save (Brčko, [[Bijeljina]], [[Bosanski Brod]], [[Bosanska Kostajnica]] itd.). Izgrađena su i dva nova naselja na [[Sava|Savi]], Gornja i Donja Azizija (po sultanu  [[Abdul Aziz]]u), današnji [[Bosanski Šamac]] i [[Orašje]]. Pet Azizija je tada sagrađeno i to u Orašju, Bosanskom Šamcu, Bosanskoj Kostajnici, Orahovu i Brezovom Polju, a brezopoljska se potpuno izdvaja od svih drugih džamija. Brezopoljska Azizija je podignuta 1862. sredstvima iz carskog trezora. Naziv nosi prema tadašnjem sultanu, [[Abdul Aziz]]u.
[[Datoteka:Azizija brčko1.jpg|lijevo|mini|Azizija džamija]] 
U listopadu 1943. godine Azizija džamija je bila gotovo uništena. Zapaljena je 6. na 7. siječnja 1993. godine, a potom je u potpunosti srušena miniranjem 21. svibnja 1993. tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot; /&gt; Povratkom u rodno mjesto Brezopoljci su 2002. godine raščistili ruševine i otkopali originalne temelje Azizije džamije. Od 2005. godine trajale su aktivnosti na obnovi ove džamije. Vlada [[Brčko distrikt]]a je u obnovu, koja je završena 2016., uložila 1.650.000 KM, dok su džematlije i drugi donatori prikupili oko 300.000 KM. Obnovljena je u svom autentičnom izgledu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju |title=Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju |work=dzematrahic.ba |accessdate=2017-12-01 |archive-date=24. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190824185109/http://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Smještena je oko 14 km istočno od središta Brčkog, na putu Brčko – Bijeljina, u naselju Brezovo Polje, u Savskoj ulici.

Azizija džamija je jedina džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u [[barok]]nom stilu, s besprijekornom simetrijom. Na izgled džamije nije utjecao isključivo osmanski barok (u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] barokni period traje od 1757. do 1808. godine), već i zakašnjeli utjecaji baroka iz [[Austrija|Austrije]] i [[Mađarska|Mađarske]].

Nad središnjim dijelom je kupola, koja leži na osmougaonom tamburu, s natkrivenim sofama i [[Minaret|kamenom minaretom]].&lt;ref name=&quot;Džamije&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom |accessdate=2016-02-09}}&lt;/ref&gt; Dimenzije su 14,50 m x 18,50 m. Na tamburu je osam prozora. Visina džamije, mjerena od poda džamije do vrha tjemena kupole iznosi 17 m.

Uz Aziziju džamiju nalazi se mezarje s većim brojem nišana koji datiraju počev od kraja 19. stoljeća. Među njima se svojom veličinom i obradom ističe nišan Mustafe-age Hadžegrića, prognanika iz [[Šabac|Šapca]], datiran 26. rujna 1902. godine.

Komisija za očuvanje [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]] svojom odlukom svrstala je Aziziju džamiju među najmonumentalnije objekte islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Na osnovu te odluke, Vlada  [[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikta BiH]] osigurala je sve mjere za zaštitu i konzervaciju džamije, kao i sredstva za izradu potrebne tehničke dokumentacije i izgradnju Azizije džamije.&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1858 |title=Azizi džamija |work=kons.gov.ba |accessdate=2017-09-10 |archive-date=4. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210504085212/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1858 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske povezice ==
{{Commonscat|Azizija mosque (Brčko)}}
[https://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju]

[[Kategorija:Džamije u Brčkom]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>8j1fc1kmf2ukh0k4kj9k4jnj6tdcl9y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anti (album)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>705660</id>
    <revision>
      <id>7567260</id>
      <parentid>7013658</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:36:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18767" sha1="opmbtpiseflyvzeu1l9seggduzqfbs1" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Album
| ime_albuma		= Anti
| ime_glazbenika	= [[Rihanna]]
| vrsta				= studijski album
| s_albuma			= 
| slika				= Rihanna - Anti Album cover.png
| žanr				= [[pop]] ▪ [[R&amp;B]] ▪ dancehall
| datum				= 28. siječnja 2016.
| snimanje			= 2014. - siječanj 2016.
| trajanje			= 43:36
| izdavač			= [[Westbury Road]], [[Roc Nation]]
| producent			= [[Boi-1da]] ▪ [[Brian Kennedy]] ▪ [[Chad Sabo]] ▪ [[Daniel Jones]] ▪ [[DJ Mustard]] ▪ [[Fade Majah]] ▪ [[Fred Ball]] ▪ [[Hit-Boy]] ▪ [[Jeff Bhasker]] ▪ [[Kevin Parker]] ▪ [[Mick Schultz]] ▪ [[Mitus]] ▪ [[No I.D.]] ▪ [[Robert Shea Taylor]] ▪ [[Scum]] ▪ [[Timbaland]]
| recenzija			= 
| kronologija		= 
| godina0			= 2012.
| album_prije		= [[Unapologetic]]
| godina			= 2012.
| album_poslije		= -
| godina2			= -
| ostalo			= 
{{Singlovi
| Ime Albuma		= Anti
| Vrsta albuma		= studijski album
| Singl 1			= [[Work (pjesma)|Work]]
| Singl 1 date		= 27. siječnja 2016.
| Singl 2			= [[Kiss It Better (pjesma)|Kiss It Better]]
| Singl 2 date		= 30. ožujka 2016.
| Singl 3			= [[Needed Me (pjesma)|Needed Me]]
| Singl 3 date		= 30. ožujka 2016.
| Singl 4			= [[Love on the Brain (pjesma)|Love on the Brain]]
| Singl 4 date		= 27. rujna 2016.
}}}}
'''''Anti''''' (stiliziran velikim slovima) osmi je studijski album barbadijske pjevačice [[Rihanna|Rihanne]]. Objavljen je [[28. siječnja]] [[2016.|2016]]. putem Westbury Road i Roc Nation. Rihanna je surađivala s producentima među kojima su [[Jeff Bhasker]], [[Boi-1da]], [[DJ Mustard]], [[Hit-Boy]], [[Brian Kennedy]], [[Timbaland]] i [[No I.D.]] kako bi postigla njezin željeni zvuk. Napori su rezultirali odstupanjem od Rihanninih prethodnih žanrova plesne i klupske glazbe te stvorili prvenstveno pop, dancehall i R&amp;B ploču s elementima soula. ''Anti'' istražuje teme toksičnosti odnosa, izdaje voljenih, umjetničkog i osobnog oslobađanja, uz pomirenje i trajnu vjernost.

Album je objavljen uz pozitivne kritike glazbenih kritičara, a brojne su ga publikacije uvrstile na svoje popise najboljih albuma 2016. i 2010.-tih godine. Godine 2020. Rolling Stone rangirao je album na 230. mjestu svoje liste 500 najboljih albuma svih vremena. Dostigao je prvo mjesto na američkom Bilbordu 200, premjestivši 166 000 jedinica ekvivalentnih albuma u prvom tjednu punog praćenja, a nakon dva dana izdavanja Američko udruženje za snimanje (RIAA) potvrdilo je platinu kao rezultat kupnje Samsunga milijun primjeraka albuma unaprijed. Također je bio na vrhu ljestvica u [[Kanada|Kanadi]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Tajvan]]u i britanskoj R&amp;B ljestvici albuma.

Producirao je četiri singla, uključujući singl &quot;[[Work (pjesma)|Work]]&quot;, s [[Drake]]om, koji je zauzeo prvo mjesto na američkom Billboard Hot 100, postavši Rihannina četrnaesta pjesma broj jedan na ljestvici, i proveo devet tjedana na vrhu. Kako bi dodatno promovirala album, Rihanna je započela svoju sedmu svjetsku koncertnu turneju, Anti World Tour 2016. godine. Anti je bio album s najboljom izvedbom crnačke umjetnice iz desetljeća 2010. godine, a prodan je u 11 milijuna primjeraka širom svijeta.

== Pozadina ==
Nakon izdavanja Rihanninog sedmog studijskog albuma ''[[Unapologetic]]'' (2012) i prateće turneje, pjevačica je htjela napraviti stanku od snimanja glazbe. Izjavila je, &quot;Htjela sam imati godinu dana da samo umjetnički, kreativno radim sve što želim.&quot; Međutim, stanka nije potrajala dugo i nakon tjedan dana vratila se u studio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2015-09-18 |title=Rihanna Exclusive Interview: 'I Break The Rules Even When I Don't Intend To' |url=https://www.nme.com/features/rihanna-exclusive-interview-i-break-the-rules-even-when-i-dont-intend-to-756937 |access-date=2021-07-08 |website=NME |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Tijekom početnog pisanja i razvoja albuma, Rihanna nije bila sigurna kako želi da Anti zvuči. U konačnici je zaključila da želi &quot;iskrenu&quot; glazbu i opseg djela koji ju je odražavao i predstavljao u to vrijeme. Ipak, pjevačica je izjavila da se tijekom postupka snimanja razvijala i da u tom trenutku nije imala odgovor tko je. Prema njezinim riječima, osjećala se odvojeno od osjećaja i &quot;utrnula&quot; tijekom koncepcije albuma.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Nast |first=Condé |title=More From Rihanna’s Interview With Vogue |url=https://www.vogue.com/article/rihanna-vogue-interview-anti-drake-work-puma-fenty |access-date=2021-07-08 |website=Vogue |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Tijekom svoje kreativne borbe, Rihanna je unajmila kuću u Malibuu tijekom nekoliko mjeseci i počela intenzivno pisati i skladati glazbu sa svojim timom koji se sastojao od različitih glazbenika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Rihanna Gets Real About Her Struggles Recording ANTI |url=https://www.instyle.com/news/rihanna-gets-real-about-struggles-recording-anti |access-date=2021-07-08 |website=InStyle |language=en |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709185208/https://www.instyle.com/news/rihanna-gets-real-about-struggles-recording-anti |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U svibnju 2014. objavljeno je da je Rihanna napustila Def Jam Recordings kako bi u potpunosti potpisala ugovor s tvrtkom svog menadžera Jay-Z-a Roc Nation, a kasnije je otkrila da je stekla majstore za sve svoje snimke i da će putem nje zajednički objaviti svoj osmi studijski album vlastita izdavačka kuća Westbury Road i Roc Nation.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Rihanna Has Left Def Jam and Signed to Jay Z’s Roc Nation Label |url=https://www.complex.com/music/2014/05/rihanna-roc-nation-management-label-deal |access-date=2021-07-08 |website=Complex |language=en |archive-date=30. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190430122541/https://www.complex.com/music/2014/05/rihanna-roc-nation-management-label-deal |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Rihanna Will Release Her Next Album Through Her Own Company &amp; This Feminist Move Is Typical For Bad Girl RiRi |url=https://www.bustle.com/articles/115184-rihanna-will-release-her-next-album-through-her-own-company-this-feminist-move-is-typical |access-date=2021-07-08 |website=Bustle |language=en}}&lt;/ref&gt; 8. veljače 2015., tijekom svog intervjua za crveni tepih Grammy Awards, američki reper [[Kanye West]] najavio je da će biti izvršni producent ''Anti''. Međutim, u siječnju 2016., u odgovoru obožavatelja na Twitteru, Rihanna je napisala da West više nije izvršni producent albuma i da oboje rade na različitim projektima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2016-01-21 |title=Rihanna new album: Kanye West no longer executive producing Anti as release date remains unknown |url=https://www.ibtimes.co.uk/rihanna-new-album-kanye-west-no-longer-executive-producing-anti-release-date-remains-unknown-1539225 |access-date=2021-07-08 |website=International Business Times UK |language=en}}&lt;/ref&gt; Umjesto toga, sama Rihanna bila je izvršna producentica ''Anti'' i surađivala s nekoliko producenata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=ANTI (Deluxe Edition) |url=http://www.rihannanow.com/music/anti-deluxe-edition/ |access-date=2021-07-08 |website=Rihanna |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Promocija ==
U studenom 2014. Rihanna je najavila da bi njezin album trebao izaći &quot;vrlo brzo&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rihanna Tells ET: New Album Coming 'Very Soon' {{!}} Entertainment Tonight|url=https://www.etonline.com/music/154114_rihanna_new_album_coming_very_soon_et_interview|access-date=2021-07-08|website=www.etonline.com|language=en-US}}&lt;/ref&gt; &quot;FourFiveSeconds&quot;, u kojem sudjeluju [[Kanye West]] i [[Paul McCartney]], objavljen je 24. siječnja 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=White |first=Caitlin |title=Rihanna Dropped Her New Song With Kanye And Paul McCartney—Hear 'FourFiveSeconds' |url=http://www.mtv.com/news/2058811/rihanna-four-five-seconds/ |access-date=2021-07-08 |website=MTV News |language=en |archive-date=28. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128172653/http://www.mtv.com/news/2058811/rihanna-four-five-seconds/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dva mjeseca kasnije, 29. ožujka objavila je &quot;Bitch Better Have My Money&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Rihanna Debuts 'Bitch Better Have My Money' at iHeartRadio Awards |url=https://www.billboard.com/articles/news/6516868/rihanna-debuts-bitch-better-have-my-money-at-iheartradio-awards |access-date=2021-07-08 |website=Billboard |language=en}}&lt;/ref&gt; Druga pjesma pod nazivom &quot;American Oxygen&quot; debitirala je na Tidalu 5. travnja 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Rihanna Debuts Soulful 'American Oxygen' on Tidal |url=https://time.com/3771826/rihanna-american-oxygen-tidal-jay-z-beyonce-march-madness-ncaa-basketball/ |access-date=2021-07-08 |website=Time |language=en |archive-date=30. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160830042134/http://time.com/3771826/rihanna-american-oxygen-tidal-jay-z-beyonce-march-madness-ncaa-basketball/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Rihanna Debuts 'American Oxygen,’ Slams RFRA at March Madness Fest |url=https://www.yahoo.com/entertainment/rihanna-debuts-american-oxygen-slams-rfra-at-115594321481.html |access-date=2021-07-08 |website=www.yahoo.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt; U listopadu 2015. otkriveno je da je Rihanna stekla majstore za sve svoje snimke i da će zajedno izdavati ''Anti'' preko vlastite izdavačke kuće Westbury Road i Roc Nation.

U studenom 2015. objavljeno je da je Rihanna potpisala ugovor sa Samsungom vrijedan 25 milijuna dolara za ne samo promociju linije proizvoda Galaxy, već i za sponzoriranje izdanja Anti i prateće turneje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Atkinson |first=Claire |date=2015-10-29 |title=Rihanna inks $25M sponsorship deal with Samsung |url=https://nypost.com/2015/10/29/rihanna-inks-25m-sponsorship-deal-with-samsung/ |access-date=2021-07-08 |website=New York Post |language=en-US}}&lt;/ref&gt; 19. studenog 2015. godine, Rihanna i Samsung objavili su 16-sekundni tajnoviti videozapis za Anti, pokrenuvši web mjesto za Rihannin nadolazeći album pod nazivom &quot;ANTIdiaRy&quot;. Nakon pokretanja, web-lokacija samo za mobilne uređaje davala je poruke, poput &quot;Ona vas čeka. Jeste li unutra?&quot; i &quot;Budite strpljivi i držite oči otvorene&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Facebook |last2=Twitter |last3=options |first3=Show more sharing |last4=Facebook |last5=Twitter |last6=LinkedIn |last7=Email |last8=URLCopied! |first8=Copy Link |last9=Print |date=2015-11-20 |title=Rihanna is teaming with Samsung for 'Anti,' unveils album website |url=https://www.latimes.com/entertainment/music/posts/la-et-ms-rihanna-is-teaming-up-with-samsung-for-anti-unveils-album-website-20151119-story.html |access-date=2021-07-08 |website=Los Angeles Times |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Web stranica je potom pokrenula osam &quot;soba&quot; tijekom sljedećih 9 tjedana, od kojih svaka lagano odgovara njezinim prethodnim albumima, detaljno opisujući njezin osobni život tijekom karijere i uključujući tragove ''Anti''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Rihanna Unlocks Room 4 of ANTIdiaRy |url=https://www.rap-up.com/2015/12/08/rihanna-antidiary-room-4/ |access-date=2021-07-08 |website=Rap-Up |language=en-US}}&lt;/ref&gt; U istom mjesecu otkazala je svoj nastup na Victoria's Secret Fashion Showu kako bi završila rad na Anti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Hicks |first=Gregory |title=Rihanna Cancels Her Victoria Secret Performance, But For A Great Reason |url=http://www.mtv.com/news/2368801/rihanna-cancels-victoria-secret-performance-ellie-goulding-replaces/ |access-date=2021-07-08 |website=MTV News |language=en |archive-date=9. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709190627/http://www.mtv.com/news/2368801/rihanna-cancels-victoria-secret-performance-ellie-goulding-replaces/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Anti World Turneja najavljena je 23. studenog 2015.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Kreps |first=Daniel |last2=Kreps |first2=Daniel |date=2015-11-23 |title=Rihanna Details Massive 'Anti' World Tour |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/rihanna-details-massive-anti-world-tour-228760/ |access-date=2021-07-08 |website=Rolling Stone |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Turneja koju je sponzorirao Samsung započela je u ožujku 2016., a završila u studenom 2016., uz podršku Travisa Scotta u Sjevernoj Americi i Big Seana u odabrane europske datume.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=https://twitter.com/rihanna/status/668855691612958720 |url=https://twitter.com/rihanna/status/668855691612958720 |access-date=2021-07-08 |website=Twitter |language=hr}}&lt;/ref&gt; Album je u cijelosti procurio na internet 27. siječnja 2016. godine, nakon što je prerano objavljen na servisu za streaming glazbe Tidal.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Coscarelli |first=Joe |date=2016-01-28 |title=Rihanna’s New Album, ‘Anti,’ Is Leaked Online |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2016/01/28/arts/music/rihanna-new-album-anti-leak-tidal.html |access-date=2021-07-08 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; Također putem Tidala, milijun primjeraka albuma bilo je dostupno za besplatno preuzimanje putem Samsunga, bez obzira je li slušatelj pretplatnik Tidala ili ne.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=McIntyre |first=Hugh |title=Rihanna's Album Is Dropping At Midnight, And She's Giving It Away For Free |url=https://www.forbes.com/sites/hughmcintyre/2016/01/27/rihannas-album-is-in-fact-coming-tomorrow-and-itll-be-exclusive-to-tidal/ |access-date=2021-07-08 |website=Forbes |language=en}}&lt;/ref&gt; Album je službeno objavljen širom svijeta u internetskim trgovinama, poput iTunesa, dva dana kasnije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=https://twitter.com/rihanna/status/692903576364982272 |url=https://twitter.com/rihanna/status/692903576364982272 |access-date=2021-07-08 |website=Twitter |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Popis Pjesama == 
{{Popis pjesama
| naslov          = Standardno izdanje
| extra_stupac    = Producenti
| autor_teksta    = da
| ukupno_trajanje = 43:36
| skladba1        = Consideration
| napomena1       = ft. [[SZA]]
| tekst1          = Solana Rowe ▪ Tyran Donaldson ▪ [[Rihanna|Robyn Fenty]]
| extra1          = Scum ▪ Kuk Harrell
| trajanje1       = 2:41

| skladba2        = James Joint
| napomena2       = 
| tekst2          = Robert Taylor ▪ James Fauntleroy ▪ Fenty
| extra2          = Shea Taylor ▪ Harrell
| trajanje2       = 1:12

| skladba3        = [[Kiss It Better (pjesma)|Kiss It Better]]
| napomena3       = 
| tekst3          = Jeff Bhasker ▪ John Glass ▪ Teddy Sinclair ▪ Fenty
| extra3          = Bhasker ▪ Glass John ▪ Harrell
| trajanje3       = 4:13

| skladba4        = [[Work (pjesma)|Work]]
| napomena4       = ft. [[Drake]]
| tekst4          = Jahron Braithwaite ▪ Matthew Samuels ▪ Allen Ritter ▪ Rupert Thomas ▪ Aubrey Graham ▪ Fenty ▪ Monte Moir
| extra4          = Boi-1da ▪ Harrell ▪ Noah &quot;40&quot; Shebib
| trajanje4       = 3:39

| skladba5        = Desperado
| napomena5       = 
| tekst5          = Krystin &quot;Rook Monroe&quot; Watkins ▪ Mick Schultz ▪ Fenty ▪ Fauntleroy ▪ Derrus Rachel
| extra5          = Schultz ▪ Harrell
| trajanje5       = 3:06

| skladba6        = Woo
| napomena6       = 
| tekst6          = Chauncey Hollis ▪ Jacques Webster ▪ Jeremy Felton ▪ Abel Tesfaye ▪ Fenty ▪ Terius Nash ▪ Rachel ▪ Jean Baptist
| extra6          = Hit-Boy ▪ Travis Scott ▪ Harrell
| trajanje6       = 3:55

| skladba7        = [[Needed Me (pjesma)|Needed Me]]
| napomena7       = 
| tekst7          = Dijon McFarlane ▪ Fenty ▪ Nick Audino ▪ Lewis Hughes ▪ Khaled Rohaim ▪ Te Warbrick ▪ Adam Feeney ▪ Brittany Hazzard ▪ Charles Hinshaw ▪ Rachel
| extra7          = DJ MustardTwice as Nice ▪ Frank Dukes ▪ Harrell
| trajanje7       = 3:11

| skladba8        = Yeah, I Said It
| napomena8       = 
| tekst8          = Timothy Mosley ▪ Bibi Bourelly ▪ Evon Barnes ▪ Daniel Jones ▪ Chris Godbey ▪ Jean-Paul Bourelly ▪ Fenty
| extra8          = Timbaland ▪ Fade Majah ▪ Jones ▪ Harrell
| trajanje8       = 2:13

| skladba9        = Same Ol' Mistakes
| napomena9       = 
| tekst9          = Kevin Parker
| extra9          = Parker ▪ Harrell
| trajanje9       = 6:37

| skladba10       = Never Ending&quot;
| napomena10      = 
| tekst10         = Paul Herman ▪ Chad Sabo ▪ Fenty ▪ Dido Armstrong
| extra10         = Sabo ▪ Harrell
| trajanje10      = 3:22

| skladba11       = [[Love on the Brain (pjesma)|Love on the Brain]]
| napomena11      = 
| tekst11         = Fred Ball ▪ Joseph Angel ▪ Fenty
| extra11         = Ball ▪ Harrell
| trajanje11      = 3:44

| skladba12       = Higher
| napomena12      = 
| tekst12         = Ernest Wilson ▪ B. Bourelly ▪ Fenty ▪ Fauntleroy ▪ Jerry Butler ▪ Kenny Gamble ▪ Leon Huff
| extra12         = No I.D. ▪ Harrell
| trajanje12      = 2:00

| skladba13       = Close to You
| napomena13      = 
| tekst13         = Brian Seals ▪ Fauntleroy ▪ Fenty
| extra13         = Brian Kennedy ▪ Harrell
| trajanje13      = 3:43
}}
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = Deluxe izdanje
| extra_stupac    = Producent
| ukupno_trajanje = 50:54

| autor_pjesme    = 
| autor_teksta    = da
| autor_glazbe    =

| skladba14        = Goodnight Gotham
| napomena14       = 
| tekst14          = Paul Epworth ▪ Florence Welch ▪ Fenty ▪ C. Boggs
| extra14          = Mitus ▪ Harrell
| trajanje14       = 1:28

| skladba15        = Pose
| napomena15       = 
| tekst15          = Hollis ▪ B. Bourelly ▪ Fenty ▪ Webster
| extra15          = Hit-Boy ▪ Scott ▪ Harrell
| trajanje15       = 2:24

| skladba16        = Sex with Me
| napomena16       = 
| tekst16          = Braithwaite ▪ Samuels ▪ Feeney ▪ Anderson Hernandez ▪ Chester Hansen ▪ Fenty
| extra16          = Boi-1daDukes ▪ Vinylz ▪ Harrell
| trajanje16       = 3:26
}}

== Ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ljestvice&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |date=2021-06-15 |title=Unapologetic |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Unapologetic&amp;oldid=1028666312 |journal=Wikipedia |language=en |accessdate=2021-06-17}}&lt;/ref&gt;
!Najviša pozicija
|-
|[[Australija]]
|5
|-
|[[Austrija]]
|7
|-
|[[Belgija]]
|8
|-
|[[Brazil]]
|8
|-
|[[Češka]]
|5
|-
|[[Danska]]
|3
|-
|[[Finska]]
|5
|-
|[[Francuska]]
|6
|-
|[[Grčka]]
|4
|-
|[[Italija]]
|10
|-
|[[Japan]]
|10
|-
|[[Kanada]]
|1
|-
|[[Meksiko]]
|16
|-
|[[Norveška]]
|1
|-
|[[Novi Zeland]]
|5
|-
|[[Njemačka]]
|3
|-
|[[Poljska]]
|6
|-
|[[Portugal]]
|11
|-
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|1
|-
|[[Škotska]]
|7
|-
|[[Španjolska]]
|4
|-
|[[Švedska]]
|2
|-
|[[Švicarska]]
|2
|-
|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|7
|}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://www.rihanna.com]'' na Rihanna službene web stranice
{{izvori|30em}}{{Rihanna}}

{{Mrva-glazba}}

[[Kategorija:Albumi iz 2016.]]
[[Kategorija:Rihannini albumi]]</text>
      <sha1>opmbtpiseflyvzeu1l9seggduzqfbs1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrea M. Ghez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>708795</id>
    <revision>
      <id>7567077</id>
      <parentid>7460127</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:17:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23266" sha1="mtsnuwwbxnqxzslcob8qunefsofs7pa" xml:space="preserve">'''Andrea Mia Ghez''' ([[16. lipnja]] [[1965.]]) američka je [[Astrofizika|astrofizičarka]] i profesorica na Odsjeku za fiziku i astronomiju [[Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles|Sveučilišta California u Los Angelesu]]. Njezino se istraživanje usredotočuje na [[Galaktičko središte|središte galaksije]] [[Mliječni put]].&lt;ref name=&quot;discover&quot;&gt;{{cite magazine |last=Speed Weed |first=William |date=19. siječnja 2000. |title=20 Young Scientists to Watch |magazine=Discover Magazine |url=http://discovermagazine.com/2000/oct/featwatch |access-date=6. ožujka 2008.}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. postala je četvrta žena kojoj je dodijeljena [[Nobelova nagrada za fiziku]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Facts on the Nobel Prize in Physics |url=https://www.nobelprize.org/prizes/facts/facts-on-the-nobel-prize-in-physics/ |access-date=6. listopada 2020. |publisher=Nobel Foundation}}&lt;/ref&gt; dijeleći polovicu nagrade s Reinhardom Genzelom (drugu polovicu dobiva Roger Penrose). Nobelova nagrada dodijeljena je Ghezi i Genzelu za otkriće [[Supermasivna crna rupa|supermasivnog kompaktnog objekta]], sada općenito priznatog kao [[crna rupa]], u galaktičkom središtu Mliječne staze.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Press release: The Nobel Prize in Physics 2020 |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2020/press-release/ |access-date=6. listopada 2020. |publisher=Nobel Foundation}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT-20201006&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Overbye |first=Dennis |last2=Taylor |first2=Derrick Bryson |date=6. listopada 2020. |title=Nobel Prize in Physics Awarded to 3 Scientists for Work on Black Holes – The prize was awarded half to Roger Penrose for showing how black holes could form and half to Reinhard Genzel and Andrea Ghez for discovering a supermassive object at the Milky Way's center |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2020/10/06/science/nobel-prize-physics.html |access-date=6. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Ghez je rođena u New Yorku, kći Susanne (Gayton) i Gilberta Gheza.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Yasuda |first=Anita |url=https://books.google.com/books?id=2FBzCgAAQBAJ&amp;q=Andrea+Mia+Ghez&amp;pg=PA74 |title=Astronomy: Cool Women in Space |publisher=Nomad Press |year=2015 |isbn=978-1619303270 |via=Google Books}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |url=https://books.google.com/books?id=ZZxmAAAAMAAJ&amp;q=Susanne+Gayton+Ghez |title=Who's who in the West |publisher=Marquis-Who's Who. |year=2004 |isbn=978-0837909356 |via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Njezin otac, židovske baštine, rođen je u [[Rim]]u u [[Italija|Italiji]], u obitelji podrijetlom iz [[Tunis]]a i [[Frankfurt na Majni|Frankfurta]], u [[Njemačka|Njemačkoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Gilbert Ghez (1938–2015) – Obituary |url=https://www.legacy.com/amp/obituaries/chicagotribune/175961762 |website=www.legacy.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.mevakshederekh.info/Portals/0/Il_tempo_e_idea/HAZMAN%20VEHARAION%20-%20IL%20TEMPO%20E%20L_IDEA%20Vol%20XXV%202019%20(web).pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=12. rujna 2021. |archive-date=16. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210216093631/http://www.mevakshederekh.info/Portals/0/Il_tempo_e_idea/HAZMAN%20VEHARAION%20-%20IL%20TEMPO%20E%20L_IDEA%20Vol%20XXV%202019%20%28web%29.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Majka joj je bila iz irske katoličke obitelji iz North Attleborougha, [[Massachusetts]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=25. siječnja 2011. |title=Oral history interview with Susanne Ghez |url=https://www.aaa.si.edu/collections/interviews/oral-history-interview-susanne-ghez-15916 |website=www.aaa.si.edu}}&lt;/ref&gt;

Njezina se obitelj preselila iz New Yorka u Chicago kad je bila dijete,&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; a Ghez je pohađala Laboratorijsku školu Sveučilišta Chicago.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=16. svibnja 2013. |title=&quot;Alumni Award Winners Announced&quot; |url=https://www.ucls.uchicago.edu/e-news-detail/~news-id/10488 |url-status=dead |publisher=University of Chicago |access-date=12. rujna 2021. |archive-date=3. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210203230048/https://www.ucls.uchicago.edu/e-news-detail/~news-id/10488 }}&lt;/ref&gt; [[Program Apollo|Slijetanje na Mjesec iz programa Apollo]] nadahnulo je Ghez da želi postati prva žena [[astronaut]]kinja, a njezina je majka poticala taj cilj.&lt;ref name=&quot;Science hero&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Jennifer Lauren Lee |title=Science Hero:Andrea Mia Ghez |url=http://www.myhero.com/myhero/hero.asp?hero=A_M_Ghez_06 |url-status=dead |access-date=23. rujna 2009. |publisher=The My Hero Project |archive-date=5. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100105233709/http://www.myhero.com/myhero/hero.asp?hero=A_M_Ghez_06}}&lt;/ref&gt; Njezin najutjecajniji ženski uzor bila je njezina profesorica kemije u srednjoj školi.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Susan Lewis |date=31. listopada 2006. |title=Galactic Explorer Andrea Ghez |work=NOVA |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/article/andrea-ghez/}}&lt;/ref&gt; Fakultet je započela smjerom matematike, a zatim se promijenila u fiziku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Linda Copman |title=Zeroing in on Black Holes |url=http://cosmicmatters.keckobservatory.org/2007/dec/07dec_1.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726214531/http://cosmicmatters.keckobservatory.org/2007/dec/07dec_1.htm |archive-date=26. srpnja 2011. |access-date=23. rujna 2009. |publisher=W. M. Keck Observatory}}&lt;/ref&gt; Diplomirala je [[Fizika|fiziku]] na [[Massachusetts Institute of Technology|Tehnološkom institutu]] u Massachusettsu 1987. i doktorirala. pod vodstvom Gerryja Neugebauera na Kalifornijskom tehnološkom institutu 1992.&lt;ref name=&quot;thesis-ghez-1993&quot;&gt;{{Citiranje rada |last=Ghez |first=Andrea |year=1993 |title=The Multiplicity of T Tauri Stars in the Star Forming Regions Taurus-Auriga and Ophiuchus-Scorpius: A 2.2μm Speckle Imaging Survey |url=https://resolver.caltech.edu/CaltechETD:etd-10072004-143305 |type=Ph.D. |oclc=437065967}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Ghezino istraživanje koristi tehnike snimanja u visokoj prostornoj rezoluciji, poput sustava [[Adaptivna optika|prilagodljive optike]] na [[Teleskopi Keck|teleskopima Keck]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Supermassive Black Holes |url=http://www.bbc.co.uk/science/horizon/2000/massivebholes_transcript.shtml |access-date=20. ožujka 2008. |publisher=[[BBC]]}}&lt;/ref&gt; za proučavanje regija koje stvaraju zvijezde i [[Supermasivna crna rupa|supermasivne crne rupe]] u središtu [[Mliječni put|Mliječne staze]] poznate kao Sagittarius A*.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Milky Way Monster Stars in Cosmic Reality Show |url=http://chandra.harvard.edu/photo/2003/0203long/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080317061809/http://chandra.harvard.edu/photo/2003/0203long/ |archive-date=17. ožujka 2008. |access-date=20. ožujka 2008. |publisher=Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics}}&lt;/ref&gt; Koristi [[Kinematika|kinematiku]] zvijezda blizu središta Mliječne staze kao sondu za istraživanje ove regije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=CELT Science Working Group Meeting |url=http://celt.ucolick.org/minutes/SWG_27mar00_minutes.doc |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070820095347/http://celt.ucolick.org/minutes/SWG_27mar00_minutes.doc |archive-date=20. kolovoza 2007. |access-date=20. ožujka 2008. |website=celt.ucolick.org}}&lt;/ref&gt; Visoka razlučivost Keckovih teleskopa&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Jensen |first=Liz |title=UCLA Galactic Center Group |url=http://www.astro.ucla.edu/~ghezgroup/gc |url-status=live |website=www.astro.ucla.edu}}&lt;/ref&gt; dala je značajno poboljšanje u odnosu na prvo veliko istraživanje kinematike galaktičkog centra koje je izvela skupina Reinharda Genzela.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Eckart, A. |last2=Genzel, R. |year=1996 |title=Observations of stellar proper motions near the Galactic Centre |journal=Nature |volume=383 |issue=6599 |pages=415–417 |doi=10.1038/383415a0}}&lt;/ref&gt;

Ghez je 2004. izabrana u [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalnu akademiju znanosti]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Andrea Ghez Elected to National Academy of Sciences |url=http://nai.nasa.gov/newsletter/04302004/index.html#6 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20041101143941/http://nai.nasa.gov/newsletter/04302004/index.html#6 |archive-date=1. studenoga 2004. |access-date=20. ožujka 2004. |publisher=[[NASA]]}}&lt;/ref&gt; a 2012. u Američko filozofsko društvo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=APS Member History |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Andrea+Mia+Ghez&amp;title=&amp;subject=&amp;subdiv=&amp;mem=&amp;year=&amp;year-max=&amp;dead=&amp;keyword=&amp;smode=advanced |access-date=2021-03-29 |website=search.amphilsoc.org |archive-date=25. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221225110507/https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=Andrea+Mia+Ghez&amp;title=&amp;subject=&amp;subdiv=&amp;mem=&amp;year=&amp;year-max=&amp;dead=&amp;keyword=&amp;smode=advanced |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Godine 2019. izabrana je za suradnicu Američkog fizičkog društva (APS).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=APS Fellow Archive |url=https://www.aps.org/programs/honors/fellowships/archive-all.cfm?initial=&amp;year=2019&amp;unit_id=&amp;institution=University+of+California%2C+Los+Angeles |access-date=24. rujna 2019.}}&lt;/ref&gt;

Ghez se pojavila u mnogim televizijskim dokumentarcima koje su producirale mreže kao što su [[BBC]], [[Discovery Channel]] i [[History|The History Channel]]. 2006. bila je u epizodi [[Public Broadcasting Service|PBS]] serije ''Nova.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Andrea M. Ghez cv |url=http://www.astro.ucla.edu/~ghez/Ghez_cv_long.07aug.pdf |access-date=20. ožujka 2008. |publisher=[[UCLA]]}}&lt;/ref&gt; ''The My Hero Project'' identificirao ju je kao heroja znanosti.&lt;ref name=&quot;Science hero&quot; /&gt; Godine 2000. časopis ''Discover'' uvrstio je Ghez kao jednu od 20 perspektivnih mladih američkih znanstvenika u svojim područjima. 

=== Crna rupa u Galaktičkom centru (Sgr A*) ===
Snimanjem [[Galaktičko središte|Galaktičkog centra]] na [[Infracrveno zračenje|infracrvenim]] valnim duljinama, Ghez i njeni kolege uspjeli su proviriti kroz tešku prašinu koja blokira vidljivu svjetlost, kako bi otkrili slike središta Mliječne staze. Zahvaljujući 10-metarskom otvoru [[Teleskopi Keck|teleskopa WM Keck]] i upotrebi [[Adaptivna optika|prilagodljive optike]] za ispravljanje turbulencije atmosfere, ove slike Galaktičkog centra imaju vrlo veliku prostornu rezoluciju i omogućile su praćenje orbita zvijezda oko crne rupe Sagittarius A* (Sgr A*). Uočene su djelomične orbite mnogih zvijezda koje kruže oko crne rupe u Galaktičkom centru. Jedna od zvijezda, S2, napravila je potpunu [[Elipsa|eliptičnu]] putanju od početka detaljnih promatranja 1995. godine. Nekoliko desetljeća bit će potrebno za potpuno dokumentiranje orbita nekih od ovih zvijezda. Ova mjerenja mogu pružiti test teorije [[Opća teorija relativnosti|opće relativnosti]]. U listopadu 2012. njezin tim na UCLA-i, koji kruži oko Galaktičkog centra, identificirao je drugu zvijezdu, S0-102.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Wolpert |first=Stuart |title=UCLA astronomers discover star racing around black hole at center of our galaxy |url=http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/ucla-astronomers-discover-star-239172.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140315054143/http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/ucla-astronomers-discover-star-239172.aspx |archive-date=15. ožujka 2014. |access-date=6. listopada 2012. |website=UCLA Newsroom}}&lt;/ref&gt; Koristeći [[Keplerovi zakoni|Keplerov treći zakon]], Ghezin tim je upotrijebio orbitalno gibanje kako bi pokazao da je masa Sgr A* 4,1 ± 0,6&amp;nbsp;milijuna [[Solarna masa|solarnih masa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Ghez |first=A. M. |last2=Salim |first2=S. |last3=Weinberg |first3=N. N. |last4=Lu |first4=J. R. |last5=Do |first5=T. |last6=Dunn |first6=J. K. |last7=Matthews |first7=K. |last8=Morris |first8=M. |last9=Yelda |first9=S. |last10=Becklin |first10=E. E. |last11=Kremenek |first11=T. |date=20. prosinca 2008. |title=Measuring Distance and Properties of the Milky Way's Central Supermassive Black Hole with Stellar Orbits |journal=The Astrophysical Journal |volume=689 |issue=2 |pages=1044–1062 |arxiv=0808.2870 |bibcode=2008ApJ...689.1044G |doi=10.1086/592738}}&lt;/ref&gt; Budući da je Galaktičko središte u kojem se nalazi Sgr A*, sto puta bliže od [[Andromeda (galaktika)|M31]] gdje je sljedeća najbliža supermasivna crna rupa (M31*),&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Eckart |first=Andreas |last2=Schödel |first2=Rainer |last3=Meyer |first3=Leonhard |date=Rujan 2006. |title=The Galactic Centre: The Flare Activity of SgrA* and High-Resolution Explorations of Dusty Stars |url=https://www.eso.org/sci/publications/messenger/archive/no.125-sep06/messenger-no125-2-5.pdf |journal=The Messenger |publisher=European Southern Observatory |volume=125 |pages=2–5}}&lt;/ref&gt; to je jedan od najbolje pokazanih slučajeva za supermasivnu crnu rupu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=The Supermassive Black Hole at the Galactic Center |url=http://www.astro.ucla.edu/~ghezgroup/gc/journey/smbh.html |access-date=6. listopada 2020. |website=www.astro.ucla.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Boen |first=Brooke |date=20. svibnja 2015. |title=Supermassive Black Hole Sagittarius A* |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/chandra/multimedia/black-hole-SagittariusA.html |access-date=6. listopada 2020. |website=NASA}}&lt;/ref&gt;

Ghez je 2020. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku s Rogerom Penroseom i Reinhardom Genzelom za njihova otkrića u vezi s crnim rupama.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Ghez i Genzel dobili su polovicu nagrade za otkriće da supermasivna crna rupa najvjerojatnije upravlja orbitama zvijezda u središtu Mliječne staze.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=The Nobel Prize in Physics 2020 |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2020/press-release/ |access-date=6. listopada 2020. |website=NobelPrize.org |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Ghez je bila četvrta žena koja je od početka dodjela Nobelovih nagrada dobila Nobelovu nagradu za fiziku, a prethodile su joj [[Maria Skłodowska-Curie|Marie Curie]] (1903.), [[Maria Goeppert-Mayer|Maria Goeppert Mayer]] (1963.) i [[Donna Strickland]] (2018.).&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |date=8. listopada 2020. |title=Nobel Prize 2020: From prizewinners to members of committees, women underrepresented since inception of awards |work=MSN News |url=https://www.msn.com/en-in/news/world/nobel-prize-2020-from-prizewinners-to-members-of-committees-women-underrepresented-since-inception-of-awards/ar-BB19OUWz |access-date=8. listopada 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==
Ghez ima dva sina.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Lewis |first=Wayne |date=24. ožujka 2021. |title=A Search for Knowledge That Led Andrea Ghez to a Nobel Prize |url=https://newsroom.ucla.edu/magazine/andrea-ghez-nobel-prize-physics |url-status=live |access-date=6. lipnja 2021. |publisher=UCLA}}&lt;/ref&gt; Ghez je aktivna plivačica u plivačkom klubu UCLA Masters.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Poster Project, Biographies, |url=https://www.math.stonybrook.edu/posterproject/biographies/ghez.html |access-date=2023-09-13 |website=www.math.stonybrook.edu}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2020-10-06 |title=UCLA Masters Swimmer Andrea Ghez Wins Nobel Prize in Physics |url=https://swimswam.com/ucla-masters-swimmer-andrea-ghez-wins-nobel-prize-in-physics/ |access-date=2020-12-21 |website=SwimSwam |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==

* Annie J. Cannon Award in Astronomy (1994.)&lt;ref name=&quot;awards&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Annie J. Cannon Award in Astronomy |url=http://www.aas.org/grants/awards.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080228125049/http://www.aas.org/grants/awards.php |archive-date=28. veljače 2008. |access-date=20. ožujka 2008. |publisher=American Astronomical Society}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada Packard Fellowship (1996.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Packard Fellows – Sorted by Award Year: 1996 |url=http://www.cs.virginia.edu/packard/directory/1996.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20071103125039/http://www.cs.virginia.edu/packard/directory/1996.html |archive-date=3. studenoga 2007. |access-date=20. ožujka 2008. |publisher=University of Virginia}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada Newton Lacy Pierce u astronomiji Američkog astronomskog društva (1998.)&lt;ref name=&quot;awards&quot; /&gt;
* Nagrada Maria Goeppert-Mayer Američkog fizičkarskog društva (1999.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Maria Goeppert Mayer Award |url=http://www.aps.org/programs/honors/awards/goeppert-mayer.cfm |website=www.aps.org |access-date=12. rujna 2021. |archive-date=5. veljače 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070205192424/http://www.aps.org/programs/honors/awards/goeppert-mayer.cfm |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada Sackler (2004.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Honors and Awards received by IGPP/UCLA Faculty and Research Staff |url=http://www.igpp.ucla.edu/awards.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080204221841/http://www.igpp.ucla.edu/awards.php |archive-date=4. veljače 2008. |access-date=20. ožujka 2008. |publisher=[[UCLA]]}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada Gold Shield Faculty za akademsku izvrsnost (2004.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Astronomer Andrea Ghez awarded Gold Shield prize |url=http://www.universityofcalifornia.edu/news/article/6442 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080709054904/http://www.universityofcalifornia.edu/news/article/6442 |archive-date=9. srpnja 2008. |access-date=20. ožujka 2008. |publisher=University of California, Santa Cruz}}&lt;/ref&gt;
* Marc Aaronson Memorial Lectureship (2007.)
* MacArthur Fellowship (2008.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=UCLA astronomer Andrea Ghez named a 2008 MacArthur Fellow |url=http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/ghez-64006.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080924202919/http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/ghez-64006.aspx |archive-date=24. rujna 2008. |access-date=23. rujna 2008. |publisher=[[UCLA]]}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada Crafoord in Astronomy (2012.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=The Crafoord Prize in Mathematics 2012 and The Crafoord Prize in Astronomy 2012 |url=http://www.crafoordprize.se/press/arkivpressreleases/thecrafoordprizeinmathematics2012andthecrafoordprizeinastronomy2012.5.6018c17913483dc064280001363.html |access-date=19. siječnja 2012. |publisher=Crafoord Prize |archive-date=27. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121227011055/http://www.crafoordprize.se/press/arkivpressreleases/thecrafoordprizeinmathematics2012andthecrafoordprizeinastronomy2012.5.6018c17913483dc064280001363.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada Royal Swedish Academy of Sciences (2012.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Newsroom |url=http://newsroom.ucla.edu/stories/ucla-professors-andrea-ghez-terence-222440 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181009013408/http://newsroom.ucla.edu/stories/ucla-professors-andrea-ghez-terence-222440 |archive-date=9. listopada 2018. |access-date=8. listopada 2018.}}&lt;/ref&gt;
* Medalja Royal Society Bakerian (2015.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Andrea Ghez to receive Royal Society's Bakerian Medal |url=http://newsroom.ucla.edu/releases/andrea-ghez-to-receive-royal-societys-bakerian-medal}}&lt;/ref&gt;
* počasni doktorat u znanosti, Sveučilište Oxford (2019.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Honorary degree recipients for 2019 announced |url=http://www.ox.ac.uk/news/2019-03-25-honorary-degree-recipients-2019-announced |access-date=26. lipnja 2019. |publisher=The University of Oxford |archive-date=25. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190325222054/http://www.ox.ac.uk/news/2019-03-25-honorary-degree-recipients-2019-announced |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* članica Američkog fizičkarskog društva (2019.)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* izabrana za Legacy Fellow Američkog astronomskog društva (2020.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=AAS Fellows |url=https://aas.org/grants-and-prizes/aas-fellows |access-date=28. rujna 2020. |publisher=AAS}} &lt;/ref&gt;
* [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2020.)&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Odabrane publikacije ==

=== Znanstveni članci ===
{{div col|colwidth=30em}}
* {{cite journal |last1=Ghez |first1=Andrea M. |last2=Neugebauer |first2=Gerry |last3=Matthews |first3=K. |year=1993 |title=The Multiplicity of T Tauri Stars in the Taurus-Auriga &amp; Ophiuchus-Scorpius Star Forming Regions: A 2.2 micron Imaging Survey |url=https://authors.library.caltech.edu/84692/1/1993AJ____106_2005G.pdf |journal=Astronomical Journal |volume=106 |pages=2005–2023 |bibcode=1993AJ....106.2005G |doi=10.1086/116782}}
* {{cite journal |last1=Ghez |first1=Andrea M. |last2=White |first2=Russel J. |last3=Simon |first3=M. |year=1997 |title=High Spatial Resolution Imaging of Pre-Main Sequence Binary Stars: Resolving the Relationship Between Disks and Close Companions |journal=Astrophysical Journal |volume=490 |issue=1 |pages=353–367 |doi=10.1086/304856 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last1=Ghez |first1=Andrea M. |last2=Klein |first2=B. L. |last3=Morris |first3=M. |last4=Becklin |first4=E.E. |year=1998 |title=High Proper Motions in the Vicinity of Sgr A*: Evidence for a Massive Central Black Hole |journal=Astrophysical Journal |volume=509 |issue=2 |pages=678–686 |arxiv=astro-ph/9807210 |bibcode=1998ApJ...509..678G |doi=10.1086/306528 |s2cid=18243528}}
* {{cite journal |last1=Ghez |first1=A. M. |last2=Morris |first2=M. |last3=Becklin |first3=E. E. |last4=Tanner |first4=A. |last5=Kremenek |first5=T. |year=2000 |title=The Accelerations of Stars Orbiting the Milky Way's Central Black Hole |journal=Nature |volume=407 |issue=6802 |pages=349–351 |arxiv=astro-ph/0009339 |bibcode=2000Natur.407..349G |doi=10.1038/35030032 |pmid=11014184 |s2cid=312384}}
* {{cite journal |last1=Ghez |first1=A. M. |last2=Duchêne |first2=G. |last3=Matthews |first3=K. |last4=Hornstein |first4=S. D. |last5=Tanner |first5=A. |last6=Larkin |first6=J. |last7=Morris |first7=M. |last8=Becklin |first8=E. E. |last9=S. Salim |date=1. siječnja 2003. |title=The First Measurement of Spectral Lines in a Short-Period Star Bound to the Galaxy's Central Black Hole: A Paradox of Youth |journal=Astrophysical Journal Letters |language=en |volume=586 |issue=2 |pages=L127 |arxiv=astro-ph/0302299 |bibcode=2003ApJ...586L.127G |doi=10.1086/374804 |s2cid=11388341}}
* {{cite journal |last1=Ghez |first1=A. M. |last2=Salim |first2=S. |last3=Weinberg |first3=N. N. |last4=Lu |first4=J. R. |last5=Do |first5=T. |last6=Dunn |first6=J. K. |last7=Matthews |first7=K. |last8=Morris |first8=M. R. |last9=Yelda |first9=S. |date=20. prosinca 2008. |title=Measuring Distance and Properties of the Milky Way's Central Supermassive Black Hole with Stellar Orbits |journal=Astrophysical Journal |language=en |volume=689 |issue=2 |pages=1044–1062 |arxiv=0808.2870 |bibcode=2008ApJ...689.1044G |doi=10.1086/592738 |s2cid=18335611}}
{{div col end}}

=== Knjige ===

* {{Citiranje knjige |last=Ghez |first=Andrea Mia |title=You Can Be a Woman Astronomer |last2=Cohen |first2=Judith Love |publisher=Cascade Pass |year=2006 |isbn=978-1-880599-78-5}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ghez, Andrea M.}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Židovi u SAD-u]]</text>
      <sha1>mtsnuwwbxnqxzslcob8qunefsofs7pa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Armensko-gruzijska granica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>711174</id>
    <revision>
      <id>7567336</id>
      <parentid>7461153</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:33:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13522" sha1="o09wulncxqkfusus3zumqwtgbugtmg5" xml:space="preserve">{{Infookvir granica
| name                 = Armensko-gruzijska granica
| image                = {{CSS image crop
  | Image       = Armenia 2002 CIA map.jpg
  | bSize       = 600
  | cWidth      = 300
  | cHeight     = 200
  | oTop        = 0
  | oLeft       = 40
  | Location    = center
  | Description =
  | Link        =
  | Alt         =
}}
| alt                  = 
| caption              = Zemljovid sjevernog dijela Armenije, uz granicu s Gruzijom.
| territory1           = {{Z+X|ARM}}
| territory2           = {{Z+X|GRU}}
| length               = 219
| enclaves             = 
| established          = 
| establishedreason    = 
| current              = 
| currentreason        = 
| disestablished       = 
| disestablishedreason = 
| treaties             = 
| notes                = 
}}
'''[[Armenija|Armensko]]-[[Gruzija|gruzijska]] granica''' je međunarodna granica između Armenije i Gruzije. Duga je 219 km, a proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] s [[Turska|Turskom]] na zapadu do tromeđe s [[Azerbajdžan]]om na istoku.&lt;ref&gt;{{citation |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/georgia/ |title=CIA World Factbook - Georgia |access-date=9. rujna 2020. |archive-date=30. travnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250430021230/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/georgia/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Granica započinje na zapadu na tromeđi s Turskom i nastavlja kopnom do tromeđe s Azerbajdžanom nizom nepravilnih linija i malim dijelom na istoku uz rijeku [[Debed]]. Zapadni, planinski dio granice sadrži dva jezera koja se nalaze sasvim blizu granice - [[Madatapa]] (u Gruziji) i [[Arpi (jezero)|Arpi]] (u Armeniji).

== Povijest ==
Tijekom 19. stoljeća Kavkaz je bio poprištem sukobu velikih sila - [[Osmansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] na zalazu, [[Kadžarsko Carstvo|Perzije]] i [[Rusija|Rusije]], koje se širila prema jugu. Rusija je formalno anektirala istočno gruzijsko [[Kraljevstvo Kartlije i Kahetije]] 1801. godine, a zatim zapadnu gruzijsku [[Kraljevina Imeretija|kraljevinu Imeretiju]] 1804. godine. Tijekom 1800-ih Rusi su pogurali svoju južnu granicu dalje prema jugu, na račun Perzijskog i Osmanskog carstva.&lt;ref name=&quot;CIA-1952&quot;&gt;{{citation |url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010005-2.pdf |title=The boundary between Turkey and the USSR |date=Siječanj 1952. |access-date=8. travnja 2020. |archive-date=10. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200410165528/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010005-2.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Rusko-perzijski rat (1804.–1813.)|Rusko-perzijskim ratom (1804.–1813.)]] i kasnijim [[Gulistanski ugovor|Gulistanskim ugovorom]] Rusija je stekla glavninu današnjeg Azerbajdžana i južnu regiju [[Syunik]] u današnjoj Armeniji.&lt;ref&gt;John F. Baddeley, &quot;The Russian Conquest of the Caucasus&quot;, Longman, Green and Co., London: 1908, p. 90&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CIA-1951&quot;&gt;{{Citation |url=https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010003-4.pdf |title=USSR-Iran Boundary |date=Veljača 1951. |access-date=9. travnja 2020. |archive-date=10. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200410205605/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010003-4.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon [[Rusko-perzijski rat (1826.–1828.)|Rusko-perzijskog rata (1826.–1828.)]] i [[Sporazum iz Turkmenčaja|Turkmenčajskog ugovora]], Perzija je bila prisiljena ustupiti područje [[Nahičevan (kanat)|kanata Nahičevan]] i ostatak današnje Armenije.&lt;ref&gt;Gavin R.G. Hambly, in ''The Cambridge History of Iran'', ed. William Bayne Fisher (Cambridge University Press, 1991), pp. 145-146&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CIA-1951&quot; /&gt; Rusija je osvojene gruzijske i armenske teritorije organizirala u gubernije [[Gubernija Tiflis|Tiflis]], [[Gubernija Kutaisi|Kutaisi]] i [[Gubernija Erivan|Erivan]].

[[Datoteka:Democratic_Republic_of_Georgia_(en).svg|lijevo|mini|300px|Područje koje je svojim proglasila [[Gruzijska Demokratska Republika]]:
{{legenda lijevo|#FF9955|1. Direktno uključeno u Rusku SFR}}
{{legenda lijevo|#8DD35F|2. unutar granice [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanske SSR]]}}
{{legenda lijevo|#FF5599|3. sporna regija Lori, unutar granice [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenske SSR]]}}
{{legenda lijevo|#FFCC00|4. unutar granice [[Turska|Turske]]}}]]
Nakon [[Ruska revolucija|ruske revolucije 1917. godine]], narodi južnog Kavkaza proglasili su [[Transkavkaska Demokratska Federativna Republika|Transkavkasku demokratsku federativnu republiku]] (TDFR) 1918. godine i započeli [[Mirovna konferencija u Trebizondu|mirovne pregovore]] s Osmanlijama.&lt;ref name=&quot;ric&quot;&gt;{{Citation |last=Richard Hovannisian |title=The Armenian people from ancient to modern times |pages=292–293 |isbn=978-0-333-61974-2 |oclc=312951712}} (Armenian Perspective)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ottoman1&quot;&gt;{{Citation |last=Ezel Kural Shaw |title=Reform, revolution and republic : the rise of modern Turkey (1808-1975) |series=History of the Ottoman Empire and Modern Turkey |volume=2 |year=1977 |publisher=Cambridge University Press |oclc=78646544 |page=326}} (Turkish Perspective)&lt;/ref&gt; Unutarnje nesuglasice dovele su do toga da je [[Demokratska Republika Gruzija|Gruzija]] napustila federaciju u svibnju 1918., a nedugo nakon toga uslijedili su [[Republika Armenija (1918. – 1920.)|Armenija]] i [[Azerbajdžanska Demokratska Republika|Azerbajdžan]], međutim granice između tri republike bile su sporne.&lt;ref name=&quot;CSS&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Samkharadze |first=Nikoloz |date=Kolovoz 2020. |title=Georgian State Border – Past and Present |url=http://css.ge/wp-content/uploads/2019/07/nika_border_eng.pdf |access-date=9. rujna 2020. |website=Centre for Social Sciences}}&lt;/ref&gt; [[Batumski ugovor]] iz lipnja 1918. okončao je neprijateljstva između TDFR-a i Osmanskog carstva. Kada su se Osmanlije povukle iz područja današnje pokrajine [[Lori]] u listopadu 1918., to je području postalo predmet spora između Armenije i Gruzije, a većina spornog teritorij a se odnosila na bivše [[ujezd]]e (okruge) [[Borčalski ujezd|Borčalski]] i Akhalkalaki bivše gubernije Tiflis.&lt;ref name=&quot;King&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=King |first=Francis |title=Improbable nationalists? Social democracy and national independence in Georgia 1918-1921 |url=https://ueaeprints.uea.ac.uk/id/eprint/69894/1/Socialist_History_54_proof_2_pages_35_60.pdf |access-date=9. rujna 2020. |website=UEA Digital Repository}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AAGP&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Anderson |first=Andrew |last2=Partskhaladze |first2=George |title=Armeno-Georgian War of 1918 and Armeno-Georgian Territorial Issue in the 20th Century |url=https://www.academia.edu/10176756 |access-date=26. rujna 2020. |archive-date=20. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211220044957/https://www.academia.edu/10176756 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Gruzija je tražila da južne granice bivše gubernije Tiflis čine granicu, dok je Armenija tražila da buduća granica odražava etničku situaciju na terenu.&lt;ref name=&quot;AAGP&quot; /&gt; Nakon neuspjelih mirovnih pregovora o granici, u listopadu su izbili sukobi, nakon kojih su uslijedili zastoji mirovnih pregovora i [[Gruzijsko-armenski rat|kratki rat]] u prosincu.&lt;ref name=&quot;AAGP&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;CSS&quot; /&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanci]] su 17. siječnja 1919. posredovali u prekidu vatre pod vodstvom [[William Montgomerie Thomson|Williama Montgomerieja Thomsona]], a osporavano područje proglašeno je neutralnom zonom do daljnjih mirovnih pregovora.&lt;ref name=&quot;CSS&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;AAGP&quot; /&gt; Nakon toga, i Armenija i Gruzija ušle su u područje [[Kars]]a u današnjoj istočnoj Turskoj, anektirajući teritorij, stvarajući pritom dodatne sporove između njih.&lt;ref name=&quot;AAGP&quot; /&gt;

[[Datoteka:Map of Azerbaijan SSR from the GSE of 1926.jpg|lijevo|mini|300px|Granice između armenske i gruzijske sovjetske republike 1926. Sjeverni dio okruga Borchalinsky, dio Armenske SSR.]]
Ruska [[Crvena armija]] je 1920. [[Invazija Crvene armije na Azerbajdžan|napala Azerbajdžan]] i [[Napad Crvene armije na Armeniju|Armeniju]], čime je okončana neovisnost obje zemlje, a [[Invazija Crvene armije na Gruziju|u veljači i ožujku 1921.]] uslijedila je Gruzija.&lt;ref name=&quot;AAGP&quot;/&gt; Turska je iskoristila priliku da [[Tursko-armenski rat|otme]] zemljišta na istoku od Armenije, a Gruzija je okupirala neutralnu zonu Lori uz armensko odobrenje, kako bi spriječila da ona padne u turske ruke.&lt;ref name=&quot;AAGP&quot; /&gt; Granica SSSR-a s Turskom finalizirana je u listopadu 1921. [[Karski ugovor|Karskim ugovorom]], čime je utvrđena zapadna granica armensko-gruzijske granice.&lt;ref name=&quot;AAGP&quot; /&gt; Kad su Sovjeti početkom 1921. uspostavili čvrstu kontrolu na tom području, izveli su konačno razgraničenje granice između Armenije i Gruzije, podijelivši neutralnu zonu Lori na dva dijela (uglavnom u korist Armenije) i fiksirajući 6. studenog 1921. granicu na njezinom sadašnjem mjestu.&lt;ref name=&quot;CSS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Matevossian&quot;&gt;{{cite encyclopedia |first1=R. |last1=Matevossian |article=Լոռի [Lori] |editor=[[Viktor Hambardzumyan |Hambardzumyan, Viktor]] |encyclopedia=[[Armenska sovjetska enciklopedija]] |volume=4 |year=1978 |publisher=Armenian Encyclopedia |location=Yerevan |language=hy |pages=663–64}}&lt;/ref&gt; Godine 1922. sve tri države uključene su u [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika|Transkavkasku SFSR]] unutar [[Sovjetski Savez|SSSR -a]], prije nego što su se odvojile 1936.&lt;ref name=&quot;AAGP&quot; /&gt;

Granica je postala međunarodna 1991. nakon [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]] i neovisnosti njegovih konstitutivnih republika. Godine 1994. dvije su zemlje počele raditi na razgraničavanju svoje granice.&lt;ref name=&quot;CSS&quot;/&gt; U Gruziji postoji velika [[Armenci u Gruziji|armenska manjina]], koncentrirana posebno u pograničnoj pokrajini [[Samche-Džavahetija]] gdje čine [[Armenci u Samche-Džavahetiji|većinu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=E. Cornell |first=Svante |url=https://books.google.com/books?id=6uloAAAAMAAJ |title=Autonomy and conflict: ethnoterritoriality and separatism in the South Caucasus : cases in Georgia |publisher=Dept. of Peace and Conflict Research, Uppsala University |year=2002 |isbn=9789150616002 |pages=137}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Ionesyan |first=Karine |date=22. rujna 2009. |title=Defending Chakhalyan: Tbilisi accused of &quot;dragging out&quot; appeal hearing in high-profile &quot;Armenian activist&quot; case |agency=[[ArmeniaNow]] |url=http://www.armenianow.com/news/10490/defending_chakhalyan_tbilisi_accus |access-date=29. lipnja 2013. |archive-date=16. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181116174604/https://www.armenianow.com/news/10490/defending_chakhalyan_tbilisi_accus |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, niti armenska niti gruzijska vlada nisu tražile ispravljanje stare granice između njih iz sovjetskog doba.&lt;ref name=&quot;AAGP&quot;/&gt;

== Naselja uz granicu ==
[[slika:Dmanissi.jpg|mini|desno|300px|[[Dmanisi]]]]
===Armenija===
{{stupci|4|
* [[Bavra]]
* [[Tashir]]
* [[Dzyunashogh]]
* [[Metsavan]]
* [[Gogavan]]
* [[Apaven]]
* [[Sarchapet]]
* [[Alaverdi, Armenija|Alaverdi]]
* [[Jiliza]]
* [[Ayrum]]
* [[Haghtanak, Tavush|Haghtanak]]
* [[Ptghavan]]
* [[Bagratashen]]
* [[Debetavan]]
}}

===Gruzija===
{{stupci|4|
* [[Gorelovka]]
* [[Irganchai]]
* [[Dmanisi]]
* [[Akhkerpi]]
* [[Sadakhlo]]
* [[Shaumiani]]
}}

== Granični prijelazi ==
Sljedeći granični prijelazi su u uporabi između Armenije i Gruzije:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://sahmanapah.sns.am/en/structure-border-crossing-points |title=Border crossing points |publisher=National security service of the Republic of Armenia= |access-date=19. srpnja 2021. |archive-date=6. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206145711/https://sahmanapah.sns.am/en/structure-border-crossing-points/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://migration.commission.ge/index.php?article_id=168&amp;clang=1 |title=Border checkpoints of Georgia |publisher=State Commission on Migration Issues= |access-date=19. srpnja 2021. |archive-date=6. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206145706/https://migration.commission.ge/index.php?article_id=168&amp;clang=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Bagratashen]] (ARM) – [[Sadakhlo]] (GRU)&lt;ref name=&quot;Caravan&quot;&gt;{{cite web |title=Georgia Border Crossings |url=https://caravanistan.com/border-crossings/georgia/#georgia-%e2%80%93-armenia-border-crossings |website=Caravanistan |access-date=9. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt;
* [[Gogavan]] (ARM) – Guguti (GRU)&lt;ref name=&quot;Caravan&quot;/&gt;
* [[Privolnoye, Armenia|Privolnoye]] (ARM) - [[Akhkerpi]] (GRU)
* [[Bavra]] (ARM) – [[Ninotsminda]] (GRU)&lt;ref name=&quot;Caravan&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.president.am/hy/domestic-visits/item/2017/10/01/President-Serzh-Sargsyan-took-part-in-the-opening-ceremony-of-Bavra-boder-point/ |title=President Serzh Sargsyan attends opening of refurbished Bavra border checkpoint |access-date=19. listopada 2021. |archive-date=6. veljače 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230206145708/https://www.president.am/hy/domestic-visits/item/2017/10/01/President-Serzh-Sargsyan-took-part-in-the-opening-ceremony-of-Bavra-boder-point/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
* [[Armensko-gruzijski odnosi]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Granice Armenije}}
{{Granice Gruzije}}
[[Kategorija:Državne granice]]
[[Kategorija:Armensko-gruzijska granica| ]]</text>
      <sha1>o09wulncxqkfusus3zumqwtgbugtmg5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Augustin Stipčević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>717928</id>
    <revision>
      <id>7567400</id>
      <parentid>7167619</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:32:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3300" sha1="g53donz176uutucgxbbgl4fpiub9oyy" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik|Ime=Augustin Stipčević|rođenje=[[28. srpnja]] [[1912.]]|smrt=[[9. ožujka]] [[1999.]]|vrsta=[[poezija]], [[novela|novele]], [[roman]] i druge|nagrade=[[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada ''Vladimir Nazor'']]}}

'''Augustin Stipčević''' (Kotor, [[28. srpnja]] [[1912.]] – [[9. ožujka]] [[1999.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Književnost|književnik]].

== Životopis ==
Rođen je u Kotoru, a podrijetlom je iz [[Arbanasi|Arbanasa]] gdje je proveo veći dio djetinjstva. Školovao se u [[Zadar|Zadru]] i [[Split|Splitu]] gdje je završio realnu [[Gimnazija|gimnaziju]]. Diplomirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]]. Radio je kao urednik [[Časopis|časopisa]] ''Scena'', ''Teatar'', ''[[Republika (časopis)|Republika]]'' i ''Kulturni radnik''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=U Kotoru je 28. srpnja 1912. rođen Augustin Stipčević|url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/27072008/u-kotoru-je-28-srpnja-1912-roden-augustin-stipcevic|url-status=live|website=Zadarski list}}&lt;/ref&gt; Bio je glavni urednik u izdavačkom poduzeću ''Zora'' i djelatnik Ministarstva prosvjete. Surađivao je s časopisima i novinama poput ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'', ''[[Savremenik|Savremenika]]'', ''Hrvatskog tjednika'' i drugim.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Stipčević, Augustin|url=https://enciklopedija.hr/clanak/58120|access-date=2022-01-28|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
Objavljivao je [[Poezija|poeziju]] i [[Proza|prozu]]. [[Kazalište|Kazališne]] je [[Kritika|kritike]] objavio u knjizi ''Na otvorenoj pozornici'' (1971.). Uredio je i nekoliko [[antologija]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Neka njegova književna djela uključuju:

* ''Nemirne vode'', 1937., zbirka pjesama
* ''Sunce u ćeliji'', 1953., zbirka pjesama
* ''Na granici'', 1950.
* ''Glad na ledini'', 1956., ''Cesta nema granice'', 1960. i ''Vruće ljeto'', 1966. čine romansijersku [[Trilogija|trilogiju]] o Ludru Kikeri, proračunatu i upornu lukavcu koji se prilagođava različitim društvenim i političkim situacijama&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
* ''Zapaljena truba'', 1961., zbirka pjesama
* ''Zid bez prozora'', 1960., zbirka novela
* ''Duboki su korijeni : suvremena albanska proza u Jugoslaviji'', 1970., izbor: Augustin Stipčević, [[Ali Podmirja]]
* ''Mladić koji je otkrio Ameriku'', 1971., [[roman]]
* ''Momak, stvar hoda'', 1971., zbirka novela
* ''Na tragu svih stvari'', 1972., zbirka pjesama
* ''Na otvorenoj pozornici'', kazališne kritike
* Cinik na provjeri, 1999., roman&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Pretraživanje|url=https://katalog.kgz.hr/pages/search.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=-1&amp;age=0|access-date=2022-01-28|website=katalog.kgz.hr|language=hr|archive-date=28. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128145752/https://katalog.kgz.hr/pages/search.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=-1&amp;age=0|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
Dobitnik je [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade ''Vladimir Nazor'']] [[1987.]] godine.

== Izvori ==
{{Izvori}}{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
{{DEFAULTSORT:Stipčević_Augustin}}</text>
      <sha1>g53donz176uutucgxbbgl4fpiub9oyy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čuvar dvorca (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>718022</id>
    <revision>
      <id>7567315</id>
      <parentid>7462433</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:24:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42667-72</username>
        <id>368337</id>
      </contributor>
      <comment>gramatika i pravopis</comment>
      <origin>7567315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3571" sha1="13kjli90wsw5oy13be3uza0zt4ch6oc" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = 
| ime_serije         = Čuvar dvorca
| slika              = 
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| format_serije      = [[dramska serija|drama]]
| autor              = 
| razvoj             = 
| redatelj           = [[Lukas Nola]]
| scenarist          = Lukas Nola
| glazba             = [[Jura Ferina]]&lt;br&gt;[[Pavao Miholjević]]
| uvodna_glazba      = 
| glumci             = [[Ivo Gregurević]]&lt;br&gt;[[Vinko Kraljević]]&lt;br&gt;[[Goran Bogdan]]&lt;br&gt;[[Matija Čigir]]&lt;br&gt;[[Bernard Tomić]]&lt;br&gt;[[Iva Babić]]&lt;br&gt;[[Franjo Dijak]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|HRV}}
| jezik              = hrvatski
| broj_epizoda       = 4
| broj_sezona        = 1
| producent          = [[Ankica Jurić Tilić]]&lt;br&gt;[[Hrvoje Pervan]]&lt;br&gt;[[Dragan Jurić]]
| izvršni_producent  = 
| urednik            = 
| lokacija           = 
| trajanje_epizode   = 55 minuta
| tv_kuća            = Kinorama za [[HRT]]
| u_hrv              = [[HTV 1]]&lt;br&gt;[[HRT Int.]]
| ostale_kuće        = {{Z|ŠVE}} [[SVT]]&lt;br&gt;	{{Z|UK}} [[Channel 4]]
| početak_serije     = [[18. rujna]] [[2017.]]
| kraj_serije        = [[16. listopada]] [[2017.]]
| web_stranica       = https://www.kinorama.hr/filmovi/Cuvar-dvorca/62
| imdb_id            = 7381328
}}

'''Čuvar dvorca''' hrvatska je [[dramska serija|dramska mini serija]] scenarista i redatelja [[Lukas Nole|Lukasa Nole]], u produkciji studija Kinorama za [[HRT]]. 

Serija je 2018. prodana svjetskom televizijskom tržištu gdje će se emitirati na [[Švedska|švedskoj]] javnoj televiziji [[SVT]] te na [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] [[Channel 4]].&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/cuvar-dvorca-hit-u-europi-mini-serija-lukasa-nole-prodana-na-svedsku-televiziju-svt-i-prestizni-channel-4-7293739 'ČUVAR DVORCA' HIT U EUROPI Mini serija Lukasa Nole prodana na švedsku televiziju SVT i prestižni Channel 4]&lt;/ref&gt; Preko njihovog servisa [[video na zahtjev|''video na zahtjev'']] &quot;''All4''&quot; serija će biti dostupna u [[Irska|Irskoj]] i [[SAD|Americi]].

== Sinopsis ==
Hrvatska [[1980.|osamdesetih godina]]: na političkoj sceni događaju se promjene koje će krajem desetljeća promijeniti kartu Europe. Boris Bišćan, stari kadar Jugoslavenske Službe državne bezbjednosti, svjedok je promjena koje se događaju u službi – provjerene stručnjake zamjenjuju kriminalci koje je [[Jugoslavenske_tajne_službe#UDBA|SDB]] (Služba državne bezbjednosti) angažirao da se bave političkim iseljenicima nudeći im zauzvrat zaštitu. Boris se u novom svijetu ne snalazi, a starom je očigledno došao kraj.

== Glumačka postava==
* [[Ivo Gregurević]] kao Boris Bišćan
* [[Vinko Kraljević]] kao Marin Dragičević
* [[Goran Bogdan]] kao Zeman
* [[Matija Čigir]] kao Goran Škoro
* [[Bernard Tomić (glumac)]] kao Zdravko
* [[Iva Babić]] kao Maja
* [[Franjo Dijak]] kao Kapetan JNA Uzelac
• [[Sascha Star]] kao kapetan JNA Grubić

== Nagrade ==
* '''2017.'''
:Pula Film Festival 2017, Pula, Hrvatska - program Kratka Pula; Priznanje za najbolju mušku ulogu u dramskoj seriji (Vinko Kraljević)
* '''2018.'''
:Dani hrvatskog filma, Zagreb, Hrvatska - nagrada Oktavijan HDFK-a za najbolji namjenski film
:Serial Killer, Brno, Češka - natjecateljski program; nagrada za najbolju dramsku seriju

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{imdb|id=7381328|naslov=Čuvar dvorca}}

{{Televizijski program na HTV-u}}
[[Kategorija:Hrvatske dramske serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije iz 2017.]]
[[Kategorija:Televizijske serije na HTV-u]]</text>
      <sha1>13kjli90wsw5oy13be3uza0zt4ch6oc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baktrijski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>720117</id>
    <revision>
      <id>7567459</id>
      <parentid>6968638</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:59:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15688" sha1="ewh0g5wzpx1zh3e3adiwl0ytfd9bfsl" xml:space="preserve">{{Infookvir jezik|ime=Baktrijski|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=Αριαο|regije=[[Srednja Azija]]|države=[[Baktrija]] ([[Afganistan]])|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]&lt;br&gt; 
&amp;nbsp;[[indoiranski jezici|indoiranski]]&lt;br&gt; 
&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[iranski jezici|iranski]]&lt;br&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[istočnoiranski jezici|istočnoiranski]]&lt;br&gt;
&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''baktrijski'''|iso1=-|iso2=-|sil=xbc|pismo=[[Grčki alfabet|grčko]]|govornici=izumro|rang=}}

'''Baktrijski jezik''' [[Izumrli jezici|izumrli]] je [[Istočnoiranski jezici|istočnoiranski jezik]] koji se nekad upotrebljavao u regiji [[Baktrija|Baktriji]] (u današnjem [[Afganistan|Afganistanu]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Foundation|first=Encyclopaedia Iranica|title=Welcome to Encyclopaedia Iranica|url=https://iranicaonline.org/|access-date=2022-03-19|website=iranicaonline.org|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Bio je službeni jezik [[Kušansko Carstvo|Kušanskog]] i [[Bijeli Huni|Heftalitskog]] Carstva.

== Ime ==
Dugo se mislilo da je [[Avestički jezik|avestički]] zapravo starobaktrijski, ali u ta je ideja nestala do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

Govornici su se zvali arijcima što je uobičajen [[endonim]] [[Indoiranski narodi|indoiranskih grupa]]. Bio je poznat i kao grčko-baktrijski, kušansi ili kušansko-baktrijski.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gershevitch|1983|p=1250}}&lt;/ref&gt;

Pod kušanskom je vlašću Baktrija bila poznata kao ''Tukara'' ili ''Tokara'' i kasnije ''Tokaristan''. Kada su tekstovi u [[Toharski jezici|dvama izumrlim]] i dotada nepoznatim [[Indoeuropski jezici|indoeuropskim jezicima]] bili otkriveni u [[Tarimska zavala|Tarimskoj zavali]] u [[Kina|Kini]] tijekom ranog [[20. stoljeće|20. stoljeća]], povezalo ih se s Tokaristanom pa se tada baktrijski nazivalo ''eteo-tokarskim'' (to jest ''pravim'' ili ''originalnim'' tokarskim). Do sedamdesetih godine postalo je jasno da nema dokaza takve veze. Primjerice, toharski su jezici [[Indoeuropski prajezik#Kentumski i satemski jezici|kentumski]], a baktrijski je satemski jezik.

== Klasifikacija ==
Baktrijski je član istočnoiranskog [[Savez jezika|saveza jezika]] i dijeli mnoga obilježja s izumrlim [[Sogdanski jezik|sogdanskim]] te [[Kvarezmijski jezik|kvarezmijskim]] (istočnim) i [[Partski jezik|partskim]] (zapadnim) kao i s modernim [[Paštunski jezici|paštunskim]] i [[Pamirski jezici|pamirskim jezicima]].&lt;ref&gt;Henning (1960), p. 47. ''Bactrian thus “occupies an intermediary position between Pashto and Yidgha-Munji on the one hand, Sogdian, Choresmian, and Parthian on the other: it is thus in its natural and rightful place in Bactria”.''&lt;/ref&gt; Njegova je genealoška povezanost s drugim jezicima nepoznata.&lt;ref name=&quot;Novak&quot;&gt;{{cite journal|last=Novák|first=Ľubomir|year=2014|title=Question of (re)classification of Eastern Iranian languages|journal=Linguistica Brunensia|pages=77–87}}&lt;/ref&gt; Po drugim izvorima moderni govornici [[Mundžanski jezik|mundžanskog jezika]] pokazuju najveću lingvističku sličnost s baktrijskim jezikom.&lt;ref&gt;Waghmar, Burzine K. (2001) 'Bactrian History and Language: An Overview.' Journal of the K. R. Cama Oriental Institute, 64. pp. 45.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[File:Rabatak_inscription.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Rabatak_inscription.jpg|mini|Rabatački natpis]]
Postao je ''[[lingua franca]]'' Kušanskog Carstva i regije Baktrija zamjenjujući [[Grčki jezik|grčki]]. Njime su se koristili baktrijski vladar sve do dolaska [[Omejidski Kalifat|Omejidskog Kalifata]].

=== Povijesni razvoj ===
Nakon što je [[Aleksandar Veliki]] 323. godine prije Krista pokorio Baktriju, grčki je bio [[Državna uprava|administrativnim]] jezikom [[Helenizam|helenskih]] nasljednika, to jest [[Seleukovići|Seleukovića]] i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]]. Istočne [[Skiti|skitske]] grupe napale su teritorij oko 140. godine pr. Krista. U [[1. stoljeće pr. Kr.|prvom stoljeću prije Krista]] nastala je [[dinastija]] Kušanskog Carstva.

Kušansko Carstvo u početku je upotrebljavalo grčki za administrativne poslove, ali ubrzo ga je počeo zamjenjivati baktrijski. [[Rabatački natpis]] pokazuje kako kralj [[Kaniška]] odbacuje grčki (''jonski'') kao jezik administracije i prihvaća baktrijski (''arijski''). Ipak, [[Grčki alfabet|grčko pismo]] nastavilo se rabiti za zapisivanje baktrijskog.&lt;ref&gt;Harry Falk (2001), “The yuga of Sphujiddhvaja and the era of the Kuṣâṇas.” Silk Road Art and Archaeology 7: 121–36.p. 133.&lt;/ref&gt;

Teritorijalno širenje Kušana pomoglo je širenju baktrijskog u [[Srednja Azija|Središnju Aziju]] i [[Sjeverna Indija|Sjevernu Indiju]].

U trećem je stoljeću, kada je kušanski teritorij zapadno od [[Ind|Inda]] palo pod [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo]], [[srednjoperzijski jezik]] počeo je utjecati na baktrijski. Istočni dio Kušanskog Carstva u sjeverozapadnoj Indiji osvojilo je [[Carstvo Gupta]]. Neke [[Kovanica|kovanice]] iz ovog su doba još pisane grčkim alfabetom.

Od sredine četvrtog stoljeća Baktrija i sjevernozapadna Indija postepeno su pali pod Heftalite i druga hunska plemena. Ovo je razdoblje obilježeno jezičnim bogatstvom: osim baktrijskog, srednjoperzijskog, [[Indoarijski jezici|indoarijskih jezika]], i [[Latinski jezik|latinski]] [[leksik]] također je posvjedočen. Heftaliti su vladali ovim područjem do sedmog stoljeća kada ih je zamijenio Omejidski Kalifat nakon kojeg je upotreba baktrijskog kao službenog jezika nestala. Preživio je u drugim ulogama sve dok nije u potpunosti nestao. Posljednji natpis na baktrijskom pismu pronađen je u dolini u [[Pakistan|Pakistanu]], a potječe s kraja devetog stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=9U6RlVVjpakC&amp;pg=PA433|title=History of Civilizations of Central Asia: The Development of Sedentary and Nomadic Civilizations, 700 B. C. to A, Part 250|publisher=[[UNESCO]]|year=1994|isbn=9231028464|edition=illustrated|page=433|access-date=27 March 2013}}&lt;/ref&gt;

== Pismo ==
[[File:Sho_uc_lc_2.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Sho_uc_lc_2.svg|mini|Slovo šo]]
Baktrijski je jedini indoarijski jezik koji upotrebljava grčko pismo. Iako njegov glasovni sustav nije bio pogodan za grčko pismo pa u čitanju ima nedoumica, neki su problemi bili riješeni upotrebom [[Heta (slovo)|hete]] za glas /h/ i novim znakom [[šo]] za glas /ʃ/.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|encyclopedia=Concise encyclopedia of languages of the world|editor1-first=Keith|editor1-last=Brown|editor2-first=Sarah|editor2-last=Ogilvie|first=P. O.|last=Skjærvø|year=2009|title=Bactrian|page=115|place=Oxford|publisher=Elsevier|url=https://books.google.com/books?id=F2SRqDzB50wC&amp;q=Bactrian+Kaniska+letter&amp;pg=PA115|isbn=9780080877754}}&lt;/ref&gt; [[Ksi]] i [[psi]] nisu bili upotrebljavani jer se skupovi /ks/ i /ps/ nisu pojavljivali u jeziku, ali ipak su se vjerojatno rabili za predstavljanje brojeva (kao i druga grčka slova).

Baktrijski je poznat iz natpisa, novčića, [[Pečat|pečata]], [[Rukopis|manuskripta]] i drugih dokumenata.

Preko 150 dokumenata prava, izvještaja, pisama i [[Budizam|budističkih]] tekstova pronađeno je od 1990-ih.&lt;ref name=&quot;NSW&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sims-Williams|first=Nicholas|author-link=Nicholas Sims-Williams|date=March 2002|title=New Documents in Ancient Bactrian Reveal Afghanistan's Past|url=https://www.iias.asia/sites/default/files/nwl_article/2019-11/IIAS_NL27_1213.pdf|journal=IIAS Newsletter|publisher=International Institute for Asian Studies|issue=27|pages=12–13|access-date=19. ožujka 2022.|archive-date=27. lipnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200627114514/https://www.iias.asia/sites/default/files/nwl_article/2019-11/IIAS_NL27_1213.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Najveća je kolekcija [[Khalilijeva kolekcija aramejskih dokumenata]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gholami|first=Saloumeh|date=2013|title=Review of Bactrian Documents from Northern Afghanistan. III: Plates. Studies in the Khalili Collection, Vol. 3. CIIr. Pt. 2, Inscriptions of the Seleucid and Parthian Periods and of Eastern Iran and Central Asia. Vol. 4, Bactrian|url=http://www.jstor.org/stable/43307651|journal=Journal of the Royal Asiatic Society|volume=23|issue=1|pages=136–138|issn=1356-1863|jstor=43307651}}&lt;/ref&gt; Oni su jako pomogli poznavanju baktrijskog.&lt;ref name=&quot;NSW&quot; /&gt;

== Fonologija ==
Glasovni sustav baktrijskog ne može se pouzdano odrediti zbog ograničenja pisma.

=== Suglasnici ===
{| class=&quot;wikitable IPA&quot;
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Labijalni suglasnik|Labijalni]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Dentalni suglasnik|Dentalni]]/
[[Alveolarni suglasnik|alveolarni]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Palatalni suglasnik|Palatalni]] i
[[Postalveolarni suglasnik|postalveolarni]]
! colspan=&quot;2&quot; |[[Velarni suglasnik|Velarni]]
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Glotalni suglasnik|Glotalni]]
|-
!obični
![[Labijalizacija|labijalizirani]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Ploziv]]
!Bezvučan
|{{IPA|p}}
|{{IPA|t}}
|
|{{IPA|k}}
|
|
|-
!Zvučan
|{{IPA|b}}(?)
|{{IPA|d}}
|
|{{IPA|ɡ}}
|
|
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Afrikata]]
!Bezvučna
|
|{{IPA|t͡s}}
|
|
|
|
|-
!Zvučna
|
|{{IPA|d͡z}}
|
|
|
|
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Frikativ]]
!Bezvučan
|{{IPA|f}}
|{{IPA|θ}}(?); {{IPA|s}}
|{{IPA|ʃ}}
|{{IPA|x}}
|{{IPA|xʷ}}
|{{IPA|h}}
|-
!Zvučan
|{{IPA|v}}
|{{IPA|ð}}(?); {{IPA|z}}
|{{IPA|ʒ}}(?)
|{{IPA|ɣ}}
|
|
|-
! colspan=&quot;2&quot; |[[Nazal]]
|{{IPA|m}}
|{{IPA|n}}
|
|
|
|
|-
! colspan=&quot;2&quot; |[[Aproksimant]]
|
|{{IPA|l}}
|{{IPA|j}}
|
|{{IPA|w}}
|
|-
! colspan=&quot;2&quot; |[[Vibrant]]
|
|{{IPA|r}}
|
|
|
|
|}
Najveći je problem u otkrivanju fonologije baktrijskog to što se afrikate i zvučni suglasnici nisu konzistentno razlikovali od odgovarajućih frikativa u grčkom pismu.

* [[Prairanski jezik|Prairanski]] *b, *d i *g uglavnom su postali [[Spirant|spiranti]] kao i u većini drugih itočnoiranskih jezika. Posebno je obilježje baktrijskog koje dijeli s mundžunskim i jidganskim jezikom te s paštunskim jezicima to da je *d postalo *ð koje je pak dalo /[[Alveolarni lateralni aproksimant|l]]/. Ova je promjena mogla biti arealna.&lt;ref name=&quot;Novak&quot; /&gt; Originalno je *d opstalo samo u nekim skupovima suglasnika. Skupovi [lr] i [rl] pojavljivali su se u ranijem baktrijskom, ali kasnije su postali [dr] i [rd] kao što pokazuje primjer *'''dr'''auga &gt; '''''λρ'''ωγο'' (4. do 5. st.) &gt;  '''''δδρ'''ωρο'' (7. do 8. st.).
* Prairanski *p, *t, *č i *k ozvučeni su između samoglasnika te iza nazala ili *r
** Unutar riječi [[Digraf (fonetika)|digrafi]] ''[[Beta (slovo)|ββ]]'', ''[[Delta|δδ]]'' predstavljali su originalne *p i *t koji su vjerojatno tada bili [b] i [d]. Digraf ''ββ'' posvjedočen je samo u jednoj riječi: ''αββο'' 'voda'. Čini se da je manihejski baktrijski imao samo /v/ u svojim riječima koje nisu posuđenice. Prema Gholamiju, jednostavno ''δ'' možda je predstvaljalo [&lt;nowiki/&gt;[[Zvučni zubni tjesnačnik|ð]]&lt;nowiki/&gt;].
** Čini se da je [[gama]] predstavljala ploziv [&lt;nowiki/&gt;[[Zvučni velarni ploziv|g]]] i frikativ [&lt;nowiki/&gt;[[Zvučni velarni frikativ|ɣ]]], ali ne zna se je li kontrast postojao i u kojim je situacijama slovo predstavljalo koji glas. Dokaz iz manihejskog pisma ukazuje da je u slučajevima u kojima potječe od *k bio ploziv [g],a  kada potječe od *g frikativ [ɣ]. Prema grčkoj ortografskoj praksi, ''γγ'' je predstavljalo [ŋɡ].
* Slovo [[sigma]] može dolaziti od prairanskog *c &gt; *s i od *č. Manihejsko pismo dokazuje da je slovo predstavljalo dva glasa, najvjerojatnije /[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]]/ i /[[Bezvučna alveolarna afrikata|ts]]/.
* Slovo [[Zeta (slovo)|zeta]] slično može nastavljati prairansko *dz &gt; *z te *ǰ i *č. U najmanju ruku predstavlja /[[Zvučni alveolarni frikativ|z]]/ i /[[Zvučna alveolarna afrikata|dz]]/. Razliku opet potvrđuje manihejsko pismo. Manihejski baktrijski ima i treći pandan: vjerojatno predstavlja /[[Zvučni postalveolarni frikativ|ʒ]]/.

Status slova [[theta]] nejasan je: samo se pojavljuje u riječi ''ιθαο'' 'također, stoga' koja bi mogla biti posuđenica iz nekog drugog [[Iranski jezici|iranskog jezika]]. U većini pozicija prairansko *θ postalo je /[[Bezvučni glotalni frikativ|h]]/ (piše se ''υ'') ili je izgubljeno, primjerice *pu'''θ'''ra- &gt; ''πο'''υ'''ρο'' 'sin'. Čini se da je skup *θw postao /lf/, primjerice *wikāθwan &gt; οιγαλφο 'svjedok'.

Slovo šo nastavlja prairansko *š, ali i *s u skupovima *sr, *str i *rst. U nekoliko je slučajeva prairansko *š postalo /h/ ili je nestalo. Raspodjela je nepoznata. Primjer: *snušā &gt; ''ασνωυο'' 'daughter-in-law', *aštā &gt; ''αταο'' 'osam', *xšāθriya &gt; ''χαρο'' 'vladar', *pašman- &gt; ''παμανο'' 'vuna'.

=== Samoglasnici ===
{|
|
{| class=&quot;wikitable IPA&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;3&quot; |Kratki
|-
![[Prednji samoglasnik|Prednji]]
![[Srednji samoglasnik|Srednji]]
![[Stražnji samoglasnik|Stražnji]]
|-
![[Zatvoreni samoglasnik|Zatvoreni]]
|{{IPA|i}}
|
|{{IPA|u}}
|-
![[Poluzatvoreni samoglasnik|Poluzatvoreni]]
|{{IPA|e}}
|{{IPA|ə}}
|{{IPA|o}}?
|-
![[Otvoreni samoglasnik|Otvoreni]]
| colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; |{{IPA|a}}
|}
|
{| class=&quot;wikitable IPA&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; |Dugi
|-
!Prednji
!Stražnji
|-
!Zatvoreni
|{{IPA|iː}}
|{{IPA|uː}}
|-
!Poluzatvoreni
|{{IPA|eː}}
|{{IPA|oː}}
|-
!Otvoreni
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |{{IPA|aː}}
|}
|}
Grčko pismo ne predstavlja duljinu samoglasnika konzistentno. U mainkejskom pismu ima još manje kontrasta među samoglasnicima, ali kratko /a/ i dugo /a:/ razlikuju se što sugerira da je prairanski kontrast između duljina samoglasnika očuvan.

Nije poznato predstavlja li omikron kratko [&lt;nowiki/&gt;[[Poluzatvoreni stražnji zaobljeni samoglasnik|o]]] uz [&lt;nowiki/&gt;[[Zatvoreni stražnji zaobljeni samoglasnik|u]]] i je li razlika uopće postojala. Kratko [o] moglo se pojaviti bar kao refleks *a kada se u sljedećem slogu nalazi nestalo *u, primjerice: *madu &gt; μολο 'vino'. Kratko [e] također je rijetko. Dugi [e:] i [o:] refleksi su prairanskih dvoglasa i određenih kombinacija samoglasnika i polusamoglasnika (''η'' &lt; *ai, *aya, *iya; ''ω'' &lt; *au, *awa).

Epentetsko [&lt;nowiki/&gt;[[Šva|ə]]] (zapisivalo se kao ''α'') umetalo se prije skupova suglasnika na početku riječi.

Originalni samoglasnici na početku i kraju riječi u otvorenom slogu obično su nestali. Omikron se na kraju riječi obično pisao, ali se vjerojatno nije izgovarao. Bio je priložen i nakon zadržanih samoglasnika na kraju riječi, primjerice *aštā &gt; αταο 'osam', vjerojatno se izgovaralo /ataː/.

Prairansko slogotvorno *r nestalo je, a refleksi su ''ορ'' uz labijalne i ''ιρ'' uz druge suglasnike. Ovo se slaže s razvojem zapadnoiranskih jezika partskog i srednjoperzijskog.

=== Ortografija ===
[[File:Kushan_script.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kushan_script.jpg|mini|Varijante gčkog alfabeta (uski stupci) u kušanskom pismu (široki stupci)]]
Upotreba slova grčkog alfabeta za zapisivanje glasova baktrijskog:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Grčko slovo
!MFA
!Grčko slovo
!MFA
!Grčko slovo
!MFA
|-
|α
|{{IPA|a}}, {{IPA|aː}}
|η
|{{IPA|eː}}
|ρ
|{{IPA|r}}
|-
|α/ο
|{{IPA|ə}}
|θ
|{{IPA|θ}}
|σ
|{{IPA|s}}, {{IPA|t͡s}}
|-
|β
|{{IPA|v}}
|ι
|{{IPA|i}}, {{IPA|j}}
|τ
|{{IPA|t}}
|-
|β/ββ
|{{IPA|b}}
|κ
|{{IPA|k}}
|υ
|{{IPA|h}}
|-
|γ
|{{IPA|ɣ}}, {{IPA|ɡ}}
|λ
|{{IPA|l}}
|φ
|{{IPA|f}}
|-
|δ
|{{IPA|ð}}
|μ
|{{IPA|m}}
|χ
|{{IPA|x}}
|-
|δ/δδ
|{{IPA|d}}
|ν
|{{IPA|n}}
|χο
|{{IPA|xʷ}}
|-
|ε
|{{IPA|e}}
|ο
|{{IPA|o}}, {{IPA|u}}, {{IPA|w}}
|ω
|{{IPA|oː}}
|-
|ζ
|{{IPA|z}}, {{IPA|ʒ}}, {{IPA|d͡z}}
|π
|{{IPA|p}}
|ϸ
|{{IPA|ʃ}}
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Izumrli jezici]]
[[Kategorija:Iranski jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:B]]</text>
      <sha1>ewh0g5wzpx1zh3e3adiwl0ytfd9bfsl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angel in the Night</title>
    <ns>0</ns>
    <id>721858</id>
    <revision>
      <id>7567103</id>
      <parentid>7372271</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:17:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7416" sha1="cusgemv5v3nrwolq3yqxe332ldolnum" xml:space="preserve">{{Infookvir singl
|ime_singla     = Angel in the Night
|slika          = 
|ime_glazbenika = [[Basshunter]]
|s_albuma       = [[Now You're Gone – The Album]]
|B-strana       = 
|format         = [[Glazbeni singl|CD singl]], [[glazbeni singl|CD maksi singl]], [[glazbeni singl|12&quot; vinil]], [[prijenos datoteka putem interneta|digitalni download]], [[Internetski prijenos|streaming]]
|objavljeno     = 29. rujna 2008.
|snimanje       = 
|žanr           = 
|trajanje       = 2:57 (Radio Edit)
|izdavač        = [[Dance Nation|Hard2Beat]], [[Warner Music Group|Warner Music Sweden]]
|tekstopisac    = Basshunter
|skladatelj     = 
|producent      = Basshunter, [[Robert Uhlmann]], Scott Simons
|singl_prije    = [[All I Ever Wanted (pjesma Basshuntera)|All I Ever Wanted]]
|singl0         = 2008.
|singl          = 2008.
|singl_poslije  = [[I Miss You]]
|singl2         = 2008.
}}
&quot;'''Angel in the Night'''&quot; pjesma je [[Švedska|švedskog]] pjevača [[Basshunter]]a s albuma ''[[Now You're Gone – The Album]]'' objavljenog 14. srpnja 2008. Pjesma traje dvije minute i 55 sekundi, a napisao ju je Basshunter. Singl je objavljen 29. rujna 2008. Singl je bio 10. na [[Irish Singles Chart]]u te 14. na [[UK Singles Chart]]u.

== Popis pjesama ==
{{Popis pjesama
| naslov = CD maksi singl (29. rujna 2008.)&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.juno.co.uk/products/basshunter-angel-in-the-night/328350-03 | title = Basshunter – Angel in the Night | website = [[Juno Records|Juno]] | access-date = 27 April 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://shop.hard2beat.com/product/na/singles/cd/basshunter_angel_in_the_night | title = Angel in the Night (CD Single) | website = [[Dance Nation|Hard2Beat]] | access-date = 27 April 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090804112101/http://shop.hard2beat.com/product/na/singles/cd/basshunter_angel_in_the_night | archive-date = 4 August 2009 | language = en}}&lt;/ref&gt;
| skladba1  = Angel in the Night (Radio Edit)
| trajanje1 = 2:57
| skladba2  = Angel in the Night ([[Soul Seekerz|Soulseekerz]] Radio Edit)
| trajanje2 = 2:44
| skladba3  = Angel in the Night (Extended Mix)
| trajanje3 = 5:18
| skladba4  = Angel in the Night (Soulseekerz Extended Mix)
| trajanje4 = 7:47
| skladba5  = Angel in the Night ([[Ali Payami]] Remix)
| trajanje5 = 6:37
| skladba6  = Angel in the Night (Headhunters Remix)
| trajanje6 = 5:38
}}

{{Popis pjesama
| naslov = CD singl (2008.)&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.juno.co.uk/products/basshunter-angel-in-the-night/328350-02 | title = Basshunter – Angel in the Night | website = [[Juno Records|Juno]] | access-date = 27 April 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;
| skladba1  = Angel in the Night (Radio Edit)
| trajanje1 = 2:57
| skladba2  = Angel in the Night (Soulseekerz Radio Edit)
| trajanje2 = 2:44
}}

{{Popis pjesama
| naslov = 12&quot; vinil (2008.)&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.juno.co.uk/products/basshunter-angel-in-the-night/328350-01 | title = Basshunter – Angel in the Night | website = [[Juno Records|Juno]] | access-date = 27 April 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;
| skladba1  = Angel in the Night (Headhunters Remix)
| trajanje1 = 5:38
| skladba2  = Angel in the Night (Extended Remix)
| trajanje2 = 5:18
| skladba3  = Angel in the Night (Soulseekerz Extended Mix)
| trajanje3 = 7:46
| skladba4  = Angel in the Night (Ali Payami Remix)
| trajanje4 = 6:37
}}

{{Popis pjesama
| naslov = Digitalni download (28. studenog 2008.)&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://music.apple.com/se/album/angel-in-the-night-single/304927533?l=en | title = Angel in the Night - Single | website = [[Apple Music]] | access-date = 27 April 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;
| skladba1  = Angel in the Night (Radio Edit)
| length1 = 2:53
| skladba2  = Go Down Now
| length2 = 4:54
}}

== Top ljestvice ==
{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+
! scope=&quot;col&quot;| Ljestvica (2008.)
! scope=&quot;col&quot;| Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
! style=&quot;font-weight:normal; text-align:left&quot;| Europa ([[Eurochart Hot 100 Singles|European Hot 100]])&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.billboard.com/#/song/basshunter/angels-in-the-night/11540288 | title = Angels in the Night – Basshunter | access-date = 13 March 2011 | website = [[Billboard]] | language = en}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot;| 43
|-
! style=&quot;font-weight:normal; text-align:left&quot;| Irska ([[Irlannin singlelista|Irish Singles Chart]])&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Discography Basshunter | access-date = 16 August 2014 | website = irish-charts.com | language = en}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot;| 10
|-
! style=&quot;font-weight:normal; text-align:left&quot;| [[Zajednica neovisnih država]] ([[TopHit]])&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://tophit.ru/ru/tracks/15422 | title = Angel In The Night (Radio Edit) | website = [[TopHit]] | access-date = 28 April 2022 | language = ru | archive-date = 28. travnja 2022. | archive-url = https://web.archive.org/web/20220428092426/https://tophit.ru/ru/tracks/15422 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center&quot;| 248
|-
! style=&quot;font-weight:normal; text-align:left&quot;| Slovačka ([[Rádio – Top 100|Radio Top100 Oficiálna]])&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.ifpicr.cz/hitparadask/index.php?a=titul&amp;hitparada=18&amp;titul=145212&amp;sec=d217a60533f25ed1cafecaac9b13ef12 | title = Angel in the Night | website = [[International Federation of the Phonographic Industry|SNS IFPI]] | access-date = 28 April 2022 | language = sk | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304111615/http://www.ifpicr.cz/hitparadask/index.php?a=titul&amp;hitparada=18&amp;titul=145212&amp;sec=d217a60533f25ed1cafecaac9b13ef12 | archive-date = 4 March 2016}}&lt;/ref&gt; 
| style=&quot;text-align:center&quot;| 43
|-
! style=&quot;font-weight:normal; text-align:left&quot;| Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Singles Chart]])&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | title = Basshunter – Singles | access-date = 7 July 2016 | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | language = en}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot;| 14
|-
! style=&quot;font-weight:normal; text-align:left&quot;| Ujedinjeno Kraljevstvo ([[UK Dance Chart]])&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.officialcharts.com/charts/dance-singles-chart/20081012/104 | title = Official Dance Singles Chart Top 40 | access-date = 2 July 2016 | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | language = en}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot;| 7
|-
! style=&quot;font-weight:normal; text-align:left&quot;| Švedska ([[Sverigetopplistan]])&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&amp;titel=Angel+In+The+Night&amp;cat=s | title = Basshunter – Angel in the Night (song) | access-date = 13 March 2011 | website = swedishcharts.com | language = sv}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;center&quot;| 50
|}

== Certifikati ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Država
! Certifikat
! Prodaja
|-
! style=&quot;font-weight:normal; text-align:left&quot;| Ujedinjeno Kraljevstvo ([[British Phonographic Industry|BPI]])&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/18021-2716-1 | title = Basshunter – Angel in the Night | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 27 April 2022 | language = en}}&lt;/ref&gt;
| Srebro
| 200 000
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://basshunter.se Službena web-stranica]

{{Basshunter}}

[[Kategorija:Skladbe]]
[[Kategorija:Singlovi iz 2008.]]
[[Kategorija:Švedska glazba]]
[[Kategorija:Basshunter]]</text>
      <sha1>cusgemv5v3nrwolq3yqxe332ldolnum</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrea Dworkin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>721905</id>
    <revision>
      <id>7567075</id>
      <parentid>7030501</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68672" sha1="cl3npau3cwrax5lo3phvt45seowjx6e" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|životopis}}
'''Andrea Rita Dworkin''' ([[26. rujna]] [[1946.]] – [[9. travnja]] [[2005.]]) bila je američka [[Radikalni feminizam|radikalna feministička]] aktivistica i spisateljica. Najpoznatija je po svojoj analizi pornografije, iako njezini feministički spisi, počevši od 1974., traju 30 godina. Napisala je preko deset samostalnih djela: devet knjiga publicistike, dva romana i zbirki kratkih priča. U koautorstvu s profesoricom američkog ustavnog prava i feminističkom aktivisticom, Catharine A. MacKinnon je napisala ili uredila još tri djela.

Središnja tema rada Andree Dworkin je ponovno vrednovanje [[Zapadni svijet|zapadnog društva]], kulture i politike. Ona je to učinila kroz prizmu seksualnog nasilja muškaraca nad ženama u kontekstu patrijarhata. Pisala je o širokom rasponu tema uključujući i životima žena kao što su: [[Ivana Orleanska]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Intercourse |publisher=Basic Books |year=1987 |pages=103–133}}&lt;/ref&gt; Margaret Papandreou,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Letters From a War Zone |publisher=Dutton |year=1989 |isbn=978-0525248248 |location=New York, NY |pages=153–161}}&lt;/ref&gt; i Nicole Brown Simpson.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1995 |title=Disorder in the Court : THE ABUSE : In Nicole Brown Simpson's Words |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1995-01-29-op-25763-story.html |website=Los Angeles Times}}&lt;/ref&gt; Analizirala je književnost [[Charlotte Brontë]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Letters From a War Zone |year=1987 |pages=68–87}}&lt;/ref&gt; [[Jean Rhys|Jeana Rhysa]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Letters From a War Zone |year=1987 |pages=87–94}}&lt;/ref&gt; [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajevič Tolstoja]], Kōbōa Abea, [[Tennessee Williams|Tennesseeja Williamsa]], [[James Baldwin|Jamesa Baldwina]] i [[Isaac Bashevis Singer|Isaaca Bashevisa Singera]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1987 |title=Intercourse |url=https://www.feministes-radicales.org/wp-content/uploads/2010/11/Andrea-DWORKIN-Intercourse-1987.pdf |website=Feministes Radicales |pages=3–100 |access-date=7. svibnja 2022. |archive-date=15. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415021715/http://www.feministes-radicales.org/wp-content/uploads/2010/11/Andrea-DWORKIN-Intercourse-1987.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U svoje proučavanje predmeta koji su povijesno napisanih ili opisanih s muške točke gledišta, unijela je vlastitu radikalnu feminističku perspektivu. Tako je pisala o [[bajka]]ma, homoseksualnosti,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Right-Wing Women |publisher=G.P. Putman's Sons |year=1978 |isbn=0-399-50671-3 |location=New York, NY |pages=107–146}}&lt;/ref&gt; lezbijstvu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1975 |title=Lesbian Pride |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/OurBloodII.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; djevičanstvu,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Intercourse |publisher=Basic Books |year=1987 |isbn=978-0-465-01752-2 |location=New York, NY |pages=103–151 |chapter=Virginity}}&lt;/ref&gt; antisemitizmu, Izraelu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1990 |title=Israel: Whose Country Is It Anyway? |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/IsraelI.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; [[holokaust]]&lt;nowiki/&gt;u, biološkoj superiornost,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1977 |title=Biological Superiority: The World's Most Dangerous and Deadly Idea |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIIID.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; i rasizmu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Whisnant |first=Rebecca |date=Rujan 2016. |title=Our Blood: Andrea Dworkin on Race, Privilege, and Women's Common Condition |url=https://www.researchgate.net/publication/306421521 |journal=Women's Studies International Forum |volume=58 |pages=68–76 |doi=10.1016/j.wsif.2016.07.004 |via=Research Gate}}&lt;/ref&gt; Ispitivala je premise temeljnih koncepata kao što su [[Sloboda tiska|sloboda medija]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1979 |title=For Men, Freedom of Speech; For Women, Silence Please |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIVE.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; i [[Građanske slobode|građanskim slobodama]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1981 |title=The ACLU: Bait and Switch |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIVD.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; Teoretizirala je seksualnu politiku inteligencije,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Right-Wing Women |publisher=G.P. Putman's Sons |year=1978 |isbn=0-399-50671-3 |location=New York, NY |pages=37–69 |chapter=The Politics of Intelligence}}&lt;/ref&gt; straha, hrabrosti&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Our Blood: Prophecies and Discourses on Sexual Politics |publisher=G.P. Putnam's Sons |year=1976 |isbn=0-399-50575-X |location=New York, NY |pages=50–65}}&lt;/ref&gt; i integriteta.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Intercourse |publisher=Basic Books |year=1987 |isbn=978-0-465-01752-2 |location=New York, NY |pages=127–128}}&lt;/ref&gt; Opisala je političku ideologiju muške nadmoći koja se očituje i konstituira silovanjem,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |first=Andrea |title=Our Blood: Prophecies and Discourses on Sexual Politics |publisher=G.P. Putman's Sons |year=1976 |isbn=0-399-50575-X |location=New York, NY |pages=22–49}}&lt;/ref&gt; zlostavljanjem,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1978 |title=A Battered Wife Survives |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIIIB.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; prostitucijom&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1993 |title=Prostitution and Male Supremacy |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/MichLawJourI.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; i pornografijom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1981 |title=Pornography and Male Supremacy |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIVH.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme njezinog života, napisane su dvije knjige koje su analizirale rad Andree Dworkin. Prva je knjiga Jeremya Marka Robinsona pod naslovom ''Andrea Dworkin,'' koja je objavljena 1994.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Robinson |first=Jeremy Mark |title=Andrea Dworkin |publisher=Crescent Moon Publishing |year=2008 |isbn=978-1-86171-126-7 |edition=Second |location=Kent, UK}}&lt;/ref&gt;  Druga je ''Without Apology: Andrea Dworkin's Art and Politics,'' napisala ju je Cindy Jenefsky, a objavljena je 1998. ''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Jenefsky |first=Cindy |title=Without Apology: Andrea Dworkin's Art and Politics |publisher=Westview Press |year=1998 |isbn=978-0813318264 |location=Boulder, CO}}&lt;/ref&gt;'' Nakon smrti Andree Dworkin, posmrtno je objavljeno nekoliko njezinih radova, kao i radova o njoj. John Stoltenberg je 2015. godine producirao predstavu ''Aftermath,''   nakon što je pronašao njezin neobjavljen tekst koji je prilagodio za pozornicu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Stoltenberg |first=John |title=Staging Andrea's Last Words |url=https://www.feminist.com/resources/artspeech/genwom/staging.html |website=Feminist.com}}&lt;/ref&gt; Antologija njenog rada, ''Last Days at Hot Slit'', objavljena je 2019.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Last Days at Hot Slit |publisher=Semiotext(e) |year=2019 |isbn=978-1635900804 |editor-last=Fateman |editor-first=Johanna |location=Los Angeles, CA |editor-last2=Scholder |editor-first2=Amy}}&lt;/ref&gt; Godine 2020. objavljen je dokumentarni film o njoj, ''Zovem se Andrea'', autora Pratibhe Parmar&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Parmar |first=Prathibha |title=My Name is Andrea |url=https://www.imdb.com/title/tt10369638/ |website=IMDb}}&lt;/ref&gt; a objavljena je i njezina biografija ''Andrea Dworkin: The Feminist as Revolutionary'' Martina Dubermana.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Duberman |first=Martin |title=Andrea Dworkin: The Feminist as Revolutionary |publisher=The New Press |year=2020}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

=== Rani život ===
Andrea Dworkin je rođena 26. rujna 1946. u Camdenu, New Jersey. Roditelji su joj bili Harry Dworkin i Sylvie Spiegel. Otac joj je bio unuk ruskog Židova koji je pobjegao iz Rusije s 15 godina kako bi izbjegao vojnu službu, a majka je bila dijete [[Židovi|židovskih]] imigranata iz [[Židovi u Mađarskoj|Mađarske]].&lt;ref&gt;http://jwa.org/encyclopedia/article/dworkin-andrea&lt;/ref&gt; Imala je mlađeg brata, Marka. Otac joj je bio školski učitelj i predani [[Socijalizam|socijalist]]. Andrea Dworkin je govorila kako je baš otac bio taj koji je potaknuo njezinu strast za [[Socijalna pravda|socijalnom pravdom]]. Njezin odnos s majkom bio je napet. Kasnije je Dworkin pisala kako je majčino vjerovanje u legalnu [[Kontracepcija|kontracepciju]] i [[pobačaj]], &quot;davno prije nego što su to bila prihvaćena uvjerenja&quot;, inspiriralo njezin kasniji aktivizam.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt;


Premda je sama opisala da je odrasla u židovskoj obitelji u kojoj je na mnogo načina dominiralo sjećanje na Holokaust, njeno djetinjstvo je bilo sretno sve do njezine devete godine, kada ju je nepoznati muškarac zlostavljao u kinu. Kada je imala deset godina, njezina se obitelj preselila iz grada u predgrađe Cherry Hill, New Jersey (tada poznato kao Delaware Township), za koje je kasnije napisala da je &quot;doživjela da su je oteli vanzemaljci i odveli u kažnjeničku koloniju&quot;. U šestom razredu je bila kažnjena jer je odbila pjevati &quot;Tiha noć&quot; (kao Židovka smatrala je da ju u školi prisiljavanju pjevati kršćanske vjerske pjesme). Rekla je da bi &quot;vjerojatno postala rabin&quot; da je to ženama bilo dozvoljeno, dok je bila u srednjoj školi te da bi &quot;voljela&quot; biti znalac Talmuda.

U šestom razredu osnovne škole Dworkin je počela pisati poeziju i beletristiku.&lt;ref name=&quot;LifeDeath232428-Heartbreak3740&quot;&gt;{{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}; {{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme je bila i neodlučna hoće li postati odvjetnica ili spisateljica. Ipak, zbog svog tadašnjeg interesa za abortus odabrala je pisanje jer je to mogla &quot;raditi sama u sobi&quot; i &quot;nitko me nije mogao spriječiti&quot;.&lt;ref&gt;Both quotations: Vincent, Norah, ''Sex, Love and Politics'', ''op. cit.'', p.&amp;nbsp;42, col.&amp;nbsp;4.&lt;/ref&gt; Tijekom cijele srednje škole mnogo je čitala, na što su je i roditelji poticali. Na Dworkin su posebno utjecali [[Arthur Rimbaud]], [[Charles Baudelaire]], [[Henry Miller]], [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodor Dostojevski]], [[Che Guevara]] i [[Beat generacija|Beat pjesnici]], naročito [[Allen Ginsberg]],&lt;ref name=&quot;LifeDeath232428-Heartbreak3740&quot; /&gt; a među pisce kojima se najviše divila uvrstila je Jeana Geneta, [[Percy Bysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleya]] i [[George Gordon Byron|Lord Byron]].&lt;ref&gt;Vincent, Norah, ''Sex, Love and Politics'', ''op. cit.'', p.&amp;nbsp;42, col.&amp;nbsp;4 (quoting interviewer Vincent).&lt;/ref&gt; Maturirala je 1964. u sadašnjoj srednjoj školi Cherry Hill West.&lt;ref&gt;Strauss, Robert. [https://www.nytimes.com/2014/09/20/business/a-50th-high-school-reunion-and-a-generation-to-follow-.html &quot;A 50th High School Reunion, and a Generation to Follow&quot;], ''[[The New York Times]]'', September 19, 2014. Accessed October 29, 2018. &quot;Today the drive-in spot is occupied by the Crowne Plaza hotel, where the Worthingtons, along with about 100 former classmates, gathered on a recent Saturday night for the 50th reunion of their Cherry Hill High School West graduating class..... On the 'In Memory' board with 54 other deceased classmates was Andrea Dworkin, the feminist known for her writings against pornography.&quot;&lt;/ref&gt;

=== Fakultet i rani aktivizam ===
Kao brucošica na koledžu Bennington, 1965 godine, Dworkin je uhićena tijekom [[Rat u Vijetnamu|prosvjeda protiv rata u Vijetnamu]] ispred Misije Sjedinjenih Država pri [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]].  Poslana je u [[:en:New_York_Women's_House_of_Detention|New York Women's House of Detention]], poznatu po smještaju poznatih ljevičarki.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Apmann |first=Sarah Bean |date=29. siječnja 2018. |title=The Women's House of Detention |url=https://gvshp.org/blog/2018/01/29/the-womens-house-of-detention/ |website=The blog of the Greenwich Village Society for Historic Preservation}}&lt;/ref&gt; Nakon što je pisala povjerenici za kaznena djela Anni Cross, Dworkin je svjedočila da je u pritvoru bila podvrgnuta grubom pregledu, nakon kojeg je danima krvarila. Javno je govorila i svjedočila pred velikom porotom o svom iskustvu, a [[Medijska manipulacija|medijsko izvještavanje]] o njezinom svjedočenju postalo je domaća i međunarodna vijest.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; Velika porota odbila je u ovom slučaju odbila podići optužnicu, ali je svjedočenje Andree Dworkin pridonijelo bijesu javnosti zbog maltretiranja zatvorenika. Sedam godina kasnije, zatvor je zatvoren.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt;

Ubrzo nakon svjedočenja pred velikom porotom, Dworkin je napustila Bennington College te je otišla živjeti u Grčku.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; [[Orient Express|Otputovala je Orient Expressom]] od Pariza do Atene. Otišla je živjeti i pisati na otok [[Kreta|Kretu]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; Tijekom svog boravka na Kreti napisala je niz pjesama pod naslovom ''(Vijetnamske) varijacije'', zbirku pjesama i pjesama u prozi koje je tiskala na otoku u knjizi pod nazivom ''Dijete.'' Tamo je napisala i roman u stilu [[Magični realizam|magičnog realizma]] pod nazivom ''Bilješke o gorućem dečku —''  kao referencu na Normana Morrisona, [[Mirotvorstvo|pacifista]] koji se spalio u znak protesta protiv rata u Vijetnamu. Napisala je i nekoliko pjesama i dijaloga koje je ručno ispisala nakon povratka u Sjedinjene Države u knjizi ''Morning Hair''.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt;

Nakon Krete, Dworkin se vratila na Bennington College. Tamo je nastavila studirati književnost te je sudjelovala u različitim kampanjama protiv kodeksa ponašanja studenata, za [[Kontracepcija|kontracepciju]] na kampusu, za legalizaciju pobačaja kao i protiv rata u Vijetnamu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; [[Bakalaureat|Diplomirala je]] [[književnost]] 1968. godine. Tih godina objavila je dvije knjige poezije, ''Dijete'' (1965.) i ''Jutarnja kosa'' (1967.).

=== Život u Nizozemskoj ===
Nakon što je diplomirala, Dworkin se preselila u [[Amsterdam]] kako bi intervjuirala nizozemske [[Anarhizam|anarhiste]] pokreta Provo. Pokret Provo je koristio kazališne ulične događaje kako bi potaknuo promjene.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}; {{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; Dok je bila tamo, počela je vezu s Corneliusom (Iwan) Dirkom de Bruinom, jednim od anarhista.&lt;ref&gt;[https://hollisarchives.lib.harvard.edu/repositories/8/resources/5977 ''Dworkin, Andrea. Videotape Collection of Andrea Dworkin, 1981–1998 (Inclusive): A Finding Aid'' (Cambridge, Mass.: Arthur and Elizabeth Schlesinger Library on the History of Women in America, Radcliffe Institute for Advanced Study, Harvard Univ. (Vt-136), Feb., 2009)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181106225733/https://hollisarchives.lib.harvard.edu/repositories/8/resources/5977|date=November 6, 2018}}, as accessed October 18, 2018.&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon što su se vjenčali, rekla je da ju je de Bruin počeo ozbiljno maltretirati. Rekla je da ju je udarao šakama i nogama, opekao cigaretama, udarao po nogama drvenom gredom i udarao joj glavom o pod sve dok se ne bi onesvijestio.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}; {{Harvnb|Dworkin, Letters from a War Zone}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je krajem 1971. godine napustila de Bruina, Dworkin je rekla kako ju je njezin bivši suprug i dalje napadao, proganjao, maltretirao, tukao ju i prijetio joj kad god bi pronašao gdje se skriva. U to vrijeme Dworkin nije imala sredstava za život, živjela je kao beskućnica, tisućama kilometara daleko od svoje obitelji. Kasnije je pisala da je primijetila da je &quot;često živjela životom bjegunca, osim što je to bio očajniji život pretučene žene koja je posljednji put pobjegla, bez obzira na ishod.&quot;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}&lt;/ref&gt; Zbog siromaštva, Dworkin je neko vrijeme bila primorana baviti se [[Prostitucija|prostitucijom.]]&lt;ref name=&quot;Doubts&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Catherine Bennett |date=8. lipnja 2000. |title=Doubts about Dworkin |work=The Guardian |location=London |url=https://www.theguardian.com/books/2000/jun/08/society |access-date=11. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; [[Ricki Abrams]], feministica i iseljenica, sklonila je Dworkin u svom domu te joj pomogla pronaći smještaj u čamcima, na farmi i u napuštenim zgradama.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}&lt;/ref&gt; Dworkin je pokušao prikupiti novac za povratak u Sjedinjene Države.

Abrams je upoznala Dworkin s ranim tekstovima [[Radikalni feminizam|radikalnog feminizma]] iz Sjedinjenih Država. Dworkin je bila posebno inspirirana ''Seksualnom politikom'' Kate Millett, ''Dijalektikom seksa'' Shulamitha Firestonea i ''Sestrinstvom je moćno'' Robin Morgan.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}; {{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; Dworkin i Abrams su počele zajedno raditi na &quot;ranim dijelovima i fragmentima&quot; radikalnog feminističkog teksta o mržnji prema ženama u kulturi i povijesti,&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Woman Hating}}&lt;/ref&gt; uključujući i poglavlja o pornografskom kontrakulturnom časopisu ''Suck''.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}; {{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt;

Dworkin se 1972. godine vratila u Sjedinjene Države. Dworkin je trebala prokrijumčariti aktovku heroina u u zamjenu za 1000 dolara i avionsku kartu. Mislila je ako uspije vrati će se kući s kartom i novcem, a ako ne uspije završit će u zatvoru, ali sigurna od zlostavljanja bivšeg muža.  Dogovor za aktovku je propao. Ipak osoba koja je Dworkin obećala novac joj je dao avionsku kartu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Letters from a War Zone}}; {{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}&lt;/ref&gt;

Prije nego što je napustila Amsterdam, Dworkin je razgovarala s Riki Abrams o svojim iskustvima u Nizozemskoj, feminističkom pokretu u nastajanju i knjizi koju su zajedno počele pisati. Dworkin je pristala dovršiti knjigu — koju je nazvala ''Woman Hating.''&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}&lt;/ref&gt; U svojim memoarima, Dworkin piše kako se tijekom tog razgovora zaklela da će svoj život posvetiti feminističkom pokretu.

=== Povratak u New York i kontakt s feminističkim pokretom ===
U [[New York City, New York|New Yorku]] Dworkin ponovno radi kao organizatorica anti-ratnih prosvjeda. Sudjelovala je u demonstracijama za prava lezbijki i protiv [[Apartheid|aparthejda]] u Južnoj Africi.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; Feministička pjesnikinja Muriel Rukeyser zaposlila ju je kao asistenticu (Dworkin je kasnije rekao: &quot;Bila sam najgora asistentica u povijesti svijeta. Ali Muriel me zadržala jer je vjerovala u mene kao pisca.&quot; )&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Letters from a War Zone}}&lt;/ref&gt; Također se pridružila i feminističkoj skupini za podizanje svijesti&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; te se ubrzo uključila u radikalno feminističko organiziranje, fokusirajući se na kampanje protiv muškog nasilja nad ženama. Osim po pisanju i aktivizmu, Dworkin je postala poznata i kao govornica. Uglavnom je govorila na događajima koje su organizirale lokalne feminističke skupine.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Heartbreak}}&lt;/ref&gt; Njezini govori su bili strastveni, beskompromisni, izazivali su snažne osjećaje i kod pristaša i kod kritičara, te su inspirirali njezinu publiku na djelovanje. Neki od njezinih najpoznatijih govora su onaj na maršu Take Back the Night u studenom 1978. i govora 1983. na Midwest Regionalnoj Konferenciji Nacionalne organizacije za promjenu muškaraca (sada Nacionalna organizacija za muškarce protiv seksizma&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=Svibanj 2012. |title=A Brief History of NOMAS |url=http://www.nomas.org/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090603053848/http://nomas.org/history |archive-date=3. lipnja 2009. |access-date=5. srpnja 2009. |publisher=National Organization for Men Against Sexism}}&lt;/ref&gt; ) pod nazivom &quot;Želim 24 satno primirje tijekom kojeg nema silovanja&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |title=Letters from a War Zone |date=Fall 1983 |pages=162–171 |chapter=I Want a Twenty-Four Hour Truce During Which There Is No Rape |access-date=5. srpnja 2009. |chapter-url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIIIE.html}}&lt;/ref&gt;

=== Veza s Johnom Stoltenbergom ===
Dworkin je 1974. godine upoznala Johna Stoltenberga kada su oboje demonstrativno napustili čitanje poezije u [[Greenwich Village]]u zbog [[Mizoginija|mizoginog]] materijala. Postali su bliski prijatelji i na kraju su živjeti zajedno.&lt;ref name=&quot;Living&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=John Stoltenberg |author-link=John Stoltenberg |date=May–June 1994 |title=Living with Andrea Dworkin |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/LivingWithAndrea.html |access-date=5. srpnja 2009. |website=Lambda Book Report}}&lt;/ref&gt; Stoltenberg je počeo pisati niz eseja, knjiga i članaka koji ispituju muškost i muževnost iz radikalne feminističke perspektive.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Sporenda |date=9. rujna 2013. |title=John Stoltenberg on manhood, male supremacy, and men as feminist allies |url=https://www.feministcurrent.com/2013/09/09/john-stoltenberg-on-manhood-male-supremacy-and-men-as-feminist-allies/ |website=Feminist Current}}&lt;/ref&gt; Iako je Dworkin javno napisala: &quot;Volim Johna svojim srcem i dušom&quot;,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Dworkin |url=https://archive.org/details/contemporaryauth00joyc_2 |title=Contemporary Authors Autobiography Series, Vol. 21 |publisher=Thomson Gale |year=1994 |isbn=978-0-8103-4518-8 |location=Farmington Hills, MI |chapter=Andrea Dworkin |chapter-url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/AutobiographyIII.html}}&lt;/ref&gt; a Stoltenberg je opisao Dworkina kao &quot;ljubav mog života&quot;,&lt;ref name=&quot;Imagining&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=John Stoltenberg |author-link=John Stoltenberg |date=30. travnja 2005. |title=Imagining Life Without Andrea |url=http://www.feminist.com/resources/artspeech/genwom/andreadworkin.html |access-date=18. listopada 2018. |publisher=Feminist.com}}&lt;/ref&gt; ona se nastavila javno identificirati kao [[lezbijka]], a on kao gay. Dworkin i Stoltenberg su se vjenčali 1998. godine. Nakon njezine smrti Stoltenberg je rekao: &quot;Zato nikome zapravo nismo rekli da smo se vjenčali, jer su ljudi zbunjeni zbog toga. Oni misle, Oh, ona je tvoja. A mi jednostavno nismo htjeli te gluposti.&quot;&lt;ref name=&quot;Imagining&quot; /&gt; 

=== Kasniji život ===
Od 1974. do 1983. Dworkin je intenzivno pisala te je napisala četiri knjige u kojima je razvila svoju cjelokupnu tezu o praksi, značenju i funkciji patrijarhalnog, mizoginog nasilja. Godine 1977. postala je suradnica Ženskog instituta za slobodu tiska.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Associates {{!}}&amp;nbsp; The Women's Institute for Freedom of the Press|url=http://www.wifp.org/who-we-are/associates/|access-date=June 21, 2017|website=www.wifp.org|language=en-US}}&lt;/ref&gt; U petnaestogodišnjem razdoblju od 1985. do 1997. godine objavila je još osam knjiga: tri s Catharine A. MacKinnon kao koautoricom ili urednicom i dvije zbirke neobjavljenih eseja i govora. Njezine dvije posljednje knjige izašle su izašle početkom 2000. a potonja su memoari.

Dworkin je bila snažna protivnica predsjednika [[Bill Clinton|Billa Clintona]] i [[Hillary Rodham Clinton|Hillary Clinton]] tijekom skandala s Monicom Lewinsky,. Dworkin je podržavala Lewinsky.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=James Taranto |date=4. kolovoza 1998. |title=Who's a Hypocrite – and Who Cares? |url=http://www.jamestaranto.com/hypo.htm |access-date=4. ožujka 2011. |website=The Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; 

U lipnju 2000. godine je objavila knjigu ''Žrtvi jarac: Židovi, Izrael i oslobođenje žena.'' U njoj je Dworkin ugnjetavanje žena usporedila s progonom Židova. Raspravljala je o seksualnoj politici židovskog identiteta i [[Antisemitizam|antisemitizmu]] te je pozvala na uspostavu ženske domovine kao odgovor na ugnjetavanje žena.

Istog mjeseca, Dworkin je objavila članke u ''New Statesmanu''&lt;ref name=&quot;Drugged&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |date=5. lipnja 2000. |title=The Day I Was Drugged and Raped |url=https://www.newstatesman.com/comment/2013/03/day-i-was-drugged-and-raped |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180803013952/https://www.newstatesman.com/comment/2013/03/day-i-was-drugged-and-raped |archive-date=3. kolovoza 2018. |access-date=20. kolovoza 2018. |website=New Statesman}}&lt;/ref&gt; i u ''The Guardianu''&lt;ref name=&quot;TookMyBody&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Dworkin |date=2. lipnja 2000. |title=They took my body from me and used it |work=[[The Guardian]] |location=London |url=https://www.theguardian.com/books/2000/jun/02/society |access-date=11. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; u kojima navodi da ju je jedan ili više muškaraca silovao u njezinoj hotelskoj sobi u [[Pariz]]u godinu prije, stavivši joj [[Gamahidroksibutirat|GHB]] u piće kako bi je onesposobio. Njezini su članci izazvali javnu kontroverzu&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=David A. Roberts |date=27. travnja 2005. |title=A Post-Mortem Analysis of Andrea Dworkin |url=http://www.ifeminists.net/introduction/editorials/2005/0427droberts.html |access-date=11. srpnja 2009. |publisher=ifeminist.com}}&lt;/ref&gt; nakon što su pisci kao Catherine Bennett&lt;ref name=&quot;Doubts&quot;/&gt; i Julia Gracen&lt;ref name=&quot;gracen2&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Julia Gracen |date=20. rujna 2000. |title=Andrea Dworkin in Agony |url=http://archive.salon.com/books/feature/2000/09/20/dworkin/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090113153346/http://archive.salon.com/books/feature/2000/09/20/dworkin/index.html |archive-date=13. siječnja 2009. |access-date=11. srpnja 2009. |website=Salon.com}}&lt;/ref&gt; objavile sumnje u njezinu priču, polarizirajući mišljenje između skeptika i pristaša kao što su Catharine MacKinnon, Katharine Viner,&lt;ref name=&quot;NeverHated&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Katharine Viner |date=12. travnja 2005. |title=She never hated men |work=The Guardian |location=London |url=https://www.theguardian.com/books/2005/apr/12/gender.highereducation |access-date=11. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; i Gloria Steinem. Emocionalno krhka i narušenog zdravlja, Dworkin se na dvije godine nakon članaka uglavnom povukla iz javnog života.&lt;ref name=&quot;Doubts&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Living&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;WithoutCompromise&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Drugged&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;TookMyBody&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;gracen2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Trouble&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Louise Armstrong |author-link=Louise Armstrong |date=25. srpnja 2001. |title=The Trouble with Andrea |work=The Guardian |location=London |url=https://www.theguardian.com/world/2001/jun/25/gender.uk1 |access-date=11. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Patrick Califia|Pat Califia]], ed. ''[[Forbidden Passages|Forbidden Passages: Writings Banned in Canada]].'' Pittsburgh: Cleis Press, 1995.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Adam Parfrey. &quot;The Devil and Andrea Dworkin,&quot; in ''Cult Rapture''. Portland, OR: Feral House Books, 1995. pp. 53–62.&lt;/ref&gt;

Godine 2002. Dworkin je objavila svoju [[Autobiografija|autobiografiju]], ''Heartbreak: The Political Memoir of a Feminist Militant''. Ubrzo je ponovno počela govoriti i pisati, a u intervjuu 2004. godine s Julie Bindel je rekla: „Mislila sam da sam gotova, ali osjećam novu vitalnost. Želim nastaviti pomagati ženama.&quot;&lt;ref name=&quot;WithoutCompromise&quot;/&gt; Objavila je još tri članka u ''The Guardianu'' i započela rad na novoj knjizi, ''Writing America: How Novelists Invented and Gendered a Nation'', o ulozi romanopisaca kao što su [[Ernest Hemingway]] i [[William Faulkner]] u razvoju američkog političkog i kulturnog identiteta, koji su ostali nedovršeni.&lt;ref name=&quot;TimesObit&quot;&gt;{{Citiranje novina |date=13. travnja 2005. |title=Obituary |work=The Times |location=London |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article380289.ece |access-date=18. srpnja 2009. |archive-date=25. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190925132501/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Bolest i smrt ===
Tijekom posljednjih godina svoga života, Dworkin je bila slabog zdravlja. U svojoj posljednjoj kolumni za ''The Guardian'' otkrila je da je posljednjih nekoliko godina bila slaba i gotovo osakaćena zbog svoje težine i teškog [[Artroza|osteoartritisa]] u koljenima.&lt;ref name=&quot;ThroughPain&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Dworkin |date=23. travnja 2005. |title=Through the pain barrier |work=[[The Guardian]] |location=London |url=https://www.theguardian.com/books/2005/apr/23/features.weekend |access-date=11. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon povratka iz Pariza 1999., hospitalizirana je s visokom temperaturom i krvnim ugrušcima u nogama. Nekoliko mjeseci nakon što je puštena iz bolnice je podvrgnuta operaciji kojom su joj koljena zamijenila [[Titanij|titanom]] i plastičnom protezom. Napisala je: &quot;Liječnik koji me najbolje poznaje kaže da osteoartritis počinje mnogo prije nego što osakati - u mom slučaju, vjerojatno zbog toga što sam bila beskućnica, ili zbog seksualnog zlostavljanja, ili zbog premlaćivanja po nogama, ili zbog moje težine. John, moj partner, krivi ''Žrtvenog jarca'', studiju o židovskom identitetu i oslobođenju žena za koju mi je trebalo devet godina da napišem; to je, kaže, knjiga koja mi je ukrala zdravlje. Ja krivim silovanje drogom koje sam doživjela 1999. u Parizu.”&lt;ref name=&quot;ThroughPain&quot; /&gt; Kad je u intervjuu bila upitana kako bi voljela da je se pamti, rekla je: &quot;U muzeju, kada je muška nadmoć mrtva. Želio bih da moj rad bude [[Antropologija|antropološki]] artefakt iz izumrlog, primitivnog društva.&quot;&lt;ref name=&quot;GuardianObit&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Julie Bindel |date=12. travnja 2005. |title=Obituary |work=[[The Guardian]] |location=London |url=https://www.theguardian.com/news/2005/apr/12/guardianobituaries.gender |access-date=12. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Umrla je u snu ujutro 9. travnja 2005. u svom domu u [[Washington|Washingtonu, DC]].&lt;ref name=&quot;PrisonerofSex&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Ariel Levy |author-link=Ariel Levy (journalist) |date=29. svibnja 2005. |title=The Prisoner of Sex |url=https://nymag.com/nymetro/news/people/features/11907/ |access-date=12. srpnja 2009. |website=New York}}&lt;/ref&gt; Kasnije je utvrđeno da je uzrok smrti akutni [[miokarditis]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Beth Ribet |date=11. ožujka 2006. |title=First Year: An Interview with John Stoltenberg |url=http://www.andreadworkin.net/memorial/stoltinterview.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090615050423/http://www.andreadworkin.net/memorial/stoltinterview.html |archive-date=15. lipnja 2009. |access-date=12. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Imala je 58 godina.

== Antipornografski aktivizam ==
Dworkin je poznata kao feministička govornica, spisateljica i aktivistica protiv pornografije.&lt;ref name=&quot;WithoutCompromise&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Julie Bindel |date=30. rujna 2004. |title=A life without compromise |work=The Guardian |location=London |url=https://www.theguardian.com/books/2004/sep/30/gender.world |url-status=live |access-date=11. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090529002022/http://www.guardian.co.uk/books/2004/sep/30/gender.world |archive-date=29. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NeverHated&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GuardianObit&quot;/&gt; U veljači 1976. godine je preuzela vodeću ulogu u organiziranju javnih skupova ''Snuff'' u [[New York City, New York|New Yorku]], a tijekom jeseni pridružila se Adrienne Rich, Grace Paley, Gloriji Steinem, Shere Hite, Lois Gould, Barbari Deming, Karli Jay, Letty Cottin Pogrebin, Robin Morgan i Susan Brownmiller u pokušajima formiranja radikalne feminističke antipornografske skupine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Susan Brownmiller |url=https://archive.org/details/inourtimememoiro00brow_0/page/297 |title=In Our Time: Memoir of a Revolution |publisher=Dial Press |year=1999 |isbn=978-0-385-31486-2 |location=New York |pages=[https://archive.org/details/inourtimememoiro00brow_0/page/297 297–299] |author-link=Susan Brownmiller}}&lt;/ref&gt; Članice ove grupe su 1979. godine osnovali Women Against Pornography, ali već tada se Dworkin počela distancirati od grupe zbog razlika u pristupu.&lt;ref&gt;Brownmiller, ''In Our Time'', pp. 303, 316.&lt;/ref&gt; Govorila je na prvom maršu Take Back the Night u studenom 1978. i pridružila se maršu kroz četvrt crvenih svjetala u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]] u kojem je sudjelovalo 3000 žena.&lt;ref&gt;Brownmiller, ''In Our Time'', pp. 391–392.&lt;/ref&gt;

Godine 1981. godine Dworkin je objavila knjigu ''Pornography: Men Possessing Women'', u kojoj analizira suvremenu i povijesnu pornografiju kao industriju dehumanizacije koja mrzi žene. Dworkin tvrdi da je pornografija duboko povezana s nasiljem nad ženama, kroz proizvodnju (zlostavljanjem žena koje su glumile u njemu), društvene posljedice njegove konzumacije. Ona smatra da pornografija potiče muškarce da erotiziraju dominaciju, ponižavanje i zlostavljanje žena.&lt;ref name=&quot;WithoutCompromise&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NeverHated&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GuardianObit&quot;/&gt; Dworkin u ovoj knjizi također tvrdi da je ocrnjivanje žena ugrađena u jezičnim normama.&lt;ref&gt;''The American Heritage Dictionary of the English Language'' (Boston, Massachusetts: Houghton Mifflin, 3d ed. 1992 ({{ISBN|0-395-44895-6}})), p. xii (The Usage Panel); the panel is discussed at ''id.'', p. vi (Introduction).&lt;/ref&gt;

=== Antipornografska uredba o građanskim pravima ===
Godine 1980. Linda Boreman (koja se pojavila u pornografskom filmu ''Duboko grlo'' kao &quot;Linda Lovelace&quot;) je javno izjavila da ju je njezin bivši suprug Chuck Traynor pretukao i silovao, te ju je nasilno [[Prisila|prisilio]] na snimanje tog i drugih pornografskih filmova. Boreman je objavila svoje optužbe na konferenciji za tisak, a uz nju su bile i Dworkin, feministička odvjetnica Catharine MacKinnon i članice [[Žene protiv pornografije|Women Against Pornography]]. Nakon tiskovne konferencije, Dworkin, MacKinnon, Gloria Steinem i Boreman su počele raspravljati o mogućnosti korištenja saveznog [[Građanska i politička prava|zakona o građanskim pravima]] za naknadu štete od Traynora i autora ''Deep Throata''. Boreman je bila zainteresiran, ali je odustao nakon što je Steinem otkrila da je prošao rok zastare za moguću tužbu.&lt;ref&gt;Brownmiller, ''In Our Time'', p. 337.&lt;/ref&gt;

Dworkin i MacKinnon su međutim nastavile raspravljati o parnicama za građanska prava kao mogućem pristupu borbi protiv pornografije. U jesen 1983. godine, MacKinnon je omogućila Dworkin da jedan semestar predaje na Sveučilištu Minnesota. Dworkin je predavala književnost na ženskim studijima, a zajedno s MacKinnonom među-odjelni kolegij o pornografiji, gdje su iznijele pojedinosti pristupa građanskim pravima. Uz poticaj aktivista zajednice u južnom [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]], Gradska vlast Minneapolisa, na poticaj lokalnih aktivista angažirala je Dworkin i MacKinnon da izrade antipornografski pravilnik o građanskim pravima kao amandman na uredbu o građanskim pravima grada Minneapolisa.

U amandmanu pornografija je definirana kao kršenje građanskih prava žena. Ujedno je omogućio ženama koje su tvrdile da im je pornografija nanijela štetu da [[Parnica|tuže]] proizvođače i distributere na [[Građansko pravo|građanskom sudu]] za naknadu štete. Gradsko vijeće Minneapolisa je dva puta usvojilo zakon, ali je oba puta gradonačelnik Don Fraser uložio veto. On je smatrao da je tekst uredbe previše neodređen.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Donald Alexander Downs |url=https://archive.org/details/newpoliticsofpor0000down/page/34 |title=The New Politics of Pornography |publisher=University of Chicago Press |year=1989 |isbn=978-0-226-16162-4 |location=Chicago |pages=[https://archive.org/details/newpoliticsofpor0000down/page/34 34–65] |chapter=The Minneapolis Ordinance and the Feminist Theory of Pornography and Sexuality |chapter-url=https://books.google.com/books?id=4h4rpVBqtMgC&amp;pg=PA34}}&lt;/ref&gt; Druga verzija uredbe donesena je u [[Indianapolis, Indiana|Indianapolisu, Indiana]], 1984. godine, ali kao neustavna, jer nije u skladu s [[Prvi amandman na Ustav Sjedinjenih Država|Prvim amandmanom]]. Amandman je poništio je Sedmi okružni žalbeni sud u slučaju ''[[American Booksellers v. Hudnut|American Booksellers v.]]'' ''[[American Booksellers v. Hudnut|Hudnut]]''. Dworkin je nastavila podržavati pristup građanskim pravima u svom pisanju i aktivizmu. Podržavala je feministkinje koje su se borile protiv pornografije i koje su kasnije organizirale kampanje u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu, Massachusetts]] (1985.),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |last2=MacKinnon |first2=Catharine A. MacKinnon |title=Model Antipornography Civil Rights Ordinance |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/OrdinanceMassComplete.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; i [[Bellingham, Washington|Bellinghamu, Washington]] (1988.), kako bi donijele verzije uredbe inicijativa birača.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Life and Death}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaj ==
Andrea Dworkin je postala jedna od najutjecajnijih spisateljica i glasnogovornica američkog [[Radikalni feminizam|radikalnog feminizma]] tijekom kasnih 1970-ih i 1980-ih.&lt;ref name=&quot;NeverHated&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Trouble&quot;/&gt; Pornografiju je okarakterizirala kao industriju štetne objektivizacije i zlostavljanja, a ne kao područje metafizičke fantazije. Raspravljala je o prostituciji kao o sustavu izrabljivanja i o snošaju kao o ključnom mjestu intimne podređenosti u [[patrijarhat]]u. Njezina analiza i pisanje utjecali su i inspirirali rad suvremenih feministica kao što su Catharine MacKinnon,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Jeffries |first=Stuart |date=12. travnja 2006. |title=Are women human? |work=[[The Guardian]] |location=London |url=https://www.theguardian.com/world/2006/apr/12/gender.politicsphilosophyandsociety |url-status=live |access-date=18. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090826173650/http://www.guardian.co.uk/world/2006/apr/12/gender.politicsphilosophyandsociety |archive-date=26. kolovoza 2009.}}&lt;/ref&gt; Gloria Steinem,&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Heller |first=Zoe |date=6. prosinca 1992. |title=The New Eve |work=[[The Independent |Independent on Sunday]] |location=London |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/the-new-eve-these-are-some-common-perceptions-about-andrea-dworkin-that-she-hates-men-that-she-hates-sex-and-has-no-real-understanding-of-either-wrong-on-three-counts-her-crusade-against-pornography-and-the-brutalisation-of-women-derives-much-of-its-emotional-power-from-a-fund-of-bitter-personal-experience-1561920.html |url-status=dead |access-date=18. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150705215011/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/the-new-eve-these-are-some-common-perceptions-about-andrea-dworkin-that-she-hates-men-that-she-hates-sex-and-has-no-real-understanding-of-either-wrong-on-three-counts-her-crusade-against-pornography-and-the-brutalisation-of-women-derives-much-of-its-emotional-power-from-a-fund-of-bitter-personal-experience-1561920.html |archive-date=5. srpnja 2015.}}&lt;/ref&gt; John Stoltenberg,&lt;ref name=&quot;PrisonerofSex&quot;/&gt; Nikki Craft,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Craft |first=Nikki |author-link=Nikki Craft |title=The Nikki Wiki: All About Nikki Craft |url=http://www.nikkicraft.com/ |access-date=18. srpnja 2009. |website=nikkicraft.com}}&lt;/ref&gt; Susan Cole,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Cole |first=Susan G. |date=May 12–19, 2005 |title=Sex, lies and ideologies |url=http://www.andreadworkin.net/memorial/cole.html |journal=[[Now (newspaper) |NOW]] |volume=24 |issue=37}}&lt;/ref&gt; i Amy Elman.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Waltman |first=Max |date=Srpanj 2009. |title=The Civil Rights and Equality Deficit: Legal Challenges to Pornography and Sex Inequality in Canada, Sweden, and the U.S. |journal=Meeting of the Canadian Political Science Association, Ottawa, May 27–29, 2009 |ssrn=1452255}} [http://www.cpsa-acsp.ca/papers-2009/Waltman.pdf Pdf.]&lt;/ref&gt; Rebecca Traister izjavila je da je knjiga Andree Dworkin ''Intercours'' jedna od knjiga koja je inspirirala njezinu knjigu ''Good and Mad iz'' 2018.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Traister |first=Rebecca |date=2. listopada 2018. |title=The Books That Inspired Rebecca Traister's Good and Mad |url=https://www.thecut.com/2018/10/six-books-that-inspired-rebecca-traisters-good-and-mad.html |website=The Cut}}&lt;/ref&gt; Međutim, Jessa Crispin je u svojoj knjizi ''Zašto nisam feministkinja: feministički manifest'' iz 2017. ukorila suvremene feministice što su napustile Dworkinov rad.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Crispin |first=Jessa |title=Why I Am Not A Feminist: A Feminist Manifesto |publisher=Melville House Publishing |year=2017 |isbn=978-1612196015 |location=Brooklyn, NY}}&lt;/ref&gt;

Beskompromisne pozicije Andree Dworkin i snažan stil pisanja i govora, koje je Robert Campbell opisao kao &quot;apokaliptične&quot;,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Campbell |first=Robert L. |date=29. ožujka 2004. |title=Radical Feminism: Some Thoughts on Long's Defense (blog) |url=http://hnn.us/blogs/entries/4351.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101127021446/http://hnn.us/blogs/entries/4351.html |archive-date=27. studenoga 2010. |access-date=12. srpnja 2009. |publisher=History News Network}}&lt;/ref&gt; doveli su do njezinih čestih usporedbi s drugim govornicima kao što su [[Malcolm X]] ( Robin Morgan,&lt;ref name=&quot;PrisonerofSex&quot;/&gt; Susie Bright,&lt;ref name=&quot;BrightObit&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Susie Bright |author-link=Susie Bright |date=11. travnja 2005. |title=Andrea Dworkin Has Died |url=http://susiebright.blogs.com/susie_brights_journal_/2005/04/andrea_dworkin_.html |access-date=11. srpnja 2009. |archive-date=29. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090329011312/http://susiebright.blogs.com/susie_brights_journal_/2005/04/andrea_dworkin_.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i drugi ). Gloria Steinem je više puta uspoređivala stil Andree Dworkin sa stilom biblijskih proroka.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Honigsbaum |first=Mark |date=12. travnja 2005. |title=Andrea Dworkin, embattled feminist, dies at 58 |work=[[The Guardian]] |location=London |url=https://www.theguardian.com/world/2005/apr/12/obituaries.gender |access-date=12. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Steinem |first=Gloria |author-link=Gloria Steinem |date=23. lipnja 2005. |title=Gloria Steinem remembers feminist writer and activist Andrea Dworkin |work=Democracy Now! |url=http://www.democracynow.org/2005/6/23/gloria_steinem_remembers_feminist_writer_and |url-status=live |access-date=12. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090715164617/http://www.democracynow.org/2005/6/23/gloria_steinem_remembers_feminist_writer_and |archive-date=15. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

Kritična prema onome što je opisala kao vrijednosti muške suprematizma izražene među konzervativcima, liberalima i radikalima ona se ipak angažirala sa sve tri skupine. Izašla je iz pokreta koje su vodili muškarci ljevičari, kao što je prosvjed protiv rata u Vijetnamu ili kada je bila aktivna u Pokretu za oslobođenje homoseksualaca. Obratila se liberalnim muškarcima po pitanju silovanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1983 |title=I Want a Twenty-Four-Hour Truce During Which There Is No Rape |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIIIE.html |website=NoStatusQuo}}&lt;/ref&gt; Razgovarala je i pisala o [[Konzervativizam|politički konzervativnim]] ženama, što je rezultiralo publikacijom ''Desničarske žene.'' Svjedočila je na saslušanju Komisije Meese o pornografiji dok je državni odvjetnik Edwin Meese služio [[Socijalni konzervativizam|socijalno]] [[Politička desnica|konzervativnom]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjedniku]] [[Ronald Reagan|Ronaldu Reaganu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Frum |first=David |author-link=David Frum |date=12. travnja 2005. |title=Andrea Dworkin RIP (blog) |work=David Frum's Diary, [[National Review Online]] |publisher=National Review |url=http://frum.nationalreview.com/post/?q=YjA2MGNlZDc1NmNmYzY2NGQ0NjdkMGIzMWMwZDc1ZjM= |url-status=dead |access-date=9. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140226141641/http://frum.nationalreview.com/post/?q=YjA2MGNlZDc1NmNmYzY2NGQ0NjdkMGIzMWMwZDc1ZjM%3D |archive-date=26. veljače 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Staff writer |date=17. travnja 2005. |title=The Nation: Seeing Eye to Eye; A Radical Feminist Who Could Dine With (Not On) Conservatives |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2005/04/17/weekinreview/a-radical-feminist-who-could-dine-with-not-on-conservatives.html |access-date=9. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Kritika ==
Diskurzivni stil Andree Dworkin zajedno s antipatijom prema njezinim stavovima, doveo je do oštro polarizirajuće rasprave. Gledali su je s podsmijehom i podsmijehom: &quot;Ljudi misle da Andrea mrzi muškarce, nazivaju je fašistom i nacistom - osobito američka ljevica, ali to se ne može otkriti u njezinu radu.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=McFadyean |first=Melanie |date=19. srpnja 1992. |title=How we met: 43. Michael Moorcock and Andrea Dworkin |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/how-we-met-43-michael-moorcock-and-andrea-dworkin-1534106.html}}&lt;/ref&gt; Iako su se često polarizirali među ljevicom, stajališta Andreee Dworkin su također bila podijeljena u konzervativnim krugovima, izazivajući i pohvale i osude od desničarskih kritičara. Nakon njezine smrti, konzervativni&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Sullivan |first=Andrew |url=https://archive.org/details/conservativesoul00sull |title=The conservative soul: how we lost it, how to get it back |publisher=HarperCollins Publishers |year=2006 |isbn=978-0060188771 |location=New York |author-link=Andrew Sullivan}}&lt;/ref&gt; homoseksualni pisac i politički komentator, Andrew Sullivan, tvrdio je da se &quot;mnogima na socijalnoj desnici se sviđala Andrea Dworkin. Poput Dworkina, njihov osnovni impuls kada vide da ljudska bića žive slobodno je pokušati ih kontrolirati ili zaustaviti - za njihovo dobro. Poput Dworkin, užasnuti su muškom seksualnošću i vide muškarce kao problem koji treba pripitomiti. Poput Dworkin, oni vjeruju u moć države da cenzurira i prisili seksualne slobode. Poput Dworkin, oni na ogromnu novu slobodu koju su žene i homoseksualci stekli od 1960-ih gledaju kao na užasan razvoj za ljudsku kulturu.”&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Sullivan |first=Andrew |author-link=Andrew Sullivan |date=18. travnja 2005. |title=The far-left-theocon alliance (blog) |work=Daily Dish |url=http://sullivanarchives.theatlantic.com/index.php.dish_inc-archives.2005_04_01_dish_archive.html#111384129072050618 |url-status=dead |access-date=5. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140314183652/http://sullivanarchives.theatlantic.com/index.php.dish_inc-archives.2005_04_01_dish_archive.html |archive-date=14. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt; [[Libertarijanizam|Libertarijanska]] / [[Konzervativizam|konzervativna]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Young |first=Cathy |author-link=Cathy Young |title=Welcome to the website of writer and journalist Cathy Young |url=http://www.cathyyoung.net/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090611073525/http://www.cathyyoung.net/ |archive-date=11. lipnja 2009. |access-date=12. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt; novinarka Cathy Young požalila se na &quot;izbjeljivanje&quot; u feminističkim osmrtnicama za Dworkin, tvrdeći da su pozicije Andree Dworkin očito [[Mizandrija|mizandristične]], navodeći da je Dworkin zapravo luda,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Young |first=Cathy |author-link=Cathy Young |date=24. studenoga 2005. |title=Anti-feminist? ''Moi''? (blog) |url=http://cathyyoung.blogspot.co.uk/2005/11/anti-feminist-moi.html |access-date=12. srpnja 2009. |website=cathyyoung.blogspot.co.uk |publisher=Blogspot}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Young |first=Cathy |author-link=Cathy Young |date=17. travnja 2005. |title=The Dworkin Whitewash (blog) |work=Reason.com |publisher=Reason Foundation |url=http://reason.com/blog/2005/04/17/the-dworkin-whitewash |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100411235427/http://reason.com/blog/2005/04/17/the-dworkin-whitewash |archive-date=11. travnja 2010.}}&lt;/ref&gt; kritizirajući ono što je nazvala  &quot;destruktivnim naslijeđem&quot; Andree Dworkin te opisujući Dworkin kao &quot;tužnog duha&quot; kojeg feminizam treba istjerati.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Young |first=Cathy |author-link=Cathy Young |date=18. travnja 2005. |title=The Misdirected Passion of Andrea Dworkin |work=The Boston Globe |url=https://www.boston.com/news/globe/editorial_opinion/oped/articles/2005/04/18/the_misdirected_passion_of_andrea_dworkin/ |access-date=12. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;

Druge su feministkinje, međutim, objavile simpatične ili slavljeničke spomenice na internetu i u tisku.&lt;ref name=&quot;Afraid&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=MacKinnon |first=Catharine A. |author-link=Catharine MacKinnon |date=16. travnja 2005. |title=Who Was Afraid of Andrea Dworkin? |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2005/04/16/opinion/16mackinnon.html |access-date=12. srpnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Staff writer |date=11. travnja 2005. |title=Andrea Dworkin Dies |url=http://www.msmusings.net/archives/2005/04/andrea_dworkin.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20061225074237/http://www.msmusings.net/archives/2005/04/andrea_dworkin.html |archive-date=25. prosinca 2006. |access-date=12. srpnja 2009. |website=Ms.}}&lt;/ref&gt; Catharine MacKinnon, Dworkinova dugogodišnja prijateljica i suradnica, objavila je kolumnu u ''[[The New York Times]]u'', slaveći ono što je opisala kao &quot;užarenu književnu i političku karijeru&quot; Andree Dworkin, sugerirala je da Dworkin zaslužuje nominaciju za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] i požalila se da &quot;laži o njezinim stavovima o seksualnosti (za koje je vjerovala da je snošaj bio silovanje) i njezinim političkim savezima (da je bila u krevetu s desnicom) su objavljene i ponovno objavljivane bez pokušaja provjere, dok su demanti gotovo uvijek odbijana. Tamo gdje se fizički izgled muških pisaca smatra nevažnim ili njeguje kao šarmantna ekscentričnost, Andrein je bio vrijeđan i ismijavan i pretvoren u pornografiju. Kad je tužila za klevetu, sudovi su pornografske laži banalizirali kao fantaziju i dostojanstveno ih proglasili satirom.&quot;&lt;ref name=&quot;Afraid&quot; /&gt;

Drugi kritičari, posebno žene koje se identificiraju kao feministkinje, ali se oštro razlikuju od Dworkininih pozicija i strategija, ponudile su iznijansirane stavove, sugerirajući da je Dworkin skrenula pozornost na stvarne i važne probleme, ali da je njezino naslijeđe u cjelini bilo destruktivno za ženski pokret.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Marking |first=Havana |date=15. travnja 2005. |title=The Real Legacy of Andrea Dworkin |work=[[The Guardian]] |location=London |url=https://www.theguardian.com/world/2005/apr/15/gender.politicsphilosophyandsociety |url-status=live |access-date=12. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090826060751/http://www.guardian.co.uk/world/2005/apr/15/gender.politicsphilosophyandsociety |archive-date=26. kolovoza 2009.}}&lt;/ref&gt; Njezin rad i aktivizam na pornografiji—posebno u obliku Antipornography Civil Rights Ordonance— bili su kritizirani od strane liberalnih skupina kao što je Feministička radna skupina za borbu protiv cenzure (FACT).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Rodgerson |first=Gillian |last2=Semple |first2=Linda |year=1990 |title=Who Watches the Watchwomen?: Feminists against Censorship |journal=Feminist Review |volume=36 |issue=36 |pages=19–24 |doi=10.1057/fr.1990.42 |jstor=1395106}}&lt;/ref&gt;

Dworkin je također naišla na kritike od strane seksualno pozitivnih feministikinja, u onome što je postalo poznato kao feministički seksualni ratovi kasnih 1970-ih i 1980-ih. Seksualni ratovi bili su niz žestokih rasprava koje su polarizirale feminističku misao o brojnim pitanjima koja se odnose na seks i seksualnost. Seksualno pozitivni feministički kritičari kritizirali su pravni aktivizam Andree Dworkin kao cenzorski i tvrdili da njezin rad na pornografiji i seksualnosti promiče esencijalistički, konzervativni ili represivni pogled na seksualnost, koji su često okarakterizirali kao &quot;anti-seks&quot; ili &quot;seks-negativan&quot;. Za njezine kritike uobičajenog heteroseksualnog seksualnog izražavanja, pornografije, prostitucije i [[Sadomazohizam|sado-mazohizma]] često se tvrdilo da zanemaruje vlastito zalaganje žena u seksu ili negira seksualne izbore žena. Dworkin je ustvrdila da su njezini kritičari često pogrešno predstavljali njezine stavove&lt;ref&gt;See, for example, {{Harvnb|Dworkin, Letters from a War Zone}}: &quot;One of the slurs constantly used against me by women writing in behalf of pornography under the flag of feminism in misogynist media is that I endorse a primitive biological determinism. '{{Harvnb|Dworkin, Woman Hating}} clearly repudiates any biological determinism; so does ''Our Blood'' (1976), especially &quot;The Root Cause.&quot; So does this piece, published twice, in 1978 in ''Heresies'' and in 1979 in ''Broadsheet''. The event described in this piece [&quot;Biological Superiority: The World's Most Dangerous and Deadly Idea&quot;], which occurred in 1977, was fairly notorious, and so my position on biological determinism—I am against it—is generally known in the Women's Movement.&quot;&lt;/ref&gt; i da pod naslovom &quot;izbor&quot; i &quot;seksualna pozitiva&quot;, njezine feminističke kritičare nisu uspjele preispitati često nasilne političke strukture koje su ograničavale izbor žena i oblikovale značenje seksualnih činova.&lt;ref&gt;See, for example, the 1995 Preface to ''Intercourse'', pp. vii–x, and ''Intercourse'', Chapter 7.&lt;/ref&gt;

Izvješća Andree Dworkin o nasilju koje je pretrpjela od strane muškaraca su ponekad budila skepticizam. Najpoznatiji je primjer javna polemika oko njezinih navoda da je bila drogirana i silovana u Parizu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |date=4. ožujka 2013. |title=Andrea Dworkin: The day I was drugged and raped |url=https://www.newstateman.com/comment/2013/03/day-i-was-drugged-and-raped |website=New Statesman America |year=2000 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Dworkin je 1989. godine napisala članak o svom životu pretučene supruge u Nizozemskoj, &quot;Što znači biti pretučena&quot;, kao odgovor na Susan Brownmiller, koja je tvrdila da je Hedda Nussbaum, pretučena žena, trebala biti optužena za propust jer nije spriječila Joela Steinberga da ubije njihovu posvojenu kćer.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Dworkin |first=Andrea |year=1989 |title=What Battery Really Is |url=http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneAfterword.html |website=No Status Quo}}&lt;/ref&gt; ''Newsweek je u'' početku prihvatio &quot;Što znači biti pretučena&quot; za objavljivanje, ali ga je zatim, prema Dworkin, odbio na zahtjev njegovog odvjetnika. Dworkin je članak trebala ili objaviti anonimno &quot;kako bi zaštitila identitet nasilnika&quot; i uklonila reference na određene ozljede, ili je trebala dostavi &quot;liječničku i policijsku dokumentaciju, pisanu izjavu liječnika koji je vidio ozljede&quot;. Umjesto toga, Dworkin je poslao članak ''Los Angeles Timesu'', koji ga je objavio 12. ožujka 1989.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dworkin, Letters from a War Zone}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==

=== Publicistika ===

==== Samostalna djela ====

* {{Citiranje knjige|title=Woman Hating|title-link=Woman Hating|publisher=Penguin Books|year=1974|isbn=978-0452268272|location=New York|ref={{harvid|Dworkin, Woman Hating}}}}
* {{Citiranje knjige |title=Our Blood: Prophecies and Discourses on Sexual Politics |publisher=Harper &amp; Row |year=1976 |isbn=978-0060111168 |location=New York}}
* {{Citiranje knjige |title=Pornography: Men Possessing Women |title-link=Pornography: Men Possessing Women |publisher=Women's Press |year=1981 |isbn=978-0704338760 |location=London}}
* {{Citiranje knjige |title=Right-Wing Women: The Politics of Domesticated Females |publisher=Women's Press |year=1983 |isbn=978-0704339071 |location=London}}
* {{Citiranje knjige |title=Intercourse |title-link=Intercourse (book) |publisher=Free Press |year=1987 |isbn=978-0029079706 |location=New York}}
* {{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/lettersfromwarzo00dwor|title=Letters from a War Zone: Writings, 1976–1989|publisher=E.P. Dutton|year=1989|isbn=978-0525248248|location=New York|ref={{harvid|Dworkin, Letters from a War Zone}}|url-access=registration}}
* {{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/lifedeath00andr|title=Life and Death: Unapologetic Writings on the Continuing War Against Women|publisher=Virago|year=1997|isbn=978-1860493607|location=London|ref={{harvid|Dworkin, Life and Death}}}}
* {{Citiranje knjige|title=Scapegoat: The Jews, Israel, and Women's Liberation|title-link=Scapegoat: The Jews, Israel, and Women's Liberation|publisher=Free Press|year=2000|isbn=978-0684836126|location=New York|ref={{harvid|Dworkin, Scapegoat}}}}
* {{Citiranje knjige|title=Heartbreak: The Political Memoir of a Feminist Militant|date=2002|publisher=Basic Books|isbn=978-0465017546|location=New York|ref={{harvid|Dworkin, Heartbreak}}}}

==== U koautorstvu/suuređivanju s Catharine A. MacKinnon ====

* {{Citiranje knjige |title=The Reasons Why: Essays on the New Civil Rights Law Recognizing Pornography as Sex Discrimination |year=1985 |publisher=Women Against Pornography |location=New York |oclc=15992953}}

: ''uključuje:''
:* {{cite journal |last=Dworkin |first=Andrea |date=Spring 1985 |title=Against the Male Flood: Censorship, Pornography, and Equality |url=http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/mjgl1&amp;div=5&amp;id=&amp;page= |journal=Harvard Journal of Law &amp; Gender |volume=8 |pages=1–30}} [http://pzacad.pitzer.edu/~mma/teaching/MS110/reading/feminism&amp;pornography_pp19-38_94-120.pdf PDF]

* {{cite book |title=Pornography and Civil Rights: A New Day for Women's Equality |publisher=Organizing Against Pornography |year=1988 |isbn=9780962184901 |location=Minneapolis, Minnesota}} [http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/other/ordinance/newday/TOC.htm Dostupno na internetu.]
* ''In Harm's Way: saslušanja o građanskim pravima pornografije'', Dworkin, Andrea; MacKinnon, Catharine A., ur. Boston: Harvard University Press. 1998.{{ISBN|9780674445796}}
==== Antologija ====

* ''Last Days at Hot Slit: The Radical Feminism of Andrea Dworkin'', Fateman, Joanna; Schholder, Amy, ur. Cambridge: The MIT Press. 2019.{{ISBN|9781635900804}}

==== Poglavlja u drugim antologijama ====

* {{Cite book |title=The price we pay: the case against racist speech, hate propaganda, and pornography |publisher=Hill and Wang |year=1995 |isbn=978-0809015771 |editor-last1=Lederer |editor-first1=Laura |editor-link1=Laura Lederer |location=New York |contribution=Pornography happens to women |editor-last2=Delgado |editor-first2=Richard |editor-link2=Richard Delgado}} 
* Bell, Diane i Renate Klein, ur. (1996). &quot; ''Dworkin na Dvorkinu'' &quot;. ''Radikalno govoreći: Feminism Reclaimed'' ( N. Melbourne, Vic., Australija : Spinifex. str. 203–0217.{{ISBN|1-875559-38-8}}
* {{cite book |title=Feminism and sexuality: a reader |publisher=Columbia University Press |year=1996 |isbn=978-0231107082 |editor-last1=Jackson |editor-first1=Stevi |editor-link1=Stevi Jackson |location=New York |pages=57–61 |contribution=Biological superiority: the world's most dangerous and deadly idea |editor-last2=Scott |editor-first2=Sue |editor-link2=Sue Scott (sociologist)}} 
* {{cite book |title=Feminism and sexuality: a reader |publisher=Columbia University Press |year=1996 |isbn=978-0231107082 |editor-last1=Jackson |editor-first1=Stevi |editor-link1=Stevi Jackson |location=New York |pages=297–299 |contribution=Pornography |editor-last2=Scott |editor-first2=Sue |editor-link2=Sue Scott (sociologist)}} 
* {{cite book |title=Sisterhood is forever: the women's anthology for a new millennium |title-link=Sisterhood Is Forever: The Women's Anthology for a New Millennium |publisher=Washington Square Press |year=2003 |isbn=978-0743466271 |editor-last=Morgan |editor-first=Robin |editor-link=Robin Morgan |location=New York |pages=[https://archive.org/details/sisterhoodisfore00morg/page/58 58–69] |contribution=Landscape of the ordinary: violence against women}}&lt;ref name=&quot;illinois1&quot;&gt;{{Citiranje knjige |url=https://archive.org/details/sisterhoodisfore00morg |title=Library Resource Finder: Table of Contents for: Sisterhood is forever: the women's anthology for a new millennium |work=vufind.carli.illinois.edu |publisher=DePaul University |year=2003 |isbn=978-0743466271 |access-date=15. listopada 2015.}}
&lt;/ref&gt;

=== Fikcija ===

* {{Citiranje knjige |title=the new womans broken heart: short stories |publisher=Frog in the Well |year=1980 |isbn=978-0960362806 |location=East Palo Alto, CA}}
* {{Citiranje knjige |url=https://archive.org/details/icefirenovel0000dwor |title=Ice and fire: a novel |publisher=Secker &amp; Warburg |year=1986 |isbn=978-0436139604 |location=London |url-access=registration}}
* {{Citiranje knjige |url=https://archive.org/details/mercy00andr |title=Mercy |publisher=Four Walls Eight Windows |year=1991 |isbn=978-0941423694 |location=New York |url-access=registration}}

=== Poezija ===

* {{Citiranje knjige |title=Child |publisher=Heraklion |year=1966 |location=Crete |oclc=4708955}}
* {{Citiranje knjige |title=Morning hair |publisher=Philadelphia College of Art |year=1967 |location=Philadelphia |oclc=9290267}}

=== Članci ===

* {{cite book |title=Marx and Gandhi were liberals: feminism and the &quot;radical&quot; left |year=1977 |publisher=Frog in the Well |location=East Palo Alto, CA |oclc=6189987}}
* {{cite book |title=Why so-called radical men love and need pornography |year=1978 |publisher=Frog in the Well |location=East Palo Alto, CA |oclc=8309555}}
* {{cite journal |date=Spring 1985 |title=Against the male flood: censorship, pornography, and equality |url=http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/mjgl1&amp;div=5&amp;id=&amp;page= |journal=Harvard Journal of Law &amp; Gender |volume=8 |pages=1–30}}[http://pzacad.pitzer.edu/~mma/teaching/MS110/reading/feminism&amp;pornography_pp19-38_94-120.pdf Pdf]
* {{cite book |title=Pornography is a Civil Rights Issue for Women |publisher=Organizing Against Pornography |year=1986 |location=Minneapolis, MN |oclc=18843030}}[https://web.archive.org/web/20030402193857/http://www.isiswomen.org/wia/wia398/vaw00006.html Stranica 1 od 4] [http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIVF2.html Stranica 2 od 4.] [https://web.archive.org/web/20030402193857/http://www.isiswomen.org/wia/wia398/vaw00006.html Stranica 3 od 4] [http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIVF4.html Stranica 4 od 4]
* {{Cite news |year=1986 |title=Pornography is a civil rights issue for women |work=NoStatusQuo |publisher=Nikki Craft}} [https://web.archive.org/web/20160304090525/http://www.michelepolak.com/WMST100fall10/Weekly_Schedule_files/dworkin_porn.pdf PDF.] [https://web.archive.org/web/20030402193857/http://www.isiswomen.org/wia/wia398/vaw00006.html Stranica 1 od 2] [http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/WarZoneChaptIVF2.html Stranica 2 od 2]
* {{cite journal |date=Spring 1989 |title=The ACLU: bait and switch |url=http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/yjfem1&amp;div=8&amp;id=&amp;page= |journal=[[Yale Journal of Law and Feminism]] |volume=1 |issue=1 |pages=37–40}} [http://digitalcommons.law.yale.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1005&amp;context=yjlf Pdf]
* {{cite journal |year=1993 |title=Prostitution and male supremacy |url=http://heinonline.org/HOL/LandingPage?handle=hein.journals/mjgl1&amp;div=5&amp;id=&amp;page= |journal=Michigan Journal of Gender and Law |volume=1 |pages=1–12}} [http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/MichLawJourI.html Page 1 of 2.] [http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/MichLawJourII.html Page 2 of 2]
* {{cite book |url=http://andreadworkin.com/hillary/index.html |title=Are you listening, Hillary? President Rape is who he is |year=1999}}
* Ulomak s ''bilješkom Johna Stoltenberga, 25. svibnja 2007''
* {{cite journal |date=30. lipnja 2003. |title=Book review: A good rape |url=http://www.newstatesman.com/node/157952 |journal=[[New Statesman]]}}
* Osvrt na ''Lucky'' od Alice Sebold,{{ISBN|978-0684857824}}
* {{cite journal |date=22. rujna 2003. |title=Book review: Out of the closet |url=http://www.newstatesman.com/node/158370 |journal=[[New Statesman]]}}
* Review of ''Normal: transsexual CEOs, cross-dressing cops, and hermaphrodites with attitude'' by Amy Bloom, {{ISBN|978-0679456520}}
* {{cite journal |date=4. ožujka 2013. |title=The day I was drugged and raped |url=http://www.newstatesman.com/comment/2013/03/day-i-was-drugged-and-raped |journal=[[New Statesman]]}}

=== Govori ===

* [https://web.archive.org/web/20030402193857/http://www.isiswomen.org/wia/wia398/vaw00006.html Zašto muškarci toliko vole pornografiju i prostituciju] Andrea Dworkin Glavni govor na Međunarodnoj konferenciji o trgovini ljudima, 1989. ''(Audio datoteka: 22 min, 128&amp;nbsp;kbit/s, mp3)''
* [http://andreadworkin.com/audio/attgeneralcommNYC_M.mp3 Svjedočenje Andree Dworkin Komisiji glavnog državnog odvjetnika] o pornografiji i prostituciji
* [https://web.archive.org/web/20030402193857/http://www.isiswomen.org/wia/wia398/vaw00006.html Nasilje, zlostavljanje i žensko građanstvo Brighton], UK, 10. studenog 1996.
* [http://andreadworkin.com/audio/strikingback/ &quot;Sloboda sada: okončanje nasilja nad ženama&quot;]
* [http://www.andreadworkin.com/audio/duke01.85_M.mp3 &quot;Govor sa Sveučilišta Duke, siječanj 1985.&quot;]

=== Snimanje izgovorene riječi ===

* [https://web.archive.org/web/20030402193857/http://www.isiswomen.org/wia/wia398/vaw00006.html Snimljeni telefonski intervju] s Andreom Dworkin koju je intervjuirala Nikki Craft o Allenu Ginsbergu, 9. svibnja 1990. (Audio datoteka, 20 min, 128&amp;nbsp;kbit/s, mp3)
* ''Dworkin o Dworkin'', c. 1980. 

=== Recenzije ===
* [https://www.nytimes.com/1987/05/03/books/male-and-female-men-and-women.html ''Led i vatra'', Andrea Dvorkin; ''Spolni odnos'', Andrea Dvorkin.] [https://www.nytimes.com/1987/05/03/books/male-and-female-men-and-women.html &quot;Muško i žensko, muškarci i žene&quot;], Recenzirala Carol Sternhell za ''[[The New York Times]]'' (3. svibnja 1987.).
* [http://maureenmullarkey.com/essays/porn1.html ''Spolni odnos'', Andrea Dvorkin; ''Feminism Unmodified'', Catharine MacKinnon.] [http://maureenmullarkey.com/essays/porn1.html &quot;Pornografija u SAD-u, prvi dio&quot;], Recenzirala Maureen Mullarkey za ''The Nation'' (30. svibnja 1987.)
* {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030402193857/http://www.isiswomen.org/wia/wia398/vaw00006.html|date=April 2, 2003|title=''Intercourse'', by Andrea Dworkin (Tenth Anniversary Edition 1997)}}, Recenzirala Giney Villar za ''Women in Action'' (3:1998)
* {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050306002136/http://nyc.indymedia.org/newswire/display/140928/index.php|date=March 6, 2005|title=''Pornography: Men Possessing Women''. &quot;Unburning a Witch: Re-Reading Andrea Dworkin&quot;}}, Recenzirao Jed Brandt za ''NYC Indypendent'' (7. veljače 2005.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20030402193857/http://www.isiswomen.org/wia/wia398/vaw00006.html Portal za web stranice Andree Dworkin] održava Nikki Craft
* [http://www.nostatusquo.com/ACLU/dworkin/OnlineLibrary.html Službena internetska knjižnica Andrea Dworkin] koju održava Nikki Craft
* [http://www.andreadworkin.net/ Memorijalnu stranicu Andrea Dworkin] održava Nikki Craft
* [http://nrs.harvard.edu/urn-3:RAD.SCHL:sch01051 Radovi, 1914. – 2007. (uključivo), 1973. – 2000. (skupno): A Finding Aid.], Institut Radcliffe, Sveučilište Harvard.
* [http://nrs.harvard.edu/urn-3:RAD.SCHL:sch01210 Zbirka videokaseta Andree Dworkin, 1981.–1998. (uključivo): Pomoć u pronalaženju.], Institut Radcliffe, Sveučilište Harvard
* [http://nrs.harvard.edu/urn-3:RAD.SCHL:sch01209 Zbirka audio kaseta Andree Dworkin, 1975.–1997. (uključivo): Pomoć u pronalaženju.], Institut Radcliffe, Sveučilište Harvard

{{GLAVNIRASPORED:Dworkin, Andrea}}
[[Kategorija:Američke feministice]]</text>
      <sha1>cl3npau3cwrax5lo3phvt45seowjx6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azerbajdžanfilm</title>
    <ns>0</ns>
    <id>722963</id>
    <revision>
      <id>7567363</id>
      <parentid>7557391</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:00:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alisahib2001</username>
        <id>278481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1912" sha1="jcieum52kakvmv7c1o33f5qjmsrqi9i" xml:space="preserve">{{Infookvir tvrtka
|ime                  = Azerbajdžanfilm
|slika                = [[Datoteka:Azərbaycanfilm (2022).png|200px]]
|vrsta                = Filmski studio
|sjedište_grad        = [[Baku]]
|sjedište_država      = {{DZ+X|AZE}}
|osnutak              = [[1923]]
|proizvodi            = [[Film|Filmovi]], [[Televizijska serija|televizijske serije]] i [[Animirani film|animirani filmovi]]
|web                  = [http://www.azerbaijanfilm.az/ Azerbejdžanfilm]
}}
'''Azerbajdžanfilm''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycanfilm'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Азербайджанфильм'') je filmska tvrtka osnovana [[1920.]] u [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|sovjetskom Azerbajdžanu]]. Danas je to najstarija filmska tvrtka u [[Azerbajdžan]]u.&lt;ref name=&quot;Azf&quot;&gt;{{cite book|last=Rollberg|first=Peter|title=Historical Dictionary of Russian and Soviet Cinema|publisher=Rowman &amp; Littlefield|url=https://books.google.com/books?id=Cuw1vHuxITYC&amp;printsec=frontcover#PPA56,M1|year=2008|pages=56&amp;ndash;59|isbn=0810860724|language=en}}&lt;/ref&gt;

Prvi film tog studija bio je &quot;[[Legenda o Djevojačkoj kuli]]&quot; ([[azerski jezik|azerski]]: ''Qiz qalasi əfsanəsi''), [[Ruski jezik|ruski]]: ''Легенда о Девичьей башне'') iz [[1924.]] godine.&lt;ref name=&quot;Azf&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Azerbaijanfilm|Azerbajdžanfilm}}
* [http://www.azerbaijanfilm.az/ Azerbajdžanfilm službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160226005221/http://www.azerbaijanfilm.az/ |date=26. veljače 2016. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}}
* [http://www.imdb.com/company/co0606119?ref_=tt_dt_co Azerbajdžanfilm studio — IMDb] {{eng oznaka}}

{{mrva-film}}

[[Kategorija:Filmski studiji‎]]
[[Kategorija:Azerbajdžanske tvrtke za uslužne djelatnosti]]
[[Kategorija:Baku]]
[[Kategorija:Azerbajdžanska umjetnost]]</text>
      <sha1>jcieum52kakvmv7c1o33f5qjmsrqi9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angelonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>723017</id>
    <revision>
      <id>7567105</id>
      <parentid>7210746</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:22:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3558" sha1="1hrqj2pyj3y2yij0tgm9vb1s264siv1" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Angelonija
| slika        = Angelonia parviflora - Botanical Garden in Kaisaniemi, Helsinki - DSC03686.JPG
| slika_opis   = ''[[Angelonia parviflora]]''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Lamiales]]
| familia      = [[Plantaginaceae]]
| subfamilia   = [[Gratioloideae]] 
| tribus       = [[Angelonieae]]
| genus        = '''''Angelonia'''''
| genus_autorstvo = [[Aimé Bonpland|Bonpl.]] 
}}
'''Angelonija''' ({{lat.|Angelonia}}), rod zeljastog bilja i [[grm]]ova iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]], dio je tribusa ''[[Angelonieae]]''.

Na popisu se nalazi 28 priznatih vrsta rasprostranjenih od [[Meksiko|Meksika]] do sjeverne [[Argentina|Argentine]],&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:330768-2 Plants of the World online] pristupljeno 2. lipnja 2022 &lt;/ref&gt; 

== Etimologija ==
[[Latinski jezik|Latinski]] prijevod venezuelanskog uobičajenog imena angelon.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[http://floranorthamerica.org/Angelonia Flora of North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240823211251/http://floranorthamerica.org/Angelonia |date=23. kolovoza 2024. }}, pristupljeno 23. kolovoza 2024.&lt;/ref&gt;

== Opis ==
[[Jednogodišnje biljke|Jednogodišnje]] i [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] raslinje. Stabljike su uspravne, dlakave [gole]. Cvatovi na vrhu. Cvjetovi dvospolni; čašičnih listića 5, bazalno spojenih. Prašnika 4, bazalno priraslih vjenčiću, dvostruki. Jajnik 2-lokularni. [[Sjemenke]] 10-50, svijetlosmeđe do smeđe, prizmatične, bez krilaca.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

== Vrste ==
{{stupci|3|
# ''[[Angelonia acuminatissima]]'' &lt;small&gt;Herzog&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia alternifolia]]'' &lt;small&gt;V.C.Souza&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia angustifolia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia arguta]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia biflora]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia bisaccata]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia blanchetii]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia campestris]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia chiquitensis]]'' &lt;small&gt;Herzog&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia ciliaris]]'' &lt;small&gt;B.L.Rob.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia cornigera]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia crassifolia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia eriostachys]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia goyazensis]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia hookeriana]]'' &lt;small&gt;Gardner ex Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia integerrima]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia linarioides]]'' &lt;small&gt;Taub.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia micrantha]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia minor]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia parviflora]]'' &lt;small&gt;Barringer&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia pilosella]]'' &lt;small&gt;J.Kickx f.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia pratensis]]'' &lt;small&gt;Gardner ex Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia procumbens]]'' &lt;small&gt;(Schrad.) Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia pubescens]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia salicariifolia]]'' &lt;small&gt;Bonpl.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia serrata]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia tomentosa]]'' &lt;small&gt;Moric. ex Benth.&lt;/small&gt;
# ''[[Angelonia verticillata]]'' &lt;small&gt;Philcox&lt;/small&gt;
}}

== Sinonimi ==
* ''Monopera'' &lt;small&gt;Barringer&lt;/small&gt;
* ''Phylacanthus'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
* ''Physidium'' &lt;small&gt;Schrad.&lt;/small&gt;
* ''Schelveria'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt;
* ''Thylacantha'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Angelonieae]]</text>
      <sha1>1hrqj2pyj3y2yij0tgm9vb1s264siv1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva sv. Mitra u Ravnom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>723530</id>
    <revision>
      <id>7567423</id>
      <parentid>7389524</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:26:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slike</comment>
      <origin>7567423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3545" sha1="86vgsqo8lvg0e6jinwuo8rqabc2bbcw" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Crkva sv. Mitra
| izvorno ime       = 
| slika             = Crkva sv Mitra Ravno 01.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Ravno]]
| dz                = BIH
| koordinate        = {{coord|42.884950|17.974952|format=dms|display=it}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Hercegovina#BiH
| pushpin_label     = {{nowrap|Sv. Mitar}}
| arhitekt          = 
| godine izgradnje  = početak [[14. stoljeće|14. stoljeća]]
| godina završetka  = 
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[Katolička Crkva]]
| patron            = [[Demetrije Srijemski]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= 
| materijal         = [[kamen]]
| dimenzije         = 7,47 m x 4,57 m
| zaštita           = 
}}
'''Crkva sv. Mitra''' je [[katoličanstvo|katolička]] [[crkva]] u [[Ravno]]m u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Zajedno s dva stećka na brdu Oblat, proglašena je [[2018.]] godine [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].{{sfn|Kons}}

== Povijest ==

Vrijeme izgradnje ne može se točno odrediti, a pretpostavlja se da je sagrađena početkom [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Pretpostavlja se da je ime dobila po [[Demetrije Srijemski|starokršćanskom mučeniku Demitriju]] (''Dimitrije, Dmitar, Mitar'').

== Opis ==

Građevina je jednobrodnog tipa pravokutne osnove, orijentirana u pravcu istok-zapad, s ulazom sa zapada. Zidana je kamenim blokovima visine oko 30 cm, promjenjive širine. Vanjske dimenzije su oko 7,47 x 4,57 m, a debljina zidova oko 57 cm. Pod popločan kamenim pločama nepravilnog oblika ispod je razine ulaznih vrata oko 30 cm. Unutrašnja visina crkve je oko 185 cm te je zasvođena niskim bačvastim [[svod]]om. Pokrivena je dvovodnim krovom od kamenih ploča.{{sfn|Kons}}
[[Datoteka:Crkva sv Mitra Ravno 04.jpg|200px|mini|lijevo|Stećci pored crkve]]
Glavni [[oltar]] na obzidanom kamenom podiju nalazi se na istočnoj strani. Osvijetljena je manjim prozorskim otvorima; na sve četiri fasade nalazi se po jedan prozor. Kameni zvonik na [[Preslica (arhitektura)|preslicu]] novije je izvedbe, a izveden je na pravokutnom postolju s kamenim stupovima iznad kojih je polukružni luk iznad kojeg je kameni [[križ]].{{sfn|Kons}}

Uz sami ulaz nalaze se dva [[Stećak|stećka]] orijentirana u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Jedan je u obliku stupa s uklesanim velikim križem na stupu, sa sandukom, a drugi u obliku ploče bez dekoracija.{{sfn|Kons}}

== Poveznice ==
* [[Ravno]]
* [[Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Ravnom]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Mrežna sjedišta ===

{{refbegin}}
* {{cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Ravno%20Crkva%20sv%20Mitra%20HR.pdf |title=Povijesno područje – Crkva sv. Mitra sa starim grobovima u Ravnom |publisher=Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=12. lipnja 2022. |ref={{harvid|Kons}} |url-status=dead |archive-date=29. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529200426/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Ravno%20Crkva%20sv%20Mitra%20HR.pdf }}
{{refend}}

[[Kategorija:Građevine u Ravnom]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Stećci u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Trebinjsko-mrkanska biskupija]]</text>
      <sha1>86vgsqo8lvg0e6jinwuo8rqabc2bbcw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Axel Heiberg (otok)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>723560</id>
    <revision>
      <id>7567425</id>
      <parentid>6975185</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:31:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14069" sha1="0tn807opyn1e6mk41oztg96h1qdvqdi" xml:space="preserve">{{Dodaj infookvir|otok}}
[[Datoteka:Shaded_relief_map_of_Axel_Heiberg_Island.png|mini|Osjenčani reljef otoka Axel Heiberg]]
{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}'''Otok Axel Heiberg''' (jezik Inuktitut ᐅᒥᖕᒪᑦ ᓄᓈᑦ, Umingmat Nunaat) je nenaseljeni otok u regiji Qikiqtaaluk, [[Nunavut]], [[Kanada]]. Smješten u [[Arktički ocean|Arktičkom oceanu]], to je 32. najveći otok na svijetu i sedmi po veličini otok u Kanadi. Prema Statistics Canada, ima površinu od 43.178 km². Ime je dobio po Axelu Heibergu.

Jedan je od većih otoka [[Kanadsko arktičko otočje|Kanadskog arktičkog otočja]], također je član [[Otočje Sverdrup|Otočja Sverdrup]] i [[Otoci kraljice Elizabete|Otoka kraljice Elizabete]]. Poznato je po svojim neobičnim [[fosil]]nim [[šuma]]ma, koje datiraju iz razdoblja [[eocen]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=The Fossilized Forest Of Axel Heiberg Island |url=https://beatymuseum.ubc.ca/2017/08/30/the-fossilized-forest-of-axel-heiberg-island/ |access-date=15. studenoga 2019. |publisher=The University of British Columbia}}&lt;/ref&gt; Zbog nedostatka mineralizacije u mnogim šumskim primjercima, tradicionalna karakterizacija &quot;fosilizacije&quot; nije primjenjiva za ove šume i &quot;mumifikacija&quot; ih jasnije opisuje. Fosilni zapisi pružaju snažne dokaze da je šuma Axel Heiberg bila močvarna šuma na visokim geografskim širinama.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Williams |first=C.J. |last2=Johnson |first2=A.H. |last3=LePage |first3=B.A. |last4=Vann |first4=D.R. |last5=Sweda |first5=T. |year=2003 |title=Reconstruction of Tertiary Metasequoia Forests II&quot;. Structure, Biomass and Productivity of Eocene Floodplain Forests in the Canadian Arctic |journal=Paleobiology |volume=29 |issue=2 |pages=271–292 |doi=10.1666/0094-8373(2003)029&lt;0271:rotmfi&gt;2.0.co;2}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:Aheiberg_topo.png|lijevo|mini| Topografija otoka Axel Heiberg]]
[[Datoteka:Wfm_axel_heibergIsland.jpg|lijevo|mini| Satelitska fotomontaža otoka Axela Heiberga]]
Otok Axel Heiberg su u prošlosti naseljavali [[Eskimi|Inuiti]],&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Schledermann |first=Peter |year=1975 |title=A Late Dorset Site on Axel Heiberg Island |journal=Arctic |volume=28 |issue=4 |page=300 |doi=10.14430/arctic2847}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Kalkreuth |first=Wolfgang |last2=Sutherland |first2=Patricia D. |year=1998 |title=The Archaeology and Petrology of Coal Artifacts from a Thule Settlement on Axel Heiberg Island, Arctic Canada |url=https://journalhosting.ucalgary.ca/index.php/arctic/article/view/64133 |journal=Arctic |volume=51 |issue=4 |pages=345–349 |doi=10.14430/arctic2847 |jstor=40511852}}&lt;/ref&gt; ali je bio nenaseljen u vrijeme kada ga je nazvao Otto Sverdrup, koji ga je istraživao 1900. – 1901. Nazvao ju je po Axelu Heibergu, financijskom direktoru norveške pivovare Ringnes koja je sponzorirala ekspediciju.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title=Axel Heiberg |encyclopedia=Norsk biografisk leksikon |first=Susan |last=Barr |editor=Helle, Knut |publisher=Kunnskapsforlaget |location=Oslo |url=http://www.snl.no/.nbl_biografi/Axel_Heiberg/utdypning |language=no |access-date=8. prosinca 2016. |date=2014-09-28}}&lt;/ref&gt; Drugi istraživači posjetili su otok početkom 20. stoljeća, a za to vrijeme je [[Norveška]] polagala pravo na njega do 1930. godine. Sada je dio teritorija Nunavut, Kanada. Tek kasnih 1940-ih, otok je zračno fotografiran operacijom Polaris zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država. Godine 1955. dva geologa iz Geološkog zavoda Kanade, N.J. McMillan i Souther prešli su unutrašnjost u sklopu operacije Franklin. McMillanova opažanja ledenjaka Bunde, na sjeverozapadu otoka Axel Heiberg, najranija su glaciološka opažanja na tlu koja su se našla u znanstvenoj publikaciji.

Godine 1959. znanstvenici sa Sveučilišta McGill istražili su Expedition Fiord (prije Sør Fjord ili South Fiord) na središnjem dijelu otoka Axel Heiberg. To je rezultiralo osnivanjem arktičke istraživačke stanice McGill ({{Coord|79|26|N|90|46|W|type:landmark_scale:50000_region:CA-NU}}), izgrađeno 8 km dalje u unutrašnjosti od Expedition Fjorda 1960. godine. Postaja je u početku bila intenzivno korištena tijekom ranih 1960-ih, tijekom kojih je bilo prisutno 20 stanovnika. Arktička istraživačka postaja McGill aktivna je od ožujka do kolovoza, a istraživanja su trenutno usmjerena na polarnu geomorfologiju, geologiju, glaciologiju, [[permafrost]], klimatske promjene i polarnu mikrobiologiju. Tijekom posljednjih 10-15 godina služio je kao značajna analogija Marsu za astrobiološka istraživanja proučavanja života i nastanjivosti polarnih krio-okruženja i terenskih testiranja instrumentalnih platformi za istraživanje planeta.

U ljeto 1972. godine, ekspedicija britanske vojske planinarskog saveza rezultirala je imenovanjem ledenjaka Scaife, nakon slučajne smrti narednika Kennetha Scaifea.

Tijekom ljeta 1986., kanadska ekspedicija na čelu s dr. Jamesom Basingerom krenula je istraživati vrlo neobičnu fosilnu šumu na otoku. Nalazi ovih i kasnijih ekspedicija od tada su popularno izvještavani u Kanadi.&lt;ref&gt;Thurston, Harry &quot;Icebound Eden&quot; in Equinox (Camden East, Ont) 3:72. 1986&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Basinger, James F &quot;Our 'Tropical' Arctic&quot; in Canadian Geographic (Ottawa) 106:28. 1987&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Foster, Janet &quot;Journey to the Top of the World&quot; Toronto: Greey de Pencier. 1987&lt;/ref&gt; Prije više od 40 milijuna godina tijekom eocenske epohe, na otoku rasla je šuma visokog drveća. Stabla su dosezala do 35 m visine; neka su mogla biti stara 500 do 1000 godina. U to je vrijeme polarna klima bila topla, ali su zime i dalje bile kontinuirano mračne po tri mjeseca godišnje. Kako su stabla padala, fini sediment u kojem je rasla šuma štitio je biljke. Umjesto da se pretvore u okamenjene &quot;kamene&quot; fosile, oni su u konačnici mumificirani hladnom, suhom arktičkom klimom, a tek nedavno izloženi eroziji.&lt;ref name=&quot;NunOnline&quot;&gt;
http://www.nunatsiaqonline.ca/stories/article/263419_nunavut_considers_a_new_park_for_axel_heibergs_fossil_forest/ Nunatsiaq Online, 26 October&lt;/ref&gt;

Još 1999. godine, očuvanje ovog jedinstvenog nalazišta bilo je zabrinjavajuće, jer se fosilno drvo lako oštetilo i erodiralo nakon što je otkriveno. Postojala je zabrinutost da drva nose turisti s arktičkih kruzera, te da mjesto ometaju kanadski vojni helikopteri iz obližnje baze, pa čak i sami znanstvenici u svojim istraživanjima.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=C. Bigras |last2=M. Bilz |last3=D. Grattan |last4=C. Gruchy |name-list-style=amp |year=1995 |title=Erosion of the Geodetic Hills Fossil Forest, Axel Heiberg Island, Northwest Territories |journal=Arctic |volume=48 |issue=4 |pages=342–353 |doi=10.14430/arctic1258}}&lt;/ref&gt; Bilo je poziva na veću zaštitu tog područja. Trenutačno nema službeni status, dijelom i zbog toga što su se zemljišna potraživanja morala riješiti. Ali sada Nunavut razmatra kako najbolje zaštititi fosilnu šumu, eventualno postavljanjem teritorijalnog parka koji će se zvati Napaaqtulik, &quot;gdje ima drveća&quot;.&lt;ref name=&quot;NunOnline&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Jahren |first=A.H. |year=2007 |title=The Arctic Forest of the Middle Eocene |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences |volume=35 |issue=1 |pages=509–540 |bibcode=2007AREPS..35..509J |doi=10.1146/annurev.earth.35.031306.140125}}&lt;/ref&gt;

Na otoku su otkriveni zanimljivi životinjski fosili, uključujući izvanredno očuvan primjerak drevne kornjače ''Aurorachelys'' i [[Ramena kost|humerus]] ptice ''Tingmiatornis'' identificirane 2016.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Bono |first=Richard |date=2016-12-19 |title=A Large Ornithurine Bird (''Tingmiatornis arctica'') from the Turonian High Arctic: Climatic and Evolutionary Implications |journal=Nature |volume=6 |pages=38876 |bibcode=2016NatSR...638876B |doi=10.1038/srep38876 |pmc=5171645 |pmid=27991515}}&lt;/ref&gt;

== Glacijacija ==
Bijeli ledenjak je dolinski ledenjak koji zauzima 38,7 km² u području Expedition Fjorda na otoku Axel Heiberg ({{Coord|79|30|N|090|50|W|type:glacier_region:CA-NU}} ). Proteže se na nadmorskoj visini od 56 to 1.782 m iznad razine mora, raspon koji, kako je primijetio Dyurgerov (2002),&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Dyurgerov, M.B. |year=2002 |title=Glacier Mass Balance and Regime: Data of Measurements and Analysis |journal=Occasional Paper 55, Institute of Arctic and Alpine Research, University of Colorado}}&lt;/ref&gt; premašuje samo ledena kapa Devon na svjetskoj listi ledenjaka s izmjerenom ravnotežom mase. Debljina leda doseže ili prelazi 400 m. Njegovo maksimalno proširenje u novijoj povijesti, označavajući napredovanje ledenjaka kao odgovor na zahlađenje [[Malo ledeno doba|malog ledenog doba]], dosegnuto je tek krajem 18. stoljeća, a vjerojatnije početkom 20. stoljeća. Postoje dokazi da se povlačenje terminala, prethodno oko 5 m godišnje, usporava (Cogley et al. 1996a; Cogley i Adams 2000). Bijeli ledenjak bio je predmet mnogih radova u glaciološkoj literaturi od 1960. godine, npr.&lt;ref name=&quot;Muller&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Müller, F. |year=1962 |title=Zonation of the accumulation area of the glaciers of Axel Heiberg Island, N.W.T. |journal=Journal of Glaciology |volume=4 |issue=33 |pages=302–310 |doi=10.1017/S0022143000027623 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Blatter, H. |year=1987 |title=On the thermal regime of an arctic valley glacier: a study of White Glacier, Axel Heiberg Island, N.W.T., Canada |journal=Journal of Glaciology |volume=33 |issue=114 |pages=200–211 |bibcode=1987JGlac..33..200B |doi=10.1017/S0022143000008704 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Cogley, J.G. |last2=W.P. Adams |last3=M.A. Ecclestone |last4=F. Jung-Rothenhäusler |last5=C.S.L. Ommanney |name-list-style=amp |year=1996 |title=Mass balance of White Glacier, Axel Heiberg Island, N.W.T., Canada, 1960-91 |journal=Journal of Glaciology |volume=42 |issue=142 |pages=548–563 |bibcode=1996JGlac..42..548C |doi=10.1017/S0022143000003531 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Müller (1962)&lt;ref name=&quot;Muller&quot; /&gt; bio je izvor sada već klasičnog dijagrama koji razrađuje i ilustrira koncept &quot;facijesa ledenjaka&quot;.

== Stanovništvo ==
Otok je nenaseljen osim sezonsko naseljene istraživače stanice McGill Arctic kojom upravlja Sveučilište McGill.

== Lost Hammer izvor ==
Izvor Lost Hammer, koji se nalazi u središnjem zapadnom dijelu otoka ({{Coord|79|07|N|090|21|W|type:waterbody_region:CA-NU}}) je najhladniji i najslaniji od svih arktičkih izvora opisanih do sada. Karakterizira ga višegodišnji vrlo slano (24%) istjecanje na temperaturama ispod nule otprilike −5 °C teče na površinu kroz šulplju konusna struktura slane sedre visoku 2 m. Kontinuirane emisije plinova iz izvora ukazuju na termogeni izvor metana u pozadini. Na temelju ovih svojstava, ovaj se izvor smatra značajnim astrobiološkim analognim mjestom za moguća staništa koja su trenutno prisutna na [[Mars]]u i hladnim mjesecima [[Europa (mjesec)|Europa]] i [[Encelad (mjesec)|Enceladus]].

== Pogledi na otok ==
 &lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;220&quot;&gt;
Datoteka:Axel Heiberg Island 07.jpg|alt=|Ledenjak Fiord na otoku Axel Heiberg (1975.)
Datoteka:Axel Heiberg Island 06.jpg|alt=|Pogled sa planine Wolf
Datoteka:Outcrops - 4 (7569334458).jpg|alt=|Stjenoviti izdanci na otoku Axel Heiberg (2012.)
Datoteka:Axel Heiberg Island 01.jpg|alt=|Dolina Expedition sa Bijelim ledenjakom (lijevo) i ledenjakom Thompson (desno), snimljeno na otoku Axel Heiberg (1988.)
Datoteka:Arctic World 03.jpg|alt=|Prednji dio Bijelog ledenjaka na otoku Axel Heiberg (1975.) 
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Daljnja literatura ==
{{Refbegin}}
* {{Citiranje časopisa |last=Jackson |first=M P A |last2=Harrison |first2=J C |year=2006 |title=An Allochthonous Salt Canopy on Axel Heiberg Island, Sverdrup Basin, Arctic Canada |journal=Geology |volume=34 |issue=12 |page=1045 |bibcode=2006Geo....34.1045J |doi=10.1130/g22798a.1}}
* {{Citiranje časopisa |last=LePage |first=B. A. |year=2001 |title=New Species of Picea A. Dietrich (Pinaceae) from the Middle Eocene of Axel Heiberg Island, Arctic Canada |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=135 |issue=2 |pages=137–167 |doi=10.1111/j.1095-8339.2001.tb01088.x |doi-access=free}}
* {{Citiranje časopisa |last=Liptzin |first=Daniel |year=2006 |title=A Banded Vegetation Pattern in a High Arctic Community on Axel Heiberg Island, Nunavut, Canada |journal=Arctic, Antarctic, and Alpine Research |volume=38 |issue=2 |page=216 |doi=10.1657/1523-0430(2006)38[216:abvpia]2.0.co;2}}
* {{Citiranje časopisa |last=Vandermark |first=D. |last2=Tarduno |first2=J. A. |last3=Brinkman |first3=D. B. |year=2006 |title=Late Cretaceous Plesiosaur Teeth from Axel Heiberg Island, Nunavut, Canada |journal=[[Arctic (journal) |Arctic]] |volume=59 |issue=1 |pages=79–82}}
*Chih-Ying Lay, Nadia C. S. Mykytczuk, Étienne Yergeau, Guillaume Lamarche-Gagnon, Charles W. Greer, &amp; Lyle G. Whyte, &quot;Defining the Functional Potential and Active Community Members of a Sediment Microbial Community in a High-Arctic Hypersaline Subzero Spring,&quot; ''Applied and Environmental Microbiology'', Volume 79 Number 12 (June 2013), p.&amp;nbsp;3637–3648. http://aem.asm.org/content/79/12/3637 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180504023526/http://aem.asm.org/content/79/12/3637 |date=4. svibnja 2018. }}
{{Refend}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20140407082239/http://atlas.nrcan.gc.ca/site/english/toporama?center=96018.122137825%2C3375153.4461266&amp;zoom=5 Otok Axel Heiberg] u Atlasu Kanade - Toporama; Prirodni resursi Kanade
* [http://hoopermuseum.earthsci.carleton.ca/forest/eocene10.html Eocenske šume otoka Axel Heiberg]
* [https://web.archive.org/web/20191017042927/http://content.time.com/time/printout/0,8816,962379,00.html Otkopavanje smrznute šume]
* [https://web.archive.org/web/20090826093551/http://news.nationalgeographic.com/news/pf/3684455.html Fosili arktičkog sekvoja su tragovi za drevnu klimu]

[[Kategorija:Kanadski otoci u Arktičkom oceanu|Axel Heiberg (otok)]]</text>
      <sha1>0tn807opyn1e6mk41oztg96h1qdvqdi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska kuna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>725631</id>
    <revision>
      <id>7567458</id>
      <parentid>7290929</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:58:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Novac Republike Hrvatske (do zamjene eurom) */</comment>
      <origin>7567458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50027" sha1="ly93ajl2i6h9b340a9q1esnmvotew1z" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2014.}}
{{Članak tjedna (ikona)|52. tjedan 2022.}}
{{Infobox valuta
|ime_valute=Hrvatska kuna
|izvorno_ime=
|slika_1 =Kn oznaka.svg
|opis_1=»kn« – oznaka za kunu
|iso_kod=HRK
|korisnik_država=[[Datoteka:Flag of Croatia at the UN.svg|27px|border]] [[Hrvatska]]&lt;br/&gt;(do [[14. siječnja]] [[2023.]])&lt;ref&gt;{{cite web |title= Plaćanje kunama i eurima – dvojni optjecaj |url= https://euro.hr/placanje-kunama-i-eurima-dvojni-optjecaj/ |website= euro.hr |author= |publisher= |archiveurl = https://web.archive.org/web/20230114225811/https://euro.hr/placanje-kunama-i-eurima-dvojni-optjecaj/ |archivedate = 2023-01-14 |date= 2022-12-12 |accessdate = 2023-01-14 }}&lt;/ref&gt;
|stopa_inflacije=1,4 % godišnje travanj 2018./2019.
|izvor_datum_inf=[http://www.dzs.hr/app/rss/stopa-inflacije.html Državni zavod za statistiku]
|najmanja_jedinica=[[lipa (novac)|lipa]]
|oznaka=&lt;span style=&quot;font-family:Linux Libertine&quot;&gt;&lt;big&gt;kn&lt;/big&gt;&lt;/span&gt;
|kovanice=5, 10, 20, 50 lp; 1, 2, 5 kn&lt;br /&gt;&lt;u&gt;rijetko rabljeno:&lt;/u&gt; 1 i 2 lp, 25 kn
|novčanice=10, 20, 50, 100, 200, 500 kn&lt;br /&gt;&lt;u&gt;rijetko rabljeno:&lt;/u&gt; 5, 1000 kn
|nacionalna_banka=[[Hrvatska narodna banka]]
|web_banka=www.hnb.hr
|kovnica=[[Hrvatska kovnica novca]]
|web_kovnica=www.croatianmint.hr
|tiskara=[[Giesecke &amp; Devrient]]
|web_tiskara=www.gi-de.com
}}
'''Hrvatska kuna''' ([[kratica]]: '''kn''', [[ISO 4217|ISO-kôd]]: '''HRK''') bila je službena [[valuta|novčana jedinica]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u razdoblju od [[30. svibnja]] [[1994.]] do [[31. prosinca]] [[2022.]] Jedna kuna dijelila se na sto [[Lipa (novac)|lipa]]. Kuna je bila konvertibilna i smatrala se stabilnom valutom. Novac je izdavala [[Hrvatska narodna banka]], a kovanice je [[Kovanje|kovala]] [[Hrvatska kovnica novca]].

Naziv potječe od srednjovjekovne uporabe [[Kuna (životinja)|kuninih]] krzna za [[trgovina|trgovinu]] i plaćanje [[carina]] u hrvatskim pokrajinama [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatsko primorje|Primorju]] (današnji [[Kvarner]] i [[Istra]]). Taj se krzneni novac prvi put spominje [[1018.]] u [[cres]]kom gradu [[Osor]]u kao sredstvo plaćanja [[Hrvati|Hrvata]]. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i [[porez]]a.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;&gt;{{citiranje weba |title= kuna |url= https://enciklopedija.hr/clanak/34619 |website= enciklopedija.hr |author= [[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date= 2021. |accessdate = 21. kolovoza 2022.}}&lt;/ref&gt; Danas na to podsjeća mali spomenik u obliku [[Kuna zlatica|kune]]. Iz toga se razvio [[banovac]] (množina ''banovci''; [[latinski jezik|lat.]]: ''Denarius Banalis'') kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski [[ban]]ovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća.&lt;ref name=&quot;proleksis-banovac&quot;&gt;{{cite web |url=https://proleksis.lzmk.hr/10718/ |title=banovac |publisher= Proleksis enciklopedija | author = [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] | date=4. listopada 2013. |language=hrvatski |access-date=23. siječnja 2023.}}&lt;/ref&gt; Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt; koja se razvila u važan [[Heraldika|heraldički]] simbol hrvatskih zemalja (i danas je na [[Grb Slavonije|grbu Slavonije]] u [[Grb Republike Hrvatske#Grbovi u kruni|kruni grba Republike Hrvatske]]).

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] valuta [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (1941. – 1945.) također se zvala [[Kuna (NDH)|kuna]], no njezina najmanja jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica),&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt; s obzirom na dizajn kovanog novca i naziv banovac. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska ulazi u sastav [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[jugoslavenski dinar]] (YUD) postaje službena valuta sve do hrvatskoga osamostaljenja.

Za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] u upotrebi je bio [[hrvatski dinar]] (HRD),&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt; koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica.&lt;ref name=&quot;NN-71-1991&quot;&gt;{{cite web |title= Uredba o Narodnoj banci Hrvatske |url= https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_12_71_1846.html |quote =Novčana jedinica Republike Hrvatske je &quot;HRVATSKA KRUNA&quot;, koja se dijeli na sto &quot;BANICA&quot;. |at= Članak 34. |website= narodne-novine.nn.hr |author= |publisher= [[Narodne novine]] |date= 20. prosinca 1991.|accessdate = 21. kolovoza 2022.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[Hrvatski sabor|Sabor]] je u [[srpanj|srpnju]] [[1993.]] odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna.&lt;ref name=&quot;VLI-kruna&quot;&gt;{{Citiranje weba |title= Zašto Tuđman nije htio krunu i banicu nego kunu i lipu |url= https://www.vecernji.hr/vijesti/zasto-tu-man-nije-htio-krunu-i-banicu-nego-kunu-i-lipu-1322586 |website= vecernji.hr |author= Žarko Ivković |publisher= [[Večernji list]] |date= 30. svibnja 2019. |accessdate = 21. kolovoza 2022. }}&lt;/ref&gt; Kuna je službeno uvedena [[30. svibnja]] [[1994.]],&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title= Novčanice |url= https://www.hnb.hr/novac/novcanice |quote= Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 30. svibnja 1994. |website= hnb.hr |author=  |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |date= 1. veljače 2015. |accessdate= 21. kolovoza 2022. |archive-date= 13. listopada 2016. |archive-url= https://web.archive.org/web/20161013174843/http://www.hnb.hr/novac/novcanice |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; na [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Dana 1. siječnja 2023. [[euro]] postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Hrvatska ulazi u europodručje 1. siječnja 2023.|url= https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2022/html/ecb.pr220712~b97dd38de3.hr.html|website= ecb.europa.eu|author= [[Europska središnja banka]] |publisher= |date= 12. srpnja 2022.|accessdate = 26. kolovoza 2022.}}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Ime kune potječe od kuninih koža i krzna, koja su upotrebljavali srednjovjekovni [[Slaveni]] kao novčano sredstvo. Kuna je također jedna od najstarijih ruskih novčanih jedinica, 1/25 grivne.&lt;ref name=&quot;LZMK-Proleksis&quot;/&gt; »Kunom« se nazivao i [[srebro|srebrni]] novac u [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]].&lt;ref name=Slovar-Kuna&gt;{{cite book|title=Numizmatichesky Slovar'|script-title=ru:Нумизматический словарь|editor=Zvarich V. V.|place=[[Lavov]]|date=1980.|chapter=Kuna|chapter-url=http://www.numizm.ru/html/k/kuna.html|language=ru}}&lt;/ref&gt;

U [[Srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnoj Hrvatskoj]] kunsko je krzno bilo sredstvo za plaćanje [[porez]]a koji se nazivao »kunovinom«, odnosno ''marturina'' na [[Latinski jezik|latinskom]].&lt;ref name=&quot;LZMK-Proleksis&quot;&gt;{{citiranje weba |title= kuna |url= https://proleksis.lzmk.hr/33185/ |website= proleksis.lzmk.hr |author= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |publisher= Proleksis enciklopedija, LZMK |date= 22. lipnja 2012. |accessdate = 30. listopada 2022.}}&lt;/ref&gt;

Ime hrvatske kune nije povezano s nazivima raznih europskih valuta zvanim »[[Kruna (valuta)|krunama]]«.

== Povijest ==
=== Srednji vijek: Kuna na ranom novcu Hrvata ===
{{glavni|Banovac}}

Prvi hrvatski [[kovani novac]] sa likom kune bio je [[banovac]] ([[Latinski jezik|lat.]] ''denarius banalis'') iz razdoblja od [[1235.]] do [[1384.]] godine. Taj su novac kovali [[hrvatski banovi]] i [[Hrvatski herceg|hercezi]] u 13. stoljeću, a kovnica novca nalazila se u [[Pakrac]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Banovac |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5735 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=6. prosinca 2022.}}&lt;/ref&gt;

Na banovcu naslikana je bila kuna, jer je kunsko krzno zbog svoje vrijednosti služilo kao sredstvo plaćanja u hrvatskim regijama [[Slavonija|Slavoniji]], [[Dalmacija|Dalmaciji]] i u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]].

=== Međuratno razdoblje: Ideja o kuni kao paralelnoj valuti ===
Godine [[1918.]] proglašena je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] koja je kasnije promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija. U toj je državi novac izdavala [[Narodna banka Jugoslavije|Narodna banka]] sa sjedištem u [[Beograd]]u. Novčanice jedinice su se zvale [[dinar]] i [[para]]. Ideja o kuni ponovno se pojavljuje [[1939.]] godine, kada je [[Banovina Hrvatska]], [[Banovine u Kraljevini Jugoslaviji|autonomna pokrajina]] u sastavu Kraljevine Jugoslavije, planirala izdavati vlastiti novac, paralelno uz [[Jugoslavenski dinar#1929-1939._Kraljevina_Jugoslavija|jugoslavenski dinar]].&lt;ref name=&quot;hnb-history-4&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.hnb.hr/novcan/povijest/h-nastavak-4.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20030421073839/http://www.hnb.hr/novcan/povijest/h-nastavak-4.htm | url-status = dead | archive-date = 2003-04-21 | language = hrvatski | title = Prvi novac - Povijest hrvatskog novca - Kraljevina SHS i Nezavisna Država Hrvatska | publisher = [[Hrvatska narodna banka]] | access-date = 2022-10-10 }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Granic|2008|p=100}} Međutim, planovi nisu ostvareni zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Travanjski rat|Osovinske invazije na Jugoslaviju]], koja je dovela do raspada te države.

U [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskom iseljeništvu]] kružila je [[1930-ih|tridesetih god. 20. st.]] simbolička srebrena kovanica u vrijednosti od 5 kuna.&lt;ref&gt;Irislav Dolenec: ''Hrvatska Numismatika: od početaka do danas.'' Prvi hrvatski bankovni muzej Privredne banke Zagreb, Zagreb 1993, S. 87.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dragutin Oparić: ''Kroatien: Exil-Ausgaben 1934–1992.'' Selbstverlag, Varaždin 2002, S. 1.&lt;/ref&gt; Taj je srebrnjak kovan i izdan na inicijativu [[Ustaše|Ustaškoga pokreta]].

=== Drugi svjetski rat: Kuna NDH ===
{{glavni|Kuna (NDH)}}
[[Datoteka:100 Kuna 1941.png|thumb|Novačnica od 100 kuna iz 1941.]]
Dana 10. travnja 1941. [[pukovnik]] [[Slavko Kvaternik]] proglasio je [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (skraćeno NDH ili ND Hrvatska) preko [[Hrvatski krugoval|Hrvatskoga krugovala]]. Ubrzo nakon toga je, na prijedlog [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministarstvo narodnog gospodarstva|ministra narodnoga gospodarstva]], uspostavljena [[Hrvatska državna banka]], a zatim je uvedena hrvatska kuna &lt;small&gt;(skraćeno: &lt;span style=&quot;font-family:Linux Libertine&quot;&gt;&lt;big&gt;Kn&lt;/big&gt;&lt;/span&gt; – veliko slovo »K« za razliku od suvremene kratice)&lt;/small&gt; kao službeno sredstvo plaćanja. Dijelila se na 100 banica.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt; U promet je puštena 8. srpnja 1941. i time je zamijenjen [[Jugoslavenski_dinar#1929._–_1939._Kraljevina_Jugoslavija|jugoslavenski kraljevski dinar]], koji je i nakon raspada [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] bio u upotrebi, što je novouspostavljenoj NDH nanijelo veliku financijsku štetu jer se zbog poroznosti granice sa [[Nedićeva Srbija|Srbijom]] nije mogla nadzirati i utvrditi točna količina gotovine koja je ulazila u državu.

Godine [[1941.]] izdane su novčanice prvoga niza od 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 kuna. Godine 1942. slijedile su novčanice u vrijednosti od 50 banica te 1 i 2 kune, a [[1943.]] novčanica od 5000 kn. Zbog utjecaja [[Treći Reich|Nacističke Njemačke]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] na NDH, [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i s njim povezanim stanjem u zemlji, država se našla u gospodarskoj krizi. Kuna ND Hrvatske patila je od [[devalvacija|devalvacije]] i novac je stalno gubio vrijednost. Zbog [[hiperinflacija|hiperinflacije]] koja nije pratila porast primanja izrađeni su i nacrti za novčanice od 10 000 i 50 000 kuna, ali nisu tiskane.

U područjima NDH koja su pala pod kontrolu [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] u vodstvu [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskoga antifašističkoga vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH) također su tiskane novčanice s nominalama u kunama (uz dinare i/ili lire).&lt;ref name=&quot;LZMK&quot;/&gt;

Iz optjecaja povučena je 1945. godine, nakon pada NDH.

=== Hladni rat: Novac u Socijalističkoj Hrvatskoj===
{{glavni|Jugoslavenski dinar}}
[[Datoteka:СФРЮ 50000 о.jpg|mini|[[Dubrovnik]] na [[Inflacija|inflacijskoj]] novčanici od 50.000 [[Jugoslavenski dinar#1985. SFR Jugoslavija|dinara]] iz [[1988.]] godine]]
Završetkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i pada NDH, Hrvatska postaje [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalistička republika]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Jugoslavenski dinar ponovo postaje službeno platežno sredstvo na području Hrvatske, sve do osamostaljenja [[1991.]]

Dinar je više puta [[Redenominacija|redenominiran]], a apoeni su se više puta mijenjali kroz povijest, između ostaloga zbog inflacije.

=== Hrvatska samostalnost: Uvođenje konačnog hrvatskog novca ===
&lt;!--U ranim danima demokratskih promjena na području bivše Jugoslavije, probuđen je jedan od ciljeva [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] – veća samostalnost Hrvatske. Godine [[1990.]] konstituiran je prvi višestranački [[Sabor]].---&gt;[[Jugoslavenski dinar]] zamijenjen je [[23. prosinca]] [[1991.]] [[Hrvatski dinar|hrvatskim dinarom]] (HRD) u omjeru 1:1. Hrvatski dinar naslijedio je jugoslavenski dinar i služio je kao privremena valuta u prvim godinama hrvatske samostalnosti i Domovinskoga rata, dok se Hrvatska borila za međunarodno priznanje i tražila obustavu velikosrpske agresije. Hrvatski dinar nije imao kovanice, a na licu svake novčanice naslikan je bio [[Ruđer Bošković]], hrvatski [[astronom]], [[matematičar]] i [[isusovac]].

Hrvatskog dinara trebala je zamijeniti »hrvatska kruna«, podijeljena na 100 »banica«, koja je prema Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske u [[Narodne novine|Narodnim novinama]] br. 71 od 23. prosinca 1991., trebala biti konačna valuta Republike Hrvatske. Toj se odluci protivio prvi predsjednik [[Franjo Tuđman]], koji je zastupao stav da se konačni hrvatski novac ne treba zvati kao onaj iz povijesnog razdoblja [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], kada je Hrvatska bila u podređenom položaju.&lt;ref name=&quot;VLpovijestkune&quot;&gt;{{cite web |title= Povijest hrvatske valute: Oporba je umjesto kune htjela krunu, a dio HDZ-a umjesto lipe banicu |url= https://www.vecernji.hr/vijesti/povijest-hrvatske-valute-oporba-je-umjesto-kune-htjela-krunu-a-dio-hdz-a-umjesto-lipe-banicu-1497584 |website= vecernji.hr |author= Žarko Ivković |publisher= [[Večernji list]] |date= 25. lipnja 2021. |accessdate = 5. prosinca 2022.}}&lt;/ref&gt;

Prijedlog da se hrvatska novčana jedinica zove kuna, izazvao je velike rasprave. Neki su se oporbeni političari protivili kuni i ukazivali na to da je naziv istovjetan onome koji se koristio i za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, što bi novorođenoj hrvatskoj državi moglo naštetiti na svjetskoj pozornosti i dovesti do podjela u narodu.&lt;ref name=&quot;VLpovijestkune&quot;/&gt; Međutim, kuna je izabrana zbog svoje tisućljetne tradicije u hrvatskoj novčanoj povijesti, ali i u [[Grboslovlje|grboslovlju]]. Lik kune još se pojavljuje na srebrnomu slavonskom [[Banovac|banovcu]] (banskom denaru), koji je kovan u [[Pakrac|Pakracu]] sredinom 13. stoljeća u prvoj hrvatskoj kovnici novca.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Kuna se prvi put pojavila u Pakracu na kovanici iz 13. stoljeća. I jedna je od najljepših u Europi |url= https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kuna-se-prvi-put-pojavila-u-pakracu-na-kovanici-iz-13-stoljeca-i-jedna-je-od-najljepsih-u-europi-15155734 |website= jutarnji.hr |author= Jutarnji.hr |publisher= [[Jutarnji list]] |date= 8. veljače 2022. |accessdate = 5. prosinca 2022.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title= Na kovanici u Pakracu kuna je 'živjela' već u 13. stoljeću |url= https://www.vecernji.hr/vijesti/na-kovanici-u-pakracu-kuna-je-zivjela-vec-u-13-stoljecu-1562141 |website= vecernji.hr |author1= Sandra Veljković |author2= Vedran Balen |publisher= [[Večernji list]] |date= 10. veljače 2022. |accessdate = 5. prosinca 2022.}}&lt;/ref&gt; [[Hrvatski sabor|Sabor]] je u srpnju [[1993.]] odlučio da će hrvatski novac biti kuna, koja se dijeli na sto lipa.&lt;ref name=&quot;VLpovijestkune&quot;/&gt;

Dana 30. svibnja 1994., na četvrtu godišnjicu obnove hrvatske državnosti, uvedena je hrvatska kuna (HRK) kao stalna valuta, te je zamijenjen hrvatski dinar u omjeru 1000 dinara za jednu kunu. Uvođenje hrvatske kune osiguralo je monetarnu samostalnost i financijsku stabilnost u Hrvatskoj, te je riješen problem [[hiperinflacija|hiperinflacije]]. Kovanice hrvatske kune i lipe kovane su u [[Hrvatska kovnica novca|Hrvatskoj kovnici novca]], koju je [[Hrvatska narodna banka]] osnovala [[23. travnja]] [[1993.]] pod nazivom »Hrvatski novčarski zavod«. Novčanice kune tiskane su u [[Njemačka|Njemačkoj]], a od [[2011.]] i u [[Austrija|Austriji]].&lt;ref&gt;{{cite web |title= Znate li tko tiska novčanice kuna i koliko ih se svake godine uništi? |url= https://www.tportal.hr/biznis/clanak/znate-li-tko-tiska-novcanice-kuna-i-koliko-ih-se-svake-godine-unisti-foto-20180403 |website= tportal.hr |author= Nikola Sučec |publisher=tportal |date= 3. travnja 2018. |accessdate = 5. prosinca 2022.}}&lt;/ref&gt;

=== Zamjena eurom ===
[[Datoteka:HR-1eur.png|mini|[[Kuna zlatica]] na hrvatskoj inačici kovanice od 1 eura&lt;ref&gt;{{cite web |title= Odluka o konačnom odabiru najuspješnijega likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura s motivom životinje kune sa šahovnicom u pozadini |url= https://www.hnb.hr/novac/kovani-novac/eurokovanice |website= hnb.hr |author= |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |date= |accessdate = 1. prosinca 2022.}}&lt;/ref&gt;]]
{{glavni|Hrvatska i euro|Hrvatske eurokovanice}}
Ulaskom u [[Europska unija|Europsku uniju]] 2013. Hrvatska se obavezala uvesti euro čim ispuni konvergencijske kriterije. [[Boris Vujčić]], guverner Hrvatske narodne banke (HNB), izjavio je još 2013. godine da očekuje uvođenje eura što je prije moguće.&lt;ref name=&quot;wsj&quot;&gt;{{citiranje weba |last=Thomson |first=Ainsley |date=2013-06-06 |title=Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro |url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424127887324063304578525240431831674 |url-status=live |access-date=2022-12-17 |publisher=Wall Street Journal}}&lt;/ref&gt; Ulazak Hrvatske u »[[Europski tečajni mehanizam]]« (ERM II) 2020. bio je odlučujući službeni korak u postupku uvođenja eura.

Dana [[13. svibnja]] [[2022.]] Sabor je usvojio Zakon o uvođenju eura. U [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Svetoj Nedelji]], u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]] je [[18. srpnja]] [[2022.]] započela proizvodnja hrvatskih eurokovanica.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Početak proizvodnje hrvatskih eurokovanica |url=https://www.hnb.hr/-/pocetak-proizvodnje-hrvatskih-eurokovanica |website= hnb.hr |author= |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |date= 18. srpnja 2022. |accessdate = 21. kolovoza 2022. }}&lt;/ref&gt;

Dana 5. rujna 2022. započelo je obavezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Ta je zakonska obaveza trajala do 31. prosinca 2023. i bila je jedna od mjera za zaštitu [[potrošač]]a u postupku uvođenja eura. Sredinom listopada 2022. započela je edukativna putujuća izložba »Euro na kotačima«. Ta je izložba održana u 27 gradova sa ciljem da informira građane o uvođenju eura. Započela je 19. listopada u [[Vukovar]]u, a završila u [[Zadar|Zadru]] 17. prosinca 2022.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://euro.hr/putujuca-izlozba-euro-na-kotacima/ |title=Putujuća izložba “Euro na kotačima” |language=hrvatski |website=euro.hr |date=17. listopada 2022.
 |access-date=17. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221117071117/https://euro.hr/putujuca-izlozba-euro-na-kotacima/ |archive-date=17. studenoga 2022. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

&lt;gallery class=&quot;center&quot; widths=&quot;150&quot;&gt;
 Price tag with dual price display in Croatian kuna and euro.jpg|Naljepnica iz razdoblja obaveznog dvojnog iskazivanja cijena, koja prikazuje cijene u [[Euro|eurima]] (€) i kunama (kn).
 Croeurokit.jpg|Početni paket [[Hrvatske eurokovanice|hrvatskih eurokovanica]] iz prosinca 2022.
&lt;/gallery&gt;

Dana [[1. siječnja]] [[2023.]] kuna je zamijenjena [[euro]]m, a istog je dana započelo razdoblje dvojnog optjecaja koje je trajalo do 14. siječnja 2023. U tom su razdoblju i kune i euri bili u upotrebi za plaćanje u [[Gotovina|gotovini]].

==== Referendumska inicijativa: »Zaštitimo hrvatsku kunu« ====
U lipnju 2021. premijer [[Andrej Plenković]] ([[HDZ]]) izjavljuje da očekuje ulazak Hrvatske u [[europodručje]] početkom 2023. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovic-ocekuje-ulazak-u-eurozonu-pocetkom-2023-godine/2286104.aspx |title=Plenković očekuje ulazak u eurozonu početkom 2023. godine |language=hrvatski |website=index.hr |author=[[Hina]] |date=25. lipnja 2021. |access-date=9. studenoga 2022.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/plenkovic-ocekuje-ulazak-u-eurozonu-pocetkom-2023-20210625 |title=Plenković očekuje ulazak u eurozonu početkom 2023. |language=hrvatski |website=tportal.hr |author=M. Šu./[[Hina]] |date=25. lipnja 2021. |access-date=9. studenoga 2022.}}&lt;/ref&gt; Na to su [[Hrvatski suverenisti]] (HS) reagirali s pokretanjem referendumske inicijative pod nazivom »Zaštitimo hrvatsku kunu«,&lt;ref name=&quot;glas&quot;&gt;{{cite web |url=https://glashrvatske.hrt.hr/en/economy/sovereignists-begin-collecting-signatures-for-a-referendum-on-the-euro-on-october-24th-3040336 |title=Sovereignists begin collecting signatures for a referendum on the euro on October 24th |author=Branko Lozančić |language=engleski |website=glashrvatske.hrt.hr |date=27. rujna 2021. |access-date=9. studenoga 2022.}}&lt;/ref&gt; skraćeno »ZHK«, s namjerom prikupiti dovoljno potpisa za referendum na kojem bi građani Republike Hrvatske odlučili o monetarnoj budućnosti Hrvatske, odnosno o uvođenju eura ili zaštiti i očuvanju hrvatske valute. 

[[Hrvoje Zekanović]], koji je u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Hrvatskih suverenista, naglasio je da nijedan građanin Republike Hrvatske od dvije trećine koje su [[Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji|glasale za EU]] nije znao da smo se obvezali da će u nekom roku uvesti euro odnosno ući u [[Eurozona|eurozonu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/zekanovic-pokrecemo-referendum-o-uvodjenju-eura-narod-se-mora-izjasniti/2289158.aspx |title=Zekanović: Pokrećemo referendum o uvođenju eura, narod se mora izjasniti |language=hr |website=index.hr |author=[[Hina]] |date=8. srpnja 2021. |access-date=9. studenoga 2022.}}&lt;/ref&gt; [[Marijan Pavliček]] argumentirao je u govoru u Saboru da: »O ovako bitnoj temi gdje se gubi dio suvereniteta, u ovom slučaju monetarnog suvereniteta, ne mogu odlučivati pojedinci u svojim uredima nakon dogovora sa briselskim moćnicima. O ovakvoj temi može isključivo odlučiti hrvatski narod putem referenduma.«&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://suverenisti.hr/2021/07/12/zastitimo-hrvatsku-kunu/ |title=Zaštitimo hrvatsku kunu |quote=o ovako bitnoj temi gdje se gubi dio suvereniteta, u ovom slučaju monetarnog suvereniteta, ne mogu odlučivati pojedinci u svojim uredima nakon dogovora sa briselskim moćnicima. O ovakvoj temi može isključivo odlučiti hrvatski narod putem referendumu |language=hrvatski |website=suverenisti.hr |date=12. srpnja 2021. |access-date=9. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211002135413/https://suverenisti.hr/2021/07/12/zastitimo-hrvatsku-kunu/ |archive-date=2. listopada 2021. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

Toj su referendumskoj inicijativi potporu pružile i druge političke stranke poput [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]] (HSP),&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hsp-se-pridruzio-inicijativi-hrvatskih-suverenista-zastitimo-hrvatsku-kunu-2813756 |title=HSP se pridružio inicijativi Hrvatskih suverenista – Zaštitimo hrvatsku kunu |author=[[Hrvatska radiotelevizija]] |language=hrvatski |website=vijesti.hrt.hr |date=1. rujna 2021. |access-date=9. studenoga 2022.}}&lt;/ref&gt;  [[Generacija obnove|Generacije obnove]] (GO) i [[Neovisni za Hrvatsku|Neovisnih za Hrvatsku]] (NZH).&lt;ref name=&quot;glas&quot;/&gt;

Inicijativa »Zaštitimo hrvatsku kunu« u dva je tjedna prikupila {{n|334582}} potpisa, što nije bilo dovoljno za raspisivanje referenduma. Nedostajalo je {{n|34285}} potpisa građana.

==== Javno mnijenje ====
;Potpora javnosti uvođenju eura&lt;ref&gt;{{citiranje weba |title=Public Opinion 1999–2020 |url=https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/index#p=1&amp;instruments=STANDARD&amp;yearFrom=1999&amp;yearTo=2020 |url-status=live |access-date=11. srpnja 2020. |publisher=[[Europska komisija]]}}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart|width=700|height=200|type=line|xType=date|xAxisFormat=%m/%Y|yAxisMin=0|yAxisMax=100|yAxisTitle=%
|x=2004-10-01,2005-05-01,2005-10-01,2006-03-01,2006-09-01,2007-04-01,2007-09-01,2008-10-01,2009-06-01,2009-10-01,2010-05-01,2010-11-01,2011-05-01,2011-11-01,2012-05-01,2012-11-01,2013-05-01,2013-11-01,2014-05-01,2014-11-01,2015-05-01,2015-11-01,2016-05-01,2016-11-01,2017-05-01,2017-11-01,2018-03-01,2018-11-01,2019-06-01,2019-11-01,2020-07-01
|y=63,59,61,59,63,68,66,65,63,59,67,67,64,63,62,52,61,57,53,56,56,56,54,52,51,43,46,40,42,50,47
|y2=50,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,50
|colors=#8080fe,#80808080,#ae414141}}

== Dizajn ==
Dizajneri novčanica su [[Miroslav Šutej]] i [[Vilko Žiljak]], a autor kovanica je kipar [[Kuzma Kovačić]].

=== Novčanice ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
|+&lt;big&gt;Novčanice hrvatske kune&lt;/big&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hnb.hr/novcan/hnovcan.htm |title=HRVATSKA NARODNA BANKA: Novčanice i kovanice |access-date=2013-07-05 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130703222905/http://www.hnb.hr/novcan/hnovcan.htm |archive-date=2013-07-03 }}&lt;/ref&gt;
|-
!colspan=2| Slika
! colspan=&quot;2&quot; |Vrijednost novčanice!! rowspan=&quot;2&quot; | Dimenzije !!rowspan=&quot;2&quot; colspan=&quot;2&quot; | Osnovna boja{{efn|Nazivi osnovnih boja prema podacima na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke.&lt;ref name=&quot;5-kuna-HNB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;10-kuna-HNB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;20-kuna-HNB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;50-kuna-HNB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;100-kuna-HNB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;200-kuna-HNB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;500-kuna-HNB&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;1000-kuna-HNB&quot;/&gt; Boje prikazane u okvirima ove tablice isključivo su ilustracijske prirode. Radi se o optički sličnim, a ne potpuno istim, nijansama kao na novčanicama.}} !! colspan=&quot;2&quot; | Opis !! colspan=&quot;2&quot; | Nadnevak
|-
! lice !! naličje
! u kunama (kn)
! preračunato&lt;br /&gt;u eure ([[Znak eura|€]])!! [[avers]] !! [[Revers (numizmatika)|revers]] !! tiskanja !! izdavanja
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;|[[Datoteka:5k-2izdanje-lice.jpg|126px]]
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;|[[Datoteka:5k-2izdanje-nalicje.jpg|126px]]
|&lt;big&gt;5 kuna&lt;/big&gt;
|0,66 €
| 122 × 61&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;5-kuna-HNB&quot;/&gt;
! style=&quot;background:#379F7C;&quot;| || zelena&lt;ref name=&quot;5-kuna-HNB&quot;&gt;{{cite web |website = www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url=https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/5-kuna |title=5 kuna |access-date=2022-11-01 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221031224234/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/5-kuna |archive-date=2022-10-31 }}&lt;/ref&gt;
| [[Fran Krsto Frankapan]]&lt;br /&gt;i [[Petar Zrinski]]
| Tvrđava i [[tlocrt]] [[Stari grad Varaždin|Staroga grada]] u [[Varaždin]]u.
| 7. ožujka 2001.
| 9. srpnja 2001.
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;|[[Datoteka:10k-3izdanje-lice.jpg|126px]]
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;|[[Datoteka:10k-obljetnica-nalicje.jpg|126px]]
|&lt;big&gt;10 kuna&lt;/big&gt;
|1,33 €
| 126 × 63&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;10-kuna-HNB&quot;/&gt;
! style=&quot;background:#C9CDBC;&quot;| || siva&lt;ref name=&quot;10-kuna-HNB&quot;&gt;{{cite web |website = www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url= https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/10-kuna |title= 10 kuna|access-date=2022-11-01 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20221031224502/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/10-kuna |archive-date=2022-10-31 }}&lt;/ref&gt;
| biskup [[Juraj Dobrila]]
| [[Pulska arena]] i tlocrt grada [[Motovun]]a.
| 7. ožujka 2001. &lt;br&gt; 9. srpnja 2012.
| 18. lipnja 2001. &lt;br&gt; 18. ožujka 2013.
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:20k-2izdanje-lice.jpg|126px]]
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:20k-stara-nalicje.jpg|126px]]
|&lt;big&gt;20 kuna&lt;/big&gt;
|2,65 €
| 130 × 65&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;20-kuna-HNB&quot;/&gt;
! style=&quot;background:#C56873;&quot;| || crvena&lt;ref name=&quot;20-kuna-HNB&quot;&gt;{{cite web |website = www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url= https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/20-kuna |title= 20 kuna |access-date=2022-11-01 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20221031224702/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/20-kuna |archive-date=2022-10-31 }}&lt;/ref&gt;
| ban [[Josip Jelačić]]
| [[Dvorac Eltz]] u Vukovaru i [[Vučedolska golubica]].
| 7. ožujka 2001. &lt;br&gt; 9. srpnja 2012.
| 16. kolovoza 2001. &lt;br&gt; 18. ožujka 2013.
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:50k-2izdanje-lice.jpg|130px]]
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:50k-2izdanje-nalicje.jpg|130px]]
|&lt;big&gt;50 kuna&lt;/big&gt;
|6,64 €
| 134 × 67&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;50-kuna-HNB&quot;/&gt;
! style=&quot;background:#889FA7;&quot;| || plava&lt;ref name=&quot;50-kuna-HNB&quot;&gt;{{cite web |website = www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url= https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/50-kuna |title= 50 kuna |access-date=2022-11-01 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20221031224833/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/50-kuna |archive-date=2022-10-31 }}&lt;/ref&gt;
| [[Ivan Gundulić]]
| Starogradska jezgra [[Dubrovnik]]a i pročelje [[Knežev dvor|Kneževa dvora]].
| 7. ožujka 2002. &lt;br&gt; 9. srpnja 2012.
| 25. studenoga 2002. &lt;br&gt; 25. rujna 2017.
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:100k-2izdanje-lice.jpg|138px]]
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:100k-stara-nalicje.jpg|138px]]
|&lt;big&gt;100 kuna&lt;/big&gt;
|13,27 €
| 138 × 69&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;100-kuna-HNB&quot;/&gt;
! style=&quot;background:#F6A44E;&quot;| || crvenkastosmeđa&lt;ref name=&quot;100-kuna-HNB&quot;&gt;{{cite web |website = www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url= https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/100-kuna |title= 100 kuna |access-date=2022-11-01 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20221031224952/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/100-kuna |archive-date=2022-10-31 }}&lt;/ref&gt;
| ban [[Ivan Mažuranić]]&lt;br /&gt;i fragment [[Bašćanska ploča|Bašćanske ploče]]
| Slika i trocrt [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|katedrale sv. Vida]] u [[Rijeka|Rijeci]].
| 7. ožujka 2002. &lt;br&gt; 9. srpnja 2012.
| 3. lipnja 2002. &lt;br&gt; 1. srpnja 2013.
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:200k-2izdanje-lice.jpg|142px]]
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:200k-stara-nalicje.jpg|142px]]
|&lt;big&gt;200 kuna&lt;/big&gt;
|26,54 €
| 142 × 71&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;200-kuna-HNB&quot;/&gt;
! style=&quot;background:#D2A480;&quot;| || smeđa&lt;ref name=&quot;200-kuna-HNB&quot;&gt;{{cite web |website = www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url= https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/200-kuna |title= 200 kuna |access-date=2022-11-01 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20221031225152/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/200-kuna |archive-date=2022-10-31 }}&lt;/ref&gt;
| [[Stjepan Radić]]
| [[Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku|Zgrada glavnog zapovjedništva]] i tlocrt stare tvrđe u Osijeku.
| 7. ožujka 2002. &lt;br&gt; 9. srpnja 2012.
| 12. kolovoza 2002. &lt;br&gt; 1. srpnja 2013.
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:500k-stara-lice.jpg|146px]]
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:500k-stara-nalicje.jpg|146px]]
|&lt;big&gt;500 kuna&lt;/big&gt;
|66,36 €
| 146 × 73&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;500-kuna-HNB&quot;/&gt;
! style=&quot;background:#C0B678;&quot;| || maslinastozelena&lt;ref name=&quot;500-kuna-HNB&quot;&gt;{{cite web |website = www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url= https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/500-kuna |title= 500 kuna |access-date=2022-11-01 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20220427061631/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/500-kuna |archive-date=2022-04-27 }}&lt;/ref&gt;
| [[Marko Marulić]]
| [[Dioklecijanova palača]] u [[Split]]u i lik hrvatskog vladara iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]].
| 31. listopada 1993.
| 30. svibnja 1994.
|-
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:1000k-stara-lice.jpg|146px]]
|  style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:1000k-stara-nalicje.jpg|146px]]
|&lt;big&gt;1000 kuna&lt;/big&gt;
|132,72 €
| 150 × 75&amp;nbsp;mm&lt;ref name=&quot;1000-kuna-HNB&quot;/&gt;
! style=&quot;background:#45718E;&quot;| || plavkastosiva&lt;ref name=&quot;1000-kuna-HNB&quot;&gt;{{cite web |website = www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url= https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/1000-kuna |title= 1000 kuna |access-date=2022-11-01 |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20221031225436/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/1000-kuna |archive-date=2022-10-31 }}&lt;/ref&gt;
| [[Ante Starčević]]
| Spomenik [[Kralj Tomislav|kralju Tomislavu]] i pročelje [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]].
| 31. listopada 1993.
| 30. svibnja 1994.
|}

=== Kovanice ===
Godine [[1994.]] izdane su kovanice u denominacijama od 1, 2, 5, 10, 20, 50 lipa te od 1, 2, 5 kuna. Sve te kovanice na licu imaju državni grb i natpis »Republika Hrvatska«, uz oznaku za vrijednost. Na naličjima nalaze se biljke ili/i životinje. Kovanice izdane neparnih godina imaju nazive biljaka i životinja na hrvatskome jeziku, a kovanice izdane parnih godina znanstvene nazive na latinskom jeziku.

Godine [[1997.]] kovana je prva kovanica od 25 kuna povodom [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja]]. Kovanice od 25 kuna imaju različite motive na naličju.

Zbog svoje niske vrijednosti, prestale su se izdavati kovanice od 1 i 2 lp.&lt;ref name=&quot;VLlipa&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/trgovci-zarade-2-milijuna-kn-godisnje-ne-vracajuci-1-lipu-1001205 |title=Otkrivamo: Trgovci zarade 2 milijuna kn godišnje ne vraćajući 1 lipu |publisher=[[Večernji list]] | author = Jolanda Rak Šajn | date=20. travnja 2015. |language=hrvatski |access-date=23. siječnja 2023.}}&lt;/ref&gt; Iako od 2009. više nisu puštene u optjecaj i dalje su bile zakonsko sredstvo plaćanja.&lt;ref name=&quot;VLlipa&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ &lt;big&gt;Kovanice hrvatske kune&lt;/big&gt;&lt;ref name=&quot;hnb.hr&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hnb.hr/novcan/hkovanic.htm |title=Kune i lipe, kovani novac Republike Hrvatske |publisher=Croatian National Bank |language=hr |access-date=2012-01-12 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112120713/http://www.hnb.hr/novcan/hkovanic.htm |archive-date=2012-01-12}}&lt;/ref&gt;&lt;/br&gt;Na svakom licu kovanice naslikan je grb, službeni naziv države i oznaka vrijednosti.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | Slika !! colspan=&quot;2&quot; | Vrijednost kovanice !! colspan=&quot;3&quot; | Tehnički parametri !!colspan=3 | Opis !!rowspan=2 |Nadnevak prvih&lt;br /&gt;izdanja
|-
! u kunama&lt;br/&gt;(kn)
! preračunato&lt;br/&gt;u eure ([[Znak eura|€]])!! Promjer !! Masa !! Sastav kovine !! Rub !! Naličje !! Prvotno&lt;br /&gt;kovanje
|- bgcolor=&quot;#BFBFBF&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot;| [[Datoteka:1lipa lice.gif|42px]] [[Datoteka:1lipa nalicje.gif|42px]]
| 1 lp&lt;br/&gt;(0,01 kn)
| 0,0013296 €
| 17,0&amp;nbsp;mm
| 0,70&amp;nbsp;g
| Slitina aluminija i magnezija
| gladak
| slika [[kukuruz]]a, »KUKURUZ« ili »ZEA MAYS«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|- bgcolor=&quot;#BFBFBF&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot; | [[Datoteka:2lipe lice.gif|45px]] [[Datoteka:2lipe nalicje.gif|45px]] 
| 2 lp&lt;br/&gt;(0,02 kn)
| 0,0026592 €
| 19,0&amp;nbsp;mm
| 0,92&amp;nbsp;g
| Slitina aluminija i magnezija
| gladak
| slika [[Vitis vinifera|vinove loze]], »VINOVA LOZA« ili »VITIS VINIFERA«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|-bgcolor=&quot;#E8C45E&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot; | [[Datoteka:5lipa lice.gif|50px]] [[Datoteka:5lipa nalicje.gif|50px]]
| 5 lp&lt;br/&gt;(0,05 kn)
| 0,006648 €
| 18,0&amp;nbsp;mm
| 2,50&amp;nbsp;g
| Čelična jezgra obložena broncom
| gladak
| slika [[Hrast lužnjak|hrastove grane]], »HRAST LUŽNJAK« ili »QUERCUS ROBUR«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|-bgcolor=&quot;#E8C45E&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#000;&quot; | [[Datoteka:10lipa lice.gif|50px]] [[Datoteka:10lipa nalicje.gif|50px]]
| 10 lp&lt;br/&gt;(0,10 kn)
| 0,013 €
| 20,0&amp;nbsp;mm
| 3,25&amp;nbsp;g
| Čelična jezgra obložena broncom
| gladak
| slika [[Nicotiana tabacum|duhana]], »DUHAN« ili »NICOTIANA TABACUM«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|- bgcolor=&quot;#BFBFBF&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#000000&quot; | [[Datoteka:20lipa lice.gif|46px]] [[Datoteka:20lipa nalicje.gif|46px]]
| 20 lp&lt;br/&gt;(0,20 kn)
| 0,03 €
| 18,5&amp;nbsp;mm
| 2,90&amp;nbsp;g
| Čelična jezgra obložena niklom
| gladak
| slika [[maslina|maslinove grančice]], »MASLINA« ili »OLEA EUROPAEA«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|- bgcolor=&quot;#BFBFBF&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#000000&quot; | [[Datoteka:50lipa lice.gif|51px]] [[Datoteka:50lipa nalicje.gif|51px]]
| 50 lp&lt;br/&gt;(0,50 kn)
| 0,07 €
| 20,5&amp;nbsp;mm
| 3,65&amp;nbsp;g
| Čelična jezgra obložena niklom
| gladak
| slika [[Velebitska degenija|degenije]], »VELEBITSKA DEGENIJA« ili »DEGENIA VELEBITICA«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|- bgcolor=&quot;#BFBFBF&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#000000&quot; | [[Datoteka:1kuna lice.gif|56px]] [[Datoteka:1kuna nalicje.gif|56px]]
| 1 kn 
| 0,13 €
| 22,5&amp;nbsp;mm
| 5,00&amp;nbsp;g
| [[Novo srebro|Slitina bakra, nikla i cinka]]
| nazubljen
| slika [[slavuj]]a, »SLAVUJ« ili »LUSCINIA MEGARHYNCHOS«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|- bgcolor=&quot;#BFBFBF&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#000000&quot; | [[Datoteka:2kune lice.gif|61px]] [[Datoteka:2kune nalicje.gif|61px]]
| 2 kn
| 0,27 €
| 24,5&amp;nbsp;mm
| 6,20&amp;nbsp;g
| [[Novo srebro|Slitina bakra, nikla i cinka]]
| nazubljen
| slika [[Tunj|tunja]], »TUNJ« ili »THUNNUS THYNNUS«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|- bgcolor=&quot;#BFBFBF&quot;
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#000000&quot; | [[Datoteka:5kuna lice.gif|65px]] [[Datoteka:5kuna nalicje.gif|65px]]
| 5 kn
| 0,66 €
| 26,5&amp;nbsp;mm
| 7,45&amp;nbsp;g
| [[Novo srebro|Slitina bakra, nikla i cinka]]
| nazubljen
| slika [[Smeđi medvjed|smeđeg medvjeda]], »MRKI MEDVJED« ili »URSUS ARCTOS«, godina kovanja
| style=&quot;text-align:center | 1993.
| 31. svibnja 1994.
|- 
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#000000&quot; | [[Datoteka:25kuna-lice.jpg|100px]]
| 25 kn
| 3,31 €
| 32&amp;nbsp;mm
| 12,75&amp;nbsp;g
| Slitina bakra, nikla i aluminija	
| gladak,&lt;/br&gt;u obliku dvanaesterokuta
| [[Hrvatska kuna#25 kuna|''razno'']]
| style=&quot;text-align:center | 1997.
| 28. svibnja 1997.
|}

== Prigodni novac ==
=== Prigodne novčanice ===
Izdane su prigodne novčanice od 10 i 20 kn, povodom 10. i 20. obljetnice kune.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Izgled &lt;br /&gt; ([[Revers (numizmatika)|revers]])!! Iznos !! Dimenzije !! Povod !! Godina &lt;br /&gt; izdavanja
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:10k-3izdanje-lice.jpg|126px]]
| 10 kuna
| 126 × 63&amp;nbsp;mm
| 10. obljetnica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske
| style=&quot;text-align: center;&quot; |30. svibnja 2004.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:Slika nije dostupna.svg|126px]]
| 20 kuna
| 130 × 65&amp;nbsp;mm
| 20. obljetnica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske
| style=&quot;text-align: center;&quot; |30. svibnja 2014.
|}

=== Prigodne kovanice ===
Prigodno se izdaju i kovanice s različitim drugim motivima na naličju.&lt;ref name=&quot;prigodne-HNB&quot;&gt;{{cite web |website= www.hnb.hr |publisher= [[Hrvatska narodna banka]] |url= https://www.hnb.hr/novac/kovanice/prigodni-optjecajni-kovani-novac |title= Prigodni optjecajni kovani novac |access-date= 2022-12-05 |url-status= live |archive-url= https://web.archive.org/web/20221205020233/https://www.hnb.hr/novac/kovanice/prigodni-optjecajni-kovani-novac |archive-date= 5. prosinca 2022. }}&lt;/ref&gt;

==== 10 lipa ====
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Izgled &lt;br /&gt; ([[Revers (numizmatika)|revers]])!! Iznos !! Promjer !! Masa !! Sastav slitine !! Povod !! Godina &lt;br /&gt; izdavanja
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:10 lipa oun.png|70px]]
| 10 lipa
| 20&amp;nbsp;mm
| 3,25 g
| čelična jezgra obložena [[slitina|slitinom]] [[bakar (element)|bakra]] i [[cink]]a
| 50&amp;nbsp;g. organizacije [[UN|Ujedinjenih naroda]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1995.
|}

==== 50 lipa ====
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Izgled &lt;br /&gt; ([[Revers (numizmatika)|revers]])!! Iznos !! Promjer !! Masa !! Sastav slitine !! Povod !! Godina &lt;br /&gt; izdavanja
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:50 lipa UEFA 1996.png|70px]]
| 50 lipa
| 20,5&amp;nbsp;mm
| 3,65 g
| čelična jezgra obložena slitinom [[željezo|željeza]] i nikla
| [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo u nogometu 1996.]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1996.
|}

==== 1 kuna, 5 i 2 lipe ====
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Izgled &lt;br /&gt; ([[Revers (numizmatika)|revers]])!! Iznos !! Promjer !! Masa !! Sastav slitine !! Povod !! Godina &lt;br /&gt; izdavanja
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:1 kuna OI 1996.png|70px]]
| 1 kuna
| 22,5&amp;nbsp;mm
| 5 g
| slitina bakra, nikla i cinka
| [[XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1995.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:2 lipe OI 1996.png|70px]]
| 2 lipe
| 19&amp;nbsp;mm
| 0,92 g
| slitina [[aluminij]]a i [[magnezij]]a
| XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1995.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:5 lipa OI 1996.png|70px]]
| 5 lipa
| 18&amp;nbsp;mm
| 2,5 g
| [[čelik|čelična]] jezgra obložena slitinom bakra i cinka
| XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1995.
|}

==== 2 kune, 20 i 1 lipa ====
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Izgled &lt;br /&gt; ([[Revers (numizmatika)|revers]])!! Iznos !! Promjer !! Masa !! Sastav slitine !! Povod !! Godina &lt;br /&gt; izdavanja
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:2 kune FAO.png|70px]]
| 2 kune
| 24,5&amp;nbsp;mm
| 6,2 g
| slitina bakra, nikla i cinka
| 50&amp;nbsp;g. [[UN|UN-ove]] [[FAO|organizacije FAO]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1995.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:20 lipa FAO.png|70px]]
| 20 lipa
| 18,5&amp;nbsp;mm
| 2,9 g
| čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla
| 50&amp;nbsp;g. UN-ove organizacije FAO
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1995.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:1 lipa FAO.png|70px]]
| 1 lipa
| 17&amp;nbsp;mm
| 0,7 g
| slitina aluminija i magnezija
| 50&amp;nbsp;g. UN-ove organizacije FAO
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1995.
|}

==== 5 kuna ====
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Izgled &lt;br /&gt; ([[Revers (numizmatika)|revers]])!! rowspan=&quot;2&quot; | Iznos !! rowspan=&quot;2&quot; | Promjer !! rowspan=&quot;2&quot; | Masa !! rowspan=&quot;2&quot; | Sastav slitine !! rowspan=&quot;2&quot; | Povod !! rowspan=&quot;2&quot; | Godina &lt;br /&gt; izdavanja
|-
!lice
!naličje
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:5 kuna glagolski misal lice.png|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:5 kuna glagolski misal nalicje.png|70px]]
| 5 kuna
| 26,5&amp;nbsp;mm
| 7,45 g
| slitina bakra, nikla i cinka
| 500. obljetnica tiskanja [[Senjski glagoljski misal|senjskoga glagoljskog misala]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1995.
|}

==== 25 kuna ====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 95%&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Izgled &lt;br /&gt; ([[Revers (numizmatika)|revers]])!! rowspan=&quot;2&quot; | Iznos !! rowspan=&quot;2&quot; | Promjer !! rowspan=&quot;2&quot; | Masa !! rowspan=&quot;2&quot; | Sastav slitine !! rowspan=&quot;2&quot; | Povod !! rowspan=&quot;2&quot; | Godina &lt;br /&gt; izdavanja
|-
!lice
!naličje
|-
| rowspan=&quot;11&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25kuna-lice.jpg|100px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-mir podunavlje.jpg|70px]]
| rowspan=&quot;19&quot; | 25 kuna
| rowspan=&quot;19&quot; | 32&amp;nbsp;mm
| rowspan=&quot;19&quot; | 12,75 g
| rowspan=&quot;19&quot; | slitine bakra, aluminija i nikla
| [[Hrvatsko Podunavlje]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1997.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-esperanto.jpg|70px]]
| prvi kongres [[hrvat]]skih [[Esperanto|esperantista]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1997.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-oun.jpg|70px]]
| 5&amp;nbsp;g. primanja [[RH|Republike Hrvatske]] u [[UN]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1997.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-expo.jpg|70px]]
| [[Expo]] [[Lisabon]] 1998.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1998.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-uvodjenje eura.jpg|70px]]
| uvođenje [[euro|eura]] u [[Eurozona|Eurozoni]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |1999.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-fetus 2000.jpg|70px]]
| godina [[2000.]] – novo [[tisućljeće]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2000.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-10g RH.jpg|70px]]
| 10&amp;nbsp;g. međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2002.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-rh-za-eu.jpg|70px]]
| kandidatura za članstvo u [[EU|Europskoj uniji]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2004.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-skupstina-ebor.jpg|70px]]
| godišnja skupština [[Europska banka za obnovu i razvoj|Europske banke za obnovu i razvoj]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2010.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-ugovor-rh-eu.jpg|70px]]
| [[Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji|Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2012.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25-rh-eu-2013.jpg|70px]]
| [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|Republika Hrvatska članica Europske unije]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2013.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25 25g.neovisnosti RH lice.png|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:25 25g.neovisnosti RH nalicje.png|70px]]
|25. obljetnica [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|neovisnosti Republike Hrvatske]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2016.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25 25.oun lice.png|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:25 25.oun nalicje.png|70px]]
|25. obljetnica primanja Republike Hrvatske u [[UN]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2017.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25 25g kune lice.png|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:25 25g kune nalicje.png|70px]]
|25. obljetnica uvođenje kune
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2019.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25 350g sz lice.jpg|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:25 350g sz nalicje.jpg|70px]]
|350. obljetnica osnivanja [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2019.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25 HR predsjedanje EU lice.jpg|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:25 HR predsjedanje EU nalicje.jpg|70px]]
|Predsjedanje Hrvatske [[Vijeće EU|Vijećem Europske Unije]] 2020.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2020.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25 75g HZTK lice.jpg|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:25 75g HZTK nalicje.jpg|70px]]
|75. obljetnica osnivanja [[Hrvatska zajednica tehničke kulture|Hrvatske zajednice tehničke kulture]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2021.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25 dan djeteta lice.jpg|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:25 dan djeteta nalicje.jpg|70px]]
|[[Međunarodni dan djeteta]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2021.
|-
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; |[[Datoteka:25 peljeski most lice.jpg|70px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; | [[Datoteka:25 peljeski most nalicje.jpg|70px]]
| [[Pelješki most]]
| style=&quot;text-align: center;&quot; |2022.
|}

== Kretanje tečaja ==
[[Datoteka:Euro exchange rate to HRK.svg|center|Tečaj]]

== Vidi još ==
* [[Lipa (novac)]]
* [[Hrvatska i euro]]
** [[Hrvatske eurokovanice]]
* [[Hrvatski dinar]]
* [[Kuna (NDH)]]

== Bilješke == 
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* {{cite journal | url=http://hrcak.srce.hr/50550 | title=From Fur Money to Modern Currency: The Kuna | last=Granic | first=Stan | journal=Review of Croatian History | volume=IV | issue=1 | date=prosinac 2008 | pages=87–109 | format=PDF | access-date=10. listopada 2022. }}
* Lučić, Ivo: Kuna je obavila zadaću, važno je da euro nosi i hrvatski biljeg, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 754 (26. siječnja 2023.), god. XXXI., str. 20-21.

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat   = Money of Croatia
|commonscathr = Novac u Hrvatskoj
}}
* [https://enciklopedija.hr/clanak/34619 ''kuna''] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [http://www.kunalipa.com/katalog/ Katalog suvremenog hrvatskog novca]
{{Valutni tečaj|HRK}}

{{Europske valute}}
{{Hrvatska}}

[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Hrvatske]]
[[Kategorija:Povijesne valute]]
[[Kategorija:Valute zamijenjene eurom]]</text>
      <sha1>ly93ajl2i6h9b340a9q1esnmvotew1z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone</title>
    <ns>2</ns>
    <id>727356</id>
    <revision>
      <id>7567448</id>
      <parentid>7495883</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:54:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122567" sha1="gju3v098irv3ea4fb6e7d2guz20g4yj" xml:space="preserve">{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio}} 
{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet}} 

* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani 

''' sezone nogometnih natjecanja...članci za pojedine sezone ili izdanja...'''

== sezone natjecanja ==
* '''2026. 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa – I. razred 1923./24.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1931./32.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1933./34.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1934./35.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1936./37.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1937./38.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1932./33.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1938./39.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1939./40.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2025./26.]]   
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. NL – Jug 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2025./26. ]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2025./26.]]
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1921./22.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1921./22.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1922./23.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1923./24.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1923./24.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – III. razred 1924./25.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1926./27.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1926./27.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – III. razred 1926./27.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1927./28.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1927./28.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1928./29.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1929./30.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1929./30.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1930./31.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1931./32.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1932./33.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1933./34.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1933./34.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1934./35.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1935./36.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1936./37.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./A razred 1937./38.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1937./38.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./A razred 1938./39.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1938./39.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./A razred 1939./40.]] 
* '''2025. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1984./85.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1985./86.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1986./87.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1987./88.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2024./25.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2024./25.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. župa 1924./25.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1925./26.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1925./26.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1926./27.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1926./27.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1927./28.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1927./28.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1928./29.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1928./29.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1929./30.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1929./30.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1930./31.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1930./31.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1931./32.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1931./32.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1932./33.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1932./33.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1933./34.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1933./34.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1934./35.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1934./35.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1935./36.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1935./36.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1936./37.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1936./37.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1937./38.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1937./38.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – I. razred 1938./39.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Osijek 1939./40.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo NR Hrvatske – IV. skupina 1947./48.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Slavonski Brod 1956./57.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. NL – Jug 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Primorsko-goranska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[Premijer ŽNL Virovitičko-podravska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2025./26.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I. razred 1922./23.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1924./25.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG|0000}} [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – II. razred 1925./26.]] 
* '''2024. 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2023./24.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2023./24.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Slavonska nogometna zona 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. nogometna zona Karlovac – Sisak – Gospić 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. nogometna zona Karlovac – Sisak – Gospić 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. nogometna zona Karlovac – Sisak – Gospić 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. nogometna zona Karlovac – Sisak – Gospić 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. regionalna nogometna liga Karlovac – Sisak – Gospić 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. regionalna nogometna liga Karlovac – Gospić – Sisak 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. regionalna nogometna liga Karlovac – Gospić – Sisak 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. regionalna nogometna liga Karlovac – Gospić 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. NL 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. NL 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. NL – Jug 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. NL NS Rijeka 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Istarska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Karlovačka 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Primorsko-goranska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.]] 
* '''2023. 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2022./23.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2022./23.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Daruvar – Pakrac – Grubišno Polje 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Daruvar 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Daruvar – Grubišno Polje 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Daruvar 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga ZO Bjelovar – skupina Jug 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Daruvar 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga ZO Bjelovar – skupina Jug 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Daruvar 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Daruvar 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 1997./98.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 1998./99.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 1998./99.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 1998./99.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 1998./99.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 1999./2000.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2000./01.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2002./03.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2003./04.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Zapad 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Zapad 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Zapad 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Zadarska 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Zapad 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Zadarska 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[MŽNL NS Rijeka 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[MŽNL NS Rijeka 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. NL NS Rijeka 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. NL NS Rijeka 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. NL NS Rijeka 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. NL NS Rijeka 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. NL NS Rijeka 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. NL – Jug 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. NL NS Rijeka 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 2023./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Primorsko-goranska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[Premijer ŽNL Virovitičko-podravska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2023./24.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.]] 
* '''2022. 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2019./20.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2019./20.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2019./20.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2020./21.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2020./21.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2020./21.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2021./22.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2021./22.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1952.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinsko nogometno prvenstvo Labin 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo NPS Pula – Centar Labin 1966./67.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Rijeka – 1. razred 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Daruvar 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Pakrac 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Daruvar – Pakrac – Grubišno Polje 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Đurđevac – Virovitica 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Daruvar 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga ZO Bjelovar 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorsko-goranska zonska nogometna liga 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Virovitica – Đurđevac 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Daruvar 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorsko-goranska zonska nogometna liga 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Daruvar – Pakrac – Grubišno Polje 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Daruvar 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Pakrac 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorsko-goranska zonska nogometna liga 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Daruvar – Pakrac – Grubišno Polje 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Daruvar 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorsko-goranska zonska nogometna liga 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Istarska B nogometna liga 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Daruvar – Pakrac – Grubišno Polje 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Daruvar 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Daruvar 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Poreč-Rovinj-Pazin 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Labin 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga – Istarska skupina 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga – Istarska skupina 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorsko-goranska nogometna liga 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga – Istarska skupina 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorska nogometna liga 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorska nogometna liga 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Labin 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga – Primorska skupina 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Istarska 1995./96.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 1995./96.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 1995./96.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Primorsko-goranska 1996./97.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Varaždinska 1996./97.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2000./01.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2001./02.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2002./03.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Istarska 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug B 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug B 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug – SD 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug – ŠK/ZD 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Istarska 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Istarska 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Splitsko-dalmatinska 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug A 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug B 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Istarska 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug A 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug B 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HNL 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Jug 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. NL 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. NL 2022./23.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.]] 
* '''2021. 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Koprivnica 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Koprivnica 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Grupna nogometna liga Koprivnica 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Grupna nogometna liga Đurđevac 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Virovitica 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Virovitica 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Virovitica 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog saveza 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Daruvar – Virovitica 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Koprivnica 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[I. razred NSP Koprivnica 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. razred NSP Koprivnica 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Daruvar – Virovitica 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Koprivnica 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A liga NSP Koprivnica 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Daruvar – Virovitica 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Koprivnica 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica – Križevci 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Koprivnica 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica – Križevci 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Koprivnica 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Koprivnica 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Zadar 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica – Križevci 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Virovitica – Đurđevac 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Koprivnica 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Zadar-Šibenik 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica – Križevci 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Virovitica – Đurđevac 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Koprivnica 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Zadar 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Zadar – Šibenik 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Virovitica – Đurđevac – skupina Virovitica 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga ZO Bjelovar – skupina Jug 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Bjelovar 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Pakrac 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever – skupina Virovitica 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Istok 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever – skupina Virovitica 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Istok 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Kardeljevo-Metković-Vrgorac 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Koprivnica 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Koprivnica 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Koprivnica 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Koprivnica 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Virovitica 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Virovitica 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Koprivnica 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Koprivnica 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Koprivnica 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 1998./99.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 1999./2000.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 1999./2000.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2000./01.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Brodsko-posavska 2002./03.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Virovitičko-podravska 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Brodsko-posavska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Virovitičko-podravska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Virovitičko-podravska 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2008./09.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Virovitičko-podravska 2009./10.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Virovitičko-podravska 2010./11.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Virovitičko-podravska 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Virovitičko-podravska 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Brodsko-posavska 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Virovitičko-podravska 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Virovitičko-podravska 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Virovitičko-podravska 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Brodsko-posavska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Koprivničko-križevačka 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Primorsko-goranska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Jug 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2021./22.]] 
* '''2020. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1954./55.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[II. zonska nogometna liga BiH – Banja Luka 1959./60.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[II. zonska nogometna liga BiH – Tuzla 1959./60.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Brčko 1959./60.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Brčko 1960./61.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Doboj 1960./61.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Tuzla 1960./61.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Brčko-Doboj-Tuzla 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Tuzla 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga podsaveza Zenica 1962./63.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Tuzla 1962./63.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Brčko 1962./63.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Doboj 1962./63.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Mostar 1962./63.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Tuzla 1962./63.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1973./74.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1973./74.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1974./75.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1974./75.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1975./76.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1975./76.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1976./77.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1976./77.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1977./78.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1978./79.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavska grupna nogometna liga 1978./79.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1978./79.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1979./80.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavska grupna nogometna liga 1979./80.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1979./80.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1980./81.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Odžak 1980./81.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavska grupna nogometna liga 1980./81.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1980./81.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1981./82.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Sjever 1981./82.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Orašje 1981./82.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1982./83.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1982./83.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1983./84.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavska grupna nogometna liga 1983./84.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1983./84.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1984./85.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavska grupna nogometna liga 1984./85.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1984./85.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1985./86.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1985./86.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1986./87.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko – Zapad 1986./87.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1986./87.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko – Zapad 1987./88.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1987./88.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko – Zapad 1988./89.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1988./89.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Brčko 1989./90.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko – Zapad 1989./90.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1989./90.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko – Zapad 1990./91.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Posavsko-podmajevička grupna nogometna liga 1990./91.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo nogometnog podsaveza Titograd 1958./59.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1962./63.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo nogometnog podsaveza Titograd 1962./63.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1963./64.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1966./67.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1968./69.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1969./70.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1970./71.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1971./72.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1972./73.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1973./74.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1976./77.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1977./78.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1978./79.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1979./80.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1980./81.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1981./82.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1982./83.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1984./85.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1986./87.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1988./89.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Bjelovar 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Čakovec 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Gospić 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Karlovac 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Našice 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Nova Gradiška 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Sisak 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Slavonska Požega 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Slavonski Brod 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna liga 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. razred nogometnog Podsaveza Zagreb 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Centara nogometnog Podsaveza Zagreb 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Vukovar 1965./66.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna liga 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Nova Gradiška 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Slavonski Brod 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Nova Gradiška 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Vukovar 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Nova Gradiška 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Đakovo 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Našice 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Nova Gradiška 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Slavonski Brod 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Grupno prvenstvo NSO Split 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Nova Gradiška 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Slavonski Brod 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik – Metković – Korčula – Lastovo 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Dubrovnik 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog saveza 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Zadar 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Nova Gradiška 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Slavonska nogometna zona Posavska skupina 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik – Metković – Korčula – Lastovo 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Nova Gradiška 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Vinkovci 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[A liga NSO Zadar 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Nova Gradiška 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1979./80.]]  
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[I. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[I. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Županja 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[I. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[I. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[I. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HNL 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.]] 
** {{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1985./86.]] 
** {{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1986./87.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Makedonska republička nogometna liga 1962./63.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Bitola 1962./63.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Slovenska zonska nogometna liga 1962./63.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Maribor – Murska Sobota 1962./63.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Ljubljana 1962./63.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Slovenska republička nogometna liga 1974./75.]] 
* '''2019. 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1946./47.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1950.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1951.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1953./54.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[III. zonska nogometna liga BiH 1958./59.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Livno 1959./60.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[III. zonska nogometna liga BiH 1960./61.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Livno 1960./61.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Mostar 1960./61.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuzonska nogometna liga Bosne i Hercegovine 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Banja Luka 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Mostar 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Zenica 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Brčko 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Doboj 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Livno 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Mostar 1961./62.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuzonska nogometna liga Bosne 1962./63.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1962./63.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuzonska nogometna liga Bosne 1963./64.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1963./64.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuzonska nogometna liga Bosne 1964./65.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1964./65.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuzonska nogometna liga Bosne 1965./66.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1965./66.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1966./67.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1967./68.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Brčko 1967./68.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Doboj 1967./68.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Hercegovačka nogometna zona 1970./71.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Brčko 1971./72.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Brčko 1972./73.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Brčko 1974./75.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Doboj 1975./76.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Doboj 1976./77.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Doboj 1977./78.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko 1978./79.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Mostar 1978./79.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Jug 1979./80.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko 1979./80.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko 1980./81.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Jug 1981./82.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko 1981./82.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1982./83.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko 1982./83.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1983./84.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Brčko 1983./84.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Jug 1984./85.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Brčko 1984./85.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Brčko 1985./86.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Doboj 1985./86.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Brčko 1986./87.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine 1987./88.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Brčko 1987./88.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine – Sjever 1988./89.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine – Zapad 1988./89.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Sjever 1988./89.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine – Zapad 1989./90.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Sjever 1989./90.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine – Jug 1990./91.]] 
** {{Z|BIH}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga BiH – Sjever 1990./91.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2018./19.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2018./19.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2018./19.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2018./19.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup FBiH 2019./20.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1946./47.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1950.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1952./53.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo nogometnog podsaveza Bijelo Polje 1960./61.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo nogometnog podsaveza Kotor 1960./61.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo nogometnog podsaveza Titograd 1960./61.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1961./62.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo nogometnog podsaveza Titograd 1961./62.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1974./75.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1975./76.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1983./84.]] 
** {{Z|CG}}{{Z|JUG}} [[Crnogorska republička nogometna liga 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Primorsko-goranske nogometne zone 1952./53.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1952./53.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1953./54.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Rijeka 1953./54.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1954./55.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1955./56.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1955./56.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1956./57.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1956./57.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1957./58.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1957./58.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. A zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1958./59.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona Karlovac – Sisak 1958./59.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Kotarsko nogometno prvenstvo Bjelovar 1958./59.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1958./59.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1958./59.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. A zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona Karlovac – Sisak 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona Rijeka – Pula 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Bjelovar 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Kotarsko nogometno prvenstvo Bjelovar 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Gospić 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Koprivnica 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Pula 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Sisak 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. A zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona Rijeka – Pula 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Bjelovar 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Kotarsko nogometno prvenstvo Bjelovar 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Daruvar 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Gospić 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Koprivnica 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Pula 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Sisak 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Slavonski Brod 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Zadarskog nogometnog podsaveza 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona Rijeka – Pula 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Gospić 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Koprivnica 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Našice 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Nova Gradiška 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Sisak 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Slavonski Brod 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Varaždin 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Zadarskog nogometnog podsaveza 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Daruvar 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Istarska nogometna liga 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Zadarskog nogometnog podsaveza 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga – Istok 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Istarska nogometna liga 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Bjelovar 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Garešnica 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Koprivnica 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Grupna nogometna liga Koprivnica 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Đurđevac 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Gradsko-kotarska nogometna liga Rijeka 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1965./66.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1965./66.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Zadarskog nogometnog podsaveza 1965./66.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1966./67.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Brodskog nogometnog podsaveza 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Gospić 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Našice 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Nova Gradiška 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Vukovar 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Bjelovar 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Gospić 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Koprivnica 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Grupna nogometna liga NSP Koprivnica 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Virovitica 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Bjelovar 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka – Prvi razred 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Rijeka – Drugi razred 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Vukovar 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Bjelovar – Daruvar – Virovitica 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Rijeka – 1. razred 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodručna nogometna liga Bjelovar – Daruvar – Virovitica 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Bjelovar 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Rijeka – 1. razred 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo otoka Hvara 1972.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna A nogometna liga Bjelovar – Daruvar – Virovitica 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna B nogometna liga Bjelovar – Daruvar – Virovitica 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Bjelovar 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo Like 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Rijeka – 1. razred 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Virovitica 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna A nogometna liga Bjelovar – Daruvar – Virovitica 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Rijeka – 1. razred 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo otoka Hvara 1974.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog saveza područja Bjelovar 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Saveza nogometnog područja Gospić 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Rijeka – 1. razred 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Sjever 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[A Liga Nogometnog saveza područja Bjelovar 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[B Liga Nogometnog saveza područja Bjelovar 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Zadar – Šibenik 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Sjever 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik – Metković – Korčula – Lastovo 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska C nogometna liga Ludbreg 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Šibenik 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[A liga NSO Zadar 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[B liga NSO Zadar 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Sjever 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Šibenskog nogometnog saveza 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Sjever 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Šibenskog nogometnog saveza 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona ZO Bjelovar 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Zadar – Šibenik 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona ZO Bjelovar 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Varaždin 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona ZO Bjelovar 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica – Križevci 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Koprivnica 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Varaždin 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona ZO Bjelovar 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Koprivnica 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. regionalna nogometna liga Bjelovar 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Koprivnica 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Koprivnica 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. regionalna nogometna liga Bjelovar 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo Like 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. regionalna nogometna liga Bjelovar 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo ONS Dubrovnik 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Koprivnica 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. regionalna nogometna liga Bjelovar 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Koprivnica 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Koprivnica 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. općinska nogometna liga Koprivnica 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Dubrovnik 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. Hrvatska nogometna liga – Jug 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever (Koprivnica) 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Šibenik 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. Hrvatska nogometna liga – Jug 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. Hrvatska nogometna liga – Zapad 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Sjever 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever (Koprivnica) 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska A nogometna liga Ludbreg 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska B nogometna liga Ludbreg 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Sjever 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Đurđevac – Koprivnica – Križevci – Virovitica 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo NSO Split 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Sjever – Skupina B 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Virovitica – Križevci – Đurđevac – Koprivnica 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga NSO Đurđevac 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Šibensko-kninske županije 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Zadarske županije 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HNL 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Jug 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2019./20.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog podsaveza Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti 1952.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog podsaveza Kosovsko-metohijske oblasti 1952./53.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga Kosova i Metohije 1954./55.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga AKMO 1956./57.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga AKMO 1959./60.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga AKMO 1960./61.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga AKMO 1961./62.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Peć 1961./62.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Priština 1961./62.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Prva nogometna liga Kosova 1974./75.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Prva nogometna liga Kosova 1975./76.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Prva nogometna liga Kosova 1977./78.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Kosovska nogometna liga 1983./84.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Kosovska nogometna liga 1984./85.]] 
** {{Z|KOSV}}{{Z|JUG}} [[Kosovska nogometna liga 1985./86.]] 
** {{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1981./82.]] 
** {{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1984./85.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Makedonska republička nogometna liga 1948./49.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Makedonska republička nogometna liga 1950.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Makedonska nogometna zona 1960./61.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Makedonska republička nogometna liga 1961./62.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Skoplje – I. razred 1961./62.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Tetovo 1961./62.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Makedonska republička nogometna liga 1974./75.]] 
** {{Z|MAK}}{{Z|JUG}} [[Makedonska republička nogometna liga 1975./76.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Prva nogometna liga NR Slovenije 1947./48.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Slovenska republička nogometna liga 1950.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Slovenska nogometna zona 1959./60.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Slovenska nogometna zona 1960./61.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Celje 1960./61.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Maribor 1960./61.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Slovenska republička nogometna liga 1975./76.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Slovenska republička nogometna liga 1983./84.]] 
** {{Z|SLO}}{{Z|JUG}} [[Slovenska republička nogometna liga 1985./86.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Srpska nogometna liga 1950.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1950.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Srpska nogometna liga 1951.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1951.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Bačka nogometna zona 1951.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1952.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1952./53.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1960./61.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1961./62.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1965./66.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1982./83.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1983./84.]] 
** {{Z|SRB}}{{Z|JUG}} [[Vojvođanska nogometna liga 1987./88.]] 
* '''2018. 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2017./18.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2017./18.]] 
** {{Z|BIH}}[[Nogometni kup FBiH 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|A-U}} [[Prvenstvo Dalmacije u nogometu 1910.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Dalmatinskih okruga 1946. u nogometu]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo grada Rijeke 1945./46.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo Zagreba 1946./47.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[I. razred nogometnog prvenstva Zagrebačkog okruga 1946./47.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. razred nogometnog prvenstva Zagrebačkog okruga 1946./47.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo rezervnih sastava nogometnih momčadi za grad Zagreb 1947.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[V. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Kvalifikacije za Hrvatsku republičku nogometnu ligu 1949.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[I. zona nogometnog Centra Varaždin 1948./49.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. zona nogometnog prvenstva NR Hrvatske 1948./49.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[IV. zona nogometnog prvenstva NR Hrvatske 1948./49.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Varaždin 1954./55.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna liga 1957./58.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. razred nogometnog Prvenstva Zagreba 1957./58.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. B zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1958./59.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1958./59.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. B zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Zadarskog nogometnog podsaveza 1959./60.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. B zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Čakovec 1960./61.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. B zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Podsavezna nogometna liga Čakovec 1961./62.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1962./63.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-istarska nogometna zona – Istarska skupina 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-istarska nogometna zona – Riječka skupina 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga Zagreb 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Nogometnog podsaveza Gospić 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1963./64.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodsavezna nogometna liga – Zapad 1964./65.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-istarska nogometna zona 1965./66.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1965./66.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-istarska nogometna zona 1966./67.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1966./67.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1966./67.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinska nogometna liga 1966./67.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinska nogometna liga 1967./68.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga Centar Varaždin 1968./69.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinska nogometna liga 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Grupno prvenstvo NSO Split 1969./70.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodručna nogometna liga Sisak – Karlovac – Kutina 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Šibenska nogometna liga 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinska nogometna liga 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Zadar 1970./71.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međupodručna nogometna liga Sisak – Karlovac – Kutina 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međimurska nogometna liga 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinsko-zagorska nogometna liga 1971./72.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Kutina – Sisak 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinsko-zagorska nogometna liga 1972./73.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Kutina – Sisak 1973./74.]]  
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinsko-zagorska nogometna liga 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo NSO Šibenik 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo Korčule i Pelješca 1973./74.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik – Korčula – Ploče 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Kutina – Sisak 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog saveza 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinsko-zagorska A nogometna liga 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Varaždinsko-zagorska B nogometna liga 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Zadar 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[2. Zagrebačka nogometna liga 1974./75.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Kutina – Sisak 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Područna nogometna liga Varaždin 1975./76.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Jug 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Kutina – Sisak 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Sjever – Varaždin 1976./77.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Jug 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Kutina – Sisak 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Sjever – Varaždin 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska &quot;B&quot; nogometna liga Zadar 1977./78.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Riječko-pulska nogometna zona 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Jug 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Kutina – Ivanić-Grad – Novska 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[II. razred Područne lige Nogometnog saveza Rijeka 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga – Sjever – Varaždin 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Zadar 1978./79.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Zagrebačke nogometne regije 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – skupina Kutina 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona Varaždin-Čakovec-Krapina 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Varaždin 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Zadar 1979./80.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Zagrebačke nogometne regije 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – skupina Kutina 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna zona Varaždin – Čakovec – Krapina 1980./81.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Zagrebačke nogometne regije 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Istok 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Varaždin – Čakovec 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska &quot;B&quot; nogometna liga Zadar 1981./82.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Liga Zagrebačke nogometne regije 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona – Zapad 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. regionalna nogometna liga Varaždin – Čakovec 1982./83.]]
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Kutina – Ivanić-Grad – Novska 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo otoka Hvara 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Zadar – Benkovac – Biograd 1982./83.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorsko-goranska regionalna nogometna liga 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometno prvenstvo otoka Hvara 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[1. općinska nogometna liga Slavonski Brod 1983./84.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorsko-goranska regionalna nogometna liga 1984./85.]]  
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zonska nogometna liga Varaždin – Čakovec 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Kutina – Ivanić-Grad – Novska 1984./85.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Primorsko-goranska regionalna nogometna liga 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1985./86.]]  
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Zagrebačka nogometna zona 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Kutina – Ivanić-Grad – Novska 1985./86.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb – IV skupina Kutina – Sisak 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Međuopćinska nogometna liga Kutina – Ivanić-Grad – Novska 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Zadar 1986./87.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Jug 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Moslavačka nogometna liga 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Zadar 1987./88.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Jug 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Moslavačka nogometna liga 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1988./89.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Jug 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Moslavačka nogometna liga 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Zadar 1989./90.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga Zagreb – Jug 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Regionalna nogometna liga – Sjever – Skupina A 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Općinska nogometna liga Zadar 1990./91.]] 
** {{Z|HRV}} [[Nogometni turnir &quot;Zagreb '91&quot;]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Sjever – Skupina B 1992.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 1997./98.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 1998./99.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 1999./2000.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2000./01.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2003./04.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Sjever 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2004./05.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Sjever 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Zapad 2005./06.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2006./07.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2007./08.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Zapad 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Sjever 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Središte 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Zapad 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Zapad 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. A ŽNL Primorsko-goranska 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Istok 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Istarska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Međimurska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Osječko-baranjska NS Osijek 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zagrebačka 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Međimurskog nogometnog saveza 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Zadarske županije 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. HNL 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Jug 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Zapad 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[4. ŽNL Koprivničko-križevačka 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Primorsko-goranska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2018./19.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2018./19.]] 
** {{Z|JUG}} [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1955./56.]] 
** {{Z|JUG}} [[Nogometna liga Varaždin – Maribor – Celje 1957./58.]] 
* '''2017.'''
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne 1998./99.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.]]
** {{Z|BIH}} [[Druga nogometna liga Federacije BiH 2000./01.]]
** {{Z|BIH}} [[Druga nogometna liga Federacije BiH 2001./02.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2014./15.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2015./16.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometna Premijer liga BiH 2016./17.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2016./17.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2016./17.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2016./17.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 6. ligaški rang 2016./17.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2017./18.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup FBiH 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 1999./2000.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2000./01.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2001./02.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2002./03.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Zapad 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Zadarska 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Zadarska 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[4. HNL – Jug C 2011./12.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije 2012./13.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije 2013./14.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije 2014./15.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije 2015./16.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Jug 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[MŽNL Bjelovar – Koprivnica – Virovitica 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[MŽNL NS Rijeka 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[MŽNL Središte Zagreb 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Brodsko-posavska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Istarska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Istarska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Istarska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Krapinsko-zagorska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Međimurska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Međimurska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Požeško-slavonska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Požeško-slavonska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Primorsko-goranska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. A ŽNL Primorsko-goranska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Hvarska nogometna liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Varaždinska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Varaždin 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Liga NS Ludbreg 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Virovitičko-podravska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. Zagrebačka liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[3. Zagrebačka liga 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zagrebačka 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zagrebačka 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Županije Istarske 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Ličko-senjske županije 2016./17.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Županijskog nogometnog saveza Varaždin 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Nogometnog saveza Zadarske županije 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo veterana HNS-a 2017.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. HNL 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HNL 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL – Zapad 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Istarska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Koprivničko-križevačka 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[3. ŽNL Koprivničko-križevačka 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Ličko-senjska 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Primorsko-goranska 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2017./18.]]
** {{Z|HRV}} [[ŽNL Šibensko-kninska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[1. ŽNL Zadarska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. ŽNL Zadarska 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[2. Zagrebačka nogometna liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[3. Zagrebačka liga 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.]] 
** {{Z|HRV}} [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza 2017./18.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska republička nogometna liga 1946./47.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Završnica prvenstva Hrvatske u nogometu 1947./48.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[I. zona nogometnog prvenstva Hrvatske 1947./48.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska republička nogometna liga 1948./49.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska republička nogometna liga 1950.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska republička nogometna liga – Jug 1951.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska republička nogometna liga – Sjever 1951.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1952.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1952./53.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[I. razred nogometnog Prvenstva Zagreba 1952./53.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1953./54.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[I. razred nogometnog Prvenstva Zagreba 1954./55.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1955./56.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1956./57.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1957./58.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1958./59.]] 
** {{Z|JUG}} [[Kvalifikacije za Drugu saveznu nogometnu ligu 1960.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1960.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1959./60.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Šibenskog nogometnog podsaveza 1959./60.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Podsavezna liga Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1959./60.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1960./61.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Liga Šibenskog nogometnog podsaveza 1960./61.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Podsavezna liga Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1960./61.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1961./62.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Podsavezna liga Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1961./62.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1962./63.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Podsavezna liga Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1962./63.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1963./64.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1963./64.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Nogometno prvenstvo otoka srednje Dalmacije 1963./64.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1964./65.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1964./65.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1965./66.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1965./66.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1966./67.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1966./67.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Nogometno prvenstvo otoka Brača 1966./67.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[1. A razred nogometnog Podsaveza Zagreb 1966./67.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1967./68.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1967./68.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1968./69.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Grupno prvenstvo NSO Split 1968./69.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[1.A razred nogometnog Podsaveza Zagreb 1968./69.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna zona 1969./70.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1969./70.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1970./71.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Zapadna skupina 1970./71.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1970./71.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1971./72.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1971./72.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1971./72.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[1.A razred nogometnog Podsaveza Zagreb 1971./72.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1972./73.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[1.A razred nogometnog Podsaveza Zagreb 1972./73.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Nogometno prvenstvo otoka Hvara 1973.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Jug 1973./74.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjever 1973./74.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1973./74.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[2. Zagrebačka nogometna liga 1973./74.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga 1974./75.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1974./75.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1974./75.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1975./76.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1975./76.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1975./76.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1975./76.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1976./77.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1976./77.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1976./77.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo ONS Dubrovnik 1976./77.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1976./77.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1977./78.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1977./78.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1977./78.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo ONS Dubrovnik 1977./78.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1977./78.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1978./79.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1978./79.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1978./79.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo ONS Dubrovnik 1978./79.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1978./79.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga 1979./80.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1979./80.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Međuopćinska nogometna liga Dubrovnik – Korčula – Lastovo – Metković 1979./80.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo ONS Dubrovnik 1979./80.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1979./80.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga 1980./81.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1980./81.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1980./81.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1981./82.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1982./83.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1982./83.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Istok 1983./84.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1983./84.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna liga – Zapad 1983./84.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga 1983./84.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1983./84.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1984./85.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1984./85.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Splitska skupina 1984./85.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo ONS Dubrovnik 1984./85.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1984./85.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Nogometna liga Zadar – Benkovac – Biograd 1984./85.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1985./86.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Srednja skupina 1985./86.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1985./86.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Srednja skupina 1986./87.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1986./87.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Srednja skupina 1987./88.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Općinska nogometna liga Dubrovnik 1987./88.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1987./88.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1988./89.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Sjeverna skupina 1988./89.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1988./89.]] 
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Prvenstvo NSO Split 1990./91.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Srednja skupina 1989./90.]] 
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu za žene 1989./90.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Dalmatinska nogometna liga – Srednja skupina 1990./91.]] 
** {{Z|JUG}} [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu za žene 1990./91.]]
* '''2016.'''
** {{Z|BIH}} [[Prvenstvo NS BiH 1994./95.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne 1994./95.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne 1995./96.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne 1996./97.]]
** {{Z|BIH}} [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.]]
** {{Z|BIH}} [[Druga liga NS BiH 1997./98.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Druga nogometna liga Herceg-Bosne 1997./98.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Nogometno prvenstvo Herceg-Bosne – 3. ligaški rang 1997./98.]]
** {{Z|BIH}} [[Premijer liga NS BiH 1998./99.]]
** {{Z|BIH}} [[Prva B liga NS BiH 1998./99.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Nogometno prvenstvo Herceg-Bosne – 3. ligaški rang 1998./99.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Nogometni kup Herceg-Bosne 1998./99.]]
** {{Z|BIH}} [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.]]
** {{Z|BIH}} [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.]]
** {{Z|BIH}} [[Prva B liga NS BiH 1999./2000.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Nogometno prvenstvo Herceg-Bosne – 3. ligaški rang 1999./00.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.]]
** {{Z|BIH}} [[Prva nogometna liga Federacije BiH 2000./01.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Federacije BiH – 4. ligaški rang 2000./01.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2001./02.]]
** {{Z|BIH}} [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2001./02.]]
** {{Z|BIH}} [[Prva nogometna liga Federacije BiH 2001./02.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Federacije BiH – 4. ligaški rang 2001./02.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2002./03.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2002./03.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometna Premijer liga BiH 2003./04.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2003./04.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2003./04.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometna Premijer liga BiH 2004./05.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2004./05.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2004./05.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2005./06.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2005./06.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2005./06.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2005./06.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2006./07.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2006./07.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2006./07.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2006./07.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2006./07.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2007./08.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2007./08.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2007./08.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2007./08.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2007./08.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometna Premijer liga BiH 2008./09.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2008./09.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2008./09.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2008./09.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2008./09.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2009./10.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2009./10.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2009./10.]] 
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2009./10.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2010./11.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2010./11.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2010./11.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2010./11.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2011./12.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2011./12.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2011./12.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2011./12.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2012./13.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2012./13.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2012./13.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2012./13.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine 2012./13.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 2. ligaški rang 2013./14.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2013./14.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2013./14.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2013./14.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2014./15.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2014./15.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2014./15.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 3. ligaški rang 2015./16.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 4. ligaški rang 2015./16.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 5. ligaški rang 2015./16.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 6. ligaški rang 2015./16.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometno prvenstvo Bosne i Hercegovine – 7. ligaški rang 2015./16.]]
** {{Z|BIH}} [[Nogometni kup FBiH 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1992./93. – ostale lige]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1993./94. – ostale lige]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1994./95. – ostale lige]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1995./96. – ostale lige]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[2. HNL 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za kadete 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za pionire 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2015./16.]]
** {{Z|HRV}} [[1. HNL 2016./17.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2016./17.]]
** {{Z|KJUG}} [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.]]
** {{Z|KJUG}} [[Jugokup u nogometu 1936.]]
** {{Z|KJUG}} [[Zimski jugo-kup u nogometu 1937./38.]]
** {{Z|KJUG}} [[Zimski Jugo-kup u nogometu 1938./39.]]
** {{Z|JUG}} [[Treća savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Nogometna liga Dalmacije 1950.]]
** {{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Oblasna nogometna liga Dalmacije 1950.]]
** {{Z|JUG}} [[Kup maršala Tita 1964./65.]]
** {{Z|JUG}} [[Kup maršala Tita 1966./67.]]
** {{Z|JUG}} [[Kup maršala Tita 1971./72.]]
** {{Z|JUG}} [[Kup maršala Tita 1973.]]
* '''2015.'''
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1992./93.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HNL 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[1. B HNL 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1998./99.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[4. HNL 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[4. HNL 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[4. HNL 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2008./09.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[4. HNL 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[4. HNL 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2013./14.]]
** {{Z|HRV}} [[3. HNL 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[4. rang HNL-a 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[5. rang HNL-a 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[6. rang HNL-a 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[7. rang HNL-a 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[8. rang HNL-a 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Prva hrvatska nogometna liga za žene – sezona 2014./15.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.]]
* '''2014.'''
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1992.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1993.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1993./94.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1994./95.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1995./96.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1996./97.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1997./98.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1999./2000.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2000./01.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2001./02.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2002./03.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2003./04.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2004./05.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2005./06.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2006./07.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2007./08.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2009./10.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2011./12.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2012./13.]]
** {{Z|HRV}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 2013./14.]]
** {{Z|HRV}}{{Z|JUG}} [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za žene 1972./73.]]
** {{Z|JUG}} [[FSJ ljetna liga prvaka 1969.]]
** {{Z|JUG}} [[FSJ ljetna liga prvaka 1970.]]
** {{Z|JUG}} [[FSJ ljetna liga prvaka 1971.]]
** {{Z|JUG}} [[FSJ ljetna liga prvaka 1972.]]
** {{Z|JUG}} [[FSJ ljetna liga prvaka 1973.]]
* '''2013.'''
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1993./94.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1994./95.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1995./96.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1996./97.]]
** {{Z|BIH}}{{Z|HB}} [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.]]
* '''2012.'''
** {{Z|HRV}} [[2. HNL 2010./11.]]
** {{Z|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.]]</text>
      <sha1>gju3v098irv3ea4fb6e7d2guz20g4yj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:GrowthMentors.json</title>
    <ns>8</ns>
    <id>731414</id>
    <revision>
      <id>7567372</id>
      <parentid>7566912</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:23:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maintenance script</username>
        <id>142096</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-manage-mentors-summary-change-admin-with-reason:The Yennefer|Marking mentor The Yennefer as away, inactive for 20 days */</comment>
      <origin>7567372</origin>
      <model>json</model>
      <format>application/json</format>
      <text bytes="1061" sha1="mcea13lacamew0fs6oq5ng6i7z16v85" xml:space="preserve">{
	&quot;Mentors&quot;: {
		&quot;38361&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Wikipedija svakom u početku izgleda kao labirint stranica, predložaka, pravila. Tu smo da vam se pomognemo snaći i budemo uz vas dok ponosno ne objavite svoj prvi wikičlanak.&quot;,
			&quot;weight&quot;: 4,
			&quot;username&quot;: &quot;Ponor&quot;
		},
		&quot;259009&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Želim ti dobrodošlicu, slobodno se obrati sa bilo kojim pitanjem.&quot;,
			&quot;weight&quot;: 2,
			&quot;awayTimestamp&quot;: &quot;2027-07-13T06:23:04Z&quot;,
			&quot;username&quot;: &quot;The Yennefer&quot;
		},
		&quot;263374&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Wikipedija je zajednica jednako koliko je enciklopedija, a zajednice se temelje na suradnji i pripomoći. Bilo o pravilima ili zbrci pri uređivanju, tu sam da pomognem oko svih nedoumica, baš kao što su drugi pomagali meni. :)&quot;,
			&quot;weight&quot;: 4,
			&quot;username&quot;: &quot;Runolist&quot;
		},
		&quot;276607&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Dobro došli na Wikipediju! Tu sam da Vam pomognem kao Vaš mentor. Ako Vam je nešto nejasno ili imate pitanje vezano uz Wikipediju, slobodno mi se obratite! ;)&quot;,
			&quot;weight&quot;: 4,
			&quot;awayTimestamp&quot;: &quot;2027-07-12T06:23:07Z&quot;,
			&quot;username&quot;: &quot;Croatia 925&quot;
		}
	}
}</text>
      <sha1>mcea13lacamew0fs6oq5ng6i7z16v85</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567373</id>
      <parentid>7567372</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:23:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Maintenance script</username>
        <id>142096</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-manage-mentors-summary-change-admin-with-reason:Croatia 925|Marking mentor Croatia 925 as away, inactive for 20 days */</comment>
      <origin>7567373</origin>
      <model>json</model>
      <format>application/json</format>
      <text bytes="1061" sha1="1ipyx62ksyazkv61d609933pzh2bd5u" xml:space="preserve">{
	&quot;Mentors&quot;: {
		&quot;38361&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Wikipedija svakom u početku izgleda kao labirint stranica, predložaka, pravila. Tu smo da vam se pomognemo snaći i budemo uz vas dok ponosno ne objavite svoj prvi wikičlanak.&quot;,
			&quot;weight&quot;: 4,
			&quot;username&quot;: &quot;Ponor&quot;
		},
		&quot;259009&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Želim ti dobrodošlicu, slobodno se obrati sa bilo kojim pitanjem.&quot;,
			&quot;weight&quot;: 2,
			&quot;awayTimestamp&quot;: &quot;2027-07-13T06:23:04Z&quot;,
			&quot;username&quot;: &quot;The Yennefer&quot;
		},
		&quot;263374&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Wikipedija je zajednica jednako koliko je enciklopedija, a zajednice se temelje na suradnji i pripomoći. Bilo o pravilima ili zbrci pri uređivanju, tu sam da pomognem oko svih nedoumica, baš kao što su drugi pomagali meni. :)&quot;,
			&quot;weight&quot;: 4,
			&quot;username&quot;: &quot;Runolist&quot;
		},
		&quot;276607&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Dobro došli na Wikipediju! Tu sam da Vam pomognem kao Vaš mentor. Ako Vam je nešto nejasno ili imate pitanje vezano uz Wikipediju, slobodno mi se obratite! ;)&quot;,
			&quot;weight&quot;: 4,
			&quot;awayTimestamp&quot;: &quot;2027-07-13T06:23:05Z&quot;,
			&quot;username&quot;: &quot;Croatia 925&quot;
		}
	}
}</text>
      <sha1>1ipyx62ksyazkv61d609933pzh2bd5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aspide</title>
    <ns>0</ns>
    <id>731679</id>
    <revision>
      <id>7567370</id>
      <parentid>6945977</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:20:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10084" sha1="ab9644cxlcjonkyiq2v4bppsp3yme72" xml:space="preserve">[[Datoteka:RAC3D.JPG|mini|Spada 2000 RAC 3D radar]]
[[Datoteka:Misil Aspide.jpg|mini|Aspide raketa]]
'''Aspide''' (talijanski naziv za ljuticu) je [[Italija|talijanska]] [[raketa]] srednjeg dometa zrak-zrak i [[Protuzračna obrana|zemlja - zrak]] koju proizvodi Selenia (tada Alenia Aeronautica, sada dio Leonardo Sp. A.). Opremljena je poluaktivnom radarskom tražilicom za samonavođenje. Aspide je sličan američkom AIM-7 Sparrowu, koristi isti okvir, ali koristi inverzni monopulsni tragač koji je daleko precizniji i mnogo manje osjetljiv na ECM.
[[Datoteka:Skyguard Sparrow Missile Launcher Display at Ching Chuang Kang AFB 20161126a.jpg|mini|Četverocijevni lanser Aspide/Sparrow s projektilom Sparrow]]

Ova sličnost i to što je Selenia dobila tehnološko znanje i iskustvo AIM-7 (oko 1000 od kojih je proizvela po licenci), općenito je navedeno da Aspide se naziva Sparrow varijantom. Međutim, Aspide je imao originalnu elektroniku i bojevu glavu, te novi i snažniji motor. [[Hidraulika]] zatvorene petlje također je zamijenjena za Sparrowovu hidrauliku otvorene petlje, što je Aspideu dalo bolju manevarsku sposobnost na nižem dometu. Čak su i kontrolne površine drugačije, zamjenjujući izvorna trokutasta krila, fiksirana u verziji zrak-zrak i sklopiva u verziji zemlja-zrak, na novodizajniranu uobičajenu skraćenu delta fiksnu verziju.

== Dizajn ==
Aspide, u svojim različitim inačicama, korišten je i u ulozi zrak-zrak, nošen od strane Aeritalia [[F-104 Starfighter|F-104]] u odgovarajućim inačicama [[F-104 Starfighter|F-104]]S i F-104ASA, i u pomorskoj ulozi zemlja-zrak. U potonjoj ulozi zamijenjen je [[MBDA]] Asterom. Pomorski Aspide lanseri mogu se prilagoditi za ispaljivanje Sparrowa jednostavnim prebacivanjem jedne ploče.

Sredinom 1980-ih, [[Kina]] je uvezla malu seriju Aspide Mk.1 iz Italije, a zatim je potpisala ugovor s tvrtkom Alenia o lokalnoj proizvodnji projektila prema licenci. Godine 1989. Kina je proizvela svoju prvu seriju projektila Aspide Mk.1 koristeći dijelove uvezene iz Italije. Međutim, zbog embarga na oružje [[Europska ekonomska zajednica|EEZ]] -a nametnutog nakon [[Prosvjedi na Tiananmenskom trgu|prosvjeda i masakra na trgu Tiananmen 1989.]], Kina nije mogla kupiti dodatne komplete Aspide.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=PL-11|url=http://www.sinodefence.com/airforce/weapon/pl11.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060527235118/http://www.sinodefence.com/airforce/weapon/pl11.asp|archive-date=2006-05-27|access-date=2006-11-15|website=Sinodefence}}&lt;/ref&gt; Kina je kasnije razvila vlastitu familiju projektila temeljenu na Aspide Mk.1, s inačicama zemlja-zrak označenim kao LY-60 i verzijom zrak-zrak označenom kao PL-11.

Raketni motor Aspide proizvodi [[Turska|turski]] proizvođač projektila Roketsan.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Roketsan Aspide Engine|url=http://www.roketsan.com.tr/en/urunler-hizmetler/hava-sistemleri/aspide-fuzesi-icin-motor-gelistirme/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140502001321/http://www.roketsan.com.tr/en/urunler-hizmetler/hava-sistemleri/aspide-fuzesi-icin-motor-gelistirme/|archive-date=2014-05-02|access-date=2014-05-01}}&lt;/ref&gt; Težak je oko 75 kg i proizvodi 50 kN potiska za 3,5 s.

== Specifikacije ==
Masa. 220 kg 

Duljina: 3,72 m 

[[Promjer]]: 234 mm 

Efektivni domet paljbe: 25 km za SAM, 40 km za AAM 

Bojna glava: 35 kg bojna glava 

Raspon krila: 80 cm 

Najveća brzina: 4920 km/h ([[mach]] 4)

== Varijante ==

* '''Aspide Mk.1''' – Sličan AIM-7E, s monopulsnim poluaktivnim tražilicom Selenia i raketnim motorom na čvrsto [[Goriva|gorivo]] SNIA-Viscosa. Ova je inačica bila popularna među izvoznim kupcima i prodana je u 17 zemalja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Aspide|url=http://www.astronautix.com/lvs/aspide.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061119021349/http://www.astronautix.com/lvs/aspide.htm|archive-date=2006-11-19|access-date=2006-11-15|website=Astronautix}}&lt;/ref&gt; Sustavi zemlja-zrak su nazvani Skyguard i Spada.
* '''Aspide Mk.2''' – Poboljšana inačica s aktivnim radarskim tražilicom za samonavođenje. Razvoj je odložen u korist boljih projektila, poput AIM-120 AMRAAM.
* '''Aspide 2000''' – Poboljšana verzija zemlja-zrak Aspide Mk.1, koja se koristi na izvoznim protuzračnim obrambenim sustavima Skyguard i Spada 2000.
* '''Aspide Citedef''' – Zemlja-zrak inačica Aspide Mk.1 koju je nadogradio Citedef.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La Armada argentina recibe primer lote de motores renovados para el misil Aspide|url=https://www.infodefensa.com/texto-diario/mostrar/3147751/armada-argentina-recibe-primer-lote-motores-renovados-misil-aspide|website=Infodefensa}}&lt;/ref&gt;

== Sustavi ==

* '''Skyguard I''' – VSHORAD/SHORAD tvrtke Oerlikon Contraves s radarskim praćenjem, nadogradiv za podršku Aspide 2000.
* '''Skyguard II''' – poboljšani VSHORAD/SHORAD tvrtke Oerlikon Contraves s dodanim elektro-optičkim praćenjem.
* '''Toledo''' – Skyguard sa sustavom upravljanja paljbom Skydor iz lansera Navantia i Aspide.
* '''Spada''' – SHORAD iz Selenie sa Selenia PLUTO 2D radarom, nadogradiv za podršku Aspide 2000.
* '''Spada 2000''' – Poboljšani SHORAD tvrtke Alenia Aeronautica s Thomson-CSF RAC 3D radarom.
* '''Albatros Mk.2''' – Pomorski SHORAD iz Selenia, nadogradiv za podršku Aspide 2000.

== Operateri ==

; [[Argentina]]
- Brodovi MEKO 360, 150 Mk1 naručeni 1979. i isporučeni 1983.-1984'''.'''
; [[Brazil]]
- 100 Aspide 2000 naručenih 1996. i isporučenih 2001.-2004. - [[nosač zrakoplova]] São Paulo, fregate klase Niterói.
; [[Kina|Narodna Republika Kina]]
- 90 Aspide Mk.1 naručeno 1986. i isporučeno 1987.-1991. Tehnologija korištena u razvoju LY-60/PL-11.
; [[Cipar]]
- 130 korišteno u postojećem Skyguard sustavu; naručeno 1991. i isporučeno 1991.-1992. (ugovor vrijedan 114 milijuna dolara uključivao je 12 lansera).
; [[Ekvador]]
- 50 korišteno na korvetama klase Esmeraldas (varijanta Fincantieri Tipo 550); naručen 1979. i isporučen 1982.-1984.
; [[Egipat]]
– 72 korišteno na korvetama klase Descubierta (Abu Qir); naručen 1983. i isporučen 1984.
; [[Grčka]]
- 75 za fregate klase Elli (varijanta klase Kortenaer); naručen 1980. i isporučen 1981.-1982.
; [[Italija]]
- koristi se na brodu F-104S; koristi se na 7 baterija Spada SAM; koristi se na 24 Skyguard SAM baterije; koristi se na 32 mornarička SAM sustava Albatros Mk.2.
; [[Kuvajt]]
- 320 naručenih 1988. i isporučenih 1988.-1997. za Skyguard Amoun SAM System; 175 Aspide 2000 naručen 2007. i isporučen 2008.-2010. dio posla od 565 milijuna dolara, za modernizaciju Aspidea; 250 Aspide 2000 naručeno 2007. i isporučeno 2008.-2013. dio je ugovora vrijednog 65 milijuna dolara za Skyguard AD sustave.&lt;ref&gt;{{cite web|title=MDBA aggiorna il sistema Aspide del Kuwait|url=http://www.dedalonews.it/it/index.php/03/2007/mbda-aggiorna-il-sistema-aspide-del-kuwait/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140821082409/http://www.dedalonews.it/it/index.php/03/2007/mbda-aggiorna-il-sistema-aspide-del-kuwait/|archive-date=2014-08-21|access-date=2014-08-20|work=Dedalo news}}&lt;/ref&gt;
; [[Libija]]
- 8 naručenih 1978. i isporučenih 1983. za korištenje na Albatros Mk.2 SAM na moderniziranoj libijskoj fregati Dat Assawari.
; [[Malezija]]
- 18 naručeno 1995. i isporučeno 1997. za korvetu klase Laksamana.
; [[Maroko]]
- Korišten u fregati 501 potpukovnik Errhamani (Descubierta); 40 naručeno 1977. i isporučeno 1983.
; [[Nigerija]]
- 25 Aspide MK.1 naručeno 1977. i isporučeno 1982. za fregatu Meko-360 Aradu; ostalih 10 Aspide MK.1 naručenih 1982. i isporučenih 1983.
; [[Pakistan]]
- 750 Aspide 2000 za zemaljski protuzračni obrambeni sustav (10 baterija Spada 2000) naručeno 2007. i isporučeno 2010.-2013. dio je posla vrijednog 415 milijuna eura.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Il sistema Spada 2000 plus è la difesa dei cieli pakistani|url=http://www.cesi-italia.org/asia/item/278-il-sistema-spada-2000-plus-e-la-difesa-dei-cieli-pakistani.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140821220341/http://www.cesi-italia.org/asia/item/278-il-sistema-spada-2000-plus-e-la-difesa-dei-cieli-pakistani.html|archive-date=2014-08-21|access-date=2014-08-20|work=Cesi Italia}}&lt;/ref&gt;
; [[Peru]]
- 150 naručeno 1974. i isporučeno 1979.-87. za uporabu na fregati klase Lupo (Carvajal).
; [[Španjolska]]
- 200 naručenih 1985. i isporučenih 1987.–1989. dio je ugovora vrijednog 230 milijuna dolara za 13 sustava Skyguard, kasnije nadograđenih na Skydor, s projektilima koji su povučeni iz upotrebe 2020.; 51 Aspide 2000 naručeno 1996. i isporučen 1997.-99. za 2 Spada 2000 SAM sustava.
; [[Tajland]]
– 24 naručena 1984. i isporučena 1986.-1987. za korištenje na korvetama klase Ratanakosin; 75 naručeno 1986. i isporučeno 1988. za upotrebu od strane Kraljevske tajlandske vojske na SAM sustavu 1 Spada.
; [[Turska]]
- 144 naručeno 1986. i isporučeno 1987.-1989. za fregatu MEKO 200T (klase Yavuz); 72 naručeno 1990. i isporučeno 1995.-1996. za fregatu MEKO 200T-2 (klasa Barbaros).
; [[Venezuela]]
- 100 naručenih 1975. i isporučenih 1980.-1982. za korištenje s Albatros Mk.2 SAM sustavom na fregatama klase Lupo.
; [[Ukrajina]]
- Španjolska će trenirati i pokloniti Ukrajini raketni sustav Aspid 2000, a ukrajinski vojnici završili su obuku 14. listopada.&lt;ref&gt;{{cite web|date=2022-10-14|title=Spain to supply HAWK and Aspide air defense missiles to Ukraine army|url=https://www.armyrecognition.com/defense_news_october_2022_global_security_army_industry/spain_to_supply_hawk_and_aspide_air_defense_missiles_to_ukraine_army.html|access-date=2022-10-17|archive-date=17. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221017072754/https://www.armyrecognition.com/defense_news_october_2022_global_security_army_industry/spain_to_supply_hawk_and_aspide_air_defense_missiles_to_ukraine_army.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Talijanske rakete zemlja-zrak]]
[[Kategorija:Rakete zrak-zrak]]
[[Kategorija:Talijansko raketno oružje]]</text>
      <sha1>ab9644cxlcjonkyiq2v4bppsp3yme72</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andreas Kaplan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>736805</id>
    <revision>
      <id>7567078</id>
      <parentid>6661030</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:19:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4833" sha1="69fewdff81cq6kj2xty4go6tdwtbsxb" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Andreas Kaplan 
| slika                   = Andreas Kaplan Black.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[5. listopada]] [[1977.]]
| mjesto_rođenja          = [[München]], [[Bavarska]], [[Njemačka]]
| datum_smrti             = 
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            =
| državljanstvo           = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Marketing]]
| alma_mater              = [[Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu|Sveučilište u Münchenu]], &lt;br&gt;  [[ESCP Business School]], &lt;br&gt;  [[HEC Paris]], &lt;br&gt; [[École nationale d'administration]], &lt;br&gt; [[Sorbonne]]
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| poznat_po               = [[Društveno umrežavanje]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 =  
| religija                = 
| fusnote                 = 
}} 

'''Andreas Kaplan''' (rođen 5. listopada 1977. u [[München|Münchenu]], [[Njemačka]]) drži predavanja u području digitalne transformacije s naglaskom na [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]] i [[Virtualni svijet|virtualne svjetove]], a usto je stručnjak za [[Visoko obrazovanje|visoko obrazovanje]].&lt;ref&gt;[https://cmr.berkeley.edu/2019/07/tales-myths-fairytales/ California Management Review Insights]&lt;/ref&gt; Predsjednik je [[Kühne Logistics University|sveučilišta Kühne Logistics]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://idw-online.de/de/news810552 |title=Andreas Kaplan new President of Kühne Logistics University |access-date=14. ožujka 2023. |archive-date=12. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230312071651/https://idw-online.de/de/news810552 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prije toga Kaplan je bio rektor poslovne škole [[ESCP Business School |ESCP]], koja je dio saveza Sveučilišta [[Sorbonne]].

==Istraživanje==
Kaplanovo istraživanje bavi se digitalnom transformacijom društva do koje dolazi zbog napretka u umjetnoj inteligenciji i komunikaciji na [[Društvena mreža|društvenim mrežama]]. Jedno od istraživanja koje je provelo [[Sveučilište Stanford| sveučilište Stanford]] svrstalo je Kaplana u skupinu najcitiranijih i najutjecajnijih znanstvenika na svijetu.&lt;ref&gt;[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6699798/ Ioannidis, John P. A.; Baas, Jeroen; Klavans, Richard; Boyack, Kevin W. (2019). &quot;A standardized metrics author database annotated for scientific field&quot;. PLOS Biology. 17 (8): e3000384]&lt;/ref&gt;  U bazi [[Google znalac|Google Scholar]] Kaplan je citiran više od 43 000 puta.&lt;ref&gt;[https://scholar.google.com/citations?user=0z4RBCYAAAAJ&amp;hl=de&amp;oi=ao Google Scholar]&lt;/ref&gt;

==Karijera==
Kaplan je svoju karijeru započeo na pariškom institutu za političke znanosti [[Institut d'études politiques de Paris|Sciences Po]] i u poslovnoj školi [[ESSEC Business School|ESSEC]], a potom je prešao u poslovnu školu ESCP gdje je dobio mjesto rektora. Trenutačno vrši dužnost predsjednika sveučilišta Kühne Logistics. Kaplan je jedan od osnivača Europskog centra za digitalnu konkurentnost i član savjetodavnog odbora za poslovnu edukaciju na sveučilištu Kozminski.&lt;ref&gt;[https://www.hbsp.harvard.edu/inspiring-minds/professionals-need-to-keep-their-skills-fresh-will-they-turn-to-higher-ed/?ab=top_nav Professionals Need to Keep Their Skills Fresh. Will They Turn to Higher Ed? Harvard Business Publishing]&lt;/ref&gt;  

==Obrazovanje==
Kaplan ima pravo na držanje predavanja na sveučilištu [[Sorbonne]] kao i završen doktorat na Sveučilištu u Kölnu i poslovnoj školi [[HEC Paris]]. Diplomirao je na [[École nationale d'administration]], MBA na ThePower Business School, magistrirao na [[ESCP Business School|ESCP]]-u i diplomirao na [[Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu]].&lt;ref&gt;[https://business-cool.com/actualites/actu-ecoles/nouveau-directeur-escp-campus-paris/ Nomination : Un nouveau directeur pour les campus parisiens d'ESCP BS]&lt;/ref&gt;

==Publikacije==
* Kaplan, Andreas (2022). Artificial Intelligence, Business and Civilization: Our Fate Made in Machines. United Kingdom: Routledge. ISBN 9781032155319. 
* Kaplan, Andreas (2022). Digital Transformation and Disruption of Higher Education. United Kingdom: Cambridge University Press. ISBN 9781108838900. 
* Kaplan, Andreas (2021). Higher Education at the Crossroads of Disruption: The University of the 21st Century, Great Debates in Higher Education. United Kingdom: Emerald Publishing. ISBN 9781800715042. 
* Kaplan Andreas (October 2015) European business and management. Sage Publications Ltd., London. ISBN 9781473925144

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{DEFAULTSORT:Kaplan, Andreas}}

[[Kategorija:Njemački znanstvenici]]
[[Kategorija:Njemački pedagozi]]</text>
      <sha1>69fewdff81cq6kj2xty4go6tdwtbsxb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anaplastični oligodendrogliom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>740395</id>
    <revision>
      <id>7567063</id>
      <parentid>7470795</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2547" sha1="34bqy65rw096n6o5g2c2jzlsx7u6872" xml:space="preserve">'''Anaplastični oligodendrogliom''' neuroepitelni je [[tumor]] za koji se smatra da nastaje iz [[Oligodendrocit|oligodendrocita]], vrste [[glija]] stanica. Na ljestvici tumora mozga [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), anaplastični oligodendrogliomi naznačeni su kao III stupanj.&lt;ref name=Louis2007&gt;{{cite journal | vauthors = Louis DN, Ohgaki H, Wiestler OD, Cavenee WK, Burger PC, Jouvet A, Scheithauer BW, Kleihues P | title = The 2007 WHO classification of tumours of the central nervous system | journal = Acta Neuropathol | volume = 114 | issue = 2 | pages = 97–109 | date = August 2007 | pmid = 17618441 | pmc = 1929165 | doi = 10.1007/s00401-007-0243-4}}&lt;/ref&gt; Tijekom bolesti mogu degenerirati u [[glioblastom]] IV stupnja prema ljestvici WHO-a.&lt;ref name=SwissBrain&gt;{{cite web|title=Anaplastisches Oligodendrogliom|website=www.swissbraintumorfoundation.com/|url=http://www.swissbraintumorfoundation.com/Anaplastisches-Oligodendrogliom.htm|last=Schweizerische Hirntumor Stiftung|language=de|access-date=24. travnja 2023.|archive-date=2. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200202124719/http://www.swissbraintumorfoundation.com/Anaplastisches-Oligodendrogliom.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Većina oligodendroglioma javlja se sporadično, bez dokazanog uzroka i bez prijenosa unutar obitelji.
 
== Galerija ==
&lt;gallery class=&quot;left&quot; mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Anaplastic oligodendroglioma (1).jpg|alt=Image histopathologique d'anaplastični oligodendrogliom dans le cerveau. Coloration à l'hématoxyline et à l'éosine.
Datoteka:Anaplastic oligodendroglioma (3).jpg|alt=Dok povećavate, obratite pažnju na nepravilne oblike stanica i jezgri.
Datoteka:IDH1 R132H in anaplastic ologodendroglioma.jpg|alt=IDH1 R132H u anaplastični oligodendrogliom.
&lt;/gallery&gt;
 
==Izvori==
{{izvori}}
==Literatura==
*Weller M; i dr. 2021. EANO smjernice o dijagnostici i liječenju difuznih glioma odrasle dobi. U: Naturereviews. Klinička onkologija. Svezak 18, broj 3, str. 170–186, DOI:10.1038/s41571-020-00447-z, PMID 33293629, PMC:7904519 (Pregled).

==Vanjske poveznice==
* {{cite web|title=Molekulare Diagnostik|periodical=|publisher=Center for Neuropathology and Prion Research – Ludwig-Maximilians-Universität München|url=https://www.neuropathologie.med.uni-muenchen.de/genetik/index.html|url-status=|format=|access-date=2021-10-23|archive-url=|archive-date=|last=|date=|year=|language=|pages=|quote=}}
{{Mrva-med}}{{Upozorenje-medicina}}
[[Kategorija:Novotvorine]]</text>
      <sha1>34bqy65rw096n6o5g2c2jzlsx7u6872</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apolonov hram u Pompejima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>740668</id>
    <revision>
      <id>7567306</id>
      <parentid>7209353</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:02:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8202" sha1="5rjjgfxeznllffugajou1v540ilw1et" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Apolonov hram
| izvorno ime       = 
| slika             = Pompei_5058.jpg
| veličina_slike    = 300px
| opis_slike        = Apolonov hram u Pompejima. [[Vezuv]] je krajnje lijevo.
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Pompeji]]
| dz                = ITA
| koordinate        = {{Coord|40|44|57.2|N|14|29|3.9|E|display=inline,title}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Italija Pompeji
| pushpin_label     = {{nowrap|Apolonov hram}}
| arhitekt          = 
| godine izgradnje  = 
| godina završetka  = [[120. pr. Kr.]]
| renoviran         = 
| srušen            = [[79.]]
| religija          = [[Grčka mitologija|Grčka]] i [[rimska mitologija]]
| patron            = [[Apolon]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= 
| materijal         = kamen
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
}}
'''Apolonov hram''', poznat i kao Apolonovo svetište, [[Rimski hram|rimski je hram]] izgrađen 120. godine pr. Kr. i posvećen grčkom i rimskom bogu [[Apolon]]u u starorimskom gradu [[Pompeji]], u južnoj Italiji.&lt;ref&gt;{{cite journal |url=https://www.britannica.com/art/Western-architecture/Roman-and-early-Christian#ref47303 |title=Roman And Early Christian |first1=Henry A. |last1=Millon |first2=Raymond |last2=Bloch |first3=John |last3=Boardman |first4=Albert |last4=Bush-Brown |first5=Peter |last5=Cannon-Brookes |first6=William |last6=Culican |first7=Robin David |last7=Middleton |first8=William |last8=Fleming |first9=Andrew Henry Robert |last9=Martindale |first10=Herbert |last10=Hoffmann |first11=Martin J. |last11=Kemp |first12=David John |last12=Watkin |first13=Jan Joseph Marie |last13=Timmers |first14=Robert L. |last14=Scranton |first15=Sandra |last15=Millikin |first16=David R. |last16=Coffin |first17=Hugh Sinclair |last17=Morrison |first18=Henri |last18=Stern |first19=David Talbot |last19=Rice |first20=Arthur |last20=Voyce |first21=John |last21=Zukowsky |date=12 January 2000 |access-date=30 June 2019 |journal=[[Encyclopedia Britannica]] |publisher=[[Encyclopædia Britannica, Inc.]]}}&lt;/ref&gt; Svetište je bilo javni prostor pod utjecajem rimskih kolonista koji je bio posvećen grčko-rimskoj vjeri i kulturi.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Zanker |first=Paul |url=https://www.worldcat.org/oclc/39143166 |title=Pompeii : public and private life |date=1998 |publisher=Harvard University Press |others=Deborah Lucas Schneider |isbn=0-674-68966-6 |location=Cambridge, Mass. |oclc=39143166}}&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==
Smješten na forumu (tržnici) i okrenut prema sjevernoj strani grada, najvažniji je sakralni objekt u gradu. Bio je to jedan od dva najranija hrama izgrađena u Pompejima, a drugi je bio 
hram Minerve i Herkula, koji se nalazio u blizini foruma.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citation |last=Beard |first=Mary |title=The Fires of Vesuvius : Pompeii Lost and Found |date=2019 |url=https://www.worldcat.org/oclc/1122931416 |others=Phyllida Nash |place=[Old Saybrook] |isbn=978-1-9773-4996-5 |oclc=1122931416 |access-date=2022-03-25}}&lt;/ref&gt; Apolonov kult, uvezen iz Grčke, bio je raširen u [[Kampanija|Kampaniji]], a iskopavanja u blizini hrama pokazala su da je u Pompejima bio prisutan od 6. stoljeća pr. Današnji izgled svetišta potječe iz njegove ponovne izgradnje u 2. stoljeću prije Krista i daljnje rekonstrukcije za popravak štete od [[Potres u Pompejima 62.|potresa 62. godine]], u kojem se veliki dio hrama srušio i popravke koji su ostali nedovršeni u vrijeme erupcije.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last1=Boschi |first1=Federica |last2=Rescigno |first2=Carlo |date=2021-03-28 |title=The sanctuary of Apollo in Pompeii: new geophysical and archaeological investigations |url=https://groma.unibo.it/boschi-rescigno-santuario-apollo-pompei |journal=Groma. Documenting Archaeology |language=en |doi=10.12977/groma29 |doi-broken-date=31 December 2022 |issn=2531-6672 |access-date=2. svibnja 2023. |archive-date=5. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230505132238/https://groma.unibo.it/boschi-rescigno-santuario-apollo-pompei |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hram, u središtu svetog ograđenog prostora, bio je sa sve četiri strane okružen širokim nizom stupova od [[Pršinac|tufa]] iz [[Nocera Inferiore|Nocere]], izvorno užljebljenih i s [[Jonski red|jonskim]] kapitelima, koji su zamijenjeni stupovima od [[Štuko|štukature]] i [[Korintski red|korintskim]] kapitelima obojenim žutom, crvenom i žutom bojom. tamno plava.

[[Datoteka:Pompeii_Regio_07_Insula_07_Temple_of_Apollo_plan_01.jpg|lijevo|mini|Tlocrt hrama]]
Sam hram, [[peripteros]] s 48 [[Jonski red|jonskih stupova]], nalazio se na visokom podiju i ulazio je u niz impozantnih stepenica, u spoju grčkih i italskih arhitektonskih ideja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; [[Naos]] je neobično smješten dalje u odnosu na [[peristil]]. Ispred stuba još uvijek se može vidjeti bijeli mramorni oltar na [[sedra|sedrenoj]] podlozi, s latinskim natpisom koji daje imena [[Duumviri|quattuorvirija]] koji su ga posvetili. Sa strane stuba nalazi se jonski stup koji je držao [[sunčani sat]] i ispisanu ploču koju je darovao par sudaca, za koje je zabilježeno da su donirali još jednu ploču i sjedalo na [http://pompeiisites.org/en/archaeological-site/triangular-forum/ Trokutastom forumu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230502094428/http://pompeiisites.org/en/archaeological-site/triangular-forum/ |date=2. svibnja 2023. }}.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

[[Datoteka:Temple_of_Apollo_(7238817402).jpg|mini|Sunčani sat u Apolonovom hramu]]
Na bočnoj strani obodnog zida Apolonovog hrama, okrenutoj prema gradskom [[Forum (trg u antičkim gradovima)|forumu]], izvađena je niša koja sadrži ''mensa ponderaria''; tablica s gradskim službenim mjerama, kojom se građanima jamčila sigurnost protiv lažnih trgovaca i robe.

== Iskopavanja ==
Iskopavanje hrama počelo je u veljači 1817. i pogrešno je identificiran kao Venerin hram&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;, a zatim kao [[Merkurov hram]] kada su pronađeni fragmenti mramorne statue i dvije brončane ruke postavljene za ispaljivanje strijele.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citation|last=Van Andringa |first=William |title=Statues in the Temples of Pompeii |date=2012-03-01 |url=http://dx.doi.org/10.1093/acprof:oso/9780199572069.003.0005 |work=Historical and Religious Memory in the Ancient World |pages=83–116 |publisher=Oxford University Press |doi=10.1093/acprof:oso/9780199572069.003.0005 |isbn=978-0-19-957206-9 |access-date=2022-05-05}}&lt;/ref&gt; Fragmenti pripadaju božanstvima hrama – jedan predstavlja Apolona, drugi poprsje Dijane – a oba su bila okrenuta prema stupovima trijema. Izloženi su u [http://www.getty.edu/art/exhibitions/apollo_pompeii/ muzeju J. Paul Getty] u Malibuu u Kaliforniji, iako su kopije dviju njih postavljene na mjesto gdje su pronađeni originali.

Elegantni [[Dorski red|dorski]] [[arhitrav]] [[metopa]] i [[triglif]] koji počivaju na stupovima pretvoren je u kontinuirani friz s [[grifon]]ima, [[feston]]ima i lišćem. Danas ostaci pročelja hrama izgledaju kao i izvorno, budući da je gotovo sva ta transformacija u žbuci nestala.

== Bibliografija ==
* Zanker, Paul. 1998. Pompeii: public and private life.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Beard, Mary. 2008. The Fires of Vesuvius: Pompeii Lost and Found&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
* Boschi, Federica; Rescigno, Carlo (2021). “The sanctuary of Apollo in Pompeii: new geophysical and archaeological investigations.” GROM Documenting Archeology.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
* Cooley, Alison E; Cooley, M.G.L.. 2014. Pompeii and Herculaneum: A Sourcebook.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book |last=Cooley, Cooley |first=Alison, M.G.L. |title=Pompeii and Herculaneum a sourcebook |publisher=[[Routledge]] |year=2014 |isbn=978-0-415-66680-0 |location=New York |pages=12–119 |language=English}}&lt;/ref&gt;
* Van Andringa, William. &quot;Statues in the Temples of Pompeii.&quot; ''Historical and Religious Memory in the Ancient World''(2012): 83.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Temple of Apollo (Pompeii)}}

{{Pompeji}}
[[Kategorija:Hramovi u Pompejima]]
[[Kategorija:Starogrčki hramovi]]
[[Kategorija:Hramovi u Italiji]]</text>
      <sha1>5rjjgfxeznllffugajou1v540ilw1et</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arum apulum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>740915</id>
    <revision>
      <id>7567364</id>
      <parentid>7381572</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:02:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1687" sha1="9v972n8av1ouzewbio12jjj0hxdttvk" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Arum apulum''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = VU

| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Liliopsida]]
| ordo         = [[Alismatales]]
| familia      = [[Araceae]]
| genus        = '''''[[Arum]]'''''
| genus_autorstvo = 
| species      = ''A. apulum''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Arum apulum''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Enrico Carano|Carano]]) [[Peter Charles Boyce|P.C.Boyce]]
| FCD          = 
}}

'''Arum apulum''', otrovna zeljasta biljka iz porodice [[Kozlačevke|kozlačevki]]. Izvorni areal ove vrste je JI. [[Italija]], raste u [[Apulija|Apuliji]] na malom geografskom području oko [[Gioia del Colle]] između [[Bari]]ja i [[Taranto|Taranta]]. Zadiranje u njegov raspon ljudskim djelovanjem dovelo je do toga da postaje sve rijeđi. Na Crvenom popisu IUCN-a nalazi se kao ranjiva.&lt;ref&gt;[https://www.tropicalbritain.co.uk/arum-apulum.html Tropical Britain] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230509111808/https://www.tropicalbritain.co.uk/arum-apulum.html |date=9. svibnja 2023. }} Pristupljeno 9. svibnja 2023.&lt;/ref&gt;

''A. apulum'' je gomoljasti [[Geofiti|geofit]] skromne veličine (30-40cm) s tamnozelenim oštro-strijelastim lišćem koje se pojavljuje u [[jesen]]skim mjesecima nakon čega slijedi [[cvat]] u [[proljeće]] koji ima blijedo limetno-zelenu ljusku s kestenjastim tonom i smeđe-kestenastim vrhom. Smrdljiva [[aroma]] koju ispuštaju [[cvjetovi]] je osebujna, ali nije tako jaka kao kod mnogih drugih ''Aruma''.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kozlac]]
[[Kategorija:Endemska flora Italije]]</text>
      <sha1>9v972n8av1ouzewbio12jjj0hxdttvk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anatomski strojevi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>741390</id>
    <revision>
      <id>7567069</id>
      <parentid>7388293</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:04:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7541" sha1="dg4m1iveo9tgpm24us7szapdzrb242o" xml:space="preserve">[[Datoteka:Macchine_Anatomiche_CS_1.jpg|mini|Anatomski strojevi]]
'''Anatomski strojevi''' ({{Tal.|macchine anatomiche}}) par su [[Anatomija|anatomskih]] modela koji reproduciraju ljudski [[krvožilni sustav]], a izloženi su u [[Kapela Sansevero|kapeli Sansevero]] u [[Napulj]]u. Nastale u drugoj polovici 18. stoljeća, konstruirane su preko muškog i ženskog ljudskog [[kostur]]a. Reprodukcija sustava posuda oblikovana je od [[Žica|metalne žice]], [[Vosak|voska]] i [[Svila|svile]], no zbog bogatstva detalja dugo se vjerovalo da je prirodnog podrijetla.

== Povijest ==
Modele je naručio [[Raimondo di Sangro]], princ od Sansevera, a realizirao [[Giuseppe Salerno]], anatom iz [[Palermo|Palerma]], oko 1763.&lt;ref name=&quot;MACCHINE&quot;/&gt; Ugovor, pronađen u notarskom arhivu u Napulju, navodi da je di Sangro Salernu opskrbio metalnu žicu i vosak za posao.&lt;ref name=&quot;Arecco&quot;/&gt;

Prvi put su detaljno opisani u ''Breve Nota'' (kratka bilješka), vodiču iz 18. stoljeća za [[Palazzo di Sangro]] i njezinu kapelu. Također objašnjava postojanje trećeg stroja, [[Plod (medicina)|fetusa]] s [[Posteljica|posteljicom]]: bio je izložen zajedno s druga dva stroja do 1990-ih, kada je ukraden. Modeli su prvo bili smješteni u tzv. ''appartamento della fenice'' (Feniksov stan) u Palazzo di Sangro, gdje ih je 1775. vidio [[Marquis de Sade|markiz de Sade]],&lt;ref name=&quot;attanasio&quot;/&gt; a u kapelu su premješteni tek nakon prinčeve smrti.&lt;ref name=&quot;MACCHINE&quot;/&gt;

Iznimni detalji u reprodukciji krvožilnog sustava stoje iza popularne legende, na koju se upućuje u gore spomenutom vodiču i koju također citira [[Benedetto Croce]], govoreći da su dva stroja stvorena [[Alkemija|alkemijskim]] eksperimentom koje je proveo Sansevero na dvojici slugu dok su još bili živi,&lt;ref name=&quot;attanasio&quot;/&gt; ubrizgavajući u njihovo tijelo spoj na bazi živog srebra koji bi njihovu krv pretvorio u metal, čuvajući krvožilni sustav nakon smrti.&lt;ref name=&quot;MACCHINE&quot;/&gt;&lt;ref&gt;''[...] fece uccidere due suoi servi, un uomo e una donna, e imbalsamarne stranamente i corpi in modo che mostrassero nel loro interno tutti i visceri, le arterie e le vene.'' Benedetto Croce, ''Scritti di storia letteraria e politica'' (Croce 1948, p. 337)&lt;br /&gt;&quot;[...] naredio je da ubiju dvoje slugu, muškarca i ženu, i balzamiraju njihova tijela na čudan način tako da se na njihovoj unutrašnjosti vide sva njihova crijeva, arterije i vene.&quot;&lt;/ref&gt; Prema eseju Sergia Attanasia, profesora povijesti arhitekture, princ nije bio izravno uključen u stvaranje dva modela, ali ih je kupio izravno od Salerna nakon što su bili dovršeni.&lt;ref name=&quot;attanasio&quot; /&gt;

[[Datoteka:Macchine_Anatomiche_CS_2.jpg|mini|292x292px|Glava muškog modela]]
Godine 2008. vlasnici su ovlastili skupinu istraživača s [[University College London]] da analiziraju modele u kapeli. Otkrili su da su kosturi pravi ljudski, dok je model krvnih žila izrađen metalnom žicom, obojenim voskom i svilom, koristeći tehnike uobičajene za anatomske studije tog vremena,&lt;ref name=&quot;renata&quot;/&gt; bez dokaza u korist popularnih legendi.&lt;ref name=&quot;MACCHINE&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;renata&quot; /&gt; Prema njihovim nalazima, modeli sadrže neke greške u reprodukciji krvožilnog sustava, koje nazivaju nespojivima sa životom.&lt;ref name=&quot;attanasio&quot;/&gt; Još jedna analiza koju je 2014. proveo liječnički tim iz [[Ospedale di San Gennaro dei Poveri|Ospedale San Gennaro]] u Napulju potvrđuje autentičnost dvaju kostura i greške u reprodukciji krvožilnog sustava, ali ih smatra spojivim sa životom. Također su pohvalili točnu reprodukciju [[Koronarna cirkulacija|koronarnog sustava]], unatoč nedostatku znanja o tome u to vrijeme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Claudia Migliore |date=15. veljače 2014. |title=Napoli, ecco il segreto del Principe di Sansevero |url=http://www.gialli.it/sansevero-svelato-il-segreto-delle-macchine-anatomiche |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140314051538/http://www.gialli.it/sansevero-svelato-il-segreto-delle-macchine-anatomiche |archive-date=14. ožujka 2014.}}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Dva kostura nalaze se u ''cavea sotterranea'' kapele, unutar staklenih vitrina.&lt;ref name=&quot;MACCHINE&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Croce 1919, p. 337&lt;/ref&gt; Izvorni položaj ženskog kostura, na platformi koja omogućuje promatranje sa svih strana, sugerira da su modeli bili namijenjeni kao zanimljivi objekti, kao i modeli za proučavanje ljudske anatomije.&lt;ref name=&quot;MACCHINE&quot; /&gt; Dvije su lubanje prepiljene, a dobiveni dijelovi su držani zajedno kroz metalne šarke, što je omogućilo otvaranje. [[Zdjelica]] ženskog kostura pokazuje prijelome kompatibilne s porođajnim ozljedama, što sugerira da je žena možda umrla dok je rađala dijete. Kosti su spojene metalnim žicama i čavlima, a neke od njih nisu na svom mjestu.&lt;ref name=&quot;renata&quot;/&gt;

Do nogu ženskog kostura bio je položen [[Plod (medicina)|fetus]] koji je, prema di Sangru, umro zajedno s majkom tijekom poroda. Sačuvan je s iznimnom pažnjom, zajedno s posteljicom i [[Pupčana vrpca|pupkovinom]], a ukraden je devedesetih godina 20. stoljeća.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Marcello D'Orta |title=Cuore di Napoli: viaggio sentimentale tra i vicoli e i bassi della città |publisher=Rogiosi |year=2015 |isbn=978-88-6950-049-7 |page=71}}&lt;/ref&gt;

*

== Daljnje čitanje ==

* {{Citiranje knjige |last=Benedetto Croce |title=Storie e leggende napoletane |publisher=Laterza |year=1967 |author-link=Benedetto Croce}}
* {{Citiranje knjige |last=Benedetto Croce |title=Scritti di storia letteraria e politica |publisher=Laterza Editore |year=1948 |volume=11-12}}

== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;MACCHINE&quot;&gt;{{cite web |publisher=Museo della Cappella Sansevero |url=http://www.museosansevero.it/it/statue-e-macchine-anatomiche/macchine-anatomiche |title=Macchine anatomiche |access-date=26. veljače 2014. |archive-date=1. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201101065741/https://www.museosansevero.it/it/statue-e-macchine-anatomiche/macchine-anatomiche/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Arecco&quot;&gt;{{cite web |author=Davide Arecco |title=Nel mondo del Principe di San Severo (1710-1761) |url=http://www.airesis.net/arsregia_nelmondodelprincipe.html |access-date=20. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130621022434/http://www.airesis.net/arsregia_nelmondodelprincipe.html |archive-date=2013-06-21 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;attanasio&quot;&gt;{{cite news |title=Gli &quot;scheletri&quot; di Sansevero? Il principe li aveva solo comprati |url=http://corrieredelmezzogiorno.corriere.it/napoli/notizie/arte_e_cultura/2011/11-agosto-2011/gli-scheletri-sansevero-principe-li-aveva-solo-comprati-1901280322627.shtml |newspaper=Corriere del mezzogiorno |access-date=14. rujna 2016. |date=11. kolovoza 2011. |author=Antonio Emanuele Piedimonte |archive-date=9. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509120834/http://corrieredelmezzogiorno.corriere.it/napoli/notizie/arte_e_cultura/2011/11-agosto-2011/gli-scheletri-sansevero-principe-li-aveva-solo-comprati-1901280322627.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=renata&gt;{{cite web |author=Renata Peters |url=http://www.ucl.ac.uk/~tcrnmrf/machines.htm |title=The Anatomical Machines of the Prince of Sansevero |publisher=University College London |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121105184623/https://www.ucl.ac.uk/~tcrnmrf/machines.htm |archive-date=5. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Umjetnička djela u Napulju]]
[[Kategorija:Anatomija]]
[[Kategorija:Povijest medicine]]
[[Kategorija:Kapela Sansevero]]</text>
      <sha1>dg4m1iveo9tgpm24us7szapdzrb242o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>742216</id>
    <revision>
      <id>7567191</id>
      <parentid>7516695</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:25:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1089" sha1="hq2ngrjvf5iqt6ii6d53emet621u5v3" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}

{{Infookvir serijal videoigara
| naslov = Borderlands
| slika = BorderlandsLogo.gif
| proizvođač = [[Gearbox Software]]&lt;br/&gt;[[2K Australia]]&lt;br/&gt;[[Telltale Games]]&lt;br&gt;Gearbox Studio Québec
| izdavač = [[2K]]&lt;br/&gt;Telltale Games
| žanr = [[akcijska igra|akcijska]] [[računalne igre uloga|igra uloga]], [[pucačina|pucačina iz prvog lica]]
| platforme = [[PlayStation 3]], [[Microsoft Windows|Windows]], [[Xbox 360]], [[OS X]], [[PlayStation Vita]], [[iOS]], [[Linux]], [[Android (operating system)|Android]], [[PlayStation 4]], [[Xbox One]], [[Google Stadia|Stadia]], [[Nintendo Switch]], [[PlayStation 5]], [[Xbox Series X and Series S|Xbox Series X/S]], [[Nintendo Switch 2]]
| verzija_prve_igre = ''[[Borderlands]]''
| datum_prve_igre = 20. listopada 2009.
| verzija_posljednje_igre = ''[[Borderlands 4]]''
| datum_posljednje_igre = 12. rujna 2025.
}}</text>
      <sha1>hq2ngrjvf5iqt6ii6d53emet621u5v3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567197</id>
      <parentid>7567191</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:08:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5244" sha1="j25thqfmi8ltpg8nadok4vslblfjxca" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}

{{Infookvir serijal videoigara
| naslov = Borderlands
| slika = BorderlandsLogo.gif
| proizvođač = [[Gearbox Software]]&lt;br/&gt;[[2K Australia]]&lt;br/&gt;[[Telltale Games]]&lt;br&gt;Gearbox Studio Québec
| izdavač = [[2K]]&lt;br/&gt;Telltale Games
| žanr = [[akcijska igra|akcijska]] [[računalne igre uloga|igra uloga]], [[pucačina|pucačina iz prvog lica]]
| platforme = [[PlayStation 3]], [[Microsoft Windows|Windows]], [[Xbox 360]], [[OS X]], [[PlayStation Vita]], [[iOS]], [[Linux]], [[Android (operating system)|Android]], [[PlayStation 4]], [[Xbox One]], [[Google Stadia|Stadia]], [[Nintendo Switch]], [[PlayStation 5]], [[Xbox Series X and Series S|Xbox Series X/S]], [[Nintendo Switch 2]]
| verzija_prve_igre = ''[[Borderlands]]''
| datum_prve_igre = 20. listopada 2009.
| verzija_posljednje_igre = ''[[Borderlands 4]]''
| datum_posljednje_igre = 12. rujna 2025.
}}
'''''Borderlands''''' je serijal [[akcijska igra|akcijskih]] [[računalne igre uloga|igara uloga]] i [[pucačina|pucačina iz prvog lica]] čija se radnja odvija u [[znanstvena fantazija|znanstvenofantazijskim]] okruženjima; osmislio ga je i proizveo [[Gearbox Software]], a za više platformi objavila ga je tvrtka [[2K]].

Glavne dijelove serijala čine ''[[Borderlands]]'' (2009.), ''[[Borderlands 2]]'' (2012.), ''[[Borderlands: The Pre-Sequel]]'' (2014.), ''[[Borderlands 3]]'' (2019.), ''[[Tiny Tina's Wonderlands]]'' (2022.) i ''[[Borderlands 4]]'' (2025.). U širem smislu serijalu pripadaju i tematski povezane igre kao što su ''[[Tales from the Borderlands]]'' (2014. – 2015.), avanturistička igra u nekoliko epizoda, i ''[[New Tales from the Borderlands]]'' (2022.). [[Borderlands (2024.)|Filmska adaptacija]] serijala objavljena je 9. kolovoza 2024.

Serijal je postigao uspjeh na tržištu zbog sustava prikupljanja predmeta (poput oružja, štitova, novca i sl.), igre za više igrača i smisla za humor. Do studenoga 2022. igre u serijalu prodane su u više od 77 milijuna primjeraka, od kojih 26 milijuna otpada samo na igru ''Borderlands 2''.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.take2games.com/ir/news/take-two-interactive-software-inc-reports-strong-results-21 | title = Take-Two Interactive Software, Inc. Reports Strong Results for Fiscal Year 2022 | date = May 16, 2022 | access-date = May 20, 2022 | archive-date = May 21, 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220521184430/https://www.take2games.com/ir/news/take-two-interactive-software-inc-reports-strong-results-21 | url-status = live }}&lt;/ref&gt; Pet dana poslije objave ''Borderlands 3'' prodan je u pet milijuna primjeraka, čime je prihod serijala iznosio više od milijardu dolara;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.gamasutra.com/view/news/350947/Borderlands_3_has_sold_over_5_million_copies_in_five_days.php | title = Borderlands 3 has sold over 5 million copies in five days | first = Chris | last = Kerr | date = September 23, 2019 | access-date = September 23, 2019 | work = [[Gamasutra]] | archive-date = September 23, 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190923133959/https://www.gamasutra.com/view/news/350947/Borderlands_3_has_sold_over_5_million_copies_in_five_days.php | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; zbog toga je jedan od najprodavanijih serijala videoigara svih vremena.

== Karakteristike ==
Serijal uglavnom čine [[pucačina|pucačine iz prvog lica]] u kojima igrači mogu istraživati virtualni svijet te sadrže pojedina obilježja [[računalne igre uloga|računalnih igara uloga]]. ''Tales from the Borderlands'' i nastavak ''New Tales from the Borderlands'' [[avanturistička igra|avanturističke su igre]] podijeljene u nekoliko epizoda. Temelje serijalu postavio je dizajner videoigara Matthew Armstrong, koji je želio spojiti obilježja pucačina iz prvog lica (npr. ''[[Doom]]'') s računalnim igrama uloga s predmetima za prikupljanje (npr. ''[[Diablo]]'').&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Hiller |first1=Brenna |title=Borderlands creator farewells Gearbox |url=https://www.vg247.com/borderlands-creator-leaves-gearbox |website=VG247 |date=April 20, 2015 |access-date=20 April 2015 |archive-date=March 10, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230310074048/https://www.vg247.com/borderlands-creator-leaves-gearbox |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Osmislivši hibrid pucačine i RPG-ja, Gearbox je zamislio igru u kojoj igrači traže riznice na planetu Pandori; usporedio je otkrivanje novih predmeta s otvaranjem [[Pandorina kutija|Pandorine kutije]].&lt;ref name=&quot;glixel&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.glixel.com/interviews/randy-pitchford-on-switch-overwatch-and-being-fearless-w462836 | title = Gearbox Software's Randy Pitchford Talks Nintendo Switch, 'Overwatch' and Being Fearless | first = Matthew | last = Walden | date = January 25, 2017 | access-date = January 25, 2017 | work = [[Glixel]] | archive-url = https://web.archive.org/web/20170125214649/http://www.glixel.com/interviews/randy-pitchford-on-switch-overwatch-and-being-fearless-w462836 | archive-date = January 25, 2017 | url-status = live | df = mdy-all }}&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>j25thqfmi8ltpg8nadok4vslblfjxca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arheološki lokaliteti u Napulju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>742748</id>
    <revision>
      <id>7567324</id>
      <parentid>7382807</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:02:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34365" sha1="lmtvaqbjck1wjywlvckviwurt2y7vrh" xml:space="preserve">Grad [[Napulj]] u Italiji i njegova neposredna okolica čuvaju arheološku baštinu neprocjenjive vrijednosti i među najboljima u svijetu. Na primjer, arheološki park [[Flegrejska polja]] ([[Cumae]], [[Baiae]], Flavijev amfiteatar i forum [[Pozzuoli]]) izravno je povezan sa središtem Napulja preko željeznice Cumana, a obližnja nalazišta [[Pompeji]], [[Herkulanej|Herculanej]], [[Stabiae]] i [[Oplontis]] su među [[Svjetska baština|mjesta svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.

Unatoč tome što je drevni grad u velikoj mjeri zakopan ispod modernog grada, ostaci su sačuvani na mnogim mjestima. [[Partenope (Napulj)|Parthènope]], prvo naselje koje su osnovali Kumejci iz Napulja na brdu Pizzofalcone u 8. stoljeću prije Krista,&lt;ref&gt;Daniela Giampaola, Francesca Longobardo, Naples Greek and Roman, Electa Naples 2000&lt;/ref&gt; ostavilo je tek nekoliko tragova, poput nekropole iz 7. stoljeća prije Krista i poteza zida na trgu Gradske vijećnice, vjerojatno pripadaju luci.

Mnogo je vidljiviji grčki i kasnije rimski grad Neapolis iz 6. st. pr. Kr., dijelom zbog relativno nedavnog podzemnog proširenja, koje uključuje mnoga arheološka nalazišta i nalaze sačuvane u raznim gradskim arheološkim muzejima.

== Urbanistički raspored ==
[[Datoteka:NeapolisStenopoi.jpg|mini|300x300px|Model grčkog Neapolisa, stenopoi u crvenoj boji]]
Velik dio pravokutne ulične mreže iz 6. stoljeća prije Krista još uvijek prate moderne ulice.

Grčki sustav od tri glavne ceste međusobno paralelne, nazvane ''[[Platejai|plateiai]]'' (''[[Decumanus|dekumani]]'' u rimsko doba), presijecaju urbano središte dijeleći ga na četiri dijela. Te su ulice okomito od sjevera prema jugu presjecale manje ulice zvane ''stenopoi'' kojih je bilo do 24.&lt;ref&gt;Jelardi A., Strade, personaggi e storie di Napoli, Guida Editore (2007)&lt;/ref&gt;

3 ''dekumanusa'' su, od zapada prema istoku:

* Superior: sastoji se od Via Sapienza, Via Pisanelli i Via Anticaglia
* Maksimus: [[Via dei Tribunali]]
* Inferior: Via [[Spaccanapoli]], koja se sastoji od Via Benedetto Croce i Via San Biagio dei Librai.

''[[Agora]]'' se nalazila u središtu Decumanusa Maximusa. ''Agora'' ispod Piazze San Gaetano bila je podijeljena na dva dijela glavnom ulicom gdje su se na sjevernoj strani, u blizini hrama [[Kastor i Polideuk|Dioskura]] (danas Bazilika San Paolo Maggiore), održavale vjerske funkcije, dok je na južnoj strani bila tržnica, ''aerarij'' i druge javne zgrade. Iskopine San Lorenzo Maggiore koje se mogu posjetiti pokazuju ostatke ''agore''.

U rimskom razdoblju donji ''dekumanus'' produljen je prema jugozapadu od Piazza del Gesù Nuovo do via Domenico Capitelli.

== Glavne lokacije ==

=== Rimsko kazalište ===
[[Datoteka:CaveaAnticaglia.jpg|mini|Theatre ''cavea'' s mramornom oblogom]]
[[Datoteka:Teatro_Romano_Neapolis.jpg|mini|Zasvođeni tuneli ispod cavee]]
Kazalište je bilo jedna od slava Neapolisa prema [[August]]u, čuvaru helenske kulture.

==== Povijest ====
[[Klaudije]] je ovdje dao izvoditi predstave u čast svog voljenog brata [[Germanik]]a.&lt;ref&gt;Donato Fasolini, Aggiornamento bibliografico ed epigrafico ragionato sull'imperatore Claudio, Milano, Vita e Pensiero, 2006&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Suetonius: Claudius 11&lt;/ref&gt; Godine 64. [[Neron]] je ovdje nastupao.&lt;ref&gt;Tacitus, Annales 15. 33&lt;/ref&gt; Napulj se ponosio svojim grčkim podrijetlom i grčkom kulturom. Neron je svoje pojavljivanje na pozornici shvaćao ozbiljno, vježbajući, baveći se napornim glasovnim vježbama, učeći svoju izvedbu. Upravo je počeo pjevati kad se dogodio snažan potres koji je protumačio kao zahvalnost bogova pa je nastavio pjevati i natjerao publiku da ostane.&lt;ref&gt;Suetonius, Nero 20&lt;/ref&gt; Kazalište se nakon toga srušilo.

Kazalište je obnavljano krajem 1. stoljeća i u 2. stoljeću. [[Stacije]] u [[Flavijevci|Flavijevo]] doba uzdiže hramove i veliki trg s arkadama (možda Forum) i odnosi se na dva velika kazališta u gradu, otvoreno i natkriveno, smještena u gornjem dijelu Foruma, iza svetog prostora hram Dioskura.&lt;ref&gt;Statius Silvae 3.5&lt;/ref&gt;

Pad Rimskog Carstva također je označio pad kazališnih predstava općenito, a građevina je napuštena, također nakon poplave između 5. i 6. stoljeća.

U [[Srednji vijek|srednjem]] vijeku građevina je zaboravljena, prvo je korištena kao mala [[nekropola]] (datirana u 7. stoljeće) ili odlagalište, a konačno, između 15. i 17. stoljeća preplavljena je izgradnjom zgrada na ''cavei''.&lt;ref&gt;Bartolommeo Capasso, Napoli graeco-romana, Tipografia Luigi Pierro &amp; Figlio, 1905&lt;/ref&gt;

Interijeri su donedavno korišteni kao staje, podrumi, skladišta i trgovine. Prva otkrića dogodila su se 1859. godine prilikom iskapanja kanalizacije. Prva arheološka istraživanja bila su krajem 19. stoljeća u vrtu zgrade u središtu kazališta. Prvi plan obnove datira iz 1939. godine, ali tek od 1997. kazalište je djelomično otkriveno, a od 2003. ''[[cavea]]'' je otkrivena u unutarnjem vrtu.&lt;ref&gt;Ida Baldassarre et al., Il teatro di Neapolis: scavo e recupero urbano Napoli: Università degli studi di Napoli &quot;L'Orientale&quot;, 2010.&lt;/ref&gt;

==== Ostaci ====
Kazalište se nalazi između Via Anticaglia na sjeveru, Via San Paolo na zapadu i Vico Giganti na istoku. Datira iz 1. stoljeća prije Krista, izgrađena je iznad prethodne grčke građevine iz 4. stoljeća prije Krista, također vjerojatno namijenjene kazališnim predstavama. Za razliku od [[odeon]]a koji je stajao uz njega i bio namijenjen određenim glazbenim događanjima, kazalište je bilo nepokriveno.

Njegova struktura korištena je u zidovima sadašnjih kuća, a cjelokupna struktura i mnogi elementi još su vidljivi. Veliki dio središta kazališta vidljiv je na otvorenom prostoru između niza kuća.

Dva masivna luka u via Anticaglia bila su pojačanje za vanjski dio kazališta i ugrađeni su u postojeće zgrade.

''Cavea'' je imala 5-6000 sjedećih mjesta. Vidljivi dio je donja središnja ''cavea'' i uključuje jedan od ''[[vomitorij]]a'' koji se još uvijek koristi za pristup kazalištu. ''Summa cavea'', najviši dio, je izgubljen. Ulaz u ''caveu'' je s ulice Via San Paolo kroz starinski dućan u dvorištu zgrade iz 15. stoljeća.

=== Gradske zidine Neapolisa ===
[[Datoteka:ScaviBelliniNaples.jpg|mini|Grčki zidovi na Piazzi Bellini]]
[[Datoteka:Mura_Greche_Università.jpg|mini|Grčki zidovi na Sveučilištu]]
[[Datoteka:Napoli,_Piazza_Calenda,_risanamento.jpg|mini|&quot;Cippo a Forcella&quot; na Piazza Calenda]]
[[Datoteka:Resti_antichiNa.jpg|mini|Zidine u Sant'Aniello a Caponapoli]]
Prve zidine Neapolisa datiraju iz 6. stoljeća pr. Ostaci su uglavnom zakopani ispod modernog grada, ali se mogu vidjeti na nekoliko mjesta gdje su izvađeni na svjetlo dana.

Blokovi su izvađeni iz golemog kamenoloma iz grčkog doba koji se nalazi u [[Poggioreale (Napulj)|Poggiorealeu]]; slučajno je identificiran 1987. nakon slijeganja ispod groblja Pianto ispod trga crkve [[Santa Maria del Pianto (Napulj)|Santa Maria del Pianto]]. Kamenolom ima vodoravne grebene koji odgovaraju visini blokova i, začudo, karakteristične abecedne oznake starih kamenoloma. Iz kamenoloma blokovi su transportirani u grad ravnom linijom od via Nuova Poggioreale do via Casanova da bi se ušlo u Napulj od drevnih vrata gdje se sada nalazi [[Castel Capuano]].

==== Grčke zidine ====
Grčke zidine pratile su rubove platoa na kojem se nalazi Neapolis, a prirodne doline koje su okruživale grad činile su obrambene padine.&lt;ref&gt;Bartolommeo Capasso, Napoli graeco-romana, Pierro&amp;figli, 1905&lt;/ref&gt; Zidine su imale reputaciju neosvojivosti, što potvrđuju povijesni izvori nakon [[Drugi punski rat|Hanibalskog rata]] (218. – 202. pr. Kr.) i tijekom [[Gotski rat (535. – 554.)|Gotskog rata (535-554)]] AD.

Prepoznato je nekoliko faza gradnje:

Prva faza utemeljenja Neapolisa (kraj 6. st. pr. Kr.) ističe se upotrebom [[ortostat]]a zrnatog sivog [[Pršinac|tufa]]. Zid je djelomično bio jednostruki zastor koji je pratio vrh brda, a inače dvostruki zastor ojačan unutarnjim zidnim podupiračima koji su stvarali ćelije ispunjene ruševinama sedre. Ovoj prvoj fazi pripada i &quot;ključasti&quot; tip zidanja s preklopnim blokovima.

Drugu fazu 4. stoljeća prije Krista (povezanu sa [[Samnitski ratovi|Samnitskim ratovima]]) karakterizira korištenje kompaktnih blokova žutog tufa. Ima zidni zastor s poprečnim zastorima u istoj tehnici, uz zidove prve faze koji tako postaje unutarnji zastor. Za zidove druge faze karakteristični su znakovi kamenoloma, pojedinačna slova ili karike grčkog alfabeta koji su uklesani na pojedine blokove tijekom vađenja kamena.

==== Rimske zidine ====
Suhi zid od sedre koji su sagradili Grci izmijenjen je u rimsko doba; koristili su tvrđi [[Piperno]] za vanjski zid i unutarnji zastor od tufa.

Zidine nisu bile podvrgnute značajnijim proširenjima sve dok [[Valentinijan III.]] (440. ne) nije sagradio proširenje prema lučkom području, što potvrđuje natpis pronađen 1747. i nedavni nalazi zidova u Corso Umberto iu mogućem dijelu bizantske utvrde na Piazza Bovio.

Zidine su u početku ostale netaknute tijekom Gotskog rata (535. – 554.), ali su djelomično sravnjene nakon predaje grada Ostrogotu [[Totila|Totili]] nakon [[Opsada Napulja (542.–43.)|opsade Napulja (542. – 43.)]].

==== Ostaci ====

* ''Cippo a Forcella'' na Piazza Calenda, pogrešno nazvan &quot;Cippo&quot; zbog svog oblika velikog stupa, najstariji je do sada pronađeni [[Kapijski stub|stup]], možda iz 6. stoljeća prije Krista, s vrata Herculanensis (kasnije nazvana Porta Furcilla). Zidovi na Piazza Calenda sastavljeni su od velikih blokova sedre koji tvore dvostruki zastor s poprečnim spojnim sponama. Zidovi se nastavljaju ispod površine ceste i obližnjeg kina (ne vidi se). Trg je nastao nakon otkrića antičkih zidina, radi čije je zaštite Načelništvo obližnje zgrade smjestilo unatrag.
* Unutar obližnjeg Teatro del Popolo (Trianon Viviani) izgrađena je kula od zidina.
* Zidine na trgu [[Piazza Bellini (Napulj)|Piazza Bellini]] otkrivene su 1954. Antička razina bila je oko 10 m niža od današnje, a ovaj dio zida išao je duž ruba brda koje je sada potpuno izravnano, a na vrhu doline koja je sada također ispunjena (via Costantinopoli - via San Sebastiano). Znanstvenici se ne slažu u datiranju ovog dijela zidina: nekada je sve bilo datirano u 4. stoljeće prije Krista kao produžetak zidina pronađenih u via del Sole; danas se smatra da je iz 5. st. pr. Kr., ojačana u 4. st. pr. ali iskopavanja 1984. nisu potvrdila 4.st. datuma i problem stoga ostaje otvoren.
* Zidovi iskopani u crkvi [[Sant'Agnello Maggiore]] prikazani su u lađi.
* Zidovi u blizini na Piazzi [[Camillo Benso di Cavour|Cavour]] (iza zgrade škole Salvator Rosa) gotovo su potpuno druga faza; imaju škarpu i stepenaste temelje i očuvani su do visine od 9,2 m. Nedaleko od njih, 1950-ih godina pronađen je još jedan zid visok 10 m u stražnjem položaju, vjerojatno prve faze, koji je uništen radi izgradnje rampe Maria Longo (malo sačuvanih ostataka).
* Zidovi i donji ''dekumanus'' prikazani unutar Palazzo Saluzzo di Corigliano u &quot;Aula Mura Greche&quot; vjerojatno potječu iz 4. stoljeća prije Krista.
* Rimske zidine vidljive su in vico Santa Maria Vertecoeli na brojevima 15, 17, 21 i 22 ugrađene u moderne zgrade; važni su jer označavaju sjeveroistočnu granicu zidina toga doba.

=== Arheološko područje napuljske podzemne željeznice: Piazza del Municipio (Gradska vijećnica) ===
[[Datoteka:Napoli_-_piazza_Municipio_-_cantiere_metropolitana.jpg|mini|Iskopine na Piazzi Municipio]]
Iskapanja postaje Municipio pokazala su se toliko plodonosnim da su ih arheolozi opisali kao &quot;bunare svetog Patrika&quot;.&lt;ref&gt;Ciro Crescentini, I cantieri della metro di Napoli? Pozzi di &quot;san Patrizio&quot;, Napolionline.org.&lt;/ref&gt; Samo u ovom iskapanju pronađeno je na tisuće keramičkih fragmenata. Rezultat je kombinacija postaje i arheološkog parka s mnogim antičkim ostacima sačuvanim ''in situ''.

Prvo otkriće 2003. godine bio je 10 m dug čamac iz 2. stoljeća nove ere, pronađen naopačke, vrlo sličan onom u Herculaneju 1982. godine. To je omogućilo precizno definiranje antičke obale.&lt;ref&gt;Evoluzione del paesaggio costiero tra Parthenopee Neapolis, Vittoria Carsana https://www.academia.edu/10805824/Evoluzione_del_paesaggio_costiero_tra_Parthenopee_Neapolis {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230605081310/https://www.academia.edu/10805824/Evoluzione_del_paesaggio_costiero_tra_Parthenopee_Neapolis |date=5. lipnja 2023. }}&lt;/ref&gt;

Rimska luka otkrivena je 2004. godine na 3,5 m ispod razine mora i 13 m ispod zemlje čime su položene hipoteze o njezinoj točnoj lokaciji. Osim toga, izvađeni su mnogi predmeti: kožni potplati cipela, novčići, [[Prefektura Korint|korintski]] pečati s ukrasima [[Dioniz|bakičkih]] scena, balzamske boce, znatna količina dobro očuvane keramike (amfore, terakota posude, šalice afričke proizvodnje), staklene boce zatvorene s plutenim čepovima, prstenovima za spajanje opute s jedrima, iglama za krpanje mreža, drvenim harpunima za ribolov, rimskim kamenim sidrima i uljanicama.

Također 2004. godine pronađen je drugi rimski brod, identičan prvom, što je navelo arheologe na pretpostavku da su Rimljani imali flotu lučkih brodova.

Zatim je pronađen 3. veći čamac, 3,60 mx 13,5 m, iz 1. – 2. Četvrti je pronađen s vrlo širokom [[Kobilica|kobilicom]], s niskim gredama i ravnim pramcem kako bi se olakšalo pristajanje uz gat i utovar i istovar robe. Na kraju je pronađeno ukupno 7 brodova zajedno s pristaništima.&lt;ref&gt;Stefano De Caro and Daniela Giampaola, The “Stations of Archaeology” in the Naples Subway, SONDERDRUCK AUS: Herausgegeben von: Henner von Hesberg | Jürgen Kunow | Thomas Otten, Mit der U-Bahn in die Vergangenheit – Erinnerungsorte im Massenverkehr {{ISBN|978-3-7954-3412-0}} https://www.metropolitanadinapoli.it/wp-content/uploads/2019/12/Daniela-Giampaola.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230605081311/https://www.metropolitanadinapoli.it/wp-content/uploads/2019/12/Daniela-Giampaola.pdf |date=5. lipnja 2023. }}&lt;/ref&gt; Pronađena je cesta duž pristaništa, najvjerojatnije ''via per cryptam'' koju je izgradio August da poveže Neapolis s Puteoli kroz [[Crypta Napolitana|Crypta Neapolitana]].

=== Arheološko područje napuljske podzemne željeznice: (stanica Duomo) ===
Tijekom iskapanja stanice Duomo (linija metroa 1)&lt;ref&gt;I ritrovamenti archeologici nei cantieri della metro a Napoli, Archemail. La cronaca delle scoperte dal 2003 ad oggi https://web.archive.org/web/20110824075826/http://www.archemail.it/napoli.htm&lt;/ref&gt; koja se nalazi na Piazzi Nicola Amore, pojavila su se mnoga otkrića koja su po broju druga iza onih pronađenih na stanici Municipio.

Prvi nalaz krajem 2003. bili su ostaci impozantne javne građevine sagrađene u augustovo doba za potrebe Izolimpijskih igara. Godine 2004. ulaz u drevnu [[Gimnazij|''Gimnaziju'']] koju su mladi ljudi koristili i kao teretanu i kao mjesto za slušanje filozofa i pjesnika. Nastali su brojni arhitektonski elementi: mramorni stupovi, ulomci zabata, dijelovi mozaičkog poda, zidna konstrukcija stubišta (s kojeg su uklonjene stepenice) i dio bočnih mramornih balustrada.

Hram napuljskih izolimpijskih igara posvećen [[August]]u iz ranog 1.st. AD je pronađen. Mramorne ploče s uklesanim imenima pobjednika izolimpijada, na grčkom jeziku, podijeljenih u kategorije (muškarci, žene, djevojčice, dječaci) i discipline (hrvanje, boks itd.). Pronađeno je više od 400 komada ovih ploča koje su nekada prekrivale zidove velikog trijema ispred Augustova hrama, daleko najveći broj grčkih natpisa s jednog mjesta u Italiji.

=== Arheološko područje i terme Santa Chiara ===
To je najvažniji kompleks termalnih kupki u Napulju i nalazi se ispod [[Santa Chiara (Napulj)|bazilike Santa Chiara]]. U muzejskom dijelu izložene su ''[[Amfora|amfore]]'', keramički predmeti i mramor koji datiraju iz 2. i 3. stoljeća nove ere.

=== Podzemni Napulj u San Lorenzo Maggiore ===
[[Datoteka:Scavi_san_lorenzo_maggiore01.jpg|mini|Macelij]]
[[Datoteka:Schola_-_Ruins_below_San_Lorenzo_Maggiore_-_Naples_-_Italy_2015_(3).jpg|mini|Radionice]]
Smješten ispod kompleksa [[San Lorenzo Maggiore (Napulj)|San Lorenzo Maggiore]] i Piazza San Gaetano,&lt;ref&gt;LA NEAPOLIS SOTTERRATA https://www.laneapolissotterrata.it/en/project/neapolis-sotterrata/&lt;/ref&gt; iskapanja iz 80-ih i ranih 90-ih pokazuju ostatke trgovačkog područja koje se razvilo oko starogrčke agore koja datira iz 4. stoljeća prije Krista s nekim dijelovima iz carskog razdoblja.

Nalazi se u središtu antičkog grada na grčkoj ''[[Agora|agori]]'' ili kasnijem rimskom ''[[Forum (trg u antičkim gradovima)|forumu]]''. Na sjevernoj strani ''agore'' nalazio se hram [[Kastor i Polideuk|Dioskura]]. Na južnoj strani nalazi se trgovačka četvrt koja uključuje veliku dvokatnicu, ''[[macelij]]'' (natkrivenu mesnu tržnicu), iz 2. – 1.st. pr. Kr., čiji je gornji kat bio na razini Via dei Tribunali. Imao je pravokutni tlocrt s malim kružnim hramom u središtu i trgovinama posvuda uokolo, neke s radionicama unutra, i podovima od mozaika posvuda. Hram s kolonadom tipa ''[[Tolos (stari Rim)|tolos]]'' imao je fontanu.

Vidljiv je i ''[[Decumanus|decumanus maximus]]'', glavna ulica. Nekoliko elegantnih ''[[atrij]]skih'' kuća graniči s ulicom.

=== Crypta Napolitana ===
[[Datoteka:Parco_della_Grotta_di_Posillipo10.jpg|mini|Ulaz u Crypta Napolitanu s napuljske strane.]]
Smještena unutar parka Vergiliano u [[Piedigrotta|Piedigrotti]], kripta je tunel dugačak 700 metara iskopan u [[Pršinac|sedri]] koji je bio dio plana Rimljana za izgradnju raznih vojnih infrastruktura u to vrijeme. Nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], tunel je korišten u civilne svrhe jer je mogao lako povezati dva dijela grada međusobno vrlo udaljena, [[Mergellina|Mergellinu]] s [[Fuorigrotta|Fuorigrottom]]. Galerija je modificirana od 15. stoljeća pod vladavinom [[Alfons V. Aragonski|Alfonsa V od Aragona]] i trajala je do vladavine [[Joseph Bonaparte|Josepha Bonapartea]] kada je unutra dao postaviti uljane svjetiljke. Mnogo je legendi koje se vrte oko napuljske ''kripte'', prije svega ona da ju je iskopao latinski pjesnik [[Publije Vergilije Maron|Vergilije]], pokopan u blizini istočnog ulaza galerije.

=== Arheološki park Posillipo ===
Park se nalazi na brdu [[Posillipo]], izvan starog gradskog središta. Nudi priliku da posjetite nekoliko arheoloških fragmenata iz rimskog doba, kao i važne lokacije kao što su: kazalište Odeon, carska vila Pausylipon, potopljeni park [[Gaiola (otok)|Gaiola]], palača Duhova i špilja Seiano, posljednji dugačak 770 metara, a naručio ga je [[Marko Vipsanije Agripa|Marcus Vipsanius Agrippa]] da poveže vile Pausilypon s područjima [[Cumae]] i [[Pozzuoli|Puteoli]]. Vila je danas zapravo jedan od dvaju ulaza u arheološki park.

=== Via per colles (Put kroz brda) ===
[[Datoteka:Ponte_romano1.jpg|mini|''Via per Colles'' cestovni most kod Salvator Rosa]]
Sve do početka prvog stoljeća naše ere, prije iskopavanja uske i rizične [[Crypta Napolitana|Crypta Neapolitana]] (spojni tunel), gradovi Neapolis i Puteoli ([[Pozzuoli]]) bili su povezani 15 km dugom cestom koja je prolazila kroz brda, a pretpostavlja se da ju je izgradio Grci. Rimljani su je nazvali ''Via Neapolis-Puteolim per colles'' i pretvorili je u pravu cestu u 2. st. pr. Kr., a poboljšali oko 100. godine. I dalje se koristio jer je povezivao grad s naseljima u brdima, a tunel je bio opasan.

Od Puteola, nakon [[Agnano|Agnana]], Fuorigrotte i mjesta Marcianum, ''via per colles'' je išla uz Loggettu i Canzanella, stizala do brda [[Vomero]] u području S. Stefano, nastavila duž Via Belvedere i prošla kroz Antignano. Nakon Piazza Antignano spuštala se Via S.Gennaro, Via Conte della Cerra, Salvator Rosa. Naposljetku, nakon područja Piazza Mazzini, spuštala se stazom između Ventaglierija i Cavonea kako bi ušla u grad.

Uz cestu su pronađena 3 miljokaza na 5., 8. kod Antignana i 10. milje. Natpisi na miljokazima pokazuju da je [[Trajan]] (98-117. g.) dovršio popravke na cesti koje je započeo njegov otac [[Nerva]] (96-98. g.). Cestu obilježavaju ostaci mosta s lukovima od opeke pronađeni tijekom izgradnje podzemne željeznice 2000. godine u Via Salvator Rosa. Cesta je također iscrtana obrađenim kamenjem od lave, vjerojatno pločama za popločavanje, ugrađenim u zid od sedre Villa Salve koji se proteže duž Corso Europa.&lt;ref&gt;La Via per colles, Antonio La Gala http://www.quicampania.it/lestrade/via-per-colles.html&lt;/ref&gt;

=== Akvadukt Serino (Aqua Augusta) ===
[[Datoteka:Particolare_dell'acquedotto_del_Serino_1_-_Napoli.jpg|mini|Lukovi u podrumu Via Arena]]
Nedavno su otkriveni lukovi akvadukta blizanaca u podrumima između Via Arena i Vico Traetta i otvoreni su za javnost.&lt;ref&gt;Francesco colussi, carlo leggieri, L’acquedotto augusteo del Serino a nord di Neapolis nell’area compresa tra la Sanità e i Ponti Rossi, 3rd International Conference on History of Engineering, Naples, 2018&lt;/ref&gt; Prolaze od sjevera prema jugu dugom dionicom na stalnoj udaljenosti od 10 m, a nakon mijenjanja smjerova približavaju se na 2 m u južnom dijelu. Zapadni kanal je Augustov, dok je istočni dio naknadno dograđen.

Oni su potaknuli povećani interes za istraživanje, što je dovelo do više istraživanja linije monumentalnog akvadukta. Uz helenističku [[Nekropola|nekropolu]] pronađena je ogromna cisterna na liniji kanala. Identificiran je i novi dio drevnog [[Akvedukt|akvadukta]] uzbrdo od via Foria u četvrti “Miracoli” gdje kanal teče pod zemljom 220 m.&lt;ref&gt;Francesco colussi, carlo leggieri, L’acquedotto augusteo del Serino nell’area Vergini-Sanità a nord di Neapolis: identi cazione e studio di due ponti-canale, 2nd International Conference on History of Engineering, Naples, 2016&lt;/ref&gt;

=== Terme u Via Terracina ===
Akvadukt je davao dovoljno vode da potakne širenje termalnih kupki. [[Terme|Javna kupatila]] bila su ključni dio rimskog društvenog života, a njihova je popularnost rasla od kasnog 1.st. prije Krista do 1.st. naše ere. Dok je prije [[Aqua Augusta (Napulj)|Aqua Auguste]] u regiji postojalo nekoliko kupališta, mnogo ih je više izgrađeno kasnije.

Na kraju [[Crypta Napolitana|Crypta Neapolitana]] nova ''cesta via per cryptam'' savijala se prema sjeveru i ponovno spajala sa starom cestom ''via per colles'' (sadašnja via Terracina) i tu je izgrađen termalni kompleks. Kupališta su izvanredna jer se čini da su tamo bila smještena posebno za putnike, a ne za lokalno stanovništvo. Aqua Augusta je davala vodu za kupališni kompleks i iskopana je u blizini.

Velik dio ostataka ovog velikog arheološkog nalazišta vidljiv je danas. Bio je to veliki kompleks s tri glavna kupališta: ''[[Apoditerij|apodyterium]]'', ''[[Frigidarij|frigidarium]]'' i ''[[Kaldarij|caldarium]]''. Uključivao je polukružni [[Latrina|zahod]] ispran preljevnom vodom.&lt;ref&gt;W. Lorenz, G. Libertini, B. Miccio, N. Leone and G. De Feo, Prominent Features of the Augustan Aqueduct in the Naples Bay Area, 2016, 4th IWA International Symposium on Water and Wastewater Technologies in Ancient Civilizations, Coimbra, Portugal&lt;/ref&gt;

=== Starogrčka groblja ===
Starogrčka groblja (''[[Nekropola|nekropole]]'') u Napulju su opsežne podzemne, često složene grobnice (''[[Hipogeja|hipogeje]]'') koje datiraju uglavnom iz [[Helenizam|helenističkog]] doba (4. – 3. st. pr. Kr.).&lt;ref&gt;Antonio Emanuele Piedimonte, Secret Naples, Intra Moenia Editions, 2006.&lt;/ref&gt; Iskopani su u [[Pršinac|sedri]] na dubini (danas) od oko 10-12 m, izvan gradskih zidina i mnogi su preživjeli zbog svoje dubine. Imaju karakter ''nekropola'' jer su mnoge grobnice bile u nizu duž javne ceste gdje su se putnici mogli diviti ulazima.

Ova groblja predstavljaju izraze napuljske [[Aristokracija|aristokracije]] tog razdoblja, rođene iz spoja grčkih i [[Samniti|samnitskih]] elemenata. Nadalje, mnogi njihovi sadržaji i značajke upućuju na utjecaje s Bliskog i Dalekog istoka. [[Sarkofag|''Sarkofazi'']] na groblju u Via Cristallini, na primjer, pokazuju slike koje se mogu pratiti sve do [[Egipatska kultura|egipatske kulture]]. Unutrašnjost grobnica često je bogato ukrašena freskama i sadrži izvajane sarkofage obojene svijetlim bojama.

Većina poznatih mjesta nalazi se između via Arena alla Sanità, via Santa Maria Antesaecula, via Vergini, via Cristallini (poznata kao Ipogeo dei Cristallini), via Foria i vico Traetta. Drugi posebno uključuju:

* nekropola [[Castel Capuano]] (5. st. pr. Kr.)
* ''hipogeja'' u [[Rione Sanità]] (4. – 3. st. pr. Kr.)
* nekropola Pizzofalcone (7. st. pr. Kr.). Ova je nekropola bila vrlo važna jer je svjedočila o postojanju [[Partenope (Napulj)|Parthènopea]], s grobnim prilozima kumejske proizvodnje od sredine 7. do sredine 6. stoljeća prije Krista, zatim praznine od otprilike dva stoljeća i ponovnog oživljavanja između kraja 4. stoljeće prije Krista.&lt;ref&gt;NEAPOLIS, ATTI DEL VENTICINQUESIMO CONVEGNO DI STUDI SULLA MAGNA GRECIA, ISTITUTO PER LA STORIA E L'ARCHEOLOGIA DELLA MAGNA GRECIA- TARANTO MCMLXXXVI&lt;/ref&gt;
* nekropola via Santa Teresa degli Scalzi (5-4. st. pr. Kr. i rimsko)&lt;ref&gt;Cesare de Seta, History of the city of Naples: from its origins to the eighteenth century, Bari-Rome, Laterza, 1973, SBN IT \ ICCU \ SBL \ 0597880&lt;/ref&gt;
* nekropola San Giovanni a Carbonara
* nekropola Castel Nuovo (ispod via Medine)
* nekropola svetim apostolima

=== Ranokršćanske katakombe ===
[[Datoteka:Catacombe_Di_San_Gennaro_Fresco.jpg|mini|Freska iz katakombe San Gennaro]]
[[Datoteka:Map_of_San_Gaudioso.jpg|mini|Karta katakombe San Gaudioso]]
[[Datoteka:Catacombe_di_San_Gaudioso_(Napoli)_03.jpg|mini|Katakomba San Gaudioso]]
Ova često visoko ukrašena podzemna groblja kršćanska je zajednica iskopala u sedru ili drugu zemlju koja se lako uklanja. U smislu arheološke i umjetničke važnosti smatraju se trećima u Italiji nakon onih [[Rim]]a i [[Sirakuza|Sirakuze]] koji su opsežniji i brojniji. Uglavnom se nalaze u Rione Sanità, ali se protežu na velikom području.&lt;ref&gt;Liccardo Giovanni, Le catacombe di Napoli, Newton compton editori, Roma 1995&lt;/ref&gt;

Prije su se kršćani pokapali zajedno s [[Poganstvo|poganima]], no kako je zajednica postajala brojnija, stvarala su zajednička groblja. Isprva su [[katakombe]] korištene isključivo u pogrebne svrhe i za kult mučenika koji su tamo pokopani, ali su sve više postajale središte vjerskog života grada. Najstarije gradske katakombe potječu iz 2. stoljeća nove ere.&lt;ref&gt;Antonio Emanuele Piedimonte, Napoli Segreta, Edizioni Intra Moenia, 2006&lt;/ref&gt;

Glavne drevne katakombe poznate danas su:

* [[Katakombe San Gennaro]] (2. stoljeće)
* [[Katakombe svetog Gaudija]] (5. stoljeće)
* Katakombe Sant'Eufebio (ili Sant'Eusebio, u kapucinskom samostanu [[Sant'Eframo Vecchio]], s kraja 3. stoljeća)
* Katakombe San Severa (kasno 4. stoljeće)
* Katakombe San Pietro ad Aram (4. stoljeće) s [[Povijest kršćanstva|paleokršćanskom]] bazilikom
* Katakombe San Vito (2. stoljeće, ispod bivše bolnice San Camillo u samostanu [[Santa Maria della Vita]] u Bologni, iako su tragovi izgubljeni)
* Sepulkralna bazilika Sant'Eufemia (u blizini vicolo dei Lammatari, kraj 5. stoljeća)
* Sepulkralna bazilika svetih Fortunata i Massima (u blizini vicolo dei Lammatari, možda kraj 4. stoljeća)
* Katakomba iz augustovog razdoblja na Piazza Santa Maria degli Angeli (nedavno otkriće, 2011.)
* Katakombe Santa Maria del Pianto
* Katakombe Sant'Elmo (ili Sant'Eramo ili di San Martino)

=== Ostala arheološka nalazišta ===
[[Datoteka:Mausoleo_funerario_Pianura.jpg|mini|Rimski mauzolej u Pianuri]]
[[Datoteka:Carminiello_Mannesi.JPG|mini|Domus u bivšoj crkvi Carminiello Mannesi]]

* Ostaci velike rimske vile iz 1. stoljeća prije Krista u četvrti [[Pianura]], vjerojatno izgrađene na prethodnoj građevini iz 3. – 2. stoljeća prije Krista; veliki kompleks s 20 soba, dva velika dvorišta s kolonadama, termama, kuhinjama i sobama za primanje. Vila se nalazi na antičkoj cesti koja je vodila od Neapolisa do [[Flegrejska polja|Flegrejskih polja]]. Mnoge sobe još uvijek zadržavaju opsežne dijelove podova od mozaika, uključujući onaj ''[[tablinum]]a'' koji ima bijele ''[[Kocka|tesserae]]'' s motivom meandra i središnjim ukrasom. Južno od iskopa nalazi se starija građevina od koje su sačuvani neki objekti iz srednjeg republikanskog doba. U srednjem carskom dobu istočni ambulatorij zapadnog [[peristil]]a bio je podijeljen u četiri prostorije. Ostale preinake učinjene su između 4. i 5. stoljeća nove ere. Vila je vjerojatno napuštena između 5. i 6. stoljeća. Otkriven je 2006., a iskopan 2020.&lt;ref&gt;Naples, a large Roman villa from the time of Julius Caesar discovered. Superintendence: &quot;It has no equal&quot; https://www.fanpage.it/napoli/napoli-scoperta-grande-villa-romana-dellepoca-di-giulio-cesare-soprintendenza-non-ha-uguali/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Andiamo a scoprire con il drone a pianura Napoli Villa Romana del I secolo a.C 🏺🏺🏺#seguimipernapoli |url=https://www.youtube.com/watch?v=I33GLou-YqM |via=www.youtube.com}}&lt;/ref&gt;
* Rimski [[mauzolej]] u Pianuri
* [[Lukulova vila]]

* Domus na mjestu crkve Carminiello ai Mannesi. Crkva je stradala u zračnom napadu 1943. godine, a iz ruševina su izronili masivni zidovi i temelji velike rimske građevine koja je zauzimala cijeli gradski [[Insula (gradski blok)|''otok'']]. Počevši od kasnorepublikanskog ''[[domus]]a'', na njemu je krajem 1. stoljeća nove ere izgrađena još jedna rimska građevina na dva kata. Donja etaža bila je namijenjena servisnim prostorima raspoređenim oko velike pravokutne prostorije s freskama, dok se prema jugu raspoznaje mala toplica. Na gornjoj razini poduprto svodovima i lukovima od opeke nalazi se veliki pravokutni bazen prekriven pločicama i mali bazen sa središnjom stepenastom fontanom, prekriven bijelim mramorom. Tijekom carske ere kompleks je doživio više obnova, od kojih je najvažnije postavljanje ''[[mitrej]]a'' u dvije prostorije na donjem katu: to je prepoznatljivo po ostacima štukaturnog reljefa vidljivog na stražnjem zidu boga [[Mitra (ime)|Mitre]] u čin ubijanja bika. Prema zapadu pravokutni stupovi stvaraju oslonjeni vanjski trijem.
* Rimska vila Ponticelli
* Rimska vila Scampia. Na Via Tancredi Galimberti bila je to ''[[villa rustica]]'' s poljoprivrednim imanjem.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Amante |first=Alessia |date=25. siječnja 2018. |title=La villa romana di Scampia: un tesoro da proteggere |url=https://www.lacooltura.com/2018/01/villa-romana-di-scampia-tesoro-proteggere/}}&lt;/ref&gt; Prisutnost malih termalnih kupališta ukazuje da je u njemu živio vlasnik posjeda, najvjerojatnije rimski veteran, kojemu je povjereno veliko zemljište. Izvješća lokalnih farmera govore o ostacima mozaika i komadima žbuke obojanim u plavo koji su ležali u njegovim sobama iz 1960-ih, što sugerira da je vlasnik bio bogat. Vila je renovirana možda od prvog vlasnika, s povišenjem poda za gotovo jedan metar. Možda je podizanje bilo potrebno nakon redovitih poplava. Postoje i znakovi proširenja različitih epoha. Nekada je imala veliku podzemnu cisternu koja je nažalost srušena kada se gradila cesta.
* Rimska ''[[villa rustica]]'' Cupa Marfella, Marianella. Otkriven 1980-ih i datira iz 1. stoljeća nove ere, ima pravokutni tlocrt oko središnjeg dvorišta, s nizom dnevnih i radnih soba na tri strane, dok četvrta ima granični zid. S tri strane dvorišta bio je [[peristil]]. Možda je sagrađena na ostacima već postojeće republikanske vile.&lt;ref&gt;Scampia e dintorni, spunta una villa romana da salvare http://corrieredelmezzogiorno.corriere.it/napoli/notizie/cronaca/2013/23-aprile-2013/scampia-dintorni-spunta-villa-romana-salvare-212809567732.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230606061923/https://corrieredelmezzogiorno.corriere.it/napoli/notizie/cronaca/2013/23-aprile-2013/scampia-dintorni-spunta-villa-romana-salvare-212809567732.shtml |date=6. lipnja 2023. }}&lt;/ref&gt;

* Otočić Megaride
* Monte Echia (stjenoviti vrh na kojem je izgrađen grčki polis)
* [[Akvadukt Bolla]]
* [[Bourbonski tunel|Bourbonska galerija]], kompleks tunela iskopanih u stijeni, koji datiraju iz grčkog doba kada se sedra vadila, a špilje koristile kao cisterne.
* Grčke grobnice u Eremo di Santa Maria di Pietraspaccata
* Arheološko nalazište unutar Mostra d'Oltremare
* Ostaci hrama Dioskura
* Ostaci rimskog doba u Sant'Aspreno al Porto
* Ostaci rimskog ''[[domus]]a'' i lječilišnog kompleksa u podrumu [[Palazzo Ricca, Napulj|Palazzo Ricca]] u [[Via dei Tribunali|ulici dei Tribunali]]. ''Domus'' u Banco di Napoli otkriven je 1970-ih i datira u 2. stoljeće nove ere. Gotovo je sigurno bio povezan s kompleksom pronađenim i uništenim tijekom radova u Forcelli između ulica San Nicola dei Caserti, ulica Pietro Colletta i ulica Giudecca Vecchia. Vidljiva su dva luka od opeke koji se vjerojatno otvaraju na ''[[kriptoportik]]us'', okomito na ulicu Via dei Tribunali. Vidi se dio krovnog svoda ''kriptoportikusa''. Lukovi su u ogromnoj prostoriji od opeke s [[Bačvasti svod|bačvastim]] svodom, možda povezanim s drugim servisnim područjima dalje na zapadu. Druga soba ima pod od mozaika s geometrijskim motivom. U drugoj fazi ova je prostorija preuređena u četvrtom slikarskom stilu i napravljen je mali stup u ''[[opus vittatum]]'' naslonjen na stražnji zid.&lt;ref&gt;Un tesoro sotto il Banco di Napoli, la domus romana ...https://www.espressonapoletano.it/un-tesoro-sotto-il-banco-di-napoli-la-domus-romana-di-palazzo-ricca/&lt;/ref&gt;
* Rimski ostaci u [[Klaustar|klaustru]] svetih Marcelina i Festa
* Rimski ostaci unutar [[Castel Nuovo|Maschio Angioino]]
* Arheološka istraživanja Katedrale
* Ostaci i arheološki nalazi napuljskog podzemlja (postaje Toledo, Gradska vijećnica, Sveučilište, Salvator Rosa)
* Rimske kupke u [[Agnano|Agnanu]]
* Pećina psa u [[Agnano|Agnanu]]
* Neolitske grobnice Materdei
* Ostaci Camaldolija (brončano i rimsko doba)
* Rimski mauzolej u Via Pigna
* Rimski ostaci u Pietrasanti
* Chiatamone i Stara kapela (&quot;Platamonske pećine&quot; koje se spominju već u grčko doba)
* Mauzolej La Conocchia (uništen)
* Arheološki ostaci (vjerojatno lučke strukture Parthènope) uz obalu [[Castel dell'Ovo]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Napulju| ]]</text>
      <sha1>lmtvaqbjck1wjywlvckviwurt2y7vrh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Mušćet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>745839</id>
    <revision>
      <id>7567059</id>
      <parentid>7478416</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:43:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8548" sha1="a1ej814mubirhj186k7ahsd5djc6j0t" xml:space="preserve">{{Infookvir likovni umjetnik
| ime             = 
| period          = 
| slika           = Ana Mušćet 13 42 26 059000.jpeg
| veličina        = 
| opis            = Ana Mušćet, 2022. Fotografija: Sanja Bachrach Krištofić
| rođenje         = [[1981.]]
| mjesto rođenja  = [[Metković]]
| smrt            = 
| mjesto smrti    = 
| nacionalnost    = Hrvatica
| vrsta           = {{hlist|kiparstvo|fotografija|mulitimedija}}
| praksa          = 
| djela           = 
| utjecao         = 
| utjecali        = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
}}
'''Ana Mušćet''' ([[Metković]], [[1981.]]) multimedijalna umjetnica iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bavi se skulpturom, fotografijom, instalacijom i videom. Živi i radi u [[Zagreb]]u.

== Životopis ==
Ana Mušćet je studirala [[kiparstvo]] na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]], gdje je magistirirala [[2016.]] godine u klasi profesora [[Slavomir Drinković|Slavomira Drinkovića]] s diplomom Summa Cum Laude. [[2010.]] magistrirala je na odsjecima za kroatistiku i rusistiku pri [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu. Sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama, u zemlji i inozemstvu. Jedna je od umjetnica na izložbi [[Vidljive]] (The Visible Ones) u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu]], [[2023.]] Ostvarila je brojne samostalne izložbe i projekte. Dobitnica je više nagrada i priznanja od [[2013.]] do danas.

Tijekom [[2016.]] i [[2017.]] godine za [[Hrvatska radiotelevizija|HR]] Treći program radila je kao suradnica urednice [[Ružica Šimunović|Ružice Šimunović]], na emisijama ''Kretanje točke'' i ''U vizualnom kodu''. &amp;nbsp;

Od [[2018.]] do [[2021.]] vodila je programe i projekte u kulturi, galeriju CEKAO i [[Bernardo Bernardi]] pri Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, gdje je kao članica Savjeta galerija realizirala izlagačke programe za hrvatske suvremene umjetnike i [[dizajn]]ere.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Programi {{!}} Programi javnih potreba u kulturi Grada Zagreba {{!}} GALERIJA CEKAO|url=https://www.pou.hr/programi/programi-javnih-potreba-u-kulturi-grada-zagreba/hobi/galerija-cekao|access-date=2023-08-05|website=www.pou.hr|language=hr|archive-date=8. studenoga 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241108235729/https://www.pou.hr/programi/programi-javnih-potreba-u-kulturi-grada-zagreba/hobi/galerija-cekao|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Umjetnička je suradnica pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje novi izborni predmet pod nazivom ''Narativ''. Nositelj je Marko Tadić.

Članica je Vijeća za djelatnost Centara za kulturu u Gradu Zagrebu u mandatu od [[2021.|2021]]. do 2025. godine, kao i Radne skupine za izradu Prijedloga plana razvoja kulture Grada Zagreba za razvoj kulturne strategije u razdoblju od [[2023.]] do 2030. godine.

== Radovi, izložbe i projekti (odabir) ==
[[Datoteka:Ana Mušćet, Zastave, 2016, postav izložbe Vidljive, MSU, 2023.jpeg|alt=Zastave, prostorna instalacija, 2016.|mini|230px|Diplomski rad Zastave Ane Mušćet iz 2016. godine, prostorna je instalacija koja implicira slojevito čitanje i interpretaciju, koja prati ideju pet dijelova Krležinog romana. Fotografija postava s izložbe Vidljive, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2023.]]
==== 2015. ====
Za svoj danas prepoznatljivi rad na temu [[Goli otok|Golog otoka]], ''Na promjenu zraka''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Na promjenu zraka |url=https://hulu-split.hr/izlozbe/na-promjenu-zraka/ |access-date=2023-08-05 |website=HRVATSKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA |language=hr}}&lt;/ref&gt;nagrađena je II. Nagradom za slobodu, na VII. po redu Passion for Freedom festivalu u [[London]]u,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Passion For Freedom {{!}} Art Competition|url=https://www.passionforfreedom.art/|access-date=2023-08-05|language=en-US}}&lt;/ref&gt; od strane stručnog žirija, predvođenog umjetnikom, Geryjem Hillom.

Radi iste nagrade Sveučilište je Mušćet dodijelilo Posebno priznanje za ostvarenje od međunarodne važnosti, Dies Academicus 2015. Isti rad uvršten je u program [[Europska prijestolnica kulture|Europske prijestolnice kulture, Rijeka]] 2020.

==== 2016. ====
Ana Mušćet diplomira sa svojim ključnim radom ''Zastave''. Iste godine, njezin diplomski rad nagrađen je Grad Prixom na Slavonskom biennaleu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=25. slavonski biennale: Grand Prix Ani Mušćet |url=http://www.glas-slavonije.hr/319622/5/25-slavonski-biennale-Grand-Prix-Ani-Muscet |access-date=2023-08-05 |website=Glas Slavonije |archive-date=5. kolovoza 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230805104911/http://www.glas-slavonije.hr/319622/5/25-slavonski-biennale-Grand-Prix-Ani-Muscet |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 25. Slavonski biennale donosi joj također i Nagradu publike 2017. godine. ''Zastave'' su jedan od najposuđenijih radova [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku.]]  

==== 2019. ====
U svibnju 2019. u Muzeju za modernu i suvremenu umjetnost u [[Rijeka|Rijeci]] izlaže u Velikoj dvorani Muzeja i otvara izložbu Zastave (I, II, III). Zaklada [[Adris Grupa|Adris]] nagrađuje Mušćet za izložbu u MMSU Mušćet novčanom nagradom u kategoriji ''Stvaralaštvo''.

Iste godine Mušćet, u suradnji sa scenaristicom Leonidom Kovač, realizira grafički roman i izložbu o životu i radu slikarice Naste Rojc - ''Ja borac''. Izdavač je Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-02-06 |title=Jutarnji list - STRIP O SLAVNOJ SLIKARICI NASTI ROJC Mrzila je kuhati, bila je u lažnom braku, voljela je ženu i još 1910. naslikala je svoj 'drag' autoportret |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/art/strip-o-slavnoj-slikarici-nasti-rojc-mrzila-je-kuhati-bila-je-u-laznom-braku-voljela-je-zenu-i-jos-1910-naslikala-je-svoj-drag-autoportret-8352035 |access-date=2023-08-05 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

==== 2021. ====
U zagrebačkoj Galeriji Spot predstavlja izložbu ''Horizont''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-12-09|title=Ana Mušćet: Horizont {{!}} Suvremena hrvatska fotografija|url=https://croatian-photography.com/ana-muscet-horizont/|access-date=2023-08-05|language=en}}&lt;/ref&gt; kojom tematizira krajolik obilježen traumom iz vremena [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], propitujući kako taj krajolik funkcionira danas. Ovom je radu prethodilo istraživanje koje je provela [[2019.]] uz podršku [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstva kulture i medija]] i Zaklade Kultura Nova, na području [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Jedna je od malobrojnih umjetnica/ka koji se bave temom sudbina nestalih u Domovinskom ratu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=POČETNICA LIKOVNE KRITIKE 2021: Izložba &quot;Horizont&quot; Ane Mušćet u Galeriji Spot {{!}} Kulturflux|url=https://kulturflux.com.hr/misc/pocetnica-likovne-kritike-2021-izlozba-horizont-ane-muscet-u-galeriji-spot|access-date=2023-08-05|website=kulturflux.com.hr|language=hr|archive-date=21. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521224010/https://kulturflux.com.hr/misc/pocetnica-likovne-kritike-2021-izlozba-horizont-ane-muscet-u-galeriji-spot|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 

==== 2022. ====
Za rad ''Horizont'', izložen na 57. [[Zagrebački salon|zagrebačkom salonu]] vizulanih umjetnosti, osvaja Grand Prix Salona.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Ana Mušćet osvojila Grand Prix 57. zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ana-muscet-osvojila-grand-prix-57-zagrebackog-salona-vizualnih-umjetnosti-20221116 |access-date=2023-08-05 |website=tportal.hr}}&lt;/ref&gt; Iste godine ostvaruje i samostalne izložbu ''Albedo'' u [[Galerija Matice hrvatske|Galeriji Matice Hrvatske]] u Zagrebu.

== Nagrade i priznanja (odabir) ==
Dobitnica je tri stipendije za izvrsnost, finalistica međunarodne austrijske Essl Art Award nagrade za [[2015.]] godinu, dobitnica Posebne rektorove nagrade te dvije Dekanove nagrade za uspješnost u radu. Ostvarenje od međunarodne važnosti, Dies Academicus Freedom Award - osvojena druga nagrada na VII. festivalu Passion for Freedom u [[London]]u. Grand Prix žirija, 25. Slavonski biennale, 2016. godina. 2017., nagrada publike 25. Slavonskog biennala. Nagrada za stvaralaštvo Zaklade Adris, 2019. Grand Prix 57. zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti za rad ''Horizont'', 2022.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Mušćet, Ana}}
[[Kategorija:Hrvatski likovni umjetnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Metković]]</text>
      <sha1>a1ej814mubirhj186k7ahsd5djc6j0t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Matija Cvek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>747907</id>
    <revision>
      <id>7567214</id>
      <parentid>7552722</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:05:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sk53121</username>
        <id>310591</id>
      </contributor>
      <comment>/* Singlovi */</comment>
      <origin>7567214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13921" sha1="mnyoudjrd8z8zzu7qxgs5z6mmnhubm4" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Matija Cvek
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            =
| Mjesto               = 
| Prebivalište         = [[Zagreb]]
| Žanr                 = [[pop]]
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = [[Menart]] 
| Angažman             = 
| URL                  = 
| Sadašnji članovi     = 
| Bivši članovi        = 
| nagrade              = &lt;center&gt; [[Porin (nagrada)|Porin]] [[Dobitnici Porina 2022.|2022.]]&lt;br&gt;[[Večernjakova ruža 2022.]] &lt;/center&gt;
| Značajni instrumenti = 
|Nadimak=
|Pjevački uzori=
}}
'''Matija Cvek''' ([[Zagreb]], [[9. ožujka]] [[1993.]]) [[hrvat]]ski je [[pjevač]] i tekstopisac. Proslavio se sudjelovanjem u [[HRT]]-ovoj emisiji [[A strana]]. Pažnju javnosti prvi put je privukao [[2018.]] kada je objavio svoju pjesmu &quot;Visine&quot;. Cvekov prvi studijski album „[[Izbirljivo i slučajno]]” ([[2021.]]) debitirao je na vrhu hrvatske ljestvice albuma.

Cvek je na [[Pjesma Eurovizije 2017.|Pjesmi Eurovizije 2017.]] nastupio kao prateći vokal u pjesmi [[Jacques Houdek|Jacquesa Houdeka]] &quot;[[My Friend]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://eurovoix.com/2017/04/29/croatia-jacques-houdek-reveals-three-backing-singers/ Croatia: Jacques Houdek Reveals His Three Backing Singers]eurovoix.com Preuzeto 6. rujna 2023.&lt;/ref&gt; Nakon nastupa na Pjesmi Eurovizije redovito sudjeluje na raznim festivalima.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/showbiz/matija-cvek-svjetski-glazbeni-vokal-za-hrvatske-visine-1250451 Matija Cvek - svjetski glazbeni vokal za hrvatske visine!]vecernji.hr Preuzeto 6. rujna 2023.&lt;/ref&gt; U lipnju [[2018.]], Cvek je objavio svoj debitantski singl &quot;Visine&quot;, a svoj debitantski studijski album „Izbirljivo i slučajno” je objavio 16. travnja 2021. i debitirao na vrhu hrvatske „[[Top of the Shops]]” ljestvice albuma. Početkom 2022. objavljena mu je suradnja s hrvatskom pjevačicom [[Eni Jurišić]] u pjesmi pod nazivom &quot;Trebaš li me&quot;. Pjesma je dosegla prvo mjesto na [[HR Top 40]] postavši Cvekova prva pjesma na vrhu ljestvice.&lt;ref&gt;[https://www.top-lista.hr/www/2022/02/28/hr-top-40-udruzeni-glasovi-eni-jurisic-i-matije-cveka-popeli-se-na-vrh-liste/ HR Top 40]top-lista.hr Preuzeto 6. rujna 2023.&lt;/ref&gt; Na 29. dodjeli [[Porin (nagrada)|Porin]]a Cvek je dobio dvije nagrade: nagradu za najbolji pop album i nagradu za najbolju mušku vokalnu izvedbu. Na dodjeli Cesarice 2023. Cvek je s pjesmom &quot;Trebaš li me&quot; osvojio nagradu za pjesmu godine. Pjesma je dobila dvije dodatne nagrade za Pjesmu godine na dodjeli „[[Zlatni studio 2023.|Zlatnog studija” 2023.]], odnosno „Top.HR Music Awards”. Dana, 25. lipnja 2023. Cvek je sudjelovao na [[Melodije Jadrana|Melodijama Jadrana]] 2023. s pjesmom &quot;Zalazak&quot;.

==Diskografija==
===Studijski albumi===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Naslov
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Detalji
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;1&quot;| Plasman
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3em;font-size:85%;&quot; | [[Top of the Shops|HR]]&lt;br/&gt;&lt;ref name=TOTS&gt;Najbolji plasmani u Hrvatskoj: 
* Za ''Izbirljivo i slučajno'': {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-15-tjedan-2021/|title=Lista prodaje 15. tjedan 2021. (05.04.2021. - 11.04.2021.)|date=19 April 2021 |publisher=top-lista|language=Croatian|url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210420190931/http://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-15-tjedan-2021/|archivedate=20 April 2021}}
* Za ''Vile se ovdje igraju'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-38-tjedan-2023/|title=Lista prodaje 38. tjedan 2023. (11.09.2023. - 17.09.2023.)|date=27 September 2023 |publisher=top-lista|language=Croatian|url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20230930163117/https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-38-tjedan-2023/|archivedate=30 September 2023}}
&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| ''[[Izbirljivo i slučajno]]''
|
* Izdan: 16. travnja 2021.
* Producentska kuća: [[Menart Records]]
* Formati: [[CD]], [[digital download]], [[streaming]]
|1.
|-
! scope=&quot;row&quot;| ''[[Vile se ovdje igraju]]''
|
* Izdan: 15. rujna 2023.
* Producentska kuća: Menart Records
* Formati: CD, LP, digital download, streaming
|1.
|-
|}

===Singlovi===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:12em;&quot; | Naslov
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;col&quot; | Godina
! colspan=&quot;2&quot; scope=&quot;col&quot; | Plasman
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;col&quot; | Album
|-
! style=&quot;width:3em; font-size:85%&quot; | [[HR Top 100]]
&lt;ref name=&quot;HR&quot;&gt;Najviše pozicije za HR TOP 40 (radio):
* Za  &quot;Praviš me ludim&quot;: {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-42-tjedan-2018-08-10-2018-14-10-2018/|title=HRTop40 42. tjedan 2018|date=21 October 2018 |publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|accessdate=16. travnja 2024.}} 
* Za &quot;Probudi se&quot;: {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-11-tjedan-2019-04-03-2019-10-03-2019/|title=HRTop40 11. tjedan 2019|date=17 March 2019 |publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian| accessdate=16. travnja 2024.}} 
* Za &quot;Ako nađem nekoga&quot;: {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-13-tjedan-2019-18-03-2019-24-03-2019/|title=HRTop40 13. tjedan 2019|date=31 March 2019 |publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=16. travnja 2024.}} 
* Za &quot;Drama&quot;: {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-26-tjedan-2019-17-06-2019-23-06-2019/|title=HRTop40 26. tjedan 2019|date=30 June 2019 |publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=16. travnja 2024.}} 
* Za &quot;Nasloni se&quot;: {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-09-tjedan-2020-24-02-2020-01-03-2020/|title=HRTop40 09. tjedan 2020|date=8 March 2020 |publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=16. travnja 2024.}} 
* Za &quot;Plaža&quot;: {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-28-tjedan-2020-06-07-2020-12-07-2020/|title=HR TOP 40 28. tjedan 2020|date=19 July 2020 |publisher=toplista|accessdate=16. travnja 2024. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200813032953/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-28-tjedan-2020-06-07-2020-12-07-2020/|archivedate=16. travnja 2024.}}
* Za &quot;Blizu (69)&quot;: {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-41-tjedan-2020-05-10-2020-11-10-2020/|title=HR TOP 40 41. tjedan 2020|date=18 October 2020 |publisher=toplista|accessdate=16. travnja 2024. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201025015309/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-41-tjedan-2020-05-10-2020-11-10-2020/|archivedate=25. listopada 2020.}} 
* Za &quot;Ptice&quot;: {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-07-tjedan-2021-08-02-2021-14-02-2021/|title=HR TOP 40 7. tjedan 2021|date=21 February 2021 |publisher=top-lista|accessdate=16. travnja 2024. |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210221161044/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-07-tjedan-2021-08-02-2021-14-02-2021/|archivedate=21. veljače 2021.}}
* Za &quot;Trebaš li me&quot;: {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-08-tjedan-2022-14-02-2021-20-02-2022/|title=HR TOP 40 8. tjedan 2022|date=27 February 2022 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=16. travnja 2024. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220228092744/https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-08-tjedan-2022-14-02-2021-20-02-2022/|archive-date=28. veljače 2022.}}
* Za &quot;Zar je ljubav spala na to&quot;: {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-36-tjedan-2022-29-08-2022-04-09-2022/|title=HR TOP 40 36. tjedan 2022|date=11 September 2022 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=16. travnja 2024. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220915082643/https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-36-tjedan-2022-29-08-2022-04-09-2022/|archive-date=15. rujna 2022.}}
* Za &quot;Ne moram ni ja&quot;: {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-06-tjedan-2023-30-01-2023-05-02-2023/|title=HR TOP 40 6. tjedan 2023|publisher=top-lista|language=hr|access-date=16. travnja 2024. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221110164904/https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-44-tjedan-2022-24-10-2022-30-10-2022/|archive-date=10. studenog 2022.}}
* Za &quot;Oprostija bi sve&quot;: {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-44-tjedan-2022-24-10-2022-30-10-2022/|title=HR TOP 40 44. tjedan 2022|date=6 November 2022 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=16. travnja 2024. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212151547/https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-06-tjedan-2023-30-01-2023-05-02-2023/|archive-date=12 February 2023}}
* Za &quot;Pokraj Save&quot;: {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-13-tjedan-2023-20-03-2023-26-03-2023/|title=HR TOP 40 13. tjedan 2023|date=2 April 2023 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=16. travnja 2024.|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230402131834/https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-13-tjedan-2023-20-03-2023-26-03-2023/|archive-date=2. travnja 2023.}}
* Za &quot;Nudim ti se&quot;: {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-20-sijecnja-2025/|title=HR TOP 100 20. siječnja 2025|date=20 January 2025|publisher=top-lista|language=hr|access-date=27. travnja 2025.|url-status=live}}
* Za &quot;Moje&quot;: {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-24-ozujka-2025/|title=HR TOP 100 24. ožujka 2025.|date=24 March 2025|publisher=top-lista|language=hr|access-date=27. travnja 2025.|url-status=live}}
* Za &quot;Pristajem&quot;: {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-16-lipnja-2025/ |title=HR TOP 100 16. lipnja 2025.}}
* Za &quot;Nisam taj&quot;: {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-8-lipnja-2026/ |title=HR TOP 100 8. lipnja 2026.}}
* Za &quot;Dvoje mladih&quot;: {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-20-srpnja-2026/ |title=HR TOP 100 20. srpnja 2026.}}
&lt;/ref&gt; 
! style=&quot;width:3em; font-size:85%&quot; | [[ Croatia Songs|HR Billboard]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;CROsongs&quot;&gt;Najbolje pozicije za Croatia Songs (Billboard):
* Za &quot;Trebaš li me&quot;: {{Cite magazine|date=22. veljače 2022.|title=Croatia Songs (Week of February 26, 2022)|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2022-02-26/|access-date=16. travnja 2024.|magazine=Billboard|language=en-US|url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102036/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2022-02-26/|archive-date=23. veljače 2022.}}
* Za &quot;[[Pola sunca]]&quot;: {{Cite magazine|date=17. listopada 2023.|title=Croatia Songs (Week of October 21, 2023)|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2023-10-21/|access-date=16. travnja 2024.|magazine=Billboard|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Noćas donijet ću gitaru&quot; 
| rowspan=&quot;1&quot;| 2014. 
| – 
!scope rowspan=&quot;11&quot;|{{Efn|name=&quot;launchbillb&quot;|Billboardova ljestvica [[Croatia Songs]] pokrenuta je 15. veljače 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Billboard objavio top listu za Hrvatsku|trans-title=Billboard Published a New Chart for Croatia|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/billboard-objavio-top-listu-za-hrvatsku-najveci-uspjeh-postigli-matija-cvek-i-eni-jurisic-1564019|website=Večernji list|language=hr|date=16 February 2022|access-date=15 August 2024|archive-date=10 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230410183509/https://www.vecernji.hr/showbiz/billboard-objavio-top-listu-za-hrvatsku-najveci-uspjeh-postigli-matija-cvek-i-eni-jurisic-1564019|url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
| rowspan=&quot;2&quot;|''Singl''
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Potraži me u jeseni&quot; 
| rowspan=&quot;1&quot;| 2016. 
| – 
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Visine&quot; 
| rowspan=&quot;2&quot;| 2018. 
| – 
| rowspan=&quot;3&quot;| ''Izbirljivo i slučajno''
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Praviš me ludim&quot; 
| 13.
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Probudi se&quot; 
| rowspan=&quot;3&quot;| 2019. 
| 12.
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Ako nađem nekoga&quot; 
| 12.
|''Singl''
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Drama&quot; 
| 18.
| rowspan=&quot;5&quot;| ''Izbirljivo i slučajno''
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Nasloni se&quot;&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;(s [[Matija Dedić|Matijom Dedić]])&lt;/span&gt;
| rowspan=&quot;3&quot;| 2020. 
| 14.
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Plaža&quot; 
| 7.
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Blizu (69)&quot; 
| 8.
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Ptice&quot; 
| rowspan=&quot;1&quot;| 2021.
| 4.
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Trebaš li me&quot;&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;(s [[Eni Jurišić]])&lt;/span&gt;
| rowspan=&quot;3&quot;| 2022.
| 1.
| 3.
|''Singl''
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Zar je ljubav spala na to&quot;&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;(s [[Jelena Rozga|Jelenom Rozgom]])&lt;/span&gt;
| 4.
| –
| ''[[Minut srca mog|Minut srca mog]]''
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Ne moram ni ja&quot;&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;(s The Funkensteins)&lt;/span&gt;
| 6.
| –
|''Izbirljivo i slučajno''
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Oprostija bi sve&quot;&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;(s [[Buđenje]])&lt;/span&gt;
| rowspan=&quot;4&quot;| 2023.
| 2.
| –
|''Brudet''  
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Kraj Save&quot;&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;(s The Funkensteins)&lt;/span&gt;
| 7.
| –
| rowspan=&quot;2&quot;| ''Singl''   
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Zalazak&quot;&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;(s The Funkensteins)&lt;/span&gt;
| – || –
|- 
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Pola sunca&quot;&lt;br&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;(s [[Marija Šerifović|Marijom Šerifović]])&lt;/span&gt;
| – || 3.
| ''Dolazi ljubav''
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Nudim ti se&quot;
|2024.
| 2. || —
| rowspan=&quot;5&quot;| ''Singl''
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Moje&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|2025.
| 1. || —
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Pristajem&quot; s [[Lelek (sastav)|Lelek]]
| 4. || —
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Nisam taj&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|2026.
| 4. || —
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Dvoje mladih&quot;
| 1. || —
|-
| colspan=&quot;20&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;| &quot;–&quot; označava da se pjesma nije plasirala na listu
|-
|}

==Bilješke==
{{notelist}}
== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Cvek, Matija}}
[[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]]
[[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]]
[[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]]</text>
      <sha1>mnyoudjrd8z8zzu7qxgs5z6mmnhubm4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Javier Milei</title>
    <ns>0</ns>
    <id>756055</id>
    <revision>
      <id>7567323</id>
      <parentid>6990199</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:59:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Principedimatera</username>
        <id>288274</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7567323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4109" sha1="5go7rhwq9yjlmbwf7vfj1kxxoz559w2" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
|ime= Javier Milei
|datum rođenja= [[22. listopada]] [[1970]].
|mjesto rođenja= [[Buenos Aires]], {{Z+X|ARG}}
|datum smrti= 
|mjesto smrti=
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=Mattarella Milei 2024 (cropped).jpg
|veličina=220px
|opis slike=Milei 2024. godine
|potpredsjednik= [[Victoria Villarruel]]
|potpremijer= 
|zamjenik= 
|stranka= Partido Libertario
|potpis= 
|supruga= Fátima Flórez
|položaj=predsjednik Argentine
|čin2= 
|zanimanje= [[ekonomist]] i [[političar]]
|fusnote=
|nasljednik= 
|prethodnik= [[Alberto Fernández]]
|nasljednik2= 
|prethodnik2= 
|predsjednik=
|mandat_start= [[10. prosinca]] [[2023.]]
|mandat_kraj= 
|mandat_start2=
|mandat_kraj2=
|vjera= 
}}
'''Javier Gerardo Milei''' ([[Buenos Aires]], [[22. listopada]] [[1970]].) [[Argentina|argentinski]] je [[političar]], [[ekonomist]] i [[pisac]], od 10. prosinca 2023. obavlja dužnost predsjednika Argentine. Godine 2021. Milei je izabran u argentinski Zastupnički dom, predstavljajući grad [[Buenos Aires]]. 

Mileijeva majka Alicia bila je kućanica, a njegov otac Norberto bio je vozač autobusa. Otac mu je [[Talijani|talijanskog]] podrijetla, dok mu je majka, djevojačkog prezimena Lučić [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. U rodu su s [[urugvaj]]skim TV voditeljem Rodrigom Lussichem, koji je rekao da su im [[baka]] i [[djed]] emigrirali iz [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[Argentina|Argentinu]].&lt;ref&gt;[https://www.lanacion.com.ar/espectaculos/rodrigo-lussich-sorprendio-a-todos-y-revelo-el-lazo-familiar-que-lo-une-con-javier-milei-nid20112023/ Rodrigo Lussich reveló qué lazo familiar lo une a Javier Milei y sorprendió a todos] La Nacion Preuzeto 11. prosinca 2023.&lt;/ref&gt; Izjavio je, da su ga [[roditelji]] tukli i verbalno zlostavljali pa se udaljio od njih.&lt;ref&gt;[https://english.elpais.com/international/2023-08-14/javier-milei-the-ultra-right-libertarian-and-anarcho-capitalist-who-represents-angry-argentina.html Javier Milei: The ultra-right libertarian and ‘anarcho-capitalist’ who represents angry Argentina] El Pais Preuzeto 11. prosinca 2023.&lt;/ref&gt;

Milei je predavao sveučilišne kolegije iz: [[makroekonomija|makroekonomije]], ekonomskog rasta, [[mikroekonomija|mikroekonomije]] i [[matematika|matematike]] za ekonomiste. Napisao je brojne [[knjige]] i vodio radijske emisije. Mileijeva stajališta izdvajaju ga u argentinskom političkom krajoliku te su izazvala značajnu pozornost [[javnost]]i i polarizirajuće reakcije.

Kao nacionalni zastupnik, ograničio je svoje zakonodavne aktivnosti na [[glasovanje]], fokusirajući se umjesto toga na kritiziranje onoga što on smatra argentinskom političkom elitom i njezinom sklonošću visokoj državnoj potrošnji. Milei je obećao da neće povećavati [[porez]]e i donirao je svoju plaću kroz mjesečnu [[tombola|tombolu]]. 

Pobijedio je ministra gospodarstva Sergia Massu u drugom krugu argentinskih predsjedničkih izbora [[2023]]. na platformi koja je smatrala ideološku dominaciju [[Juan Perón|peronizma]] odgovornom za još uvijek aktualnu argentinsku monetarnu krizu iz 2018. godine.

Milei je poznat po svojoj [[osobnost]]i, osebujnom osobnom [[stil]]u i snažnoj prisutnosti u [[medij]]ima. Politički je opisan kao desničarski [[Libertarijanizam|libertarijanac]] i desničarski [[populizam|populist]], te je pristaša [[Laissez faire|laissez-faire]]a, koji se posebno slaže s minarhističkim i anarhokapitalističkim načelima. Predložio je sveobuhvatnu reviziju fiskalne i strukturne politike zemlje. Podržava [[sloboda izbora|slobodu izbora]] u pogledu politike droga, oružja, prostitucije, istospolnih brakova, seksualnih preferencija i rodnog identiteta, dok se protivi [[pobačaj]]u i [[eutanazija|eutanaziji]]. U vanjskoj politici zalaže se za bliže odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], podržava [[Ukrajina|Ukrajinu]] kao odgovor na [[Rusko-ukrajinski rat|invaziju Rusije]] i udaljava Argentinu od geopolitičkih veza s [[Kina|Kinom]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Milei, Javier}}
[[Kategorija:Argentinski predsjednici]]
[[Kategorija:Ekonomisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]</text>
      <sha1>5go7rhwq9yjlmbwf7vfj1kxxoz559w2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567486</id>
      <parentid>7567323</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:55:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Principedimatera|Principedimatera]] ([[User talk:Principedimatera|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Zee21y|Zee21y]]</comment>
      <origin>6990199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4108" sha1="d9djp7dpxos675fw9fbivgi1ow8x93f" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
|ime= Javier Milei
|datum rođenja= [[22. listopada]] [[1970]].
|mjesto rođenja= [[Buenos Aires]], {{Z+X|ARG}}
|datum smrti= 
|mjesto smrti=
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=Mattarella Milei 2024 (cropped).jpg
|veličina=220px
|opis slike=Milei 2024. godine
|potpredsjednik= [[Victoria Villarruel]]
|potpremijer= 
|zamjenik= 
|stranka= Partido Libertario
|potpis= 
|supruga= Fátima Flórez
|položaj=predsjednik Argentine
|čin2= 
|zanimanje= [[ekonomist]] i [[političar]]
|fusnote=
|nasljednik= 
|prethodnik= [[Alberto Fernández]]
|nasljednik2= 
|prethodnik2= 
|predsjednik=
|mandat_start= [[10. prosinca]] [[2023.]]
|mandat_kraj= 
|mandat_start2=
|mandat_kraj2=
|vjera= 
}}
'''Javier Gerardo Milei''' ([[Buenos Aires]], [[22. listopada]] [[1970]].) [[Argentina|argentinski]] je [[političar]], [[ekonomist]] i [[pisac]], od 10. prosinca 2023. obavlja dužnost predsjednika Argentine. Godine 2021. Milei je izabran u argentinski Zastupnički dom, predstavljajući grad [[Buenos Aires]]. 

Mileijeva majka Alicia bila je kućanica, a njegov otac Norberto bio je vozač autobusa. Otac mu je [[Talijani|talijanskog]] podrijetla, dok mu je majka, djevojačkog prezimena Lucich [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. U rodu su s [[urugvaj]]skim TV voditeljem Rodrigom Lussichem, koji je rekao da su im [[baka]] i [[djed]] emigrirali iz [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[Argentina|Argentinu]].&lt;ref&gt;[https://www.lanacion.com.ar/espectaculos/rodrigo-lussich-sorprendio-a-todos-y-revelo-el-lazo-familiar-que-lo-une-con-javier-milei-nid20112023/ Rodrigo Lussich reveló qué lazo familiar lo une a Javier Milei y sorprendió a todos] La Nacion Preuzeto 11. prosinca 2023.&lt;/ref&gt; Izjavio je, da su ga [[roditelji]] tukli i verbalno zlostavljali pa se udaljio od njih.&lt;ref&gt;[https://english.elpais.com/international/2023-08-14/javier-milei-the-ultra-right-libertarian-and-anarcho-capitalist-who-represents-angry-argentina.html Javier Milei: The ultra-right libertarian and ‘anarcho-capitalist’ who represents angry Argentina] El Pais Preuzeto 11. prosinca 2023.&lt;/ref&gt;

Milei je predavao sveučilišne kolegije iz: [[makroekonomija|makroekonomije]], ekonomskog rasta, [[mikroekonomija|mikroekonomije]] i [[matematika|matematike]] za ekonomiste. Napisao je brojne [[knjige]] i vodio radijske emisije. Mileijeva stajališta izdvajaju ga u argentinskom političkom krajoliku te su izazvala značajnu pozornost [[javnost]]i i polarizirajuće reakcije.

Kao nacionalni zastupnik, ograničio je svoje zakonodavne aktivnosti na [[glasovanje]], fokusirajući se umjesto toga na kritiziranje onoga što on smatra argentinskom političkom elitom i njezinom sklonošću visokoj državnoj potrošnji. Milei je obećao da neće povećavati [[porez]]e i donirao je svoju plaću kroz mjesečnu [[tombola|tombolu]]. 

Pobijedio je ministra gospodarstva Sergia Massu u drugom krugu argentinskih predsjedničkih izbora [[2023]]. na platformi koja je smatrala ideološku dominaciju [[Juan Perón|peronizma]] odgovornom za još uvijek aktualnu argentinsku monetarnu krizu iz 2018. godine.

Milei je poznat po svojoj [[osobnost]]i, osebujnom osobnom [[stil]]u i snažnoj prisutnosti u [[medij]]ima. Politički je opisan kao desničarski [[Libertarijanizam|libertarijanac]] i desničarski [[populizam|populist]], te je pristaša [[Laissez faire|laissez-faire]]a, koji se posebno slaže s minarhističkim i anarhokapitalističkim načelima. Predložio je sveobuhvatnu reviziju fiskalne i strukturne politike zemlje. Podržava [[sloboda izbora|slobodu izbora]] u pogledu politike droga, oružja, prostitucije, istospolnih brakova, seksualnih preferencija i rodnog identiteta, dok se protivi [[pobačaj]]u i [[eutanazija|eutanaziji]]. U vanjskoj politici zalaže se za bliže odnose sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], podržava [[Ukrajina|Ukrajinu]] kao odgovor na [[Rusko-ukrajinski rat|invaziju Rusije]] i udaljava Argentinu od geopolitičkih veza s [[Kina|Kinom]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Milei, Javier}}
[[Kategorija:Argentinski predsjednici]]
[[Kategorija:Ekonomisti]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]</text>
      <sha1>d9djp7dpxos675fw9fbivgi1ow8x93f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Viculin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>762337</id>
    <revision>
      <id>7567254</id>
      <parentid>7478513</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:24:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11402" sha1="s1zpsxapuw9he0jjztncpl7m95hzbiq" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Ante Viculin
|slika           = Ante Viculin.jpeg
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = 1925.
|mjesto rođenja  = Split
|smrt            = 1976.
|mjesto smrti    = Zlarin
|zanimanje       = glumac i redatelj
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = Svadba, Branitelj po službenoj dužnosti, Oko božje, Proljetne vode
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}

'''Ante Viculin''' ([[Split ]], 1925. – [[Zlarin]], 1976.), bio je hrvatski i jugoslavenski kazališni, televizijski i filmski [[redatelj]] i [[glumac]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://obljetnica.hrt.hr/leksikon?s=a |title=Leksikon hrvatske radiootelevizije |access-date=2024-03-30}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
[[Datoteka:Zagreb, Hrvatska Mar 30, 2024 11-43-48 AM.jpeg|mini|O spisateljskom djelu Ante Viculina, Šibenski List, 1984.]]
S tek navršenih 14 godina pridružio se partizanima i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj | Narodno oslobodilačkoj borbi]] te je već tamo započeo svoju glumačku i redateljsku karijeru.,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.aquilonis.hr/36-poslovanje/usluge/475-pisci-na-mrei-irena-vrkljan |title=Irena Vrkljan o Anti Viculinu na portalu &quot;Aquilonis&quot; |access-date=2024-03-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.dokumentarni.net/2022/07/13/cempresi-rastu-nocu-ep-1-mit-o-vjecnom-povratku/ |title=Višnja Pentić Vukašinović o dokumentarnom serijalu Ante Viculina “Čempresi rastu noću” |access-date=2024-03-30}}&lt;/ref&gt; Nakon rata studira i diplomira na [[Zemaljska glumačka škola | Zemaljskoj glumačkoj školi]] u Zagrebu te nastavlja glumom i režijama u [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu | Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu]] te kasnije u Umagu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://obljetnica.hrt.hr/leksikon?s=a |title=Leksikon hrvatske radiootelevizije |access-date=2024-03-30}}&lt;/ref&gt; Na Radio televiziji Zagreb zapošljava se 1956. te u početku radi kao asistent redatelja (surađujući baš s [[ Mario Fanelli | Mariom Fanellijem]] na &quot;Eksperimentalnom programu RTZ&quot;), a već 1957. započinje karijeru samostalnog TV redatelja u Programu za djecu te u Dramskom programu. Bio je redatelj slavnog programa za djecu “Mendin program” od 1959 do 1961. Potom za redakciju programa “Mali svijet” snima prve svoje dokumentarne filmove, po kojima se proslavio, “Voda” te “Pisma s otoka”.
Također je autor serije (šest epizoda) „Porodični album” o djeci s jadranskih otoka u ruralnim i urbanim sredinama, a za dokumentarni program stvara trodjelnu poetičnu seriju o otoku Zlarinu „[[Čempresi umiru noću]]” (Radiotelevizija Zagreb, 1972. – 1974.). 
Od 1960. do 1971. režira seriju „[[Portreti i susreti]]” (60 epizoda) u saradnji s pjesnikinjom [[Irena Vrkljan | Irenom Vrkljan]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.aquilonis.hr/36-poslovanje/usluge/475-pisci-na-mrei-irena-vrkljan |title=Irena Vrkljan o Anti Viculinu na portalu &quot;Aquilonis&quot; |access-date=2024-03-30}}&lt;/ref&gt; (kasnije i s pjesnikom, književnikom i političarem [[Vlado Gotovac | Vladom Gotovcem]]) u kojoj su filmski obradili više od 70 portreta umjetnica i umjetnika ([[Miroslav Krleža]], [[Mira Stupica]], [[Bela Krleža]], [[Ljubo Babić]], [[Matija Skurjeni | Matiji Skurjenom]], [[Ivan Rabuzin]], [[Jure Kaštelan]], [[ Vesna Parun]], [[Milica Zorić Čolaković]], [[Miljenko Stančić]], [[ Ivan Rabuzin]], [[Šimе Vulas]], [[Gabrijel Stupica]], [[Branko Miljković]], [[Vladimir Nazor]], [[ Vanja Radauš]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/19975 |title=Davorin Vujčić &quot;Svjetlo iz mraka&quot; (spominje dokumentarni TV film Ante Viculina “Zagledan u dubine&quot; o Vanji Radaušu na njegovoj retrospektivi) u Kvartal, IV/1, 2007. |access-date=2024-03-30}}&lt;/ref&gt;  [[Edo Murtić]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://old.hnd.hr/hr/novine/show/46233/index.html |title=Renata Lacko u tekstu &quot;Netko na televiziji radi, netko je živi&quot; spominje dokumentarni TV film Ante Viculina “&quot;Beskonačnost boje - Edo Murtić&quot;, portal HND |access-date=2024-03-30 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  [[Cata Dujšin-Ribar]], [[ Mirko Božić]], [[Krsto Hegedušić]], [[Raul Goldoni]], [[Valerije Michieli]], [[ Vojin Bakić]], [[Ivan Goran Kovačić]] i mnogi drugi) ali, u istom timu, obrađivali su i brojne hrvatske kulturne i umjetničke fenomene (&quot;Slikarstvo 19. vijeka u Hrvatskoj&quot;, &quot;Antički spomenici Pule&quot;, &quot;Istarske freske&quot; i druge). Bio je, uz [[Branko Lentić | Branka Lentića]] jedan je od vodećih hrvatskih televizijskih dokumentarista.
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt; &quot;On je bio sve ono što mi nismo, a težili smo. I životom je svjedočio da je sjećanje drugih na druge krhko i da priču treba ispričati još dok joj ne zaprijeti zaborav: Vjeran do kraja prijateljima, obitelji, moru i svom otoku djetinjstva.&quot; '''Irena Vrkljan o Anti Viculinu ''', Sarajevske Sveske, Broj 06/07, 03/09/04&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.sveske.ba/en/content/pisanje-kao-odbacivanje-bremena |title=Julijana Matanović u razgovor s Irenom Vrkljan &quot;Pisanje kao odbacivanje vremena&quot; Sarajevske Sveske, Broj 06/07, 03/09/04 |access-date=2024-03-30}}&lt;/ref&gt;&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt; 

[[Datoteka:Voda Zlarin.jpeg|mini|&quot;Voda-Zlarin&quot;, red. Ante Viculin, RTZ 1975]]

== Djela (izbor) ==
* &quot;[[Zeko, Zriko i janje]]&quot; (TV opera) - skladatelj Branko Mihaljević, red. A. Viculin, RTZ [[1958.]]
* &quot;[[Svadba (TV drama)]]&quot; - scenarij [[Ivo Štivičić]] po istoimenom romanu [[Mihajlo Lalić | Mihaila Lalića]], red. A. Viculin, RTZ [[1959.]]
* &quot;[[Oko božje (TV drama)]]&quot; - scenarij [[Ivo Štivičić]] po istoimenoj pripovjedci [[Ranko Marinković | Ranka Marinkovića]], red. A. Viculin, RTZ, [[1960.]]
* &quot;[[Branitelj po službenoj dužnosti (TV drama)]]&quot; - scenarij [[John Mortimer]], red. A Viculin, RTZ [[1961.]]
* &quot;Nepoznati zapisi iz NOB&quot;, filmska reportaža, scenarij: [[Irena Vrkljan]], red. Ante Viculin, RTZ, [[1961.]]
* &quot;Likovna akademija u Zagrebu&quot;, iz seriala [[Portreti i susreti]], scenarij: [[Irena Vrkljan]], red. Ante Viculin, RTZ, [[1962.]]
* &quot;[[Proljetne vode (tv drama)&quot;]] - scenarij Tinko Globočnik po pripovjedci [[ Ivan Turgenjev | Ivana Turgenjeva]], red. A. Viculin, RTZ [[1962.]]
* &quot;Drveni brodovi&quot;, filmska reportaža, scenario [[Joakim Marušić]], red. Ante Viculin, snimatelj: [[Žarko Tobdžić]], RTZ, [[1964.]]
* &quot;Zaustavljeni hod kamena&quot;, iz seriala [[Portreti i susreti]], scenario [[Joakim Marušić]], red. Ante Viculin, RTZ, [[1965.]]
* &quot;[[Karneval u Crikvenici]]&quot; iz serijala &quot;[[Porodični album]]&quot;; sudjeluju: [[Jagoda Antunac]], [[Ivo Kadić]], [[Marina Viculin]],  RTZ, [[1969.]]
* &quot;[[Pravo na igru]]&quot; – iz serijala &quot;[[Porodični album]]&quot;; sudjeluju: [[Marina Viculin]] i prijateljice, RTZ, [[1969.]]
* &quot;[[Marina u plavom]]&quot; – iz serijala &quot;[[Porodični album]]&quot;,  RTZ, [[1969.]]
* &quot;[[More na dlanu]]&quot; – iz serijala &quot;[[Porodični album]]&quot;, RTZ, [[1969.]]
* &quot;[[Kad je sunce u zenitu]]&quot; – iz serijala &quot;[[Porodični album]]&quot;, RTZ, [[1970.]]
* &quot;[[Kraljevstvo kraj mora]]&quot; – iz serijala &quot;[[Porodični album]]&quot;, RTZ, [[1970.]]

==Zanimljivosti==
Godine 2015. pokrenut je na [[Hrvatska radiotelevizija |HRT-u]] Projekt Rekonstrukcija kultne dokumentarne serije Irene Vrkljan i Ante Viculina, ”[[Portreti i susreti]]” pod vođstvom stručnjakinje za filmsku i TV baštinu te scenaristice [[Tajana Prpić | Tajane Prpić]] u suradnji s TV urednikom, redateljem, scenaristom i montažerom [[Leon Rizmaul | Leonom Rizmaulom]], televizijskim profesionalcem koji se bavi povijesnom, arhivskom, filmskom i televizijskom građom i u svakodnevnom poslu na HRT-u kao urednik [[ TV kalendar|TV kalendara]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.zgkult.eu/2018/11/28/analogni-ljudi-u-digitalno-doba/ |title=Opis projekta rekonstrukcije TV serijala &quot;Portreti i susreti&quot; na portalu zgkult |access-date=2024-04-07}}&lt;/ref&gt;
Taj izazovan i složen posao trajao je tri godine i predstavljen u [[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu | Muzeju suvremene umjetnosti]] u Zagrebu 26.studenog [[2018.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/portreti-i-susreti-novo-ruho-kultne-emisije-o-kulturi-koju-nikad-nisu-propustali-svi-koji-su-tada-posjedovali-televizor/8098124/ |title=O rekonstrukciji kultne TV serije piše u Jutarnjem listu filmski kritičar Nenad Polimac |access-date=2024-04-07}}&lt;/ref&gt;

Realizaciji projekta su doprinijeli i glumac [[Sreten Mokrović]] te suradnici Vlatka Glasnović, glazbena urednica, Vesna Klarić, istraživačica i Lana Bubenik, stručnjakinja za fotografiju.
Na projektu rekonstrukcije je od samog početka sudjelovala i autorica serijala &quot;Portreti i susreti&quot; pjesnikinja, književnica i spisateljica [[Irena Vrkljan]].
O projektu, suradnji s Irenom Vrkljan te njegovom rezultatu,  Leon Rizmaul i Tajana Prpić snimili su i kratki dokumentarni film &quot;Irenino ogledalo&quot; ([[2016.]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova/irenino-ogledalo |title=Film &quot;Irenino ogledalo&quot; u katalogu hrvatskih filmova HAVC-a |access-date=2024-04-07}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.liburniafilmfestival.com/Arhiva/14.-LFF/Filmovi/Irenino-ogledalo |title=Katalog 14. festivala dokumentarnog filma Liburnija u Opatiji, 2016. godine |access-date=2024-04-07}}&lt;/ref&gt;
Ovaj vrijedan projekt rekonstrukcije televizijske baštine hrvatske televizije dobio je [[2015.]] godine nagradu na Svjetskoj konferenciji audiovizualnih arhiva u organizaciji FIAT-a/IFTA-e u Beču.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.glas-slavonije.hr/383292/12/Povijesni-dan-za-arhiviste |title=O predstavljanju projekta u MSU u Zagrebu te o nagradi projektu |access-date=2024-04-07 |archive-date=7. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240407141243/https://www.glas-slavonije.hr/383292/12/Povijesni-dan-za-arhiviste |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Nagrade==
Godine 2022. Turistička zajednica otoka Zlarina dodijelila mu je posthumno plaketu za izuzetna postignuća na području filma i televizije na temu Zlarina.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://m.sibenik.in/clanci/u-kuci-sare-svecano-proglaseni-laureati-zasluzni-za-100-godina-zlarinskog-turizma/159544.html |title=Nagrada za izuzetna postignića na području filma i televizije na temu otoka Zlarina, portal ŠibenikIN |access-date=2024-03-30 |archive-date=31. ožujka 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240331174839/https://m.sibenik.in/clanci/u-kuci-sare-svecano-proglaseni-laureati-zasluzni-za-100-godina-zlarinskog-turizma/159544.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tz-zlarin.hr/wp-content/uploads/2022/08/2022.17.08.-Laureati-100-g-turizma.pdf |title=Nagrada za izuzetna postignića na području filma i televizije na temu otoka Zlarina, portal TZ Zlarin |access-date=2024-03-30}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==
*{{imdb ime|id=2847810|ime=Ante Viculin}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Viculin, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski redatelji]]
[[Kategorija:Hrvatska televizija]]
[[Kategorija:Zaposlenici HRT-a]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>s1zpsxapuw9he0jjztncpl7m95hzbiq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekspedicija promatranja Venerinog prijelaza na otoku Campbell 1874.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>763127</id>
    <revision>
      <id>7567350</id>
      <parentid>7317898</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>premješteno iz [[Category:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]] u [[Category:Astronomski prijelazi]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]]</comment>
      <origin>7567350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7805" sha1="ebtojszl6o3cb1guausk3v6conxameq" xml:space="preserve">'''Ekspedicija promatranja Venerinog prijelaza na otoku Campbell 1874.''' bila je astronomska ekspedicija francuskih znanstvenika za promatranje [[Venerin prijelaz|tranzita Venere]] 9. prosinca 1874. na [[Subantarktički|subantarktičkom]] [[Campbell (otok)|otoku Campbell]] u [[Južni ocean|Južnom oceanu]] oko 600 km južno od [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Bila je to jedna od nekoliko takvih znanstvenih ekspedicija iz raznih zemalja koje su poslane diljem svijeta da promatraju rijedak astronomski događaj.

== Priprema ==
[[Datoteka:Campbell_Island_TOV_expedition_2.JPG|desno|mini|300px|Baza ekspedicije na otoku Campbell, 1874.]]
Ekspedicija je provedena pod pokroviteljstvom [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]] koja je osnovala odbor za planiranje operacije. Godinu dana prije planiranog tranzita, francuska pomorska fregata FRWS ''Vire'', bazirana u [[Nouméa|Nouméi]] ([[Nova Kaledonija]]) i kojom je zapovijedao kapetan J. Jacquemart, posjetila je otok od 28. studenog do 25. prosinca 1873. godine. Časnici i posada broda temeljito su pregledali obalu i postavili platformu za astronomsku opremu na rtu između Camp Covea i Garden Covea u Perseverance Harbouru i očistili put do plaže. Zasadili su i vrt s krumpirom, kupusom i drugim povrćem.&lt;ref name=&quot;Kerr&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Kerr, Ian S. |title=Campbell Island: A History |year=1976 |publisher=A.H. &amp; A.W. Reed |isbn=0589009591 |location=Wellington |pages=38–41, 156–159}}&lt;/ref&gt;

Vođa glavne ekspedicije bio je A. Bouquet de la Grye, mornarički [[Hidrografija|hidrograf]], uz pomoć hidrografa P. Hatta i mornaričkog časnika Th. Courrejolles koji je bio zadužen za fotografsku opremu. Četvrti znanstvenik bio je [[Prirodoslovlje|prirodoslovac]] i liječnik ekspedicije [[Henri Filhol]]. Pratilo ih je pomoćno osoblje koje je uključivalo tehničare, stolare i mehaničare. Ekspedicija je krenula iz [[Marseille]]a u lipnju 1874. Stigli su do Sydneya 21. kolovoza i pridružili se ''Vireu'' koji je donio opremu iz Noumée. Napustili su Sydney 2. rujna i stigli na otok Campbell 9. rujna.&lt;ref name=&quot;Kerr&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Kerr, Ian S. |title=Campbell Island: A History |year=1976 |publisher=A.H. &amp; A.W. Reed |isbn=0589009591 |location=Wellington |pages=38–41, 156–159}}&lt;/ref&gt;

== Otok Campbell ==
{{slika s oznakom|float=right
|slika   = Campbell_Island_map.png
|širina  = 450
|x       = 0.52
|y       = 0.525
|tekst   = [[slika:Red circle 50%.svg|12px]] Venus Bay&lt;!-- tekst ↓ ↑ → ← ↖ ↗ ↘ ↙ ↲ ↳ ↴ ↵ --&gt;
|boja    = red&lt;!-- boja teksta: black, white... --&gt;
}}
[[Datoteka:Campbell_Island_TOV_expedition_1.JPG|desno|mini|300px|Zvjezdarnica koju je izgradila ekspedicija na otoku Campbell, 1874.]]
Nakon što su nakratko provjerili North East Harbor i odbacili ga kao mjesto za svoj rad, nastavili su do [[Luka ustrajnosti|Perseverance Harbora]] i Garden Covea. Tamo su, uvidjevši da nema dovoljno mjesta za njihovo logorovanje i opremu te da u povrtnjaku nije preživjelo ništa osim nekoliko kupusa, umjesto toga postavili kamp u zaljevu [[Venus Bay (Novi Zeland)|Venus Bay]].&lt;ref name=&quot;Kerr&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Kerr, Ian S. |title=Campbell Island: A History |year=1976 |publisher=A.H. &amp; A.W. Reed |isbn=0589009591 |location=Wellington |pages=38–41, 156–159}}&lt;/ref&gt;

U rujnu su bili zauzeti istovarom ''Vire'', podizanjem nekoliko montažnih objekata i izgradnjom 20-metarskog kameni mol. Izgrađeni su torovi za ovce i svinje koje su donijeli kao hranu. Dana 22. rujna jedan od tehničara, Paul Duris, umro je od [[Trbušni tifus|trbušnog tifusa]] i pokopan je na mjestu nasuprot Venus Bayu. Tabor je bio spreman za useljavanje 1. listopada. Od sredine listopada do sredine studenog ''Vire'' je bio odsutan, a članovi ekspedicije vrijeme su ispunili testiranjem svoje opreme i popravkom one koja je bila oštećena na isplovljavanju. Filhol je skupljao prirodoslovne uzorke i promatrao divlje životinje. Vrijeme nije bilo od pomoći; ekspedicija je pretrpjela niz oluja koje su oštetile zgrade.&lt;ref name=&quot;Kerr&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Kerr, Ian S. |title=Campbell Island: A History |year=1976 |publisher=A.H. &amp; A.W. Reed |isbn=0589009591 |location=Wellington |pages=38–41, 156–159}}&lt;/ref&gt;

Dana 9. prosinca nebo je bilo oblačno, iako se približavalo vrijeme tranzita Sunce se nakratko pojavilo dajući promatračima pogled na Veneru naspram [[sunčeva korona|Sunčeve korone]] – pogled zaklonjen oblacima u trenutku prvog kontakta. Također su imali 22 sekunda slobodnog pogleda na kraju tranzita između trećeg i četvrtog kontakta kada je Venera bila napola izvan Sunčevog diska. Nisu bila moguća nikakva korisna mjerenja.&lt;ref name=&quot;Kerr&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Kerr, Ian S. |title=Campbell Island: A History |year=1976 |publisher=A.H. &amp; A.W. Reed |isbn=0589009591 |location=Wellington |pages=38–41, 156–159}}&lt;/ref&gt;

Ekspediciji je trebalo tri tjedna da razmontira svoj kamp i utovari brod. Otputovali su 28. prosinca. Iako su promatranja i mjerenja tranzita bili neuspješni, Filhol je objavio sveobuhvatan izvještaj o svom istraživanju prirodne povijesti otoka, dok je karta koju su izradili mornarički časnici kasnije poslužila kao osnova za karte otoka i karte Britanskog admiraliteta za nekoliko desetljeća. Ekspedicija je imenovala mnoga zemljopisna obilježja po vlastitom osoblju i članovima tranzitnog odbora u Parizu, kao i po drugim objektima povezanim s ekspedicijom, uključujući:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Tobin, William |title=The French Expedition to Campbell Island in 1874 |url=http://www.transitofvenus.co.nz/astronomy/french_exp_1874.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525212457/http://www.transitofvenus.co.nz/astronomy/french_exp_1874.html |archive-date=25. svibnja 2010. |website=Transit of Venus website |quote=Adapted from I.S. Kerr -&quot;Campbell Island: A History&quot; (A.H. &amp; A.W. Reed, Wellington, 1976)}}&lt;/ref&gt;

{{stupci|4|
* Courrejolles Point
* De la Vire Point
* Filhol Peak
* Garden Cove
* [[Jacquemart (otok)|Jacquemart]]
* Mount Azimuth
* Mount Dumas
* Mount Faye
* [[Mount Fizeau]]
* Mount Paris
* Puiseux Peak
* [[Venus Bay (Novi Zeland)|Venus Bay]]
* Yvon Villarceau Peak
}}

== Ostale ekspedicije ==
Ekspedicija na otok Campbell bila je jedna od šest francuskih ekspedicija koje su poslane da promatraju tranzit 1874. godine. Druga dva mjesta na južnoj hemisferi bila su [[Saint-Paul (Indijski ocean)|otok Saint Paul]] u Indijskom oceanu i Nouméa u [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]], dok su na sjevernoj polutci francuski astronomi posjetili [[Nagasaki]] u Japanu, [[Peking]] u Kini i [[Ho Ši Min (grad)|Saigon]] u Vijetnamu. Ostale zemlje koje su poslale slične ekspedicije bile su Nizozemska, Velika Britanija, Njemačka i Sjedinjene Države.&lt;ref name=&quot;nao&quot;&gt;{{Citiranje weba |date=3. svibnja 2011. |title=1874 December 9th Transit of Venus |url=http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/V_1874/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170125030035/http://astro.ukho.gov.uk/nao/transit/V_1874/index.html |archive-date=25. siječnja 2017. |access-date=1. lipnja 2012. |website=Transits of Venus: 1000AD–2700AD |publisher=HM Nautical Almanac Office}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mo&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Transit of Venus |url=http://www.melbourneobservatory.com/19thCentury.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120427103743/http://www.melbourneobservatory.com/19thCentury.htm |archive-date=27. travnja 2012. |access-date=4. studenoga 2010. |publisher=Melbourne Observatory}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Povijest astronomije]]
[[Kategorija:Venera]]
[[Kategorija:Povijest Novog Zelanda]]
[[Kategorija:Povijest Francuske]]
[[Kategorija:Astronomija u Francuskoj]]
[[Kategorija:Astronomski prijelazi]]</text>
      <sha1>ebtojszl6o3cb1guausk3v6conxameq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aymeric Laporte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>766005</id>
    <revision>
      <id>7567426</id>
      <parentid>7561205</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:34:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7315" sha1="t0nttx8q9vc4btbjy32qqahtmib4zq6" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}
{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Aymeric Laporte
| slika                            = [[Datoteka:Aymeric_Laporte_France_v_Spain_7.24.26-033_(cropped).jpg|250px]]
| opis slike                       = Laporte na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] 
| država                           = {{Z+X|ŠPA}}
| puno ime                         = Aymeric Jean Louis Gerard Alphonse Laporte
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[27. svibnja]] [[1994.]]
| mjesto rođenja                   = [[Agen]]
| država rođenja                   = [[Francuska]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 189 cm
| trenutačni klub                  = [[Athletic Bilbao]]
| broj u klubu                     = 14
| pozicija                         = [[Branič (nogomet)|središnji branič]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = [[2000.]] – [[2009.]] &lt;br&gt;[[2009.]] – [[2010.]]&lt;br&gt;[[2010.]] – [[2011.]]
| juniorski klubovi                = [[SU Agen Football|SU Agen]]&lt;br&gt;[[Aviron Bayonnais FC|Bayonne]]&lt;br&gt;[[Athletic Bilbao]]
| godina                           = [[2011.]] – [[2012.]]&lt;br&gt;[[2012.]]&lt;br&gt;[[2012.]] – [[2018.]]&lt;br&gt;[[2018.]] – [[2023.]]&lt;br&gt; [[2023.]] – [[2025.]]&lt;br&gt; [[2025.]] – ''danas'' 
| profesionalni klubovi            = [[CD Basconia]]&lt;br&gt;[[Athletic Bilbao B]]&lt;br&gt;[[Athletic Bilbao]]&lt;br&gt;[[Manchester City]]&lt;br&gt;[[Al Nassr FC|Al Nassr]]&lt;br&gt;[[Athletic Bilbao]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt;{{0}}161 {{0}}{{0}}{{0}}(7)&lt;br&gt;{{0}}121 {{0}}{{0}}{{0}}(8)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(8)&lt;br&gt;{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2011.]] – [[2012.]] &lt;br&gt; [[2011.]] – [[2012.]] &lt;br&gt; [[2012.]] – [[2013.]] &lt;br&gt; [[2013.]] – [[2016.]] &lt;br&gt; [[2021.]] – ''danas'' 
| reprezentacija                   = {{NogRep|FRA|do=17}}&lt;br&gt;{{NogRep|FRA|do=18}}&lt;br&gt;{{NogRep|FRA|do=19}}&lt;br&gt;{{NogRep|FRA|do=21}}&lt;br&gt;{{NogRep|ŠPA}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(2)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo do 19 godina}}
{{Medalje zlato|Litva 2013.|{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 19 godina|Francuska do 19]]}}{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|Italija 2021.]]|{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]}}
{{Medalje zlato|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]}}{{Medalja|Natjecanje|Europsko prvenstvo}}
{{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Njemačka 2024.]]|{{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]}}
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 22. kolovoza 2025.
}} 
'''Aymeric Jean Louis Gerard Alphonse Laporte''' ([[Agen]], [[Francuska]], [[27. svibnja]] [[1994]].) [[Španjolci|španjolsko]]-[[francuska|francuski]] je [[nogometaš]]. Igra na poziciji središnjega braniča za [[Španjolska|španjolski]] [[Athletic Bilbao]]. Bio je francuski mladi reprezentativac. Od lipnja 2021. godine igra za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]].

== Klupska karijera ==
Aymeric Laporte, čiji su [[djed]] i [[baka]] [[Baski]],&lt;ref&gt;[https://eldesmarque.com/bizkaia/athletic-club/noticias/36668-laporte-tengo-sangre-vasca-por-parte-de-mis-bisabuelos Laporte: “Tengo sangre vasca por parte de mis bisabuelos”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171029012535/http://bizkaia.eldesmarque.com/athletic-club/noticias/36668-laporte-tengo-sangre-vasca-por-parte-de-mis-bisabuelos |date=29. listopada 2017. }} eldesmarque.com Preuzeto 8. lipnja 2024.&lt;/ref&gt; rođen je u [[Agen]]u u jugozapadnoj Francuskoj. Igrao je u lokalnom klubu [[SU Agen Football|SU Agen]] od svoje 6. do 15. godine. Nakon samo jedne sezone u klubu [[Aviron Bayonnais FC|Bayonne]], preselio se u omladinsku akademiju [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] te je igrao za Athelticov filijalni klub [[CD Basconia]] i [[Athletic Bilbao B|Athelticovu B momčadi]]. Za seniorsku momčad Atheltica debitirao je u utakmici skupine [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] protiv [[izrael]]skog kluba [[Hapoel Ironi Kiryat Shmona F.C.|Hapoel Ironi Kiryat Shmona]]. Njegov debi u [[La Liga|La Ligi]] uslijedio je 9. prosinca 2012. kada je [[Celta Vigo]] izgubila 1:0. 

Laporte je također igrao pod novim trenerom [[Ernesto Valverde|Ernestom Valverdeom]], ponekad čak i kao lijevi bek.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20150402170407/http://www.ligabbva.es/3228_athletic-de-bilbao/2160744_valverde-prueba-a-laporte-de-lateral-y-saborit-de-interior.html Valverde prueba a Laporte de lateral y Saborit de interior] ligabbva.es Preuzeto 8. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;

Krajem siječnja 2018. Laporte je prešao u [[Manchester City]] za 70 milijuna eura. S Manchester Cityjem pet puta je osvojio [[FA Premier liga|Premier ligu]].

Dana 24. kolovoza 2023. Laporte je prešao u [[Saudijska Arabija|saudijski]] klub [[Al Nassr FC]] s kojim je potpisao ugovor do 30. lipnja 2026. godine.

Dana 11. rujna 2025., Laporte se vratio u svoj matični klub, Athletic Bilbao.&lt;ref&gt;[https://www.athletic-club.eus/en/news/2025/09/11/aymeric-laporte-rejoins-athletic-club/ Aymeric Laporte rejoins Athletic Club] athletic-club.eus Preuzeto 12. rujna 2025.&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Laporte je igrao za selekcije Francuske do 17, 18 i 19 godina prije nego što je zaigrao za francusku reprezentaciju do 21 godine 13. kolovoza 2013. u remiju bez golova protiv Njemačke u [[Freiburg]]u, kada je u 84. minuti ušao kao zamjena umjesto Valentina Eysserica. 

Dobio je španjolsko državljanstvo u svibnju 2021. i od tada ima pravo igranja za [[španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]].&lt;ref&gt;[https://www.kicker.de/laporte-spielt-die-em-wohl-fuer-spanien-804575/artikel Laporte spielt die EM wohl für Spanien] kicker.de Preuzeto 8. lipnja 2024.&lt;/ref&gt; U lipnju 2021. debitirao je za selekciju u prijateljskoj utakmici protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]]. Uvršten je u španjolsku reprezentaciju za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Sastav Španjolska 2020. EP}}
{{Sastav Španjolska 2022 SP}}
{{Sastav Španjolska 2024. EP}}
{{Sastav Španjolska 2026 SP}}

{{GLAVNIRASPORED:Laporte, Aymeric}}
[[Kategorija:Španjolski nogometaši]]
[[Kategorija:Baskijski nogometaši]]
[[Kategorija:Francuski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Athletic Bilbaoa]]
[[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]</text>
      <sha1>t0nttx8q9vc4btbjy32qqahtmib4zq6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Domaća televizijska produkcija na Novoj TV</title>
    <ns>10</ns>
    <id>766863</id>
    <revision>
      <id>7567177</id>
      <parentid>7417725</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:26:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <origin>7567177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3382" sha1="gnlduaev0thot87zjixbzserir28ece" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Domaća televizijska produkcija na Novoj TV
| naslov = Domaća televizijska produkcija na [[Nova TV|Novoj TV]]
| slika-lijevo = [[Datoteka:Nova TV Croatia logo.png|100px]]
| stanje = collapsed

| grupa1 = Igrane serije
| popis1 = {{Navigacija podgrupa

| grupa1 = dramske&lt;br&gt;i telenovele
| popis1 = ''[[Zakon ljubavi]]'' (2008.) • ''[[Najbolje godine (televizijska serija)|Najbolje godine]]'' (2009.) • ''[[Larin izbor]]'' (2011.) • ''[[Pod sretnom zvijezdom (telenovela)|Pod sretnom zvijezdom]]'' (2011.) • ''[[Stella (televizijska serija)|Stella]]'' (2013.) • ''[[Zora dubrovačka]]'' (2013.) • ''[[Kud puklo da puklo (televizijska serija)|Kud puklo da puklo]]'' (2014.) • ''[[Zlatni dvori (televizijska serija)|Zlatni dvori]]'' (2016.) • ''[[Čista ljubav (televizijska serija)|Čista ljubav]]'' (2017.) • ''[[Na granici (televizijska serija)|Na granici]]'' (2018.) • ''[[Drugo ime ljubavi (televizijska serija)|Drugo ime ljubavi]]'' (2019.) • ''[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]]'' (2020.) • ''[[Bogu iza nogu (televizijska serija)|Bogu iza nogu]]'' (2021.) • ''[[Kumovi (televizijska serija)|Kumovi]]'' (2022.) • ''[[U dobru i zlu (telenovela)|U dobru i u zlu]]'' (2024.) • ''[[Slučajna obitelj (televizijska serija)|Slučajna obitelj]]'' (2026.)

| grupa2 = humoristične
| popis2 = ''[[Naša mala klinika]]'' (2004.) • ''[[Bumerang (televizijska serija)|Bumerang]]'' (2005.) • ''[[Cimmer fraj]]'' (2006.) • ''[[Večernja škola |Večernja škola - EU]]'' (2007.) • ''[[Zauvijek susjedi]]'' (2007.) • ''[[Bračne vode (hrvatska inačica)|Bračne vode]]'' (2008.) • ''[[Periferija city]]'' (2009) • ''[[Ah, taj Ivo!]]'' (2012.) • ''[[Samo ti pričaj (televizijska serija)|Samo ti pričaj]]'' (2015.) • ''[[Kad susjedi polude (televizijska serija)|Kad susjedi polude]]'' (2018.)
}}

| grupa2 = ''Reality'' emisije
| popis2 = {{Navigacija podgrupa

| grupa1 = natjecateljske
| popis1 = ''[[Story SuperNova]]'' (2003.) • ''[[Story SuperNova Music Talent]]'' (2003.) • ''[[Hrvatski Idol]]'' (2004.) • ''[[Farma (Hrvatska)|Farma]]'' (2008.) • ''[[Supertalent]]'' (2009.) • ''[[Tvoje lice zvuči poznato]]'' (2014.) • ''[[Ples sa zvijezdama]]'' (2019.) • ''[[Survivor Hrvatska|Survivor]]'' (2022.)

| grupa2 = kulinarske
| popis2 = ''[[MasterChef Hrvatska]]'' (2011.) • ''[[Riba na torti]]'' (2023.)

| grupa3 = ''dating''
| popis3 = ''[[Ženim sina?]]'' (2018.) • ''[[Ljepotice i genijalci]]'' (2019.)

| grupa4 = zabavne
| popis4 = 
}}
| grupa3 = ''Game show'' emisije
| popis3 = ''[[Jackpot]]'' (2003.) • ''[[Ne zaboravi stihove]]'' (2008.) • ''[[Pazi, zid!]]'' (2008.) • ''[[Trenutak istine]]'' (2008.) • ''[[Joker (kviz)|Joker]]'' (2024.) • ''[[Tko to tamo pjeva?]]'' (2024.)

| grupa4 = ''Talk show'' emisije
| popis4 = 

| grupa5 = ''Lifestyle'' emisije
| popis5 = ''[[Red Carpet]]'' • (2003.) ''[[IN magazin]]'' (2009.)

| grupa6 = Dokumentarne i &lt;br&gt; edukativne emisije
| popis6 = ''[[Istraga (kriminalistički magazin)|Istraga]]'' (2005.) • ''[[Provjereno]]'' (2007.) 

| grupa7 = Informativne emisije
| popis7 = ''[[Dnevnik Nove TV]]'' (2005.) 

| grupa8 = Glazbene emisije
| popis8 = ''[[Nad lipom 35]]'' (2006.)

}}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Skupni televizijski predlošci]]
[[Kategorija: Hrvatski predlošci]]
[[Kategorija: Nova TV]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gnlduaev0thot87zjixbzserir28ece</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filip I., grof Auvergnea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>767340</id>
    <revision>
      <id>7567407</id>
      <parentid>7002208</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:49:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Francuski grofovi|Francuski grofovi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Grofovi Auvergnea|Grofovi Auvergnea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1210" sha1="qtyazd1hf7tnjneatx36eia2xxry2vc" xml:space="preserve">'''Filip Burgundski''' (10. studenog 1323. — 10. kolovoza 1346.) bio je francuski plemić koji je bio grof [[Auvergne|Auvergnea]] i [[Boulogne-sur-Mer|Boulognea]] kao '''Filip I.''' Svoj položaj grofa Filip je imao ''[[iure uxoris]]''.

Filipovi su roditelji bili [[Odo IV., burgundski vojvoda]] i [[Ivana III., burgundska grofica]], kći francuskog [[Filip V., kralj Francuske|kralja]]. Oko 1338., Filip se oženio [[Ivana I., grofica Auvergnea|Ivanom I., groficom Auvergnea]]. Ivanin i Filipov sin bio je [[Filip I., burgundski vojvoda]].

== Izvori ==
*{{cite book | last=Cox | first=Eugene L. | title=The Green Count of Savoy | url=https://archive.org/details/greencountofsavo0000coxe | url-access=registration | location=Princeton, New Jersey | publisher=Princeton University Press | year=1967 | lccn=67-11030 }}
*{{cite book |first=Jean |last=Le Bel |title=The True Chronicles of Jean Le Bel, 1290-1360 |translator-first=Nigel |translator-last=Bryant |publisher=Boydell &amp; Brewer |year=2011 }}
*{{Cite book |first=Richard |last=Vaughan |title=Philip the Bold: The Formation of the Burgundian State |volume=1 |publisher=The Boydell Press |date=2005 }}{{Mrva-biog-plem}}

[[Kategorija:Grofovi Auvergnea]]</text>
      <sha1>qtyazd1hf7tnjneatx36eia2xxry2vc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567420</id>
      <parentid>7567407</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:18:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Grofovi Boulognea|Grofovi Boulognea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1243" sha1="lvx7ph4sjq4ogg9ph0svubbmlbirx8j" xml:space="preserve">'''Filip Burgundski''' (10. studenog 1323. — 10. kolovoza 1346.) bio je francuski plemić koji je bio grof [[Auvergne|Auvergnea]] i [[Boulogne-sur-Mer|Boulognea]] kao '''Filip I.''' Svoj položaj grofa Filip je imao ''[[iure uxoris]]''.

Filipovi su roditelji bili [[Odo IV., burgundski vojvoda]] i [[Ivana III., burgundska grofica]], kći francuskog [[Filip V., kralj Francuske|kralja]]. Oko 1338., Filip se oženio [[Ivana I., grofica Auvergnea|Ivanom I., groficom Auvergnea]]. Ivanin i Filipov sin bio je [[Filip I., burgundski vojvoda]].

== Izvori ==
*{{cite book | last=Cox | first=Eugene L. | title=The Green Count of Savoy | url=https://archive.org/details/greencountofsavo0000coxe | url-access=registration | location=Princeton, New Jersey | publisher=Princeton University Press | year=1967 | lccn=67-11030 }}
*{{cite book |first=Jean |last=Le Bel |title=The True Chronicles of Jean Le Bel, 1290-1360 |translator-first=Nigel |translator-last=Bryant |publisher=Boydell &amp; Brewer |year=2011 }}
*{{Cite book |first=Richard |last=Vaughan |title=Philip the Bold: The Formation of the Burgundian State |volume=1 |publisher=The Boydell Press |date=2005 }}{{Mrva-biog-plem}}

[[Kategorija:Grofovi Auvergnea]]
[[Kategorija:Grofovi Boulognea]]</text>
      <sha1>lvx7ph4sjq4ogg9ph0svubbmlbirx8j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567421</id>
      <parentid>7567420</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:19:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Burgundska dinastija|Burgundska dinastija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1279" sha1="f9zmae6cp8twn5kat5r69eza7243ylh" xml:space="preserve">'''Filip Burgundski''' (10. studenog 1323. — 10. kolovoza 1346.) bio je francuski plemić koji je bio grof [[Auvergne|Auvergnea]] i [[Boulogne-sur-Mer|Boulognea]] kao '''Filip I.''' Svoj položaj grofa Filip je imao ''[[iure uxoris]]''.

Filipovi su roditelji bili [[Odo IV., burgundski vojvoda]] i [[Ivana III., burgundska grofica]], kći francuskog [[Filip V., kralj Francuske|kralja]]. Oko 1338., Filip se oženio [[Ivana I., grofica Auvergnea|Ivanom I., groficom Auvergnea]]. Ivanin i Filipov sin bio je [[Filip I., burgundski vojvoda]].

== Izvori ==
*{{cite book | last=Cox | first=Eugene L. | title=The Green Count of Savoy | url=https://archive.org/details/greencountofsavo0000coxe | url-access=registration | location=Princeton, New Jersey | publisher=Princeton University Press | year=1967 | lccn=67-11030 }}
*{{cite book |first=Jean |last=Le Bel |title=The True Chronicles of Jean Le Bel, 1290-1360 |translator-first=Nigel |translator-last=Bryant |publisher=Boydell &amp; Brewer |year=2011 }}
*{{Cite book |first=Richard |last=Vaughan |title=Philip the Bold: The Formation of the Burgundian State |volume=1 |publisher=The Boydell Press |date=2005 }}{{Mrva-biog-plem}}

[[Kategorija:Grofovi Auvergnea]]
[[Kategorija:Grofovi Boulognea]]
[[Kategorija:Burgundska dinastija]]</text>
      <sha1>f9zmae6cp8twn5kat5r69eza7243ylh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Augustin Grimaldi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>768643</id>
    <revision>
      <id>7567399</id>
      <parentid>7005483</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:29:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5570" sha1="s309dbinjsv6u8xl2bpddwxb8tye61t" xml:space="preserve">{{Infookvir biskup
| ime_biskupa           = Augustin Grimaldi
| slika                 = Template-Bishop.svg
| slika_širina          = 170px
| slika_opis            = 
| datum_rođenja         = [[1482.]]
| mjesto_rođenja        = [[Genova]]
| datum_smrti           = [[14. travnja]] [[1532.]]
| mjesto_smrti          = [[Monako]]
| svećenik              =
| biskup                = Grasse
| nacionalnost          =
| titula                = biskup Grassea
| služba                =
| prethodne_službe      =
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb                   =
| geslo                 =
}}
'''Augustin Grimaldi''' ([[Genova]], [[1482.]] – [[Monako]], [[14. travnja]] [[1532.]]), [[biskup]] [[Grasse]]a (1505. – 1523.) i [[regent]] [[Monako|Monaka]] (1523. – 1532.) iz dinastije [[Grimaldi]]. U Monaku je poznat kao nacionalni spasitelj, a izvan njega većinom kao osnivač sela [[Valbonne]] u [[Francuska|Francuskoj]].&lt;ref&gt;[https://madmonaco.blogspot.com/2010/07/bishop-augustin-grimaldi.html Biskup Augustin Grimaldi - madmonaco.blogspot.com]&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Rodio se kao treći od četiri sina u obitelji monegaškog gospodara [[Lambert od Monaka|Lamberta]] († 1494.) i monegaške nasljednice [[Claudine od Monaka|Claudine]] († 1515.). Njegova braća [[Ivan II. od Monaka|Ivan II.]] i [[Lucien od Monaka|Lucien]] bili su gospodari Monaka. Za razliku od svoje braće, Augustin se zaredio za [[svećenik]]a i posvetio crkvenom životu.&lt;ref&gt;[https://madmonaco.blogspot.com/2010/07/bishop-augustin-grimaldi.html Biskup Augustin Grimaldi - madmonaco.blogspot.com]&lt;/ref&gt;
[[Slika:Blason pays Monaco.svg|150px|lijevo|mini|Grb Monaka i obitelji Grimaldi]]
Nakon što je Lucien u [[listopad]]u [[1505.]] godine ubio svog brata i gospodara Monaka, Ivana II., [[Genova|Đenovežani]] su pokušali iskoristiti priliku i osvojiti Monako. Dok je Lucien rukovodio obranom Monaka, biskup Augustin je sa sestrom Françoise otišao u Francusku na dvor kralja [[Luj XII., kralj Francuske|Luja XII.]] (1498. – 1515.) kako bi zatražili francusku vojnu pomoć. Augustin je obavio uspješno diplomatski zadatak te je u [[ožujak|ožujku]] [[1507.]] godine došla francuska vojska nakon čega su Đenovežani odustali od opsade i povukli se. Lucien je krenuo s kraljem Lujom XII. u vojni pohod u [[Italija|Italiju]], a Augustin je privremeno ostao u Monaku kako bi se pobrinuo za obnovu i organizaciju života nakon višemjesečne opsade. Augustin se pridružio bratu Lucienu i kralju Luju XII. pri opsadi Genove. Kampanja je bila uspješna, ali je kralj Luj XII. naposljetku zarobio Luciena Grimaldija kako bi ga prisilio da mu ili preda Monako ili ga prizna za svog suverena.

Biskup Augustin je odbio predaju Monaka na što je Luj XII. poslao vojsku jačine 4.000 vojnika na Monako morskim putem. Vrsnim diplomatskim trikovima, Augustin je uspio držati francusku vojsku dalje od Monaka dok se nije zakomplicirala francuska situacija u Italiji, nakon čega je Luj XII. oslobodio Luciena.&lt;ref&gt;[https://madmonaco.blogspot.com/2010/07/bishop-augustin-grimaldi.html Biskup Augustin Grimaldi - madmonaco.blogspot.com]&lt;/ref&gt; Naposljetku je [[rimsko-njemački car]] i španjolski kralj [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] (1516. – 1556.) porazio francusku vojsku u Italiji, osvojio Genovu i nametnuo se kao nova sila na [[Sredozemno more|Sredozemlju]].

Godine [[1523.]] Bartolomeo Doria je izvršio atentat na Luciena u želji da zauzme Monako u korist Genove. Augustin je upravo u tom trenutku bio na putu iz [[Cannes]]a prema Monaku pa je stigao na vrijeme da preuzme kontrolu nad gradom, isposluje oslobođanje Jeanne i njenog devetomjesečnog sina [[Honorije I. od Monaka|Honorija]] koji su bili držani kao taoci i potjera atentatore.

Augustin je preuzeo regentstvo nad Monakom u ime maloljetnog Honorija i tu je dužnost obnašao veoma uspješno. Poslao je rođaka Leonarda Grimaldija da sklopi sporazum s carem Karlo V. te je [[7. lipnja]] [[1524.]] godine bio potpisan sporazum u [[Burgos]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://en.gouv.mc/Government-Institutions/History-and-Heritage/Personalities/Augustin-Grimaldi |title=Augustin Grimaldi - en.gouv.mc |access-date=15. kolovoza 2024. |archive-date=15. kolovoza 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240815211035/https://en.gouv.mc/Government-Institutions/History-and-Heritage/Personalities/Augustin-Grimaldi |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, taj je sporazum izravno ugrožavao neovisnost Monaka te je Augustin isposlovao novi dogovor, sporazum iz Tordesillasa, kojim je Monaku bila zajamčena neovisnost i zaštita Španjolske.

==Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.hellomonaco.com/sightseeing/grimaldi-family/lucien-and-augustin-the-grimaldi-brothers-strategy-and-prowess-at-the-service-of-monaco/ Lucien i Augustin, braća Grimaldi: strategija i junaštvo u službi Monaka - hellomonaco.com] {{eng oznaka}}
* [https://madmonaco.blogspot.com/2010/07/bishop-augustin-grimaldi.html Biskup Augustin Grimaldi - madmonaco.blogspot.com] {{eng oznaka}}
* [https://en.gouv.mc/Government-Institutions/History-and-Heritage/Personalities/Augustin-Grimaldi Augustin Grimaldi - en.gouv.mc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240815211035/https://en.gouv.mc/Government-Institutions/History-and-Heritage/Personalities/Augustin-Grimaldi |date=15. kolovoza 2024. }} {{eng oznaka}}


{{mrva-biog-plem}}

{{GLAVNIRASPORED:Grimaldi, Augustin}}
[[Kategorija:Životopisi, Monako]]
[[Kategorija:Biskupi]]
[[Kategorija:Monegaški regenti]]
[[Kategorija:Grimaldi]]</text>
      <sha1>s309dbinjsv6u8xl2bpddwxb8tye61t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ban Hrvatske i Dalmacije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>771112</id>
    <revision>
      <id>7567470</id>
      <parentid>7470361</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3937" sha1="6ok157xugfo2bzkg94ip626w1464n01" xml:space="preserve">'''Ban Hrvatske i Dalmacije''' ili '''hrvatsko-dalmatinski ban''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''banus Chroatiae et Dalmatiae''; [[hrvatski jezik|hrv.]] ''ban Dalmacije i Hrvat''), poznat u ranijim razdobljima i kao '''primorski ban''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''banus maritimus'', ''de maritimis banus''), najviši državni dužnosnik na teritoriju [[Hrvatsko Kraljevstvo (1102. – 1526.)|Kraljevine Hrvatske i Dalmacije]] pod vlašću [[Kruna sv. Stjepana|ugarske krune]]. Dotadašnji naslov [[hrvatski ban|hrvatskog bana]] podijelio se krajem [[12. stoljeće|12.]] i početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] na dvije titule i korespondirajuće službe – ''primorskog'' i ''[[ban Slavonije|slavonskog bana]]''. Prema sačuvanim povijesnim izvorima, čini se da je primorski ban bio podređen banu Slavonije.&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/ban Ban – Hrvatska enciklopedija]&lt;/ref&gt;

U vrijeme prijestolonasljednih borbi među između posljednjeg [[Arpadovići|Arpadovića]], [[hrvatski vladari|ugarskog i hrvatskog kralja]] [[Andrija III. Mlečanin|Andrije III. Mlečanina]] († 1301.), knez [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I. Bribirski]] († 1312.) uspio je bansku titulu pretvoriti u nasljednu, promijeniti njen naziv u &quot;ban Hrvata&quot; (''banus Croatorum'') i zavladati kao gotovo neovisan vladar.&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/ban Ban – Hrvatska enciklopedija]&lt;/ref&gt; Poslije sloma vladavine bana [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II. Bribirskog]] [[1322.]] godine, ukinuta je nasljednost banske časti i vlasti u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ali i dalje opstaju dva banska naslova;  hrvatsko-dalmatinskog i slavonskog bana. Godine [[1476.]] ukinuto je dvojstvo banske časti i otada je bio imenovan jedan jedinstveni ban za Kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju i [[Kraljevina Slavonija (srednji vijek)|Kraljevinu Slavoniju]], pod naslovom – ban Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije''.

== Popis hrvatsko-dalmatinskih banova ==

* [[Vojink]] 1225. 
* [[Valegin]] 1226. 
* [[Stjepan II. Babonić]] 1243. – 1251.
* [[Butko]] 1259.
* [[Nikola Gut-Keled od Gacke]] 1275.
* [[Pavao I. Šubić Bribirski]] 1276. – 1312.
* [[Mladen II. Šubić Bribirski]] 1312. – 1322.
* [[Ivan Babonić]] 1322. – 1323.
* [[Ivan Ćuz]] 1356. – 1358.
* [[Nikola Széchy]] 1358. – 1366.
* [[Konja Széchényi]] 1366. – 1367.
* [[Emerik Lacković]] 1368.
* [[Šimun Mauricijev]] 1369. – 1371. 
* [[Karlo II. Drački]] 1371. – 1376. / [[Stjepan II. Lacković]] 1371. – 1372.
* [[Nikola Széchy]] 1377. – 1380.
* [[Emerik Bubek]] 1380. – 1383.
* [[Stjepan II. Lacković]] 1383. – 1384.
* [[Toma od Sv. Jurja]] 1384. – 1385.
* [[Stjepan II. Lacković]] 1385.
* [[Ladislav od Lučenca]] 1387.
* [[Dionizij od Lučenca]] 1387. – 1389.
* [[Ivan Horvat (ban)|Ivan Horvat]] 1389. – 1392. / [[Vuk Vukčić Hrvatinić]] 1391. – 1394.
* [[Nikola II. Gorjanski]] 1392.
* [[Butko Kurjaković]] 1394.
* [[Nikola II. Gorjanski]] 1394. – 1397.
* [[Karlo II. Kurjaković|Karlo II.]] i [[Pavao II. Kurjaković]] 1410. – 1411. 
* [[Petar de Alben]] 1412. – 1419.
* [[Dionizije Lacković]] 1416. – 1418. 
* [[Albert de Ungh]] 1419. – 1426
* [[Nikola IV. Frankapan]] 1426. – 1432.
* [[Ivan VI. Frankapan|Ivan VI.]] i [[Stjepan III. Frankapan]] 1432. – 1436.
* [[Petar Talovac|Perko Talovac]] 1438. – 1453.
* [[Ladislav Hunjadi]] 1453.
* [[Pavao Špirančić]] 1459. – 1463.
* [[Stjepan III. Frankapan]] 1463. – 1464.
* [[Damjan Horvat od Litve]] 1473. – 1476.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://enciklopedija.hr/clanak/ban Ban – Hrvatska enciklopedija]
* [https://proleksis.lzmk.hr/10650/ Ban – Proleksis enciklopedija]
* [https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4040 Ban – Hrvatska enciklopedija (1941. – 1945.)]
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}


{{mrva-titula}}

[[Kategorija:Hrvatski banovi| ]]
[[Kategorija:Titule]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]</text>
      <sha1>6ok157xugfo2bzkg94ip626w1464n01</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anisotes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>771151</id>
    <revision>
      <id>7567108</id>
      <parentid>7382128</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:37:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3836" sha1="30ed2taf059b426zwrlvw46mjjyr7xh" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Anisotes'' 
| slika        = Anisotes formosissimus 248952879.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   = ''Anisotes formosissimus''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Lamiales]]
| familia      = [[Acanthaceae]]
| subfamilia   = [[Acanthoideae]]
| tribus       = [[Justicieae]]
| subtribus    = [[Justiciinae]]
| genus        = '''''Anisotes''''' 
| genus_autorstvo = [[Christian Gottfried Daniel Nees von Esenbeck|Nees]]
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Anisotes''''', biljni rod iz porodice [[Primogovke|primogovki]] smješten u tribus ''[[Justicieae]]'', dio potporodice ''[[Acanthoideae]]''. Sastoji se od 28 vrsta (29 na popisu [[Kew]]–a) iz tropske i južne [[Afrika|Afrike]],  [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] i [[Madagaskar]]a&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331350-2 Kew], pristupljeno 14. listopada 2024.&lt;/ref&gt;. Tipična vrsta je ''[[Anisotes trisulcus]]'' &lt;small&gt;(Forssk.) Nees.&lt;/small&gt; Opisan je u ''Prodromus Systematis Naturalis Regni Vegetabilis'' 11: 424. 1847. &lt;ref&gt;[https://www.tropicos.org/name/40015301 Tropicos], pristupljeno 14. listopada 2024.&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==

== Opis ==
[[Grm]]lje. [[Lišće]] nasuprotno. Čaška aktinomorfna, dlakava; režnjevi 5. Vjenčić s 2 usne, crvene ili narančaste; usne duge; gornja sitno režnjevita, donja 3-režnjevita s 2 kanala na donjoj površini. Plodni [[Prašnik|prašnici]] 2. Prašnici pričvršćeni paralelno s nitima; [[polen]] prolatna. Čahura drvenasta, s neelastičnim bazama posteljice. [[Sjeme]]nki 4, bez higroskopnih dlaka. &lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://www.zimbabweflora.co.zw/speciesdata/genus.php?genus_id=1359 Flora of Zimbabwe], pristupljeno 14. listopada 2024.&lt;/ref&gt;
== Vrste ==
{{stupci|3|
# ''[[Anisotes bracteatus]]'' &lt;small&gt;Milne-Redh.&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes comorensis]]'' &lt;small&gt;(Lindau) T.F.Daniel&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes divaricatus]]'' &lt;small&gt;T.F.Daniel, Mbola, Almeda &amp; Phillipson&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes diversifolius]]'' &lt;small&gt;Balf.fil.&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes dumosus]]'' &lt;small&gt;Milne-Redh.&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes formosissimus]]'' &lt;small&gt;(Klotzsch) Milne-Redh.&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes galanae]]'' &lt;small&gt;(Baden) Vollesen&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes guineensis]]'' &lt;small&gt;Lindau&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes hygroscopicus]]'' &lt;small&gt;T.F.Daniel, Letsara &amp; Martín-Bravo&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes involucratus]]'' &lt;small&gt;Fiori&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes macrophyllus]]'' &lt;small&gt;(Lindau) Heine&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes madagascariensis]]'' &lt;small&gt;Briq.&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes mayottensis]]'' &lt;small&gt;T.F.Daniel&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes nyassae]]'' &lt;small&gt;Baden&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes parvifolius]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes pulchellus]]'' &lt;small&gt;(Benoist) T.F.Daniel, Letsara &amp; Rakotonas.&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes rogersii]]'' &lt;small&gt;S.Moore&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes sessiliflorus]]'' &lt;small&gt;(T.Anderson) C.B.Clarke&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes spectabilis]]'' &lt;small&gt;(Mildbr.) Vollesen&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes subcoriaceus]]'' &lt;small&gt;T.F.Daniel, Letsara &amp; Martín-Bravo&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes tablensis]]'' &lt;small&gt;T.F.Daniel&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes tanensis]]'' &lt;small&gt;Baden&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes tangensis]]'' &lt;small&gt;Baden&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes trisulcus]]'' &lt;small&gt;(Forssk.) Nees&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes ukambensis]]'' &lt;small&gt;Lindau&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes umbrosus]]'' &lt;small&gt;Milne-Redh.&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes venosus]]'' &lt;small&gt;T.F.Daniel, Letsara &amp; Martín-Bravo&lt;/small&gt;
# ''[[Anisotes zenkeri]]'' &lt;small&gt;(Lindau) C.B.Clarke&lt;/small&gt;
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
[[Kategorija:Rodovi Justiciinae]]</text>
      <sha1>30ed2taf059b426zwrlvw46mjjyr7xh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arkanđeo (ptica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>773530</id>
    <revision>
      <id>7567329</id>
      <parentid>7330334</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:21:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5638" sha1="a0ucn8ld3dnpmlgz948fcn0jgz9xofi" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[Arkanđeo]]}}
{{Nedostaju izvori}}
{| border=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; rules=&quot;all&quot; style=&quot;float:right; clear:right; margin:5px 0 1em 1em; border:solid 1px #AAAAAA; border-collapse:collapse; background-color:#F9F9F9; font-size:95%; empty-cells:show&quot; width=&quot;300&quot;
!style=&quot;background:Orange&quot; colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |Arkanđeo (Dalmatinska zimovka) 
|- {{#if:{{{slika|}}}||class=&quot;hiddenStructure&quot;}}
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[File:47. izložba malih životinja u Nedelišću 13.01.2024. - golub pasmine Dalmatinska zimovka (Arkanđeo).jpg|thumb|Primjerak Arkanđela na jednoj izložbi malih životinja]]
|-
!style=&quot;background:khaki&quot; colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|
|-
|Alternativno ime
|Ilirski golub
|- {{#if:{{{Alternativno ime|}}}||class=&quot;hiddenStructure&quot;}}
|Područje podrijetla
|[[Dalmacija]]  
|- {{#if:{{{Područje podrijetla|}}}||class=&quot;hiddenStructure&quot;}}
|Država podrijetla
|Hrvatska
|- {{#if:{{{Država podrijetla|}}}||class=&quot;hiddenStructure&quot;}}
|Vrijeme nastanka
|[[Stari vijek]]  
|- {{#if:{{{Vrijeme nastanka|}}}||class=&quot;hiddenStructure&quot;}}
|- 
|Odlike
|ukrasna pasmina goluba, borbenost mužjaka
|- {{#if:{{{Odlike|}}}||class=&quot;hiddenStructure&quot;}}
|-
|Visina
|
|-
|Težina
|oko 340 g
|-
!style=&quot;background:Orange&quot; colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|[[Dodatak:Popis hrvatskih pasmina domaćih životinja|Popis hrvatskih pasmina domaćih životinja]]
|} 
'''Arkanđeo''' ili '''Dalmatinska zimovka'''  ([[Latinski jezik|lat]]. ''Columba illyrica'') [[hrvatska]] je [[Autohtonost|samonikla]] [[pasmina]] ukrasnih [[golub]]ova pripitomljena iz vrste divljeg goluba pećinara. Odlikuje se perjem metalnog [[sjaj]]a, a u pogledu boje ptica je najčešće bakreno-crnokrilna ili zlatno-crnokrilna, pri čemu krila mogu biti i u varijacijama plave, sive ili bijele [[Boja|boje]].

==Podrijetlo i rasprostranjenost==

Svoje podrijetlo Arkanđeo vuče s područja [[Dalmacija|Dalmacije]], odnosno nekadašnje starovjekovne [[Ilirija|Ilirije]]. Stoga je u Hrvatskoj za njega rasprostranjen naziv Dalmatinska zimovka ili Ilirski golub. Ima neke sličnosti sa obilježjima [[Zimovka|Zimovke]], ptice iz porodice [[Zebe|zeba]]. Naziv Ilirski golub ([[Latinski jezik|lat]]. ''Columba illirica'') nadjenuli su mu još stari Rimljani u vrijeme kada su pokorili ilirska plemena. Kako se [[Jadransko more|Jadranskim morem]], kao i cijelim Sredozemljem, tada i kasnije odvijao razmjerno intenzivan pomorski promet, u čemu su svoj udjel imali i stari [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]], pasmina se postupno proširila sve do [[Španjolska|Španjolske]], o čemu postoje dokumenti iz 1350. godine. Na području današnje [[Njemačka|Njemačke]] je ovaj golub poznat od 1822. godine, a u [[Engleska|Engleskoj]] od 1839. godine.

Tijekom vremena područje njegove rasprostranjenosti se proširilo pa se danas uzgaja po cijelom svijetu. Brojno stanje [[Populacija (biologija)|populacije]] nije precizno utvrđeno, a postoji više uzgojnih područja i programa. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] naziv „Arkanđeo” odnosi se na sve kombinacije boja perja ove pasmine, dok se u Velikoj Britaniji taj naziv primjenjuje samo za bakreno-crnokrilnu varijantu. U Njemačkoj je ova pasmina poznata pod imenom „Gimpeltaube”, a na području te države razvijeno je i više varijanti boja.

==Obilježja==

Ova je ptica razmjerno mala pasmina goluba, težine oko 340 [[Gram|grama]], odnosno 12 [[Unca|unci]]. Osobitost pasmine je šiljata kukmica na stražnjem dijelu glave. [[Noga|Noge]] su joj tamnocrvene i nisu obraštene perjem, kao kod nekih drugih pasmina, dok su joj oči narančaste boje. [[Vrat]] je razmjerno dug i tanak, a [[prsa]] umjereno široka i lagano naglašena. [[Krila]] pravilno naliježu na [[rep]], bez križanja lijevog i desnog krila, a ne prelaze dužinu repa, koji je dug i uzak i ne smije biti preuzak, niti doticati tlo.

Premda malen rastom, Arkanđeo je od davnina poznat kao najborbenija pasmina golubova. Osim na tlu, mužjaci su se tukli i u zraku tijekom [[Letenje|letenja]]. Kasnijom selekcijom stvoreni su tipovi pitomije, mirnije naravi.

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Gimpel (Archangel).jpg|Primjerak bakreno-crnog Arkanđela s karakterističnim svjetlucavim ljubičastim odsjajem
Datoteka:Pomba GDFL33.jpg|Glava izbliza s tipičnim narančastim očima
Datoteka:Rare Archangel Pigeon.jpg|Rijetka varijanta s plavkasto-sivkastim krilima
&lt;/gallery&gt;

== Vidi još ==

* [[Golub pismonoša]]
* [[Periker]]
* [[Golubovi prevrtači]]
* [[Dodatak:Popis hrvatskih pasmina domaćih životinja|Popis hrvatskih pasmina domaćih životinja]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://hsugpkpz.hr/hrvatske_pasmine_golubova.php Vrste hrvatskih pasmina golubova]
* [https://fenix-magazin.de/slavko-barisic-golubar-iz-matulja/ Slavko Barišić - golubar iz Matulja] 
* [https://hr.triniradio.net/9-bizarre-beautiful-fancy-pigeons#goog_rewarded Arkanđeo među devet bizarnih i lijepih ukrasnih golubova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250408214140/https://hr.triniradio.net/9-bizarre-beautiful-fancy-pigeons#goog_rewarded |date=8. travnja 2025. }}
* [https://issuu.com/undphr/docs/tradicijske_sorte_i_pasmine_dalmaci_ce75fb73c91ace/47 Golub Dalmatinski zimovka – opis, rasprostranjenost i povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250408214150/https://issuu.com/undphr/docs/tradicijske_sorte_i_pasmine_dalmaci_ce75fb73c91ace/47 |date=8. travnja 2025. }}
* [https://www.archangelpigeon.com/ Američki Arkanđeo-klub]

[[Kategorija:Pasmine golubova]]
[[Kategorija:Hrvatske pasmine domaćih životinja]]
[[Kategorija:Dalmacija]]</text>
      <sha1>a0ucn8ld3dnpmlgz948fcn0jgz9xofi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele</title>
    <ns>2</ns>
    <id>775370</id>
    <revision>
      <id>7567454</id>
      <parentid>7495889</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10848" sha1="5pub6lrwmhev598myaygk8c10cy5d3b" xml:space="preserve">{{glavni|Suradnik:Cybermb/Sto sam radio}} 

* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani

''' Geografija / administrativne podjele / slično '''

== kategorije ==
* '''2026. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Bistra]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Čačinci]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Hrašćina]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Jalžabet]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Koška]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kraljevec na Sutli]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Oriovac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Petlovac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Rugvica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sibinj]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Suhopolje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sveti Đurđ]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Svetvinčenat]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Višnjan]] 
* '''2025. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Buja]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Buzeta]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Čakovca]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Đakova]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Ivanca]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Lipika]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Paga]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Petrinje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Požege]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Valpova]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Varaždina]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Cetingrad]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Čađavica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Donji Kraljevec]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Donji Kukuruzari]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Gračac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kloštar Ivanić]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kravarsko]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Nijemci]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Okučani]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Stara Gradiška]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Tompojevci]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Voćin]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Vojnić]] 
* '''2024. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Bakra]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Cresa]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Čabra]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Delnica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Dugog Sela]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Ivanić-Grada]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Klanjca]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Malog Lošinja]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Novog Vinodolskog]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Opatije]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Oroslavja]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Raba]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrbovskog]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Zlatara]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brod Moravice]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Dobrinj]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Đurmanec]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Gradec]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Lokve]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Malinska – Dubašnica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Matulji]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Mošćenička Draga]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Orle]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Pokupsko]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Poličnik]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Posedarje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Preko]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Ražanac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sali]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sveti Križ Začretje]] 
* '''2023. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Bjelovara]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Čazme]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Daruvara]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Drniša]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Dubrovnika]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Đurđevca]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Garešnice]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Gospića]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Grubišnog Polja]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Knina]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Koprivnice]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Križevaca]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Novalje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Omiša]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Otočca]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Ploča]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Senja]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Sinja]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Skradina]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Šibenika]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Trilja]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vodica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrlike]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Berek]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Biskupija]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Brinje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Dežanovac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Donji Lapac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Dubrovačko primorje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Đulovac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Gornja Rijeka]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Hercegovac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Ivanska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kalnik]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Karlobag]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kistanje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kapela]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Konavle]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Končanica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kula Norinska]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Lastovo]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Legrad]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Mljet]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Nova Rača]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Novigrad Podravski]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Orebić]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Perušić]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Plitvička Jezera]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Pojezerje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Primošten]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Promina]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Rasinja]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Rogoznica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Rovišće]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Ružić]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sirač]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Slivno]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sokolovac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Ston]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sveti Ivan Žabno]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sveti Petar Orehovec]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Šandrovac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Šolta]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Štefanje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Udbina]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Unešić]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Velika Pisanica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Velika Trnovitica]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Veliki Grđevac]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Veliko Trojstvo]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Virje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Vrhovine]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Zagvozd]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Zažablje]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Naselja u sastavu Općine Župa dubrovačka]] 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Pojezerje]] 
* '''2018. 
** {{Z|HRV}} [[:Kategorija:Bivše hrvatske županije]] 
* '''2017.'''
** {{Z|AUT}} [[:Kategorija:Statutarni gradovi Austrije]]</text>
      <sha1>5pub6lrwmhev598myaygk8c10cy5d3b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Rasprava o brisanju/data</title>
    <ns>828</ns>
    <id>776332</id>
    <revision>
      <id>7567121</id>
      <parentid>7566753</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WP-ROBot</username>
        <id>324743</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: ažuriranje</comment>
      <origin>7567121</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="198722" sha1="a5qnc8dsgmgvtzm3h4upmz9kz30mflv" xml:space="preserve">local rob = {
	['@UPDATED@'] = '7 2026',
	['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Mance'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geo info centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Total TV'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šime Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandarinjani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2022.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neva Tölle'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Memgraph'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vera Stipetić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Krilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandra skender'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krsto Radić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Rora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Trudbenik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LasMegan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Ilić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Soldo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevo Popović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jalija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sobna kala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sejmen'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva skala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Catholiq'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Vujica'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adriane Lopes'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bob Graditelj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sunčana obala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Coface'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apiol'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natrijev flourid'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sodium fluoride'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Non Serviam'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transeksualnost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Estera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugokomunisti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lejla Šehović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radost Sotone'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Don&amp;#39;t Ask, Don&amp;#39;t Tell'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Visoka Glavica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Farmakopeja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel &amp;#34;Jugobeat&amp;#34; Halilagić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip diminić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IFIMES'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandro Užila'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XOXO'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MonetizeAd'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karavlasi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mariana Dražić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis popisa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vučni vlak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dona Nahod'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ahejska liga'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ASK'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljeljo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radost Satane'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lino Dussi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Tomičić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske Bitange'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Božidar Maslov'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Loly toons'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Whatodoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renan Contar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andreja Gribl'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superbabekillah'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lukas Jurić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Juginović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Varoš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Negotin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Vimana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anton Kikaš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraško gorje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krški otoci'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SBL'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['James Connolly'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vito Cuic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel Topcagic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francesco Morosin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Emina Hadid'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helpinver'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palaunski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palauski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katica Prpić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Tadić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Repelent-1'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mensur Bektić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mikromitra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dafne Ružić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Bujak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipan Vert'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Žvan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amon Ra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network-attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network Attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trachurus lathami'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija od Tecka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolini'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogomani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hamzagic'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morana (bend)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vojnić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vranja Begić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Subošić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirce'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirij'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Maglica'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćići'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Crkvena desetina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Karambol'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max &amp;#38; Intro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Metodisti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amer Kadić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superznalac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubrovački'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Herceg'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Turković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['4. tisućljeće'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Informacijski sustav'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cook Craig'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crno More'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karas'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveštenik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tveni'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Škabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Babylon Berlin'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Soli (općina)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Kostić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Subašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parselust'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gvožđanka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muštanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boran Bego'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Врањ или врењача'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paulytza'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodifikacija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Koksara'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirit'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HighVani'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika suverena loža Hrvatske &amp;#34;grof Drašković&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Suverena Loža Hrvatske &amp;#39;&amp;#39;grof Drašković&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sezonski radnik'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HUP Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lockroom'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dario Oreški'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procjena rizika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marin Rogić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Štit'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kokić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šije (1970.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vander elst viza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meneghetti Wine Hotel &amp;#38; Winery'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salatić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevena Todorović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veljko Deur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalna stanica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pero Vukota'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morsini'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jared Fogle'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poptropica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Lučić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradilište'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Histerza'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Filipi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bro hengounel'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franko Franetović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biokovska jela'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Dabo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Radić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E-mail marketing'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudika Vida'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Merlin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duran Çetin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predikatno vino'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavanderman'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Božić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Index portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio 808'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distribucija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fero-Term'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Guida di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maria Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Ga-young'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renderiranje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Segmentacija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aegukka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Husitski ratovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niva'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zoran Žukina'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OK kanal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio KCM'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dora Kršul'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Super1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske bitange'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milena Zajović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Newsmax Adria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Christina Zwicker'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LukaSkabic'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Milošević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Links d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Playbox Shorts'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kenan Mandra'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divizijun'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FK Vitez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Gjuran'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Berto Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Tvornica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Nacional'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sjeverni Han'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći kanal'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Abadon'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akcija Zenit'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragi Šestić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vitlaci'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['65 (film)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Desislava Petrova'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kraja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Agami Hando'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Radin'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Biondich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanko Nižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavle Mensur'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni plan'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Memento (1996)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Program Impact4Values'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Džakar dzong'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arterarij'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Smoqua'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proces (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ferratum'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontraakcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HULU Split'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MLAZ'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Fotografski kutak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Građanska akcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupinov san'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mozartine'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih grada Čabra &amp;#34;Prosper&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kvart'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga športskih ribolovaca &amp;#34;Amur&amp;#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Tutoria&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Sretna obitelj&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Mladi poduzetnik&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Znanost.org'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VeDRA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['L&amp;#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moji dani'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnica Team'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Stipić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Tomčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatske i svjetske &amp;#34;zvijezde&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biciklić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grbavac'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tipurić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Marević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eryops'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicole Cherry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['T-Com'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kupa'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Globalnet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solana Pag'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tribina &amp;#34;Braća Kašanin&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miralem Alečković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Krengetog'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cesare Cantù'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerković duliba'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lađin porat'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milanov Vrh'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Urije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sylvester Graham'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arnold Ehret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Veganstvo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kampo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mima Karaula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Rački'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb Kornice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HULK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športska udruga &amp;#34;Stjepan Grgac&amp;#34; Petrovec'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Asuka-dera'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helena Janečić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flex'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Dolac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HCL.hr'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Online instrukcije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vedska matematika'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zooplus'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana Tole'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žegar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Merla'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UBU'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontrakultura'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &amp;#34;Zakonu!&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Bertić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Selena Andrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paavo Airola'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ben'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Leš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agnès Thill'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jonis Bashir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Bratulić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dino Petrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Canal Panda'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Toni Volarić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['REDACTED'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HNK Busnovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Media Stres'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vk jablanac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filburt'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rocko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoslav'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apetit'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Denis Tomić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leo Škaro'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIToBeats'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čuvari srca'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Javor'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hipoglikemik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Topalović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Žeko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jörmungandr'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svevišnji'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svarog trenutak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dzidzilelya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nia-Nya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Voloska'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kupalo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjerje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Java (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Siniša Režek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kašmar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teufik Selimović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Matičević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ceca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Martin Kosovec'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubokovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer Beograd'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita Fiumana : giornale settimanale d&amp;#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Mikulec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Antunović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rich Man (band)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MOKÉP'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luo Yunxi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maturice'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miro Barešić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['KK Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Amin Milišić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Yundi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simplicia'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrian Konsa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veleprodaja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoje Golović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Plavčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Only Records'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tomašević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kremenko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Grabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Janjče'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Medvinjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vidljive'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Virginia Kapić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasandar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kane i Abel'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Queer Sport Split'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Mišur'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jana gana mana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Besim Tafa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vogue Adria'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aqualifter'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hram Institut'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imotska muka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dječji zbor &amp;#34;Zdravo maleni&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lokalci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Draženka Polović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Grupa Velvet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Enis Destan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Horvat'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bade İşcil'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Müge Anlı'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zehra Güneş'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emergentizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Julius Eker'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NixOS'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['La Difesa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita fiumana'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan Elwood'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alice Tissot'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bertha Benz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ian Maatsen'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faris Žunić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Borelli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cherry Kiss'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BokBok'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Bilušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Murat Pilav'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mia Pojatina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eden Golan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mato Jurić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['La Vedetta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Omnia Deo'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emir Dželilović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijedor 95'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latifundij'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ercole Rezza'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan John Markul'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['TXCN'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija Ančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio postaja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Worldline'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Vučković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalcineruin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ideologodija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Car seat headrest'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narod Sistani'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Učenje rada'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Mijoč'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toranja'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['André Verdeil'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brigitte Macron'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sven Kranželić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šakić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Deca iz vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['EQV'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Patke selice'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zračni spasioci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Juraj Zigman'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boris Stalić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Airalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kritika komunizma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Restović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tonči Težulat'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ilirski jezici'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kinoteka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danilo Lekić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Šimić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Interseksualnost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Adžija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veliko Rujno'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hang'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tata od formata'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabjan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabijan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patentno pismo'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Knoll'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sara Lizatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TP-line'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Razumović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika Komadina'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rapska fjera'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mostir'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korešnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mali Velički potok'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Borna Marinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Što je iptv'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Viktor Posarić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Limoges Handball'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Ofak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Sabolović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivačašće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arduševac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Edin Hozan'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavao Petričević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Raspotočje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elma Fetić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin Duraković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocidni gen'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crna legenda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['As-eko'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Rakić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Anić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Afterfire Band'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agomiut'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predsjedništvo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnje vijeće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmaland'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Buco i Srđan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumnijada'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Budimir'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vulević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mamić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzorični atomi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodeksi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anarhiv'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anatidaefobija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Matteo Liviero'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oussama Essabr'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Semahana'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balkan zoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rob Halford'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Konovizija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta Lekić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukša Andrić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikola Bačić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maša Barišić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Martina Mezak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tajči Čekada'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nova Melilla'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Free solo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Richard Phillips'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Pandurević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Punčke'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Turčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalafati'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Лазар Радан'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bartók Rádió'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik kalašma'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biljana Cerin'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ramón Mercader'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Somek'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['8 Ball Pool'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ribarica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Primarne publikacije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fragili come foglie'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ezoy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eterno'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturpunkt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RoUm'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otokultivator'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Armin Šistek'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đački pokret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Lučić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveti Red'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FXP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IMAP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distonija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TVRi'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elkan Florida'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dhampir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trstenice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clostridium tetani'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reza Fekri'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MC Žmala'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Meštrić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dina Dogan'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Rajko'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heval Hardem'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radujte se narodi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svim na zemlji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi nam se'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O Betleme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorani neba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aurora Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papaya Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sonjine trećice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nino Karamatić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mall of Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joker Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['City Center One Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arena Centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Studio N'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poleogeografija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Širina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ometanje prometa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VANU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Skup vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autor glazbe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Slabi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Bagić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Srbija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['DeSADU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TAI TFX'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GSLV Mark III'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Dubljević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lemana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario marević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub studenata južne slavistike &amp;#34;A302&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Organizacije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Concordia discors'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dentofobija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neli Fist'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mit o Titu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Andrijević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Denuncirati'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Ivan Goran Kovačić&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balcano'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osman Sabitović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sokić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maja Bezjak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Frajer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalabić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifestacija &amp;#34;Sve se čaje okupiše&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parfumer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skupština općine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TOK televizija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vautinovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apipet'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aron Varga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NKT Flexibles'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strune života'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auto na korzu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Infinum'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Davorin Štetner'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dives'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fenksta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Slava Kovač'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prekostojnice'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlade Lozić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Knez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patričar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Victa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Harmonija disonance'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zing'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Petrak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija snob'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amnezija Music'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Zadro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Čolak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teofil Leko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izbičijada'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikroturbina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LO Brand'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nebeski rat'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marinko Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostornost broda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radno vozilo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-podij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Američki koncept'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natalie Balmix'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ad Fines'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Elezović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mišković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolina Novak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latinske izreke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VIDgital'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arwat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miriam Mack'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['William Dunst'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dadi Redžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Babić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klještevica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aluin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lučki alat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazarij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Meteor&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Društvo Podravec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Brodski motor'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomios Batos'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jure Ćurković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drama u odgoju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Motorne jahte'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimska obitelj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kaolin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Katičić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Horvat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Bene'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Afrobeats'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Malonogometni turnir ,,Kupres&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komunal'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srce se bori'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bulevard'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Lisak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obli kamen'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Merlini'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joe Flaherty'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alija Husić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Inoceramidae'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anica Kovač'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Carigrad'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vili Radman'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Pavić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kristijan Montina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Maslać'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Jeleč'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gelo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Ćuro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavna strani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafin Sabol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Ivelić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frane Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Čuić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivit'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Stanić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plančanik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Baran'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Rašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Ažić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Izergo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Galluna'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kopjar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Bašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemikalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max Landon Payne'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksim Avejski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simo Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Nobilo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Grigić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Častimir Majić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roko Serdarević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pipin Landenski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Adna Bakija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Anica Kovačič'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina o sreći'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Umijeće življenja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izgubljena vila'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvava zemlja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Operater'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['TereT'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čatlak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privredne krize'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Skupljena baština'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solčak Toka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strateško planiranje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrijednost robe'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teatro Nobile'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokora (performans)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Majdak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gea Gojak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juha od prokulica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edin Glogić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nenad Katnić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Jakobović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Finag'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo jezik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teppo'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Gilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Petrek'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akademski bonton'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilikon'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auron'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Az (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizarij'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krijesnici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Atanor'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alikvot'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antiatlas'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ars Eugenium'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['OSvojski'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ekonomijana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kreativna riznica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cherrica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Disocactus &amp;#39;Smithii&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ijoid narodi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wigwassing'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Dodig'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bernard Dukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Albino Jović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Võro (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Numen'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Kalinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Maret'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O, tempora!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Daniel Radeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meri Gotovac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječji doplatak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hana rodić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toroczkai László'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Garašić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božena Griner'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Nastović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Guksić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LOZZ'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odri Ribarović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buča Potok'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Batinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niko Kličan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matej Stoprd'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palača Becadelli'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sorikomorfa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Olynthia Natura'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Cer'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Albin Muslić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šiško'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trioxx'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amra Imširagić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Smidovich'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Terrakom'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srpski svet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antički lančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tena Arapović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasni modernizam'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kremasti med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Livadni med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vaterpolski klub Veteran &amp;#39;70'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Cindori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicente Batistic'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragan Grims'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraj programa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naida Seebauer'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Batinić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nu Street Food'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafski zvuci'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Armin Stifler'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miro Relota'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bilice'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Certissa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Versi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Enes Zulić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duumvir'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicusor Dan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orion (bend)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Vukojević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juro Vuletić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Tuta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Maček'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eko Eko'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćacilend'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatka Planina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mili Dueli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Robert Marušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Karačić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kevin Farell'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika ilčić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Bajo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompare'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renato Vrban'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porotokracija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Matetić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nabava.net'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Marinović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Salatić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roman Korzeń'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angry Grandpa'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natko Štiglić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pop Mart'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Woodard'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Czamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Džamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anna Tertel'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pasha Technique'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lošinj (film)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni Istre'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Coolins'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procesna fizika'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentin Hegol'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Richard Saringer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej muškarac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bejbe'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva i Gloria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Phengodidae'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Avdić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stefany Žužić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 2'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prolom voda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Demokratski HSS'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Caplan Artificial'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aircash'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Arrivelli'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čovo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Teorija grupa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Škobalj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arslan Dučić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Markanović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej ikona'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svatopluk'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suspilne'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Louis Brus'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Najman Konferencije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UMA'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graham Wale'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nymadema'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajni kolač'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Strižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Roko Švoger'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osječki skauti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nanbudo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kruhceps'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Mađer'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crni Cerak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Ludvig'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Čale'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lin Shemu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wii U'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DiscoverCars'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['30. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['29. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['28. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['27. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['26. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drito iz Arene'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BBK T-REX'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eric André'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izum laganja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Radošević'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natoli'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travaš Saša &amp;#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica prižmić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Ukić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silvija Mutić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Barišić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Kužina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salonamed'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lara Demarin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Synlab'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Male noćne more II'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dvornikov'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ermesinde'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernji akt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grabovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hír TV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jerolim Matković'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lake Fest'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BK Sljeme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Spalato'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Burcar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šumnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viale Bligny'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Javna tajna'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dunst'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Krajnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LILI'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sekundarni softver'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['PPN Grdani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Bekar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdačno vaši'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Perković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tekuće staklo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svelte'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinka Letica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Virovski Crnac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodatel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nije mi 22'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Šestoknjižje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boško Beuk'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Nimco Brands &amp;#38; Liqueurs'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alix'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arak (piće)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Barbie'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potok Mahala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Heger'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Air mihalija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ĐanoTrade'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Džijan'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baccara'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lima Len'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Josip Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nuxgame'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakša Raguž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Goran Vinčić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klis-Varoš'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Janev'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Claustra'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Hatadi'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hayden Christensen'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Đuro Šporer'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospin dom'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostoria'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kongres (bend)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Škalniški'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Plavi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Šakić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dunkin donuts'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Događanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joža Batalekov'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lana Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ruthless Records'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tartajun'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UK Sqft'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['StreetGainZ'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Makedonski karaman'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana banovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silva Kalčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Čolić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Marević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frankokovacevic'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Baksa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Homura Akemi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Franke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Kovačević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davcast'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Humax'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nahum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pseudocerealija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Zadnja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barbara Bilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Cerkez'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Lamešić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrogué'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fran Novak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Jim Reeves'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['POS sustav'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilija Abramović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisati&quot; }},
	['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cecilia Lean'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IZLET'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodan Rupar'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MrBit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radunica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Brajković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Hongzhi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franco Balkan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torkret Plus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Val'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Suzana Matić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['John Gosden'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Pervan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neno Dodoja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Pula Pride'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Goran Valka'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikrografija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetski savez za interlingu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Kuki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kukolj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Ive Marković-Kora'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Opatija Geng'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Zlatni Studio'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Roman Konoplev'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mišo Hrnjak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Predložak:Sastav VK Jug'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Lana Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Čanžek'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Rupotina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Operacija Sava'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Darko Grgurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Košar'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zrinski Bošnjaci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mongourski jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Mongour jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Mogholi jezik'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Predložak:Altajski jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mato Moguš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mladen Simenic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinko Gregurek'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled umjetne inteligencije'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Čorak'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Citiraj web'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nikola Jerković'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }}
}
return rob</text>
      <sha1>a5qnc8dsgmgvtzm3h4upmz9kz30mflv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567225</id>
      <parentid>7567121</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:00:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WP-ROBot</username>
        <id>324743</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: ažuriranje</comment>
      <origin>7567225</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="198722" sha1="1myw6dmtzqzygpgmq6itrt6sl36jpjn" xml:space="preserve">local rob = {
	['@UPDATED@'] = '8 2026',
	['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Mance'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geo info centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Total TV'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šime Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandarinjani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2022.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neva Tölle'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Memgraph'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vera Stipetić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Krilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandra skender'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krsto Radić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Rora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Trudbenik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LasMegan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Ilić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Soldo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevo Popović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jalija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sobna kala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sejmen'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva skala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Catholiq'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Vujica'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adriane Lopes'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bob Graditelj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sunčana obala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Coface'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apiol'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natrijev flourid'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sodium fluoride'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Non Serviam'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transeksualnost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Estera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugokomunisti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lejla Šehović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radost Sotone'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Don&amp;#39;t Ask, Don&amp;#39;t Tell'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Visoka Glavica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Farmakopeja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel &amp;#34;Jugobeat&amp;#34; Halilagić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip diminić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IFIMES'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandro Užila'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XOXO'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MonetizeAd'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karavlasi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mariana Dražić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis popisa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vučni vlak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dona Nahod'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ahejska liga'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ASK'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljeljo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radost Satane'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lino Dussi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Tomičić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske Bitange'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Božidar Maslov'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Loly toons'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Whatodoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renan Contar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andreja Gribl'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superbabekillah'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lukas Jurić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Juginović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Varoš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Negotin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Vimana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anton Kikaš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraško gorje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krški otoci'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SBL'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['James Connolly'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vito Cuic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel Topcagic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francesco Morosin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Emina Hadid'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helpinver'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palaunski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palauski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katica Prpić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Tadić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Repelent-1'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mensur Bektić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mikromitra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dafne Ružić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Bujak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipan Vert'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Žvan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amon Ra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network-attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network Attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trachurus lathami'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija od Tecka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolini'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogomani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hamzagic'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morana (bend)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vojnić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vranja Begić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Subošić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirce'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirij'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Maglica'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćići'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Crkvena desetina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Karambol'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max &amp;#38; Intro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Metodisti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amer Kadić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superznalac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubrovački'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Herceg'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Turković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['4. tisućljeće'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Informacijski sustav'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cook Craig'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crno More'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karas'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveštenik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tveni'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Škabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Babylon Berlin'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Soli (općina)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Kostić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Subašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parselust'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gvožđanka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muštanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boran Bego'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Врањ или врењача'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paulytza'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodifikacija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Koksara'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirit'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HighVani'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika suverena loža Hrvatske &amp;#34;grof Drašković&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Suverena Loža Hrvatske &amp;#39;&amp;#39;grof Drašković&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sezonski radnik'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HUP Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lockroom'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dario Oreški'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procjena rizika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marin Rogić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Štit'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kokić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šije (1970.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vander elst viza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meneghetti Wine Hotel &amp;#38; Winery'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salatić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevena Todorović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veljko Deur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalna stanica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pero Vukota'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morsini'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jared Fogle'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poptropica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Lučić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradilište'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Histerza'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Filipi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bro hengounel'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franko Franetović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biokovska jela'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Dabo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Radić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E-mail marketing'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudika Vida'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Merlin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duran Çetin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predikatno vino'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavanderman'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Božić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Index portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio 808'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distribucija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fero-Term'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Guida di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maria Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Ga-young'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renderiranje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Segmentacija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aegukka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Husitski ratovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niva'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zoran Žukina'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OK kanal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio KCM'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dora Kršul'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Super1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske bitange'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milena Zajović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Newsmax Adria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Christina Zwicker'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LukaSkabic'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Milošević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Links d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Playbox Shorts'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kenan Mandra'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divizijun'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FK Vitez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Gjuran'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Berto Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Tvornica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Nacional'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sjeverni Han'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći kanal'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Abadon'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akcija Zenit'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragi Šestić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vitlaci'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['65 (film)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Desislava Petrova'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kraja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Agami Hando'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Radin'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Biondich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanko Nižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavle Mensur'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni plan'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Memento (1996)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Program Impact4Values'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Džakar dzong'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arterarij'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Smoqua'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proces (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ferratum'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontraakcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HULU Split'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MLAZ'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Fotografski kutak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Građanska akcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupinov san'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mozartine'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih grada Čabra &amp;#34;Prosper&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kvart'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga športskih ribolovaca &amp;#34;Amur&amp;#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Tutoria&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Sretna obitelj&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Mladi poduzetnik&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Znanost.org'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VeDRA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['L&amp;#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moji dani'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnica Team'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Stipić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Tomčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatske i svjetske &amp;#34;zvijezde&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biciklić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grbavac'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tipurić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Marević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eryops'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicole Cherry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['T-Com'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kupa'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Globalnet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solana Pag'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tribina &amp;#34;Braća Kašanin&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miralem Alečković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Krengetog'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cesare Cantù'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerković duliba'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lađin porat'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milanov Vrh'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Urije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sylvester Graham'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arnold Ehret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Veganstvo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kampo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mima Karaula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Rački'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb Kornice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HULK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športska udruga &amp;#34;Stjepan Grgac&amp;#34; Petrovec'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Asuka-dera'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helena Janečić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flex'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Dolac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HCL.hr'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Online instrukcije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vedska matematika'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zooplus'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana Tole'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žegar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Merla'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UBU'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontrakultura'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &amp;#34;Zakonu!&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Bertić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Selena Andrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paavo Airola'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ben'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Leš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agnès Thill'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jonis Bashir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Bratulić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dino Petrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Canal Panda'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Toni Volarić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['REDACTED'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HNK Busnovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Media Stres'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vk jablanac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filburt'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rocko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoslav'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apetit'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Denis Tomić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leo Škaro'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIToBeats'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čuvari srca'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Javor'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hipoglikemik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Topalović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Žeko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jörmungandr'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svevišnji'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svarog trenutak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dzidzilelya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nia-Nya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Voloska'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kupalo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjerje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Java (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Siniša Režek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kašmar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teufik Selimović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Matičević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ceca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Martin Kosovec'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubokovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer Beograd'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita Fiumana : giornale settimanale d&amp;#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Mikulec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Antunović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rich Man (band)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MOKÉP'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luo Yunxi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maturice'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miro Barešić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['KK Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Amin Milišić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Yundi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simplicia'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrian Konsa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veleprodaja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoje Golović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Plavčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Only Records'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tomašević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kremenko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Grabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Janjče'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Medvinjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vidljive'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Virginia Kapić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasandar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kane i Abel'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Queer Sport Split'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Mišur'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jana gana mana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Besim Tafa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vogue Adria'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aqualifter'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hram Institut'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imotska muka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dječji zbor &amp;#34;Zdravo maleni&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lokalci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Draženka Polović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Grupa Velvet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Enis Destan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Horvat'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bade İşcil'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Müge Anlı'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zehra Güneş'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emergentizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Julius Eker'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NixOS'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['La Difesa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita fiumana'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan Elwood'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alice Tissot'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bertha Benz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ian Maatsen'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faris Žunić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Borelli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cherry Kiss'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BokBok'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Bilušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Murat Pilav'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mia Pojatina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eden Golan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mato Jurić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['La Vedetta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Omnia Deo'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emir Dželilović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijedor 95'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latifundij'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ercole Rezza'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan John Markul'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['TXCN'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija Ančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio postaja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Worldline'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Vučković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalcineruin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ideologodija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Car seat headrest'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narod Sistani'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Učenje rada'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Mijoč'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toranja'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['André Verdeil'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brigitte Macron'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sven Kranželić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šakić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Deca iz vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['EQV'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Patke selice'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zračni spasioci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Juraj Zigman'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boris Stalić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Airalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kritika komunizma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Restović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tonči Težulat'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ilirski jezici'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kinoteka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danilo Lekić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Šimić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Interseksualnost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Adžija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veliko Rujno'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hang'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tata od formata'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabjan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabijan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patentno pismo'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Knoll'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sara Lizatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TP-line'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Razumović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika Komadina'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rapska fjera'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mostir'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korešnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mali Velički potok'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Borna Marinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Što je iptv'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Viktor Posarić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Limoges Handball'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Ofak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Sabolović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivačašće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arduševac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Edin Hozan'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavao Petričević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Raspotočje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elma Fetić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin Duraković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocidni gen'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crna legenda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['As-eko'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Rakić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Anić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Afterfire Band'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agomiut'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predsjedništvo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnje vijeće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmaland'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Buco i Srđan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumnijada'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Budimir'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vulević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mamić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzorični atomi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodeksi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anarhiv'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anatidaefobija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Matteo Liviero'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oussama Essabr'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Semahana'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balkan zoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rob Halford'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Konovizija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta Lekić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukša Andrić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikola Bačić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maša Barišić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Martina Mezak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tajči Čekada'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nova Melilla'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Free solo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Richard Phillips'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Pandurević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Punčke'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Turčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalafati'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Лазар Радан'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bartók Rádió'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik kalašma'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biljana Cerin'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ramón Mercader'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Somek'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['8 Ball Pool'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ribarica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Primarne publikacije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fragili come foglie'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ezoy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eterno'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturpunkt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RoUm'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otokultivator'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Armin Šistek'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đački pokret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Lučić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveti Red'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FXP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IMAP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distonija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TVRi'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elkan Florida'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dhampir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trstenice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clostridium tetani'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reza Fekri'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MC Žmala'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Meštrić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dina Dogan'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Rajko'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heval Hardem'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radujte se narodi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svim na zemlji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi nam se'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O Betleme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorani neba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aurora Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papaya Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sonjine trećice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nino Karamatić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mall of Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joker Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['City Center One Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arena Centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Studio N'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poleogeografija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Širina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ometanje prometa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VANU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Skup vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autor glazbe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Slabi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Bagić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Srbija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['DeSADU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TAI TFX'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GSLV Mark III'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Dubljević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lemana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario marević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub studenata južne slavistike &amp;#34;A302&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Organizacije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Concordia discors'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dentofobija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neli Fist'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mit o Titu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Andrijević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Denuncirati'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Ivan Goran Kovačić&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balcano'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osman Sabitović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sokić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maja Bezjak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Frajer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalabić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifestacija &amp;#34;Sve se čaje okupiše&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parfumer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skupština općine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TOK televizija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vautinovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apipet'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aron Varga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NKT Flexibles'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strune života'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auto na korzu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Infinum'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Davorin Štetner'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dives'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fenksta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Slava Kovač'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prekostojnice'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlade Lozić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Knez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patričar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Victa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Harmonija disonance'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zing'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Petrak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija snob'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amnezija Music'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Zadro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Čolak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teofil Leko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izbičijada'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikroturbina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LO Brand'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nebeski rat'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marinko Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostornost broda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radno vozilo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-podij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Američki koncept'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natalie Balmix'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ad Fines'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Elezović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mišković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolina Novak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latinske izreke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VIDgital'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arwat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miriam Mack'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['William Dunst'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dadi Redžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Babić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klještevica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aluin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lučki alat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazarij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Meteor&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Društvo Podravec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Brodski motor'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomios Batos'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jure Ćurković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drama u odgoju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Motorne jahte'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimska obitelj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kaolin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Katičić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Horvat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Bene'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Afrobeats'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Malonogometni turnir ,,Kupres&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komunal'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srce se bori'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bulevard'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Lisak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obli kamen'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Merlini'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joe Flaherty'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alija Husić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Inoceramidae'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anica Kovač'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Carigrad'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vili Radman'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Pavić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kristijan Montina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Maslać'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Jeleč'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gelo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Ćuro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavna strani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafin Sabol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Ivelić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frane Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Čuić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivit'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Stanić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plančanik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Baran'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Rašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Ažić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Izergo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Galluna'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kopjar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Bašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemikalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max Landon Payne'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksim Avejski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simo Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Nobilo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Grigić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Častimir Majić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roko Serdarević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pipin Landenski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Adna Bakija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Anica Kovačič'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina o sreći'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Umijeće življenja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izgubljena vila'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvava zemlja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Operater'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['TereT'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čatlak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privredne krize'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Skupljena baština'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solčak Toka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strateško planiranje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrijednost robe'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teatro Nobile'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokora (performans)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Majdak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gea Gojak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juha od prokulica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edin Glogić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nenad Katnić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Jakobović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Finag'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo jezik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teppo'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Gilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Petrek'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akademski bonton'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilikon'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auron'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Az (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizarij'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krijesnici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Atanor'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alikvot'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antiatlas'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ars Eugenium'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['OSvojski'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ekonomijana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kreativna riznica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cherrica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Disocactus &amp;#39;Smithii&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ijoid narodi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wigwassing'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Dodig'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bernard Dukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Albino Jović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Võro (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Numen'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Kalinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Maret'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O, tempora!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Daniel Radeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meri Gotovac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječji doplatak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hana rodić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toroczkai László'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Garašić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božena Griner'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Nastović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Guksić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LOZZ'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odri Ribarović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buča Potok'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Batinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niko Kličan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matej Stoprd'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palača Becadelli'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sorikomorfa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Olynthia Natura'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Cer'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Albin Muslić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šiško'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trioxx'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amra Imširagić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Smidovich'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Terrakom'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srpski svet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antički lančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tena Arapović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasni modernizam'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kremasti med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Livadni med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vaterpolski klub Veteran &amp;#39;70'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Cindori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicente Batistic'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragan Grims'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraj programa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naida Seebauer'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Batinić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nu Street Food'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafski zvuci'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Armin Stifler'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miro Relota'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bilice'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Certissa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Versi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Enes Zulić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duumvir'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicusor Dan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orion (bend)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Vukojević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juro Vuletić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Tuta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Maček'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eko Eko'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćacilend'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatka Planina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mili Dueli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Robert Marušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Karačić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kevin Farell'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika ilčić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Bajo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompare'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renato Vrban'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porotokracija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Matetić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nabava.net'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Marinović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Salatić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roman Korzeń'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angry Grandpa'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natko Štiglić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pop Mart'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Woodard'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Czamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Džamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anna Tertel'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pasha Technique'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lošinj (film)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni Istre'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Coolins'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procesna fizika'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentin Hegol'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Richard Saringer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej muškarac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bejbe'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva i Gloria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Phengodidae'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Avdić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stefany Žužić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 2'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prolom voda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Demokratski HSS'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Caplan Artificial'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aircash'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Arrivelli'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čovo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Teorija grupa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Škobalj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arslan Dučić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Markanović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej ikona'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svatopluk'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suspilne'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Louis Brus'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Najman Konferencije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UMA'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graham Wale'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nymadema'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajni kolač'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Strižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Roko Švoger'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osječki skauti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nanbudo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kruhceps'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Mađer'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crni Cerak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Ludvig'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Čale'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lin Shemu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wii U'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DiscoverCars'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['30. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['29. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['28. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['27. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['26. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drito iz Arene'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BBK T-REX'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eric André'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izum laganja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Radošević'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natoli'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travaš Saša &amp;#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica prižmić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Ukić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silvija Mutić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Barišić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Kužina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salonamed'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lara Demarin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Synlab'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Male noćne more II'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dvornikov'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ermesinde'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernji akt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grabovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hír TV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jerolim Matković'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lake Fest'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BK Sljeme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Spalato'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Burcar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šumnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viale Bligny'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Javna tajna'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dunst'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Krajnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LILI'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sekundarni softver'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['PPN Grdani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Bekar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdačno vaši'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Perković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tekuće staklo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svelte'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinka Letica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Virovski Crnac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodatel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nije mi 22'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Šestoknjižje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boško Beuk'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Nimco Brands &amp;#38; Liqueurs'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alix'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arak (piće)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Barbie'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potok Mahala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Heger'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Air mihalija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ĐanoTrade'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Džijan'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baccara'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lima Len'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Josip Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nuxgame'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakša Raguž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Goran Vinčić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klis-Varoš'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Janev'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Claustra'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Hatadi'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hayden Christensen'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Đuro Šporer'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospin dom'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostoria'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kongres (bend)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Škalniški'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Plavi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Šakić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dunkin donuts'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Događanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joža Batalekov'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lana Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ruthless Records'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tartajun'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UK Sqft'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['StreetGainZ'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Makedonski karaman'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana banovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silva Kalčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Čolić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Marević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frankokovacevic'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Baksa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Homura Akemi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Franke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Kovačević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davcast'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Humax'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nahum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pseudocerealija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Zadnja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barbara Bilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Cerkez'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Lamešić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrogué'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fran Novak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Jim Reeves'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['POS sustav'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilija Abramović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisati&quot; }},
	['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cecilia Lean'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IZLET'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodan Rupar'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MrBit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radunica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Brajković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Hongzhi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franco Balkan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torkret Plus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Val'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Suzana Matić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['John Gosden'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Pervan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neno Dodoja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Pula Pride'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Goran Valka'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikrografija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetski savez za interlingu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Kuki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kukolj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Ive Marković-Kora'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Opatija Geng'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Zlatni Studio'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Roman Konoplev'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mišo Hrnjak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Predložak:Sastav VK Jug'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Lana Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Čanžek'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Rupotina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Operacija Sava'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Darko Grgurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Košar'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zrinski Bošnjaci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mongourski jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Mongour jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Mogholi jezik'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Predložak:Altajski jezici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mato Moguš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mladen Simenic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinko Gregurek'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled umjetne inteligencije'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Čorak'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Citiraj web'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nikola Jerković'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }}
}
return rob</text>
      <sha1>1myw6dmtzqzygpgmq6itrt6sl36jpjn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Labirint strasti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>776917</id>
    <revision>
      <id>7567200</id>
      <parentid>7105154</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:35:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42631-42</username>
        <id>368318</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7567200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1376" sha1="7eurhlhmc7b8sc3yzybvgj337mipm30" xml:space="preserve">'''Labirint strasti''' (''Laberintos de pasión'') meksička je [[Telenovela|telenovela]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.univision.com/content/content.jhtml?cid=96304|archive-url=https://web.archive.org/web/20090426063029/http://www.univision.com/content/content.jhtml?cid=96304|title=Laberintos de Pasión: Una estafa de amor|archive-date=26 April 2009|language=es|website=univision.org|access-date=9 May 2024}}&lt;/ref&gt; u Meksiku emitirana 1999. i 2000. Serija je 2001. godine na HRT-u prvi puta prikazana u Hrvatskoj. [[Filmografija Ernesta Alonsa|Producent]] je bio [[glumac]] [[Ernesto Alonso]].
[[Datoteka: Lety Calderón.jpg|120px|mini|&lt;center&gt;[[Leticia Calderón]]&lt;/center&gt;]]
Glavni je lik liječnica Julieta, koja se na početku serije vraća u svoje rodno mjesto.
*[[Leticia Calderón]] — Julieta Valderrama
*[[Francisco Gattorno]] — Pedro Valencia Miranda
*[[César Évora]] — Gabriel Almada
*[[Manuel Ojeda]] — Genaro Valencia
*[[Mónika Sánchez]] — Nadia Román Valencia 
* [[Alma Delfina]] — Sofía Miranda Montero de Valencia
*[[Azela Robinson]] — Carmina Roldán Montero
*[[Aarón Hernán]] — Lauro Sánchez
*[[Abraham Ramos]] — Cristóbal Valencia Miranda
*[[María Rubio]] — Ofelia Montero 

== Izvori ==
{{izvori}}
*''[https://www.imdb.com/title/tt0227914/ Laberintos de pasión]''
[[Kategorija: Meksičke telenovele]]
{{naslov u kurzivu}}</text>
      <sha1>7eurhlhmc7b8sc3yzybvgj337mipm30</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2027.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>777118</id>
    <revision>
      <id>7567269</id>
      <parentid>7566233</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:10:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42595-31</username>
        <id>368333</id>
      </contributor>
      <comment>/* Drugi Krug */</comment>
      <origin>7567269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53338" sha1="mhjlthct1nrg29otcyn8gszzdlfd4io" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|-
|{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|JAP}} || rowspan=&quot;4&quot;|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;4&quot;| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ARG}} || rowspan=&quot;4&quot;| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;2&quot;| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ČIL}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|EGI}} || rowspan=&quot;5&quot;| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan=&quot;2&quot;| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ALŽ}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]])
|-
|{{RukRep|NOR}} || rowspan=&quot;9&quot;| europsko doigravanje || rowspan=&quot;3&quot;| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'')
|-
|{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup)
|-
|{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|GRČ}} || rowspan=&quot;6&quot;| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]])
|-
|{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) 
|-
|{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],)
|-
|{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SAU}} || rowspan=&quot;2&quot; | pozivnica || rowspan=&quot;2&quot; | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup)
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvlačenje ==
Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]].

=== Jakosne skupine ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 1
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 2
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 3
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 4
|-
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|DAN}}&lt;br&gt;{{RukRep|NJE}}&lt;br&gt;{{RukRep|HRV}}&lt;br&gt;{{RukRep|ISL}}&lt;br&gt;{{RukRep|POR}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠVE}}&lt;br&gt;{{RukRep|EGI}}&lt;br&gt;{{RukRep|ARG}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|FRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|SLO}}&lt;br&gt;{{RukRep|NOR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SRB}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠPA}}&lt;br&gt;{{RukRep|ITA}}&lt;br&gt;{{RukRep|OVČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|MAK}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|GRČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|POLJ}}&lt;br&gt;{{RukRep|BRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|BHR}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUN}}&lt;br&gt;{{RukRep|ZEL}}&lt;br&gt;{{RukRep|ČIL}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|KAT}}&lt;br&gt;{{RukRep|KUV}}&lt;br&gt;{{RukRep|JAP}}&lt;br&gt;{{RukRep|ALŽ}}&lt;br&gt;{{RukRep|ANG}}&lt;br&gt;{{RukRep|URU}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
|}

== Skupine ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; | [[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički&lt;br&gt;kup Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=  
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|srtijelci1=
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelči1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledalteji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni1=
}}

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     =
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crventi2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjevšrad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

== Predsjednički kup ==

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Utakmica za 31. mjesto ===

=== Utakmica za 29. mjesto ===

=== Utakmica za 27. mjesto ===

=== Utakmica za 25. mjesto ===

== Drugi Krug ==
Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti.

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1=   
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crevni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme=:
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       =  
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina III ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji  = 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----
----
----
----
----

=== Skupina IV ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

== Završnica ==
{{Round8-with third
&lt;!-- Četvrtfinale --&gt;
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
&lt;!-- Polufinale --&gt;
| 29. siječnja||||
| 29. siječnja||||
&lt;!-- Finale --&gt;
| 31. siječnja||||
&lt;!-- Za 3. mjesto --&gt;
| 31. siječnja||||
|widescore=yes}}

=== Četvrtfinale ===
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. – 8. mjesta ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Polufinale ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 7. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
}}

=== Utakmica za 3. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=#cc9966
}}

=== Finale ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=gold
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>mhjlthct1nrg29otcyn8gszzdlfd4io</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567270</id>
      <parentid>7567269</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:19:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42595-31</username>
        <id>368333</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skupine */</comment>
      <origin>7567270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53668" sha1="e50zy2afqo50zfh441z7ukhb4zzvwur" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|-
|{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|JAP}} || rowspan=&quot;4&quot;|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;4&quot;| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ARG}} || rowspan=&quot;4&quot;| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;2&quot;| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ČIL}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|EGI}} || rowspan=&quot;5&quot;| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan=&quot;2&quot;| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ALŽ}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]])
|-
|{{RukRep|NOR}} || rowspan=&quot;9&quot;| europsko doigravanje || rowspan=&quot;3&quot;| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'')
|-
|{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup)
|-
|{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|GRČ}} || rowspan=&quot;6&quot;| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]])
|-
|{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) 
|-
|{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],)
|-
|{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SAU}} || rowspan=&quot;2&quot; | pozivnica || rowspan=&quot;2&quot; | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup)
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvlačenje ==
Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]].

=== Jakosne skupine ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 1
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 2
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 3
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 4
|-
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|DAN}}&lt;br&gt;{{RukRep|NJE}}&lt;br&gt;{{RukRep|HRV}}&lt;br&gt;{{RukRep|ISL}}&lt;br&gt;{{RukRep|POR}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠVE}}&lt;br&gt;{{RukRep|EGI}}&lt;br&gt;{{RukRep|ARG}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|FRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|SLO}}&lt;br&gt;{{RukRep|NOR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SRB}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠPA}}&lt;br&gt;{{RukRep|ITA}}&lt;br&gt;{{RukRep|OVČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|MAK}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|GRČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|POLJ}}&lt;br&gt;{{RukRep|BRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|BHR}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUN}}&lt;br&gt;{{RukRep|ZEL}}&lt;br&gt;{{RukRep|ČIL}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|KAT}}&lt;br&gt;{{RukRep|KUV}}&lt;br&gt;{{RukRep|JAP}}&lt;br&gt;{{RukRep|ALŽ}}&lt;br&gt;{{RukRep|ANG}}&lt;br&gt;{{RukRep|URU}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
|}

== Skupine ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; | [[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički&lt;br&gt;kup Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=  
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|srtijelci1=
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelči1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledalteji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni1=
}}

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     =
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crventi2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjevšrad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

== Predsjednički kup ==

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Utakmica za 31. mjesto ===

=== Utakmica za 29. mjesto ===

=== Utakmica za 27. mjesto ===

=== Utakmica za 25. mjesto ===

== Drugi Krug ==
Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti.

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1=   
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crevni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme=:
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       =  
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina III ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji  = 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----
----
----
----
----

=== Skupina IV ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

== Završnica ==
{{Round8-with third
&lt;!-- Četvrtfinale --&gt;
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
&lt;!-- Polufinale --&gt;
| 29. siječnja||||
| 29. siječnja||||
&lt;!-- Finale --&gt;
| 31. siječnja||||
&lt;!-- Za 3. mjesto --&gt;
| 31. siječnja||||
|widescore=yes}}

=== Četvrtfinale ===
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. – 8. mjesta ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Polufinale ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 7. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
}}

=== Utakmica za 3. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=#cc9966
}}

=== Finale ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=gold
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>e50zy2afqo50zfh441z7ukhb4zzvwur</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567275</id>
      <parentid>7567270</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:31:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42595-31</username>
        <id>368333</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skupina III */</comment>
      <origin>7567275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54170" sha1="3bui9ucfa2bmwrjdv60a6z8ghwzb8d5" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|-
|{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|JAP}} || rowspan=&quot;4&quot;|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;4&quot;| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ARG}} || rowspan=&quot;4&quot;| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;2&quot;| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ČIL}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|EGI}} || rowspan=&quot;5&quot;| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan=&quot;2&quot;| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ALŽ}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]])
|-
|{{RukRep|NOR}} || rowspan=&quot;9&quot;| europsko doigravanje || rowspan=&quot;3&quot;| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'')
|-
|{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup)
|-
|{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|GRČ}} || rowspan=&quot;6&quot;| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]])
|-
|{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) 
|-
|{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],)
|-
|{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SAU}} || rowspan=&quot;2&quot; | pozivnica || rowspan=&quot;2&quot; | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup)
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvlačenje ==
Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]].

=== Jakosne skupine ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 1
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 2
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 3
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 4
|-
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|DAN}}&lt;br&gt;{{RukRep|NJE}}&lt;br&gt;{{RukRep|HRV}}&lt;br&gt;{{RukRep|ISL}}&lt;br&gt;{{RukRep|POR}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠVE}}&lt;br&gt;{{RukRep|EGI}}&lt;br&gt;{{RukRep|ARG}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|FRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|SLO}}&lt;br&gt;{{RukRep|NOR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SRB}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠPA}}&lt;br&gt;{{RukRep|ITA}}&lt;br&gt;{{RukRep|OVČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|MAK}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|GRČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|POLJ}}&lt;br&gt;{{RukRep|BRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|BHR}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUN}}&lt;br&gt;{{RukRep|ZEL}}&lt;br&gt;{{RukRep|ČIL}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|KAT}}&lt;br&gt;{{RukRep|KUV}}&lt;br&gt;{{RukRep|JAP}}&lt;br&gt;{{RukRep|ALŽ}}&lt;br&gt;{{RukRep|ANG}}&lt;br&gt;{{RukRep|URU}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
|}

== Skupine ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; | [[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički&lt;br&gt;kup Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=  
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|srtijelci1=
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelči1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledalteji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni1=
}}

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     =
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crventi2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjevšrad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

== Predsjednički kup ==

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Utakmica za 31. mjesto ===

=== Utakmica za 29. mjesto ===

=== Utakmica za 27. mjesto ===

=== Utakmica za 25. mjesto ===

== Drugi Krug ==
Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti.

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1=   
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crevni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme=:
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       =  
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina III ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji  = 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatejli= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----
----
----

=== Skupina IV ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

== Završnica ==
{{Round8-with third
&lt;!-- Četvrtfinale --&gt;
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
&lt;!-- Polufinale --&gt;
| 29. siječnja||||
| 29. siječnja||||
&lt;!-- Finale --&gt;
| 31. siječnja||||
&lt;!-- Za 3. mjesto --&gt;
| 31. siječnja||||
|widescore=yes}}

=== Četvrtfinale ===
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. – 8. mjesta ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Polufinale ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 7. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
}}

=== Utakmica za 3. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=#cc9966
}}

=== Finale ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=gold
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>3bui9ucfa2bmwrjdv60a6z8ghwzb8d5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567279</id>
      <parentid>7567275</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:40:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42595-31</username>
        <id>368333</id>
      </contributor>
      <comment>/* Predsjednički kup */</comment>
      <origin>7567279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54690" sha1="pkcg4kifkhsnryzclyvglgd602x4gqf" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|-
|{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|JAP}} || rowspan=&quot;4&quot;|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;4&quot;| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ARG}} || rowspan=&quot;4&quot;| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;2&quot;| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ČIL}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|EGI}} || rowspan=&quot;5&quot;| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan=&quot;2&quot;| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ALŽ}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]])
|-
|{{RukRep|NOR}} || rowspan=&quot;9&quot;| europsko doigravanje || rowspan=&quot;3&quot;| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'')
|-
|{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup)
|-
|{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|GRČ}} || rowspan=&quot;6&quot;| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]])
|-
|{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) 
|-
|{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],)
|-
|{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SAU}} || rowspan=&quot;2&quot; | pozivnica || rowspan=&quot;2&quot; | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup)
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvlačenje ==
Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]].

=== Jakosne skupine ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 1
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 2
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 3
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 4
|-
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|DAN}}&lt;br&gt;{{RukRep|NJE}}&lt;br&gt;{{RukRep|HRV}}&lt;br&gt;{{RukRep|ISL}}&lt;br&gt;{{RukRep|POR}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠVE}}&lt;br&gt;{{RukRep|EGI}}&lt;br&gt;{{RukRep|ARG}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|FRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|SLO}}&lt;br&gt;{{RukRep|NOR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SRB}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠPA}}&lt;br&gt;{{RukRep|ITA}}&lt;br&gt;{{RukRep|OVČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|MAK}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|GRČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|POLJ}}&lt;br&gt;{{RukRep|BRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|BHR}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUN}}&lt;br&gt;{{RukRep|ZEL}}&lt;br&gt;{{RukRep|ČIL}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|KAT}}&lt;br&gt;{{RukRep|KUV}}&lt;br&gt;{{RukRep|JAP}}&lt;br&gt;{{RukRep|ALŽ}}&lt;br&gt;{{RukRep|ANG}}&lt;br&gt;{{RukRep|URU}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
|}

== Skupine ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; | [[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički&lt;br&gt;kup Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=  
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|srtijelci1=
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelči1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledalteji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni1=
}}

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     =
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crventi2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjevšrad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

== Predsjednički kup ==

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezulat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Utakmica za 31. mjesto ===

=== Utakmica za 29. mjesto ===

=== Utakmica za 27. mjesto ===

=== Utakmica za 25. mjesto ===

== Drugi Krug ==
Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti.

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1=   
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crevni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme=:
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       =  
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina III ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji  = 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatejli= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----
----
----

=== Skupina IV ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

== Završnica ==
{{Round8-with third
&lt;!-- Četvrtfinale --&gt;
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
&lt;!-- Polufinale --&gt;
| 29. siječnja||||
| 29. siječnja||||
&lt;!-- Finale --&gt;
| 31. siječnja||||
&lt;!-- Za 3. mjesto --&gt;
| 31. siječnja||||
|widescore=yes}}

=== Četvrtfinale ===
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. – 8. mjesta ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Polufinale ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 7. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
}}

=== Utakmica za 3. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=#cc9966
}}

=== Finale ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=gold
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>pkcg4kifkhsnryzclyvglgd602x4gqf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567283</id>
      <parentid>7567279</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:50:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42595-31</username>
        <id>368333</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skupina III */</comment>
      <origin>7567283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55192" sha1="a29no6a5vu6yx7ixh4ppxsl7jzsk7k1" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|-
|{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|JAP}} || rowspan=&quot;4&quot;|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;4&quot;| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ARG}} || rowspan=&quot;4&quot;| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;2&quot;| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ČIL}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|EGI}} || rowspan=&quot;5&quot;| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan=&quot;2&quot;| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ALŽ}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]])
|-
|{{RukRep|NOR}} || rowspan=&quot;9&quot;| europsko doigravanje || rowspan=&quot;3&quot;| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'')
|-
|{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup)
|-
|{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|GRČ}} || rowspan=&quot;6&quot;| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]])
|-
|{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) 
|-
|{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],)
|-
|{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SAU}} || rowspan=&quot;2&quot; | pozivnica || rowspan=&quot;2&quot; | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup)
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvlačenje ==
Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]].

=== Jakosne skupine ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 1
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 2
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 3
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 4
|-
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|DAN}}&lt;br&gt;{{RukRep|NJE}}&lt;br&gt;{{RukRep|HRV}}&lt;br&gt;{{RukRep|ISL}}&lt;br&gt;{{RukRep|POR}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠVE}}&lt;br&gt;{{RukRep|EGI}}&lt;br&gt;{{RukRep|ARG}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|FRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|SLO}}&lt;br&gt;{{RukRep|NOR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SRB}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠPA}}&lt;br&gt;{{RukRep|ITA}}&lt;br&gt;{{RukRep|OVČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|MAK}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|GRČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|POLJ}}&lt;br&gt;{{RukRep|BRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|BHR}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUN}}&lt;br&gt;{{RukRep|ZEL}}&lt;br&gt;{{RukRep|ČIL}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|KAT}}&lt;br&gt;{{RukRep|KUV}}&lt;br&gt;{{RukRep|JAP}}&lt;br&gt;{{RukRep|ALŽ}}&lt;br&gt;{{RukRep|ANG}}&lt;br&gt;{{RukRep|URU}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
|}

== Skupine ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; | [[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički&lt;br&gt;kup Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=  
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|srtijelci1=
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelči1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledalteji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni1=
}}

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     =
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crventi2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjevšrad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

== Predsjednički kup ==

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezulat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Utakmica za 31. mjesto ===

=== Utakmica za 29. mjesto ===

=== Utakmica za 27. mjesto ===

=== Utakmica za 25. mjesto ===

== Drugi Krug ==
Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti.

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1=   
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crevni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme=:
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       =  
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina III ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji  = 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatejli= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezulat     = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----

=== Skupina IV ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

== Završnica ==
{{Round8-with third
&lt;!-- Četvrtfinale --&gt;
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
&lt;!-- Polufinale --&gt;
| 29. siječnja||||
| 29. siječnja||||
&lt;!-- Finale --&gt;
| 31. siječnja||||
&lt;!-- Za 3. mjesto --&gt;
| 31. siječnja||||
|widescore=yes}}

=== Četvrtfinale ===
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. – 8. mjesta ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Polufinale ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 7. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
}}

=== Utakmica za 3. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=#cc9966
}}

=== Finale ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=gold
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>a29no6a5vu6yx7ixh4ppxsl7jzsk7k1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567288</id>
      <parentid>7567283</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42595-31</username>
        <id>368333</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skupina D */</comment>
      <origin>7567288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55547" sha1="56a3a45j245t4twdsw1pigm0jcflpsf" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|-
|{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|JAP}} || rowspan=&quot;4&quot;|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;4&quot;| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ARG}} || rowspan=&quot;4&quot;| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;2&quot;| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ČIL}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|EGI}} || rowspan=&quot;5&quot;| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan=&quot;2&quot;| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ALŽ}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]])
|-
|{{RukRep|NOR}} || rowspan=&quot;9&quot;| europsko doigravanje || rowspan=&quot;3&quot;| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'')
|-
|{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup)
|-
|{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|GRČ}} || rowspan=&quot;6&quot;| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]])
|-
|{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) 
|-
|{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],)
|-
|{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SAU}} || rowspan=&quot;2&quot; | pozivnica || rowspan=&quot;2&quot; | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup)
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvlačenje ==
Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]].

=== Jakosne skupine ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 1
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 2
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 3
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 4
|-
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|DAN}}&lt;br&gt;{{RukRep|NJE}}&lt;br&gt;{{RukRep|HRV}}&lt;br&gt;{{RukRep|ISL}}&lt;br&gt;{{RukRep|POR}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠVE}}&lt;br&gt;{{RukRep|EGI}}&lt;br&gt;{{RukRep|ARG}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|FRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|SLO}}&lt;br&gt;{{RukRep|NOR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SRB}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠPA}}&lt;br&gt;{{RukRep|ITA}}&lt;br&gt;{{RukRep|OVČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|MAK}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|GRČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|POLJ}}&lt;br&gt;{{RukRep|BRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|BHR}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUN}}&lt;br&gt;{{RukRep|ZEL}}&lt;br&gt;{{RukRep|ČIL}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|KAT}}&lt;br&gt;{{RukRep|KUV}}&lt;br&gt;{{RukRep|JAP}}&lt;br&gt;{{RukRep|ALŽ}}&lt;br&gt;{{RukRep|ANG}}&lt;br&gt;{{RukRep|URU}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
|}

== Skupine ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; | [[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički&lt;br&gt;kup Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=  
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|srtijelci1=
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelči1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledalteji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]], [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni1=
}}

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     =
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crventi2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjevšrad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

== Predsjednički kup ==

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezulat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Utakmica za 31. mjesto ===

=== Utakmica za 29. mjesto ===

=== Utakmica za 27. mjesto ===

=== Utakmica za 25. mjesto ===

== Drugi Krug ==
Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti.

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1=   
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crevni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme=:
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       =  
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina III ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji  = 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatejli= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezulat     = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----

=== Skupina IV ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

== Završnica ==
{{Round8-with third
&lt;!-- Četvrtfinale --&gt;
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
&lt;!-- Polufinale --&gt;
| 29. siječnja||||
| 29. siječnja||||
&lt;!-- Finale --&gt;
| 31. siječnja||||
&lt;!-- Za 3. mjesto --&gt;
| 31. siječnja||||
|widescore=yes}}

=== Četvrtfinale ===
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. – 8. mjesta ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Polufinale ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 7. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
}}

=== Utakmica za 3. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=#cc9966
}}

=== Finale ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=gold
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>56a3a45j245t4twdsw1pigm0jcflpsf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567289</id>
      <parentid>7567288</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:59:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42595-31</username>
        <id>368333</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skupina D */</comment>
      <origin>7567289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55546" sha1="sx4c11cq2zh6gevt7s9t8a9ejezubvz" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometno natjecanje
| naziv turnira = Svjetsko prvenstvo u rukometu
| godina = 
| godinaa = 2027. 
| izvorni naziv = ''Handball-Weltmeisterschaft der Männer 2027'' ([[njemački|njem]].)
| slika =
| veličina = 250px
| domaćin = {{Z|NJE}} [[Njemačka]]
| datum = [[13. siječnja|13.]] – [[31. siječnja]] [[2027.]]
| momčadi = 32
| savezi = 5
| dvorane = 6
| gradovi = 6 gradova
| prvak = 
| prvak2 =
| drugi = 
| drugi2 =
| treći = 
| treći2 = 
| četvrti = 
| četvrti2 = 
| utakmice = 
| golovi = 
| gledanost = 
| strijelac = 
| igrač = 
| vratar =
| ažurirano = 
|prethodno=[[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|2025.]]}}{{Budući športski događaj|rukomet}}
'''30. Svjetsko prvenstvo u rukometu 2027.''' [[rukomet]]no je prvenstvo koje će se održati u [[Njemačka|Njemačkoj]] od [[13. siječnja|13.]] do [[31. siječnja]] [[2027.]]&lt;ref&gt;[https://www.ihf.info/media-center/news/ihf-council-awards-events-2027 IHF Council awards events up to 2027] ihf.info Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Prvenstvo će biti domaćin Njemačka, s šest lokacija diljem zemlje koje će biti za turnir. Finale će se održati u [[Lanxess Arena]] u [[Köln]].

== Domaćinstvo ==
Ponude:
* {{Z|MAĐ}} [[Mađarska]]
* {{Z|DAN}} [[Danska]], {{Z|NOR}} [[Norveška]], {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka]].

Pet država izrazilo je zanimanje za domaćinstvo turnira. Dodjela domaćinstva održana je na sastanku Vijeća IHF-a u [[Kairo|Kairu]], u [[Egipat|Egiptu]], [[28. veljače]] [[2020.]]&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200131072149/https://www.time24.news/a/2020/01/german-handball-federation-will-host-world-cup-again-in-2027.html German Handball Federation will host World Cup again in 2027] time24.news Preuzeto 14. siječnja 2025.&lt;/ref&gt; Za domaćina je izabrana Njemačka. Ovo će biti šesti put da će Njemačka biti domaćin ovog turnira. Istoga dana [[Hrvatska]], [[Danska]] i [[Norveška]] izabrane su za domaćine [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetskoga prvenstva 2025.]]

== Dvorane ==
Sportske arene u kojima će se održavati utakmice nalaze se u [[Hannover]]u, [[Kiel]]u, [[Köln]]u, [[Magdeburg]]u, [[München]]u i [[Stuttgart]].

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|NJE}}
|-
|[[Hannover]]
|[[Kiel]]
|[[Köln]]
|-
|[[ZAG-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10000}}
|[[Merkur Ostseehalle|Wunderino Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|10250}}
|[[Lanxess Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|19250}}
|-
|[[Magdeburg]]
|[[München]]
|[[Stuttgart]]
|-
|[[GETEC Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6500'''
|[[SAP Garden]]&lt;br&gt;Kapacitet: {{n|11000}}
|[[Porsche-Arena]]&lt;br&gt;Kapacitet: '''6200'''
|}
&lt;/center&gt;

== Kvalifikacijska natjecanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Natjecanje
! Nadnevci
! Mjesta
! Kvalificirali se
|-
| domaćini
| 2. siječnja 2020.
| 1
| {{RukRep|NJE}}
|-
| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko prvenstvo 2025.]]
| 14. siječnja – 2. veljače 2025.
| 1
| {{RukRep|DAN}}
|-
| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko prvenstvo 2026.]]
| 15. siječnja – 1. veljače 2026.
| 4
| {{RukRep|HRV}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠVE}} &lt;br&gt; {{RukRep|ISL}} &lt;br&gt; {{RukRep|POR}}
|-
| Azijsko prvenstvo 2026. 
| 15. – 29. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|BHR}} &lt;br&gt; {{RukRep|JAP}} &lt;br&gt; {{RukRep|KUV}} &lt;br&gt; {{RukRep|KAT}}
|-
| Afričko prvenstvo 2026.
| 21. – 31. siječnja 2026.
| 5
| {{RukRep|ALŽ}} &lt;br&gt; {{RukRep|EGI}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUN}} &lt;br&gt; {{RukRep|ZEL}} &lt;br&gt; {{RukRep|ANG}}
|-
| Južno i Srednjoameričko prvenstvo 2026.
| 19. – 24. siječnja 2026.
| 4
| {{RukRep|ARG}} &lt;br&gt; {{RukRep|BRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ČIL}} &lt;br&gt; {{RukRep|URU}}
|-
| Europske kvalifikacije
| 29. listopada 2025. – 17. svibnja 2026.
| 10
| {{RukRep|POLJ}} &lt;br&gt; {{RukRep|OVČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|NOR}} &lt;br&gt; {{RukRep|FRA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ŠPA}} &lt;br&gt; {{RukRep|ITA}} &lt;br&gt; {{RukRep|GRČ}} &lt;br&gt; {{RukRep|MAK}} &lt;br&gt; {{RukRep|SLO}} &lt;br&gt; {{RukRep|SRB}}
|-
| pozivnica
| –
| 1+1
| {{RukRep|SAU}} &lt;br&gt; {{RukRep|TUR}}
|}

=== Kvalificirane momčadi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| '''Podebljani tekst''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva.
|-
| ''Ukošeni tekst'' označava domaćina određenoga prvenstva.
|-
|'''''Podebljano ukošeni tekst''''' označava godinu osvajanja određenoga prvenstva, ujedno i domaćina istog.
|}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;125&quot;| država !! kvalificirala se kao !! nadnevak kvalificiranja !! prijašnji nastupi'''
|-
|{{RukRep|NJE}} || domaćin || [[28. veljače]] [[2020.]] || 28 ('''''[[Rukometno SP 1938.|1938.]]''''', [[Rukometno SP 1954.|1954.]], ''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]'', ''[[Rukometno SP 1961.|1961.]]'', [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], ''[[Rukometno SP 1974.|1974.]]'', '''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]''', ''[[Rukometno SP 1982.|1982.]]'', [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], '''''[[Rukometno SP 2007.|2007.]]''''', [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], ''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|DAN}} || [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.|Svjetsko Prvenstvo 2025]] || [[2. veljače]] [[2025.]] || 26 [[Rukometno SP 1938.|1938.]], [[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], ''[[Rukometno SP 1978.|1978.]]'', [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], '''''[[Rukometno SP 2019.|2019.]]''''', '''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]''', '''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]''', '''''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'''''
|-
|{{RukRep|HRV}} || rowspan=&quot;4&quot;| Među prvih šest u [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europsko Prvenstvo 2026.]] || rowspan=&quot;4&quot;| [[28. siječnja]], [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], '''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]''', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], ''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]'', [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025]]'')
|-
|{{RukRep|ŠVE}} || 26 ([[Rukometno SP 1938.|1938.]], '''''[[Rukometno SP 1954.|1954.]]''''', '''[[Rukometno SP 1958.|1958.]]''', [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], ''[[Rukometno SP 1967.|1967.]]'', [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], '''[[Rukometno SP 1990.|1990.]]''', ''[[Rukometno SP 1993.|1993.]]'', [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], '''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]''', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], ''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]'', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], ''[[Rukometno SP 2023.|2023.]]'', [[Rukometno SP 2025.|2025]])
|-
|{{RukRep|ISL}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], ''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]'', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|POR}} || 6 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], ''[[Rukometno SP 2003.|2003.]]'', [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|JAP}} || rowspan=&quot;4&quot;|polufinalist na Azijskom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;4&quot;| [[25. siječnja]] [[2026.]] || 16 ([[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], ''[[Rukometno SP 1997.|1997.]]'', [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KAT}} || 10 ([[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], ''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]'', [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BHR}} || 6 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|KUV}} || 9 ([[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ARG}} || rowspan=&quot;4&quot;| među prvih četvero na Južnom i Srednjoameričkom prvenstvu 2024. || rowspan=&quot;2&quot;| [[21. siječnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997,]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|BRA}} || 17 ([[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ČIL}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[24. siječnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|URU}} || 2 ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|EGI}} || rowspan=&quot;5&quot;| među prvih pet na Afričkom prvenstvu 2026. || rowspan=&quot;2&quot;| [[25. siječnja]], [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], ''[[Rukometno SP 1999.|1999.]]'', [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], ''[[Rukometno SP 2021.|2021.]]'', [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|TUN}} || 17 ([[Rukometno SP 1967.|1967.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], ''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]'', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ALŽ}} || rowspan=&quot;2&quot;| [[26. siječnja]] [[2026.]] || 17 ([[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ZEL}} || 3. ([[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|ANG}} || [[30. siječnja]], [[2026.]] || 5 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]])
|-
|{{RukRep|NOR}} || rowspan=&quot;9&quot;| europsko doigravanje || rowspan=&quot;3&quot;| [[16. svibnja]] [[2026.]] || 18 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], ''[[Rukometno SP 2025.|2025.]]'')
|-
|{{RukRep|OVČ}} || 0 (prvi nastup)
|-
|{{RukRep|ŠPA}} || 23 ([[Rukometno SP 1958.|1958]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1982.|1982.]], [[Rukometno SP 1986.|1986.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], '''[[Rukometno SP 2005.|2005.]]''', [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], '''''[[Rukometno SP 2013.|2013.]]''''', [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|GRČ}} || rowspan=&quot;6&quot;| [[17. svibnja]] [[2026.]] || 1 ([[Rukometno SP 2005.|2005.]])
|-
|{{RukRep|FRA}} || 25 ([[Rukometno SP 1954.|1954.]], [[Rukometno SP 1958.|1958.]], [[Rukometno SP 1961.|1961.]], [[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1967.|1967.]], ''[[Rukometno SP 1970.|1970]]'', [[Rukometno SP 1978.|1978.]], [[Rukometno SP 1990.|1990.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], '''[[Rukometno SP 1995.|1995.]]''', [[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], '''''[[Rukometno SP 2001.|2001.]]''''', [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], '''[[Rukometno SP 2009.|2009.]]''', '''[[Rukometno SP 2011.|2011.]]''', [[Rukometno SP 2013.|2013.]], '''[[Rukometno SP 2015.|2015.]]''', '''''[[Rukometno SP 2017.|2017.]]''''', [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SLO}} || 11 ([[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2005.|2005.]], [[Rukometno SP 2007.|2007.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SRB}} || 6 ([[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2011.|2011.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|ITA}} || 2 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]]) 
|-
|{{RukRep|MAK}} || 9 ([[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2021.|2021.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]],)
|-
|{{RukRep|SAD}} || prvo mjesto na Sjevernoameričkom prvenstvu 2024. || [[16. svibnja]] [[2026.]] || 8 ([[Rukometno SP 1964.|1964.]], [[Rukometno SP 1970.|1970.]], [[Rukometno SP 1974.|1974.]], [[Rukometno SP 1993.|1993.]], [[Rukometno SP 1995.|1995.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]], [[Rukometno SP 2025.|2025.]])
|-
|{{RukRep|SAU}} || rowspan=&quot;2&quot; | pozivnica || rowspan=&quot;2&quot; | [[9. lipnja]] [[2026.]] || 10 ([[Rukometno SP 1997.|1997.]], [[Rukometno SP 1999.|1999.]], [[Rukometno SP 2001.|2001.]], [[Rukometno SP 2003.|2003.]], [[Rukometno SP 2009.|2009.]], [[Rukometno SP 2013.|2013.]], [[Rukometno SP 2015.|2015.]], [[Rukometno SP 2017.|2017.]], [[Rukometno SP 2019.|2019.]], [[Rukometno SP 2023.|2023.]])
|-
|{{RukRep|TUR}} || 0 (prvi nastup)
|}

== Sponzori ==
=== Službeni sponzori turnira ===
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
* Dekra
* Hummel
* Molten
* Gerflor
* Reflex
* Liqui Moly
* Blåkläder
{{Col-break}}
* Sportfive
* Grundfos
* Josera
* Kieback&amp;Peter
* [[Opel]]
* Würth
{{Col-end}}

== Izvlačenje ==
Ždrijeb je održan [[10. lipnja]] [[2026.]] u [[München]].

=== Jakosne skupine ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 1
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 2
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 3
! style=&quot;width:15%;&quot; |Zdjela 4
|-
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|DAN}}&lt;br&gt;{{RukRep|NJE}}&lt;br&gt;{{RukRep|HRV}}&lt;br&gt;{{RukRep|ISL}}&lt;br&gt;{{RukRep|POR}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠVE}}&lt;br&gt;{{RukRep|EGI}}&lt;br&gt;{{RukRep|ARG}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|FRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|SLO}}&lt;br&gt;{{RukRep|NOR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SRB}}&lt;br&gt;{{RukRep|ŠPA}}&lt;br&gt;{{RukRep|ITA}}&lt;br&gt;{{RukRep|OVČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|MAK}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|GRČ}}&lt;br&gt;{{RukRep|POLJ}}&lt;br&gt;{{RukRep|BRA}}&lt;br&gt;{{RukRep|BHR}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUN}}&lt;br&gt;{{RukRep|ZEL}}&lt;br&gt;{{RukRep|ČIL}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
| style=&quot;vertical-align: top;&quot; |{{RukRep|KAT}}&lt;br&gt;{{RukRep|KUV}}&lt;br&gt;{{RukRep|JAP}}&lt;br&gt;{{RukRep|ALŽ}}&lt;br&gt;{{RukRep|ANG}}&lt;br&gt;{{RukRep|URU}}&lt;br&gt;{{RukRep|TUR}}&lt;br&gt;{{RukRep|SAU}}
|}

== Skupine ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; | [[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina I 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina I]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[13. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[15. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[17. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički&lt;br&gt;kup Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=  
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[SAP Garden]], [[München]]
|srtijelci1=
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina II 2|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina II]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina I|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina I]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelči1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[14. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledalteji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[16. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[18. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Porsche-Arena]], [[Stuttgart]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni1=
}}

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     =
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crventi2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izjveštad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= : 
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina III|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina III]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= : 
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izjevšrad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; | Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;3&quot; |[[#Skupina IV|Drugi krug&lt;br&gt;Skupina IV]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Skupina II|Predsjednički kup&lt;br&gt;Skupina II]]
|}
&lt;small&gt;Izvor: [https://www.ihf.info/competitions/men/308/30th-ihf-mens-handball-world-championship-2027-germany/263667/groups-rankings International Handball Federation]&lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vriejme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

== Predsjednički kup ==

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezulat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 25. mjesto|Utakmica za 25. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;bbebff&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 27. mjesto|Utakmica za 27. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffffcc&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 29. mjesto|Utakmica za 29. mjesto]]
|- bgcolor=&quot;ffcccc&quot;
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|[[#Utakmica za 31. mjesto|Utakmica za 31. mjesto]]
|}

=== Utakmica za 31. mjesto ===

=== Utakmica za 29. mjesto ===

=== Utakmica za 27. mjesto ===

=== Utakmica za 25. mjesto ===

== Drugi Krug ==
Svi bodovi osvojeni u prvome krugu protiv ekipa koje su se također kvalificirale u drugi krug prebacuju se u isti.

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1=   
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina II ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crevni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crevni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledateji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji=
|sudac=
|poluvrijeme=:
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       =  
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijecli2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac=
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}

=== Skupina III ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji  = 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatejli= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezultat    = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
{{handballbox
|datum       = 
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = 
|strijelci1  = 
|rezulat     = :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2=
|izvještad=
|2min1=
|žuti1=
|crveni1=
|2min2=
|žuti2=
|crveni2=
}}
----
----
----
----

=== Skupina IV ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;30&quot; |#
! width=&quot;170&quot; |Momčad
! width=&quot;35&quot; |U
! width=&quot;35&quot; |P
! width=&quot;35&quot; |N
! width=&quot;35&quot; |I
! width=&quot;35&quot; |G+
! width=&quot;35&quot; |G–
! width=&quot;35&quot; |G+/–
! width=&quot;40&quot; |Bod.
! width=&quot;100&quot; |Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|- bgcolor=&quot;ccffcc&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
| 0
|'''0'''
|}
&lt;small&gt;Izvor: &lt;/small&gt;

== Završnica ==
{{Round8-with third
&lt;!-- Četvrtfinale --&gt;
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
| 26. siječnja||||
| 27. siječnja||||
&lt;!-- Polufinale --&gt;
| 29. siječnja||||
| 29. siječnja||||
&lt;!-- Finale --&gt;
| 31. siječnja||||
&lt;!-- Za 3. mjesto --&gt;
| 31. siječnja||||
|widescore=yes}}

=== Četvrtfinale ===
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[26. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[27. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. – 8. mjesta ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== Polufinale ===
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}
----
{{handballbox
|datum       = [[29. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 7. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= : 
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti2= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2=
|crveni2= 
}}

=== 5. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
}}

=== Utakmica za 3. mjesto ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1  = 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=#cc9966
}}

=== Finale ===
{{handballbox
|datum       = [[31. siječnja]] [[2027.]]
|vrijeme     = 
|momčad1     = 
|momčad2     = 
|stadion     = [[Lanxess Arena]], [[Köln]]
|strijelci1= 
|rezultat= :
|gledatelji= 
|sudac= 
|poluvrijeme= :
|strijelci2= 
|izvještaj= 
|2min1= 
|žuti1= 
|crveni1= 
|2min2= 
|žuti2= 
|crveni2= 
|bg=gold
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Svjetska prvenstva u rukometu}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u rukometu|M2027]]
[[Kategorija:Međunarodna rukometna natjecanja u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>sx4c11cq2zh6gevt7s9t8a9ejezubvz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andersonove Konstitucije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>777789</id>
    <revision>
      <id>7567072</id>
      <parentid>7447274</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14221" sha1="cwsx78nqu69ayl06lwr9zj8yxtabh6c" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir knjiga 
| naziv           = Konstitucije slobodnih zidara
| slika           = Anderson'sConstitutions.jpg
| opis_slike      = Frontispis i naslovna stranica 
| autor           = [[James Anderson (slobodni zidar)|James Anderson]]&lt;br&gt;[[George Payne]]&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=George Payne|url=https://www.1723constitutions.com/the-people/the-authors/george-payne/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[John Theophilus Desaguliers]]&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The Authors|url=https://www.1723constitutions.com/the-people/the-authors/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dr Jean Theophilus Desaguliers|url=https://www.1723constitutions.com/the-people/the-authors/john-theophilus-desaguliers/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
| ilustrator      = John Pine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Engraver: John Pine|url=https://www.1723constitutions.com/the-people/the-engraver-john-pine/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
| dizajn korica   = 
| država          = [[Kraljevstvo Velike Britanije|Velika Britanija]]
| jezik           = [[Engleski jezik|engleski]]
| serijal         = 
| žanr            = 
| vrsta_djela     = 
| izdavač         = John Senex i John Hooke&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Publishers: Senex &amp; Hooke|url=https://www.1723constitutions.com/the-people/the-publishers/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt; 
| datum_izdanja   = [[1723.]]
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = 
| vrsta_korica    = 
| broj_stranica   = 
| teme            = [[slobodno zidarstvo]]
| isbn            = 
}}
'''''Konstitucije slobodnih zidara; koje sadrži povijest, dužnosti, propise itd. tog najdrevnijeg i najčasnijeg bratstva. Za korištenje ložama. London. U slobodnozidarskoj godini 5723., godine gospodnje 1723.''''' ([[engl.]] ''The Constitutions of the Free-Masons; containing the History, Charges, Regulations, &amp;c. of that Most Ancient and Right Worshipful Fraternity. For the Use of the Lodges. London. In the year of Masonry 5723, Anno Domini 1723.''), najpoznatije kao '''Andersonove ''Konstitucije''''' (''Anderson's Constitutions''), smatraju se jednim od [[Slobodnozidarski zapisi|temeljnih tekstova]] za modernu praksu i organizaciju [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]], spajajući povijesne mitove, filozofske principe i operativne smjernice. Objavljene su [[1723.]] godine na poticaj [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Londona]], prve [[Velika loža|velike lože]] osnovane [[1717.]] godine.

''Konstitucije'' su kasnije prevedene na [[Nizozemski jezik|nizozemski]] (1736.), [[Njemački jezik|njemački]] (1741.) i [[francuski jezik]] (1745.).

== Povijest ==
{{external media
| float  =
| width  =
| topic  = 
| caption =  &lt;!-- text placed left or right of headerimage ---&gt;
| headerimage= 
| title  =
| video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=OndJsIvBaxE 1723 'Inventing the Future'] (28:49), [[Ujedinjena velika loža Engleske|UGLE]] (2. 2. 2023.) – Video ''Stvaranje budućnosti'' je povijesna rekonstrukcija događaja koji okružuju objavljivanje ''Konstitucija'', iako s blagom dozom komičnosti.
| video2 = 
| video3 = 
}}
Ove [[Statut|konstitucije]] nastale su [[1721.]] godine na poticaj tadašnjeg [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Londona]]. Prvu verziju napisao je prezbiterijanski [[pastor]] [[James Anderson (slobodni zidar)|James Anderson]] – čije je ime kasnije povijesno povezano s ovim dokumentom – u suradnji s [[Hugenoti|hugenotom]] [[John Theophilus Desaguliers|Jeanom Theophileom Desaguliersom]]. Cilj im je bio regulirati različite, često neskladne, tradicionalne prakse unutar [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Londona i Westminstera]], osnovane [[1717.]] godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Anderson’s Constitutions|url=https://museumfreemasonry.org.uk/stories/andersons-constitutions|access-date=2025-01-30|website=museumfreemasonry.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Velika priča: Tko su masoni? (I. dio)|url=https://www.advance.hr/tekst/velika-prica-tko-su-masoni-i-dio/|last=Toth|first=Ivan|date=2018-06-30|access-date=2025-01-30|website=advance.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Freemasonry, What Is It Exactly? 4. Anderson’s Constitutions of 1723|url=https://bitterwinter.org/freemasonry-what-is-it-exactly-4-andersons-constitutions-of-1723/|last=Introvigne|first=Massimo|date=2024-11-18|access-date=2025-01-05|website=bitterwinter.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Andersonove ''Konstitucije'' (1723). Sveopšte prihvaćena povelja moderne spekulativne masonerije|url=https://dekalog.rs/index.php/education/72-andersonove-konstitucije-1723-sveopste-prihvacena-povelja-moderne-spekulativne-masonerije|access-date=2025-01-30|website=dekalog.rs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=1723 Constitutions|url=https://www.ugle.org.uk/discover-freemasonry/1723-constitutions|access-date=2025-01-30|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;

Anderson je bio svećenik prezbiterijanske crkve u Swallow Streetu u [[London]]u, koja je nekada bila hugenotska crkva, a jedan od njezina četiri đakona bio je Desaguliersov otac.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=The Foundations of Modern Freemasonry: The Grand Architects : Political Change and the Scientific Enlightenment, 1714–1740|last=Berman|first=Ric|publisher=Sussex Academic Press|year=2012.|isbn=9781845194796|pages=40–41|url=https://books.google.hr/books?id=4b-QswEACAAJ&amp;hl=hr&amp;source=gbs_book_other_versions|language=en}}&lt;/ref&gt; U vrijeme susreta s Desaguliersom, Anderson se navodno predstavljao kao poznavatelj [[Talmud]]a. Kao nagradu za svoj rad dobio je autorska prava na djelo. No, na njegovo razočaranje, s vremenom su objavljene skraćene džepne verzije nad kojima nije imao nikakvu kontrolu, niti je od njih imao financijsku korist.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Tekst je u prosincu 1721. pregledala komisija od četrnaest &quot;učenih članova&quot;, koja je dala svoju potvrdu u ožujku [[1722.]] godine. Knjiga je objavljena [[1723.]] godine te je za svoje vrijeme odražavala iznimnu vjersku toleranciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1723 Constitutions|url=https://www.ugle.org.uk/discover-freemasonry/1723-constitutions|access-date=2025-01-05|website=.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, s vremenom je doživjela nekoliko revizija, od kojih je najznačajnija bila ona iz [[1813.]] godine. Te je godine osnovana [[Ujedinjena velika loža Engleske]], čime je okončan raskol između dviju frakcija engleskog slobodnog zidarstva – &quot;[[Prva Velika loža Engleske|Modernih]]&quot; i &quot;[[Drevna velika loža Engleske|Drevnih]]&quot;. Neki su slobodni zidari smatrali da su te promjene donijele veći dogmatizam, posebice u vezi s obveznim priznavanjem postojanja objavljenog [[Bog]]a, čime su [[ateisti]] i [[Agnosticizam|agnostici]] praktički isključeni iz bratstva.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Prvu verziju ''Konstitucije'' je [[1734.]] godine ponovno tiskao [[Benjamin Franklin]] u Philadelphiji, iste godine kada je izabran za velikog majstora [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velike lože Pennsylvanije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Constitutions of the Free-Masons|url=https://digitalcommons.unl.edu/zeaamericanstudies/27/|access-date=2025-01-30|website=digitalcommons.unl.edu|language=en}}&lt;/ref&gt; Godine [[1738.]]  tekst ''Konstitucije'' je proširen, ažuriran i ponovno objavljen.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Anderson’s Constitutions of 1723|url=https://freemasoninformation.com/masonic-education/books/andersons-constitutions-of-1723/|access-date=2025-01-30|website=freemasoninformation.com|language=en|archive-date=17. ožujka 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317143929/https://freemasoninformation.com/masonic-education/books/andersons-constitutions-of-1723/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iako francusko slobodno zidarstvo nije koristilo Andersonove ''Konstitucije'' kao &quot;svetu knjigu&quot; sve do druge polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]], pojedine francuske [[Velika loža|nadležnosti]] i danas ih smatraju svojim duhovnim naslijeđem. Na širem [[Europa|europskom kontinentu]], mnogi slobodni zidari ovaj dokument promatraju kao temeljni tekst, dok ih britanski slobodni zidari često vide samo kao prvi korak prema kasnijim konstitucijama iz 1813. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Une certaine idée de la franc-maçonnerie|last=Bernheim|first=Alain|publisher=Dervy|year=2008.|isbn=978-2-84454-564-0|location=Pariz|pages=103|url=https://www.google.hr/books/edition/Une_certaine_id%C3%A9e_de_la_franc_ma%C3%A7onner/r2sIPQAACAAJ?hl=hr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Ova razlika u percepciji proizlazi iz različitih interpretacija prirode i sadržaja teksta. Najkontroverzniji dio nalazi se u poglavlju ''O Bogu i religiji'', unutar sekcije ''Dužnosti'', gdje stoji:

{{navod|Slobodni zidar je po svojem zvanju obvezan poštovati Moralni zakon. Ako dobro razumije Umjetnost, nikada neće biti glupi ateist niti bezbožni razvratnik. Premda su u drevnim vremenima slobodni zidari u svakoj zemlji morali slijediti religiju dotične zemlje ili naroda, danas se smatra prikladnijim zahtijevati od njih samo onu religiju koju svi ljudi prihvaćaju, prepuštajući svakome njegovo osobno mišljenje. Ta se religija sastoji u tome da budu dobri i pošteni ljudi, ljudi časti i iskrenosti, bez obzira na nazive i vjerovanja koja ih mogu razlikovati. Tako slobodno zidarstvo postaje središte jedinstva i sredstvo za uspostavu istinskog prijateljstva među osobama koje bi inače ostale trajno podijeljene.}}

Kontroverza se odnosi na izraz &quot;glupi ateist&quot;: je li riječ o vrijednosnoj osudi (kojom bi se ateisti proglasili nesposobnima za članstvo u slobodnom zidarstvu), ili pak o formulaciji koja implicira tolerantniji stav, ostavljajući mogućnost za prihvaćanje &quot;neglupih&quot; ateista? Bez obzira na ove rasprave, povijesne činjenice pokazuju da su militantni ateisti, poput Martina Folkesa, zauzimali važne položaje u prvoj Velikoj loži, baš kao i notorni razvratnici poput [[Philip Wharton|Philipa, vojvode od Whartona]].

S druge strane, [[Drevna velika loža Engleske]] (osnovana u Engleskoj [[1751.]]), zajedno s [[Velika loža Škotske|Velikom ložom Škotske]] i [[Velika loža Irske|Velikom ložom Irske]], smatrala je da su ''Andersonove Konstitucije'' i [[Prva Velika loža Engleske|Velika loža Londona]] (&quot;Moderni&quot;) prekinuli s [[Međaši slobodnog zidarstva|drevnim međašima]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Une certaine idée de la franc-maçonnerie|last=Bernheim|first=Alain|publisher=Dervy|year=2008.|isbn=978-2-84454-564-0|location=Pariz|pages=104–105|url=https://www.google.hr/books/edition/Une_certaine_id%C3%A9e_de_la_franc_ma%C3%A7onner/r2sIPQAACAAJ?hl=hr|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Sadržaj ==
Andersonove ''Konstitucije'' sastoje se od četiri dijela:

=== I. dio: ''Povijest'' ===
Ovaj dio sadrži 48 paragrafa (iako su neki dijelovi izgubljeni, a neki se ponavljaju u izvornom tekstu) te opisuje legendarnu povijest slobodnog zidarstva sve do osnivanja [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Londona i Westminstera]] 1717. godine i izbora njezinih prvih [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikih majstora]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Traditional History|url=https://www.1723constitutions.com/1723-constitutions/the-traditional-history/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== II. dio: ''Dužnosti'' ===
Poznat i kao ''Obveze'' (ovisno o prijevodu), ovaj dio sadrži moralna i običajna pravila koja se odnose na osobni karakter slobodnog zidara, život unutar [[Masonska loža|lože]] te njihov društveni život. Podijeljen je u šest odjeljaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Charges|url=https://www.1723constitutions.com/1723-constitutions/the-charges/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== III. dio: ''Opći propisi'' ===
Ove propise prvotno je sastavio izvjesni [[George Payne]], a organizirani su u 29 članaka koji definiraju prvu masonsku veliku ložu, koju predvodi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] uz kolegij časnika. U njima su opisane njihove funkcije i način imenovanja na čelne pozicije unutar [[Velika loža|nadležnosti]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The General Regulations|url=https://www.1723constitutions.com/1723-constitutions/the-regulations/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Opći propisi završavaju &quot;Odobrenjem&quot;, dokumentom koji sadrži prvi službeni zapisnik u kojem engleske lože i njihove [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]] proglašavaju vojvodu od Montagua velikim majstorom.

=== IV. dio: ''Pjesme'' ===
Ovaj dio u stihovima ponavlja povijesni sadržaj. Sadrži četiri pjesme – jednu za [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstore]], jednu za nadzornike, jednu za [[Pomoćnik (slobodno zidarstvo)|pomoćnike]] i jednu za [[Učenik (slobodno zidarstvo)|učenike]] – uz pripadajuće preporuke za njihovu upotrebu.&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Endpiece – Masonic Songs|url=https://www.1723constitutions.com/1723-constitutions/the-songs/|access-date=2025-01-31|website=1723constitutions.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Ulomak iz pjesme posvećene majstorima:
{{navod|[[Adam]], prvi čovjek roda ljudskog, sa znanjem [[Geometrija|geometrije]] urođenim u svom plemenitom duhu, pučio je svoje potomke, [[Kajin]]a i [[Šet]]a, koji su dalje razvijali ovu plemenitu znanost unutar umijeća [[Arhitektura|arhitekture]], koju su s ljubavlju njegovali i predali svojim sinovima.}}

== Vidi još ==
* [[Slobodnozidarski zapisi]]
* [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://www.1723constitutions.com/|The 1723 Constitutions}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva]]
[[Kategorija:Ujedinjena velika loža Engleske]]
[[Kategorija:Knjige o slobodnom zidarstvu]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Londonu]]</text>
      <sha1>cwsx78nqu69ayl06lwr9zj8yxtabh6c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aquilino Bocos Merino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>779445</id>
    <revision>
      <id>7567312</id>
      <parentid>7240622</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:14:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1927" sha1="g9rswyvrscl89hr1vsiy27gqrz98udy" xml:space="preserve">[[File:Aquilino Bocos Merino.jpg|mini|Aquilino Bocos Merino]]
'''Aquilino Bocos Merino''' [[klaretinci|C.M.F.]] ([[Canillas de Esgueva]], [[17. svibnja]] [[1938.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[prelat]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], član i službenik [[klaretinci|klaretinaca]]. Od 1991. do 2003. bio je generalni poglavar reda, poznatog kao Kongregacija misionara, sinova Bezgrešnog Srca Blažene Djevice Marije. [[Franjo|Papa Franjo]] ga je proglasio kardinalom 28. lipnja 2018. godine.

[[Franjo|Papa Franjo]] je 20. svibnja 2018. objavio da će ga 28. lipnja proglasiti kardinalom.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Tornielli|first=Andrea|date=20 May 2018|title=Concistoro a giugno, ecco i nuovi cardinali di Francesco|language=it|work=La Stampa|url=http://www.lastampa.it/2018/05/20/vaticaninsider/concistoro-a-giugno-ecco-i-nuovi-cardinali-di-francesco-H3E7fdAalZI0ZY1HlitjUJ/pagina.html|access-date=20 May 2018|archive-date=17. lipnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190617134855/https://www.lastampa.it/2018/05/20/vaticaninsider/concistoro-a-giugno-ecco-i-nuovi-cardinali-di-francesco-H3E7fdAalZI0ZY1HlitjUJ/pagina.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Biskup|Posvetio]] ga je za naslovnog nadbiskupa Urusija u Madridu 16. lipnja kardinal [[Fernando Sebastián Aguilar]] s kardinalima Carlosom Osorom Sierrom i Ricardom Blázquezom kao suposvetiteljima.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=16 June 2018|title=Aquilino Bocos, un nuevo arzobispo &quot;padre, hermano y amigo de todos&quot;|language=es|work=Vida Nueva|url=http://www.vidanuevadigital.com/2018/06/16/aquilino-bocos-un-nuevo-arzobispo-padre-hermano-y-amigo-de-todos/|access-date=11 June 2018}}&lt;/ref&gt; Na konzistoriju 28. lipnja dodijeljena mu je đakonska crkva Santa Lucia del Gonfalone.

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{mrva-kršć}}
{{GLAVNIRASPORED:Bocos Merino, Aquilino}}
[[Kategorija:Španjolski kardinali]]
[[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Franje]]</text>
      <sha1>g9rswyvrscl89hr1vsiy27gqrz98udy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angelo De Donatis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>780117</id>
    <revision>
      <id>7567104</id>
      <parentid>7240612</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:20:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1381" sha1="h5jnf34g5dfsz1225tmxcm2polr2cho" xml:space="preserve">[[Datoteka:AngeloDeDonatis.jpg|mini|Angelo De Donatis]]
'''Angelo De Donatis''' ([[Casarano]], [[4. siječnja]] 1954.) [[Italija|talijanski]] je [[Katolička Crkva|katolički]] [[prelat]]. [[Apostolska pokorničarna|Veliki pokorničar]] je od travnja 2024. Bio je kardinalski vikar (službeno generalni vikar Njegove Svetosti) i nadsvećenik [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|Nadbazilike svetog Ivana Lateranskog]] od 2017. do 2024. godine.

[[Franjo|Papa Franjo]] je 20. svibnja 2018. najavio da će De Donatisa imenovati [[Kardinal|kardinalom]] na sljedećem [[konzistorij]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Tornielli|first=Andrea|date=20 May 2018|title=Concistoro a giugno, ecco i nuovi cardinali di Francesco|language=it|publisher=La Stampa|url=http://www.lastampa.it/2018/05/20/vaticaninsider/concistoro-a-giugno-ecco-i-nuovi-cardinali-di-francesco-H3E7fdAalZI0ZY1HlitjUJ/pagina.html|access-date=20 May 2018|archive-date=17. lipnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190617134855/https://www.lastampa.it/2018/05/20/vaticaninsider/concistoro-a-giugno-ecco-i-nuovi-cardinali-di-francesco-H3E7fdAalZI0ZY1HlitjUJ/pagina.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}{{mrva-kršć}}
{{GLAVNIRASPORED:De Donatis, Angelo}}
[[Kategorija:Talijanski kardinali]]
[[Kategorija:Viši pokorničari Apostolske pokorničarne]]
[[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Franje]]</text>
      <sha1>h5jnf34g5dfsz1225tmxcm2polr2cho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport</title>
    <ns>2</ns>
    <id>781128</id>
    <revision>
      <id>7567456</id>
      <parentid>7509496</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:57:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srpanj 07-2026</comment>
      <origin>7567456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9196" sha1="6w9ebvdu22xw275ye39qv42spgy1mds" xml:space="preserve">* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Geografija / administrativne podjele]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Futsal / mali nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Hokej na travi / slični športovi]]
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Košarka]]  
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Kuglanje / bowling]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Motošport]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Nogomet - sezone]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Odbojka]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Ragbi]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Rukomet]] 
* '''[[Suradnik:Cybermb/Sto sam radio - Vaterpolo]] 

'''''... to be continued ... ''''' 

Pokušaj da saberem sve članke, kategorije, predloške što sam kreirao, moglo je i bolje ispasti &lt;br&gt;
ne uključuje one stranice i razgovore koji idu pod suradnika &lt;br&gt;
one stranice koje sam premimenovao ili ima velike doprinose neću stavljati, a ima i brdo takvih &lt;br&gt;
naravno ima i onih gdje mi je umjesto ''nicka'' ostala IP adresa, ili koji su naknadno brisani

''' [[Automobilizam]], [[motociklizam]], [[motoutrke]] općenito...športovi sa vozilima na motorni pogon....

== natjecanja == 
* '''2025. 
** [[Red Bull MotoGP Rookies Cup]] 
* '''2024 
** [[FIM Superstock 1000 Cup]] 
** [[Europska prvenstva u motociklizmu]] 
* '''2022. 
** [[Supersport 300 svjetsko prvenstvo]] 
* '''2021. 
** [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] 
* '''2010.'''
** [[Supersport svjetsko prvenstvo]]
** [[F1 &quot;non-championship&quot; utrke]]
** {{Z|JUG}} [[Velika nagrada Jugoslavije]]
* '''2009.'''
** [[Superbike svjetsko prvenstvo]]
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]]
** {{Z|NJE}} [[Deutsche Tourenwagen Masters]]

== sezone natjecanja == 
* '''2026.
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1960. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1963. – 350cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1979. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1985. – 250cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2015. – MotoGP]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2020. – MotoGP]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2025. – MotoE]] 
* '''2025. 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1950. – 350cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1952. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1959. – 350cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1964. – 125cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1971. – 250cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1972. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1989. – 80cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1992. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2002. – MotoGP]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2008. – MotoGP]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2013. – MotoGP]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2014. – Moto2]] 
* '''2024. 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1956. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1958. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1966. – 350cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1978. – 350cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1986. – 80cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1991. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1996. – 250cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1997. – 125cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1998. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2004. – MotoGP]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2010. – Moto2]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2023. – MotoGP]] 
* '''2023. 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1951. – 350cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1961. – 125cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1962. – 50cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1974. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1975. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1982. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1995. – 250cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1999. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2000. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2006. – MotoGP]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2009. – 250cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2017. – Moto2]] 
* '''2022. 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1981. – 350cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1983. – 50cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1984. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1987. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1988. – 80cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1990. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1994. – 250cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2001. – 500cc]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2007. – MotoGP]] 
** [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2012. – Moto3]]

== članci ==
* '''2010.'''
** {{Z|JAP}} [[Honda u motociklizmu]] 

== biografije == 
* '''2026. 
** {{Z|AUS}} [[Kevin Curtain]] 
** {{Z|FRA}} [[Stéphane Chambon]] 
** {{Z|FRA}} [[William Costes]] 
** {{Z|FRA}} [[Fabien Foret]] 
** {{Z|JAP}} [[Katsuaki Fujiwara]] 
** {{Z|NIZ}} [[Victor Steeman]] 
** {{Z|SAD}} [[Doug Polen]] 
* '''2025. 
** {{Z|AUS}} [[Karl Muggeridge]] 
** {{Z|AUS}} [[Andrew Pitt]] 
** {{Z|BEL}} [[Stéphane Mertens]] 
** {{Z|ITA}} [[Paolo Casoli]] 
** {{Z|ITA}} [[Fabrizio Pirovano]] 
** {{Z|NZL}} [[Aaron Slight]] 
** {{Z|NJE}} [[Jörg Teuchert]] 
** {{Z|SAD}} [[Colin Edwards]] 
** {{Z|SAD}} [[Ben Spies]] 
** {{Z|ŠVI}} [[Yves Briguet]] 
** {{Z|UK}} [[Neil Hodgson]] 
** {{Z|UK}} [[James Toseland]] 
* '''2024. 
** {{Z|FRA}} [[Sébastien Charpentier]] 
** {{Z|FRA}} [[Raymond Roche]] 
** {{Z|ITA}} [[Marco Melandri]] 
** {{Z|SAD}} [[Fred Merkel]] 
** {{Z|SAD}} [[Scott Russell]] 
** {{Z|SAD}} [[Freddie Spencer]]  
** {{Z|ŠVI}} [[Luigi Taveri]] 
** {{Z|TUR}} [[Kenan Sofuoğlu]] 
** {{Z|UK}} [[Barry Sheene]] 
* '''2022. 
** {{Z|JAP}} [[Noriyuki Haga]] 
** {{Z|JAP}} [[Tetsuya Harada]] 
** {{Z|JAP}} [[Daijiro Kato]] 
** {{Z|JAP}} [[Kazuto Sakata]] 
** {{Z|JAP}} [[Youichi Ui]] 
** {{Z|ŠPA}} [[Jorge Martínez]] 
** {{Z|ŠPA}} [[Ricardo Tormo]] 
* '''2021. 
** {{Z|AUS}} [[Troy Corser]] 
** {{Z|AUS}} [[Michael Doohan]] 
** {{Z|AUS}} [[Wayne Gardner]] 
** {{Z|AUS}} [[Casey Stoner]] 
** {{Z|AUS}} [[Chris Vermeulen]] 
** {{Z|ITA}} [[Marco Simoncelli]] 
** {{Z|SAD}} [[Nicky Hayden]] 
** {{Z|SAD}} [[John Kocinski]] 
** {{Z|SAD}} [[Wayne Rainey]] 
** {{Z|SAD}} [[Kevin Schwantz]] 
** {{Z|ŠPA}} [[Carlos Checa]] 
** {{Z|ŠPA}} [[Àlex Crivillé]] 

== kategorije == 
* '''2026. 
** [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – MotoGP]] 
** [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc]] 
** [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – Moto2]] 
** [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 350cc]] 
** [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 250cc]] 
** [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 125cc]] 
** [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 80cc]] 
* '''2024. 
** {{Z|FRA}} [[:Kategorija:Francuski športski motociklisti]] 
** {{Z|UK}} [[:Kategorija:Britanski športski motociklisti]] 
* '''2022. 
** [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu]] 
** {{Z|JAP}} [[:Kategorija:Japanski športski motociklisti]] 
* '''2021. 
** [[:Kategorija:Skupni predlošci auto-moto natjecanja]] 
** [[:Kategorija:Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] 
** {{Z|AUS}} [[:Kategorija:Australski športski motociklisti]] 
** {{Z|ITA}} [[:Kategorija:Talijanski športski motociklisti]] 
** {{Z|SAD}} [[:Kategorija:Američki športski motociklisti]] 
** {{Z|ŠPA}} [[:Kategorija:Španjolski športski motociklisti]] 
* '''2020. 
** [[:Kategorija:Staze za auto-moto utrke]] 
** [[:Kategorija:Staze Formule 1]] 
* '''2018. 
** [[:Kategorija:Formula 1 – sezona 2018.]] 
* '''2017.'''
** [[:Kategorija:Formula 1 – sezona 2017.‎]]
* '''2009.'''
** [[:Kategorija:Motociklizam]]

== infookviri ==
* '''2021. 
** [[Predložak:Infookvir motociklist]] 

== predlošci ==
* '''2026. 
** [[Predložak:Svjetski prvaci u MotoE]] 
{{Svjetski prvaci u MotoE}} 
* '''2022. 
** [[Predložak:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu]] 
** [[Predložak:Prvaci Supersport 300 svjetskog prvenstva]] 
{{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} 
{{Prvaci Supersport 300 svjetskog prvenstva}} 
* '''2021. 
** [[Predložak:Svjetski prvaci u Moto2/250cc]] 
** [[Predložak:Svjetski prvaci u Moto3/125cc]] 
** [[Predložak:Prvaci Superbike svjetskog prvenstva]] 
** [[Predložak:Prvaci Supersport svjetskog prvenstva]] 
{{Svjetski prvaci u Moto2/250cc}} 
{{Svjetski prvaci u Moto3/125cc}} 
{{Prvaci Superbike svjetskog prvenstva}}
{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 
* '''2017.'''
** [[Predložak:Svjetski prvaci u MotoGP/500cc]]
** [[Predložak:Svjetski prvaci u 350cc]]
** [[Predložak:Svjetski prvaci u 80cc/50cc]]
** [[Predložak:IndyCar Series prvaci]]
{{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}}
{{Svjetski prvaci u 350cc}}
{{Svjetski prvaci u 80cc/50cc}}
{{IndyCar Series prvaci}}</text>
      <sha1>6w9ebvdu22xw275ye39qv42spgy1mds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asphodelus macrocarpus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>785258</id>
    <revision>
      <id>7567369</id>
      <parentid>7471616</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:20:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3307" sha1="23ecrcym2czfrm8yk0v0lqgcykcgcwm" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Asphodelus macrocarpus''
| slika        = Asphodelus macrocarpus (1).jpg
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Liliopsida]]
| ordo         = [[Asparagales]]
| familia      = [[Asphodelaceae]]
| subfamilia   = [[Asphodeloideae]]
| tribus       = [[Asphodeleae]]
| genus        = '''''Asphodelus'''''
| species = ''A. macrocarpus''
| dvoimeno = ''Asphodelus macrocarpus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Parl.]]
| FCD = 
}}
'''''Asphodelus macrocarpus''''' je [[Zeljaste biljke|zeljasta]] [[Trajnice|višegodišnja]] biljka koja pripada rodu ''[[Čepljez|Asphodelus]]'' iz porodice [[Čepljezovke|Asphodelaceae]]. Latinski naziv ''macrocarpus'' ove vrste potječe od grčkih riječi μακρός (što znači ''velik'') i καρπειον (što znači ''plod''), što se odnosi na veličinu plodova.

== Opis ==
''Asphodelus macrocarpus'' naraste do visine od 60–150 cm. Stabljika je uspravna, obična, cilindrična i gola. Podupire ga mesnato, zadebljano korijenje ([[Podanak|rizomi]]). Svi listovi su bazalni, žlijebastog oblika i prekriveni sivkastim voštanim premazom. Široki su oko 10–40 mm, a dugi 50–100 cm. Terminalni [[Racem|grozd]] je gotovo cilindričan, dug oko 25–35 cm. Cvjetovi su hermafroditni, lijevkastog oblika, promjera oko 4 cm, sa šest izduženih bijelih latica. [[Prašnik|Prašnici]] imaju bijelu nit dugu oko 17&amp;nbsp;mm. Antere su ovalne, žuto-narančaste, duge 2.5 mm. Razdoblje cvatnje traje od kraja travnja do lipnja. Žutozelene sjemenske kapsule u obliku jajeta dugačke su oko 18 mm.

== Galerija ==
&lt;gallery mode =&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;
Liliaceae_-_Asphodelus_macrocarpus-2.JPG|Biljke ''Asphodelus macrocarpus''
Asphodelus_macrocarpus_(2).jpg|Cvat
Asphodelus_macrocarpus_(3).jpg|Cvjetovi
Asphodelus_macrocarpus_(4).jpg|Cvijet
Asphodelus macrocarpus, Nutjak fortress, Croatia 20230604 02.jpg|Plod početkom lipnja
&lt;/gallery&gt;

== Rasprostranjenost i stanište ==
Ova biljka je tipična za veći dio Alpa i Apenina ([[Italija]]). Ova biljka se obično nalazi na livadama, neobrađenim poljima i mediteranskim planinskim pašnjacima na nadmorskoj visini od 300–1,800 metara.

U Hrvatskoj raste podvrsta ''Asphodelus macrocarpus subsp. macrocarpus''.&lt;!--https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77171605-1--&gt;

== Izvori ==
* Pignatti S. - Flora d'Italia - Edagricole – 1982. sv. III.
* [https://web.archive.org/web/20120902193903/http://zipcodezoo.com/Plants/A/Asphodelus_macrocarpus/ Asphodelus macrocarpus]
* Conti F. i sur. - Kontrolni popis talijanske vaskularne flore - Palombi Editori - 2005
* [http://www.theplantlist.org/tpl/record/kew-275550 Popis biljaka]
* [http://apps.kew.org/wcsp/namedetail.do?name_id=275550 Svjetski kontrolni popis]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.biolib.cz/en/taxon/id793592/ Biolib]
* [http://luirig.altervista.org/naturaitaliana/viewpics.php?title=asphodelus%20macrocarpus Flora italiana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111002031836/http://luirig.altervista.org/naturaitaliana/viewpics.php?title=asphodelus%20macrocarpus |date=2. listopada 2011. }}

[[Kategorija:Flora Italije]]
[[Kategorija:Flora Europe]]
[[Kategorija:Čepljez]]</text>
      <sha1>23ecrcym2czfrm8yk0v0lqgcykcgcwm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daleki grad (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>786702</id>
    <revision>
      <id>7567193</id>
      <parentid>7566873</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:35:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-40417-15</username>
        <id>367034</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled serije */</comment>
      <origin>7567193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4812" sha1="ok4lhge1id0oa6vbdgi3pam17cp2tz8" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| ime_serije         = Daleki grad
| slika              = Daleki grad TV serija.png
| orig_naslov        = Uzak Şehir
| bg_colour          = #cecaad
| natpis_pod_slikom  = Promotivni poster serije na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]]
| format_serije      = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}}
| autor              = 
| razvoj             = 
| redatelj           = {{ubl|Ahmet Katıksız|Emre Aybek|Yıldız Aşanboğa}}
| glazba             = 
| uvodna_glazba      = 
| glumci             = {{ubl|{{ill|Ozan Akbaba|en}}|{{ill|Sinem Ünsal|en}}|[[Kuzey Gezer]]|[[Gonca Cilasun]]}}
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|TUR}}
| jezik              = [[turski]]
| broj_sezona        = 2
| broj_epizoda       = {{Z|TUR}} 63+ &lt;br&gt; {{Z|HRV}} 128+
| producent          = 
| izvršni_producent  = 
| urednik            = 
| lokacija           = [[Mardin]], [[Istanbul]]
| trajanje_epizode   = 120 min.
| tv_kuća            = {{ill|Kanal D|en}}
| početak_serije     = {{premijera|11|11|2024}}
| kraj_serije        = 
| u_hrv              = [[Nova TV]]&lt;br&gt;Nova Plus
| početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025}}
| kraj_serije_hrv    = 
| web_stranica       = 
| imdb_id            = 34063491
}}'''''Daleki grad''''' ([[turski]]: ''Uzak Şehir'') [[turska]] je dramska [[televizijska serija]], koju su producirali [[Ay Yapım]] i [[Ayna Yapım]], čija je prva epizoda objavljena [[11. studenog]] [[2024.]] u režiji Ahmeta Katıksıza, Emrea Aybeka i Yıldıza Aşanboğe, a [[scenarij]] je napisala Gülizar Irmak. Adaptacija je [[libanon]]ske serije „Ata Ocağı” iz [[2017.]]&lt;ref&gt;[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/uzak-sehir-hangi-diziden-uyarlandi-lubnanin-al-hayba-uyarlamasi-ekranda-firtina-gibi-esiyor/ Uzak Şehir hangi diziden uyarlandı? Lübnan’ın Al Hayba uyarlaması ekranda fırtına gibi esiyor] tgrthaber.com Preuzeto 31. svibnja 2025.&lt;/ref&gt; Glavne uloge dijele [[Ozan Akbaba]] i [[Sinem Ünsal]].&lt;ref&gt;[https://boxofficeturkiye.com/haber/uzak-sehir-dizisinin-yayin-tarihi-belli-oldu--6333 Uzak Şehir dizisinin yayın tarihi belli oldu] boxofficeturkiye.com Preuzeto 31. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

[[Sr:Далеки град]]
[[Ro:La marginea lumii]]

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
Priča počinje kada Alya Albora, koja živi u [[Kanada|Kanadi]], dolazi u [[Mardin]], [[grad]] [[obitelj]]i Albora, sa svojim sinom Denizom Cihanom kako bi ispunila posljednju želju svog pokojnog [[suprug]]a. Dok se Alya suočava s problemima i tragičnim gubicima koje je doživjela u prošlosti, istovremeno je pod snažnim utjecajem obitelji Albora. Dok misteriozne tajne obitelji počinju izlaziti na vidjelo, Alya i njezin sin Deniz moraju se boriti kako bi preživjeli i pronašli [[mir]].&lt;ref&gt;[https://www.kanald.com.tr/uzak-sehir/hikaye-ve-kunye Uzak Şehir] kanald.com.tr Preuzeto 31. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Glavni likovi ==
* [[Ozan Akbaba]] kao Cihan Albora
* [[Sinem Ünsal]] kao  Alya Smith Albora
* [[Kuzey Gezer]] kao  Deniz Cihan Albora
* [[Gonca Cilasun]] kao Sadakat Albora
* [[Atakan Özkaya]] kao Kaya Albora
* [[Müfit Kayacan]] kao Ecmel Albora	
* [[Ferit Kaya]] kao Demir Baybars	

== Pregled serije ==
Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta.

{{Pregled serije
|infoA         = {{abbr|Izv.|Izvori}}
|država1       = Turska
|nowrap        = da

|boja1         = #d0dcce
|poveznica1    = 
|epizode1      = {{Z|TUR}} 28 &lt;br&gt; {{Z|HRV}} 63
|premijera1    = {{premijera|11|11|2024}}
|finale1       = {{finale|2|6|2025}}
|premijeraHR1  = {{premijera|10|6|2025}}
|finaleHR1     = {{finale|4|9|2025}}
|infoA1        = &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title=&quot;Daleki grad&quot; od utorka, 10.6. na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617193024/https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|archive-date=2025-06-17|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt;

|boja2         = #d9a87f
|poveznica2    = 
|epizode2      = {{Z|TUR}} 35&lt;br&gt; {{Z|HRV}} 65
|premijera2    = {{premijera|15|9|2025}}
|finale2       = {{finale|1.|6|2026}}
|premijeraHR2  = {{premijera|5|1|2026}}
|finaleHR2     = {{finale|||2026}}
|infoA2        = {{N/A|—}}
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Turske serije]]
[[Kategorija:Dramske serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]]</text>
      <sha1>ok4lhge1id0oa6vbdgi3pam17cp2tz8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anthony Soter Fernandez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>788608</id>
    <revision>
      <id>7567259</id>
      <parentid>7359780</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:36:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2526" sha1="h0q2806nbdzzttyzzxvmieui23ll7k0" xml:space="preserve">[[File:Cardinal Fernandez.jpg|mini|Anthony Soter Fernandez]]
'''Anthony Soter Fernandez''' (Sungai Petani, [[22. travnja]] [[1932.]] – [[Kuala Lumpur]], [[28. listopada]] [[2020.]]) bio je malezijski prelat [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i prvi malezijski [[kardinal]]. Bio je nadbiskup Kuala Lumpura od 1983. do 2003. godine.

Fernandeza je [[Franjo|papa Franjo]] imenovao kardinalom na [[Konzistorij|konzistoriju]] 19. studenog 2016.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pope to create 13 new cardinals, including 3 Americans|url=https://cruxnow.com/global-church/2016/10/09/330128/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161010090100/https://cruxnow.com/global-church/2016/10/09/330128/|archive-date=10 October 2016|access-date=9 October 2016|website=Crux}}&lt;/ref&gt; i bio je prvi Malezijac koji je postao kardinal.&lt;ref name=&quot;nst-cardinal&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Arbee|first=Awaina|date=9 Oct 2016|title=Pope Francis names Malaysia's first ever cardinal|work=New Straits Times|url=http://www.nst.com.my/news/2016/10/179209/pope-francis-names-malaysias-first-ever-cardinal|access-date=21 October 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=10 October 2016|title=Catholics celebrate first Malaysian Cardinal|work=Asia News|url=http://www.asianews.it/index.php?art=38812&amp;l=en|access-date=24 October 2017|archive-date=26. listopada 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20171026054056/http://www.asianews.it/index.php?art=38812&amp;l=en|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Fernandez je umro 28. listopada 2020. u domu Malih sestara siromašnih sv. Franje Ksaverskog u Cherasu. Nekoliko je godina bolovao od raka jezika.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=28 October 2020|title=Malaysia's sole Roman Catholic cardinal Fernandez dies of cancer|publisher=MSN News|url=https://www.msn.com/en-my/news/national/malaysias-sole-roman-catholic-cardinal-fernandez-dies-of-cancer/ar-BB1asMbF|access-date=28 October 2020}}&lt;/ref&gt; Pokopan je u [[Brod (arhitektura)|lađi]] katedrale sv. Ivana u Kuala Lumpuru.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Emmanuel Santa Maria Chin|date=31 October 2020|title=Cardinal Anthony Soter Fernandez buried in Cathedral of St John, KL|publisher=Malay Mail|url=https://www.malaymail.com/news/malaysia/2020/10/31/cardinal-anthony-soter-fernandez-buried-in-cathedral-of-st-john-kl/1918115|access-date=30 December 2020}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Soter Fernandez, Anthony}}
[[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Franje]]
[[Kategorija:Životopisi, Malezija]]
[[Kategorija:Kršćanstvo u Maleziji]]</text>
      <sha1>h0q2806nbdzzttyzzxvmieui23ll7k0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrew Pitt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>793611</id>
    <revision>
      <id>7567085</id>
      <parentid>7522267</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:32:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22716" sha1="gkhkouv58rfrtlswmryhw0uhyzx7ojl" xml:space="preserve">{{radovi}}

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Andrew Pitt
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = Andrew James Pitt
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[19. veljače]] [[1976.]] 
| mjesto_rođenje         = &lt;small&gt; Kempsey, [[Novi Južni Wales]], {{Z|AUS}} [[Australija]]
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = Australac 
| državljantvo           = {{Z|AUS}} [[Australija]] 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = 88 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]]
| klasa01_sezone         = 2002. – 2004. 
| klasa01_proiz_motor    = Kawasaki, Moriwaki, Ilmor 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 23 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] 
| klasa02_sezone         = 2005. – 2010. 
| klasa02_proiz_motor    = [[Yamaha]], [[BMW]] 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 53 
| klasa02_pobjede        = '''1 
| klasa02_postolja       = 6 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 1 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Supersport]] 
| klasa03_sezone         = 2000. – 2009. 
| klasa03_proiz_motor    = Kawasaki, [[Yamaha]], [[Honda]] 
| klasa03_prvenstva      = '''2''' (2001., 2008.) 
| klasa03_utrke          = 66 
| klasa03_pobjede        = '''7 
| klasa03_postolja       = 23 
| klasa03_pole_poz       = 3 
| klasa03_naj_krug       = 6 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = Britansko prvenstvo - Superbike 
| klasa04_sezone         = 2010. 
| klasa04_proiz_motor    = [[Yamaha]] 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 8 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = [https://web.archive.org/web/20110811120847/http://andrewpitt.com/ andrewpitt.com] 
}}

'''Andrew Pitt''', punog imena '''Andrew James Pitt''' (Kempsey, [[Novi Južni Wales]], [[Australija]], 19. veljače 1976.), bivši [[Australija|australski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==

; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]  
* '''prvak:''' 2001., 2008. 

; Australsko prvenstvo – 250cc &lt;ref name=&quot;crash_AP_bio&quot;&gt; {{en icon}} [https://www.crash.net/wsbk/racer/1065/andrew-pitt crash.net, ''Andrew Pitt / Full Biography''], pristupljeno 2. listopada 2025. &lt;/ref&gt; 
* drugoplasirani: 1996. 

; Australsko prvenstvo – Superbike  
* drugoplasirani: 1999. 

; Australsko prvenstvo – Supersport 
* '''prvak:'''  1999. 
* drugoplasirani: 1998. 

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]]  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2002. – MotoGP|2002.]] ||&lt;small&gt; Kawasaki Racing Team ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-RR ||3 ||0 ||0 ||0 ||0 ||4 ||'''25. 
|&lt;ref name=&quot;mss_Pitt_MGP&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/andrew-pitt/summary/series/fim-motogp-world-championship motorsportstats.com, ''Andrew Pitt / FIM MotoGP World Championship''], pristupljeno 26. listopada 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|2003. ||&lt;small&gt; Kawasaki Racing Team ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-RR ||16 ||0 ||0 ||0 ||0 ||4 ||'''26. 
|&lt;ref name=&quot;mss_Pitt_MGP&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202003%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2003 - MotoGP''], pristupljeno 26. listopada 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2004. – MotoGP|2004.]] ||&lt;small&gt; Moriwaki Racing ||Moriwaki ||&lt;small&gt; Moriwaki MD5 ||3 ||0 ||0 ||0 ||0 ||2 ||'''27. 
|&lt;ref name=&quot;mss_Pitt_MGP&quot;/&gt; 
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2007. – MotoGP|2007.]] ||&lt;small&gt; Ilmor GP ||Ilmor ||&lt;small&gt; Ilmor X3 ||1 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||'''NC 
|&lt;ref name=&quot;mss_Pitt_MGP&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202007%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2007 - MotoGP''], pristupljeno 26. listopada 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|} 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]]
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|2005. ||&lt;small&gt; Yamaha Motor Italia WSB  ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R1 ||23 ||0 ||0 ||0 ||0 ||156 ||'''8. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250123193541/https://www.worldsbk.com/en/rider/andrew+pitt/839 worldsbk.com, ''Andrew Pitt''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;mss_Pitt_WSBK&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/andrew-pitt/summary/series/fim-superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Andrew Pitt / FIM Superbike World Championship''], pristupljeno 3. listopada 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;wsb_ar_Pitt&quot;&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416020908/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=1086 wsb-archives.co.uk, ''Andrew Pitt''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160415153610/http://www.wsb-archives.co.uk/championship-standings.php?year=2005 wsb-archives.co.uk, ''WSBK / 2005 Championship Standings''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202005.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 2005''], pristupljeno 3. listopada 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|2006. ||&lt;small&gt; Yamaha Motor Italia WSB ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha YZF R1 ||24 ||'''1 ||6 ||0 ||1 ||250 ||'''5. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;mss_Pitt_WSBK&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;wsb_ar_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Pitt&quot;&gt; {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902145804/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/andrew-pitt.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Andrew Pitt''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160415093145/http://www.wsb-archives.co.uk/championship-standings.php?year=2006 wsb-archives.co.uk, ''WSBK / 2006 Championship Standings''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202006.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 2006''], pristupljeno 3. listopada 2025. &lt;/ref&gt;  
|-
|2010. ||&lt;small&gt; Team Reitwagen BMW ||[[BMW]] ||&lt;small&gt; BMW S1000 RR ||6 (8) ||0 ||0 ||0 ||0 ||3 ||'''27 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;mss_Pitt_WSBK&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;wsb_ar_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160415130342/http://www.wsb-archives.co.uk/championship-standings.php?year=2010 wsb-archives.co.uk, ''WSBK / 2010 Championship Standings''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202010.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 2010''], pristupljeno 3. listopada 2025. &lt;/ref&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|2000. ||&lt;small&gt; Kawasaki Racing ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-6R ||&lt;small&gt; 12 ||11 ||0 ||0 ||0 ||0 ||60 ||'''10. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Pitt&quot;&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080619170127/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=839 sbk.perugiatiming.com, ''Andrew Pitt''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2000.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2000''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2000_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2000 Supersport World Championship''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2000 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2000''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2001. ||&lt;small&gt; Kawasaki Racing &lt;br&gt; Fuchs Kawasaki ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-6R ||&lt;small&gt; 8 ||11 ||0 ||6 ||0 ||1 ||149 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2001.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2001''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2001_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2001 Supersport World Championship''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2001 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2001''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2002. ||&lt;small&gt; Kawasaki Racing ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-6R ||&lt;small&gt; 1 ||12 ||'''2 ||3 ||1 ||0 ||126 ||'''5. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2002.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2002''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2002_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2002 Supersport World Championship''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
 |-
|2004. ||&lt;small&gt; Yamaha Italia ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R6 ||&lt;small&gt; 88 ||3 ||0 ||1 ||0 ||1 ||36 ||'''12. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2004.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2004''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2004_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2004 Supersport World Championship''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2007. ||&lt;small&gt; Hannspree Ten Kate Honda ||[[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda CBR600RR ||&lt;small&gt; 15 ||2 ||0 ||2 ||0 ||0 ||40 ||'''17. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2007.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2007''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2007 Supersport World Championship''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2008. ||&lt;small&gt; Hannspree Ten Kate Honda ||Honda ||&lt;small&gt; Honda CBR600RR ||&lt;small&gt; 88 ||13 ||'''5 ||9 ||2 ||2 ||214 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2008.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2008''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2008_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2008 Supersport World Championship''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2009. ||&lt;small&gt; HANNspree Ten Kate Honda ||Honda ||&lt;small&gt; Honda CBR600RR ||&lt;small&gt; 1 ||14 ||0 ||2 ||0 ||2 ||119 ||'''6. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_Pitt&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2009.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2009''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2009_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2009 Supersport World Championship''], pristupljeno 13. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|}
. 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Britansko prvenstvo – Superbike 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|2010. ||&lt;small&gt; Motorpoint / Henderson Yamaha ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha YZF-R1 ||8 ||0 ||0 ||0 ||0 ||37 ||'''21. 
|&lt;ref name=&quot;mss_Pitt_BSB&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/andrew-pitt/summary/series/bennets-british-superbike-championship motorsportstats.com, ''Andrew Pitt / Bennets British Superbike Champion''], pristupljeno 26. listopada 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2010_British_Superbike_Championship en.wikipedia.org, ''2010 British Superbike Championship''], pristupljeno 26. listopada 2025. &lt;/ref&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Australsko prvenstvo – Superbike   
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1999. ||&lt;small&gt; ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki || ||'''6 || || || ||388 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SBK&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/03/1.-Australia-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''AUSTRALIAN SUPERBIKE SERIES (1980-86) / AUSTRALIAN ENDURANCE CHAMPIONSHIP (1987-88) / AUSTRALIAN SUPERBIKE CHAMPIONSHIP (since 1989)''], preuzeto 2. listopada 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;crash_AP_bio&quot;/&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Australsko prvenstvo – Supersport  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1997. ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; || || || || || || ||'''10. 
|&lt;ref name=&quot;crash_AP_bio&quot;/&gt; 
|-
|1998. ||&lt;small&gt; ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki || || || || || || ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SSP&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/11/2.-Australia-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''USTRALIAN SUPERSPORT CHAMPIONSHIP''], preuzeto 2. listopada 2025. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;crash_AP_bio&quot;/&gt; 
|-
|1999. ||&lt;small&gt; ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-6R || || || || || || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_AUS_SSP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MRAGK_AUS&quot;&gt; {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160815020210/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/serien/national/australian-superbike-championship.html motorradsport-statistik, ''Serien / Australian Superbike Championship''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;crash_AP_bio&quot;/&gt; 
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110811120847/http://andrewpitt.com/ andrewpitt.com], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/andrew-pitt/490b8cf1-cd58-4922-b09f-e17498191e35?tab=overview motogp.com, ''Andrew Pitt''] 
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/andrew+pitt/839 worldsbk.com, ''Andrew Pitt''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022090642/http://www.worldsbk.com/en/rider/andrew+pitt |date=22. listopada 2016. }} 

== Izvori i literatura == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110707142229/http://andrewpitt.com/team andrewpitt.com, ''Team / About Andrew''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.crash.net/wsbk/racer/1065/andrew-pitt crash.net, ''Andrew Pitt / Full Biography''], pristupljeno 30. rujna 2025. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250123193541/https://www.worldsbk.com/en/rider/andrew+pitt/839 worldsbk.com, ''Andrew Pitt''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080619170127/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=839 sbk.perugiatiming.com, ''Andrew Pitt''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/andrew-pitt/summary/series/bennets-british-superbike-championship motorsportstats.com, ''Andrew Pitt''], pristupljeno 30. rujna 2025. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416020908/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=1086 wsb-archives.co.uk, ''Andrew Pitt''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/andrew-pitt/ motorsportmagazine.com, ''Andrew Pitt''], pristupljeno 30. rujna 2025. 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902145804/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/andrew-pitt.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Andrew Pitt''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/andrew-pitt-motor-sport-spf4774.html the-sports.org, ''Superbike - Andrew Pitt''], pristupljeno 30. rujna 2025. 
* {{en icon}} [https://www.crash.net/wss/news/176009/1/andrew-pitt-announces-retirement crash.net, ''Andrew Pitt to retire from racing''], ažurirano 30. ožujka 2022., pristupljeno 30. rujna 2025. 
* {{ita icon}} [https://www.motoblog.it/post/34791/andrew-pitt-annuncia-il-ritiro motoblog.it, ''Andrew Pitt annuncia il ritiro''], objavljeno 16. siječnja 2012.,  pristupljeno 30. rujna 2025. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20P.htm racingmemo.free.fr, ''Les Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / P''], pristupljeno 30. rujna 2025. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 

{{mrva-biog-motociklist}}

{{GLAVNIRASPORED:Pitt, Andrew}} 
[[Kategorija:Australski športski motociklisti]]</text>
      <sha1>gkhkouv58rfrtlswmryhw0uhyzx7ojl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Članak tjedna/data</title>
    <ns>828</ns>
    <id>797593</id>
    <revision>
      <id>7567241</id>
      <parentid>7516100</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:50:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WP-ROBot</username>
        <id>324743</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: ažuriranje</comment>
      <origin>7567241</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="1321" sha1="92t1yarrepcds2n81dj4za5tpmgh28w" xml:space="preserve">local ct = {
	['@UPDATED@'] = '8 2026',
	['Arheologija'] = { 'Bagdadska baterija', 'Kamen iz Rosette' },
	['Arhitektura'] = { 'Grad mladih', 'Zagrebački Paromlin' },
	['Biologija'] = { 'Stanična potentnost' },
	['Društvo'] = { 'Bugarska i euro' },
	['Geografija'] = { 'Gupčeva zvijezda', 'Strossmayerov trg', 'Talveg', 'Trg kralja Tomislava (Zagreb)' },
	['Glazba'] = { 'Edgard Varèse', 'Filip Višnjić', 'Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc', 'Maamme', 'Oliver Dragojević' },
	['Jezik'] = { 'Internacionalizacija i lokalizacija' },
	['Košarka'] = { 'KK Split', 'KK Zadar' },
	['Kultura'] = { 'HNK2', 'Pismo', 'Zastava Republike Hrvatske' },
	['Legende'] = { 'Holger Danski' },
	['Leksikografija'] = { 'Ukrajinska sovjetska enciklopedija' },
	['Nogomet'] = { 'Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.', 'Hrvatska nogometna liga', 'Ivan Rakitić', 'Marko Livaja', 'Svjetsko prvenstvo u nogometu', 'Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.' },
	['Prehrana'] = { 'Frutarijanstvo' },
	['Tehnologija'] = { 'E-Dnevnik' },
	['Televizija'] = { 'Springfield (Simpsoni)' },
	['Tipografija'] = { 'Tipografsko pismo' },
	['Umjetnost'] = { 'Anđela Horvat', 'Portinarijeva oltarna pala', 'Rokoko' },
	['Životinje'] = { 'Berberski makakiji u Gibraltaru', 'Oklopnjače (ribe)', 'Vibrise' }
}
return ct</text>
      <sha1>92t1yarrepcds2n81dj4za5tpmgh28w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Argentinsko-čileanska granica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>797679</id>
    <revision>
      <id>7567322</id>
      <parentid>7382798</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:56:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20855" sha1="nhupffwsgl5t8o1p9suwtirf3rlg47i" xml:space="preserve">{{Infookvir granica
| name                 = Argentinsko-čileanska granica
| image                = Argentina Chile Locator.svg

| alt                  = 
| caption              = {{legenda lijevo|#E3801C|Čile}}{{legenda lijevo|#008000|Argentina}}
| territory1           = {{Z+X|ARG}}
| territory2           = {{Z+X|ČIL}}
| length               = 5308
| enclaves             = 
| established          = [[1811.]] - [[1819.]]
| establishedreason    = 
| current              = [[18. prosinca]] [[1998.]]
| currentreason        = 
| disestablished       = 
| disestablishedreason = 
| treaties             = 
| notes                = 
}}[[Datoteka:Frontière_Chili-Argentine_Décembre_2007_-_Courbes.jpg|mini|lijevo|250px|Cesta u graničnom području između [[Santiago de Chile|Santiaga]] i [[Mendoza (Mendoza, Argentina)|Mendoze]].]]
[[slika:HITO_XXIV.jpg|mini|lijevo|250px|Granični marker (hito XXIV) na Ognjenoj Zemlji]]
[[Datoteka:Southern_Patagonian_Ice_Field_border.svg|mini|lijevo|250px|Zemljovid prikazuje trenutnu granicu u [[Južnopatagonsko ledeno polje|Južnopatagonskom ledenom polju]], dio B još nije definiran.]]
'''Argentinsko-čileanska granica''' je najduža međunarodna [[granica]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i treća najduža u svijetu nakon [[Američko-kanadska granica|američko-kanadske granice]] i [[Kazahstansko-ruska granica|kazahstansko-ruske granice]]. Duga je 5308 km,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Instituto Nacional de Estadística y Censos|url=https://www.indec.gob.ar/indec/web/Nivel4-Tema-1-15-25|language=es}}&lt;/ref&gt; odvaja [[Argentina|Argentinu]] od [[Čile]]a duž [[Ande|Anda]] i na otočju [[Ognjena zemlja]]. Međutim, postoje neki [[Argentinsko-čileanski odnosi|granični sporovi]], osobito oko [[Južnopatagonsko ledeno polje|Južnopatagonskog ledenog polja]]. To je najduža granica obiju zemalja, nadmašujući [[Argentinsko-paragvajska granica|argentinsko-paragvajsku]] i [[Bolivijsko-čileanska granica|bolivijsko-čileansku granicu]], druge najveće granice Argentine odnosno Čilea.

== Opis ==
{{Argentinsko-čileanska granica/Routemap}}
Sjeverni kraj granice je [[tromeđa]] na kojoj se ova granica susreće sa [[Argentinsko-bolivijska granica|argentinsko-bolivijskom]] i [[Bolivijsko-čileanska granica|bolivijsko-čileanskom granicom]] na sušnoj visoravni [[Puna de Atacama]]. Granica se proteže prema jugu sve do mora na mjestu gdje se [[Magellanov prolaz]] susreće s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]]. Južnije granica na [[Isla Grande de Tierra del Fuego]] slijedi meridijan koji dijeli otok na dva dijela. Ova granica doseže more u [[Beagle (kanal)|kanalu Beagle]] nekoliko kilometara jugozapadno od argentinskog grada [[Ushuaia|Ushuaije]].

U studenom 1984. južno granično područje konačno je uspostavljeno nakon dugih pregovora i posredovanja [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] [[Ugovor o miru i prijateljstvu između Čilea i Argentine|Ugovorom o miru i prijateljstvu iz 1984. između Čilea i Argentine]], trajnim ugovorom, koji su u [[Vatikan|Vatikanu]] potpisali predstavnici obiju zemalja.

Dana 16. prosinca 1998. potpisan je sporazum između Argentine i Čilea kako bi se redefinirala granična linija između planine [[Fitz Roy]] i planine [[Mount Daudet]] i okončao [[Spor oko južnopatagonskog ledenog polja|povijesni spor]]. Međutim, zemlje se nisu složile oko dionice između planine Fitz Roy i planine [[Mount Murallón]], pa granica još uvijek nije do kraja definirana. Čile na svojim kartama prikazuje ovaj spor, dok Argentina prikazuje svoje teritorijalne zahtjeve od prije 1998., ne slijedeći novu granicu između Murallóna i Daudeta iz sporazuma, niti naznačujući dio koji je još uvijek neriješen.

[[Datoteka:Argentine_and_Chilean_Antarctic_claims_(1946–present_(as_of_2023)).svg|mini|lijevo|250px|Preklapajuća argentinska i čileanska antarktička prava na Antarktiku (1946. – danas).]]
Teritorijalni zahtjevi Argentine i Čilea nad Antarktikom djelomično se preklapaju. Čile za sebe polaže pravo na Čileanski antarktički teritorij, koji je uključen u [[Regija Magallanes y de la Antártica Chilena|Regiju Magallanes i Čileanski Antarktik]], dok Argentina polaže pravo na Argentinski Antarktik, čiji je teritorij dio pokrajine [[Tierra del Fuego (argentinska pokrajina)|Tierra del Fuego, Antarktika i Južnoatlantski otoci]].

Obje zemlje priznaju međusobne teritorije koji se ne preklapaju s njihovima, kako je propisano protokolima iz 1947., 1948., 1964., 1971. i 1978.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Pablo Rodríguez Márquez|url=https://anepe.cl/wp-content/uploads/2020/10/LIBRO-ANEPE-18.pdf|title=Chile y sus intereses en la Antártica: opciones políticas y de seguridad frente a la escasez de recursos hídricos|date=2007|publisher=cademia Nacional de Estudios Políticos y Estratégicos}}&lt;/ref&gt;

Obje zemlje imaju područja do kojih se može doći cestom samo kroz drugu zemlju. Pristup [[Regija Magallanes y de la Antártica Chilena|Regiji Magallanes]] u Čileu zahtijeva oko 1400 km dugu vožnju kroz Argentinu, ako se vozi iz sjevernijih dijelova Čilea. Pristup argentinskoj pokrajini [[Tierra del Fuego (argentinska pokrajina)|Tierra del Fuego]] zahtijeva 220 km vožnje kroz Čile od najbližeg drugog dijela Argentine.

=== Spor oko proširenog epikontinentalnog pojasa ===
[[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora]] ({{Eng.|The United Nations Convention on Law of the Sea}}'', UNCLOS'') od 30. travnja 1982., koja je stupila na snagu 16. studenog 1994., uspostavila je režim kontinentalnog pojasa u ''dijelu VI (članci 76. do 85.)'', definirajući u ''članku 76. stavku 1.'' što se podrazumijeva pod kontinentalnim pojasom.[[Datoteka:Dispute_over_the_extended_continental_shelf_in_the_Southern_Zone_Sea_between_Argentina_and_Chile.svg|mini|lijevo|250px|Zemljovid spora.]]Argentina je ratificirala konvenciju 12. siječnja 1995., a za zemlju je stupila na snagu 31. prosinca 1995.

Dana 25. kolovoza 1997. Čile je potpisao i ratificirao Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, a ona je za zemlju stupila na snagu 24. rujna 1997.&lt;ref name=&quot;Proyecto&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Proyecto Plataforma Continental de Chile|url=https://storymaps.arcgis.com/stories/41ccaa8df41344af9f494505ad2a3b95|publisher=Government of Chile|date=2023|access-date=October 21, 2024}}&lt;/ref&gt;

Argentina je 2009. godine podnijela prezentaciju Komisiji Ujedinjenih naroda o granicama kontinentalnog pojasa, koju je [[Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora|UNCLOS]] prihvatio 2016. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Argentina presents territorial claim|url=https://www.bbc.com/mundo/america_latina/2009/04/090421_argentina_malvinas_reclamo_aguas_ra|publisher=BBC|date=April 21, 2009|access-date=October 18, 2024}}&lt;/ref&gt; Karta u podnesku uključivala je sporne teritorije s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]], kao što su [[Falklandski otoci]], [[Južna Georgia]] i [[otočje Južni Sandwich]], područje u obliku polumjeseca južno od argentinskog teritorijalnog mora kako je definirano u ugovoru s Čileom iz 1984.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Crescent beyond point F of the 1984 Treaty of Peace and Friendship: new maritime dispute with Argentina|url=https://www.elmostrador.cl/noticias/opinion/columnas/2023/03/28/medialuna-mas-alla-del-punto-f-del-tpa-de-1984-nueva-disputa-maritima-con-argentina/|publisher=El Mostrador|date=March 23, 2023|access-date=October 18, 2024}}&lt;/ref&gt; Čile je također polagao pravo na ovo područje kao dio svog sadašnjeg mora,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Presential Sea of Chile. Its current challenge|url=http://www.revistamarina.cl/revistas/2001/3/Kohler.pdf|last=Luis Kohler Gary|publisher=Revista Marina|date=March 2001|access-date=28. studenoga 2025.|archive-date=19. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090419122219/http://www.revistamarina.cl/revistas/2001/3/Kohler.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i more koje okružuje [[Antarktički poluotok]], na koje pravo polažu sve tri prethodno spomenute zemlje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Fulvio Rossetti|title=No man's land, everyone's land. Unity and nature in the cultural figures of the Antarctic Peninsula and surrounding areas|url=https://www.scielo.cl/scielo.php?script=sci_arttext&amp;pid=S0718-669X2021000100002|journal=Revista 180|date=August 2021|issue=47|pages=2–19|doi=10.32995/rev180.num-47.(2021).art-792|access-date=October 18, 2024|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Iste godine, 8. svibnja, Čile je podnio svoje preliminarno izvješće Komisiji Ujedinjenih naroda o granicama kontinentalnog pojasa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Información Preliminar Indicativa de los límites exteriores de la Plataforma Continental y una descripción del estado de preparación y de la fecha prevista de envío de la presentación a la Comisión de Límites de la Plataforma Continental|url=https://www.un.org/depts/los/clcs_new/submissions_files/preliminary/chl2009informepreliminar.pdf|publisher=Government of Chile|date=May 2009|access-date=October 21, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=New limits dispute arises between Chile and Argentina|url=https://en.mercopress.com/2021/08/30/new-limits-dispute-arises-between-chile-and-argentina|publisher=Merco Press|access-date=23 October 2024|date=30 August 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Argentina/Chile continental shelf dispute: &quot;beware about arousing nationalism in electoral processes&quot;|url=https://en.mercopress.com/2021/09/07/argentina-chile-continental-shelf-dispute-beware-about-arousing-nationalism-in-electoral-processes|publisher=Merco Press|access-date=23 October 2024|date=7 September 2021}}&lt;/ref&gt;

[[Argentinski Zastupnički dom]] je 2020. godine jednoglasno odobrio vanjsku granicu argentinskog kontinentalnog pojasa Zakonom 27.557.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.pagina12.com.ar/283143-diputados-aprobo-dos-leyes-para-afianzar-la-soberania-en-mal|title=Deputies approved two laws to strengthen sovereignty over the Malvinas|date=5 August 2020|publisher=Página/12|access-date=17 October 2024|language=es}}&lt;/ref&gt;

Iste godine, 21. prosinca, Čile je Komisiji Ujedinjenih naroda za granice kontinentalnog pojasa podnio djelomično izvješće o proširenom kontinentalnom pojasu na [[Uskršnji otok|Uskršnjem otoku]] i u [[Salas y Gómez|Salas y Gómezu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Chile seeks to define the Continental Shelf of the province of Easter Island|url=https://laprensaaustral.cl/2024/06/16/chile-busca-delimitar-la-plataforma-continental-de-la-provincia-de-isla-de-pascua/|publisher=La Prensa Austral|date=June 16, 2024|access-date=November 21, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The extended continental shelf around Easter Island and Salas y Gómez|url=https://revistamarina.cl/es/articulo/la-plataforma-continental-extendida-en-isla-de-pascua-y-salas-y-gomez|publisher=Revista Marina|date=October 27, 2020|access-date=November 21, 2024}}&lt;/ref&gt;

Godine 2021. [[čileanski predsjednik]] [[Sebastián Piñera]] potpisao je Vrhovni dekret br. 95, kojim je kontinentalni prag istočno od meridijana 67º 16' 0 označen kao dio čileanskog [[Epikontinentalni pojas|kontinentalnog praga]] (ne proširenog) projiciranog s otočja [[Diego Ramírez (otočje)|Diego Ramírez]], a također je iznio zahtjev za područjem oblika polumjeseca kojeg Argentina smatra dijelom svog proširenja postignutog prema načelu proširenog kontinentalnog praga.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Piñera: &quot;What Chile is doing is exercising its right and declaring its continental shelf&quot;|url=https://www.t13.cl/noticia/nacional/pinera-chile-esta-haciendo-es-ejercer-su-derecho-y-declarar-su-plataforma-continental-29-08-2021|publisher=T13|date=29 August 2021|access-date=17 October 2024|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Chile will ask the UN to recognize its maritime platform extension, which is already causing conflict with Argentina|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/12/16/chile-pedira-a-la-onu-el-reconocimiento-de-su-plataforma-maritima-extendida-que-ya-genera-conflicto-con-argentina/|publisher=Infobae|date=16 December 2021|access-date=17 October 2024|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Diplomatic conflict between Argentina and Chile over the Continental Shelf|url=https://www.mapa.gob.es/images/es/bne47713argentinaho-acytr_tcm30-576434.pdf|publisher=Ministry of Agriculture, Fisheries and Food (Spain)|date=14 September 2021|access-date=17 October 2024|language=es}}&lt;/ref&gt; To se odrazilo na grafikonu [[Hidrografska i oceanografska služba Čileanske mornarice|Hidrografske i oceanografske službe Čileanske mornarice]] ({{Špa.|Servicio Hidrográfico y Oceanográfico de la Armada de Chile}}, SHOA) br. 8&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Southern Patagonian Ice Field and SHOA Chart No. 8.|url=https://infogate.cl/2021/09/campo-de-hielo-patagonico-sur-y-la-carta-shoa-n-8/|last=Juan Ignacio Ipinza Mayor|publisher=InfoGate|date=3 September 2021|access-date=15 December 2023|language=es|archive-date=22. studenoga 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251122082708/https://infogate.cl/2021/09/campo-de-hielo-patagonico-sur-y-la-carta-shoa-n-8/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i potaknulo odgovor argentinskog Ministarstva vanjskih poslova na čileansku mjeru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=After decrees: Argentina accuses Chile of trying to &quot;appropriate&quot; the southern continental shelf|url=https://www.t13.cl/noticia/nacional/gobierno-argentino-chile-pretende-apropiarse-parte-plataforma-continental-argentina|publisher=T13|date=28 August 2021|access-date=17 October 2024|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Argentina claims Chile over an area it does not yet own|url=https://revistapuerto.com.ar/2021/08/argentina-reclama-a-chile-por-un-area-que-aun-no-le-pertenece/|publisher=Revista Puerto|date=30 August 2021|access-date=17 October 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Foreign Minister Allamand states that &quot;it seems unnecessary to engage in further public debate&quot; with Argentina over the continental shelf|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2021/09/02/1031435/allamand-responde-argentina-plataforma-continental.html|publisher=Emol|date=September 2, 2021|access-date=October 17, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Solá rejected the document signed by the PRO on the continental shelf: &quot;They deny our rights,&quot; he said|url=https://realidadsm.com/2021/08/31/sola-rechazo-el-documento-firmado-por-el-pro-sobre-la-plataforma-continental-reniegan-de-nuestros-derechos-indico/|publisher=Realidad Sanmartinense|date=August 31, 2021|access-date=October 17, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Chile vs. Argentina por la plataforma continental en el Mar Austral: perspectivas|url=https://www.lacapitalmdp.com/chile-vs-argentina-por-la-plataforma-continental-en-el-mar-austral-perspectivas/|publisher=La Capital de Mar del Plata|date=October 5, 2021|access-date=October 18, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Plataforma continental chilena en el mar de la zona austral, un interés esencial del Estado|url=https://www.cepchile.cl/plataforma-continental-chilena-mar-zona-austral-interes-social-estado/|publisher=CEP Chile|date=January 28, 2023|access-date=October 18, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Chile and Argentina agree to discuss ongoing continental shelf differences south of Cape Horn|url=https://en.mercopress.com/2021/08/30/chile-and-argentina-agree-to-discuss-ongoing-continental-shelf-differences-south-of-cape-horn|publisher=Merco Press|access-date=23 October 2024|date=30 August 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=7 September 2021|title=Argentina sends Chile diplomatic note rejecting their &quot;expansive vocation&quot;|url=https://en.mercopress.com/2021/09/07/argentina-sends-chile-diplomatic-note-rejecting-their-expansive-vocation|publisher=Merco Press|access-date=23 October 2024}}&lt;/ref&gt;

U veljači 2022. Čile je podnio svoju drugu djelomičnu prezentaciju u vezi sa zapadnim kontinentalnim šelfom [[Čileanski Antarktički teritorij|Čileanskog Antarktičkog teritorija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Plataforma Continental Occidental del Territorio Chileno Antártico|url=https://www.un.org/depts/los/clcs_new/submissions_files/chl87_20/chlsp.pdf|publisher=National Committee for the Continental Shelf - Chile|date=February 28, 2022|access-date=October 21, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Chile to present the extended continental shelf west of Antarctica to the UN|url=https://www.infodefensa.com/texto-diario/mostrar/3343508/chile-presentara-onu-plataforma-continental-extendida-oeste-antartica|publisher=Info Defensa|date=December 16, 2021|access-date=October 17, 2024}}&lt;/ref&gt; U kolovozu iste godine Čile je usmeno predstavio oba djelomična podneska tijekom 55. sjednice Komisije za granice kontinentalnog šelfa u Ujedinjenim narodima u New Yorku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Chile realiza sus presentaciones orales de Plataforma Continental extendida de Isla de Pascua y Antártica a la Comisión de Límites de la Plataforma Continental en Naciones Unidas|url=https://difrol.gob.cl/chile-realiza-sus-presentaciones-orales-de-plataforma-continental-extendida-de-isla-de-pascua-y-antartica-a-la-comision-de-limites-de-la-plataforma-continental-en-naciones-unidas/|publisher=[[DIFROL]]|date=August 10, 2022|access-date=October 21, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Proyecto2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Proyecto Plataforma Continental de Chile|url=https://storymaps.arcgis.com/stories/41ccaa8df41344af9f494505ad2a3b95|publisher=Government of Chile|date=2023|access-date=October 21, 2024}}&lt;/ref&gt;

Čile je 2023. godine, putem SHOA-e, stavio na raspolaganje ilustrativni grafikon koji prikazuje sva pomorska područja na koja ta zemlja polaže pravo, što je Argentina ponovno odbila.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=SHOA makes available an illustrative graphic of Chilean maritime jurisdiction areas|url=https://www.armada.cl/shoa-pone-a-disposicion-grafico-ilustrativo-de-los-espacios-maritimos-de|publisher=Armada de Chile|date=August 23, 2023|access-date=October 17, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Continental shelf: The stance Chile has maintained in response to Argentina's objections and the new frustration over SHOA maps|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2023/08/29/1105568/plataforma-continental-chile-argentina-queja.html|publisher=Emol|date=August 29, 2023|access-date=October 17, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Argentine Foreign Ministry sends formal complaint to Chile over Navy map including continental shelf|url=https://www.emol.com/noticias/Internacional/2023/08/29/1105555/argentina-queja-chile-plataforma-continental.html|publisher=Emol|date=August 29, 2023|access-date=October 17, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Argentina protesta por mapa con plataforma continental elaborado por Armada de Chile|url=https://www.nuevopoder.cl/argentina-protesta-por-mapa-con-plataforma-continental-elaborado-por-armada-de-chile/|publisher=Nuevo Poder|date=August 29, 2023|access-date=October 17, 2024|language=es}}&lt;/ref&gt;

U srpnju 2023. godine, [[Međunarodni sud|Međunarodni sud pravde]] presudio je o prioritetu kontinentalnog pojasa nad proširenim kontinentalnim pojasom u slučaju [[Kolumbijsko-nikaragvanski granični spor|teritorijalnog i pomorskog spora između Kolumbije i Nikaragve]].&lt;ref name=&quot;ColombiaNicaragua&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Nueva controversia en el mar de la zona austral|url=https://revistamarina.cl/es/articulo/nueva-controversia-en-el-mar-de-la-zona-austral/en|date=August 31, 2024|access-date=October 18, 2024|language=es}}&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
* [[Sukob oko otoka Beagle]], granični spor između [[Čile|Čilea]] i [[Argentina|Argentine]] oko posjeda skupine otoka [[Picton, Lennox i Nueva]] te opsega pomorske jurisdikcije povezane s tim otocima, doveo je zemlje na rub rata 1978. godine.
* [[Argentinsko-čileanski granični sporazum iz 1881.|Granični sporazum iz 1881.]], ugovor koji su 23. srpnja 1881. potpisali [[Bernardo de Irigoyen]] i [[Francisco de Borja Echeverría]], a kojim se nastojala razjasniti postojeća granica između Čilea i Argentine te uspostaviti konačna granica između dviju zemalja.
* [[Patagonija]]
* [[Argentinci u Čileu]]
* [[Čileanci u Argentini]]
* [[Mapuche]]
* [[Kultura Argentine]]
* [[Kultura Čilea]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* {{Spa oznaka}} ''[http://www.soberaniachile.cl/acuerdos_y_tratados_limitrofes_entre_chile_y_argentina.html#sub15 &quot; Y Cronología REFERENCIAS GENERAL SOBRE LOS Acuerdos Y Tratados bordering SUSCRITOS POR ARGENTINA Y CHILE (1820-1998) '&quot;] on the site '' soberaniachile.cl '
* {{fra oznaka}} [http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/geo_0003-4010_1903_num_12_61_6000 '' The Argentine-Chilean border '&quot;''], persee.fr

{{Granice Argentine}}
{{Granice Čilea}}

[[Kategorija:Državne granice]]
[[Kategorija:Argentinsko-čileanska granica| ]]</text>
      <sha1>nhupffwsgl5t8o1p9suwtirf3rlg47i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc</title>
    <ns>0</ns>
    <id>798591</id>
    <revision>
      <id>7567195</id>
      <parentid>7490113</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:05:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dopisni pjevač</username>
        <id>345200</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Diskografija */ ispravak poveznice 53, 54</comment>
      <origin>7567195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28523" sha1="5k5woe1716s97urbnqrtlqh2pp7poyo" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc
| Logo                 =
| Logo_opis            =
| Img                  = HPZ Ivan pl. Zajc, Adventski koncert, prosinac 2025.jpg
| Img_capt             = Adventski koncert Hrvatskog pjevačkog zbora Ivan pl. Zajc u crkvi sv. Petra u Zagrebu, 14. prosinca 2025.
| Img_size             = 260
| Landscape            =
| Background           = skupina
| Pseudonim            =
| Osnivanje            = [[1983.]]
| Mjesto               = [[Zagreb]]
| Žanr                 = [[klasična glazba|Klasična]], [[vjerska glazba|vjerska]], [[tradicijska glazba|tradicijska]] i [[zabavna glazba|zabavna glazba]]
| Djelatno_razdoblje   = 1983. – danas
| Producentska_kuća    =
| Angažman             = neprofitna organizacija
| URL                  = [https://ivanplzajc.hr/ ivanplzajc.hr]
| Originalna postava   =
| Sadašnji članovi     =
| Bivši članovi        =
| nagrade              = Plaketa Grada Zagreba (2004.);
1. mjesto Naš kanat je lip (Poreč, 2026.)
| Značajni instrumenti =
}}
'''Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc''', skraćeno '''HPZ Ivan pl. Zajc''', mješoviti je amaterski [[pjevački zbor]] i [[neprofitna organizacija]] sa sjedištem u [[Zagreb|Zagrebu]]. Zbor je osnovan 1983. godine u sklopu KUD-a &quot;[[RIZ]]&quot; (Radio industrija Zagreb), a od 1989. nosi ime u čast skladatelju [[Ivan Zajc|Ivanu pl. Zajcu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Uz samostalne koncerte i nastupe na zborskim festivalima, surađivao je s profesionalnim ansamblima i glazbenicima&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Čić|first=Emil|title=Hrvatski zvjezdani trenutci - KRITIČARSKE TEME|publisher=Naklada E. Čić|year=2012|isbn=978-953-55176-7-2|location=Zagreb|pages=62-63}}&lt;/ref&gt; te je sudjelovao u projektima kulturne suradnje s [[Hrvatsko iseljeništvo|Hrvatima u dijaspori]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Koncert pjevačkoga zbora 'Ivan pl. Zajc' iz Zagreba i 25. obljetnica misništva fra Vencela Totha u Budimpešti, 6. srpnja 2025.|url=https://mvep.gov.hr/koncert-pjevackoga-zbora-ivan-pl-zajc-iz-zagreba-i-25-obljetnica-misnistva-fra-vencela-totha-u-budimpesti-6-srpnja-2025-275759/275759|access-date=2025-12-14|website=Ministarstvo vanjskih i europskih poslova}}&lt;/ref&gt;

Zbor je nastupao na nacionalnim i lokalnim priredbama,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. studenog 2014.|title=Koncert Djela Ivana pl. Zajca|url=https://www.info.hazu.hr/wp-content/uploads/2024/02/Dani-otvorenih-vrata-2014_program-koncerta.pdf|url-status=live|access-date=26. prosinca 2025.|website=HAZU}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Palić-Jelavić|first=Rozina|title=Skladateljski prinosi Vjekoslava Klaića|url=https://www.matica.hr/kolo/299/skladateljski-prinosi-vjekoslava-klaica-20327/|journal=Kolo|volume=|pages=br. 2|via=Matica hrvatska}}&lt;/ref&gt; uključujući državne obljetnice&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31. ožujka 2011.|title=Proslava 20. obljetnice osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol6/1858/45226/www.otok.hr/vijesti_new.php%3fid_kat%3D575.html|url-status=live|access-date=27. studenog 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt; i praznike,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Mikec|first=Alen|date=2025-06-21|title=Dan antifašističke borbe na Europskom trgu|url=https://h-alter.org/sto-nas-ceka/dan-antifasisticke-borbe-na-europskom-trgu/|access-date=2025-12-27|website=H-Alter|language=hr}}&lt;/ref&gt; kao i na adventskim, božićnim i uskrsnim manifestacijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Adventski zborski podij na Trgu bana Josipa Jelačića|url=https://cekate.hr/zgp/adventski-zborski-podij-na-trgu-bana-josipa-jelacica/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}&lt;/ref&gt; Izvodio je veća djela poput [[opera]], [[Oratorij|oratorija]] i [[Rekvijem|rekvijema]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2008.|title=Završene svečanosti Pasionske baštine|url=https://ika.hkm.hr/novosti/zavrsene-svecanosti-pasionske-bastine/|url-status=live|access-date=27. studenog 2025.|website=Informativna katolička agencija}}&lt;/ref&gt; sudjelovao u praizvedbama skladbi hrvatskih i inozemnih skladatelja, pjevao mise u crkvama te, kroz suradnju s popularnim pjevačima, izvodio skladbe iz žanra zabavne glazbe.

== Povijest ==
Zbor je osnovan u sklopu Kulturno umjetničkog društva [[RIZ]] (Radio industrija Zagreb) na poticaj tadašnjeg predsjednika RIZ-ova Kluba kulture, Milivoja Maleševića, i dirigenta [[Zlatana Sindičića]], budućeg stalnog dirigenta zbora. Godine 1986. zboru su se pridružili učenici [[XV. gimnazija u Zagrebu|XV. gimnazije u Zagrebu]]. Godine 1989. zbor usvaja novo ime u čast skladatelju i dirigentu [[Ivan Zajc|Ivanu pl. Zajcu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=O nama|url=https://ivanplzajc.hr/index.php/o-nama/|access-date=2025-12-13|website=HPZ Ivan pl. Zajc|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Repertoar ==
Zbor je samostalno i u suradnji s drugim ansamblima praizveo oko stotinu skladbi hrvatskih skladatelja u žanru suvremene klasične glazbe, među kojima su:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2015-11-17|title=Hrvatski pjevački zbor “Ivan pl. Zajc“|url=https://festivalglazbezagreb.org/hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc/|access-date=2025-12-13|website=Festival glazbe Zagreb|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

* ''Raspela'' [[Nikša Njirić|Nikše Njirića]] (1992.)&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=ebiz.com.hr|first=eBIZ-|title=MHK {{!}} Mreža hrvatske kulture|url=https://ivanplzajc.mreza.hr/stranica?p=hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc-637a|access-date=2025-12-16|website=ivanplzajc.mreza.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* ''Hrvatski glagoljaški rekvijem'' [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]] (1996.), uz [[Zbor Hrvatske radiotelevizije|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije]]. Snimka koncerta objavljena je na CD-u kao zvučni prilog izložbi o glagoljašima i njihovoj tradiciji postavljenoj u knjižnici Sveučilišta Trinity u [[Dublin|Dublinu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Špoljarić|first=Borko|date=24. siječnja 2002.|title=Pjevati i samo pjevati|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19950/www.matica.hr/vijenac/vij206.nsf/AllWebDocs/Pjevatiisamopjevati.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]] br. 206|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cantus - Hrvatski glagoljaški rekvijem - Diskografija|url=https://www.cantus.hr/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=101&amp;lang=hr|access-date=2025-12-18|website=www.cantus.hr}}&lt;/ref&gt; 
* oratorij ''Kralj Tomislav'' [[Davor Bobić|Davora Bobića]] (1998.),&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Turkalj|first=Nenad|date=15. siječnja 1998.|title=Veliko obećanje|journal=Vjesnik}}&lt;/ref&gt; uz Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. 
* ''Tin simfonija [[Stanko Horvat|Stanka Horvata]]'' u pratnji Simfonijskog puhačkog orkestra [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] pod ravnanjem [[Vjekoslav Šutej|Vjekoslava Šuteja]] (1999.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Stanko Horvat - Popis djela|url=https://stankohorvat.net/popis-djela.html|url-status=live|access-date=2025-12-15|website=stankohorvat.net}}&lt;/ref&gt; 
* ''Kajkavska misa'' [[Zorana Novačića]] (2001.).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Batistić|first=Ivana|year=2001|issue=7|title=Praizvedba Kajkavske mise Zorana Novačića|journal=Hrvatsko zagorje : časopis za kulturno-prosvjetna i društvena pitanja 2001|volume=|pages=90-93}}&lt;/ref&gt;

Praizvedbe novijeg datuma izvedene su na svečanostima [[Pasionska baština|Pasionske baštine]]:

* ''Glagolski requiem'' Alana Kljaića (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Praizveden &quot;Glagolski requiem&quot; mladog hrvatskog skladatelja Alana Kljaića|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/praizveden-glagolski-requiem-mladog-hrvatskog-skladatelja-alana-kljaica-11432025|access-date=2025-12-16|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* ''Pokoj vični – Requiem aeternam'' [[Živko Ključe|Živka Ključe]] (2025.), skladbu koja je osvojila treće mjesto na trienalnom natječaju Pasionske baštine za 2020. godinu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Živko Ključe nagrađen za ‘Pokoj vični’|url=https://glashrvatske.hrt.hr/hr/ljudi/zivko-kljuce-nagraden-za-pokoj-vicni-1892883|access-date=2025-12-16|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pokoj vični praizvedba|url=https://fdk.hr/pokoj-vicni-praizvedba-djela-prof-zivko-kljuce/|url-status=live|access-date=2025-12-16|website=Festival dalmatinskih klapa Omiš - fdk.hr}}&lt;/ref&gt;

'''Izvedbe klasika svjetske glazbene baštine'''

U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] zbor je 2001. godine izveo dvije opere uz Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije:

* ''Turandot'' ([[Giacomo Puccini]]) – Marija Barbieri ([[Vijenac (časopis)|Vijenac]]) istaknula je „zvonka plemenita piana ženskih glasova”, koja su prema njezinu mišljenju bila na znatno višoj razini od uobičajenih takvih nastupa.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Barbieri|first=Marija|date=13. prosinca 2001.|title=Puccinijeva Turandot u KD Vatroslav Lisinski|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19947/www.matica.hr/Vijenac/vij203.nsf/AllWebDocs/prilika.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]], Broj 203.|via=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt; Snimka koncerta objavljena je 2007. na CD-u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Barbieri|first=Marija|date=13. rujna 2008.|title=Turandot u Hrvatskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/3857/34587/www.klasika.hr/index.php%3fp%3Darticle%26id%3D209.html|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt;
* ''Ernani'' ([[Giuseppe Verdi]]) – dirigirao [[Nikša Bareza|Nikša Bereza]], naslovnu ulogu pjevao je Janez Lotrič, a prema kritici posebno se istaknuo Ivica Čikeš u ulozi Silve.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|first=|date=5. ožujka 2001.|title=Mladenački polet, najava Verdijeve opere Ernani|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/6634/130129/opera.hr/index.php%3fp%3Darticle%26id%3D2177.html|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt;
Oratorij ''Geroncijev san'' engleskog romantičara [[Edward Elgar|Edwarda Elgara]] izveo je u Lisinskom u ožujku 2002. godine u suradnji s [[Akademski zbor »Ivan Goran Kovačić«|Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić]], solistima Williamom Kendallom (tenor)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=William Kendall (Tenor) - Short Biography|url=https://www.bach-cantatas.com/Bio/Kendall-William.htm|access-date=2025-12-14|website=www.bach-cantatas.com}}&lt;/ref&gt; i Dimitrijem Ivašenkom (bas) te uz [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačku filharmoniju]]''.'' Izvedbom je ravnao japanski dirigent [[Chikara Iwamura]]''.'' Kritičar [[Emil Čić]] pohvalio je zborsku izvedbu i dirigentsko vodstvo''.''&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

Zbor je također izvodio:

* operetu [[Šišmiš (opereta)|''Šišmiš'']] [[Johann Strauss mlađi|Johanna Straussa mlađeg]], 
* mjuzikl [[Jalta, Jalta|''Jalta, Jalta'']], 
* ''Te Deum'' [[Anton Bruckner|Antona Brucknera]], 
* oratorij ''Muka i smrt Kristuševa po Mateušu'' [[Božidar Širola|Božidara Širole]]''.''&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; 

== Glazbene manifestacije i festivali ==
Uz festivale, zbor je sudjelovao u glazbenim manifestacijama poput Susreta zagrebačkih glazbenih amatera i Dana hrvatske glazbe.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=35. susreti ZG glazbenih amatera – 12. koncert – PJEVAČKI ZBOROVI I VOKALNI ANSAMBLI|url=https://cekate.hr/zgp/35-susreti-zg-glazbenih-amatera-10-koncert-pjevacki-zborovi-i-vokalni-ansambli/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=13. svibnja 2010.|title=Program 7. Međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova, HNK Zadar|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2016/1791/52940/www.ezadar.hr/clanak/program-7-medunarodnog-natjecanja-pjevackih-zborova.html|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt; Kritičar [[Vijenac (časopis)|''Vijenca'']] Ivan Živanović komentirao je 23. Dane hrvatske glazbe u [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskom glazbenom zavodu]] u Zagrebu, gdje je nastupio i zbor, koji su održani kroz sedam glazbenih priredbi u Zagrebu, Varaždinu i Dubrovniku u travnju 2000. godine. U osvrtu na taj događaj Živanović je ukazao na potrebu sustavnog stvaranja javnog prostora gdje bi se hrvatski skladatelji i izvođači mogli afirmirati te izrazio optimizam zbog njihove brojnosti i kvalitete.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Živanović|first=Ivan|date=4. svibnja 2000.|title=Ima nade|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19939/www.matica.hr/Vijenac/Vij161.nsf/AllWebDocs/Imanade.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]], Broj 161|via=[[Matica_hrvatska|Matica hrvatska]]}}&lt;/ref&gt;

Zbor je sudjelovao na 1. Natjecanju hrvatske tradicijske glazbe, održanom 2011. u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog glazbenog podija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Festival pjevačkih zborova – Zagreb 2011.|url=https://cekate.hr/zgp/festival-pjevackih-zborova-zagreb-2011/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}&lt;/ref&gt; Godine 2021. zbor je izabran za sudjelovanje u revijalnom ''53. Susretu pjevačkih zborova'', emitiranom na internetu kao mozaična emisija''.''&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=23. siječnja 2021.|title=Online predstavljanje 53. Susreta hrvatskih pjevačkih zborova|work=Glas Istre|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/785/94987/www.glasistre.hr/kultura/online-predstavljanje-53-susreta-hrvatskih-pjevackih-zborova-23-sijecnja-694847.html|access-date=27. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt; Cilj je tog izdanja bio prikazati stanje i dostignuća zborskog [[Amaterizam|amaterizma]] u godini obilježenoj pandemijom koronavirusa.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=22. siječnja 2021.|title=53. Susret pjevačkih zborova (Hrvatski sabor kulture)|work=Glas Slavonije|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/115/95030/www.glas-slavonije.hr/454530/5/53-Susret-pjevackih-zborova-23-1-online.html|access-date=27. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt;

Na 3. Međunarodnom festivalu zborova ''Cantando unimos al mundo'' u Limi (Peru, Južna Amerika 2009) zbor se natjecao uz zborove iz SAD-a, Arube, Ekvadora, Kolumbije, Perua, Norveške i Njemačke te je izveo repertoar hrvatskih skladbi.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Bučić|first=Zoran Vlatko|date=svibanj 2009.|title=Zagrebački pjevački zbor Ivan pl. Zajc gostovao u Peruu|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol-hidra/454/62295/www.matis.hr/vijesti.php%3fid%3D2337.html|journal=Mjesečna revija [[Hrvatska_matica_iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]], svibanj 2009|pages=45|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]}}&lt;/ref&gt;

== Gostovanja i projekti u inozemstvu ==
Zbor je aktivan u projektima kulturne suradnje s [[Hrvati u dijaspori|Hrvatima u dijaspori]]. Na inozemnim putovanjima uz podršku [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]], [[Ministarstvo vanjskih poslova|Ministarstva vanjskih poslova]] i hrvatskih konzulata održao je koncerte za hrvatske iseljenike u Njemačkoj, Danskoj, Mađarskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=18. listopada 1999.|title=Zbor “Ivan pl. Zajc” u Njemačkoj i Danskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/32/806/www.hic.hr/dom/266/dom15.htm|journal=Dom i svijet, Informativni tjedni prilog za iseljenike (HIC), Br. 266|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31. listopada 2023.|title=Hrvatski pjevački zbor ”Ivan pl. Zajc”, Zagreb, ponovno s nama!!|url=https://www.framost.com/2024/10/31/najava-hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc-zagreb-ponovno-s-nama-nedjelja-3-studenoga-crkva-sv-franje-ilici-od-17-00-sati/|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Framost, Mostar}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=1. srpnja 2024.|title=Hrvatski mješoviti zbor Ivana pl. Zajca u Pragu|url=https://mvep.gov.hr/vijesti-82847-108630/hrvatski-mjesoviti-zbor-ivana-pl-zajca-u-pragu/273554|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Češkoj Republici}}&lt;/ref&gt; Zbor je nastupao i kod zajednice hrvatskih iseljenika u Limi (Peru, 2009.), gdje je uz samostalni koncert skladbi hrvatskih skladatelja pjevao i na misi za Hrvate u župi sv. Leopolda Mandića u Limi.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

U crkvi Saint-Médard u [[Pariz|Parizu]] zbor je nastupao 1995. godine, pri čemu je na orguljama svirao [[Anđelko Klobučar]]. Tom ih je prigodom novinar [[Mirko Galić]] u dnevniku ''[[Vjesnik]]'' nazvao „glazbenim ambasadorima”''.''&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Galić|first=Mirko|date=9. listopada 1995.|title=Glazbeni ambasadori|work=Vjesnik}}&lt;/ref&gt;

=== Njemačka produkcija opere ''Cantus Buranus'' ===
Kroz desetak izvedbi na različitim lokacijama u Nizozemskoj i Njemačkoj 2005. i 2006. godine, Hrvatski pjevački zbor ''Ivan pl. Zajc'' sudjelovao je u izvođenju opere ''[[Cantus Buranus]]'' njemačkog srednjovjekovnog sastava [[Corvus Corax (sastav)|Corvus Corax]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Cantus Buranus by Corvus Corax - WOMEX|url=https://www.womex.com/virtual/absolut_promotion/cantus_buranus_by|access-date=2025-12-13|website=www.womex.com}}&lt;/ref&gt; Libreto na temelju srednjovjekovnog teksta ''Codex Buranus'' pisan je za mješoviti pjevački zbor, orkestar i srednjovjekovne instrumente. Pretpremijera opere, sastavljene od jedanaest pjesama, održana je 30. siječnja 2005. u Državnom kazalištu [[Cottbus]]. Hrvatski pjevački zbor ''Ivan pl. Zajc'' nastupao je uz Filharmonijski orkestar i Operni zbor Državnog kazališta Cottbus te Vokalni ansambl Psalteria iz Praga, pod ravnanjem Jörga Iwera. Svjetska premijera bila je 5. kolovoza 2005. na heavy-metal-festivalu [[Wacken Open Air]] u njemačkom Wackenu.&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Cantus Buranus|url=https://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Cantus_Buranus&amp;oldid=259925289|date=2025-09-21|accessdate=2025-12-27|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-07-25|title=Corvus Corax: Cantus Buranus|url=https://www1.wdr.de/fernsehen/rockpalast/bands/ueber-corvus-corax--cantus-buranus-100.html|access-date=2025-12-27|website=www1.wdr.de|language=de}}&lt;/ref&gt; 

Opera ''Cantus Buranus'' izvedena je potom u [[Berlin|Berlinu]], 19. i 20. kolovoza 2005. ispred oko 5000 gledatelja. Ukupno je nastupilo više od 180 izvođača, a uz zbor i orkestar uključeni su bili i pravi konji, istaknula je kritičarka Frenzel Claudia.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Frenzel|first=Claudia|date=12. travnja 2009.|title=Cantus Buranus|url=http://archiv.folker.de/200904/12cantusburanus.php|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=folker.de (njemački)}}&lt;/ref&gt; Snimka koncerta objavljena je na DVD-u ''Cantus Buranus, Live in Berlin'' (Roadrunner Records, 2006) te CD nosaču zvuka ''Cantus Buranus''.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Corvus Corax - Cantus Buranus - Live In Berlin|url=https://www.discogs.com/release/947944-Corvus-Corax-Cantus-Buranus-Live-In-Berlin|date=2006-03-03|accessdate=2025-12-27|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citation|title=Corvus Corax - Cantus Buranus CD|url=https://www.discogs.com/release/604365-Corvus-Corax-Cantus-Buranus|date=2005|accessdate=2025-12-27|language=en}}&lt;/ref&gt;

== U zabavnoj glazbi ==
U žanru zabavne glazbe zbor je nastupao u hrvatskome mjuziklu ''Mirakul'', za koji je glazbu skladao [[Dražen Žanko]]. Libreto je napisao [[Ivica Krajač]], a mjuzikl je bio posvećen 300. obljetnici pobjede Sinjana nad Osmanlijama i krunjenja slike Čudotvorne [[Gospa Sinjska|Gospe Sinjske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šovagović|first=Tomislav|date=2016-12-20|title=DRAŽEN ŽANKO O MJUZIKLU »MIRAKUL«: Ponos i sve za što smo se borili jači je od lažnih propaganda|url=https://www.glas-koncila.hr/ponos-i-sve-za-sto-smo-se-borili-jaci-je-od-laznih-propaganda/|access-date=2025-12-27|website=Glas Koncila|language=hr}}&lt;/ref&gt;

U mjuziklu su nastupali izvođači poput [[Radojka Šverko|Radojke Šverko]], [[Joško Ševo|Joška Ševe]], [[Stijepo Gleđ Markos|Stijepe Gleđa Markosa]], [[Max Hozić|Maxa Hozića]] i mnogih drugih. Uz brojne poznate izvođače mjuzikl su zbog „raskošne produkcije” u medijima nazivali „glazbeno-scenskim spektaklom”.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Blažev|first=Sara|date=prosinac 2016|title=Mjuzikl u čast Rodnom kraju|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/1941/58415/www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2017/01/Cantus-200-201-web.pdf|journal=Cantus, Časopis Hrvatskog društva skladatelja|via=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Nedić|first=Slavko|date=2024-12-11|title=Mjuzikli autora popularne glazbe|url=https://glazba.hr/citaj/price/hrvatski-mjuzikli-9-pojedinacni-radovi/|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Glazba.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Zbor je izvodio pjesme koje su uglavnom bile u službi uvoda u prizor ili komentara radnje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=L.|first=A.|date=2017-02-15|title=Mjuzikl 'Mirakul' na ljeto i pred Sinjskom publikom!|url=https://laudato.hr/Novosti/Glazba/Mjuzikl-Mirakul-na-ljeto-i-pred-Sinjskom-publikom%21.aspx|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Laudato|language=hr}}&lt;/ref&gt; Mjuzikl je izveden u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u jesen 2016. i 2017. godine te na Gradskom stadionu u Sinju u ljeto 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|title=‘Mirakul’ oduševio Sinjane i njihove goste - FERATA|url=https://www.ferata.hr/mirakul-odusevio-sinjane-i-njihove-goste/|url-status=live|access-date=2025-12-27|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=POVIJESNO GLAZBENI SPEKTAKL MIRAKUL|url=https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/povijesno-glazbeni-spektakl-mirakul/|access-date=2025-12-27|website=Lisinski}}&lt;/ref&gt; Prve dvije izvedbe imale su 4500 posjetitelja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-10-17|title=Priča o hrabrosti i identitetu|url=https://www.dnevno.hr/7dnevno/prica-o-hrabrosti-i-identitetu-0/|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Dnevno}}&lt;/ref&gt;

Zbor je surađivao s [[Ivana Husar|Ivanom]] i [[Marija Husar|Marijom Husar]], s kojima je na Adventskome koncertu u zadarskom [[Arsenal u Zadru|Arsenalu]] 2008. godine izvodio tradicionalne i zabavne prigodne pjesme.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Jurjević|first=Irena|date=15. prosinca 2008.|title=Božićna čarolija u Arsenalu|work=Zadarski list|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/2466/31414/www.zadarskilist.hr/clanci/15122008/bozicna-carolija-u-arsenalu.html|access-date=27. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt; Surađivao je i sa [[Jacques Houdek|Jacquesom Houdekom]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - 30. obljetnica Hrvatskog pjevačkog zbora 'Ivan pl. Zajc'|url=https://www.culturenet.hr/30-obljetnica-hrvatskog-pjevackog-zbora-ivan-pl-zajc/45819|access-date=2025-12-27|website=www.culturenet.hr}}&lt;/ref&gt; i [[Dražen Žanko|Draženom Žankom]].&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

== Nagrade i obljetnice ==
Na 54. Susretu amaterskih pjevačkih zborova &quot;Naš kanat je lip&quot; održanome u lipnju 2026. u Poreču zbor je osvojio 1. mjesto u kategoriji pjevačkih zborova, pod vodstvom Zlatana Sindičića i Lovre Bakule. Nagrađen je za izvedbu skladbe ''Grgo i Neguš'' istarske skladateljice [[Đeni Dekleva-Radaković|Đeni Dekleva - Radaković]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nastupilo gotovo 400 pjevača iz četiri države, prve nagrade otišle u Pićan i Zagreb|url=https://istarski.hr/node/126504-nastupilo-gotovo-400-pjevaca-iz-cetiri-drzave-prve-nagrade-otisle-u-pican-i-zagreb|access-date=2026-06-18|website=istarski.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc za dvadesetu obljetnicu djelovanja nagrađen je [[Plaketa Grada Zagreba|Plaketom Grada Zagreba]] 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svibanj 2004.|url=https://www.zagreb.hr/svibanj-2004/1947|access-date=2025-12-14|website=www.zagreb.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Četrdesetu obljetnicu djelovanja zbor je obilježio svečanim koncertom u studenome 2023. godine u Maloj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]]. Na koncertu su, uz Puhački orkestar, sudjelovali [[Dražen Žanko]], Vesna Coufal Jaić, Martina Matić i drugi.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=SVEČANI KONCERT U POVODU 40 GODINA DJELOVANJA HPZ &quot;IVAN pl. ZAJC&quot;|url=https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/svecani-koncert-u-povodu-40-godina-djelovanja-hpz-/|access-date=2025-12-13|website=Lisinski}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
Zbor je objavio dva samostalna [[Glazbeni album|albuma]]:

* ''Ave Maria'' (BeSTMUSIC'','' 1999.) – nosač zvuka s izborom zborskih i vokalnih skladbi &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Ave Maria|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%25C4%258Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=3001971|url-status=live|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Negro spiritualis'' (HPZ Ivan pl. Zajc, 2002.) – nosač zvuka s izborom [[Crnačka duhovna glazba|crnačkih duhovnih skladbi]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Negro spiritualis|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=274000625|url-status=live|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr}}&lt;/ref&gt;

Kao izvođač sudjelovao je na albumima:

* ''Hrvatski glagoljaški rekvijem'' [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]] ([[Cantus Records|Cantus]], 2000.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Glagoljaški rekvijem|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=61001915&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;fid0=1&amp;fv0=Hrvatska+radio-televizija+(Zagreb).+Simfonijski+orkestar&amp;spid0=1&amp;spv0=televizija&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1|url-status=dead|access-date=2025-12-15|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106222644/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=61001915&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;fid0=1&amp;fv0=Hrvatska%20radio-televizija%20%28Zagreb%29.%20Simfonijski%20orkestar&amp;spid0=1&amp;spv0=televizija&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1}}&lt;/ref&gt; 
* ''VIII. Dani duhovne glazbe - Croa Patria 2003'' (Cantus, 2003.), kompilacija&lt;ref&gt;{{Citation|title=Various - VIII. Dani Duhovne Glazbe - Cro Patria 2003.|url=https://www.discogs.com/release/26888528-Various-VIII-Dani-Duhovne-Glazbe-Cro-Patria-2003|date=2003|accessdate=2025-12-27|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Cantus Buranus'' sastava Corvus Corax (Roadrunner Records, 2005.)&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;
* ''Cantus Buranus'' – ''Live in Berlin'' (DVD) (Roadrunner Records, 2006.)&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;
* ''Turandot: lirska drama u 3 čina'' [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]] (Orfej, 2007.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Turandot|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=22002085|url-status=dead|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106084305/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=22002085}}&lt;/ref&gt;
* ''Mozartov Rekvijem – Ave Verum Corpus'' (HPZ Ivan pl. Zajc, 2008.) –  uz soliste i [[Zagrebački komorni orkestar]], dirigent [[Vladimir Kranjčević]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Rekvijem|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=353001821|url-status=dead|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106184504/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski%20pjeva%C4%8Dki%20zbor%20Ivan%20pl.%20Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=353001821}}&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://ivanplzajc.hr Službena mrežna stranica]
* [https://www.facebook.com/ivanplzajchr Facebook]  
[[Kategorija:Pjevački zborovi u Zagrebu]] 
[[Kategorija:Neprofitne organizacije]]

{{ČT?|Glazba}}</text>
      <sha1>5k5woe1716s97urbnqrtlqh2pp7poyo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567196</id>
      <parentid>7567195</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:07:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dopisni pjevač</username>
        <id>345200</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Diskografija */ ispravak izvori</comment>
      <origin>7567196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28521" sha1="ag6cvjj6el7s8pedghn96zd4jzgrggy" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc
| Logo                 =
| Logo_opis            =
| Img                  = HPZ Ivan pl. Zajc, Adventski koncert, prosinac 2025.jpg
| Img_capt             = Adventski koncert Hrvatskog pjevačkog zbora Ivan pl. Zajc u crkvi sv. Petra u Zagrebu, 14. prosinca 2025.
| Img_size             = 260
| Landscape            =
| Background           = skupina
| Pseudonim            =
| Osnivanje            = [[1983.]]
| Mjesto               = [[Zagreb]]
| Žanr                 = [[klasična glazba|Klasična]], [[vjerska glazba|vjerska]], [[tradicijska glazba|tradicijska]] i [[zabavna glazba|zabavna glazba]]
| Djelatno_razdoblje   = 1983. – danas
| Producentska_kuća    =
| Angažman             = neprofitna organizacija
| URL                  = [https://ivanplzajc.hr/ ivanplzajc.hr]
| Originalna postava   =
| Sadašnji članovi     =
| Bivši članovi        =
| nagrade              = Plaketa Grada Zagreba (2004.);
1. mjesto Naš kanat je lip (Poreč, 2026.)
| Značajni instrumenti =
}}
'''Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc''', skraćeno '''HPZ Ivan pl. Zajc''', mješoviti je amaterski [[pjevački zbor]] i [[neprofitna organizacija]] sa sjedištem u [[Zagreb|Zagrebu]]. Zbor je osnovan 1983. godine u sklopu KUD-a &quot;[[RIZ]]&quot; (Radio industrija Zagreb), a od 1989. nosi ime u čast skladatelju [[Ivan Zajc|Ivanu pl. Zajcu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Uz samostalne koncerte i nastupe na zborskim festivalima, surađivao je s profesionalnim ansamblima i glazbenicima&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Čić|first=Emil|title=Hrvatski zvjezdani trenutci - KRITIČARSKE TEME|publisher=Naklada E. Čić|year=2012|isbn=978-953-55176-7-2|location=Zagreb|pages=62-63}}&lt;/ref&gt; te je sudjelovao u projektima kulturne suradnje s [[Hrvatsko iseljeništvo|Hrvatima u dijaspori]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Koncert pjevačkoga zbora 'Ivan pl. Zajc' iz Zagreba i 25. obljetnica misništva fra Vencela Totha u Budimpešti, 6. srpnja 2025.|url=https://mvep.gov.hr/koncert-pjevackoga-zbora-ivan-pl-zajc-iz-zagreba-i-25-obljetnica-misnistva-fra-vencela-totha-u-budimpesti-6-srpnja-2025-275759/275759|access-date=2025-12-14|website=Ministarstvo vanjskih i europskih poslova}}&lt;/ref&gt;

Zbor je nastupao na nacionalnim i lokalnim priredbama,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=26. studenog 2014.|title=Koncert Djela Ivana pl. Zajca|url=https://www.info.hazu.hr/wp-content/uploads/2024/02/Dani-otvorenih-vrata-2014_program-koncerta.pdf|url-status=live|access-date=26. prosinca 2025.|website=HAZU}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Palić-Jelavić|first=Rozina|title=Skladateljski prinosi Vjekoslava Klaića|url=https://www.matica.hr/kolo/299/skladateljski-prinosi-vjekoslava-klaica-20327/|journal=Kolo|volume=|pages=br. 2|via=Matica hrvatska}}&lt;/ref&gt; uključujući državne obljetnice&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31. ožujka 2011.|title=Proslava 20. obljetnice osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol6/1858/45226/www.otok.hr/vijesti_new.php%3fid_kat%3D575.html|url-status=live|access-date=27. studenog 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt; i praznike,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Mikec|first=Alen|date=2025-06-21|title=Dan antifašističke borbe na Europskom trgu|url=https://h-alter.org/sto-nas-ceka/dan-antifasisticke-borbe-na-europskom-trgu/|access-date=2025-12-27|website=H-Alter|language=hr}}&lt;/ref&gt; kao i na adventskim, božićnim i uskrsnim manifestacijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Adventski zborski podij na Trgu bana Josipa Jelačića|url=https://cekate.hr/zgp/adventski-zborski-podij-na-trgu-bana-josipa-jelacica/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}&lt;/ref&gt; Izvodio je veća djela poput [[opera]], [[Oratorij|oratorija]] i [[Rekvijem|rekvijema]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=21. ožujka 2008.|title=Završene svečanosti Pasionske baštine|url=https://ika.hkm.hr/novosti/zavrsene-svecanosti-pasionske-bastine/|url-status=live|access-date=27. studenog 2025.|website=Informativna katolička agencija}}&lt;/ref&gt; sudjelovao u praizvedbama skladbi hrvatskih i inozemnih skladatelja, pjevao mise u crkvama te, kroz suradnju s popularnim pjevačima, izvodio skladbe iz žanra zabavne glazbe.

== Povijest ==
Zbor je osnovan u sklopu Kulturno umjetničkog društva [[RIZ]] (Radio industrija Zagreb) na poticaj tadašnjeg predsjednika RIZ-ova Kluba kulture, Milivoja Maleševića, i dirigenta [[Zlatana Sindičića]], budućeg stalnog dirigenta zbora. Godine 1986. zboru su se pridružili učenici [[XV. gimnazija u Zagrebu|XV. gimnazije u Zagrebu]]. Godine 1989. zbor usvaja novo ime u čast skladatelju i dirigentu [[Ivan Zajc|Ivanu pl. Zajcu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=O nama|url=https://ivanplzajc.hr/index.php/o-nama/|access-date=2025-12-13|website=HPZ Ivan pl. Zajc|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Repertoar ==
Zbor je samostalno i u suradnji s drugim ansamblima praizveo oko stotinu skladbi hrvatskih skladatelja u žanru suvremene klasične glazbe, među kojima su:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2015-11-17|title=Hrvatski pjevački zbor “Ivan pl. Zajc“|url=https://festivalglazbezagreb.org/hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc/|access-date=2025-12-13|website=Festival glazbe Zagreb|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

* ''Raspela'' [[Nikša Njirić|Nikše Njirića]] (1992.)&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=ebiz.com.hr|first=eBIZ-|title=MHK {{!}} Mreža hrvatske kulture|url=https://ivanplzajc.mreza.hr/stranica?p=hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc-637a|access-date=2025-12-16|website=ivanplzajc.mreza.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* ''Hrvatski glagoljaški rekvijem'' [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]] (1996.), uz [[Zbor Hrvatske radiotelevizije|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije]]. Snimka koncerta objavljena je na CD-u kao zvučni prilog izložbi o glagoljašima i njihovoj tradiciji postavljenoj u knjižnici Sveučilišta Trinity u [[Dublin|Dublinu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Špoljarić|first=Borko|date=24. siječnja 2002.|title=Pjevati i samo pjevati|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19950/www.matica.hr/vijenac/vij206.nsf/AllWebDocs/Pjevatiisamopjevati.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]] br. 206|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cantus - Hrvatski glagoljaški rekvijem - Diskografija|url=https://www.cantus.hr/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=101&amp;lang=hr|access-date=2025-12-18|website=www.cantus.hr}}&lt;/ref&gt; 
* oratorij ''Kralj Tomislav'' [[Davor Bobić|Davora Bobića]] (1998.),&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Turkalj|first=Nenad|date=15. siječnja 1998.|title=Veliko obećanje|journal=Vjesnik}}&lt;/ref&gt; uz Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. 
* ''Tin simfonija [[Stanko Horvat|Stanka Horvata]]'' u pratnji Simfonijskog puhačkog orkestra [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] pod ravnanjem [[Vjekoslav Šutej|Vjekoslava Šuteja]] (1999.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Stanko Horvat - Popis djela|url=https://stankohorvat.net/popis-djela.html|url-status=live|access-date=2025-12-15|website=stankohorvat.net}}&lt;/ref&gt; 
* ''Kajkavska misa'' [[Zorana Novačića]] (2001.).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Batistić|first=Ivana|year=2001|issue=7|title=Praizvedba Kajkavske mise Zorana Novačića|journal=Hrvatsko zagorje : časopis za kulturno-prosvjetna i društvena pitanja 2001|volume=|pages=90-93}}&lt;/ref&gt;

Praizvedbe novijeg datuma izvedene su na svečanostima [[Pasionska baština|Pasionske baštine]]:

* ''Glagolski requiem'' Alana Kljaića (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Praizveden &quot;Glagolski requiem&quot; mladog hrvatskog skladatelja Alana Kljaića|url=https://magazin.hrt.hr/kultura/praizveden-glagolski-requiem-mladog-hrvatskog-skladatelja-alana-kljaica-11432025|access-date=2025-12-16|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt; 
* ''Pokoj vični – Requiem aeternam'' [[Živko Ključe|Živka Ključe]] (2025.), skladbu koja je osvojila treće mjesto na trienalnom natječaju Pasionske baštine za 2020. godinu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Živko Ključe nagrađen za ‘Pokoj vični’|url=https://glashrvatske.hrt.hr/hr/ljudi/zivko-kljuce-nagraden-za-pokoj-vicni-1892883|access-date=2025-12-16|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pokoj vični praizvedba|url=https://fdk.hr/pokoj-vicni-praizvedba-djela-prof-zivko-kljuce/|url-status=live|access-date=2025-12-16|website=Festival dalmatinskih klapa Omiš - fdk.hr}}&lt;/ref&gt;

'''Izvedbe klasika svjetske glazbene baštine'''

U [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] zbor je 2001. godine izveo dvije opere uz Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije:

* ''Turandot'' ([[Giacomo Puccini]]) – Marija Barbieri ([[Vijenac (časopis)|Vijenac]]) istaknula je „zvonka plemenita piana ženskih glasova”, koja su prema njezinu mišljenju bila na znatno višoj razini od uobičajenih takvih nastupa.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Barbieri|first=Marija|date=13. prosinca 2001.|title=Puccinijeva Turandot u KD Vatroslav Lisinski|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19947/www.matica.hr/Vijenac/vij203.nsf/AllWebDocs/prilika.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]], Broj 203.|via=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt; Snimka koncerta objavljena je 2007. na CD-u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Barbieri|first=Marija|date=13. rujna 2008.|title=Turandot u Hrvatskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/3857/34587/www.klasika.hr/index.php%3fp%3Darticle%26id%3D209.html|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt;
* ''Ernani'' ([[Giuseppe Verdi]]) – dirigirao [[Nikša Bareza|Nikša Bereza]], naslovnu ulogu pjevao je Janez Lotrič, a prema kritici posebno se istaknuo Ivica Čikeš u ulozi Silve.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|first=|date=5. ožujka 2001.|title=Mladenački polet, najava Verdijeve opere Ernani|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/6634/130129/opera.hr/index.php%3fp%3Darticle%26id%3D2177.html|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt;
Oratorij ''Geroncijev san'' engleskog romantičara [[Edward Elgar|Edwarda Elgara]] izveo je u Lisinskom u ožujku 2002. godine u suradnji s [[Akademski zbor »Ivan Goran Kovačić«|Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić]], solistima Williamom Kendallom (tenor)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=William Kendall (Tenor) - Short Biography|url=https://www.bach-cantatas.com/Bio/Kendall-William.htm|access-date=2025-12-14|website=www.bach-cantatas.com}}&lt;/ref&gt; i Dimitrijem Ivašenkom (bas) te uz [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačku filharmoniju]]''.'' Izvedbom je ravnao japanski dirigent [[Chikara Iwamura]]''.'' Kritičar [[Emil Čić]] pohvalio je zborsku izvedbu i dirigentsko vodstvo''.''&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

Zbor je također izvodio:

* operetu [[Šišmiš (opereta)|''Šišmiš'']] [[Johann Strauss mlađi|Johanna Straussa mlađeg]], 
* mjuzikl [[Jalta, Jalta|''Jalta, Jalta'']], 
* ''Te Deum'' [[Anton Bruckner|Antona Brucknera]], 
* oratorij ''Muka i smrt Kristuševa po Mateušu'' [[Božidar Širola|Božidara Širole]]''.''&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; 

== Glazbene manifestacije i festivali ==
Uz festivale, zbor je sudjelovao u glazbenim manifestacijama poput Susreta zagrebačkih glazbenih amatera i Dana hrvatske glazbe.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=35. susreti ZG glazbenih amatera – 12. koncert – PJEVAČKI ZBOROVI I VOKALNI ANSAMBLI|url=https://cekate.hr/zgp/35-susreti-zg-glazbenih-amatera-10-koncert-pjevacki-zborovi-i-vokalni-ansambli/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=13. svibnja 2010.|title=Program 7. Međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova, HNK Zadar|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2016/1791/52940/www.ezadar.hr/clanak/program-7-medunarodnog-natjecanja-pjevackih-zborova.html|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt; Kritičar [[Vijenac (časopis)|''Vijenca'']] Ivan Živanović komentirao je 23. Dane hrvatske glazbe u [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskom glazbenom zavodu]] u Zagrebu, gdje je nastupio i zbor, koji su održani kroz sedam glazbenih priredbi u Zagrebu, Varaždinu i Dubrovniku u travnju 2000. godine. U osvrtu na taj događaj Živanović je ukazao na potrebu sustavnog stvaranja javnog prostora gdje bi se hrvatski skladatelji i izvođači mogli afirmirati te izrazio optimizam zbog njihove brojnosti i kvalitete.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Živanović|first=Ivan|date=4. svibnja 2000.|title=Ima nade|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2/35/19939/www.matica.hr/Vijenac/Vij161.nsf/AllWebDocs/Imanade.html|journal=[[Vijenac_(časopis)|Vijenac]], Broj 161|via=[[Matica_hrvatska|Matica hrvatska]]}}&lt;/ref&gt;

Zbor je sudjelovao na 1. Natjecanju hrvatske tradicijske glazbe, održanom 2011. u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog glazbenog podija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Festival pjevačkih zborova – Zagreb 2011.|url=https://cekate.hr/zgp/festival-pjevackih-zborova-zagreb-2011/|access-date=2025-12-27|website=Cekate – Centar za kulturu Trešnjevka|language=hr}}&lt;/ref&gt; Godine 2021. zbor je izabran za sudjelovanje u revijalnom ''53. Susretu pjevačkih zborova'', emitiranom na internetu kao mozaična emisija''.''&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=23. siječnja 2021.|title=Online predstavljanje 53. Susreta hrvatskih pjevačkih zborova|work=Glas Istre|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/785/94987/www.glasistre.hr/kultura/online-predstavljanje-53-susreta-hrvatskih-pjevackih-zborova-23-sijecnja-694847.html|access-date=27. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt; Cilj je tog izdanja bio prikazati stanje i dostignuća zborskog [[Amaterizam|amaterizma]] u godini obilježenoj pandemijom koronavirusa.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=22. siječnja 2021.|title=53. Susret pjevačkih zborova (Hrvatski sabor kulture)|work=Glas Slavonije|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2021/115/95030/www.glas-slavonije.hr/454530/5/53-Susret-pjevackih-zborova-23-1-online.html|access-date=27. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt;

Na 3. Međunarodnom festivalu zborova ''Cantando unimos al mundo'' u Limi (Peru, Južna Amerika 2009) zbor se natjecao uz zborove iz SAD-a, Arube, Ekvadora, Kolumbije, Perua, Norveške i Njemačke te je izveo repertoar hrvatskih skladbi.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Bučić|first=Zoran Vlatko|date=svibanj 2009.|title=Zagrebački pjevački zbor Ivan pl. Zajc gostovao u Peruu|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol-hidra/454/62295/www.matis.hr/vijesti.php%3fid%3D2337.html|journal=Mjesečna revija [[Hrvatska_matica_iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]], svibanj 2009|pages=45|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]}}&lt;/ref&gt;

== Gostovanja i projekti u inozemstvu ==
Zbor je aktivan u projektima kulturne suradnje s [[Hrvati u dijaspori|Hrvatima u dijaspori]]. Na inozemnim putovanjima uz podršku [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]], [[Ministarstvo vanjskih poslova|Ministarstva vanjskih poslova]] i hrvatskih konzulata održao je koncerte za hrvatske iseljenike u Njemačkoj, Danskoj, Mađarskoj, Češkoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=18. listopada 1999.|title=Zbor “Ivan pl. Zajc” u Njemačkoj i Danskoj|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol1/32/806/www.hic.hr/dom/266/dom15.htm|journal=Dom i svijet, Informativni tjedni prilog za iseljenike (HIC), Br. 266|via=[[Hrvatski_arhiv_weba|Hrvatski arhiv weba]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=31. listopada 2023.|title=Hrvatski pjevački zbor ”Ivan pl. Zajc”, Zagreb, ponovno s nama!!|url=https://www.framost.com/2024/10/31/najava-hrvatski-pjevacki-zbor-ivan-pl-zajc-zagreb-ponovno-s-nama-nedjelja-3-studenoga-crkva-sv-franje-ilici-od-17-00-sati/|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=Framost, Mostar}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=1. srpnja 2024.|title=Hrvatski mješoviti zbor Ivana pl. Zajca u Pragu|url=https://mvep.gov.hr/vijesti-82847-108630/hrvatski-mjesoviti-zbor-ivana-pl-zajca-u-pragu/273554|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Češkoj Republici}}&lt;/ref&gt; Zbor je nastupao i kod zajednice hrvatskih iseljenika u Limi (Peru, 2009.), gdje je uz samostalni koncert skladbi hrvatskih skladatelja pjevao i na misi za Hrvate u župi sv. Leopolda Mandića u Limi.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

U crkvi Saint-Médard u [[Pariz|Parizu]] zbor je nastupao 1995. godine, pri čemu je na orguljama svirao [[Anđelko Klobučar]]. Tom ih je prigodom novinar [[Mirko Galić]] u dnevniku ''[[Vjesnik]]'' nazvao „glazbenim ambasadorima”''.''&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Galić|first=Mirko|date=9. listopada 1995.|title=Glazbeni ambasadori|work=Vjesnik}}&lt;/ref&gt;

=== Njemačka produkcija opere ''Cantus Buranus'' ===
Kroz desetak izvedbi na različitim lokacijama u Nizozemskoj i Njemačkoj 2005. i 2006. godine, Hrvatski pjevački zbor ''Ivan pl. Zajc'' sudjelovao je u izvođenju opere ''[[Cantus Buranus]]'' njemačkog srednjovjekovnog sastava [[Corvus Corax (sastav)|Corvus Corax]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Cantus Buranus by Corvus Corax - WOMEX|url=https://www.womex.com/virtual/absolut_promotion/cantus_buranus_by|access-date=2025-12-13|website=www.womex.com}}&lt;/ref&gt; Libreto na temelju srednjovjekovnog teksta ''Codex Buranus'' pisan je za mješoviti pjevački zbor, orkestar i srednjovjekovne instrumente. Pretpremijera opere, sastavljene od jedanaest pjesama, održana je 30. siječnja 2005. u Državnom kazalištu [[Cottbus]]. Hrvatski pjevački zbor ''Ivan pl. Zajc'' nastupao je uz Filharmonijski orkestar i Operni zbor Državnog kazališta Cottbus te Vokalni ansambl Psalteria iz Praga, pod ravnanjem Jörga Iwera. Svjetska premijera bila je 5. kolovoza 2005. na heavy-metal-festivalu [[Wacken Open Air]] u njemačkom Wackenu.&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Cantus Buranus|url=https://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Cantus_Buranus&amp;oldid=259925289|date=2025-09-21|accessdate=2025-12-27|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-07-25|title=Corvus Corax: Cantus Buranus|url=https://www1.wdr.de/fernsehen/rockpalast/bands/ueber-corvus-corax--cantus-buranus-100.html|access-date=2025-12-27|website=www1.wdr.de|language=de}}&lt;/ref&gt; 

Opera ''Cantus Buranus'' izvedena je potom u [[Berlin|Berlinu]], 19. i 20. kolovoza 2005. ispred oko 5000 gledatelja. Ukupno je nastupilo više od 180 izvođača, a uz zbor i orkestar uključeni su bili i pravi konji, istaknula je kritičarka Frenzel Claudia.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Frenzel|first=Claudia|date=12. travnja 2009.|title=Cantus Buranus|url=http://archiv.folker.de/200904/12cantusburanus.php|url-status=live|access-date=27. prosinca 2025.|website=folker.de (njemački)}}&lt;/ref&gt; Snimka koncerta objavljena je na DVD-u ''Cantus Buranus, Live in Berlin'' (Roadrunner Records, 2006) te CD nosaču zvuka ''Cantus Buranus''.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Corvus Corax - Cantus Buranus - Live In Berlin|url=https://www.discogs.com/release/947944-Corvus-Corax-Cantus-Buranus-Live-In-Berlin|date=2006-03-03|accessdate=2025-12-27|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citation|title=Corvus Corax - Cantus Buranus CD|url=https://www.discogs.com/release/604365-Corvus-Corax-Cantus-Buranus|date=2005|accessdate=2025-12-27|language=en}}&lt;/ref&gt;

== U zabavnoj glazbi ==
U žanru zabavne glazbe zbor je nastupao u hrvatskome mjuziklu ''Mirakul'', za koji je glazbu skladao [[Dražen Žanko]]. Libreto je napisao [[Ivica Krajač]], a mjuzikl je bio posvećen 300. obljetnici pobjede Sinjana nad Osmanlijama i krunjenja slike Čudotvorne [[Gospa Sinjska|Gospe Sinjske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šovagović|first=Tomislav|date=2016-12-20|title=DRAŽEN ŽANKO O MJUZIKLU »MIRAKUL«: Ponos i sve za što smo se borili jači je od lažnih propaganda|url=https://www.glas-koncila.hr/ponos-i-sve-za-sto-smo-se-borili-jaci-je-od-laznih-propaganda/|access-date=2025-12-27|website=Glas Koncila|language=hr}}&lt;/ref&gt;

U mjuziklu su nastupali izvođači poput [[Radojka Šverko|Radojke Šverko]], [[Joško Ševo|Joška Ševe]], [[Stijepo Gleđ Markos|Stijepe Gleđa Markosa]], [[Max Hozić|Maxa Hozića]] i mnogih drugih. Uz brojne poznate izvođače mjuzikl su zbog „raskošne produkcije” u medijima nazivali „glazbeno-scenskim spektaklom”.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Blažev|first=Sara|date=prosinac 2016|title=Mjuzikl u čast Rodnom kraju|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/1941/58415/www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2017/01/Cantus-200-201-web.pdf|journal=Cantus, Časopis Hrvatskog društva skladatelja|via=Hrvatski arhiv weba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Nedić|first=Slavko|date=2024-12-11|title=Mjuzikli autora popularne glazbe|url=https://glazba.hr/citaj/price/hrvatski-mjuzikli-9-pojedinacni-radovi/|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Glazba.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Zbor je izvodio pjesme koje su uglavnom bile u službi uvoda u prizor ili komentara radnje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=L.|first=A.|date=2017-02-15|title=Mjuzikl 'Mirakul' na ljeto i pred Sinjskom publikom!|url=https://laudato.hr/Novosti/Glazba/Mjuzikl-Mirakul-na-ljeto-i-pred-Sinjskom-publikom%21.aspx|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Laudato|language=hr}}&lt;/ref&gt; Mjuzikl je izveden u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u jesen 2016. i 2017. godine te na Gradskom stadionu u Sinju u ljeto 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=|title=‘Mirakul’ oduševio Sinjane i njihove goste - FERATA|url=https://www.ferata.hr/mirakul-odusevio-sinjane-i-njihove-goste/|url-status=live|access-date=2025-12-27|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=POVIJESNO GLAZBENI SPEKTAKL MIRAKUL|url=https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/povijesno-glazbeni-spektakl-mirakul/|access-date=2025-12-27|website=Lisinski}}&lt;/ref&gt; Prve dvije izvedbe imale su 4500 posjetitelja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-10-17|title=Priča o hrabrosti i identitetu|url=https://www.dnevno.hr/7dnevno/prica-o-hrabrosti-i-identitetu-0/|url-status=live|access-date=2025-12-27|website=Dnevno}}&lt;/ref&gt;

Zbor je surađivao s [[Ivana Husar|Ivanom]] i [[Marija Husar|Marijom Husar]], s kojima je na Adventskome koncertu u zadarskom [[Arsenal u Zadru|Arsenalu]] 2008. godine izvodio tradicionalne i zabavne prigodne pjesme.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Jurjević|first=Irena|date=15. prosinca 2008.|title=Božićna čarolija u Arsenalu|work=Zadarski list|url=https://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/2466/31414/www.zadarskilist.hr/clanci/15122008/bozicna-carolija-u-arsenalu.html|access-date=27. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt; Surađivao je i sa [[Jacques Houdek|Jacquesom Houdekom]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - 30. obljetnica Hrvatskog pjevačkog zbora 'Ivan pl. Zajc'|url=https://www.culturenet.hr/30-obljetnica-hrvatskog-pjevackog-zbora-ivan-pl-zajc/45819|access-date=2025-12-27|website=www.culturenet.hr}}&lt;/ref&gt; i [[Dražen Žanko|Draženom Žankom]].&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

== Nagrade i obljetnice ==
Na 54. Susretu amaterskih pjevačkih zborova &quot;Naš kanat je lip&quot; održanome u lipnju 2026. u Poreču zbor je osvojio 1. mjesto u kategoriji pjevačkih zborova, pod vodstvom Zlatana Sindičića i Lovre Bakule. Nagrađen je za izvedbu skladbe ''Grgo i Neguš'' istarske skladateljice [[Đeni Dekleva-Radaković|Đeni Dekleva - Radaković]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nastupilo gotovo 400 pjevača iz četiri države, prve nagrade otišle u Pićan i Zagreb|url=https://istarski.hr/node/126504-nastupilo-gotovo-400-pjevaca-iz-cetiri-drzave-prve-nagrade-otisle-u-pican-i-zagreb|access-date=2026-06-18|website=istarski.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski pjevački zbor Ivan pl. Zajc za dvadesetu obljetnicu djelovanja nagrađen je [[Plaketa Grada Zagreba|Plaketom Grada Zagreba]] 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svibanj 2004.|url=https://www.zagreb.hr/svibanj-2004/1947|access-date=2025-12-14|website=www.zagreb.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Četrdesetu obljetnicu djelovanja zbor je obilježio svečanim koncertom u studenome 2023. godine u Maloj dvorani [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog]]. Na koncertu su, uz Puhački orkestar, sudjelovali [[Dražen Žanko]], Vesna Coufal Jaić, Martina Matić i drugi.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=SVEČANI KONCERT U POVODU 40 GODINA DJELOVANJA HPZ &quot;IVAN pl. ZAJC&quot;|url=https://www.lisinski.hr/hr/dogadanja/svecani-koncert-u-povodu-40-godina-djelovanja-hpz-/|access-date=2025-12-13|website=Lisinski}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
Zbor je objavio dva samostalna [[Glazbeni album|albuma]]:

* ''Ave Maria'' (BeSTMUSIC'','' 1999.) – nosač zvuka s izborom zborskih i vokalnih skladbi &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Ave Maria|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%25C4%258Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=3001971|url-status=live|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''Negro spiritualis'' (HPZ Ivan pl. Zajc, 2002.) – nosač zvuka s izborom [[Crnačka duhovna glazba|crnačkih duhovnih skladbi]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Negro spiritualis|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=274000625|url-status=live|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr}}&lt;/ref&gt;

Kao izvođač sudjelovao je na albumima:

* ''Hrvatski glagoljaški rekvijem'' [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]] ([[Cantus Records|Cantus]], 2000.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Glagoljaški rekvijem|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=61001915&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;fid0=1&amp;fv0=Hrvatska+radio-televizija+(Zagreb).+Simfonijski+orkestar&amp;spid0=1&amp;spv0=televizija&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1|url-status=live|access-date=2025-12-15|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106222644/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=61001915&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;age=0&amp;fid0=1&amp;fv0=Hrvatska%20radio-televizija%20%28Zagreb%29.%20Simfonijski%20orkestar&amp;spid0=1&amp;spv0=televizija&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1}}&lt;/ref&gt;
* ''VIII. Dani duhovne glazbe - Croa Patria 2003'' (Cantus, 2003.), kompilacija&lt;ref&gt;{{Citation|title=Various - VIII. Dani Duhovne Glazbe - Cro Patria 2003.|url=https://www.discogs.com/release/26888528-Various-VIII-Dani-Duhovne-Glazbe-Cro-Patria-2003|date=2003|accessdate=2025-12-27|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Cantus Buranus'' sastava Corvus Corax (Roadrunner Records, 2005.)&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;
* ''Cantus Buranus'' – ''Live in Berlin'' (DVD) (Roadrunner Records, 2006.)&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;
* ''Turandot: lirska drama u 3 čina'' [[Giacomo Puccini|Giacoma Puccinija]] (Orfej, 2007.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Turandot|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=22002085|url-status=dead|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106084305/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=22002085}}&lt;/ref&gt;
* ''Mozartov Rekvijem – Ave Verum Corpus'' (HPZ Ivan pl. Zajc, 2008.) –  uz soliste i [[Zagrebački komorni orkestar]], dirigent [[Vladimir Kranjčević]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Rekvijem|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski+pjeva%C4%8Dki+zbor+Ivan+pl.+Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=353001821|url-status=live|access-date=2025-12-14|website=katalog.kgz.hr|archive-date=6. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260106184504/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Hrvatski%20pjeva%C4%8Dki%20zbor%20Ivan%20pl.%20Zajc&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=353001821}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://ivanplzajc.hr Službena mrežna stranica]
* [https://www.facebook.com/ivanplzajchr Facebook]  
[[Kategorija:Pjevački zborovi u Zagrebu]] 
[[Kategorija:Neprofitne organizacije]]

{{ČT?|Glazba}}</text>
      <sha1>ag6cvjj6el7s8pedghn96zd4jzgrggy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mario Raguž</title>
    <ns>0</ns>
    <id>799362</id>
    <revision>
      <id>7567125</id>
      <parentid>7566767</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-42339-32|~2026-42339-32]] ([[User talk:~2026-42339-32|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>7470693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2636" sha1="fq27jcutgb12axbxccdzg478uuyhtcy" xml:space="preserve">'''Mario Raguž''' ([[Stolac (BiH)|Stolac, BiH]], 14. ožujka 1969.) hrvatski je [[novinar]] i autor.

Osnovnu je školu završio u zagrebačkim [[Sesvete|Sesvetama]], a srednju školu u Zagrebu. Diplomirao je i magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu u Zagrebu]]. Kao dragovoljac je sudjelovao u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] te je odlikovan [[Spomenica domovinskog rata|Spomenicom Domovinskoga rata]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Raguž, Mario – DHKHB|url=https://dhkhb.org/2023/01/25/raguz-mario/|access-date=2026-01-03|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Urednik je i voditelj [[HRT]]-ove religijske emisije ''[[Pozitivno]]''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Njegov intervju sa župnikom Božom Mandarićem, u kojemu je Mandarić tvrdio da ima sposobnost čudesnog liječenja bolesti i ozljeda molitvom, naišao je na kritike medija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Tomić|first=Ante|date=2026-01-03|title=Fra Božo se pohvalio da je oživio plod u utrobi žene, a novinar Mario Raguž ostao potpuno hladnokrvan. HTV nam duguje nastavak priče|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/fra-bozo-se-pohvalio-da-je-ozivio-plod-u-utrobi-zene-a-novinar-mario-raguz-ostao-potpuno-hladnokrvan-htv-nam-duguje-nastavak-price-15658551|url-status=live|access-date=2026-01-03|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Ćimić|first=Ilko|date=30. prosinca 2025.|title=Svećenik u emisiji HTV-a: Zatvorio sam oči i odjednom vidio spiralu u djevojci|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2744845|url-status=live|access-date=2026-01-03|website=[[Index.hr]]|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

* ''[[Naši i vaši]]'', humoristična serija (2000. – 2002.)
* ''Show 69''

=== Filmovi ===

* ''Župnik križevački'', o [[Stjepan Kranjčić|Stjepanu Kranjčiću]] (redatelj i scenarist)
*''Moja je savjest čista'', o [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]] (redatelj i scenarist)&lt;ref&gt;[https://ivanjareka.zupa.hr/dokumentarni-film-moja-savjest-je-cista/ Dokumentarni film o blaženom Alojziju Stepincu] ivanjareka.zupa.hr Preuzeto 3. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

=== Knjige ===
* ''Suncodrag i Svjetlimir'', 1999.
* ''Naši i vaši'', roman, 2002.
* ''Metlouška'', slikovnica, 2002.
* ''Spjev Ocu'', religijska poema, 2004.
* ''Mačka Mjaučka'', pjesme za djecu, 2012.
* ''Knjiga koju ne smiješ pročitati'', 2015.
* ''Posljednji tabu'', 2022.

== Izvori==
{{izvori}}
{{Mrva-biog-novinari}}{{GLAVNIRASPORED:Raguž, Mario}}
[[Kategorija:Životopisi, Stolac]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zaposlenici HRT-a]]</text>
      <sha1>fq27jcutgb12axbxccdzg478uuyhtcy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kršćanstvo u 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>799426</id>
    <revision>
      <id>7567510</id>
      <parentid>7516712</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:40:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lovro.milas</username>
        <id>323001</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>7567510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8848" sha1="phr3tdqzvetsziczy084q3cv9cjy4fm" xml:space="preserve">{{Godina/Podtema|podtema=Kršćanstvo|2026}}
== Svijet ==
[[Datoteka:Franciscus 1226-2026.jpg|mini|desno|Logotip [[Godina svetog Franje|Godine svetog Franje]].]]
Izvanredna jubilejska [[Godina svetog Franje]] u [[Franjevački red|franjevačkom redu]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]].&lt;ref name=GSF&gt;[https://ofm.hr/izvanredna-jubilarna-godina-u-franjevackim-samostanskim-crkvama/ Izvanredna jubilarna godina u franjevačkim samostanskim crkvama] ofm.hr, [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda]], objavljeno 10. siječnja 2026., sadrži i prijevod [https://ofm.hr/wp-content/uploads/2026/01/Decreto_Giubileo_Francescono-IT.pdf Proglasa]&lt;/ref&gt;
=== Događaji ===
* [[28. prosinca]] [[2025.]] – [[2. siječnja]] – Najmanje 42 ubijeno, a nepoznat broj žena i djece otet u napadima kriminalnih skupina na katoličke zajednice u Kontagorskoj biskupiji u [[Nigerija|Nigeriji]].&lt;ref&gt;[https://hkm.hr/vijesti/nigerija-42-mrtvih-zene-i-djeca-oteti-u-biskupiji-kontagora/ Nigerija: 42 mrtvih, žene i djeca oteti u biskupiji Kontagora] hkm.hr, [[Hrvatska katolička mreža]], objavljeno 7. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[6. siječnja]] – [[Papa]] [[Lav XIV.]] zatvorio je [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejsku godinu]].&lt;ref&gt;[https://hkm.hr/vijesti/vatikan/papa-zatvorio-sveta-vrata-milijuni-ljudi-presli-su-prag-crkve-sto-su-pronasli/ Papa zatvorio Sveta vrata: Milijuni ljudi prešli su prag crkve. Što su pronašli?] hkm.hr, Hrvatska katolička mreža, objavljeno 6. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;
* [[10. siječnja]] – Otvorena je izvanredna jubilejska [[Godina svetog Franje]] u svim franjevačkim samostanskim crkvama u spomen na osamstogodišnjicu smrti [[Franjo Asiški|sv. Franje]].&lt;ref name=GSF/&gt;

* [[28. ožujka]] – Papa Lav XIV. posjetio [[Monako|Kneževinu Monako]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/papin-susret-s-katolickom-zajednicom-u-monaku/ Papin susret s katoličkom zajednicom u Monaku] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 28. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;
* [[29. ožujka]] – Izraelska policija spriječila je [[euharistijsko slavlje]] u [[Bazilika Svetoga groba|Bazilici Svetoga groba]] u Jeruzalemu na [[Cvjetnica|Cvjetnicu]].&lt;ref&gt;Associated Press. [https://www.msn.com/en-xl/news/other/israeli-police-prevent-catholic-leaders-from-celebrating-palm-sunday-mass-in-jerusalem/ar-AA1ZFBpd Israeli police prevent Catholic leaders from celebrating Palm Sunday mass in Jerusalem] ''South China Morning Post'' putem msn.com, objavljeno 29. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

* [[13. travnja|13.]] – [[23. travnja]] – Apostolsko putovanje pape Lava XIV. u [[Katolička Crkva u Africi|Afriku]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/najave/program-apostolskog-putovanja-pape-lava-xiv-u-afriku/ Program apostolskog putovanja pape Lava XIV. u Afriku] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 13. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
** 13. – [[15. travnja]] – Posjet [[Alžir]]u.&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/papa-u-alziru-bog-zeli-mir-za-sve-narode-nasilje-nece-imati-zadnju-rijec/ Papa u Alžiru: Bog želi mir za sve narode, nasilje neće imati zadnju riječ] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 13. travnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[27. travnja]] – Papa Lav XIV. susreo se s nadbiskupicom Canteburya Sarah Mullally u Vatikanu uz zajedničku molitvu.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/svijet/papa-molio-s-prvom-nadbiskupicom-canterburyja-12690663 Papa molio s prvom nadbiskupicom Canterburyja] Vijesti HRT-a, objavljeno 27. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[16. svibnja]] – Papa Lav XIV. odobrio osnivanje Međudikasterijske komisije za umjetnu inteligenciju.&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/u-vatikanu-osnovana-medudikasterijska-komisija-za-umjetnu-inteligenciju/ U Vatikanu osnovana Međudikasterijska komisija za umjetnu inteligenciju] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 16. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[25. svibnja]] – U Vatikanu će biti predstavljena enciklika ''[[Magnifica humanitas]]'' Lava XIV. o umjetnoj inteligenciji.&lt;ref name=najava&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/prva-enciklika-pape-lava-xiv-magnifica-humanitas-bit-ce-objavljena-25-svibnja/ Prva enciklika pape Lava XIV. „Magnifica humanitas“ bit će objavljena 25. svibnja] ika.hkm.hr, [[Informativna katolička agencija]], objavljeno 18. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[2. srpnja]] – [[Dikasterij za nauk vjere]] objavio Dekret (br. 99/2009) o izopćenju članova [[Bratstvo svetog Pija X.|Svećeničkoga bratstva sv. Pija X.]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/objavljen-dekret-o-izopcenju-clanova-fsspx-a-nakon-biskupskih-redenja-bez-papinskog-mandata/ Objavljen Dekret o izopćenju članova FSSPX-a nakon biskupskih ređenja bez papinskog mandata] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

=== Osnivanja i ukidanja ===
&lt;!-- Osnivanja kršćanskih ustanova: kongregacija, redova, škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija, karitativnih ustanova, gradnje kršćanskih građevina - crkve, kapele, groblja, učilišta, medija, domovi za djecu, starije, osobe lošeg imovnog stanja, pučke kuhinje, karitativne zgrade,...--&gt;

=== Rođenja ===
&lt;!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s kršćanstvom. --&gt;

=== Smrti ===
&lt;!-- Smrti poznatih osoba u svezi s kršćanstvom. --&gt;

== Hrvatska i u Hrvata ==

=== Događaji ===
* [[7. siječnja]] – U [[Pula|Puli]] je otvoren [[Hospicij blaženog Miroslava Bulešića]].&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/u-puli-svecano-otvoren-hospicij-blazenog-miroslava-bulesica-12509535 U Puli svečano otvoren Hospicij blaženog Miroslava Bulešića] HRT, objavljeno 7. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u.
* [[31. siječnja]] – Nadbiskup [[Dražen Kutleša]] zaredio je [[Marko Kovač|Marka Kovača]] i [[Vlado Razum|Vladu Razuma]] za pomoćne biskupe zagrebačke u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/najave/biskupsko-redenje-mons-marka-kovaca-i-mons-vlade-razuma/ Biskupsko ređenje mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, 31. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;

* [[13. ožujka]] – Nadbiskup [[Leopoldo Girelli]] imenovan [[apostolski nuncij|apostolskim nuncijem]] u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/nadbiskup-leopoldo-girelli-novi-nuncij-u-republici-hrvatskoj/ Nadbiskup Leopoldo Girelli novi nuncij u Republici Hrvatskoj] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 13. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;
* [[14. ožujka]] – [[Nacionalno svetište sv. Josipa]] u [[Karlovac|Karlovcu]] proglašeno [[manja bazilika|manjom bazilikom]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/slavlje-proglasenja-crkve-nacionalnog-svetista-sv-josipa-u-karlovcu-manjom-bazilikom/ Slavlje proglašenja crkve Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu manjom bazilikom] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 14. ožujka 2026.&lt;/ref&gt;

*[[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. Susret hrvatske katoličke mladeži]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio 12 000 sudionika.&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/sudionici-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-stigli-u-pozegu/ Sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži stigli u Požegu] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 2. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
* [[10. svibnja|10.]] – [[13. svibnja]] – Koptski papa [[Teodor II. (papa Koptske pravoslavne Crkve)|Tawadros II.]] u posjetu Hrvatskoj.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/koptski-papa-tawadros-u-posjetu-hrvatskoj-12711153 Koptski papa Tawadros u posjetu Hrvatskoj] Vijesti HRT-a, objavljeno 10. svibnja 2026., pristupljeno 12. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; 
* [[12. svibnja]] – Proglašenje [[Samostan i župna crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića|samostana i župne crkve sv. Leopolda Bogdana Mandića]] u zagrebačkoj Dubravi nadbiskupijskim svetištem.&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/svecano-proglasenje-svetista-sv-leopolda-bogdana-mandica/ Svečano proglašenje svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 6. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

=== Osnivanja i ukidanja ===
&lt;!-- Osnivanja kršćanskih ustanova: kongregacija, redova, škola, fakulteta, časopisa, zbornika, simpozija, karitativnih ustanova, gradnje kršćanskih građevina - crkve, kapele, groblja, učilišta, medija, domovi za djecu, starije, osobe lošeg imovnog stanja, pučke kuhinje, karitativne zgrade,...--&gt;

=== Rođenja ===
&lt;!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s kršćanstvom. --&gt;

=== Smrti ===
&lt;!-- Smrti poznatih osoba u svezi s kršćanstvom. --&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = 2026 in Christianity
| commonscathr = Kršćanstvo u 2026.
}}</text>
      <sha1>phr3tdqzvetsziczy084q3cv9cjy4fm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banatska nogometna liga 1920.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>799660</id>
    <revision>
      <id>7567480</id>
      <parentid>7495307</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:31:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2972" sha1="rdlc4di92gonlwp0gm1ils0t74dsmum" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Banatska liga
| sezona                    = 1920.
| izdanje                   = 1.
| država                    = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevstvo SHS]]
| datum                     = 
| prvaci                    = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = 
| sljedeća sezona           = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1921.|1921.]]
}}

'''Banatska liga 1920.''' bilo je prvo izdanje [[banat]]skog nogometnog prvenstva.

Banatski sportski savez bio je jedini sportski savez koji je okupljao nogometne klubove na području Banata jer ondašnji klubovi tada još nisu bili članovi [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. Početkom 1920. godine Banatski sportski savez osnovao je Banatsku nogometnu ligu. Suddjelovali su: [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]], [[FK Radnički Zrenjanin|Vašaš]] i [[SK Viktorija Veliki Bečkerek|Viktorija]] ([[Veliki Bečkerek]]), [[OFK Kikinda 1909|KAC]] ([[Velika Kikinda]]), [[PSK Pančevo|PSK]] ([[Pančevo]]), [[SK Olimpija Vršac|Olimpija]] ([[Vršac]]), [[DSK Debeljača|DSK]] ([[Debeljača]]), ŽSE, ŽTK i Švebiše ([[Žombolj]]).

Rezultati ligaških utakmica nisu bili objavljivani u lokalnim novinama. Prvi prvak Banata bio je [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]].&lt;ref name=&quot;fsg&quot;&gt;Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 14.&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]]

== Vanjske poveznice ==
* Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 14.
* [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS]

== Izvori ==
{{Izvori}} 

{{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}}
{{YU nogomet 1919./20.}}
{{YU nogomet 1920./21.}}

[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1919./20.|L Banat]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Liga Banat 1920]]</text>
      <sha1>rdlc4di92gonlwp0gm1ils0t74dsmum</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stéphane Chambon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>800438</id>
    <revision>
      <id>7567181</id>
      <parentid>7552287</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:55:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Kup Francuske Promosport – 125cc</comment>
      <origin>7567181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21249" sha1="kq27j7m628iw6nb4zyaig24bj96h6so" xml:space="preserve">{{radovi}}  

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Stéphane Chambon 
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[10. kolovoza]], [[1965.]] 
| mjesto_rođenje         = Carpentras, departman Vaucluse, [[Provansa-Alpe-Azurna obala|regija Provansa-Alpe-Azurna obala]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| državljantvo           = 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = ''Jockey du Vaucluse 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Stéphane Chambon''' (Carpentras, departman Vaucluse, [[Provansa-Alpe-Azurna obala|regija Provansa-Alpe-Azurna obala]], [[Francuska]], 10. kolovoza 1965), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklist]] (cestovni motociklizam, supermoto, [[Motocross|motokros]]), te vozač [[Reli|relija]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==

=== Cestovni motociklizam === 
; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo / Svjetska serija – Supersport]]  
* '''prvak:''' 1999. 
* drugoplasirani: 2003. 
* trećeplasirani: 1998., 2000., 2002. 

; Francusko prvenstvo – Superbike 
* '''prvak:''' 1996. 
* drugoplasirani: 1997. 
* trećeplasirani: 1995. 

; Francusko prvenstvo – Supersport 
* '''prvak:''' 1996. 
* trećeplasirani: 1995. 

; Kup Francuske Promosport – 125cc 
* '''prvak:''' 1993.

=== Cestovni motociklizam – utrke izdržljivosti === 

=== Supermoto === 

=== Motokros ===

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo / Svjetska serija - Supersport]] 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
!colspan=&quot;14&quot;| Svjetska serija (World Series) 
|- 
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati 748 ||&lt;small&gt; ||10 (11) ||'''1 ||3 ||0 ||0 ||119 ||'''4. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241204141036/https://www.worldsbk.com/en/rider/Stephane%2BChambon/197 worldsbk.com, ''Stéphane Chambon''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080619111724/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=197 sbk.perugiatiming.com, ''Stéphane Chambon''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-1997.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / SUPERSPORTS WORLD SERIE - 1997''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Supersport_World_Series_1997 it.wikipedia.org, ''Supersport World Series 1997''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|1998. ||&lt;small&gt; Team Alstare Corona ||[[Suzuki]] ||&lt;small&gt; Suzuki GSX 600R ||&lt;small&gt; ||10 ||'''1 ||5 ||1 ||1 ||137 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-1998.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / SUPERSPORTS WORLD SERIE - 1998''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Supersport_World_Series_1998 it.wikipedia.org, ''Supersport World Series 1998''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Supersport-Weltserie_1998 de.wikipedia.org, ''Supersport-Weltserie 1998''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;||&lt;small&gt;  
|-
!colspan=&quot;14&quot;| Svjetsko prvenstvo 
|-
|1999. ||&lt;small&gt; Alstare Suzuki &lt;br&gt; Suzuki Alstare F.S. ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX R600 ||&lt;small&gt; 3 ||11 ||'''2 ||5 ||3 ||2 ||153 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-1999.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 1999''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1999_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''1999 Supersport World Championship''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Supersport-Weltmeisterschaft_1999 de.wikipedia.org, ''Supersport-Weltmeisterschaft 1999''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2000. ||&lt;small&gt; Suzuki Alstare ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX R600 ||&lt;small&gt; 1 ||10 ||'''2 ||6 ||1 ||0 ||133 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2000.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2000''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2000_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2000 Supersport World Championship''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2002. ||&lt;small&gt; Alstare Suzuki Corona ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX R600 ||&lt;small&gt; 12 ||12 ||'''1 ||7 ||1 ||1 ||162 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2002.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2002''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2002_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2002 Supersport World Championship''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2003.  ||&lt;small&gt; Alstare Suzuki ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX 600R ||&lt;small&gt; 3 ||10 ||'''1 ||3 ||1 ||1 ||137 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.worldsbk.com/files/results/2003/FRA/SSP/001/STD/ChampionshipStandings.pdf resources.worldsbk.com, '''2003 / Supersport World Championship / Magny Cours 17-18-19 October, 2003 / Supersport - Championship Standings &amp; Ranking Progression''], preuzeto 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2003.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2003''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2003 Supersport World Championship''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2004. ||&lt;small&gt; Suzuki Alstare Corona Extra ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX 600R ||&lt;small&gt; 2 ||10 ||0 ||0 ||0 ||0 ||64 ||'''8. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.worldsbk.com/files/results/2004/FRA/SSP/001/STD/ChampionshipStandings.pdf resources.worldsbk.com, '''2004 / Supersport World Championship / Magny Cours 1-2-3 October, 2004 / Supersport - Championship Standings &amp; Ranking Progression''], preuzeto 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2004.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2004''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2004_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2004 Supersport World Championship''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2004 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2004''], ristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2005. ||&lt;small&gt; Gil Motorsport ||[[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda CBR 600RR ||&lt;small&gt; 8 ||12 ||0 ||0 ||0 ||0 ||94 ||'''7. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.worldsbk.com/files/results/2005/FRA/SSP/001/STD/ChampionshipStandings.pdf resources.worldsbk.com, '''2005 / Supersport World Championship / Magny Cours 7-8-9 October, 2005 / Supersport - Championship Standings &amp; Ranking Progression''], preuzeto 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2005.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2005''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2005_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2005 Supersport World Championship''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2006. ||&lt;small&gt; Gil Motor Sport ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-6R ||&lt;small&gt; 7 ||10 ||0 ||0 ||0 ||0 ||31 ||'''15. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.worldsbk.com/files/results/2006/FRA/SSP/001/STD/ChampionshipStandings.pdf  resources.worldsbk.com, '''2006 / Supersport World Championship / Magny Cours 6-7-8 October, 2006 / Supersport - Championship Standings &amp; Ranking Progression''], preuzeto 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2006.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2006''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_Supersport_World_Championship_Championship en.wikipedia.org, ''2006 Supersport World Championship''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| [[Europska prvenstva u motociklizmu|Europsko prvenstvo – Supersport]] 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||0 ||2 || || ||82 ||'''5. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20EUROPE/Euromoto%201995%20600.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT D'EUROPE DE VITESSE MOTO / 1995 - 600cc (Supersport)''], pristupljeno 8. veljače 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Francusko prvenstvo – Superbike  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1994. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || || || || || ||115 ||'''7. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;&gt; {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/4.-France-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH SUPERBIKE CHAMPIONSHIP''], preuzeto 02. veljače 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''3 || || || ||171 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;/&gt;  
|-
|1996. ||&lt;small&gt; ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha || ||'''8 || || || ||225 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;RM_FRA-champ&quot;&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20NATIONS%20solos/CHAMP%20FRANCE.htm racingmemo.fr, ''Les Champions Français''], pristupljeno 02. veljače 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''5 || || || ||145 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;/&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Francusko prvenstvo – Supersport 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''2 || || || ||99 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;&gt; {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/6.-France-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH SUPERSPORT CHAMPIONSHIP''], preuzeto 02. veljače 2026. &lt;/ref&gt;  
|-
|1996. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''4 || || || ||174 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;RM_FRA-champ&quot;/&gt;  
|-
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''4 || || || ||127 ||'''4. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;/&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Kup Francuske Promosport – 125cc 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1993. ||&lt;small&gt; ||Cagiva ||&lt;small&gt; Cagiva ||&lt;small&gt; || || || || || || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20FRANCE/MOTO%20FRANCE%20Promosport-1.htm racingmemo.fr, ''Les Formules de Promotion (vitesse)''], pristupljeno 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==

* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Stephane+Chambon/197 worldsbk.com, ''Stéphane Chambon''] 
* {{en icon}} [https://ewrc-results.com/profile/13223-stephane-chambon? ewrc-results.com, ''Chambon Stéphane''] 

== Izvori i literatura ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/stephane-chambon/summary/series/fim-superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Stéphane Chambon''], pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241204141036/https://www.worldsbk.com/en/rider/Stephane%2BChambon/197 worldsbk.com, ''Stéphane Chambon''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080619111724/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=197 sbk.perugiatiming.com, ''Stéphane Chambon''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416033545/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=796 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Stéphane Chambon''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/stephane-chambon-motor-sport-spf379577.html the-sports.org, ''Supersport - Stéphane Chambon''], pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{fra icon}} [https://moto-station.com/moto-revue/actu/portrait-stephane-chambon-l-histoire-d-un-acrobate/183812 moto-station.com, ''Portrait – Stéphane Chambon, l’histoire d’un acrobate''], objavljeno 20. prosinca 2010., pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.paddock-gp.com/en/parler-et-ou-rouler-avec-limmense-stephane-chambon-oui-cest-possible-a-la-src/ paddock-gp.com, ''Talking and/or riding with the immense Stéphane Chambon, yes, it's possible. At the SRC!''], objavljeno 8. travnja 2024., pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.paddock-gp.com/en/src-sunday-ride-2024-interview-respect-sir-stephane-chambon/ paddock-gp.com, ''SRC Sunday Ride 2024 Interview: Respect Mr. Stéphane Chambon!''], objavljeno 19. travnja 2024., pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.fullnoise.com.au/fullnoise-news/stephane-chambon-wins-mettet-superbiker/ fullnoise.com.au, ''Stephane Chambon wins Mettet Superbiker''], objavljeno 17, listopada 2006., pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20C.htm racingmemo.fr, ''es Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / C''], pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/EUR%20C.htm racingmemo.fr, ''Les Pilotes des Championnats et Coupes d'Europe / 50-80cc, 125cc, 250cc, 500cc, Supermono, Supersport, Superbike, Superstock, Womens Cup. / C''], pristupljeno 30. siječnja 2026. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 

{{mrva-biog-motociklist}}
{{GLAVNIRASPORED:Charpentier, Sébastien}}

[[Kategorija:Francuski športski motociklisti]]
[[Kategorija:Francuski vozači relija]]</text>
      <sha1>kq27j7m628iw6nb4zyaig24bj96h6so</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567182</id>
      <parentid>7567181</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:56:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CyberMB vol2</username>
        <id>172176</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izvori i literatura */</comment>
      <origin>7567182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21244" sha1="6ulqyp1dknuv4uh9fru5g13ts69w1an" xml:space="preserve">{{radovi}}  

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Stéphane Chambon 
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[10. kolovoza]], [[1965.]] 
| mjesto_rođenje         = Carpentras, departman Vaucluse, [[Provansa-Alpe-Azurna obala|regija Provansa-Alpe-Azurna obala]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| državljantvo           = 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = ''Jockey du Vaucluse 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Stéphane Chambon''' (Carpentras, departman Vaucluse, [[Provansa-Alpe-Azurna obala|regija Provansa-Alpe-Azurna obala]], [[Francuska]], 10. kolovoza 1965), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklist]] (cestovni motociklizam, supermoto, [[Motocross|motokros]]), te vozač [[Reli|relija]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==

=== Cestovni motociklizam === 
; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo / Svjetska serija – Supersport]]  
* '''prvak:''' 1999. 
* drugoplasirani: 2003. 
* trećeplasirani: 1998., 2000., 2002. 

; Francusko prvenstvo – Superbike 
* '''prvak:''' 1996. 
* drugoplasirani: 1997. 
* trećeplasirani: 1995. 

; Francusko prvenstvo – Supersport 
* '''prvak:''' 1996. 
* trećeplasirani: 1995. 

; Kup Francuske Promosport – 125cc 
* '''prvak:''' 1993.

=== Cestovni motociklizam – utrke izdržljivosti === 

=== Supermoto === 

=== Motokros ===

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo / Svjetska serija - Supersport]] 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
!colspan=&quot;14&quot;| Svjetska serija (World Series) 
|- 
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati 748 ||&lt;small&gt; ||10 (11) ||'''1 ||3 ||0 ||0 ||119 ||'''4. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241204141036/https://www.worldsbk.com/en/rider/Stephane%2BChambon/197 worldsbk.com, ''Stéphane Chambon''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080619111724/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=197 sbk.perugiatiming.com, ''Stéphane Chambon''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-1997.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / SUPERSPORTS WORLD SERIE - 1997''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Supersport_World_Series_1997 it.wikipedia.org, ''Supersport World Series 1997''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|1998. ||&lt;small&gt; Team Alstare Corona ||[[Suzuki]] ||&lt;small&gt; Suzuki GSX 600R ||&lt;small&gt; ||10 ||'''1 ||5 ||1 ||1 ||137 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-1998.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / SUPERSPORTS WORLD SERIE - 1998''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Supersport_World_Series_1998 it.wikipedia.org, ''Supersport World Series 1998''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Supersport-Weltserie_1998 de.wikipedia.org, ''Supersport-Weltserie 1998''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt;||&lt;small&gt;  
|-
!colspan=&quot;14&quot;| Svjetsko prvenstvo 
|-
|1999. ||&lt;small&gt; Alstare Suzuki &lt;br&gt; Suzuki Alstare F.S. ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX R600 ||&lt;small&gt; 3 ||11 ||'''2 ||5 ||3 ||2 ||153 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-1999.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 1999''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1999_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''1999 Supersport World Championship''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Supersport-Weltmeisterschaft_1999 de.wikipedia.org, ''Supersport-Weltmeisterschaft 1999''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2000. ||&lt;small&gt; Suzuki Alstare ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX R600 ||&lt;small&gt; 1 ||10 ||'''2 ||6 ||1 ||0 ||133 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2000.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2000''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2000_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2000 Supersport World Championship''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|2002. ||&lt;small&gt; Alstare Suzuki Corona ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX R600 ||&lt;small&gt; 12 ||12 ||'''1 ||7 ||1 ||1 ||162 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2002.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2002''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2002_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2002 Supersport World Championship''], pristupljeno 14. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2003.  ||&lt;small&gt; Alstare Suzuki ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX 600R ||&lt;small&gt; 3 ||10 ||'''1 ||3 ||1 ||1 ||137 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.worldsbk.com/files/results/2003/FRA/SSP/001/STD/ChampionshipStandings.pdf resources.worldsbk.com, '''2003 / Supersport World Championship / Magny Cours 17-18-19 October, 2003 / Supersport - Championship Standings &amp; Ranking Progression''], preuzeto 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2003.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2003''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2003 Supersport World Championship''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2004. ||&lt;small&gt; Suzuki Alstare Corona Extra ||Suzuki ||&lt;small&gt; Suzuki GSX 600R ||&lt;small&gt; 2 ||10 ||0 ||0 ||0 ||0 ||64 ||'''8. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.worldsbk.com/files/results/2004/FRA/SSP/001/STD/ChampionshipStandings.pdf resources.worldsbk.com, '''2004 / Supersport World Championship / Magny Cours 1-2-3 October, 2004 / Supersport - Championship Standings &amp; Ranking Progression''], preuzeto 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2004.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2004''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2004_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2004 Supersport World Championship''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Campionato_mondiale_Supersport_2004 it.wikipedia.org, ''Campionato mondiale Supersport 2004''], ristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2005. ||&lt;small&gt; Gil Motorsport ||[[Honda]] ||&lt;small&gt; Honda CBR 600RR ||&lt;small&gt; 8 ||12 ||0 ||0 ||0 ||0 ||94 ||'''7. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.worldsbk.com/files/results/2005/FRA/SSP/001/STD/ChampionshipStandings.pdf resources.worldsbk.com, '''2005 / Supersport World Championship / Magny Cours 7-8-9 October, 2005 / Supersport - Championship Standings &amp; Ranking Progression''], preuzeto 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2005.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2005''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2005_Supersport_World_Championship en.wikipedia.org, ''2005 Supersport World Championship''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|2006. ||&lt;small&gt; Gil Motor Sport ||Kawasaki ||&lt;small&gt; Kawasaki ZX-6R ||&lt;small&gt; 7 ||10 ||0 ||0 ||0 ||0 ||31 ||'''15. 
|&lt;ref name=&quot;worldsbk_WB_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;sbk-pt_Chambon&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://resources.worldsbk.com/files/results/2006/FRA/SSP/001/STD/ChampionshipStandings.pdf  resources.worldsbk.com, '''2006 / Supersport World Championship / Magny Cours 6-7-8 October, 2006 / Supersport - Championship Standings &amp; Ranking Progression''], preuzeto 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20SUPERSPORTS/MOTO-SSPORTSWC-2006.htm racingmemo.fr, ''CLASSEMENTS COMPLETS / CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERSPORTS - 2006''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_Supersport_World_Championship_Championship en.wikipedia.org, ''2006 Supersport World Championship''], pristupljeno 19. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| [[Europska prvenstva u motociklizmu|Europsko prvenstvo – Supersport]] 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||0 ||2 || || ||82 ||'''5. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20EUROPE/Euromoto%201995%20600.htm racingmemo.fr, ''CHAMPIONNAT D'EUROPE DE VITESSE MOTO / 1995 - 600cc (Supersport)''], pristupljeno 8. veljače 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Francusko prvenstvo – Superbike  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1994. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || || || || || ||115 ||'''7. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;&gt; {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/4.-France-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH SUPERBIKE CHAMPIONSHIP''], preuzeto 02. veljače 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''3 || || || ||171 ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;/&gt;  
|-
|1996. ||&lt;small&gt; ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha || ||'''8 || || || ||225 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;RM_FRA-champ&quot;&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20NATIONS%20solos/CHAMP%20FRANCE.htm racingmemo.fr, ''Les Champions Français''], pristupljeno 02. veljače 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''5 || || || ||145 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;/&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| Francusko prvenstvo – Supersport 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''2 || || || ||99 ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;&gt; {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/6.-France-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH SUPERSPORT CHAMPIONSHIP''], preuzeto 02. veljače 2026. &lt;/ref&gt;  
|-
|1996. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''4 || || || ||174 ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;RM_FRA-champ&quot;/&gt;  
|-
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati || ||'''4 || || || ||127 ||'''4. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;/&gt; 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Kup Francuske Promosport – 125cc 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1993. ||&lt;small&gt; ||Cagiva ||&lt;small&gt; Cagiva ||&lt;small&gt; || || || || || || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20FRANCE/MOTO%20FRANCE%20Promosport-1.htm racingmemo.fr, ''Les Formules de Promotion (vitesse)''], pristupljeno 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==

* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Stephane+Chambon/197 worldsbk.com, ''Stéphane Chambon''] 
* {{en icon}} [https://ewrc-results.com/profile/13223-stephane-chambon? ewrc-results.com, ''Chambon Stéphane''] 

== Izvori i literatura ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/stephane-chambon/summary/series/fim-superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Stéphane Chambon''], pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241204141036/https://www.worldsbk.com/en/rider/Stephane%2BChambon/197 worldsbk.com, ''Stéphane Chambon''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080619111724/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=197 sbk.perugiatiming.com, ''Stéphane Chambon''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416033545/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=796 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Stéphane Chambon''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/stephane-chambon-motor-sport-spf379577.html the-sports.org, ''Supersport - Stéphane Chambon''], pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{fra icon}} [https://moto-station.com/moto-revue/actu/portrait-stephane-chambon-l-histoire-d-un-acrobate/183812 moto-station.com, ''Portrait – Stéphane Chambon, l’histoire d’un acrobate''], objavljeno 20. prosinca 2010., pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.paddock-gp.com/en/parler-et-ou-rouler-avec-limmense-stephane-chambon-oui-cest-possible-a-la-src/ paddock-gp.com, ''Talking and/or riding with the immense Stéphane Chambon, yes, it's possible. At the SRC!''], objavljeno 8. travnja 2024., pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.paddock-gp.com/en/src-sunday-ride-2024-interview-respect-sir-stephane-chambon/ paddock-gp.com, ''SRC Sunday Ride 2024 Interview: Respect Mr. Stéphane Chambon!''], objavljeno 19. travnja 2024., pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.fullnoise.com.au/fullnoise-news/stephane-chambon-wins-mettet-superbiker/ fullnoise.com.au, ''Stephane Chambon wins Mettet Superbiker''], objavljeno 17, listopada 2006., pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20C.htm racingmemo.fr, ''es Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / C''], pristupljeno 30. siječnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/EUR%20C.htm racingmemo.fr, ''Les Pilotes des Championnats et Coupes d'Europe / 50-80cc, 125cc, 250cc, 500cc, Supermono, Supersport, Superbike, Superstock, Womens Cup. / C''], pristupljeno 30. siječnja 2026. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 

{{mrva-biog-motociklist}}
{{GLAVNIRASPORED:Chambon, Stéphane}}

[[Kategorija:Francuski športski motociklisti]]
[[Kategorija:Francuski vozači relija]]</text>
      <sha1>6ulqyp1dknuv4uh9fru5g13ts69w1an</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anambra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>803224</id>
    <revision>
      <id>7567062</id>
      <parentid>7460079</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:54:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4372" sha1="n4w46xt9n59pssvf0kom5is7g4xl6aa" xml:space="preserve">{{Regija
| ime = Anambra
| ime_genitiv = Anambre
| slika = Nigeria_-_Anambra.svg
| slika_opis = Pozicija države na [[Karta|karti]] [[Nigerija|Republike Nigerije]]
| nalazi_se_u_sastavu = {{Z+X|NIG}}
| upravni_oblik  = [[savezna država]] 
| službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]]
| glavni_grad  = [[Awka]]
| vladar    = Charles Chukwuma Soludo
| titula_vladara  = [[Guverner]]
| površina  = 4416
| stanovnika =5084195
| pozivni_broj  = 
| web       =
| komentar  = 
|}}
'''Anambra''' je  [[Savezne države Nigerije|savezna država Nigerije]].

== Osobine i ustroj==

Država Anambra se nalazi na [[jug]]u [[Nigerija|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 4416 [[km²]], na kojoj živi 5.084.195 [[Stanovništvo|stanovnika]] (procjena 2015.).&lt;ref name=broj/&gt;

Anambra na [[sjever]]u [[granica|graniči]] s državom [[Kogi]], na [[istok]]u s državom [[Enugu]], na [[jugoistok]]u s državom [[Abia (država)|Abia]], na [[jug]]u s državama [[Imo]] i [[Rivers (država)|Rivers]] i na [[zapad]]u s državama [[Delta (država)|Delta]] i [[Edo (država)|Edo]].&lt;ref name=brit/&gt;

Smještena na istočnim [[ravnica]]ma [[sliv]]a rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] i po valovitom [[savana]]ma na sjeveru, prošaranom [[brdo|brdima]], [[jezero|jezerima]], [[šuma]]ma i [[špilja]]ma Anambra ima [[Prašumska klima|prašumsku klimu]] s
[[temperatura]]ma od oko 36 [[°C]] i količinom [[oborina]] između 152 [[centimetar|cm]] – 203 cm.&lt;ref name=broj/&gt;

[[Glavni grad]] je [[Awka]] koji ima 104.682 [[Stanovništvo|stan.]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url = https://www.citypopulation.de/en/nigeria/cities/?cityid=13438
 | title =''Awka City in Anambra''
 | accessdate =2026-03-19
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

Država je administrativno podijeljena na 21 [[Administrativna jedinica|administrativnu jedinicu]] [[Lokalna samouprava|lokalne samouprave]].&lt;ref name=broj/&gt;

== Povijest==

Povijest Anambre snažno je povezana s većinskim [[narod]]om [[Igbo]], jer je ona kolijevka njihove civilizacije.
koja datira iz 4500. [[pr. Kr.]].&lt;ref name=broj/&gt;

Država Anambra prvi put je stvorena [[1976.]] od sjeverne polovice dotadašnje države East Central,&lt;ref name=brit/&gt; svoj današnji znatno smanjeni oblik, dobila je za vladavine [[general]]a [[Ibrahim Babangida|Ibrahima Babangide]] [[27. kolovoza]] [[1991.]], kad je od istočne polovice stvorena nova država [[Enugu]].
 
Ime je dobila po rijeci [[Anambra (rijeka)|Anambri]], [[pritoka|pritoci]] rijeke Niger.&lt;ref name=broj/&gt; 

== Gospodarstvo i promet==

Većina stanovnika bavi se [[poljoprivreda|poljoprivredom]], najviše se uzgaja [[riža]], [[jam]], [[kukuruz]], [[manioka]] i [[palma uljarica|palme uljarice]]. Uz to važno je i riječno [[ribarstvo]].

Od [[minerali|minerala]] ima; [[gips]], [[Vatrostalnost#Kaolin|kaolin]], [[boksit]], [[željezna ruda|željeznu rudu]] i [[Olovo (element)|olovo]], kao i [[nafta|naftu]] i [[prirodni plin]]. 

[[Industrija]] se svodi na [[pivovara|pivovare]], [[tvornica|tvornice]] [[tekstil]]a i punionice [[bezalkoholna pića|bezalkoholnih pića]], koje su koncentrirane u [[Onitsha|Onitshi]].
Dio stanovnika se u kućnoj radinosti bavi izradom [[tradicija|tradicionalnih]] [[skulptura]] od [[drvo (materijal)|drva]] i [[metal]]a.&lt;ref name=broj&gt;{{cite web
 | url =https://anambrastate.gov.ng/history/
 | title =''History''
 | accessdate =2026-03-19
 | language =engleski
 | publisher =Anambra State Government
 | archive-date =23. srpnja 2026.
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20260723183646/https://anambrastate.gov.ng/history/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

Glavni grad Awka povezan je mrežom [[cesta]] s Onitshom, [[Enugu]]om i [[Ihiala|Ihialom]]. 
Veliki [[most]] preko rijeke Niger u Onitshi omogućuje izravnu cestovnu vezu prema zapadu s [[Benin City]]jem i [[Lagos]]om.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Anambra
 | title =''Anambra state''
 | accessdate =2026-03-19
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Anambra State}}
* [https://anambrastate.gov.ng/ ''Anambra State Government'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250624161259/https://anambrastate.gov.ng/ |date=24. lipnja 2025. }} {{en icon}}
{{Države Nigerije}}

[[Kategorija:Savezne države Nigerije]]</text>
      <sha1>n4w46xt9n59pssvf0kom5is7g4xl6aa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:SFTSTU plakat.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>810095</id>
    <revision>
      <id>7567115</id>
      <parentid>7566751</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T17:09:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>/* Opis */</comment>
      <origin>7567115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="970" sha1="6kq3y5a7uvrnmfl7kbk2wooox3omgen" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis  = Plakat američke televizijske serije '''''Stuart Fails to Save the Universe'''''
|Izvor = https://beam-images.warnermediacdn.com/BEAM_LWM_DELIVERABLES/1130c5ba-e71f-43e0-8de3-487dfdb49c11/398a0c59-c465-4883-8027-d8d18dd4c430?host=wbd-images.prod-vod.h264.io&lt;br&gt;[https://web.archive.org/web/20260730202712/https://beam-images.warnermediacdn.com/BEAM_LWM_DELIVERABLES/1130c5ba-e71f-43e0-8de3-487dfdb49c11/398a0c59-c465-4883-8027-d8d18dd4c430?host=wbd-images.prod-vod.h264.io ARHIVIRANI IZVOR]
|Datum = 30 srpnja 2026.
|Autor = Warner Bros. Discovery
|Objašnjenje = [[Pravedna uporaba]] za sliku '''SFTSTU plakat.jpg''':&lt;br&gt; ~ Slika će se korstiti samo u članku ''[[Stuart Fails to Save the Universe]]'' da bi ilustrirala taj članak.&lt;br&gt; ~ Priroda zaštite: Plakat televizijske serije.&lt;br&gt; ~ Cijela fotografija je slikana (najvjerojatnije).&lt;br&gt; ~ Korisnost slike u člancima: Minimalna (1 članak).
}}

== Licencija ==
{{Filmski plakat}}</text>
      <sha1>6kq3y5a7uvrnmfl7kbk2wooox3omgen</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>IQ 160</title>
    <ns>0</ns>
    <id>814082</id>
    <revision>
      <id>7567067</id>
      <parentid>7566083</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:00:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gosti */</comment>
      <origin>7567067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7494" sha1="n8l9mrrnvcjupp80eg5hrs4k9l6a1es" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color           = 
| ime_serije         = IQ 160
| slika              = 
| natpis_pod_slikom  = 
| orig_naslov        = 
| orig_pismo         = 
| format_serije      = 
| žanr               = [[Žanr kriminalistike|kriminalistički]]&lt;br&gt;[[humoristična serija|komedija]]
| autor              = 
| temeljeno_na       = {{Z|FRA}} {{Z|BEL}} – ''HPI''
| razvoj             = 
| scenarist          = Ivan Livakovic
| redatelj           = Ivan Livaković
| glumci             = [[Dajana Čuljak]]&lt;br&gt;[[Luka Peroš]]&lt;br&gt;Marina Redžepović&lt;br&gt;[[Dea Presečki]]&lt;br&gt;Ivan Molnar
| pripovjedač        = 
| glazba             = Glorija Pinturić
| uvodna_glazba      = 
| država             = {{Z+X|HRV}}
| jezik              = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_sezona        = 1
| broj_epizoda       = 2
| popis_epizoda      = 
| producent          = 
| izvršni_producent  = 
| urednik            = Dejan Krupić
| lokacija           = 
| trajanje_epizode   = 45 min.
| produkcijska_kuća  = 
| tv_kuća            = [[Voyo]]
| početak_serije     = {{premijera|24|7|2026|l}}
| kraj_serije        = 
| povezano           = 
| web_stranica       = https://www.rtl.hr/tv-emisije/iq-160
| imdb_id            = 43609712
}}
'''''IQ 160''''' je [[hrvatska]] [[Žanr kriminalistike|kriminalističko]]-[[Humoristična serija|humoristična]] [[televizijska serija]] i prvi hrvatski [[Voyo]] Original. Riječ je o adaptaciji francusko-belgijske serije '''''HPI''''' (''Haut Potentiel Intellectuel''), koja se premijerno prikazuje od 2021. godine. Serija je premijerno prikazana [[24. srpnja]] [[2026.]] na platformi Voyo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-06-22|title=Prvi Voyo original stiže na platformu! Dajana Čuljak i Luka Peroš donose 'IQ 160' {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/novosti/prvi-voyo-original-stize-na-platformu-dajana-culjak-i-luka-peros-donose-iq-160.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260622141017/https://www.rtl.hr/novosti/prvi-voyo-original-stize-na-platformu-dajana-culjak-i-luka-peros-donose-iq-160.html|archive-date=2026-06-22|access-date=2026-06-22|website=RTL (Hrvatska)|language=}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Marina Kapov čistačica je u zagrebačkoj policijskoj postaji i samohrana majka troje djece. Iako od okoline skriva da ima [[kvocijent inteligencije]] 160, njezine iznimne sposobnosti dolaze do izražaja kada slučajno razriješi složen zločin koji iskusni istražitelji nisu uspjeli riješiti. Nakon što policija uoči njezin talent, Marina postaje konzultantica te započinje suradnju s inspektorom Tomislavom Ramljakom, discipliniranim istražiteljem koji se strogo drži pravila. Njihove razlike postupno postaju prednost u rješavanju kriminalističkih slučajeva.

== Glumačka postava i likovi ==
=== Glavni ===
* [[Dajana Čuljak]] kao Marina Kapov, nova konzultantica policije, jako inteligentna. Markova bivša žena, Dorina, Lukina i Stelina majka.
* [[Luka Peroš]] kao Tomislav Ramljak
* [[Marina Redžepović]] kao Sanja Petrov
* [[Dea Presečki]] kao Maja Šišek, stručnjakinja za cyber kriminal
* [[Ivan Molnar]] kao Filip Antić, mladi detektiv
* [[Glorija Pinturić]] kao Dora, najstarija Marinina kći.
* Živa Božić kao Stela, Lukina sestra i Dorina polusestra.
* Jan Crnković kao Luka, Stelin brat i Dorin polubrat.
=== Sporedni ===
* [[Stjepan Perić]] kao Marko Tafra, Marinin bivši muž, Dorin, Lukov i Stelin otac.
* [[Ankica Dobrić]] kao Nela Kapov, Marinina Majka
* [[Pero Juričić]] kao Branko, Marinin susjed, udovac

=== Gosti ===
* [[Mislav Čavajda]] kao Mislav Vavra
* [[Robert Beg]] kao Mihael Klarić
* [[Ivana Kovačević]] kao blagajnica
* [[Nina Dobranović]] kao Hana Klarić
* [[Natalija Đorđević]] kao Olga Tokić
* [[Ivana Lulić]] kao Ana Tokić
* [[Ljiljana Kirin]] kao vlasnica skladišta
* [[Mijo Pavelko]] kao Nikola Vranić
* [[Antonija Stanišić]] kao Marija Stanić
* [[Eugen Stjepan Višić]] kao konobar (ep. 2)
* [[Vanda Winter]] kao Nives Beljan
* [[Milica Manojlović]] kao Ivana Tafra
* [[Marina Sučić]] kao predstavnica objekta
* [[Ivano Črep]] kao Maks Urlih
* [[Marija Kurko Baric]] kao Lela Tunić
* [[Dora Brozović]] kao mlada krojačica
* [[Matija Špes]] kao Marko Katić
* [[Marla Ibrahimpasic]] kao Hana Tafra
* [[Matija Prskalo]] kao Eva Urlih
* Iskra Jirsak kao Iva Zrinski
* [[Krešimir Brezovec]] kao Alen Slavica
* [[Katarina Madirazza]] kao Klara Petrač
* [[Siniša Popović]] kao Matija Zrinski
* [[Goran Kovrlija]] kao Frane Lelas
* [[Branko Balon]] kao vlasnik
* [[Kristina Šafran]] kao računovotkinja
* [[Bashuk Nuši]] kao Toni Baus
* [[Jasna Odorčić]] kao Helena Zrinski
* [[Mia Anočić Valentić]] kao Anđa
* [[Paola Bašić]] kao Mia Lelas
* [[Ivan Ožegović (glumac)|Ivan Ožegović]] kao Hrvoje Kumpar
* [[Mia Bašić]] kao Tea Lelas

== Epizode ==
{{Epizode
| širina         = auto
| boja           = #E8D30C
| broj1          = 1.
| naslov1        = Epizoda 1
| redatelj1      = Ivan Livaković
| scenarist1     = Ivan Livaković
| datum1         = {{premijera|24|7|2026}}
| sadržaj1       = Marina Kapov, čistačica u zagrebačkoj policijskoj postaji koja se ističe iznimnim analitičkim sposobnostima, uključuje se u istragu smrti supruga odvjetnice Ane Tokić. Policija pretpostavlja da je Ana nakon ubojstva pobjegla, no Marina primjećuje pojedinosti koje dovode u pitanje takav slijed događaja. Otkrivajući tragove koji ukazuju na prisutnost još jedne osobe, povezuje činjenice i usmjerava istragu prema mogućim lažnim dokazima i prikrivenim motivima.
| naslov2        = Epizoda 2
| redatelj2      = Ivan Livaković
| scenarist2     = Ivan Livaković
| datum2         = {{premijera|24|7|2026}}
| sadržaj2       = Marina počinje raditi kao savjetnica policijskog tima, čemu se detektiv Tomislav Ramljak protivi. Ubrzo se uključuje u istragu smrti Marka Katića, koja se isprva smatra samoubojstvom. Zajedno s Ramljakom pronalazi tragove koji ukazuju na složeniju pozadinu slučaja, dok dvojbe o identitetu žrtve usmjeravaju istragu u neočekivanom pravcu. Istodobno se ponovno suočava s nerazjašnjenim nestankom bivšeg partnera Borne Horvata, koji je nestao prije 15 godina.
| naslov3        = Epizoda 3
| redatelj3      = Ivan Livaković
| scenarist3     = Ivan Livaković
| datum3         = {{premijera|31|7|2026}}
| sadržaj3       = 
| naslov4        = Epizoda 4
| redatelj4      = Ivan Livaković
| scenarist4     = Ivan Livaković
| datum4         = {{premijera|7|8|2026}}
| sadržaj4       = 
| naslov5        = Epizoda 5
| redatelj5      = Ivan Livaković
| scenarist5     = Ivan Livaković
| datum5         = {{premijera|14|8|2026}}
| sadržaj5       = 
| naslov6        = Epizoda 6
| redatelj6      = Ivan Livaković
| scenarist6     = Ivan Livaković
| datum6         = {{premijera|21|8|2026}}
| sadržaj6       = 
| naslov7        = Epizoda 7
| redatelj7      = Ivan Livaković
| scenarist7     = Ivan Livaković
| datum7         = {{premijera|28|8|2026}}
| sadržaj7       = 
| naslov8        = Epizoda 8
| redatelj8      = Ivan Livaković
| scenarist8     = Ivan Livaković
| datum8         = {{premijera|4|9|2026}}
| sadržaj8       = 
}}
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://www.rtl.hr/tv-emisije/iq-160}}
* {{imdb|id=43609712|naslov=IQ 160}}

[[Kategorija:Hrvatske humoristične serije]]
[[Kategorija:Hrvatske kriminalističke serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije na RTL-u]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2026.]]</text>
      <sha1>n8l9mrrnvcjupp80eg5hrs4k9l6a1es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arthur (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>814342</id>
    <revision>
      <id>7567360</id>
      <parentid>7491126</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:57:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>225779</id>
      </contributor>
      <comment>Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>7567360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2911" sha1="3zgqzk5o4eu0d3mpv16vbo3dlnvnhqc" xml:space="preserve">{{Značajka na astronomskom objektu
|name=Arthur
|image={{slika s oznakom
|slika   = Mimas - February 2010 (16490255854).jpg
|širina  = 300
|x       = 0.65
|y       = 0.31
|tekst   = &lt;!-- tekst ↓ ↑ → ← ↖ ↗ ↘ ↙ ↲ ↳ ↴ ↵ --&gt;↑ Arthur
|boja    = &lt;!-- boja teksta: black, white... --&gt;red
}}
|caption= Krater Arthur na fotografiji Mimasa, krajnje lijevo je [[Herschel (krater na Mimasu)|Herschel]]
|type=[[udarni krater]]
|location= [[Saturn]]ov satelit [[Mimas (mjesec)|Mimas]]
|coordinates={{coord|35.40|S|196.04|W|globe:mimas_type:landmark|display=inline,title|format=dms}}
|coordinates_footnotes=&lt;ref name=&quot;gpn&quot;/&gt;
|diameter=64 km
|depth=
|area=
|dimensions=
|peak=
|discoverer=
|naming=1982
|eponym=[[Kralj Arthur]]}}
[[Datoteka:Mimas - January 14 2016 (24371239426) (cropped to crater Arthur).jpg|mini|lijevo|250px|Krater Arthur]]
'''Arthur''' je [[krater]] na [[Mimas (mjesec)|Mimasu]], [[Saturn]]ovom [[Saturnovi prirodni sateliti|mjesecu]]. Krater je dobio ime po [[Kralj Arthur|kralju Arthuru]], istoimenom kralju iz [[Kralj Arthur|arturijanske]] legende.&lt;ref name=&quot;Baines 1962&quot;/&gt; Ime &quot;Arthur&quot; službeno je odobrila [[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) 1982. godine.&lt;ref name=&quot;gpn&quot;/&gt; 

Arthur se nalazi na Mimasovoj [[Polovi astronomskih tijela|pratećoj hemisferi]]; a ima promjer od približno 64 km.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;JPL&quot;/&gt; To je drugi najveći krater, nakon [[Herschel (krater na Mimasu)|Herschela]].&lt;ref name=&quot;Blue&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;gpn&quot;&gt;{{gpn|403|Arthur|access-date=2 January 2026}} (Center Latitude: -35.40°, Center Longitude: 196.04°; Planetographic, +West)&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Baines 1962&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Baines|first=Keith|title=Malory's Le Morte d'Arthur|publisher=Clarkson N. Potter, Inc.|year=1962|isbn=|location=New York|page=}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |date=2008-12-23 |title=Mimas Before Saturn - NASA Science |url=https://science.nasa.gov/resource/mimas-before-saturn/ |access-date=2025-12-08 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;JPL&quot;&gt;{{Cite web |title=Mimas: Closer Than Ever Before |url=https://www.jpl.nasa.gov/images/pia06255-mimas-closer-than-ever-before/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20251010102825/https://www.jpl.nasa.gov/images/pia06255-mimas-closer-than-ever-before/ |archive-date=10. listopada 2025. |access-date=2025-12-08 |website=NASA Jet Propulsion Laboratory (JPL) |language=en-US |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Blue&quot;&gt;{{Cite web|last=Blue |first=Jennifer |title=USGS Astrogeology: Mimas Nomenclature Table of Contents |url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/saturn/mimaTOC.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20040811083912/http://planetarynames.wr.usgs.gov/saturn/mimaTOC.html |archive-date=2004-08-11 |access-date=2025-12-08 |website=planetarynames.wr.usgs.gov |language=en-us}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Mimas]]
[[Kategorija:Udarni krateri na Saturnovim satelitima]]</text>
      <sha1>3zgqzk5o4eu0d3mpv16vbo3dlnvnhqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damjan Horvat od Litve</title>
    <ns>0</ns>
    <id>814401</id>
    <revision>
      <id>7567169</id>
      <parentid>7561574</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4434" sha1="n5e6inz3z7ypqcny9oxwzgtjmaon2eq" xml:space="preserve">'''Damjan Hovat od Litve''' (? – [[7. veljače]] [[1475.]]) bio je hrvatski [[ban]] i državnik. Zadnji spomen njegova imena je bio [[1474.]]

== Životopis ==
Prezime Horvat upućuje na njegovo [[Hrvati|hrvatsko]] podrijetlo. Kao hrvatski ban spominje se od [[1471.]] do [[1474.]] godine. Godine 1471. pridružen je kao ban banu [[Blaž Podmanicki|Blažu Podmanickom]]. Djelujući u vrijeme sve učestalijih turskih progona, nastojao je organizirati obranu zemlje, pa je u srpnju 1471. s Podmanickim sazvao slavonske plemiće na sabor u Rakovac kako bi se dogovorili. &lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=HORVAT OD LITVE, Damjan - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/horvat-od-litve-damjan|access-date=2026-06-27|website=hbl.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt;

U rujnu su banovi naložili [[Kaptol zagrebački|zagrebačkom Kaptolu]] da istraži neka počinjena nasilja između knezova [[Blagajski|blagajskih]] i plemića svetačkih, a u listopadu kralj im je zapovijedio da spriječe nasilje svojih vojnika nad zagrebačkim kanonicima. Posebno se osvrnuo na nemio događaj kada su banski vojnici, uz njihovu dozvolu, opljačkali kaptolski posjed u [[Varaždinske Toplice|Varaždinskim Toplicama]] i ubili dvadesetak ljudi.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U vrijeme pobune (1741.-1742.) ugarskih i hrvatskih velikaša protiv kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]], koju su predvodili [[Ivan Vitez od Sredne]], zagrebački biskup [[Osvald Tuz|Osvald Thuz od Laka]] te njegov brat i bivši slavonski ban  [[Ivan Thuz od Laka|Ivan]], ban Horvat je ostao na strani vladara. Nakon smjene Podmanickog s banske časti 1742. godine, Horvat je ostao jedinim hrvatskim banom do [[20. svibnja]] [[1473.]] kada kralj upravljanje Slavonijom povjerava [[Ivan I. Ernušt|Ivanu I. Erneuštu]] te je od tada Horvatovo djelovanje usmjereno poglavito na upravljanje kraljevinama Hrvatskom i Dalmacijom.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

Djelujući kao najpouzdaniji predstavnik kraljevske vlasti u Hrvatskoj, nastojao je oslabiti utjecaj moćnoga [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Osvald Tuz|Thuza]] te je 1742. štitio građane Gradeca od samovolje braće Thuz i njihovih kaštelana [[Medvedgrad]]a. Godine 1743. bansku je čast dijelio s [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskim kraljem]] [[Nikola Iločki|Nikolom Iločkim]]. S njim izdaje u [[Zagreb]]u isprave ([[23. svibnja]] i [[24. kolovoza]] [[1473.]]) kojima se odgađa parnica između građana Gradeca i Ivana Thuza. U ispravi se nazivaju pored ostalog [[Banovina Slavonija|banovima slavonskim]](inter cetera regni Sclauonie bani).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Radi stjecanja novčane potpore za ustroj protuturske obrane, Horvat je održavao diplomatske veze s [[Mlečani]]ma. U lipnju 1473. njegovi poslanici u Mlecima uspijevaju ishoditi potporu banu i banskoj vojsci (200 dukata u novcu i 1000 u soli te još 200 dukata kao poseban dar banu). Kao hrvatski ban upravljao je tvrđavom [[Klis]], gdje je 1473. izdao ispravu kojom se [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] jamči puna sloboda trgovanja na čitavom području vlasti. Isprava je pisana ćiriličnim pismom na hrvatskom jeziku, a ban se u njoj naziva: ''Hrvat Damjan od Litve rusagov Dalmacie i Hrvat i Slovinske zemle ban''. Dobre odnose s hrvatskim banom potvrdilo je 23. svibnja 1473. dubrovačko Vijeće umoljenih je posredovalo u svezi s nekim sporom bana Horvata i turskog namjesnika u Bosni [[Ajas-beg|Ajaz-bega]], a 15. veljače 1474 odlučilo je pouzdaniku bana Horvata, tada kliškom kaštelanu Jurju Horvatu uputiti 200 dukata kao predujam od ukupnih 500 dukata godišnjeg danka [[Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarskom kralju]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Prema povjesničarki Mariji Karbić ban Damjen je umro 7. veljače 1475. godine. Godinu dana kasnije se u ispravi spominje Damjanova udovica Frusina s djecom i njegov brat Petar. Isprava govori o sporu oko nasljeđivanja imanja  Gušterovec.&lt;ref name=&quot;rp&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Ranko Pavleš |title=Jedan kaštel i jedna međa Kaštel Guščerovec i eđašenje između Vrbovca i Gradeca |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/199742 |year=2014. |journal=Cris |volume=1/2014.|issue=90|pages=38.-42.|id= }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hovat od Litve, Damjan}}
[[Kategorija:Hrvatski banovi]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]

{{Redoslijed|prethodnik=[[Blaž Podmanicki]]|nasljednik=[[Andrija Bánffy]]|gl_članak_funkcija=Hrvatski [[ban]]
[[1472.]] – [[1473.]]}}</text>
      <sha1>n5e6inz3z7ypqcny9oxwzgtjmaon2eq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zvonik sv. Duje u Splitu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>814566</id>
    <revision>
      <id>7567170</id>
      <parentid>7494635</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7541" sha1="59itmcuwz6om97820zosmzlkujwx7f4" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime               = Zvonik sv. Duje
| slika             = Cathedral of Saint Domnius - Bell tower 01.jpg
| opis_slike        = Pogled na zvonik sv. Duje
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Grad (Split)|Grad]], [[Split]]
| država            = {{DZ+X|HRV}}
| zemljovid         = Grad District (Split).svg
| zemljovid_opis    = Gradski kotar Grad, Split
| pushpin_map       = Split Grad
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = 
| godine izgradnje  = oko [[1240.]]
| godina završetka  = oko [[1560.]]
| renoviran         = [[1890.]] – [[1908.]], [[2018.]] – [[2020.]]
| srušen            = 
| religija          = [[rimokatoličanstvo]]
| patron            = [[Sveti Dujam]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[romanika]] i [[gotika]], uz [[renesansa|renesansne]] elemente
| materijal         = [[kamen]]
| dimenzije         = 
| duljina           = 
| širina            = 
| visina            = 57 – 60 m
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| zaštita           = 
{{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes
| reg. broj      = Z-5477
| pravni status  = Zaštićeno kulturno dobro
| vrsta          = Nepokretna pojedinačna
| klasifikacija  = Sakralni kompleksi
}}
}}
'''Zvonik sv. Duje'''&lt;ref&gt;[https://justforthisfeeling.wordpress.com/2026/06/08/upoznajmo-hrvatsku-zvonik-svetog-duje-u-splitu/ Upoznajmo Hrvatsku: Zvonik svetog Duje u Splitu – justforthisfeeling.wordpress.com]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zvonik-svetog-duje-ide-u-obnovu-prvi-put-nakon-100-godina-foto-20180910 Zvonik Svetog Duje ide u obnovu prvi put nakon 100 godina – tportal.hr]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://apoliticni.hr/zvonik-sv-duje/ Zvonik sv. Duje – apoliticni.hr]&lt;/ref&gt; poznat lokalno i kao '''Kampanel sv. Duje''', katedralni [[zvonik]] [[splitska katedrala|splitske prvostolnice]] i jedan od najprepoznatljivijih simbola grada [[Split]]a. Jedinstven je na [[Jadransko more|jadranskoj obali]] po svom specifičnom izgledu, kombinaciji više arhitektonskih stilova, vitkosti i prozračnosti konstrukcije i stepenastom sužavanju od baze prema vrhu te svoje uklopljenosti u antičko graditeljsko okruženje [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]].

Zvonik je danas visok 57 metara (prije prve obnove 51 metar)&lt;ref&gt;Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str 552.&lt;/ref&gt; zbog čega dominira vizurom stare gradske jezgre i predstavlja jednu od najviših točaka grada s koje se pruža veličanstven panoramski pogled na čitav grad, more i okolne otoke.&lt;ref&gt;[https://justforthisfeeling.wordpress.com/2026/06/08/upoznajmo-hrvatsku-zvonik-svetog-duje-u-splitu/ Upoznajmo Hrvatsku: Zvonik svetog Duje u Splitu – justforthisfeeling.wordpress.com]&lt;/ref&gt;

== Povijest izgradnje zvonika ==

Gradnja zvonika splitske katedrale trajala je od druge polovice [[13. stoljeće|13.]] do prvih desetljeća druge polovice [[16. stoljeće|16. stoljeća]], premda su završni radovi na oktogonu zvonika građeni u obliku rane [[renesansa|renesanse]], zabilježeni u vrijeme [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitskog nadbiskupa]] [[Sforza Ponzoni|Sforze Ponzonija]] (1616. – 1640.).&lt;ref&gt;Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 552.&lt;/ref&gt; Sagrađen je nad stubištem bivšeg carskog mauzoleja, prenamijenjenog u katedralu, zbog čega je srušen dio rimskih lukova, stupova i zabat hrama te su ti dijelovi bili iskorišteni za izgradnju zvonika.&lt;ref&gt;[https://apoliticni.hr/zvonik-sv-duje/ Zvonik sv. Duje – apoliticni.hr]&lt;/ref&gt;

Ideja o izgradnji zvonika katedrale nastala je prije [[1248.]] godine, dok je sama izgradnja započela u drugoj polovici 13. stoljeća, ali nije poznato točno kada i tko je bio prvi arhitekt i izvođač radova.&lt;ref&gt;Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 546. – 548.&lt;/ref&gt; Gradnja zvonika je financirana donacijama splitskih građana, poput Dujma, sina Černehe, koji je u svojoj oporuci iz 1248. godine ostavio 10 libara srebra za izgradnju zvonika. Jednu od najvećih pojedinačnih sačuvanih donacija isplatila je [[1257.]] godine Kolafisa, supruga pokojnog splitskog potestata, kneza Ivana II. Krčkog. Zabilježeno je da je svoj novac za gradnju zvonika donirao i splitski nadbiskup [[Dominik Luccari]] († 1348.), ali da je i druge građane nagovarao na donacije.&lt;ref&gt;Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 548.&lt;/ref&gt;

Godine [[1416.]] splitska je komuna izabrala svog sugrađanina Nikolu Tvrdoja za operarija i nadzornika izgradnje na zvoniku splitske katedrale. Pod njegovim nadzorom učvršćen je najdonji dio zvonika koji je bio izgrađen još u 13. stoljeću.&lt;ref&gt;Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 549.&lt;/ref&gt; Gradnja zvonika je nastavljena i poslije [[Pad Splita pod mletačku vlast 1420.|pada Splita pod mletačku vlast]] [[1420.]] godine. Svih pet katova građeno je u stilu zrele i kasne [[romanika|romanike]], a gradnja se obavljala u dva razdoblja te su u prvom sagrađena dva donja kata, a u drugom tri gornja. Završni, šesti oktogonalni kat, bio je građen od prve polovice [[16. stoljeće|16. stoljeća]] do oko [[1560.]] godine, a izgrađen je u renesansnom stilu, zbog čega je tijekom prve obnove zvonika, između [[1890.]] i [[1908.]] godine, bio u potpunosti uklonjen i zamijenjen današnjim neoromaničkim vrhom prema projektu [[Austrija|austrijskog]] arhitekta, arheologa i konzervatora [[Alois Hauser|Aloisa Hausera]] (1841. – 1896.).

== Arhitektonska i umjetnička obilježja ==


== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, Škuna, Split, 2005.'' {{ISBN|953-97861-7-7}}

== Galerija ==

&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Cathédrale Saint-Domnius (clocher roman).jpg|Pogled na katedralni zvonik pred istočnim ulazom u podrume palače
Datoteka:Split 20241207 02.jpg|Splitska katedrala sa zvonikom
Datoteka:Cathédrale de Saint Dominus.jpg|Pogled na zvonik sv. Duje s južne strane
Datoteka:Split - Matejuška (49024625417).jpg|Pogled na zvonik sv. Duje s Matejuške
Datoteka:Bell Tower 02.jpg|Pogled na zapadni dio zvonika sa Peristila
Datoteka:Zvonik sv. Duje 02 (Kapitel).jpg|Dio zvonika
Datoteka:Split katedrála sv. Domnia na věži.jpg|Vrh zvonika splitske katedrale
Datoteka:Church tower of the Cathedral of Split 20180821-5.jpg|Pogled na zvonik sv. Duje sa sjeverne strane
Datoteka:20130603 Split 169.jpg|Zvona u zvoniku splitske katedrale
Datoteka:Zvonik sv. Duje. ST 124622.jpg|Dio metalnog stepeništa zvonika katedrale
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==

* [https://hrcak.srce.hr/clanak/435971 Zvonik katedrale sv. Dujma u Splitu – konzervatorsko-restauratorski zahvati na sjevernoj strani – hrcak.srce.hr]
* [https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/kampanel-svetog-duje-opet-zablistao-u-svojoj-ljepoti-ali-penjanje-stepenicama-do-vrha-zvonika-ce-jos-neko-vrijeme-pricekati-1025924 Kampanel Svetog Duje opet zablistao u svojoj ljepoti, ali penjanje stepenicama do vrha zvonika će još neko vrijeme pričekati – slobodnadalmacija.hr]
* [https://baustela.hr/foto-dana/vijesti/2064/foto-unutrasnjost-zvonika-sv-duje-u-splitu/vijest Unutrašnjost zvonika sv. Duje u Splitu – baustela.hr]
* [https://split.hr/clanak/hrvatska-zastava-na-kampanelu-katedrale-svetog-duje-po-27-put Hrvatska zastava na kampanelu katedrale svetog Duje po 27. put – split.hr]


{{Split}}

[[Kategorija:Građevine u Splitu]]
[[Kategorija:Zvonici]]
[[Kategorija:Tornjevi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Splitsko-makarska nadbiskupija]]
[[Kategorija:Turističke atrakcije u Splitu]]</text>
      <sha1>59itmcuwz6om97820zosmzlkujwx7f4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Srpanj 2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>814693</id>
    <revision>
      <id>7567035</id>
      <parentid>7567029</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:05:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nikola Jerković */</comment>
      <origin>7567035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16105" sha1="bq39pydiafjdng6fwtwe77pdon61wmt" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Darko Grgurić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Darko Grgurić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)&lt;/small&gt;

{{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan Košar]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan Košar
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zagreb 041]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zagreb 041
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongourski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongourski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongour jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongour jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mogholi jezik]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mogholi jezik
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Altajski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Altajski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotreban predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mato Moguš]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Mato Moguš
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki &quot;glas&quot; treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST)

:{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

{{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST)

:Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako &quot;Narodnim herojima&quot; pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mladen Simenic]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Mladen Simenic
|predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba
|osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}}
|datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Zrinko Gregurek]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Zrinko Gregurek
|predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}}
|razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – nesređeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Pregled umjetne inteligencije]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST)

@[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST)

{{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Filip Čorak]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Filip Čorak
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Citiraj web]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Citiraj web
|predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}}
|razlog_brisanja = Test page
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== Nikola Jerković ==

Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka.

Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije Wikipedije. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. .Nemam ništa protiv trajnog brisanja stranice, ako se  tako procijeni.

Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterije značajnosti (notabiliteta) Wikipedije.

Unaprijed zahvaljujem,

Nikola [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>bq39pydiafjdng6fwtwe77pdon61wmt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567039</id>
      <parentid>7567035</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:25:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42304-40</username>
        <id>368272</id>
      </contributor>
      <comment>uklapanje komentara unutar okvira</comment>
      <origin>7567039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16081" sha1="kj1wsi1y1ltyfckw7sqlaio0wrsolto" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Darko Grgurić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Darko Grgurić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)&lt;/small&gt;

{{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan Košar]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan Košar
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zagreb 041]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zagreb 041
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongourski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongourski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongour jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongour jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mogholi jezik]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mogholi jezik
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Altajski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Altajski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotreban predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mato Moguš]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Mato Moguš
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki &quot;glas&quot; treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST)

:{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

{{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST)

:Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako &quot;Narodnim herojima&quot; pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mladen Simenic]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Mladen Simenic
|predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba
|osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}}
|datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Zrinko Gregurek]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Zrinko Gregurek
|predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}}
|razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – nesređeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Pregled umjetne inteligencije]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST)

@[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST)

{{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Filip Čorak]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Filip Čorak
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Citiraj web]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Citiraj web
|predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}}
|razlog_brisanja = Test page
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)

Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka.

Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije Wikipedije. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. .Nemam ništa protiv trajnog brisanja stranice, ako se  tako procijeni.

Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterije značajnosti (notabiliteta) Wikipedije.

Unaprijed zahvaljujem,

Nikola [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>kj1wsi1y1ltyfckw7sqlaio0wrsolto</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567080</id>
      <parentid>7567039</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:27:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nikola Jerković */</comment>
      <origin>7567080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16996" sha1="di6lak3clsv66cyfi02dh37h3xfdpb4" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Darko Grgurić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Darko Grgurić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)&lt;/small&gt;

{{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan Košar]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan Košar
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zagreb 041]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zagreb 041
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongourski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongourski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongour jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongour jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mogholi jezik]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mogholi jezik
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Altajski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Altajski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotreban predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mato Moguš]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Mato Moguš
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki &quot;glas&quot; treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST)

:{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

{{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST)

:Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako &quot;Narodnim herojima&quot; pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mladen Simenic]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Mladen Simenic
|predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba
|osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}}
|datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Zrinko Gregurek]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Zrinko Gregurek
|predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}}
|razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – nesređeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Pregled umjetne inteligencije]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST)

@[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST)

{{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Filip Čorak]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Filip Čorak
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Citiraj web]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Citiraj web
|predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}}
|razlog_brisanja = Test page
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)


== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković

|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi

|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog = &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RAZPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. - &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;' ' 'Croxyz' ' '&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;&lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|✉]]&lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)

: Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka.
: 
: Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije značajnosti. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore, reference i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. Molim da ih pogledate prije donošenja konačne odluke.
: 
: Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterij značajnosti (notabiliteta) Wikipedije. Unaprijed zahvaljujem,
: ---- [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>di6lak3clsv66cyfi02dh37h3xfdpb4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567206</id>
      <parentid>7567080</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:57:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rasprava o brisanju - Nikola Jerković - novo */ novi odlomak</comment>
      <origin>7567206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17199" sha1="cf42mg83swaguceuljr8iwmwff70dre" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Darko Grgurić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Darko Grgurić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)&lt;/small&gt;

{{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan Košar]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan Košar
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zagreb 041]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zagreb 041
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongourski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongourski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongour jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongour jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mogholi jezik]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mogholi jezik
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Altajski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Altajski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotreban predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mato Moguš]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Mato Moguš
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki &quot;glas&quot; treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST)

:{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

{{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST)

:Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako &quot;Narodnim herojima&quot; pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mladen Simenic]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Mladen Simenic
|predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba
|osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}}
|datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Zrinko Gregurek]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Zrinko Gregurek
|predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}}
|razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – nesređeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Pregled umjetne inteligencije]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST)

@[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST)

{{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Filip Čorak]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Filip Čorak
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Citiraj web]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Citiraj web
|predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}}
|razlog_brisanja = Test page
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)


== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković

|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi

|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog = &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RAZPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. - &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;' ' 'Croxyz' ' '&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;&lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|✉]]&lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)

: Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka.
: 
: Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije značajnosti. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore, reference i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. Molim da ih pogledate prije donošenja konačne odluke.
: 
: Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterij značajnosti (notabiliteta) Wikipedije. Unaprijed zahvaljujem,
: ---- [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== Rasprava o brisanju - Nikola Jerković - novo ==


[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 23:57, 31. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>cf42mg83swaguceuljr8iwmwff70dre</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567211</id>
      <parentid>7567206</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T22:48:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nikola Jerković */</comment>
      <origin>7567211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18912" sha1="a1m6nlqfjcqh6057wot2xnqa1bh3be1" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Darko Grgurić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Darko Grgurić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)&lt;/small&gt;

{{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan Košar]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan Košar
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zagreb 041]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zagreb 041
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongourski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongourski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongour jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongour jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mogholi jezik]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mogholi jezik
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Altajski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Altajski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotreban predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mato Moguš]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Mato Moguš
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki &quot;glas&quot; treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST)

:{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

{{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST)

:Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako &quot;Narodnim herojima&quot; pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mladen Simenic]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Mladen Simenic
|predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba
|osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}}
|datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Zrinko Gregurek]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Zrinko Gregurek
|predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}}
|razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – nesređeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Pregled umjetne inteligencije]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST)

@[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST)

{{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Filip Čorak]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Filip Čorak
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Citiraj web]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Citiraj web
|predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}}
|razlog_brisanja = Test page
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)


'''Komentar subjekta biografije (Nikola Jerković)''': Budući da je otvoren sukob interesa (COI), ne želim sam unositi izmjene u glavni članak. Napominjem da sam detaljnije argumente i obrazloženja već ostavio na stranici za razgovor (Razgovor:Nikola Jerković). Ljubazno molim neovisne urednike da prije donošenja konačne odluke o brisanju uzmu u obzir cjelokupni profesionalni rad koji uključuje dugogodišnje turneje i međunarodnu aktivnost (od Europe i Latinske Amerike do osmodnevne turneje po Kini sa sastavom B's FUNstallation, što je medijski popraćeno na portalu [https://ravnododna.com Ravno do dna]), rad na televizijskim projektima poput prve sezone dramsko-glazbene serije [https://hrt.hr Dnevnik velikog Perice (HRT)], te studijsko i autorsko djelovanje kroz glazbeni projekt Baba Yaga (autorski projekt u suradnji sa Sašom Antićem iz TBF-a i Yayom iz Jinxa), suradnju na albumu Jurice Leikauffa, kao i vođenje autorskog projekta The Bonebomb. Značajnost (notabilitet) dodatno potvrđuju i sljedeći vjerodostojni te neovisni medijski izvori:
* **Nacional** (autor Dubravko Jagatić) - Detaljan osvrt na profesionalni rad i glazbene projekte dostupne u javnim medijima.
* **Večernji list** (autor Hrvoje Horvat) - Recenzije albuma i potvrda suradnji s etabliranim imenima domaće scene.
* **Portal Novosti** - Nacionalni tjednik koji donosi relevantne prikaze i praćenje profesionalnog kulturnog i glazbenog djelovanja.
* **Ravno do dna** - Relevantni stručni glazbeni portal koji redovito prati rad, izdanja i koncertne aktivnosti. [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 00:48, 1. kolovoza 2026. (CEST)

== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković

|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi

|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog = &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RAZPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. - &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;' ' 'Croxyz' ' '&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;&lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|✉]]&lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)

: Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka.
: 
: Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije značajnosti. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore, reference i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. Molim da ih pogledate prije donošenja konačne odluke.
: 
: Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterij značajnosti (notabiliteta) Wikipedije. Unaprijed zahvaljujem,
: ---- [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== Rasprava o brisanju - Nikola Jerković - novo ==


[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 23:57, 31. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>a1m6nlqfjcqh6057wot2xnqa1bh3be1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567389</id>
      <parentid>7567211</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:08:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Restored revision 7567039 by [[Special:Contributions/~2026-42304-40|~2026-42304-40]] ([[User talk:~2026-42304-40|talk]]): Nepotrgana inačica, dodatan komentar nije potreban ([[en:WP:BLUDGEON]]) (TwinkleGlobal)</comment>
      <origin>7567389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16081" sha1="kj1wsi1y1ltyfckw7sqlaio0wrsolto" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Darko Grgurić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Darko Grgurić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li krtierije? Ako se članak azdrži, potrebno ga je srediti.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 20:41, 2. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}}Malo sam uredio članak, mislim da je dovoljno relevantan &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lovro.milas|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lovro.milas|doprinosi]]) 19:12, 3. srpnja 2026. (CEST)&lt;/small&gt;

{{obrisati}}: neprecizirani izvori, teško provjerljivo i granično značajno. Vrijedilo bi znati i koliko je savjetnika predsjedniku postojalo za gospodarstvo, ali izvori su glavni problem. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:56, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ivan Košar]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Ivan Košar
|predložio = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić|patroler}}
|razlog_brisanja = Kriteriji, stil, esejski pisano.
|osporava = {{Suradnikinfo|Ivo Lendić}}
|datum_i_vrijeme = 09:25, 3. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zrinski Bošnjaci]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zrinski Bošnjaci
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije (nikada nijen imao seniorsku sekciju
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:35, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:50, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[ŽNK Zagreb 041]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = ŽNK Zagreb 041
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije. Nikada nije imao seniorsku sekciju.
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:38, 5. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} Ne mogu svi biti FC Barcelone.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:00, 13. srpnja 2026. (CEST)
:{{Komentar}} seniorska sekcija uvjet je za ispunjene kriterije. Već i ovako su nam kriteriji za sport minimalni, nema razloga da čuvamo članke o dječjim klubovima bez pokrivenosti u sekundarnim izvorima. Podatke se može premjestiti u članke za &quot;glavni&quot; (muški) klub, koji ima seniore. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:51, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongourski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongourski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 16:56, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mongour jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mongour jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:01, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mogholi jezik]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = izbrisano
|ime_stranice = Mogholi jezik
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:06, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Altajski jezici]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Altajski jezici
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotreban predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 17:14, 10. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{zadržati}}: nije da ne bi služio svrsi kada bi ga se negdje umetnulo. Ima ga na 18 jezika. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:53, 14. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mato Moguš]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Mato Moguš
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = dorađen sadržaj, ali nije jasno po čemu je značajan osim po tome što je ubijen
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 11:59, 15. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Zadržati}} [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 21:24, 14. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|lovro.milas}} Wikipedija [[WP:NIJE]] demokracija, tojest: svaki &quot;glas&quot; treba obrazložiti na temelju smjernica kako bi vrijedio nešto u raspravi. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:06, 15. srpnja 2026. (CEST)
:{{s|Runolist}} Smatram da je dovoljno bitan da bude na hrvatskoj wiki [[Suradnik:lovro.milas|'''lovro.milas''']] [[Razgovor sa suradnikom:lovro.milas|(''Razgovor'')]] 23:34, 9. srpnja 2026. (CEST)

:{{obrisati}} – na temelju članka nejasno je po čemu zaslužuje enciklopedijski članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

{{Zadržati}} Budući da imamo članke o narodnim herojima, mnogih vrlo upitnih životopisa (s izvorima iz komunističkih hagiografija), ne vidim problem u člancima o žrtvama političkih progona. Svećenik je predstavnik kako opće, tako i mjesne Crkve, i time je njegovo ubojstvo i politički i diplomatski, a naravno i društveni i civilizacijski škandal. Imamo puno članaka o žrtvama totalitarnih režima (među njima i svećenika i redovnika), ne vidim po čemu ovo ne bi bilo značajno, uzevši u obzir da su takva smaknuća bila sustavna politika vlasti DFJ/SFRJ u poraću. Ako administratori uspješno argumentiraju da nema značajnost, mislim da „zaslužuje” biti na popisu žrtava i spomenuti se u povijesti mjesta gdje je ubijen i u člancima o [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|Crkvi u Hrvatskoj]], [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločinima komunističkih vlasti u poraću]] i inim tematski relevantnim člancima.—[[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:13, 24. srpnja 2026. (CEST)

:Na Wikipediji ne skupljamo popise žrtava bez obzira na politiku, osim ako su žrtve koje zaslužuju članak same po sebi. Ovdje pitanje nije kvalitete izvora ili kvalitete članka, već značajnosti osobe. Osobe koje su kandidati za svetce ili imaju neko drugo priznanje za svoju smrt, oni su značajni jer im je Crkva tim proglašenjima pridala veću važnost. Jednako je tako &quot;Narodnim herojima&quot; pridana važnost ordenom – osobe nagrađene ordenima bilo koje države u bilo koje doba smatramo značajnima (tako i suvremenim hrvatskim Redovima). U ovom slučaju nema ničeg od navedenog, a svećenici [[WP:KRTE#Vjerski vođe|ne ispunjuju kriterije za vjerske vođe]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:14, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mladen Simenic]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Mladen Simenic
|predložio = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjuje kriterije, vrlo vjerojatno samopromidžba
|osporava = {{Suradnikinfo|Neptune, the Mystic}}
|datum_i_vrijeme = 13:34, 16. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Zrinko Gregurek]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Zrinko Gregurek
|predložio = {{Suradnikinfo|Homo ergaster |patroler}}
|razlog_brisanja = unwikified, probably copy-paste
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – nesređeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Pregled umjetne inteligencije]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Pregled umjetne inteligencije
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nisam znao da postoji imenski prostor Pregled
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 11:28, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

Postoji [[Pregled:Umjetna inteligencija]] i normalno funkcionira, a Pregled umjetne inteligencije je nepotrebno. Pregled: je prijevod verzije s wikipedije na engleskom jeziku Outline:. Nije moja ideja, prihvatio sam to kao prijedlog i funkcionira. Smatram to jako potrebnim kao pregled, vrstu kazala. Imaju to i druge wikipedije. Ja sam da ostane [[Pregled:Umjetna inteligencija]], a da se obriše [[Pregled umjetne inteligencije]] jer nije potrebno.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:12, 24. srpnja 2026. (CEST)

@[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]], da, zato sam predložio za brisanje, prekasno sam shvatio da postoji. :) [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:15, 28. srpnja 2026. (CEST)

{{riješeno}}: obrisah preusmjeravanje. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:58, 29. srpnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Filip Čorak]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Filip Čorak
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = povijesni falsifikat (vandalizam)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:25, 24. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Citiraj web]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Predložak:Citiraj web
|predložio = {{Suradnikinfo|Quinlan83|patroler}}
|razlog_brisanja = Test page
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 23:12, 28. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Nikola Jerković]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Nikola Jerković
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne pronalazim nikakve kvalitetne izvore kojima je fokus na ovoj osobi
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 20:14, 30. srpnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} {{s|Runolist}}, jedna napomena kod brisanja ovakvih članaka trebalo bi i maknuti poveznice na članak o osobi. Vidim da se navodi u članku o Metkoviću tako da mislim da bi trebalo proći kroz te poznate osobe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:00, 31. srpnja 2026. (CEST)

Poštovani urednici, ja sam Nikola Jerković. S obzirom na to da sam tek nedavno saznao da postoji stranica s mojim imenom, htio bih reagirati na trenutačni status članka.

Sve navedeno u postojećem tekstu je točno, no svjestan sam toga da članak u trenutačnom obliku možda ne privlači veliku pozornost ili ne zadovoljava kriterije Wikipedije. Zbog toga sam na stranici, u razgovoru, osobno priložio nove, vjerodostojne izvore i nadopune koje detaljnije potkrepljuju moj rad. .Nemam ništa protiv trajnog brisanja stranice, ako se  tako procijeni.

Prepuštam vama, iskusnim urednicima, da na temelju tih novih izvora procijenite zadovoljava li članak kriterije značajnosti (notabiliteta) Wikipedije.

Unaprijed zahvaljujem,

Nikola [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 13:42, 31. srpnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>kj1wsi1y1ltyfckw7sqlaio0wrsolto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815280</id>
    <revision>
      <id>7567168</id>
      <parentid>7520744</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:36:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PonoRoboT</username>
        <id>259157</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[:en:WP:RICHMEDIA|RICHMEDIA]] [[:w:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]]</comment>
      <origin>7567168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3498" sha1="h10h9imnjy4hfuczo84zal50dsqlm4e" xml:space="preserve">'''Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute''' višestruko je nagrađivana predstava nastala prema istoimenoj drami [[Ivor Martinić|Ivora Martinića]] u režiji [[Aleksandar Švabić|Aleksandra Švabića]], a u produkciji [[ZKM|Zagrebačkog kazališta mladih]].

== Povijest ==

Praizvedba predstave održana je [[14. veljače]] [[2025.]] godine u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]]. Riječ je o trećoj drami [[Ivor Martinić|Ivora Martinića]] praizvedenoj u ZKM-u, nakon predstava ''[[Moj sin samo malo sporije hoda]]'' u režiji [[Janusz Kica|Janusza Kice]] i ''[[Dobro je dok umiremo po redu]]'' u režiji [[Aleksandar Švabić|Aleksandra Švabića]]. Novi tekst režirao je [[Aleksandar Švabić]], a dramaturg predstave bio je [[Marin Lisjak]].

Predstava ''Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute'' dobila je izuzetno pozitivne kritike. Kritičarka [[Petra Jelača]] tako piše: ''&quot;Ivor Martinić napisao je još jednu kvalitetnu dramu koja tematizira uvijek
istu, ali i uvijek drugačije postavljenu, uvijek novu i neiscrpnu temu obiteljskih odnosa, sa stilskim pomakom u prepoznatljivom autorovu dramskom rukopisu. Predstava Aleksandra Švabića jasno ih ocrtava, u okviru tipičnom za uskovitlanu i nesigurnu suvremenost, te čini da o odlično prikazanim i nadasve kompleksnim obiteljskim odnosima
razmišljamo još dugo nakon predstave.''&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Članak u časopisu Kazalište|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/495921/ |accessdate=12. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[11. rujna]] [[2026.]] godine svečano je održana jubilarna '''50.''' izvedba predstave.

== Autorski tim ==
Tekst: [[Ivor Martinić]]&lt;br&gt;
Režija: [[Aleksandar Švabić]]&lt;br&gt;
Dramaturg: [[Marin Lisjak]]&lt;br&gt;
Scenograf: [[Matija Blašković]]&lt;br&gt;
Kostimografija: [[Tea Bašić Erceg]]&lt;br&gt;
Suradnica za scenski pokret: [[Petra Hrašćanec]]&lt;br&gt;
Autor glazbe i glazbeni suradnik: [[Miodrag Gladović]]&lt;br&gt;
Oblikovatelj rasvjete: [[Anton Modrušan]]&lt;br&gt;
Inspicijentica: [[Dina Ekštajn]]&lt;br&gt;

Igraju:&lt;br&gt;
[[Doris Šarić-Kukuljica]] - Majka&lt;br&gt;
[[Sreten Mokrović]] - Otac&lt;br&gt;
[[Luka Knez]] - Sin&lt;br&gt;
[[Petra Svrtan]] - Kćer&lt;br&gt;

== Nagrade ==
'''33. [[Festival glumca]]''', [[Vukovar]]&lt;br&gt;
''- Nagrada &quot;Fabijan Šovagović&quot; za žensku ulogu: [[Doris Šarić-Kukuljica]]''&lt;br&gt;
'''36. [[Marulićevi dani]]''', [[Split]]&lt;br&gt;
''- Marul za najbolji dramski tekst: [[Ivor Martinić]]''&lt;br&gt;
''- Marul za najbolju ulogu: [[Doris Šarić-Kukuljica]]'' (također za ulogu u predstavi ''Matija''.) &lt;br&gt;
'''49. [[Dani satire Fadila Hadžića]]''', [[Zagreb]]&lt;br&gt;
''- Velika nagrada Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini''&lt;br&gt;
''- Nagrada mladog žirija za najbolju predstavu u cjelini''&lt;br&gt;
''- Nagrada Zlatni smijeh za najbolji tekst: [[Ivor Martinić]]''&lt;br&gt;
''- Glavna nagrada Zlatni smijeh za najbolju žensku ulogu: [[Doris Šarić-Kukuljica]]''&lt;br&gt;
''- Nagrada Sabrija Biser mladom glumcu (do 30 godina) : [[Luka Knez]]''&lt;br&gt;

== Festivali ==
*33. Festival glumca, Vukovar – 10.05.2026.
*36. Marulićevi dani, Split – 22.04.2026.
*Slovensko mladinsko gledališče, Ljubljana, Slovenija – 25.11.2025.
*Haeundae Cultural Center u sklopu Busan International Performing Arts Market 2025., Busan, Južna Koreja – 26. i 27.9.2025.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.zekaem.hr/predstave/sin-majka-i-otac-sjede-za-stolom-i-dugo-sute-2/ - prikaz predstave] 

[[Kategorija:Hrvatsko kazalište]]
[[Kategorija:Kazališne predstave]]</text>
      <sha1>h10h9imnjy4hfuczo84zal50dsqlm4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Direktor svemira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815684</id>
    <revision>
      <id>7567207</id>
      <parentid>7562681</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T22:32:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42654-08</username>
        <id>368323</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prva sezona (2021.) */ zatipak</comment>
      <origin>7567207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6773" sha1="rdt50gu938wuvgevlse9bqp5wgoqsv1" xml:space="preserve">{{Infookvir TV emisija
| bg_color                = 
| slika                   = 
| natpis_pod_slikom       = 
| format                  = 
| žanr                    = Game show
| smislio                 = 
| utemeljeno_na           = {{Z|UK}} ''Taskmaster''
| napisao                 = 
| scenarij                = 
| režiser                 = 
| voditelj                = Ivan Šarić&lt;br&gt;Luka Petrušić
| uloge                   = 
| žiri                    = 
| država                  = {{Z+X|HRV}}
| jezik                   = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| sezone                  = 2
| emisije                 = 12
| popis_epizoda           = 
| izvršni_producent       = 
| producent               = 
| trajanje_emisije        = 
| tv_kuća                 = [[RTL (Hrvatska)|RTL]]
| prva_emisija            = {{Premijera|24|11|2021}}
| posljednja_emisija      = 
| povezano                = 
| web_stranica            = 
| imdb_id                 = 
}}'''''Direktor svemira''''' je hrvatski televizijski game show temeljen na [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoj]] emisiji ''Taskmaster''. U emisiji se poznate osobe kroz razne neobične i komične izazove natječu za titulu pobjednika. Voditelji emisije su 	Ivan Šarić i Luka Petrušić.

Prva sezona, u kojoj je pobijedila [[Ana Begić Tahiri]], prikazivala se od 24. studenoga 2021. na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-u.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/zadar-plus/uskoro-s-prikazivanjem-krece-novi-reality-show-direktor-svemira-jedan-od-sudionika-je-i-enio-mestrovic-1144493|title=Uskoro s prikazivanjem kreće novi reality show &quot;Direktor svemira&quot;. Jedan od sudionika je i Enio Meštrović!|date=20. studenoga 2021.|language=hr|website=zadarski.hr|access-date=4. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211202195052/https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/zadar-plus/uskoro-s-prikazivanjem-krece-novi-reality-show-direktor-svemira-jedan-od-sudionika-je-i-enio-mestrovic-1144493|archive-date=2. prosinca 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/ana-begic-tahiri-pobjednica-je-prve-sezone-direktora-svemira-803797|title=Ana Begić Tahiri pobjednica je prve sezone 'Direktora Svemira'|date=16. prosinca 2021.|language=hr|first=Ivan|last=Štengl|archive-url=https://web.archive.org/web/20230202122845/https://www.24sata.hr/show/ana-begic-tahiri-pobjednica-je-prve-sezone-direktora-svemira-803797|archive-date=2. veljače 2023.}}&lt;/ref&gt; Druga je sezona bila najavljena u listopadu 2022. godine,&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://avalonuk.com/2022/10/06/taskmaster-travels-down-under/|title=Taskmaster travels Down Under|website=avalonuk.com|access-date=4 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20241114071254/https://avalonuk.com/2022/10/06/taskmaster-travels-down-under/|archive-date=14 November 2024|language=en}}&lt;/ref&gt; no RTL ju tada iz nepoznatih razloga nije emitirao. Druga je sezone premijereno prikazana 22. srpnja 2026.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rtl.hr/novosti/bizarni-zadaci-poznati-gosti-i-puno-smijeha-nova-sezona-showa-direktor-svemira-od-srijede-na-rtl-u.html|title=Bizarni zadaci, poznati gosti i puno smijeha! Nova sezona showa 'Direktor svemira' od srijede na RTL-u!|date=16 July 2026|language=hr|website=rtl.hr|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}&lt;/ref&gt;

==Pregled emisije==
{{Pregled serije
|boja1         = 
|poveznica1    = 
|epizode1      = 10
|premijera1    = {{premijera|24|11|2021}}
|finale1       = {{finale|16|12|2021}}

|boja2         = 
|poveznica2    = 
|epizode2      = 
|premijera2    = {{premijera|22|7|2026}}
|finale2       = {{finale|||2026}}
}}

===Prva sezona (2021.)===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Natejcatelji prve sezone
|-
! scope=&quot;col&quot; | Natejcatelj
! scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; | Zanimanje
! scope=&quot;col&quot; | Rezultat
! scope=&quot;col&quot; | {{Abbr|Izv.|Izvori}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Ana Begić Tahiri]]
| Glumica
| bgcolor=&quot;gold&quot; | '''Pobjednica''' &lt;br&gt; &lt;small&gt;179 bodova&lt;/small&gt;
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rtl.hr/show/direktor-svemira/kandidati/kandidati-direktora-svemira-ana-begic-tahiri-faf99632-b9f4-11ec-97a8-0242ac120030|title=Kandidati 'Direktora svemira': Ana Begić Tahiri|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|date=22 November 2021|language=hr|access-date=4 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518101015/https://www.rtl.hr/show/direktor-svemira/kandidati/kandidati-direktora-svemira-ana-begic-tahiri-faf99632-b9f4-11ec-97a8-0242ac120030|archive-date=18 May 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | Igor Drljo
| Stand-up komičar
| &lt;small&gt;175 bodova&lt;/small&gt;
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rtl.hr/show/direktor-svemira/kandidati/kandidati-direktora-svemira-igor-drljo-ff8204aa-b9f4-11ec-97da-0242ac120047|title=Kandidati 'Direktora svemira': Igor Drljo|date=22 November 2021|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|language=hr|access-date=4 April 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Lidija Bačić]]
| Pjevačica
| &lt;small&gt;165 bodova&lt;/small&gt;
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rtl.hr/show/direktor-svemira/kandidati/kandidati-direktora-svemira-lidija-bacic-fe3f34c8-b9f4-11ec-88ee-0242ac12005d|title=Kandidati 'Direktora svemira': Lidija Bačić|date=22 November 2021|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|language=hr|access-date=4 April 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | Enio Meštrović Ričard
| Politički aktivist
| &lt;small&gt;161 bod&lt;/small&gt;
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rtl.hr/show/direktor-svemira/kandidati/kandidati-direktora-svemira-enio-mestrovic-ricard-d7558860-b9f6-11ec-b64a-0242ac120041|title=Kandidati 'Direktora svemira': Enio Meštrović Ričard|date=22 November 2021|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|language=hr|access-date=4 April 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | Ante Travizi
| Stand-up komičar
| &lt;small&gt;160 bodova&lt;/small&gt;
| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rtl.hr/show/direktor-svemira/kandidati/kandidati-direktora-svemira-ante-travizi-00c91a42-b9f5-11ec-94b1-0242ac120039|title=Kandidati 'Direktora svemira': Ante Travizi|date=22 November 2021|publisher=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|language=hr|access-date=4 April 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

===Druga sezona (2026.)===
U drugoj se sezoni natječu Borna Kotromanić, Vlatka Mifka, [[Borko Perić]], Joža Vrban i Srđan Olman.&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/direktor-svemira-se-vraca-na-male-ekrane-pogledajte-tko-se-sve-natjece-u-drugoj-sezoni-1141683|title='Direktor svemira' se vraća na male ekrane! Pogledajte tko se sve natječe u drugoj sezoni...|access-date=20. srpnja 2026.|date=16. srpnja 2026.|website=24sata.hr}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{reflist}}

==Vanjske poveznice==
*{{službena|https://www.rtl.hr/emisije/direktor-svemira}}
*{{imdb|tt18397116}}

{{Televizijski program na RTL-u}}
[[Kategorija:Televizijske igre]]
[[Kategorija:Televizijske emisije na RTL-u]]</text>
      <sha1>rdt50gu938wuvgevlse9bqp5wgoqsv1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina B 1970.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>815978</id>
    <revision>
      <id>7567188</id>
      <parentid>7564947</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:20:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Ljestvica i konačni plasman</comment>
      <origin>7567188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5193" sha1="hbjhaw88ccgv609d5pbsm5iwtqvavt3" xml:space="preserve">{{radovi}}

'''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Skupine B''''' za 1970. godinu. &lt;br&gt; 
Održano je u veljači i ožujku 1970. godine u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], u [[Bukurešt]]u . 
Predstavljalo je drugi stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. &lt;br&gt; 
Sudjelovalo je osam reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 7. do 14. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 1970. godinu. &lt;br&gt;
Prvenstvo je osvojila reprezentacija [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|Sjedinjenih Američkih Država (SAD)]].  

== Mjesto odigravanja ==  
* ''Patinoarul Mihai Flamaropol'', [[Bukurešt]], {{Z|RUM|1966}} [[Rumunjska]] 

== Sustav natjecanja == 
Osam momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. 

== Sudionici ==
* {{Z|BUG|1968}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] 
* {{Z|JAP}} Japan 
* {{Z|SFRJ}} Jugoslavija 
* {{Z|NOR}} Norveška 
* {{Z|RUM|1966}} Rumunjska 
* {{Z|SAD}} [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|SAD]] 
* {{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] 
* {{Z|SRNJ}} [[Reprezentacija SR Njemačke u hokeju na ledu|Zapadna Njemačka]] 

== Rezultati ==

== Ljestvica i konačni plasman == 
{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align: center&quot; 
!SP &lt;br&gt; ukupno !!{{abbr|Skupina B|poredak u Skupini B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede}} !!{{abbr|T|neodlučeno}} !!{{abbr|L|porazi}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 1971. 
|- bgcolor=&quot;palegreen&quot; 
|7. ||'''1. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|SAD}} [[Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu|SAD]] ||7 ||7 ||0 ||0 ||70 ||11 || +59 ||14 || Skupina A 
|- bgcolor=&quot;springgreen&quot; 
|8. ||'''2. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|SRNJ}} [[Reprezentacija SR Njemačke u hokeju na ledu|Zapadna Njemačka]] ||7 ||6 ||0 ||1 ||34 ||13 || +21 ||12 || kvalifikacije za Skupinu A 
|-
|9. ||'''3. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|NOR}} Norveška ||7 ||3 ||2 ||2 ||26 ||28 || -2 ||8 ||rowspan=&quot;4&quot;| Skupina B 
|-
|10. ||'''4. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|SFRJ}} Jugoslavija ||7 ||3 ||1 ||3 ||30 ||23 || +7 ||7 
|-
|11. ||'''5. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|JAP}} Japan ||7 ||3 ||1 ||3 ||31 ||34 || -3 ||7 
|-
|12. ||'''6. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|ŠVI}} [[Švicarska reprezentacija u hokeju na ledu|Švicarska]] ||7 ||2 ||0 ||5 ||22 ||31 || -9 ||4 
|- bgcolor=&quot;salmon&quot; 
|13. ||'''7. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|RUM|1966}} Rumunjska ||7 ||2 ||0 ||5 ||21 ||38 || -17 ||4 ||rowspan=&quot;2&quot;| Skupina C 
|- bgcolor=&quot;salmon&quot; 
|14. ||'''8. ||align=&quot;left&quot;|{{Z|BUG|1968}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] ||7 ||0 ||0 ||7 ||11 ||67 || -56 ||0 
|-
|} 
== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] 
* {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] 
* {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] 
* {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva 
* {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] 
* {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com]  
* {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/886-world-championship-b.html eurohockey.com, ''World Championship B''] 
* {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] 
* {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b eliteprospects.com, ''WC B''] 
* {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_1970 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft 1970''] 
* {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/1970_Ice_Hockey_World_Championships en.wikipedia.org, ''1970 Ice Hockey World Championships''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial1970.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 1970''], pristupljeno 27. srpnja 2026. 
* {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1970.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], pristupljeno 27. srpnja 2026. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20190816141338/https://hokej.sfrp.cz/ms/ms1970.html hokej.sfrp.cz, ''1970 / World Championships''], wayback arhiva (1970.) 
* {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20210513034937/http://avlh.sweb.cz/MS-1970.pdf avlh.sweb.cz, ''1970 / Miistrovství světa''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-b/standings/1969-1970 eliteprospects.com, ''WC B / Standings 1969-70''], pristupljeno 27. srpnja 2026. 
* {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_1970.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 1970 Level II Bucuresti (ROU) 24.02-05.03 Winner United States''], pristupljeno 27. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} 

[[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|1970 B]]
[[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Rumunjskoj]]
[[Kategorija:Hokej na ledu u Rumunjskoj]]
[[Kategorija:Šport u Bukureštu]]</text>
      <sha1>hbjhaw88ccgv609d5pbsm5iwtqvavt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivana II., burgundska grofica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816061</id>
    <revision>
      <id>7567091</id>
      <parentid>7565669</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:43:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Djeca kraljice Ivane */</comment>
      <origin>7567091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3188" sha1="tngunrcdv8q9bxr7xo790rtko04rko1" xml:space="preserve">'''Ivana Burgundska''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Jeanne de Bourgogne''; ? – 21. I. 1330.) bila je [[Burgundija-Franche-Comté|burgundska grofica]] (''suo jure'') i francuska kraljica supruga.&lt;ref&gt;Gaude-Ferragu, Murielle (2016). ''Queenship in Medieval France, 1300-1500''.&lt;/ref&gt; Nepoznato je kada je rođena (1287. ili 1294.). Ivana je postala poznata kao jedna od grofica vladarica; zavladala je 1303. god. kao kći grofa Otona IV.

== Obitelj i sažetak biografije ==
Ivana je rođena oko 1288. godine te je bila kći Otona, grofa „Slobodne [[Grofovija|Grofovije]] Burgundije“. Oton je vladao od 1279. do 1303. Ivanina majka bila je grofica Matilda (''Mahaut''),&lt;ref&gt;{{cite book |chapter=Blanche of Artois and Burgundy, Chateau-Gaillard, and the Baron de Joursanvault |first=Elizabeth A.R. |last=Brown |title=Negotiating community and difference in medieval Europe: gender, power, patronage, and the authority of religion in Latin Christendom |editor-first1=Katherine Allen |editor-last1=Smith |editor-first2=Scott |editor-last2=Wells |publisher=BRILL |year=2009 }}&lt;/ref&gt; vladarica Artoisa te kći [[Robert II. od Artoisa|Roberta II. od Artoisa]]. Dana 21. siječnja 1307., Ivana se udala za Filipa Visokog, sina [[Filip IV., kralj Francuske|francuskoga kralja Filipa IV. Lijepoga]]. Godine 1314., Ivanina sestra [[Blanka Burgundska]] i jetrva [[Margareta Burgundska, francuska kraljica|Margareta Burgundska]] osuđene su – bile su optužene za [[preljub]]. Navodno je Ivana znala za „aferu“, pa je kažnjena&lt;ref&gt;Warner, Kathryn (2017). ''Isabella of France: The Rebel Queen''.&lt;/ref&gt; kao i Blanka, ali je oslobođena poslije smrti kralja Filipa IV.
== Kraljica Francuske te grofica vladarica==
Filip – Ivanin muž — postao je kraljem Francuske nakon smrti svoga sinovca Ivana te je vladao do svoje smrti, 1322. godine, kao kralj [[Filip V., kralj Francuske|Filip V.]] „Visoki“.

Naslijedivši roditelje, Ivana je bila groficom Burgundije i Artoisa; majku je naslijedila 1329.

==Djeca kraljice Ivane ==
[[Datoteka:Filipus5.jpg|190px|mini|Ivanino obiteljsko stablo]]
Djeca koju je Ivana imala s Filipom V.:
*[[Ivana III., burgundska grofica|Ivana III. Burgundska]]&lt;ref&gt;{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}}&lt;/ref&gt; – majčina nasljednica i žena vojvode [[Odo IV., burgundski vojvoda|Oda IV. od Burgundije]] 
*[[Margareta I. Burgundska]]
*[[Izabela Francuska, delfina Viennoisa]] 
*[[Blanka Francuska (redovnica)]]&lt;ref&gt;{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Press}} str. 75&lt;/ref&gt;
*Luj&lt;ref&gt;Warner, Kathryn. ''Isabella of France: The Rebel Queen''. Amberley Press. Str. 102&lt;/ref&gt; (umro 1317.)

==Popularna kultura==
[[Francuska]] glumica [[Julie Depardieu]] tumačila je lik Ivane u miniseriji 2005. godine.
== Pogledajte također ==
*[[Ivana Burgundska]]

==Izvori==
{{Izvori}}
*{{cite book |title=Isabella of France: The Rebel Queen |first=Kathryn |last=Warner |publisher=Amberley Publishing |year=2016 }}
[[Kategorija:Francuske kraljice supruge]]
[[Kategorija:Navarske kraljice supruge]]
[[Kategorija:Burgundski grofovi]]</text>
      <sha1>tngunrcdv8q9bxr7xo790rtko04rko1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Josip Škorpik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816082</id>
    <revision>
      <id>7567079</id>
      <parentid>7567025</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:26:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dudeidassa</username>
        <id>279613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Izvori dodani</comment>
      <origin>7567079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7393" sha1="7yo1386q4f7k7d557nb17b125r7ngnl" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna osoba|ime=Josip Škorpik|slika=|opis=|veličina=|datum rođenja=[[26. travnja]] [[1892.]]|mjesto rođenja=[[Moravska]], [[Austro-Ugarska]]|datum smrti=[[31. svibnja]] [[1973.]]|mjesto smrti=[[Split]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]|nacionalnost=[[Hrvat]] ([[Čeh]])|puno ime=|nadimak=|supruga=|suprug=|titule=|knjige=|služba=|čin=[[Datoteka:K.k. OF2 Hauptmann 1918.png|23px]] [[Satnik]] (k.k. domobranstvo)&lt;br&gt;[[Datoteka:KoY-Army-Infantry-Colonel.svg|15px]] [[Pukovnik]] (JV)&lt;br&gt;
[[Datoteka:Pukovnik.gif|23px]] [[Pukovnik]] (NDH domobranstvo)&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-6 (1943–1946).svg|15px]] [[General major]] (NOVJ)&lt;br&gt;[[Datoteka:Yugoslavia-Army-OF-7 (1951–2006).svg|15px]] [[General-potpukovnik]] (JNA)&lt;br&gt;|ratovi=[[Prvi svjetski rat]]
*[[Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)|Balkansko bojište]]&lt;br&gt;
*[[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|Talijansko bojište]]
[[Drugi svjetski rat]]
*[[Travanjski rat]]&lt;br&gt;
*[[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslavensko bojište]]|bitke=|vojska=[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|23px]] [[Carsko i kraljevsko domobranstvo|Austrijsko domobranstvo]] (1913–1918)&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|23px]] [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenska vojska]] (1919–1941)&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|23px]] [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]] (1941–1942)&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|23px]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] (1942–1946)&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg|23px]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] (1946–1955)|rod=|jedinice=[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|23px]] [[23. domobranska pješačka pukovnija Zadar]]|zapovijedao=[[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinska divizija]]|odlikovanja=|obitelj=[[Velimir Škorpik]] (sin)}}'''Josip Škorpik'''{{Efn|U starijim izvorima pronalazi se i oblik '''Josef Škorpik'''.}} ([[Trešt]], [[Moravska]], 26. travnja 1892. – [[Split]], 31. svibnja 1973.) bio je hrvatski vojnik, [[general-potpukovnik]] [[JNA]]. Nakon završene pješačke kadetske škole, 1913. godine dolazi u Zadar kao poručnik 23. domobranske pješačke pukovnije. Izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], sudjeluje u invaziji na Srbiju i kasnije na Taljinaskom bojištu.{{Sfn|Gažević|1975.}}

Završetkom rata vraća se u Zadar. Nakon raspada Monarhije i talijanske okupacije Dalmacije, s obitelji odlazi u Split, gdje pristupa [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojsci SHS]].{{Sfn|Gažević|1975.}} Početak travanjskoga rata dočekuje u činu pukovnika Kraljevske jugoslavenske vojske.{{Nedostaje izvor}}

Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske mobiliziran je u [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i zadržava čin pukovnika, te je imenovan je zapovjednikom 13. pješačke pukovnije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2015-11-17|title=Projekt: Vrh JNA bez Hrvata. Od 1987. do 1991. godine u čin generala i admirala promaknuto je ukupno 168 oficira JNA. Šesnaest Hrvata i 99 Srba. Proces pretvaranja JNA u srpsku vojsku bio je pri kraju|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/projekt-vrh-jna-bez-hrvata-od-1987-do-1991-godine-u-cin-generala-i-admirala-promaknuto-je-ukupno-168-oficira-jna-sesnaest-hrvata-i-99-srba-proces-pretvaranja-jna-u-srpsku-vojsku-bio-je-pri-kraju-189124|url-status=live|access-date=2026-07-29|website=Jutarnji list|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt; 

[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]] pridružio se u prosincu 1942. godine, zajedno sa sinom Velimirom, tada mornaričkim časnikom [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarice NDH]] i većim brojem mornara iz Makarske. Gotovo odmah po dolasku u partizane postaje načelnik Četvrte operativne zone Hrvatske, koji kasnije postaje štab [[Deveta dalmatinska divizija NOVJ-a|Devete (dalmatinske) divizije NOVJ-a]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-07-31|website=znaci.org}}&lt;/ref&gt; Ovaj štab kasnije je obnovljen kao Operativni štab za [[Dalmacija|Dalmaciju]] (Dalmacija do Neretve i [[Livno]]),&lt;ref name=&quot;Perić&quot; /&gt; a potom kao Štab Četvrte operativne zone sve dok nije definitivno prestao postojati [[5. listopada]] 1943. godine, kada je sve njegove funkcije preuzeo Osmi korpus NOVJ-a. Nakon osnivanja 8. korpusa postaje načelnik njegova štaba.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Predviđajući skoro kapitulaciju Italije, Vrhovni komandant NOV-a Tito, u Dalmaciju upućuje 1. dalmatinsku brigadu a s njom su došli članovi bivšeg štaba 4. operativne zone, odnosno štaba rasformirane 9. divizije - Vicko Krstulović, Ivica Kukoč i Josip Skorpik. Njihov povratak dao je novog poticaja oružanoj borbi.'' &lt;/ref&gt; 

Prvi je Hrvat koji je dobio generalski čin, čin general-majora, 1. svibnja 1943. godine.{{Sfn|Gažević|1975.}}

Nakon rata obnašao je različite dužnosti u Generalštabu JNA i Vojnopomorskoj oblasti Split. Bio je zadužen za izračun ukupnih gubitaka NOVJ/JA tijekom rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Lajbenšperger|first=Nenad|last2=Institute for the Protection of Cultural Monuments of Serbia|first2=Belgrade|date=2017|title=Presenting and Establishing the Number of Yugoslav Casualties of World War II from Liberation until 1951|url=https://www.academia.edu/36348652/Presenting_and_Establishing_the_Number_of_Yugoslav_Casualties_of_World_War_II_from_Liberation_until_1951_%D0%A2%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B5_3_2017_143_166|journal=Tokovi istorije|volume=25|issue=3/2017|pages=143|doi=10.31212/TOKOVI.2017.3.LAJ.143-166|issn=0354-6497}}&lt;/ref&gt;

Umirovljen je 1955. godine u činu general-potpukovnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Spisak generala i admirala JNA: Š|url=https://www.wikiwand.com/bs/Spisak_generala_i_admirala_JNA:_%C5%A0|access-date=2026-07-31|website=Wikiwand|language=bs}}&lt;/ref&gt;

Odlikovan je [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] sa zlatnom zvijezdom, [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]] sa zlatnim vijencem te drugim odlikovanjima.{{Sfn|Gažević|1975.}}

Prema izvještaju CIA-e o jugoslavenskim generalima, okarakteriziran je kao školovan, iskusan i nemilosrdan.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Client Challenge|url=https://www.scribd.com/doc/159603451/YPA-Generals|access-date=2026-07-29|website=www.scribd.com}}&lt;/ref&gt;

== Obitelj ==
Kao domobranski časnik u Zadru se oženio Ivanom Meladom, s kojom je dobio sina Velimira, prvog zapovjednika Mornarice NOVJ-a i narodnog heroja Jugoslavije.

== Bilješke ==
{{Bilješke}}

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

=== Literatura ===
* {{Citiranje knjige|title=Vojna enciklopedija (sv. 9., Sparta – Tirana)|publisher=Redakcija vojne enciklopedije|year=1975.|editor-last=Gažević|editor-first=Nikola|volume=|location=Beograd}}
{{Mrva-biog-hrvatska}}{{GLAVNIRASPORED:Škorpik, Josip}}
[[Kategorija:Životopisi, Češka]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Sudionici NOB-a]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u JNA]]</text>
      <sha1>7yo1386q4f7k7d557nb17b125r7ngnl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geijera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816095</id>
    <revision>
      <id>7567319</id>
      <parentid>7566319</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:39:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7567319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3355" sha1="m40jrmeee58xqly99gqb6zqrwyr4n4f" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Geijera''
| slika        = Bell Memorial Public Hall Tree A.JPG
| slika_opis   = ''G. parviflora''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Lunasiinae]] 
| genus        = '''''Geijera'''''
| genus_autorstvo = Schott
}}
'''''Geijera'''''je maleni biljni rod drveća iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribuis ''[[Lunasiinae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Nova Gvineja]], [[Australija]] i [[Nova Kaledonija]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35743-1 Plants of the World online], pristupljeno 28. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
''Geijera'' je rod [[grm]]ova te malih do velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez trnova i obrasle jednostavnim dlakama.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni, cijela ruba.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su metlice smještene na vrhovima [[grana]] ili istodobno vršno i u gornjim pazušcima [[list]]ova. [[Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli, katkad do približno trećine svoje duljine. [[Latica|Latice]] su slobodne i valvatne te ne ostaju na plodu.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Prašnika je najčešće pet, rjeđe četiri; slobodni su, međusobno razmaknuti i smješteni nasuprot lapovima. Plodnica je četvero- ili peteropretinasta i jednako toliko režnjevita. Karpeli nemaju sterilne vršne nastavke. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju s vrhova karpela, a njuška je glavasta i režnjevita. Svaki pretinac sadrži po dva sjemena zametka.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do pet plodića, koji nisu poprečno izbrazdani i imaju zaobljen vrh. Pri otvaranju sjemenke ostaju pričvršćene za plodić trajnom sjemenom vrpcom. Vrlo su sjajne i plavocrne.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Rod obuhvaća oko deset vrsta, rasprostranjenih u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]], [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]] i na Otočju [[Loyauté]]. U Australiji rastu tri vrste, od kojih su dvije endemične: ''Geijera parviflora'', ''G. paniculata'' i ''G. salicifolia''. &lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&amp;lvl=gn&amp;name=Geijera PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Geijera balansae]]'' &lt;small&gt;(Baill.) Schinz &amp; Guillaumin&lt;/small&gt;
# ''[[Geijera cauliflora]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
# ''[[Geijera helmsiae]]'' &lt;small&gt;F.M.Bailey&lt;/small&gt;
# ''[[Geijera linearifolia]]'' &lt;small&gt;(DC.) J.M.Black&lt;/small&gt;
# ''[[Geijera paniculata]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Druce&lt;/small&gt;
# ''[[Geijera parviflora]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt;
# ''[[Geijera salicifolia]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt;
# ''[[Geijera tartarea]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley ex Munzinger &amp; Bruy&lt;/small&gt;

== Sinonimi ==
Heterotipski:
* ''Coatesia'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 3: 26 (1862)
* ''Dendrosma'' &lt;small&gt;Pancher &amp; Sebert&lt;/small&gt; in Rev. Marit. Colon. 41: 220 (1874)

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Lunasiinae]]
[[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]]</text>
      <sha1>m40jrmeee58xqly99gqb6zqrwyr4n4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UEFA Konferencijska liga 2026./27.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816100</id>
    <revision>
      <id>7567055</id>
      <parentid>7566208</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:32:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7567055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14936" sha1="3neodrnlvcq6wwcyr55gj4l6y5ykdy1" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = UEFA Konferencijska liga 2026./27.
| izvorni_naziv  = 
| slika          = [[Datoteka:Vodafone Park.jpg|275px]]
| opis           = [[Beşiktaş Stadion]] u [[Istanbul]]u gdje će se igrati finale
| domaćin        = 
| datum          = {{nowrap|''Kvalifikacije:''&lt;br /&gt;7. srpnja – 27. kolovoza 2026.&lt;br /&gt;''Odgovarajuće natjecanje:''&lt;br /&gt;15. listopada 2026. – 2. lipnja 2027.}}
| br_momčadi     = ''Odgovarajuće natjecanje:'' 24''+12''&lt;br /&gt;''Kvalifikacije:'' 111''+54''
| konfederacije  = 
| stadioni       = 
| gradovi        = 
| prvaci         = 
| broj           = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 
| golovi         = 
| gledanost      = 
| naj_strijelac  = 
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[UEFA Konferencijska liga 2025./26.|2025./26.]]
| sljedeće       = ''[[UEFA Konferencijska liga 2027./28.|2027./28.]]''
}}

'''UEFA Konferencijska liga 2026./27.''' šesta je sezona [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]], trećeg europskog klupskog [[nogomet]]nog natjecanja koje organizira [[UEFA]].

Pobjednici natjecanja automatski se kvalificiraju za ligašku fazu [[UEFA Europska liga 2027./28.|UEFA Europske lige 2027./28.]], osim ako se ne kvalificiraju za [[UEFA Liga prvaka 2027./28.|UEFA Ligu prvaka 2027./28.]] ili Europsku ligu kroz ligaški nastup.

==Kalendar natjecanja==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Raspored za UEFA Konferencijsku ligu 2026./27.
|-
!Razina
!Kolo
!Ždrijeb
!Prva utakmica
!Druga utakmica
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Kvalifikacije
|Prvo kvalifikacijsko kolo
|16. lipnja 2026.
|9. srpnja 2026.
|16. srpnja 2026.
|-
|Drugo kvalifikacijsko kolo
|17. lipnja 2026.
|23. srpnja 2026.
|30. srpnja 2026.
|-
|Treće kvalifikacijsko kolo
|20. srpnja 2026.
|6. kolovoza 2026.
|13. kolovoza 2026.
|-
|Doigravanje
|Kolo doigravanja
|3. kolovoza 2026.
|20. kolovoza 2026.
|27. kolovoza 2026.
|-
|rowspan=&quot;6&quot;|Ligaška faza
|Prvo kolo
|rowspan=&quot;6&quot;|28. kolovoza 2026.
|colspan=&quot;2&quot;|15. listopada 2026.
|-
|Drugo kolo
|colspan=&quot;2&quot;|22. listopada 2026.
|-
|Treće kolo
|colspan=&quot;2&quot;|5. studenog 2026.
|-
|Četvrto kolo
|colspan=&quot;2&quot;|26. studenog 2026.
|-
|Peto kolo
|colspan=&quot;2&quot;|10. prosinca 2026.
|-
|Šesto kolo
|colspan=&quot;2&quot;|17. prosinca 2026.
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|Završni dio
|Doigravanje za završni dio
|15. siječnja 2027.
|18. veljače 2027.
|25. veljače 2027.
|-
|Osmina finala
|26. veljače 2027.
|11. ožujka 2027.
|18. ožujka 2027.
|-
|Četvrtfinale
|rowspan=&quot;3&quot; {{N/a}}
|8. travnja 2027.
|15. travnja 2027.
|-
|Polufinale
|29. travnja 2027.
|6. svibnja 2027.
|-
|Finale
|colspan=&quot;2&quot;|2. lipnja 2027.
|}

==Kvalifikacije==
===Prvo kvalifikacijsko kolo===

Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 16. lipnja 2026.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a6-20df98709704-bdef1bc28610-1000--uefa-conference-league-first-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League first qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=[[UEFA]] |date=16 June 2026 |access-date=17 June 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice igrane su 7., 8. i 9. srpnja, a druge 14., 15. i 16. srpnja 2026.

{{TwoLeg start}}
{{TwoLegResult| '''[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]''' | {{Z|BIH}} | 2:1 | [[FC Milsami Orhei|Milsami Orhei]] | {{Z|MDA}} | 1:1 | 1:0}} 
{{TwoLegResult| '''[[Bohemian F.C.|Bohemian]]''' | {{Z|IRL}} | 2:0 | [[St Joseph's F.C.|St Joseph's]] | {{Z|GIB}} | 2:0 | 0:0 }}  
{{TwoLegResult| '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 4:2 | [[FK Astana|Astana]] | {{Z|KAZ}} | 0:1 | 4:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} 
{{TwoLegResult| [[Connah's Quay Nomads F.C.|Connah's Quay Nomads]] | {{Z|WAL}} | 2:3 | '''[[FC Ballkani|Ballkani]]''' | {{Z|KOSV}} | 0:0 | 2:3 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Zira FK|Zira]]''' | {{Z|AZE}} | 6:0 | [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] | {{Z|GEO}} | 3:0 | 3:0 }}  
{{TwoLegResult| [[FC Differdange 03|Differdange 03]] | {{Z|LUX}} | 1:3 | '''[[Ilves (nogomet)|Ilves]]''' | {{Z|FIN}} | 0:0 | 1:3 }}  
{{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BLR}} | 1:1 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]])| [[FK Sileks Kratovo|Sileks]] | {{Z|MKD}} | 0:1 | 1:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| '''[[FK Liepāja|Liepāja]]''' | {{Z|LVA}} | 3:1 | [[FK Dečić Tuzi|Dečić]] | {{Z|MNE}} | 1:0 | 2:1 }}  
{{TwoLegResult| [[AF Elbasani|Elbasani]] | {{Z|ALB}} | 1:1 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FK BATE Borisov|BATE Borisov]]''' | {{Z|BLR}} | 1:1 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| [[Glentoran F.C.|Glentoran]] | {{Z|NIR}} | 1:4 | '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LVA}} | 1:2 | 0:2 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Atlètic Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | 4:2 | [[FK Mornar Bar|Mornar]] | {{Z|MNE}} | 2:1 | 2:1 }}  
{{TwoLegResult| [[US Mondorf-les-Bains|Mondorf-les-Bains]] | {{Z|LUX}} | 2:3 | '''[[FK Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]]''' | {{Z|GEO}} | 1:2 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| [[OFK Petrovac|Petrovac]] | {{Z|MNE}} | 2:5 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LTU}} | 1:3 | 1:2 }}  
{{TwoLegResult| [[Caernarfon Town F.C.|Caernarfon Town]] | {{Z|WAL}} | 0:10 | '''[[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]]''' | {{Z|EST}} | 0:5 | 0:5 }}  
{{TwoLegResult| [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] | {{Z|MLT}} | 0:4 | '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{Z|ARM}} | 0:3 | 0:1 }}  
{{TwoLegResult| [[FC Hegelmann|Hegelmann]] | {{Z|LTU}} | 1:4 | '''[[Paide Linnameeskond]]''' | {{Z|EST}} | 1:1 | 0:3 }}  
{{TwoLegResult| '''[[NK Alaškert|Alaškert]]''' | {{Z|ARM}} | 3:3 (6:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Yelimay|Yelimay]] | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 2:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| '''[[Stjarnan (muški nogomet)|Stjarnan]]''' | {{Z|ISL}} | 5:3 | [[Víkingur Gøta|Víkingur]] | {{Z|FRO}} | 3:1 | 2:2 }}  
{{TwoLegResult| '''[[FC Dila Gori|Dila Gori]]''' | {{Z|GEO}} | 3:2 | [[AC Virtus|Virtus]] | {{Z|SMR}} | 3:1 | 0:1 }}  
{{TwoLegResult| [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | {{Z|BIH}} | 2:3 | '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 1:1 | 1:2 }}  
{{TwoLegResult| [[Europa F.C.|Europa]] | {{Z|GIB}} | 0:6 | '''[[KF Shkëndija|Shkëndija]]''' | {{Z|MKD}} | 0:5 | 0:1 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]]''' | {{Z|EST}} | 3:2 | [[Linfield Belfast|Linfield]] | {{Z|NIR}} | 1:0 | 2:2 }}
{{TwoLegResult| [[Penybont F.C.|Penybont]] | {{Z|WAL}} | 0:4 | '''[[FC Santa Coloma|Santa Coloma]]''' | {{Z|AND}} | 0:1 | 0:3 }} 
{{TwoLegResult| '''[[NSÍ Runavík|NSÍ]]''' | {{Z|FRO}} | 3:2 | [[Hamrun Spartans F.C.|Hamrun Spartans]] | {{Z|MLT}} | 1:1 | 2:1 }} 
{{TwoLegResult| '''[[FC UNA Strassen|UNA Strassen]]''' | {{Z|LUX}} | 3:0 | [[SP La Fiorita|La Fiorita]] | {{Z|SMR}} | 1:0 | 2:0 }} 
{{TwoLegResult| [[KF Vllaznia Skadar|Vllaznia]] | {{Z|ALB}} | 2:6 | '''[[KF Malisheva|Malisheva]] | {{Z|KOSV}} | 2:1 | 0:5 }}   
|}

===Drugo kvalifikacijsko kolo===

Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 17. lipnja 2026.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaconferenceleague/news/02a6-20df98748570-c0cad182ec88-1000--uefa-conference-league-second-qualifying-round-draw/ |title=UEFA Conference League second qualifying round draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=17 June 2026 |access-date=17 June 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prve utakmice igrane su 21., 22. i 23. srpnja, a druge 28., 29. i 30. srpnja 2026.

{{TwoLeg start}}
|+Put prvaka
|-
{{TwoLegResult| '''[[Tre Fiori FC|Tre Fiori]]''' | {{Z|SMR}} | Slobodni || n/p | — | — }} 
{{TwoLegResult| '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' | {{Z|AND}} | Slobodni || n/p | — | — }}  
{{TwoLegResult| '''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]''' | {{Z|BIH}} | 6:3 | [[FC Petrocub Hîncești|Petrocub Hîncești]] | {{Z|MDA}} | 3:0 | 3:3 }} 
{{TwoLegResult| [[FC Atert Bissen|Atert Bissen]] | {{Z|LUX}} | 3:7 | '''[[Győri ETO FC|Győri ETO]]''' | {{Z|HUN}} | 2:6 | 1:1 }}  
{{TwoLegResult| '''[[FC Maxline Vitebsk|Maxline Vitebsk]]''' | {{Z|BLR}} | 5:1 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska]] | {{Z|MNE}} | 3:0 | 2:1 }}  
{{TwoLegResult| '''[[FC Flora Tallinn|Flora]]''' | {{Z|EST}} | 1:1 (4:2 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{Z|WAL}} | 1:0 | 0:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| [[Floriana F.C.|Floriana]] | {{Z|MLT}} | 2:3 | '''[[KF Drita Gnjilane|Drita]]''' | {{Z|KOSV}} | 1:1 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| [[FK Vardar Skoplje|Vardar]] | {{Z|MKD}} | 4:8 | '''[[Riga FC|Riga]]''' | {{Z|LVA}} | 2:3 | 2:5 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }} 
|}

{{TwoLeg start}}
|+Glavni put
|- 
{{TwoLegResult| '''[[HNK Rijeka|Rijeka]]''' | {{Z|CRO}} | 2:0 | [[Derry City F.C.|Derry City]] | {{Z|IRL}} | 1:0 | 1:0 }}  
{{TwoLegResult| [[İstanbul Başakşehir F.K.|İstanbul Başakşehir]] | {{Z|TUR}} | 1:3 | '''[[FC Inter Turku|Inter Turku]]''' | {{Z|FIN}} | 1:1 | 0:2 }}  
{{TwoLegResult| '''[[FC Lugano|Lugano]]''' | {{Z|SUI}} | 6:1 | [[KF Dukagjini|Dukagjini]] | {{Z|KOSV}} | 1:0 | 5:1 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{Z|FIN}} | 8:0 | [[Coleraine F.C.|Coleraine]] | {{Z|NIR}} | 5:0 | 3:0 }}  
{{TwoLegResult| [[FCSB]] | {{Z|ROU}} | 3:7 | '''[[FK Auda|Auda]]''' | {{Z|LVA}} | 2:3 | 1:4  }}  
{{TwoLegResult| '''[[FK RFS|RFS]]''' | {{Z|LVA}} | 5:2 | [[Vestri (muški nogomet)|Vestri]] | {{Z|ISL}} | 4:1 | 1:1 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Raków Częstochowa]]''' | {{Z|POL}} | 7:1 | [[Valletta F.C.|Valletta]] | {{Z|MLT}} | 3:1 | 4:0 }}  
{{TwoLegResult| [[FK Liepāja|Liepāja]] | {{Z|LVA}} | 1:5 | '''[[FK Austria Wien|Austria Wien]]''' | {{Z|AUT}} | 0:2 | 1:3 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Debreceni VSC|Debrecen]]''' | {{Z|HUN}} | 1:0 | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{Z|ARM}} | 1:0  |0:0 }}  
{{TwoLegResult| [[GAIS]] | {{Z|SWE}} | 1:6 | '''[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]''' | {{Z|DEN}} | 1:0 | 0:6 }}  
{{TwoLegResult| '''[[IFK Göteborg]]''' | {{Z|SWE}} | 4:3 | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] | {{Z|EST}} | 1:2 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| [[MŠK Žilina|Žilina]] | {{Z|SVK}} | 3:4 | '''[[GKS Katowice]]''' | {{Z|POL}} | 2:1 | 1:3 }}  
{{TwoLegResult| [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]] | {{Z|CRO}} | 3:4 | '''[[FK Jablonec|Jablonec]]''' | {{Z|CZE}} | 3:2 | 0:2 }}  
{{TwoLegResult| [[FC Dila Gori|Dila Gori]] | {{Z|GEO}} | 0:7 | '''[[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]]''' | {{Z|CYP}} | 0:4 | 0:3 }}  
{{TwoLegResult| [[NK Bravo Ljubljana|Bravo]] | {{Z|SVN}} | 3:4 | '''[[KF Shkëndija|Shkëndija]]''' | {{Z|MKD}} | 2:1 | 1:3 }}  
{{TwoLegResult| [[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]] | {{Z|ROU}} | 3:5 | '''[[SK Brann|Brann]]''' | {{Z|NOR}} | 2:2 | 1:3 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Shelbourne F.C.|Shelbourne]]''' | {{Z|IRL}} | 6:4 | [[Nõmme Kalju FC|Nõmme Kalju]] | {{Z|EST}} | 5:2 | 1:2 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Valur]]''' | {{Z|ISL}} | 3:2 | [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | {{Z|BIH}} | 1:0 | 2:2 }}  
{{TwoLegResult| [[FC Zimbru Chișinău|Zimbru Chișinău]] | {{Z|MDA}} | 2:3 | '''[[FC Noah|Noah]]''' | {{Z|ARM}} | 1:1 | 1:2 }}  
{{TwoLegResult| [[FC Dinamo Tbilisi|Dinamo Tbilisi]] | {{Z|GEO}} | 5:7 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{Z|LTU}} | 3:0| 2:7 }}  
{{TwoLegResult| [[NK Aluminij|Aluminij]] | {{Z|SVN}} | 1:4 | '''[[FC Dinamo City|Dinamo City]]''' | {{Z|ALB}} | 1:1 | 0:3 }}  
{{TwoLegResult| '''[[FC DAC 1904 Dunajská Streda|DAC Dunajská Streda]]''' | {{Z|SVK}} | 4:0 | [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] | {{Z|BIH}} | 1:0 | 3:0 }}  
{{TwoLegResult| [[FC BATE Borisov|BATE Borisov]] | {{Z|BLR}} | 1:5 | '''[[FC Sion|Sion]]''' | {{Z|SUI}} | 1:1 | 0:4 }}  
{{TwoLegResult| [[Stjarnan (muški nogomet)|Stjarnan]] | {{Z|ISL}} | 2:2 (4:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[Ilves (nogomet)|Ilves]]''' | {{Z|FIN}} | 1:0 | 1:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| '''[[Motherwell F.C.|Motherwell]]''' | {{Z|SCO}} | 5:0 | [[Havnar Bóltfelag|HB]] | {{Z|FRO}} | 2:0 | 3:0 }}  
{{TwoLegResult| [[FK Panevėžys|Panevėžys]] | {{Z|LTU}} | 2:2 (2:3 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FC Tobol|Tobol]]''' | {{Z|KAZ}} | 1:1 | 1:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| [[KF Malisheva|Malisheva]] | {{Z|KOSV}} | 3:4 | '''[[Hibernian F.C.|Hibernian]]''' | {{Z|SCO}} | 2:0 | 1:4 }}  
{{TwoLegResult| [[Neftçi Baku|Neftçi]] | {{Z|AZE}} | 3:4 | '''[[FC Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]''' | {{Z|BLR}} | 2:4 | 1:0 }}  
{{TwoLegResult| [[Paksi FC|Paks]] | {{Z|HUN}} | 3:4 | '''[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]''' | {{Z|GRČ}} | 1:2 | 2:2 }}  
{{TwoLegResult| [[FK Železničar Pančevo|Železničar Pančevo]] | {{Z|SRB}} | 0:5 | '''[[S.C. Braga|Braga]]''' | {{Z|POR}} | 0:1 | 0:4 }}  
{{TwoLegResult| [[FK Vojvodina|Vojvodina]] | {{Z|SRB}} | 2:8 | '''[[AFC Ajax|Ajax]]''' | {{Z|NED}} | 1:4 | 1:4 }}  
{{TwoLegResult| [[FK Polesje Žitomir|Polesje Žitomir]] | {{Z|UKR}} | 4:5 | '''[[F.C. Copenhagen|Copenhagen]]''' | {{Z|DEN}} | 3:3 | 1:2 }}  
{{TwoLegResult| [[FC LNZ Cherkasy|LNZ Cherkasy]] | {{Z|UKR}} | 0:0 (2:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[KAA Gent|Gent]]''' | {{Z|BEL}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| [[FC Santa Coloma]] | {{Z|AND}} | 3:9 | '''[[SK Rapid Wien|Rapid Wien]]''' | {{Z|AUT}} | 1:3 | 2:6 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Hapoel Tel Aviv F.C.|Hapoel Tel Aviv]]''' | {{Z|ISR}} | 4:2 | [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{Z|BUL}} | 2:0 | 2:2 }}  
{{TwoLegResult| [[NK Alaškert|Alaškert]] | {{Z|ARM}} | 1:4 | '''[[CFR Cluj]]''' | {{Z|ROU}} | 1:1 | 0:3 }}  
{{TwoLegResult| '''[[Bohemian F.C.|Bohemians]]''' | {{Z|IRL}} | 4:4 (5:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{Z|KOSV}} | 2:1 | 2:3 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| '''[[Paide Linnameeskond]]''' | {{Z|EST}} | 2:1 | [[Zira FK|Zira]] | {{Z|AZE}} | 1:0 | 1:1 }}  
{{TwoLegResult| '''[[FC Vaduz|Vaduz]]''' | {{Z|LIE}} | 6:0 | [[Atlètic Club d'Escaldes]] | {{Z|AND}} | 4:0 | 2:0 }}  
{{TwoLegResult| [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | {{Z|SVK}} | 0:0 (3:5 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[FC CSKA 1948 Sofia|CSKA 1948]]''' | {{Z|BUL}} | 0:0 | 0:0 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| '''[[NSÍ Runavík|NSÍ]]''' | {{Z|FRO}} | 3:3 (4:3 [[jedanaesterac|pen.]]) | [[FC Koper|Koper]] | {{Z|SVN}} | 0:2 | 3:1 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{Z|CYP}} | 3:3 (3:4 [[jedanaesterac|pen.]]) | '''[[Beitar Jerusalem F.C.|Beitar Jerusalem]]''' | {{Z|ISR}} | 0:1 | 3:2 ([[produžetci (nogomet)|pr.]]) }}  
{{TwoLegResult| '''[[FK Partizan|Partizan]]''' | {{Z|SRB}} | 5:0 | [[FC UNA Strassen|UNA Strassen]] | {{Z|LUX}} | 4:0 | 1:0 }}  
|}

==Povezani članci==
* [[UEFA Liga prvaka 2026./27.]]
* [[UEFA Europska liga 2026./27.]]
* [[UEFA Superkup 2027.]]

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://www.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/ Službena web-stranica]

{{Sezone UEFA Konferencijske lige}}

[[Kategorija:Sezone UEFA Konferencijske lige|2026./27.]]</text>
      <sha1>3neodrnlvcq6wwcyr55gj4l6y5ykdy1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Nikola Jerković</title>
    <ns>1</ns>
    <id>816172</id>
    <revision>
      <id>7567040</id>
      <parentid>7566938</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:28:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) */</comment>
      <origin>7567040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4680" sha1="1s5o5axhpenmciv5qth2cjb0161n5em" xml:space="preserve">== Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) ==

{{zahtjev za izmjenu zbog sukoba interesa}}

Pozdrav urednicima Wikipedije. Ja sam Nikola Jerković i s obzirom na to da se ovaj članak odnosi na mene, osobno ne vršim izravne izmjene u tekstu kako bih u potpunosti poštovao pravilo o sukobu interesa. Ljubazno molim nekoga od neovisnih urednika da provjeri priložene vjerodostojne medijske izvore te u odjeljak o mojim glazbenim suradnjama, projektima, studijskom radu i produkciji uvrsti sljedeće novije podatke napisane u enciklopedijskom stilu (treće lice):

=== Dodatne suradnje i projekti ===
* Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-glazbene televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' (HRT) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma [[Gordan Muratović|Gordana Muratovića]] (Coco Mosquito) pod nazivom ''1'after life'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Coco Mosquito ima prvi solo album sasvim drugačije glazbe za istinske poklonike |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog glazbenog projekta ''Baba Yaga'', kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić (TBF).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Detalji o albumu Musaka i projektu Baba Yaga |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' klavijaturista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=Glazbena recenzija albuma Rush |author=Nacional |work=Nacional.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Recenzija albuma Curves |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Osnivač je, voditelj i producent autorskog projekta ''The Bonebomb'', koji okuplja postavu istaknutih domaćih glazbenika. Skladao je materijal i okupio probranu ekipu za session album ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojem uz basistički doprinos potpisuje i kompletnu glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=GLAZBENE RECENZIJE: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |author=Dubravko Jagatić |date=1. veljače 2020. |work=Nacional |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr/showbiz/zvuk-aktualnih-americkih-demonstracija-usred-hrvatske-1409460 |title=Zvuk aktualnih američkih demonstracija usred Hrvatske |author=Večernji list |date=14. lipnja 2020. |work=Večernji list |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Uz navedeno izdanje, supotpisuje produkciju i na ranijem studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (2015.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Ujedno prepuštam uredničkoj zajednici procjenu zadovoljava li moja biografija samostalne kriterije enciklopedijske značajnosti na Wikipediji s obzirom na to da primarno djelujem kao studijski glazbenik, član pojedinih bendova te prateći glazbenik na turnejama i projektima drugih izvođača. Ako zajednica smatra da ne zadovoljava, nemam prigovora da se ova stranica u potpunosti obriše. Ukoliko pak smatrate da stranica treba ostati, ljubazno molim da se uvrste gore navedene reference kako bi podaci bili točni i ažurni.

Unaprijed hvala urednicima na trudu i provjeri!

=== Izvori ===
{{izvori}}

~&lt;includeonly&gt;&lt;/includeonly&gt;~~

== Ažuriranje biografije s poveznicama ==


[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:33, 30. srpnja 2026. (CEST)

== Prijedlog za sliku ==

Pozdrav! Predlažem da se u članak doda fotografija Nikole Jerkovića s dodjele Nagrade Status. Fotografija se nalazi na ovoj poveznici: [https://hgu.hr Službena stranica Nagrade Status - Nikola Jerković]&lt;nowiki&gt; Molim iskusnije urednike da provjere status autorskih prava za ovu sliku i, ako je moguće, prebace je na Wikimedia Commons te uvrste u infookvir članka. Hvala! -- ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:47, 30. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>1s5o5axhpenmciv5qth2cjb0161n5em</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567041</id>
      <parentid>7567040</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:38:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dodatne suradnje i projekti */</comment>
      <origin>7567041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4672" sha1="k74r1twjvhvekqqnoy18j6ky426awhg" xml:space="preserve">== Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) ==

{{zahtjev za izmjenu zbog sukoba interesa}}

Pozdrav urednicima Wikipedije. Ja sam Nikola Jerković i s obzirom na to da se ovaj članak odnosi na mene, osobno ne vršim izravne izmjene u tekstu kako bih u potpunosti poštovao pravilo o sukobu interesa. Ljubazno molim nekoga od neovisnih urednika da provjeri priložene vjerodostojne medijske izvore te u odjeljak o mojim glazbenim suradnjama, projektima, studijskom radu i produkciji uvrsti sljedeće novije podatke napisane u enciklopedijskom stilu (treće lice):

=== Dodatne suradnje i projekti ===
* Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-glazbene televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' (HRT) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma [[Gordan Muratović|Gordana Muratovića]] (Coco Mosquito) pod nazivom ''1'after life'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Coco Mosquito ima prvi solo album sasvim drugačije glazbe za istinske poklonike |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog glazbenog projekta ''Baba Yaga'', kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić (TBF).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Detalji o albumu Musaka i projektu Baba Yaga |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' klavijaturista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=Glazbena recenzija albuma Rush |author=Nacional |work=Nacional.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Recenzija albuma Curves |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Osnivač je, voditelj i producent autorskog projekta ''The Bonebomb'', koji okuplja postavu istaknutih domaćih glazbenika. Skladao je materijal i okupio probranu ekipu za album ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojem uz basistički doprinos potpisuje i kompletnu glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=GLAZBENE RECENZIJE: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |author=Dubravko Jagatić |date=1. veljače 2020. |work=Nacional |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr/showbiz/zvuk-aktualnih-americkih-demonstracija-usred-hrvatske-1409460 |title=Zvuk aktualnih američkih demonstracija usred Hrvatske |author=Večernji list |date=14. lipnja 2020. |work=Večernji list |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Uz navedeno izdanje, supotpisuje produkciju i na ranijem studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (2015.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Ujedno prepuštam uredničkoj zajednici procjenu zadovoljava li moja biografija samostalne kriterije enciklopedijske značajnosti na Wikipediji s obzirom na to da primarno djelujem kao studijski glazbenik, član pojedinih bendova te prateći glazbenik na turnejama i projektima drugih izvođača. Ako zajednica smatra da ne zadovoljava, nemam prigovora da se ova stranica u potpunosti obriše. Ukoliko pak smatrate da stranica treba ostati, ljubazno molim da se uvrste gore navedene reference kako bi podaci bili točni i ažurni.

Unaprijed hvala urednicima na trudu i provjeri!

=== Izvori ===
{{izvori}}

~&lt;includeonly&gt;&lt;/includeonly&gt;~~

== Ažuriranje biografije s poveznicama ==


[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:33, 30. srpnja 2026. (CEST)

== Prijedlog za sliku ==

Pozdrav! Predlažem da se u članak doda fotografija Nikole Jerkovića s dodjele Nagrade Status. Fotografija se nalazi na ovoj poveznici: [https://hgu.hr Službena stranica Nagrade Status - Nikola Jerković]&lt;nowiki&gt; Molim iskusnije urednike da provjere status autorskih prava za ovu sliku i, ako je moguće, prebace je na Wikimedia Commons te uvrste u infookvir članka. Hvala! -- ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:47, 30. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>k74r1twjvhvekqqnoy18j6ky426awhg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567044</id>
      <parentid>7567041</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:52:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) */</comment>
      <origin>7567044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5497" sha1="mv0lxa0jguslyfoaepmk0jvm3blzma1" xml:space="preserve">== Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) ==

{{zahtjev za izmjenu zbog sukoba interesa}}

Pozdrav urednicima Wikipedije. Ja sam Nikola Jerković i s obzirom na to da se ovaj članak odnosi na mene, osobno ne vršim izravne izmjene u tekstu kako bih u potpunosti poštovao pravilo o sukobu interesa. Ljubazno molim nekoga od neovisnih urednika da provjeri priložene vjerodostojne medijske izvore te u odjeljak o mojim glazbenim suradnjama, projektima, studijskom radu, turnejama i produkciji uvrsti sljedeće novije podatke napisane u enciklopedijskom stilu (treće lice):

=== Dodatne suradnje i projekti ===
* Kao aktivni prateći i studijski glazbenik sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava ''B's FUNstallation'' sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com/hrvatski-sastav-bs-funstallation-krece-na-osmodnevnu-turneju-po-kini/ |title=Hrvatski sastav B's FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |author=RDD |date=12. rujna 2017. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-glazbene televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' (HRT) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma [[Gordan Muratović|Gordana Muratovića]] (Coco Mosquito) pod nazivom ''1'after life'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Coco Mosquito ima prvi solo album sasvim drugačije glazbe za istinske poklonike |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |date=20. studenoga 2020. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog glazbenog projekta ''Baba Yaga'', kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić (TBF).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=Umetnite_točan_link_ovdje |title=Detalji o albumu Musaka i projektu Baba Yaga |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' klavijaturista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=Umetnite_točan_link_ovdje |title=Glazbena recenzija albuma Rush |author=Nacional |work=Nacional.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=Umetnite_točan_link_ovdje |title=Recenzija albuma Curves |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Osnivač je, voditelj i producent autorskog projekta ''The Bonebomb'', koji okuplja postavu istaknutih domaćih glazbenika. Skladao je materijal i okupio probranu ekipu za album ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojem uz basistički doprinos potpisuje i kompletnu glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=GLAZBENE RECENZIJE: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |author=Dubravko Jagatić |date=1. veljače 2020. |work=Nacional |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Zvuk aktualnih američkih demonstracija usred Hrvatske |author=Večernji list |date=14. lipnja 2020. |work=Večernji list |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Uz navedeno izdanje, supotpisuje produkciju i na ranijem studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (2015.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Ujedno prepuštam uredničkoj zajednici procjenu zadovoljava li moja biografija samostalne kriterije enciklopedijske značajnosti na Wikipediji s obzirom na to da primarno djelujem kao studijski glazbenik, član pojedinih bendova te prateći glazbenik na turnejama i projektima drugih izvođača. Ako zajednica smatra da ne zadovoljava, nemam prigovora da se ova stranica u potpunosti obriše. Ukoliko pak smatrate da stranica treba ostati, ljubazno molim da se uvrste gore navedene reference kako bi podaci bili točni i ažurni.

Unaprijed hvala urednicima na trudu i provjeri!

=== Izvori ===
{{izvori}}

[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 14:52, 31. srpnja 2026. (CEST)

== Ažuriranje biografije s poveznicama ==


[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:33, 30. srpnja 2026. (CEST)

== Prijedlog za sliku ==

Pozdrav! Predlažem da se u članak doda fotografija Nikole Jerkovića s dodjele Nagrade Status. Fotografija se nalazi na ovoj poveznici: [https://hgu.hr Službena stranica Nagrade Status - Nikola Jerković]&lt;nowiki&gt; Molim iskusnije urednike da provjere status autorskih prava za ovu sliku i, ako je moguće, prebace je na Wikimedia Commons te uvrste u infookvir članka. Hvala! -- ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:47, 30. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>mv0lxa0jguslyfoaepmk0jvm3blzma1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567047</id>
      <parentid>7567044</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:08:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) */</comment>
      <origin>7567047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5688" sha1="qatl6c14n0vq5dc7frjxbgimum99dkp" xml:space="preserve">== Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) ==

{{zahtjev za izmjenu zbog sukoba interesa}}

Pozdrav urednicima Wikipedije. Ja sam Nikola Jerković i s obzirom na to da se ovaj članak odnosi na mene, osobno ne vršim izravne izmjene u tekstu kako bih u potpunosti poštovao pravilo o sukobu interesa. Ljubazno molim nekoga od neovisnih urednika da provjeri priložene vjerodostojne medijske izvore te u odjeljak o mojim glazbenim suradnjama, projektima, studijskom radu, turnejama i produkciji uvrsti sljedeće novije podatke napisane u enciklopedijskom stilu (treće lice):

=== Dodatne suradnje i projekti ===
* Kao aktivni prateći i studijski glazbenik sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava ''B's FUNstallation'' sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=Hrvatski sastav B's FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |author=RDD |date=12. rujna 2017. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-glazbene televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' (HRT) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma [[Gordan Muratović|Gordana Muratovića]] (Coco Mosquito) pod nazivom ''1'after life'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/coco-mosquito-ima-prvi-solo-album-sasvim-drugacije-glazbe-za-istinske-poklonike-1478215 |title=Coco Mosquito ima prvi solo album sasvim drugačije glazbe za istinske poklonike |author=Hrvoje Horvat |work=Vecernji.hr |date=22. ožujka 2021. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog glazbenog projekta ''Baba Yaga'', kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić (TBF).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/sasa-antic-i-yaya-albumom-musaka-seciraju-domace-stanje-uma-i-duha-1715178 |title=Saša Antić i Yaya albumom &quot;Musaka&quot; seciraju domaće stanje uma i duha |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |date=9. listopada 2023. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' klavijaturista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.nacional.hr/tag/jurica-leikauff/ |title=Tag: jurica leikauff |author=Nacional |work=Nacional.hr |date=10. ožujka 2022. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/album-iz-kojeg-izvire-strast-prema-funky-jazz-fusion-i-soul-glazbi-1570690 |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |author=Hrvoje Horvat |work=Vecernji.hr |date=14. ožujka 2022. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Osnivač je, voditelj i producent autorskog projekta ''The Bonebomb'', koji okuplja postavu istaknutih domaćih glazbenika. Skladao je materijal i okupio probranu ekipu za album ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojem uz basistički doprinos potpisuje i kompletnu glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=GLAZBENE RECENZIJE: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |author=Dubravko Jagatić |date=1. veljače 2020. |work=Nacional |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Zvuk aktualnih američkih demonstracija usred Hrvatske |author=Denis Leskovar |date=14. lipnja 2020. |work=Večernji list |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Uz navedeno izdanje, supotpisuje produkciju i na ranijem studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (2015.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Ujedno prepuštam uredničkoj zajednici procjenu zadovoljava li moja biografija samostalne kriterije enciklopedijske značajnosti na Wikipediji s obzirom na to da primarno djelujem kao studijski glazbenik, član pojedinih bendova te prateći glazbenik na turnejama i projektima drugih izvođača. Ako zajednica smatra da ne zadovoljava, nemam prigovora da se ova stranica u potpunosti obriše. Ukoliko pak smatrate da stranica treba ostati, ljubazno molim da se uvrste gore navedene reference kako bi podaci bili točni i ažurni.

Unaprijed hvala urednicima na trudu i provjeri!

=== Izvori ===
{{izvori}}

== Ažuriranje biografije s poveznicama ==


[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:33, 30. srpnja 2026. (CEST)

== Prijedlog za sliku ==

Pozdrav! Predlažem da se u članak doda fotografija Nikole Jerkovića s dodjele Nagrade Status. Fotografija se nalazi na ovoj poveznici: [https://hgu.hr Službena stranica Nagrade Status - Nikola Jerković]&lt;nowiki&gt; Molim iskusnije urednike da provjere status autorskih prava za ovu sliku i, ako je moguće, prebace je na Wikimedia Commons te uvrste u infookvir članka. Hvala! -- ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:47, 30. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>qatl6c14n0vq5dc7frjxbgimum99dkp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567106</id>
      <parentid>7567047</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) */</comment>
      <origin>7567106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5947" sha1="sg0eof2h6qgok8kgkwgaump2c215znq" xml:space="preserve">== Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) ==

{{zahtjev za izmjenu zbog sukoba interesa}}

Pozdrav urednicima Wikipedije. Ja sam Nikola Jerković i s obzirom na to da se ovaj članak odnosi na mene, osobno ne vršim izravne izmjene u tekstu kako bih u potpunosti poštovao pravilo o sukobu interesa. Ljubazno molim nekoga od neovisnih urednika da provjeri priložene vjerodostojne medijske izvore te u odjeljak o mojim glazbenim suradnjama, projektima, studijskom radu, turnejama i produkciji uvrsti sljedeće novije podatke napisane u enciklopedijskom stilu (treće lice):

=== Dodatne suradnje i projekti ===
* Kao aktivni prateći i studijski glazbenik sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava ''B's FUNstallation'' sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=Hrvatski sastav B's FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |author=RDD |date=12. rujna 2017. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-glazbene televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' (HRT) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma [[Gordan Muratović|Gordana Muratovića]] (Coco Mosquito) pod nazivom ''1'after life'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Coco Mosquito ima prvi solo album sasvim drugačije glazbe za istinske poklonike |author=Hrvoje Horvat |work=Vecernji.hr |date=22. ožujka 2021. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog glazbenog projekta ''Baba Yaga'', kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić (TBF).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Saša Antić i Yaya albumom &quot;Musaka&quot; seciraju domaće stanje uma i duha |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |date=9. listopada 2023. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' klavijaturista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=Tag: jurica leikauff |author=Nacional |work=Nacional.hr |date=10. ožujka 2022. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |author=Hrvoje Horvat |work=Vecernji.hr |date=14. ožujka 2022. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Osnivač je, voditelj i producent autorskog projekta ''The Bonebomb'', koji okuplja postavu istaknutih domaćih glazbenika. Skladao je materijal i okupio probranu ekipu za album ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojem uz basistički doprinos potpisuje i kompletnu glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=GLAZBENE RECENZIJE: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |author=Dubravko Jagatić |date=1. veljače 2020. |work=Nacional |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Zvuk aktualnih američkih demonstracija usred Hrvatske |author=Denis Leskovar |date=14. lipnja 2020. |work=Večernji list |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Uz navedeno izdanje, supotpisuje produkciju i na ranijem studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (2015.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Pod imenom projekta ''New Bonebomb Experience'' objavljuje istoimeni album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji potpisuje produkciju te okuplja sastav vrhunskih domaćih glazbenika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://novosti.hr |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groovy album Nikole Jerkovića |author=Radio Vinkovci |work=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Ujedno prepuštam uredničkoj zajednici procjenu zadovoljava li moja biografija samostalne kriterije enciklopedijske značajnosti na Wikipediji s obzirom na to da primarno djelujem kao studijski glazbenik, član pojedinih bendova te prateći glazbenik na turnejama i projektima drugih izvođača. Ako zajednica smatra da ne zadovoljava, nemam prigovora da se ova stranica u potpunosti obriše. Ukoliko pak smatrate da stranica treba ostati, ljubazno molim da se uvrste gore navedene reference kako bi podaci bili točni i ažurni.

Unaprijed hvala urednicima na trudu i provjeri!

=== Izvori ===
{{izvori}}

[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 17:24, 31. srpnja 2026. (CEST)

== Ažuriranje biografije s poveznicama ==


[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:33, 30. srpnja 2026. (CEST)

== Prijedlog za sliku ==

Pozdrav! Predlažem da se u članak doda fotografija Nikole Jerkovića s dodjele Nagrade Status. Fotografija se nalazi na ovoj poveznici: [https://hgu.hr Službena stranica Nagrade Status - Nikola Jerković]&lt;nowiki&gt; Molim iskusnije urednike da provjere status autorskih prava za ovu sliku i, ako je moguće, prebace je na Wikimedia Commons te uvrste u infookvir članka. Hvala! -- ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:47, 30. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>sg0eof2h6qgok8kgkwgaump2c215znq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567266</id>
      <parentid>7567106</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:59:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42411-99</username>
        <id>368253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dodatne suradnje, autorski i producentski projekti */</comment>
      <origin>7567266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8447" sha1="3b3cafhht3qfd5bdwkwc288591vfrqs" xml:space="preserve">== Zahtjev za dopunu podataka u biografiji (Nikola Jerković) ==

{{zahtjev za izmjenu zbog sukoba interesa}}

Pozdrav urednicima Wikipedije. Ja sam Nikola Jerković i s obzirom na to da se ovaj članak odnosi na mene, osobno ne vršim izravne izmjene u tekstu kako bih u potpunosti poštovao pravilo o sukobu interesa. Ljubazno molim nekoga od neovisnih urednika da provjeri priložene vjerodostojne medijske izvore te u odjeljak o mojim glazbenim suradnjama, projektima, studijskom radu, turnejama i produkciji uvrsti sljedeće novije podatke napisane u enciklopedijskom stilu (treće lice):

=== Dodatne suradnje, autorski i producentski projekti ===
* Kao aktivni prateći i studijski glazbenik sudjelovao je na brojnim koncertima i turnejama diljem svijeta, obuhvaćajući nastupe od Europe do Latinske Amerike i Azije. U sklopu jazz sastava ''B's FUNstallation'' sudjelovao je na osmodnevnoj turneji po Kini 2017. godine, održavši osam koncerata u velikim dvoranama i kongresnim centrima u gradovima kao što su Mudanjiang, Dalian, Jilin, Shijiazhuang, Nanchang, Wuhan i Liuzhou.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=Hrvatski sastav B's FUNstallation kreće na osmodnevnu turneju po Kini |author=RDD |date=12. rujna 2017. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Kao bas-gitarist sudjelovao je na snimanju prve sezone dramsko-glazbene televizijske serije ''Dnevnik velikog Perice'' (HRT) te na snimanju prvog samostalnog instrumentalnog albuma [[Gordan Muratović|Gordana Muratovića]] (Coco Mosquito) pod nazivom ''1'after life'' (izdanje PDV Records, snimljeno u Funhouse studiju).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Coco Mosquito ima prvi solo album sasvim drugačije glazbe za istinske poklonike |author=Hrvoje Horvat |work=Vecernji.hr |date=22. ožujka 2021. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Sudjelovao je u realizaciji i snimanju studijskog albuma ''Musaka'' (izdanje Dancing Bear) u sklopu novog glazbenog projekta ''Baba Yaga'', kojeg su ostvarili Jadranka Ivaniš Yaya (Jinx) i Saša Antić (TBF).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Saša Antić i Yaya albumom &quot;Musaka&quot; seciraju domaće stanje uma i duha |author=Večernji list |work=Vecernji.hr |date=9. listopada 2023. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Na prvom samostalnom albumu ''Rush'' klavijaturista Jurice Leikauffa sudjeluje kao bas-gitarist te uz Ljubomira Kraljevića supotpisuje i glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://nacional.hr |title=Jurica Leikauff predstavlja samostalni album prvijenac ‘Rush’ |author=Nacional |work=Nacional.hr |date=10. ožujka 2022. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Na Leikauffovu drugom studijskom albumu ''Curves'' (2022.) također sudjeluje kao bas-gitarist.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Album iz kojeg izvire strast prema funky, jazz, fusion i soul glazbi |author=Hrvoje Horvat |work=Vecernji.hr |date=14. ožujka 2022. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* Posebno se ističe njegov autorski, skladateljski i producentski rad kroz projekt '''The Bonebomb''', koji okuplja postavu istaknutih domaćih glazbenika i u kojem djeluje kao pokretačka snaga i autor glazbe. Prvi studijski album projekta ''What Do You Think This Is?'' objavljen je krajem 2012. godine (izdanje Ćato), a glazbena kritika Zorana Stajčića na portalu Ravno do dna popratila je izdanje ocjenom da vodi na ugodno putovanje kroz ikonografiju plesnog jazza, soula, funka i filmskog soundtracka iz najboljih vremena cool Hollywooda.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com |title=Bonebomb ‘What Do You Think This Is?’ – cool soundtrack nepostojećeg filma |author=Zoran Stajčić |date=16. siječnja 2013. |work=Ravno do dna |accessdate=1. kolovoza 2026.}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, supotpisuje produkciju i autorski doprinos na studijskom albumu grupe ''We Are Still Here'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2015.), za koji je glazbena kritika Janka Heidla istaknula da donosi poletno sočan funk-soul-jazz instrumentalni zvuk, naglašavajući njegovu ulogu kao basista, suskladatelja i suproducenta ove mnogoljudne glazbene zajednice.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-s-postavom-od-osam-devet-ljudi-na-pozornici-nikako-nije-dosadno/ |title=The BoneBomb: S postavom od osam-devet ljudi na pozornici nikako nije dosadno |author=Janko Heidl |date=20. ožujka 2015. |work=Ravno Do Dna |accessdate=1. kolovoza 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ravnododna.com/the-bonebomb-we-are-still-here-i-drvo-ce-mrdnuti-dupetom/ |title=The Bonebomb 'We Are Still Here' - i drvo će mrdnuti dupetom |author=Janko Heidl |date=16. ožujka 2015. |work=Ravno do dna |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Pod imenom projekta '''New Bonebomb Experience''' objavljuje istoimeni album (izdanje Destinatio Tokyo, 2018.) za koji okuplja sastav vrhunskih domaćih glazbenika, a glazbena kritika Hrvoja Horvata u Večernjem listu istaknula je ovo izdanje kao vrhunski novitet na domaćoj sceni uz projekt The Gentleman, naglašavajući prepoznatljive bas-fraze te furiozan i strasno odsviran jazzy-funk prožet elementima klupske glazbe i elektronike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/the-gentleman-i-novi-bonebomb-vrhunski-noviteti-na-domacoj-sceni-1239666 |title=The Gentleman i novi Bonebomb vrhunski noviteti na domaćoj sceni |author=Hrvoje Horvat |date=17. travnja 2018. |work=Večernji list |accessdate=1. kolovoza 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://novosti.hr |title=Objavljen je odličan novi plesni jazzy groovy album Nikole Jerkovića |author=Radio Vinkovci |work=novosti.hr |date=9. travnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Kreativni kontinuitet nastavlja i na idućem autorskom albumu ''Fun(k)house Session'' (izdanje Destinatio Tokyo, 2020.), na kojem uz basistički doprinos ponovno potpisuje kompletan materijal i cjelokupnu glazbenu produkciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.nacional.hr/glazbene-recenzije-moskau-dogma-the-bonebomb/ |title=GLAZBENE RECENZIJE: Moskau, Dogma, The BoneBomb – Fenomenalan funky groove |author=Dubravko Jagatić |date=1. veljače 2020. |work=Nacional |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vecernji.hr |title=Zvuk aktualnih američkih demonstracija usred Hrvatske |author=Hrvoje Horvat |date=14. lipnja 2020. |work=Večernji list |accessdate=31. srpnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Ujedno prepuštam uredničkoj zajednici procjenu zadovoljava li moja biografija samostalne kriterije enciklopedijske značajnosti na Wikipediji. Iako primarno djelujem kao studijski glazbenik, član pojedinih bendova te prateći glazbenik na turnejama i projektima drugih izvođača, skrećem pažnju urednika na moj kontinuirani, samostalni autorski i producentski rad u sklopu projekta '''The Bonebomb'''. Kroz ovaj autorski projekt, kao njegov osnivač, voditelj, skladatelj i glazbeni producent, potpisujem kompletnu produkciju i autorski materijal na nekoliko studijskih izdanja (2012., 2015., 2018., 2020.) koja su popraćena relevantnim i zapaženim kritikama u domaćim medijima, što smatram ključnim argumentom za enciklopedijsku značajnost. Ako zajednica unatoč tome smatra da biografija ne zadovoljava kriterije, nemam prigovora da se ova stranica u potpunosti obriše. Ukoliko pak smatrate da stranica treba ostati, ljubazno molim da se uvrste gore navedene reference kako bi podaci bili točni i ažurni.

Unaprijed hvala urednicima na trudu i provjeri! ~~​~~

=== Izvori ===
{{izvori}}

[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42411-99|&amp;#126;2026-42411-99]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42411-99|talk]]) 17:24, 31. srpnja 2026. (CEST)

== Ažuriranje biografije s poveznicama ==


[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:33, 30. srpnja 2026. (CEST)

== Prijedlog za sliku ==

Pozdrav! Predlažem da se u članak doda fotografija Nikole Jerkovića s dodjele Nagrade Status. Fotografija se nalazi na ovoj poveznici: [https://hgu.hr Službena stranica Nagrade Status - Nikola Jerković]&lt;nowiki&gt; Molim iskusnije urednike da provjere status autorskih prava za ovu sliku i, ako je moguće, prebace je na Wikimedia Commons te uvrste u infookvir članka. Hvala! -- ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-42264-43|&amp;#126;2026-42264-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-42264-43|talk]]) 21:47, 30. srpnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>3b3cafhht3qfd5bdwkwc288591vfrqs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Melicope</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816177</id>
    <revision>
      <id>7567316</id>
      <parentid>7566815</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:26:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vrste */</comment>
      <origin>7567316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10222" sha1="5o34prkj90fr53ukrh0ycpnefzgahku" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Melicope''
| slika        = Melicope ternata in Auckland Botanic Gardens 01.jpg
| slika_opis   = ''[[Melicope ternata|M. ternata]]''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Boroniinae]] 
| genus        = '''''Melicope'''''
| genus_autorstvo = J.R.Forst. &amp; G.Forst.
}}
'''''Melicope''''' je  biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je zapadni [[Indijski ocean]], tropska i suptropska [[Azija]] do [[Tihi ocean|Tihog oceana]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35825-1 Kew], pristupljeno 30. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
''Melicope'' je rod grmova i stabala iz porodice Rutaceae. Biljke su bez trnova, gole ili obrasle jednostavnim dlakama.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Listovi]] su nasuprotni i dlanasto sastavljeni od tri liske, čiji je rub cijel.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne, rjeđe vršne metlice. Cvjetovi su dvospolni ili funkcionalno jednospolni. [[Lap]]ova je četiri, rijetko pet; pri osnovi su međusobno srasli. [[Latica|Latice]] su također četiri, rijetko pet, slobodne i preklapajuće te otpadaju nakon cvatnje.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je četiri ili osam. Kada su četiri, smješteni su nasuprot lapovima; kada ih je osam, poredani su u dva kruga. Slobodni su, uspravni do razmaknuti.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri, rijetko pet karpela sraslih pri osnovi, bez sterilnoga vršnog nastavka. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju iz sredine ili iznad sredine karpela. Njuška se jedva razlikuje od vrata tučka ili je glavasta. Svaki karpel sadrži po dva [[sjeme]]na zametka.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do četiri zaobljena plodića koji nisu poprečno izbrazdani. Pri sazrijevanju se otvaraju, a vrlo sjajne crne sjemenke ostaju neko vrijeme pričvršćene trajnom sjemenom vrpcom.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Prema PlantNET-u rod obuhvaća oko 150 vrsta, rasprostranjenih od [[Madagaskar]]a preko [[Indija|Indije]] i južne [[Kina|Kine]] do [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Havaji|Havaja]]. U Australiji je zabilježeno približno 14–16 vrsta, uglavnom u Queenslandu, Novom Južnom Walesu i Sjevernom Teritoriju.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Brojne vrste nekadašnjega roda Evodia prenesene su u rod ''Melicope'', pa starija literatura i regionalne flore često iste biljke vode pod različitim rodnim imenima. &lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&amp;lvl=gn&amp;name=Melicope PlantNET], pristupljeno 30. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Melicope xanthoxyloides female.jpg|''M. xanthoxyloides''.
Melicope-elleryana-SF24052-05.jpg|''M. elleryana''.
Little Evodia (Melicope rubra) (49650947263).jpg|''M. rubra''.
Starr 020925-0079 Melicope clusiifolia.jpg|''M. clusiifolia''.
&lt;/gallery&gt;
== Vrste ==
{{stupci|3|
# ''[[Melicope aberrans]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope accedens]]'' &lt;small&gt;(Blume) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope acuminata]]'' &lt;small&gt;(Merr.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope adscendens]]'' &lt;small&gt;(H.St.John &amp; E.P.Hume) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope aequata]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope affinis]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope alba]]'' &lt;small&gt;Lauterb.&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope albiflora]]'' &lt;small&gt;(Rech.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope alpestris]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope amosensis]]'' &lt;small&gt;(Guillaumin) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope aneura]]'' &lt;small&gt;(Lauterb.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope anisata]]'' &lt;small&gt;(H.Mann) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope anomala]]'' &lt;small&gt;(Lauterb.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope argyrophylla]]'' &lt;small&gt;(Guillaumin) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope bakeri]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope balankazo]]'' &lt;small&gt;(H.Perrier) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope balgooyi]]'' &lt;small&gt;Appelhans, W.L.Wagner &amp; K.R.Wood&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope balloui]]'' &lt;small&gt;(Rock) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope barbigera]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope baudouinii]]'' &lt;small&gt;(Baill.) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope baueri]]'' &lt;small&gt;(Schott) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope belahe]]'' &lt;small&gt;(Baill.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope benguetensis]]'' &lt;small&gt;(Elmer) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope blancoi]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope bonwickii]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope borbonica]]'' &lt;small&gt;(Bory) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope bracteata]]'' &lt;small&gt;(Nadeaud) S.L.Welsh&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope brassii]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope broadbentiana]]'' &lt;small&gt;F.M.Bailey&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope buennemeijeri]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope burmahia]]'' &lt;small&gt;(Raizada &amp; K.Naray.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope burttiana]]'' &lt;small&gt;B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope buwaldae]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope calycina]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope capillacea]]'' &lt;small&gt;(Gillespie) A.C.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope carrii]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope celebica]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope chapelieri]]'' &lt;small&gt;(Baill.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope christophersenii]]'' &lt;small&gt;(H.St.John) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope chunii]]'' &lt;small&gt;(Merr.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope cinerea]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope clemensiae]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope clusiifolia]]'' &lt;small&gt;(A.Gray) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope conjugata]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope contermina]]'' &lt;small&gt;C.Moore &amp; F.Muell.&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope coodeana]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope corneri]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope cornuta]]'' &lt;small&gt;(Hillebr.) Appelhans, K.R.Wood &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope crassifolia]]'' &lt;small&gt;(Merr.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope crassiramis]]'' &lt;small&gt;(K.Schum.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope cravenii]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope crispula]]'' &lt;small&gt;(Merr. &amp; L.M.Perry) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope cruciata]]'' &lt;small&gt;(A.Heller) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope cucullata]]'' &lt;small&gt;(Gillespie) A.C.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope degeneri]]'' &lt;small&gt;(B.C.Stone) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope denhamii]]'' &lt;small&gt;(Seem.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope dicksoniana]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope discolor]]'' &lt;small&gt;(Baker) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope dogniensis]]'' &lt;small&gt;(T.G.Hartley) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope doormani-montis]]'' &lt;small&gt;(Lauterb.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope drupacea]]'' &lt;small&gt;(Labill.) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope dubia]]'' &lt;small&gt;(Merr.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope durifolia]]'' &lt;small&gt;(K.Schum.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope elleryana]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope elliptica]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope eriophylla]]'' &lt;small&gt;(Merr. &amp; L.M.Perry) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope erromangensis]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope euneura]]'' &lt;small&gt;(Miq.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope evansensis]]'' &lt;small&gt;(A.C.Sm.) A.C.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope exuta]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope fatraina]]'' &lt;small&gt;(H.Perrier) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope fatuhivensis]]'' &lt;small&gt;(F.Br.) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope feddei]]'' &lt;small&gt;(H.Lév.) T.G.Hartley &amp; B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope fellii]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope flaviflora]]'' &lt;small&gt;A.C.Sm.&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope floribunda]]'' &lt;small&gt;(Baker) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope follicularis]]'' &lt;small&gt;(T.G.Hartley) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope forbesii]]'' &lt;small&gt;(Baker f.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope frutescens]]'' &lt;small&gt;(Blanco) Appelhans &amp; J.Wen&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope fruticosa]]'' &lt;small&gt;(T.G.Hartley) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope fulva]]'' &lt;small&gt;(Guillaumin) B.C.Stone&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope glabella]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope glaberrima]]'' &lt;small&gt;Guillaumin&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope glabra]]'' &lt;small&gt;(Blume) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope glandulosa]]'' &lt;small&gt;(T.G.Hartley) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope glauca]]'' &lt;small&gt;(T.G.Hartley) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope glomerata]]'' &lt;small&gt;(Craib) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope goilalensis]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope gordonii]]'' &lt;small&gt;(T.G.Hartley) Appelhans &amp; W.L.Wagner&lt;/small&gt;
# ''[[Melicope grisea]]'' &lt;small&gt;(Planch.) T.G.Hartley&lt;/small&gt;
}}

== Sinonimi ==
Heterotipski:
* ''Astorganthus'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; in Cat. Hort. Vindob. 2: 196 (1842)
* ''Boninia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in Ann. Sci. Nat., Bot., sér. 5, 14: 309 (1871)
* ''Comptonella'' &lt;small&gt;Baker f.&lt;/small&gt; in J. Linn. Soc., Bot. 45: 281 (1921)
* ''Dutaillyea'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; in Adansonia 10: 327 (1872)
* ''Entoganum'' &lt;small&gt;Banks ex Gaertn.&lt;/small&gt; in Fruct. Sem. Pl. 1: 331 (1788)
* ''Evodiella'&lt;small&gt;' B.L.Linden&lt;/small&gt; in Nova Guinea, n.s., 10: 145 (1959)
* ''Lepta'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; in Fl. Cochinch.: 82 (1790)
* ''Pelea'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt; in Proc. Amer. Acad. Arts 3: 50 (1853)
* ''Picrella'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; in Adansonia 10: 150 (1871)
* ''Platydesma'' &lt;small&gt;H.Mann&lt;/small&gt; in Proc. Boston Soc. Nat. Hist. 10: 317 (1866)
* ''Sarcomelicope'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in H.G.A.Engler &amp; K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 122 (1896)
* ''Tractocopevodia'' &lt;small&gt;Raizada &amp; K.Naray.&lt;/small&gt; in Indian Forester 72: 275 (1946)
* ''Zieridium'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; in Adansonia 10: 303 (1872)

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rodovi Boroniinae]]</text>
      <sha1>5o34prkj90fr53ukrh0ycpnefzgahku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rupes Toscanelli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816196</id>
    <revision>
      <id>7567180</id>
      <parentid>7566970</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:43:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Strmine na Mjesecu|Strmine na Mjesecu]]: &quot;Toscanelli&quot; uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1750" sha1="mf6346emcjmika6e9fclt31dkbnc8hf" xml:space="preserve">{{Značajka na astronomskom objektu
|name       = Rupes Toscanelli
|image      = Rilles and craters near lunar terminator (cropped to Rupes Toscanelli).jpg
|image_size = 300px
|caption    = Rupes Toscanelli, lijevo je krater [[Toscanelli (krater)|Toscanelli]], a desno [[Aristarchus (krater)|Aristarchus]]
|type       = [[Rupes]]
|location   = 
|coordinates= {{coord|-26.97|-47.53|dim:622km_globe:moon}}
|coordinates_footnotes = 
|length     = 
|width      = 
|diameter   = 
|depth      = 
|area       = 
|dimensions = 
|inflow     = 
|outflow    = 
|peak       = 
|discoverer = 
|naming     = 
|eponym     = krater [[Toscanelli (krater)|Toscanelli]], [[Paolo dal Pozzo Toscanelli]], talijanski matematičar i astronom
}}
{{CSS image crop
  | Image       = Herodotus + Aristarchus - LROC - WAC.JPG
  | bSize       = 650
  | cWidth      = 255
  | cHeight     = 300
  | oTop        = 5
  | oLeft       = 235
  | Location    = left
  | Description = Rupes Toscanelli proteže se južno od kratera [[Toscanelli (krater)|Toscanelli]], u smjeru kratera [[Aristarchus (krater)|Aristarchus]]
  | Link        =
  | Alt         =
}}
'''Rupes Toscanelli''' je strma litica koja se nalazi na [[Mjesec]]u.&lt;ref name=&quot;planetarynames.wr.usgs.gov&quot;/&gt; Litica je dobila ime po obližnjem krateru [[Toscanelli (krater)|Toscanelli]], koji je pak dobio ime po talijanskom matematičaru i astronomu [[Paolo dal Pozzo Toscanelli|Paolu dal Pozzu Toscanelliju]].

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;planetarynames.wr.usgs.gov&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Planetary Names: Rupes, rupēs: Rupes Toscanelli on Moon|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/5232|website=planetarynames.wr.usgs.gov}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Strmine na Mjesecu}}
[[Kategorija:Strmine na Mjesecu|Toscanelli]]</text>
      <sha1>mf6346emcjmika6e9fclt31dkbnc8hf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Ilustracija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>816200</id>
    <revision>
      <id>7567503</id>
      <parentid>7567021</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Obrtnička zanimanja|Obrtnička zanimanja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79" sha1="99w6l1sle4zzqgydgk8ay44k6v78y79" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Mediji likovne umjetnosti]]
[[Kategorija:Crtež]]</text>
      <sha1>99w6l1sle4zzqgydgk8ay44k6v78y79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Snimka zaslona 2026-07-31 145627.png</title>
    <ns>6</ns>
    <id>816201</id>
    <revision>
      <id>7567046</id>
      <timestamp>2026-07-31T13:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Davor06</username>
        <id>317627</id>
      </contributor>
      <comment>Kameni reljef Marka Babića, rad učenika i nastavnika Klesarske škole Pučišća.</comment>
      <origin>7567046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132" sha1="ht3e947vae29h0tsqslzwskeydt2gfi" xml:space="preserve">== Opis ==
Kameni reljef Marka Babića, rad učenika i nastavnika Klesarske škole Pučišća.
== Licencija ==
{{Povijesni portret}}</text>
      <sha1>ht3e947vae29h0tsqslzwskeydt2gfi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fabien Foret</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816202</id>
    <revision>
      <id>7567049</id>
      <timestamp>2026-07-31T13:17:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>n.č., početak</comment>
      <origin>7567049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8669" sha1="ha9wu9wws2l9p1melkn7h001qi376mq" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Fabien Foret 
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[29. siječnja]], [[1974.]] 
| mjesto_rođenje         = Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| državljantvo           = 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Fabien Foret''' (Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], [[Francuska]], 29. siječnja 1974.), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==

=== Cestovni motociklizam === 
; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]  
* '''prvak:''' 2002. 
* trećeplasirani: 2007., 2011., 2013. 

=== Cestovni motociklizam – utrke izdržljivosti === 

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/player/foret-fabien/r5nfGLBn/ flashscore.com, ''Fabien Foret''] 

== Izvori i literatura ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/fabien-foret/results motorsportstats.com, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026.  
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250125121831/https://www.worldsbk.com/en/rider/fabien+foret/766 worldsbk.com, ''Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080621022538/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=766 sbk.perugiatiming.com, ''Fabien Foret''], wayback arhuva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416071834/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=1109 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902000113/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/fabien-foret.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Fabien Foret''], waYBACK ARHIVA 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/fabien-foret-motor-sport-spf118345.html the-sports.org, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.kawasaki.cz/cs/racing/endurance/kawasaki_racing_team/fabien_foret?Uid=0984Cg4NCw4ODV4NDl9RXF9eUAoNX10MWl9dUA5QXQ1QDl4 kawasaki.cz, ''Fabien Foret''], 
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/news/2014/09/26/fabien-foret-i-look-forward-to-the-last-wsbk-race-of-my-career/970994 worldsbk.com, ''Fabien Foret: &quot;I look forward to the last WSBK race of my career&quot;''], objavljeno 26. runja 2014., pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20F.htm racingmemo.fr, ''es Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / F''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 

{{mrva-biog-motociklist}}
{{GLAVNIRASPORED:Foret, Fabien}}

[[Kategorija:Francuski športski motociklisti]]</text>
      <sha1>ha9wu9wws2l9p1melkn7h001qi376mq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567052</id>
      <parentid>7567049</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:29:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Kup Francuske Promosport – 125cc</comment>
      <origin>7567052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9397" sha1="6ysbcw5lisirian854t62ik3pvfouwj" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Fabien Foret 
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[29. siječnja]], [[1974.]] 
| mjesto_rođenje         = Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| državljantvo           = 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Fabien Foret''' (Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], [[Francuska]], 29. siječnja 1974.), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==

=== Cestovni motociklizam === 
; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]  
* '''prvak:''' 2002. 
* trećeplasirani: 2007., 2011., 2013. 

; Kup Francuske Promosport – 125cc 
* '''prvak:''' 1995. 

=== Cestovni motociklizam – utrke izdržljivosti === 

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Kup Francuske Promosport – 125cc 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Cagiva ||&lt;small&gt; Cagiva ||&lt;small&gt; || || || || || || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20FRANCE/MOTO%20FRANCE%20Promosport-1.htm racingmemo.fr, ''Les Formules de Promotion (vitesse)''], pristupljeno 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/player/foret-fabien/r5nfGLBn/ flashscore.com, ''Fabien Foret''] 

== Izvori i literatura ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/fabien-foret/results motorsportstats.com, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026.  
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250125121831/https://www.worldsbk.com/en/rider/fabien+foret/766 worldsbk.com, ''Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080621022538/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=766 sbk.perugiatiming.com, ''Fabien Foret''], wayback arhuva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416071834/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=1109 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902000113/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/fabien-foret.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Fabien Foret''], waYBACK ARHIVA 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/fabien-foret-motor-sport-spf118345.html the-sports.org, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.kawasaki.cz/cs/racing/endurance/kawasaki_racing_team/fabien_foret?Uid=0984Cg4NCw4ODV4NDl9RXF9eUAoNX10MWl9dUA5QXQ1QDl4 kawasaki.cz, ''Fabien Foret''], 
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/news/2014/09/26/fabien-foret-i-look-forward-to-the-last-wsbk-race-of-my-career/970994 worldsbk.com, ''Fabien Foret: &quot;I look forward to the last WSBK race of my career&quot;''], objavljeno 26. runja 2014., pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20F.htm racingmemo.fr, ''es Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / F''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 

{{mrva-biog-motociklist}}
{{GLAVNIRASPORED:Foret, Fabien}}

[[Kategorija:Francuski športski motociklisti]]</text>
      <sha1>6ysbcw5lisirian854t62ik3pvfouwj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567057</id>
      <parentid>7567052</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Francusko prvenstvo – Supersport</comment>
      <origin>7567057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10113" sha1="p7o2ez9nmdjamuxkfxfhj3pgywvc5gd" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Fabien Foret 
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[29. siječnja]], [[1974.]] 
| mjesto_rođenje         = Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| državljantvo           = 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Fabien Foret''' (Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], [[Francuska]], 29. siječnja 1974.), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==

=== Cestovni motociklizam === 
; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]  
* '''prvak:''' 2002. 
* trećeplasirani: 2007., 2011., 2013. 

; Kup Francuske Promosport – 125cc 
* '''prvak:''' 1995. 

=== Cestovni motociklizam – utrke izdržljivosti === 

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Francusko prvenstvo – Supersport 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati ||&lt;small&gt; || || || || || ||49 ||'''10. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;&gt; {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/6.-France-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH SUPERSPORT CHAMPIONSHIP''], objavljeno u listopadu 2025., preuzeto 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Kup Francuske Promosport – 125cc 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Cagiva ||&lt;small&gt; Cagiva ||&lt;small&gt; || || || || || || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20FRANCE/MOTO%20FRANCE%20Promosport-1.htm racingmemo.fr, ''Les Formules de Promotion (vitesse)''], pristupljeno 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/player/foret-fabien/r5nfGLBn/ flashscore.com, ''Fabien Foret''] 

== Izvori i literatura ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/fabien-foret/results motorsportstats.com, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026.  
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250125121831/https://www.worldsbk.com/en/rider/fabien+foret/766 worldsbk.com, ''Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080621022538/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=766 sbk.perugiatiming.com, ''Fabien Foret''], wayback arhuva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416071834/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=1109 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902000113/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/fabien-foret.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Fabien Foret''], waYBACK ARHIVA 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/fabien-foret-motor-sport-spf118345.html the-sports.org, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.kawasaki.cz/cs/racing/endurance/kawasaki_racing_team/fabien_foret?Uid=0984Cg4NCw4ODV4NDl9RXF9eUAoNX10MWl9dUA5QXQ1QDl4 kawasaki.cz, ''Fabien Foret''], 
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/news/2014/09/26/fabien-foret-i-look-forward-to-the-last-wsbk-race-of-my-career/970994 worldsbk.com, ''Fabien Foret: &quot;I look forward to the last WSBK race of my career&quot;''], objavljeno 26. runja 2014., pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20F.htm racingmemo.fr, ''es Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / F''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 

{{mrva-biog-motociklist}}
{{GLAVNIRASPORED:Foret, Fabien}}

[[Kategorija:Francuski športski motociklisti]]</text>
      <sha1>p7o2ez9nmdjamuxkfxfhj3pgywvc5gd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567066</id>
      <parentid>7567057</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:57:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Španjolsko prvenstvo – Supersport</comment>
      <origin>7567066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10848" sha1="tde43urxk5tvnfww04r0usca9f1yal1" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Fabien Foret 
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[29. siječnja]], [[1974.]] 
| mjesto_rođenje         = Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| državljantvo           = 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Fabien Foret''' (Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], [[Francuska]], 29. siječnja 1974.), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==

=== Cestovni motociklizam === 
; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]  
* '''prvak:''' 2002. 
* trećeplasirani: 2007., 2011., 2013. 

; Kup Francuske Promosport – 125cc 
* '''prvak:''' 1995. 

=== Cestovni motociklizam – utrke izdržljivosti === 

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Francusko prvenstvo – Supersport 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati ||&lt;small&gt; || || || || || ||49 ||'''10. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;&gt; {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/6.-France-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH SUPERSPORT CHAMPIONSHIP''], objavljeno u listopadu 2025., preuzeto 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Španjolsko prvenstvo – Supersport 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|2001. ||&lt;small&gt; ||Honda ||&lt;small&gt; Honda||&lt;small&gt; || || || || || ||20 ||'''14. 
|&lt;ref name=&quot;mdt20_SPA-SSP&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/14.-Spain-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''SPANISH SUPERSPORT CHAMPIONSHIP (1991-2009; 2019-)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Kup Francuske Promosport – 125cc 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Cagiva ||&lt;small&gt; Cagiva ||&lt;small&gt; || || || || || || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20FRANCE/MOTO%20FRANCE%20Promosport-1.htm racingmemo.fr, ''Les Formules de Promotion (vitesse)''], pristupljeno 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/player/foret-fabien/r5nfGLBn/ flashscore.com, ''Fabien Foret''] 

== Izvori i literatura ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/fabien-foret/results motorsportstats.com, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026.  
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250125121831/https://www.worldsbk.com/en/rider/fabien+foret/766 worldsbk.com, ''Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080621022538/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=766 sbk.perugiatiming.com, ''Fabien Foret''], wayback arhuva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416071834/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=1109 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902000113/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/fabien-foret.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Fabien Foret''], waYBACK ARHIVA 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/fabien-foret-motor-sport-spf118345.html the-sports.org, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.kawasaki.cz/cs/racing/endurance/kawasaki_racing_team/fabien_foret?Uid=0984Cg4NCw4ODV4NDl9RXF9eUAoNX10MWl9dUA5QXQ1QDl4 kawasaki.cz, ''Fabien Foret''], 
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/news/2014/09/26/fabien-foret-i-look-forward-to-the-last-wsbk-race-of-my-career/970994 worldsbk.com, ''Fabien Foret: &quot;I look forward to the last WSBK race of my career&quot;''], objavljeno 26. runja 2014., pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20F.htm racingmemo.fr, ''es Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / F''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 

{{mrva-biog-motociklist}}
{{GLAVNIRASPORED:Foret, Fabien}}

[[Kategorija:Francuski športski motociklisti]]</text>
      <sha1>tde43urxk5tvnfww04r0usca9f1yal1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567190</id>
      <parentid>7567066</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:21:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Francusko prvenstvo – Superbike</comment>
      <origin>7567190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11617" sha1="jurnxqwpy1gbhe1zv7j9qmtxqh4eudb" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir motociklist
| ime_prezime            = Fabien Foret 
| slika                  = 
| opis_slike             = 
| puno_ime               = 
| rodno_ime              = 
| pseudonim              = 
| datum_rođenje          = [[29. siječnja]], [[1974.]] 
| mjesto_rođenje         = Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] 
| datum_smrt             = 
| mjesto_smrt            = 
| uzrok_smrti            = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište           = 
| nacionalnost           = 
| državljantvo           = 

| aktivne_godine         = 
| nadimak                = 
| broj_motocikla         = 

| klasa01_natjecanje     = 
| klasa01_sezone         = 
| klasa01_proiz_motor    = 
| klasa01_prvenstva      = 
| klasa01_utrke          = 
| klasa01_pobjede        = 
| klasa01_postolja       = 
| klasa01_pole_poz       = 
| klasa01_naj_krug       = 
| klasa01_bodova         = 

| klasa02_natjecanje     = 
| klasa02_sezone         = 
| klasa02_proiz_motor    = 
| klasa02_prvenstva      = 
| klasa02_utrke          = 
| klasa02_pobjede        = 
| klasa02_postolja       = 
| klasa02_pole_poz       = 
| klasa02_naj_krug       = 
| klasa02_bodova         = 

| klasa03_natjecanje     = 
| klasa03_sezone         = 
| klasa03_proiz_motor    = 
| klasa03_prvenstva      = 
| klasa03_utrke          = 
| klasa03_pobjede        = 
| klasa03_postolja       = 
| klasa03_pole_poz       = 
| klasa03_naj_krug       = 
| klasa03_bodova         = 

| klasa04_natjecanje     = 
| klasa04_sezone         = 
| klasa04_proiz_motor    = 
| klasa04_prvenstva      = 
| klasa04_utrke          = 
| klasa04_pobjede        = 
| klasa04_postolja       = 
| klasa04_pole_poz       = 
| klasa04_naj_krug       = 
| klasa04_bodova         = 

| klasa05_natjecanje     = 
| klasa05_sezone         = 
| klasa05_proiz_motor    = 
| klasa05_prvenstva      = 
| klasa05_utrke          = 
| klasa05_pobjede        = 
| klasa05_postolja       = 
| klasa05_pole_poz       = 
| klasa05_naj_krug       = 
| klasa05_bodova         = 

| klasa06_natjecanje     = 
| klasa06_sezone         = 
| klasa06_proiz_motor    = 
| klasa06_prvenstva      = 
| klasa06_utrke          = 
| klasa06_pobjede        = 
| klasa06_postolja       = 
| klasa06_pole_poz       = 
| klasa06_naj_krug       = 
| klasa06_bodova         = 

| klasa07_natjecanje     = 
| klasa07_sezone         = 
| klasa07_proiz_motor    = 
| klasa07_prvenstva      = 
| klasa07_utrke          = 
| klasa07_pobjede        = 
| klasa07_postolja       = 
| klasa07_pole_poz       = 
| klasa07_naj_krug       = 
| klasa07_bodova         = 

| klasa08_natjecanje     = 
| klasa08_sezone         = 
| klasa08_proiz_motor    = 
| klasa08_prvenstva      = 
| klasa08_utrke          = 
| klasa08_pobjede        = 
| klasa08_postolja       = 
| klasa08_pole_poz       = 
| klasa08_naj_krug       = 
| klasa08_bodova         = 

| klasa09_natjecanje     = 
| klasa09_sezone         = 
| klasa09_proiz_motor    = 
| klasa09_prvenstva      = 
| klasa09_utrke          = 
| klasa09_pobjede        = 
| klasa09_postolja       = 
| klasa09_pole_poz       = 
| klasa09_naj_krug       = 
| klasa09_bodova         = 

| klasa10_natjecanje     = 
| klasa10_sezone         = 
| klasa10_proiz_motor    = 
| klasa10_prvenstva      = 
| klasa10_utrke          = 
| klasa10_pobjede        = 
| klasa10_postolja       = 
| klasa10_pole_poz       = 
| klasa10_naj_krug       = 
| klasa10_bodova         = 

| web                    = 
}}

'''Fabien Foret''' (Angoulême, departman Charente, [[Nova Akvitanija|regija Nova Akvitanija]], [[Francuska]], 29. siječnja 1974.), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. 

== Životopis i karijera ==

== Uspjesi u prvenstvima ==

=== Cestovni motociklizam === 
; [[Supersport svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo – Supersport]]  
* '''prvak:''' 2002. 
* trećeplasirani: 2007., 2011., 2013. 

; Kup Francuske Promosport – 125cc 
* '''prvak:''' 1995. 

=== Cestovni motociklizam – utrke izdržljivosti === 

== Osvojene utrke ==

=== Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|-
| || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

=== Ostale pobjede ===
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|sezona ||prvenstvo ||&lt;small&gt; momčad ||konstruktor ||&lt;small&gt; motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori   
|-
|}
--&gt;

=== Pobjede u utrkama izdržljivosti ===
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%&quot; 
|-
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori  
|- 
| || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Pregled karijere ==

=== Po sezonama - cestovni motociklizam === 
&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; width=&quot;100%&quot;; text-align: center&quot; 
!sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;12&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori  
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt; 

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| (prvenstvo) 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}
--&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Francusko prvenstvo – Superbike  
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1998. ||&lt;small&gt; ||[[Yamaha]] ||&lt;small&gt; Yamaha ||&lt;small&gt; || || || || || ||78 ||'''6. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;&gt; {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/4.-France-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH SUPERBIKE CHAMPIONSHIP''], objavljeno u listopadu 2025., preuzeto 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|1999. ||&lt;small&gt; ||Yamaha ||&lt;small&gt; Yamaha ||&lt;small&gt; || || || || || ||71 ||'''6. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SBK&quot;/&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Francusko prvenstvo – Supersport 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1997. ||&lt;small&gt; ||Ducati ||&lt;small&gt; Ducati ||&lt;small&gt; || || || || || ||49 ||'''10. 
|&lt;ref name=&quot;mst20_FRA-SSP&quot;&gt; {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/10/6.-France-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH SUPERSPORT CHAMPIONSHIP''], objavljeno u listopadu 2025., preuzeto 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Španjolsko prvenstvo – Supersport 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|2001. ||&lt;small&gt; ||Honda ||&lt;small&gt; Honda||&lt;small&gt; || || || || || ||20 ||'''14. 
|&lt;ref name=&quot;mdt20_SPA-SSP&quot;&gt; {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/14.-Spain-Supersport.pdf motorsporttop20.com, ''SPANISH SUPERSPORT CHAMPIONSHIP (1991-2009; 2019-)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:85%; text-align: center&quot; 
!colspan=&quot;14&quot;| Kup Francuske Promosport – 125cc 
|-
!sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!b.m. !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !!bodova !!plasman !!izvori !!napomene  
|-
|1995. ||&lt;small&gt; ||Cagiva ||&lt;small&gt; Cagiva ||&lt;small&gt; || || || || || || ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. 
|&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20FRANCE/MOTO%20FRANCE%20Promosport-1.htm racingmemo.fr, ''Les Formules de Promotion (vitesse)''], pristupljeno 31. srpnja 2026. &lt;/ref&gt; ||&lt;small&gt;  
|-
| ||&lt;small&gt; || ||&lt;small&gt; ||&lt;small&gt; || || || || || || || || ||&lt;small&gt;  
|-
|}

=== Po natjecanjima - cestovni motociklizam === 
&lt;!--
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size:90%; text-align: center&quot; 
!sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna &lt;br&gt; pozicija !!najbrži &lt;br&gt; krug !! 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
| || || || || || || || || || || 
|-
|}
--&gt;

== Povezani članci ==

== Vanjske poveznice ==
* {{en icon}} [https://www.flashscore.com/player/foret-fabien/r5nfGLBn/ flashscore.com, ''Fabien Foret''] 

== Izvori i literatura ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/fabien-foret/results motorsportstats.com, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026.  
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20250125121831/https://www.worldsbk.com/en/rider/fabien+foret/766 worldsbk.com, ''Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080621022538/http://sbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SSP&amp;p_Conduttore=766 sbk.perugiatiming.com, ''Fabien Foret''], wayback arhuva 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160416071834/http://www.wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=1109 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902000113/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/fabien-foret.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Fabien Foret''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/fabien-foret-motor-sport-spf118345.html the-sports.org, ''Fabien Foret''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.kawasaki.cz/cs/racing/endurance/kawasaki_racing_team/fabien_foret?Uid=0984Cg4NCw4ODV4NDl9RXF9eUAoNX10MWl9dUA5QXQ1QDl4 kawasaki.cz, ''Fabien Foret''], 
* {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/news/2014/09/26/fabien-foret-i-look-forward-to-the-last-wsbk-race-of-my-career/970994 worldsbk.com, ''Fabien Foret: &quot;I look forward to the last WSBK race of my career&quot;''], objavljeno 26. runja 2014., pristupljeno 31. srpnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/M%20PILOTES/PIL%20SBK%20F.htm racingmemo.fr, ''es Pilotes des Championnats du Monde de Superbikes et Supersports, Thunderbike Trophy et Coupe FIM Superstock. / F''], pristupljeno 31. srpnja 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Prvaci Supersport svjetskog prvenstva}} 

{{mrva-biog-motociklist}}
{{GLAVNIRASPORED:Foret, Fabien}}

[[Kategorija:Francuski športski motociklisti]]</text>
      <sha1>jurnxqwpy1gbhe1zv7j9qmtxqh4eudb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivana III., burgundska grofica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816203</id>
    <revision>
      <id>7567082</id>
      <timestamp>2026-07-31T14:30:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivana III. Burgundska''' (1./2. svibnja 1308. – 10./15. kolovoza 1347.), također poznata kao '''Ivana Francuska''', bila je grofica Burgundije i Artoisa (''suo jure'') i [[Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije|vojvotkinja]] supruga [[Burgundsko Vojvodstvo|Burgundije]].  Ivana je bila najstarija kći francuskoga kralja [[Filip V., kralj Francuske|Filipa V.]] i [[Ivana II., burgundska grofica|grofice Ivane II. Burgundske]] te...«.</comment>
      <origin>7567082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1028" sha1="du7dxk9bczrsjpr3g4m3docv81kndnj" xml:space="preserve">'''Ivana III. Burgundska''' (1./2. svibnja 1308. – 10./15. kolovoza 1347.), također poznata kao '''Ivana Francuska''', bila je grofica Burgundije i Artoisa (''suo jure'') i [[Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije|vojvotkinja]] supruga [[Burgundsko Vojvodstvo|Burgundije]].

Ivana je bila najstarija kći francuskoga kralja [[Filip V., kralj Francuske|Filipa V.]] i [[Ivana II., burgundska grofica|grofice Ivane II. Burgundske]] te unuka kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV. Lijepog]]. Članica dinastije [[Dinastija Capet|Capet]], Ivana se udala 1318. za [[Odo IV., burgundski vojvoda|burgundskog vojvodu Oda IV.]], koji je isprva podupirao prava svoje nećakinje [[Ivana II. Navarska|Ivane II. Navarske]]. 

Sin grofice Ivane, [[Filip I., grof Auvergnea|Filip]],&lt;ref&gt;{{cite book |first=Jean |last=Le Bel |title=The True Chronicles of Jean Le Bel, 1290-1360 |translator-first=Nigel |translator-last=Bryant |publisher=Boydell &amp; Brewer |year=2011 }}&lt;/ref&gt; umro je prije majke.
==Izvori==
{{Izvori}}</text>
      <sha1>du7dxk9bczrsjpr3g4m3docv81kndnj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567083</id>
      <parentid>7567082</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:30:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Kapetovići|Kapetovići]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1056" sha1="gqzlahuhigtxowjv2s05bu66deqjjx3" xml:space="preserve">'''Ivana III. Burgundska''' (1./2. svibnja 1308. – 10./15. kolovoza 1347.), također poznata kao '''Ivana Francuska''', bila je grofica Burgundije i Artoisa (''suo jure'') i [[Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije|vojvotkinja]] supruga [[Burgundsko Vojvodstvo|Burgundije]].

Ivana je bila najstarija kći francuskoga kralja [[Filip V., kralj Francuske|Filipa V.]] i [[Ivana II., burgundska grofica|grofice Ivane II. Burgundske]] te unuka kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV. Lijepog]]. Članica dinastije [[Dinastija Capet|Capet]], Ivana se udala 1318. za [[Odo IV., burgundski vojvoda|burgundskog vojvodu Oda IV.]], koji je isprva podupirao prava svoje nećakinje [[Ivana II. Navarska|Ivane II. Navarske]]. 

Sin grofice Ivane, [[Filip I., grof Auvergnea|Filip]],&lt;ref&gt;{{cite book |first=Jean |last=Le Bel |title=The True Chronicles of Jean Le Bel, 1290-1360 |translator-first=Nigel |translator-last=Bryant |publisher=Boydell &amp; Brewer |year=2011 }}&lt;/ref&gt; umro je prije majke.
==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kapetovići]]</text>
      <sha1>gqzlahuhigtxowjv2s05bu66deqjjx3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567084</id>
      <parentid>7567083</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:31:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Burgundski grofovi|Burgundski grofovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1090" sha1="pp4mxeailwaeegfe8c4pknno86383sv" xml:space="preserve">'''Ivana III. Burgundska''' (1./2. svibnja 1308. – 10./15. kolovoza 1347.), također poznata kao '''Ivana Francuska''', bila je grofica Burgundije i Artoisa (''suo jure'') i [[Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije|vojvotkinja]] supruga [[Burgundsko Vojvodstvo|Burgundije]].

Ivana je bila najstarija kći francuskoga kralja [[Filip V., kralj Francuske|Filipa V.]] i [[Ivana II., burgundska grofica|grofice Ivane II. Burgundske]] te unuka kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV. Lijepog]]. Članica dinastije [[Dinastija Capet|Capet]], Ivana se udala 1318. za [[Odo IV., burgundski vojvoda|burgundskog vojvodu Oda IV.]], koji je isprva podupirao prava svoje nećakinje [[Ivana II. Navarska|Ivane II. Navarske]]. 

Sin grofice Ivane, [[Filip I., grof Auvergnea|Filip]],&lt;ref&gt;{{cite book |first=Jean |last=Le Bel |title=The True Chronicles of Jean Le Bel, 1290-1360 |translator-first=Nigel |translator-last=Bryant |publisher=Boydell &amp; Brewer |year=2011 }}&lt;/ref&gt; umro je prije majke.
==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kapetovići]]
[[Kategorija:Burgundski grofovi]]</text>
      <sha1>pp4mxeailwaeegfe8c4pknno86383sv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567089</id>
      <parentid>7567084</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:42:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <origin>7567089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1857" sha1="t5ksjvdt9t67pdu3qxuuo89ouwea8za" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Ivana III.&lt;br&gt;franc. ''Jeanne de Bourgogne''  
| slika                =Jeanne de France.jpg 
| opis                 = Ivanin pečat
| titula               =Grofica Burgundije i Artoisa 
| vladavina            = 1330. — 1347.
| krunidba2            = 
| prethodnik2          = 
| nasljednik2          =
| regent2              =
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = [[Filip I., grof Auvergnea]]
| puno ime             = 
| dinastija            = 
| otac                 = 
| majka                = 
| datum rođenja        =
| mjesto rođenja       =
| datum smrti          =
| mjesto smrti         =
}}
'''Ivana III. Burgundska''' (1./2. svibnja 1308. – 10./15. kolovoza 1347.), također poznata kao '''Ivana Francuska''', bila je grofica Burgundije i Artoisa (''suo jure'') i [[Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije|vojvotkinja]] supruga [[Burgundsko Vojvodstvo|Burgundije]].

Ivana je bila najstarija kći francuskoga kralja [[Filip V., kralj Francuske|Filipa V.]] i [[Ivana II., burgundska grofica|grofice Ivane II. Burgundske]] te unuka kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV. Lijepog]]. Članica dinastije [[Dinastija Capet|Capet]], Ivana se udala 1318. za [[Odo IV., burgundski vojvoda|burgundskog vojvodu Oda IV.]], koji je isprva podupirao prava svoje nećakinje [[Ivana II. Navarska|Ivane II. Navarske]]. 

Sin grofice Ivane, [[Filip I., grof Auvergnea|Filip]],&lt;ref&gt;{{cite book |first=Jean |last=Le Bel |title=The True Chronicles of Jean Le Bel, 1290-1360 |translator-first=Nigel |translator-last=Bryant |publisher=Boydell &amp; Brewer |year=2011 }}&lt;/ref&gt; umro je prije majke.

== Pogledajte također ==
*[[Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije]]
==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kapetovići]]
[[Kategorija:Burgundski grofovi]]</text>
      <sha1>t5ksjvdt9t67pdu3qxuuo89ouwea8za</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567093</id>
      <parentid>7567089</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:45:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Burgundske vojvotkinje|Burgundske vojvotkinje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1895" sha1="bkndug7dxctdn8kqx8ic4yrgingks2l" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  = Ivana III.&lt;br&gt;franc. ''Jeanne de Bourgogne''  
| slika                =Jeanne de France.jpg 
| opis                 = Ivanin pečat
| titula               =Grofica Burgundije i Artoisa 
| vladavina            = 1330. — 1347.
| krunidba2            = 
| prethodnik2          = 
| nasljednik2          =
| regent2              =
| suprug               = 
| supruzi              = 
| djeca                = [[Filip I., grof Auvergnea]]
| puno ime             = 
| dinastija            = 
| otac                 = 
| majka                = 
| datum rođenja        =
| mjesto rođenja       =
| datum smrti          =
| mjesto smrti         =
}}
'''Ivana III. Burgundska''' (1./2. svibnja 1308. – 10./15. kolovoza 1347.), također poznata kao '''Ivana Francuska''', bila je grofica Burgundije i Artoisa (''suo jure'') i [[Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije|vojvotkinja]] supruga [[Burgundsko Vojvodstvo|Burgundije]].

Ivana je bila najstarija kći francuskoga kralja [[Filip V., kralj Francuske|Filipa V.]] i [[Ivana II., burgundska grofica|grofice Ivane II. Burgundske]] te unuka kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV. Lijepog]]. Članica dinastije [[Dinastija Capet|Capet]], Ivana se udala 1318. za [[Odo IV., burgundski vojvoda|burgundskog vojvodu Oda IV.]], koji je isprva podupirao prava svoje nećakinje [[Ivana II. Navarska|Ivane II. Navarske]]. 

Sin grofice Ivane, [[Filip I., grof Auvergnea|Filip]],&lt;ref&gt;{{cite book |first=Jean |last=Le Bel |title=The True Chronicles of Jean Le Bel, 1290-1360 |translator-first=Nigel |translator-last=Bryant |publisher=Boydell &amp; Brewer |year=2011 }}&lt;/ref&gt; umro je prije majke.

== Pogledajte također ==
*[[Popis kraljica, grofica i vojvotkinja supruga Burgundije]]
==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kapetovići]]
[[Kategorija:Burgundski grofovi]]
[[Kategorija:Burgundske vojvotkinje]]</text>
      <sha1>bkndug7dxctdn8kqx8ic4yrgingks2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chorilaena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816204</id>
    <revision>
      <id>7567113</id>
      <timestamp>2026-07-31T16:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Chorilaena'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Rutaceae]] | subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]] | tribus       = [[Zanthoxyleae]] | subtribus    = [[Eriostemoninae]]  | genus        = '''''Chorilaena'''''...«.</comment>
      <origin>7567113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2957" sha1="q96ehz7axwnsvovpu1jnh9tx8m07wnf" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Chorilaena''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Eriostemoninae]] 
| genus        = '''''Chorilaena'''''
| genus_autorstvo =  Endl.
}}
'''''Chorilaena''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna [[Australija]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35638-1 Plants of the World online] Pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 
== Etimologija ==
Ime roda izvedeno je od grčkih riječi chori, „odvojeno”, i chlaena, „ogrtač”.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Morfologija ==
Chorilaena je rod grmova iz porodice Rutaceae, endemičan u jugozapadnoj Australiji. Biljke su obrasle zvjezdastim dlakama, a često i sitnim ljuskama. Listovi su naizmjenični i jednostavni.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Cvatovi su pazušni, rijetko vršni, cimozni i malocvjetni ili reducirani na pojedinačne cvjetove; u tipske vrste razvija se štitac od šest cvjetova. Cvjetne stapke nose dva ili četiri pricvjetića. Cvjetovi su dvospolni i peteročlani.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Čaška je tanjurasta ili polukuglasta, duboko režnjevita ili s valovitim i plitko režnjevitim rubom. Pet latica slobodno je i valvatno; izvana su ljuskave. U vrste C. euphemiae latice su isprva priljubljene rubovima i tvore cjevast vjenčić, premda nisu međusobno srasle.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Prašnika je deset i slobodni su. Niti su u donjem dijelu spljoštene i s unutarnje strane bradato dlakave, a prema vrhu oble i gole. Antere su tupe do duguljaste i završavaju nežljezdastim vršnim nastavkom. Nektarijski disk malen je.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Karpeli su slobodni ili srasli u donjoj polovici, goli ili ljuskavi, sa sterilnim vršnim nastavkom ili bez njega. Plod se sastoji od uspravnih plodića tupa ili kratko kljunasta vrha. Sjemenke su usko bubrežaste do tupo elipsoidne. Linearni mesnati arilodus nalazi se između dviju trajnih hrskavičavih vrpci na strani sjemenke okrenutoj osi ploda; ta je neobična građa sjemenke jedno od glavnih zajedničkih obilježja roda.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Rod danas obuhvaća četiri prihvaćene vrste: Chorilaena anceps, C. euphemiae, C. quercifolia i C. rudis. Sve su ograničene na jugozapadnu Australiju. Nekadašnji rod Rhadinothamnus uklopljen je 2023. u Chorilaena jer molekularne analize nisu opravdale njihovo odvojeno priznavanje.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Tipska vrsta: Chorilaena quercifolia Endl.


 &lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Chorilaena Flora of Australia], pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==


== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]]</text>
      <sha1>q96ehz7axwnsvovpu1jnh9tx8m07wnf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567114</id>
      <parentid>7567113</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T17:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7567114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3426" sha1="ppn4cw6hmxmqlh3z36r3tdcpmm2v5fp" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Chorilaena''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Eriostemoninae]] 
| genus        = '''''Chorilaena'''''
| genus_autorstvo =  Endl.
}}
'''''Chorilaena''''' je biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je jugozapadna [[Australija]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35638-1 Plants of the World online] Pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt; 
== Etimologija ==
Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi chori, „odvojeno”, i chlaena, „ogrtač”.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Chorilaena'' je rod [[grm]]ova iz porodice ''[[Rutaceae]]'', [[endem]]ičan u jugozapadnoj [[Australija|Australiji]]. Biljke su obrasle zvjezdastim dlakama, a često i sitnim ljuskama. Listovi su naizmjenični i jednostavni.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušni, rijetko vršni, cimozni i malocvjetni ili reducirani na pojedinačne cvjetove; u tipske vrste razvija se štitac od šest cvjetova. Cvjetne stapke nose dva ili četiri pricvjetića. [[Cvjetovi]] su dvospolni i peteročlani.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Čaška]] je tanjurasta ili polukuglasta, duboko režnjevita ili s valovitim i plitko režnjevitim rubom. Pet [[latica]] slobodno je i valvatno; izvana su ljuskave. U vrste ''C. euphemiae'' latice su isprva priljubljene rubovima i tvore cjevast vjenčić, premda nisu međusobno srasle.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je deset i slobodni su. Niti su u donjem dijelu spljoštene i s unutarnje strane bradato dlakave, a prema vrhu oble i gole. Antere su tupe do duguljaste i završavaju nežljezdastim vršnim nastavkom. Nektarijski disk malen je.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Karpeli su slobodni ili srasli u donjoj polovici, goli ili ljuskavi, sa sterilnim vršnim nastavkom ili bez njega. [[Plod]] se sastoji od uspravnih plodića tupa ili kratko kljunasta vrha. [[Sjeme]]nke su usko bubrežaste do tupo elipsoidne. Linearni mesnati arilodus nalazi se između dviju trajnih hrskavičavih vrpci na strani sjemenke okrenutoj osi ploda; ta je neobična građa sjemenke jedno od glavnih zajedničkih obilježja roda.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Rod danas obuhvaća četiri prihvaćene vrste: ''Chorilaena anceps'', ''C. euphemiae'', ''C. quercifolia'' i ''C. rudis''. Sve su ograničene na jugozapadnu Australiju. Nekadašnji rod Rhadinothamnus uklopljen je 2023. u Chorilaena jer molekularne analize nisu opravdale njihovo odvojeno priznavanje.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Tipska vrsta: Chorilaena quercifolia Endl. &lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Chorilaena Flora of Australia], pristupljeno 31. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Chorilaena anceps]]'' &lt;small&gt;(DC.) Duretto &amp; Heslewood&lt;/small&gt;
# ''[[Chorilaena euphemiae]]'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Duretto &amp; Heslewood&lt;/small&gt;
# ''[[Chorilaena quercifolia]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;
# ''[[Chorilaena rudis]]'' &lt;small&gt;(Bartl.) Duretto &amp; Heslewood&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
Heterotipski:
* ''Rhadinothamnus'' &lt;small&gt;Paul G.Wilson&lt;/small&gt; in Nuytsia 1: 197 (1971)
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Eriostemoninae]]</text>
      <sha1>ppn4cw6hmxmqlh3z36r3tdcpmm2v5fp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Humster</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816205</id>
    <revision>
      <id>7567116</id>
      <timestamp>2026-07-31T17:21:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <comment>Novo, en.wiki (prevedeno na molbu)</comment>
      <origin>7567116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2312" sha1="s83nwihvilrahkmuramgcf3md2pen6j" xml:space="preserve">'''Humster''' je hibridna stanična linija koja nastaje kad ljudski spermij oplodi oocit [[hrčci|hrčka]] bez sloja ''[[zona pellucida]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Yanagimachi |first1=R. |last2=Yanagimachi |first2=H. |last3=Rogers |first3=B. J. |date=November 1976 |title=The Use of Zona-Free Animal Ova as a Test-System for the Assessment of the Fertilizing Capacity of Human Spermatozoa |journal=Biology of Reproduction |volume=15 |issue=4 |pages=471–476 |doi=10.1095/biolreprod15.4.471 |pmid=974200 |s2cid=18988034 |issn=0006-3363|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ime linije spoj je engleskih riječi ''human'' („čovjek”) i ''hamster'' („hrčak”). Uvijek je tvore pojedinačne stanice i stoga ne može oblikovati višestanično biće. Humsteri se uglavnom uništavaju prije [[mitoza|mitoze]] premda bi propali da se to i ne učini.&lt;ref&gt;{{Cite report |title=Final Report of the Human Embryo Research Panel |date=27 September 1994 |publisher=National Institutes of Health |location=Bethesda, MD |page=96}} as cited in {{cite book |last=Bonnicksen |first=Andrea |url=http://press.georgetown.edu/book/georgetown/chimeras-hybrids-and-interspecies-research |title=Chimeras, Hybrids, and Interspecies Research Politics and Policymaking |date=2009 |publisher=Georgetown University Press |isbn=9781589015746}}&lt;/ref&gt;

Humsteri uglavnom nastaju zbog dva razloga:

* Kako bi se izbjegli pravni problemi zbog rada s čistim ljudskim linijama embrionalnih matičnih stanica,
* Kako bi se procijenila sposobnost ljudskoga spermija za [[in vitro oplodnja|oplodnju ''in vitro'']].

Hibridi tjelesnih stanica ljudi i hrčaka ili miševa rabe se za lociranje različitih genskih obilježja još od sedamdesetih godina 20. stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Griffiths |first1=Anthony J.F. |last2=Miller |first2=Jeffrey H. |last3=Suzuki |first3=David T. |last4=Lewontin |first4=Richard C. |last5=Gelbart |first5=William M. |author3-link=David Suzuki |author4-link=Richard Lewontin |author5-link=William Gelbart |title=An introduction to genetic analysis |date=2002 |publisher=W. H. Freeman |location=New York, NY |isbn=978-0716735205 |edition=7th}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Stanična biologija]]
[[Kategorija:Bioetika]]
[[Kategorija:Hibridi sisavaca]]
[[Kategorija:Hibridi čovjeka]]
[[Kategorija:Hrčci]]</text>
      <sha1>s83nwihvilrahkmuramgcf3md2pen6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Humster</title>
    <ns>1</ns>
    <id>816206</id>
    <revision>
      <id>7567119</id>
      <timestamp>2026-07-31T17:22:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{prevedeno|engleskome|en|1366209045}}«.</comment>
      <origin>7567119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="01vj6zuwajj8fq0l3xw4o0y60hqm6th" xml:space="preserve">{{prevedeno|engleskome|en|1366209045}}</text>
      <sha1>01vj6zuwajj8fq0l3xw4o0y60hqm6th</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Promontorium Kelvin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816207</id>
    <revision>
      <id>7567122</id>
      <timestamp>2026-07-31T18:22:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1223335413|Promontorium Kelvin]]«</comment>
      <origin>7567122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="755" sha1="927hon8edkzjtczpq4srqn7invyjexn" xml:space="preserve">
{{Radovi24}}
[[Datoteka:Promontorium_Kelvin_4137_h1.jpg|desno|mini| Promonontorium Kelvin, rt usko povezan s Rupes Kelvinom. Fotografija Lunar Orbitera 4!!.]]
'''Promontorium Kelvin''' je rt na bliskoj strani!! [[Mjesec|Mjeseca]]. Nalazi se na jugoistoku Mare Humoruma, u blizini Rupes Kelvina!!. Dug je oko 45 km.

== Povijest ==
Naziv &quot;Promontorium Kelvin&quot; odobrila je Međunarodna astronomska unija 1935. godine, a Mary A. Blagg i K. Müller iz tvrtke Humphries and Co.Ltd. dodijelili su mu referentni broj Named Lunar Formation [66]. Rt je dobio ime po [[William Thomson|lordu Kelvinu]].&lt;ref name=&quot;GPN&quot;&gt;{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|4844|Promontorium Kelvin}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Planine na Mjesecu]]</text>
      <sha1>927hon8edkzjtczpq4srqn7invyjexn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567126</id>
      <parentid>7567122</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:29:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7567126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2071" sha1="asmg9a4xnqfxpixunc0rngx3k7jt3cy" xml:space="preserve">{{Infookvir planina na Mjesecu
| ime                = Promontorium Kelvin
| izvorno ime        = 
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = [[William Thomson|lordu Kelvin]]
| slika              = Promontorium_Kelvin_4137_h1.jpg
| opis slike         = Promonontorium Kelvin, ''rt'' usko povezan s [[Rupes Kelvin]]om. Snimio: [[Lunar Orbiter 4]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = {{coord|26.95|S|33.45|W|globe:moon|display=it}}.&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;
| koordinate_ref     = 
| smještaj           = na jugoistoku [[More vlage|Mora vlage]]
| dio gorja          = 

| vrh                = 
| ostali vrhovi      = 

| starost            = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Mjesec
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
}}
'''Promontorium Kelvin''' je ''rt'' na [[bliska strana Mjeseca|bliskoj strani]] [[Mjesec]]a. Nalazi se na jugoistoku [[More vlage|Mora vlage]] ({{lat.|Mare Humorum}}), u blizini [[Rupes Kelvin]]a. Dug je oko 45 km.

== Povijest ==
Naziv &quot;Promontorium Kelvin&quot; odobrila je Međunarodna astronomska unija 1935. godine, a Mary A. Blagg i K. Müller iz tvrtke Humphries and Co.Ltd. dodijelili su mu referentni broj Named Lunar Formation [66]. Rt je dobio ime po [[William Thomson|lordu Kelvinu]].&lt;ref name=&quot;GPN&quot;&gt;{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|4844|Promontorium Kelvin}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
*[https://the-moon.us/wiki/Promontorium_Kelvin Promontorium Kelvin] at Moon Wiki
* {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = February 7, 2008 | url = http://lpod.wikispaces.com/February+7%2C+2008 | title = Crossing the Kelvin Rectangular Block | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = September 23, 2017 | archive-date = May 31, 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180531052833/http://lpod.wikispaces.com/February+7,+2008 | url-status = dead }} - features the promontory

[[Kategorija:Planine na Mjesecu]]</text>
      <sha1>asmg9a4xnqfxpixunc0rngx3k7jt3cy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567151</id>
      <parentid>7567126</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:35:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7567151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2189" sha1="9d972a6r08xf8490smjz30jitzj8zs0" xml:space="preserve">{{Infookvir planina na Mjesecu
| ime                = Promontorium Kelvin
| izvorno ime        = 
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = [[William Thomson|lordu Kelvin]]
| slika              = Promontorium_Kelvin_4137_h1.jpg
| opis slike         = Promonontorium Kelvin, ''rt'' usko povezan s [[Rupes Kelvin]]om. Snimio: [[Lunar Orbiter 4]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = {{coord|26.95|S|33.45|W|globe:moon|display=it}}.&lt;ref name=&quot;GPN&quot;/&gt;
| koordinate_ref     = 
| smještaj           = na jugoistoku [[More vlage|Mora vlage]]
| dio gorja          = 

| vrh                = 
| ostali vrhovi      = 

| starost            = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Mjesec
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
}}
[[Datoteka:Promontorium Kelvin location map.jpg|mini|lijevo|300px|Područje oko planine Promontorium Kelvin]]
'''Promontorium Kelvin''' je ''rt'' na [[bliska strana Mjeseca|bliskoj strani]] [[Mjesec]]a. Nalazi se na jugoistoku [[More vlage|Mora vlage]] ({{lat.|Mare Humorum}}), u blizini [[Rupes Kelvin]]a. Dug je oko 45 km.

== Povijest ==
Naziv &quot;Promontorium Kelvin&quot; odobrila je Međunarodna astronomska unija 1935. godine, a Mary A. Blagg i K. Müller iz tvrtke Humphries and Co.Ltd. dodijelili su mu referentni broj Named Lunar Formation [66]. Rt je dobio ime po [[William Thomson|lordu Kelvinu]].&lt;ref name=&quot;GPN&quot;&gt;{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|4844|Promontorium Kelvin}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
*[https://the-moon.us/wiki/Promontorium_Kelvin Promontorium Kelvin] at Moon Wiki
* {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = February 7, 2008 | url = http://lpod.wikispaces.com/February+7%2C+2008 | title = Crossing the Kelvin Rectangular Block | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = September 23, 2017 | archive-date = May 31, 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180531052833/http://lpod.wikispaces.com/February+7,+2008 | url-status = dead }} - features the promontory

[[Kategorija:Planine na Mjesecu|Kkelvin]]</text>
      <sha1>9d972a6r08xf8490smjz30jitzj8zs0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rupes Liebig</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816208</id>
    <revision>
      <id>7567171</id>
      <timestamp>2026-07-31T18:41:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1014902145|Rupes Liebig]]«</comment>
      <origin>7567171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="625" sha1="4zur4szuchva7ayzhy9an6a5si3omf7" xml:space="preserve">{{Značajka na astronomskom objektu|name=Rupes Liebig|image=|type=[[Rupes]]|coordinates={{coord|-25.14|-45.92|dim:622km_globe:moon}}}}'''Rupes Liebig''' je strma litica koja se nalazi na [[Mjesec|Mjesecu]].&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Planetary Names: Rupes, rupēs: Rupes Liebig on Moon|url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/5228|access-date=2020-12-24|website=planetarynames.wr.usgs.gov}}&lt;/ref&gt; Litica je dobila ime po obližnjem krateru Liebig, koji je pak dobio ime po njemačkom kemičaru [[Justus von Liebig|Justusu von Liebigu]] (1803. – 1873.).

== Reference ==

[[Kategorija:Strmine na Mjesecu]]</text>
      <sha1>4zur4szuchva7ayzhy9an6a5si3omf7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567173</id>
      <parentid>7567171</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:45:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7567173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1000" sha1="5xg17t2lx7mljwy6em1zx35bsoqfpz7" xml:space="preserve">{{Značajka na astronomskom objektu
|name       = Rupes Liebig
|image      = Liebig sattelite craters map.jpg
|image_size = 
|caption    = 
|type       = [[Rupes]]
|location   = 
|coordinates={{coord|-25.14|-45.92|dim:622km_globe:moon}}
|coordinates_footnotes = 
|length     = 
|width      = 
|diameter   = 
|depth      = 
|area       = 
|dimensions = 
|inflow     = 
|outflow    = 
|peak       = 
|discoverer = 
|naming     = 
|eponym     = 
}}
'''Rupes Liebig''' je strma litica koja se nalazi na [[Mjesec|Mjesecu]].&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Planetary Names: Rupes, rupēs: Rupes Liebig on Moon|url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/5228|access-date=2020-12-24|website=planetarynames.wr.usgs.gov}}&lt;/ref&gt; Litica je dobila ime po obližnjem krateru Liebig, koji je pak dobio ime po njemačkom kemičaru [[Justus von Liebig|Justusu von Liebigu]] (1803. – 1873.).

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Strmine na Mjesecu|Liebig]]</text>
      <sha1>5xg17t2lx7mljwy6em1zx35bsoqfpz7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567179</id>
      <parentid>7567173</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:43:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7567179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1023" sha1="8j90lq9nzrm715dohmt3i2rlg2zpw4w" xml:space="preserve">{{Značajka na astronomskom objektu
|name       = Rupes Liebig
|image      = Liebig sattelite craters map.jpg
|image_size = 
|caption    = 
|type       = [[Rupes]]
|location   = 
|coordinates={{coord|-25.14|-45.92|dim:622km_globe:moon}}
|coordinates_footnotes = 
|length     = 
|width      = 
|diameter   = 
|depth      = 
|area       = 
|dimensions = 
|inflow     = 
|outflow    = 
|peak       = 
|discoverer = 
|naming     = 
|eponym     = 
}}
'''Rupes Liebig''' je strma litica koja se nalazi na [[Mjesec|Mjesecu]].&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Planetary Names: Rupes, rupēs: Rupes Liebig on Moon|url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/5228|access-date=2020-12-24|website=planetarynames.wr.usgs.gov}}&lt;/ref&gt; Litica je dobila ime po obližnjem krateru Liebig, koji je pak dobio ime po njemačkom kemičaru [[Justus von Liebig|Justusu von Liebigu]] (1803. – 1873.).

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

{{Strmine na Mjesecu}}
[[Kategorija:Strmine na Mjesecu|Liebig]]</text>
      <sha1>8j90lq9nzrm715dohmt3i2rlg2zpw4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slučajna obitelj (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816209</id>
    <revision>
      <id>7567176</id>
      <timestamp>2026-07-31T19:25:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir TV serija | bg_color              =  | ime_serije            = Slučajna obitelj | slika                 =  | natpis_pod_slikom     =  | orig_naslov           =  | orig_pismo            =  | format_serije         =  | žanr                  = drama&lt;br&gt;humor | autor                 =  | temeljeno_na          =  | razvoj                =  | scenarist             =  | redatelj              =  | glumci                = Filip Juričić (gl...«.</comment>
      <origin>7567176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2020" sha1="3j18mikjhdilh62q6whi33v7afvhkmy" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color              = 
| ime_serije            = Slučajna obitelj
| slika                 = 
| natpis_pod_slikom     = 
| orig_naslov           = 
| orig_pismo            = 
| format_serije         = 
| žanr                  = drama&lt;br&gt;humor
| autor                 = 
| temeljeno_na          = 
| razvoj                = 
| scenarist             = 
| redatelj              = 
| glumci                = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]
| pripovjedač           = 
| glazba                = 
| uvodna_glazba         = 
| država                = {{Z+X|HRV}}
| jezik                 = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_sezona           = 
| broj_epizoda          = 
| popis_epizoda         = 
| producent             = 
| izvršni_producent     = 
| urednik               = 
| lokacija              = 
| trajanje_epizode      = 
| produkcijska_kuća     = 
| tv_kuća               = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]
| početak_serije        = jesen {{Premijera|||2026}}
| kraj_serije           = &lt;!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---&gt;
| ostale_kuće           = 
| povezano              = 
| web_stranica          = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/
| imdb_id               = 
}}

'''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na jesen 2026. na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Glumačka postava i likovi ==
* [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]

{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]]</text>
      <sha1>3j18mikjhdilh62q6whi33v7afvhkmy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567178</id>
      <parentid>7567176</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:29:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <origin>7567178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2528" sha1="mey3x082utcdgxzyv71hvhvlhwlu9oe" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| bg_color              = 
| ime_serije            = Slučajna obitelj
| slika                 = 
| natpis_pod_slikom     = 
| orig_naslov           = 
| orig_pismo            = 
| format_serije         = 
| žanr                  = drama&lt;br&gt;humor
| autor                 = 
| temeljeno_na          = 
| razvoj                = 
| scenarist             = 
| redatelj              = 
| glumci                = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]
| pripovjedač           = 
| glazba                = 
| uvodna_glazba         = 
| država                = {{Z+X|HRV}}
| jezik                 = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| broj_sezona           = 
| broj_epizoda          = 
| popis_epizoda         = 
| producent             = 
| izvršni_producent     = 
| urednik               = 
| lokacija              = 
| trajanje_epizode      = 
| produkcijska_kuća     = 
| tv_kuća               = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]
| početak_serije        = jesen {{Premijera|||2026}}
| kraj_serije           = &lt;!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---&gt;
| ostale_kuće           = 
| povezano              = 
| web_stranica          = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/
| imdb_id               = 
}}

'''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na jesen 2026. na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem.

== Glumačka postava i likovi ==
* [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]

{{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}}
[[Kategorija:Hrvatske telenovele]]
[[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]]</text>
      <sha1>mey3x082utcdgxzyv71hvhvlhwlu9oe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rupes Mercator</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816210</id>
    <revision>
      <id>7567183</id>
      <timestamp>2026-07-31T19:58:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1215931045|Rupes Mercator]]«</comment>
      <origin>7567183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="782" sha1="3ut7fuajeeh64lqhwsaznwz3sm5ombq" xml:space="preserve">
{{Radovi24}}

&lt;templatestyles src=&quot;Module:Infobox/styles.css&quot;&gt;&lt;/templatestyles&gt;{{Značajka na astronomskom objektu|name=Rupes Mercator|image=|type=[[Rupes]]|coordinates={{coord|-30.21|-22.84|dim:622km_globe:moon}}}}'''Rupes Mercator''' je strma litica koja se nalazi na [[Mjesec|Mjesecu]] . &lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Planetary Names: Rupes, rupēs: Rupes Mercator on Moon|url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/5229|access-date=2020-12-24|website=planetarynames.wr.usgs.gov}}&lt;/ref&gt; Ime je dobio po susjednom krateru Mercator!!, nazivu koji mu je 1935. godine dodijelila Međunarodna astronomska unija u čast flamanskog geografa i matematičara [[Gerardus Mercator|Gérarda Mercatora]].

== Reference ==
{{Strmine na Mjesecu}}
[[Kategorija:Strmine na Mjesecu]]</text>
      <sha1>3ut7fuajeeh64lqhwsaznwz3sm5ombq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567184</id>
      <parentid>7567183</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T20:05:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7567184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1234" sha1="7pvqqqkqygphzx2v19iqookj3nqubwn" xml:space="preserve">{{Značajka na astronomskom objektu
|name       = Rupes Mercator
|image      = Campanus + Mercator - LROC - WAC.JPG
|image_size = 300px
|caption    = 
|type       = [[Rupes]]
|location   = 
|coordinates= {{coord|-30.21|-22.84|dim:622km_globe:moon|display=it}}
|coordinates_footnotes = 
|length     = 
|width      = 
|diameter   = 
|depth      = 
|area       = 
|dimensions = 
|inflow     = 
|outflow    = 
|peak       = 
|discoverer = 
|naming     = 
|eponym     = krater [[Mercator (krater)|Mercator]], [[Gerardus Mercator]], flamanski geograf i matematičar
}}
'''Rupes Mercator''' je strma litica koja se nalazi na [[Mjesec|Mjesecu]] . &lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Planetary Names: Rupes, rupēs: Rupes Mercator on Moon|url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/5229|access-date=2020-12-24|website=planetarynames.wr.usgs.gov}}&lt;/ref&gt;

== Ime ==
Ime je dobio po susjednom krateru [[Mercator (krater)|Mercator]], nazivu koji mu je [[1935.]] godine dodijelila [[Međunarodna astronomska unija]] u čast flamanskog geografa i matematičara [[Gerardus Mercator|Gérarda Mercatora]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

{{Strmine na Mjesecu}}
[[Kategorija:Strmine na Mjesecu|Mercator]]</text>
      <sha1>7pvqqqkqygphzx2v19iqookj3nqubwn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Infookvir serijal videoigara</title>
    <ns>10</ns>
    <id>816211</id>
    <revision>
      <id>7567186</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:16:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <comment>Test (en/bs.wiki)</comment>
      <origin>7567186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2188" sha1="nujq170ueytoyk39e1lt73rf9k1fbh6" xml:space="preserve">{{Infookvir
| name             = Infookvir serijal videoigara
| child            = {{{child|}}}
| podbox           = {{{podbox|}}}
| naslov u kurzivu = {{{naslov u kurzivu|&lt;nowiki&gt;no&lt;/nowiki&gt;}}}
| bodystil         = float: {{{poravnaj|right}}}; width: {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina|}}}|22em}}; border-spacing: 2px;
| bodyclass        = {{#ifeq:{{{collapsible|}}}|yes|collapsible {{#if:{{{state|}}}|{{{state}}}|autocollapse}}}} hproduct

| aboveclass     = fn
| iznadstil      = font-size:125%;font-style:italic;
| iznad          = {{{title|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAMEBASE}}&lt;/includeonly&gt;}}}


| slika            = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1.15|alt={{{alt|}}}}}
| opis             = {{{caption|}}}

| labelstyle      = white-space:nowrap;padding-right:0.65em

| param1         = Žanr
| vrijednost1         = {{{žanr|}}}

| param2         = Proizvođač
| vrijednost2         = {{{razvijač|{{{proizvođač|}}}}}}

| param3         = Izdavač
| vrijednost3         = {{{izdavač|}}}

| param4         = Tvorac
| vrijednost4         = {{{stvaralac|{{{kreator|{{{tvorac|}}}}}}}}}

| param5         = Producent
| vrijednost5         = {{{producent|}}}

| param6         = Umjetnik
| vrijednost6         = {{{umjetnik|}}}

| param7         = Pisac
| vrijednost7         = {{{pisac|}}}

| param8         = Skladatelj
| vrijednost8         = {{{skladatelj|}}}

| param9         = Platforma
| vrijednost9         = {{{platforma|{{{platforme|}}}}}}

| param10        = Datum objave
| vrijednost10        = {{{objavljeno|{{{objava|}}}}}}

| param11        = Prva igra
| vrijednost11        = {{{verzija_prve_igre|}}}{{#if:{{{datum_prve_igre|}}}|{{#if:{{{verzija_prve_igre|}}}|&lt;br /&gt;}}{{{datum_prve_igre|}}}}}

| param12        = Posljednja igra
| vrijednost12        = {{{verzija_posljednje_igre|}}}{{#if:{{{datum_posljednje_igre|}}}|{{#if:{{{verzija_posljednje_igre|}}}|&lt;br /&gt;}}{{{datum_posljednje_igre}}}}}

| param13        = Glavni serijal
| vrijednost13        = {{{glavni|}}}

| param14        = [[Spin-off]]
| vrijednost14        = {{{spinoff|{{{spinoffi|}}}}}}
}}&lt;noinclude&gt;{{dokumentacija}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>nujq170ueytoyk39e1lt73rf9k1fbh6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Infookvir serijal videoigara/doc</title>
    <ns>10</ns>
    <id>816212</id>
    <revision>
      <id>7567189</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:20:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »== Kod == {{Primjer parametara | naziv | slika | opis | žanr | proizvođač | izdavač | tvorac | producent | umjetnik | pisac | skladatelj | platforma | objavljeno | verzija_prve_igre | datum_prve_igre | verzija_posljednje_igre | datum_posljednje_igre | glavni | spinoff }} &lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow: auto;&quot;&gt; {{Infokutija serijal videoigara | naziv                   =  | slika                   =  | veličina_slike          =...«.</comment>
      <origin>7567189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1047" sha1="4n8k7tncgi86ziosjjv55kx2lk4b8dl" xml:space="preserve">== Kod ==
{{Primjer parametara
| naziv
| slika
| opis
| žanr
| proizvođač
| izdavač
| tvorac
| producent
| umjetnik
| pisac
| skladatelj
| platforma
| objavljeno
| verzija_prve_igre
| datum_prve_igre
| verzija_posljednje_igre
| datum_posljednje_igre
| glavni
| spinoff
}}
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot; style=&quot;overflow: auto;&quot;&gt;
{{Infokutija serijal videoigara
| naziv                   = 
| slika                   = 
| veličina_slike          = 
| opis                    = 
| žanr                    = 
| proizvođač              = 
| izdavač                 = 
| tvorac                  = 
| producent               = 
| umjetnik                = 
| pisac                   = 
| skladatelj              = 
| platforma               = 
| objavljeno              = 
| verzija_prve_igre       = 
| datum_prve_igre         = 
| verzija_posljednje_igre = 
| datum_posljednje_igre   = 
| glavni                  = 
| spinoff                 = 
}}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Infookviri|Serijal videoigara]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>4n8k7tncgi86ziosjjv55kx2lk4b8dl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brombya</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816213</id>
    <revision>
      <id>7567300</id>
      <timestamp>2026-08-01T03:45:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Brombya'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Rutaceae]] | subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]] | tribus       = [[Zanthoxyleae]] | subtribus    = [[Boroniinae]]  | genus        = '''''Brombya''''' | genus_a...«.</comment>
      <origin>7567300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2989" sha1="poycrcehjrtcw4vpgrm0hcl3aug0q8g" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Brombya''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Boroniinae]] 
| genus        = '''''Brombya'''''
| genus_autorstvo = F.Muell.
}}
'''''Brombya''''' je  biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Pripadaju mu dvije vrste [[endem]]ične za australsku državu [[Queensland]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35626-1 Kew], pristupljeno 30. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Rod je nazvan po Johnu Edwardu Brombyju (1809.–1889.), melburnškom svećeniku i prosvjetnom djelatniku.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Brombya'' je rod vazdazelenih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle jednostavnim dlakama. [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli, s unutarnje strane goli i ostaju na plodu. [[Latica|Latice]] su slobodne, valvatne ili usko preklapajuće, iznutra gotovo gole ili vrlo rijetko sitno dlakave; na plodu mogu kratko ostati ili otpasti.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je osam, naizmjenično su nejednake duljine. Prašničke niti spljoštene su i donekle nalik laticama, a antere prašnika smještenih nasuprot laticama obično ne sadrže pelud.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela koji su pri osnovi srasli, a svaki pretinac sadrži po dva sjemena zametka. Vrat tučka izbija s vrha plodnice, a njuška je sitna, točkasta ili četverorežnjevita.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do četiri pri osnovi srasla mjehura, elipsoidna do obrnuto jajasta oblika i bez kljuna. Nerazvijeni karpeli ostaju na plodu. Egzokarp je donekle drvenast, a hrskavičavi dio endokarpa odvaja se i obično se izbacuje iz otvorena ploda. Svaki mjehur sadrži jednu ili dvije jajaste [[sjeme]]nke, koje se pri sazrijevanju naglo izbacuju. Sjemena lupina tanka je, lomljiva, crna, sjajna i zrnaste površine, a endosperm je obilan.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Rod obuhvaća dvije prihvaćene vrste, ''Brombya platynema'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; i ''Brombya smithii'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;, obje ograničene na Queensland.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Tipska vrsta: ''Brombya platynema'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; &lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&amp;lvl=gn&amp;name=Brombya PlantNET], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Brombya platynema]]'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt;
# ''[[Brombya smithii]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rodovi Boroniinae]]</text>
      <sha1>poycrcehjrtcw4vpgrm0hcl3aug0q8g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567303</id>
      <parentid>7567300</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:49:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7567303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3052" sha1="rghqz9ms6tmxazuxwjvtex8o6zgct8f" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Brombya''
| slika        = Brombya platynema SF26129-07.jpg
| slika_opis   = ''B. platynema'', tipska vrsta.
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Boroniinae]] 
| genus        = '''''Brombya'''''
| genus_autorstvo = F.Muell.
}}
'''''Brombya''''' je  biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Pripadaju mu dvije vrste [[endem]]ične za australsku državu [[Queensland]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35626-1 Kew], pristupljeno 30. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Rod je nazvan po Johnu Edwardu Brombyju (1809.–1889.), melburnškom svećeniku i prosvjetnom djelatniku.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Brombya'' je rod vazdazelenih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle jednostavnim dlakama. [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli, s unutarnje strane goli i ostaju na plodu. [[Latica|Latice]] su slobodne, valvatne ili usko preklapajuće, iznutra gotovo gole ili vrlo rijetko sitno dlakave; na plodu mogu kratko ostati ili otpasti.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je osam, naizmjenično su nejednake duljine. Prašničke niti spljoštene su i donekle nalik laticama, a antere prašnika smještenih nasuprot laticama obično ne sadrže pelud.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela koji su pri osnovi srasli, a svaki pretinac sadrži po dva sjemena zametka. Vrat tučka izbija s vrha plodnice, a njuška je sitna, točkasta ili četverorežnjevita.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do četiri pri osnovi srasla mjehura, elipsoidna do obrnuto jajasta oblika i bez kljuna. Nerazvijeni karpeli ostaju na plodu. Egzokarp je donekle drvenast, a hrskavičavi dio endokarpa odvaja se i obično se izbacuje iz otvorena ploda. Svaki mjehur sadrži jednu ili dvije jajaste [[sjeme]]nke, koje se pri sazrijevanju naglo izbacuju. Sjemena lupina tanka je, lomljiva, crna, sjajna i zrnaste površine, a endosperm je obilan.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Rod obuhvaća dvije prihvaćene vrste, ''Brombya platynema'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; i ''Brombya smithii'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;, obje ograničene na Queensland.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Tipska vrsta: ''Brombya platynema'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; &lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&amp;lvl=gn&amp;name=Brombya PlantNET], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Brombya platynema]]'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt;
# ''[[Brombya smithii]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Rodovi Boroniinae]]</text>
      <sha1>rghqz9ms6tmxazuxwjvtex8o6zgct8f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567309</id>
      <parentid>7567303</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:06:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>7567309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3077" sha1="95dk6pu9ojfbdgsltvyshmbgithns86" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Brombya''
| slika        = Brombya platynema SF26129-07.jpg
| slika_opis   = ''B. platynema'', tipska vrsta.
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Boroniinae]] 
| genus        = '''''Brombya'''''
| genus_autorstvo = F.Muell.
}}
'''''Brombya''''' je  biljni rod u porodici [[Rutovke|rutovki]]. Pripadaju mu dvije vrste [[endem]]ične za australsku državu [[Queensland]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35626-1 Kew], pristupljeno 30. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Rod je nazvan po Johnu Edwardu Brombyju (1809.–1889.), melburnškom svećeniku i prosvjetnom djelatniku.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Brombya'' je rod vazdazelenih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova i obrasle jednostavnim dlakama. [[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli, s unutarnje strane goli i ostaju na plodu. [[Latica|Latice]] su slobodne, valvatne ili usko preklapajuće, iznutra gotovo gole ili vrlo rijetko sitno dlakave; na plodu mogu kratko ostati ili otpasti.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je osam, naizmjenično su nejednake duljine. Prašničke niti spljoštene su i donekle nalik laticama, a antere prašnika smještenih nasuprot laticama obično ne sadrže pelud.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od četiri karpela koji su pri osnovi srasli, a svaki pretinac sadrži po dva sjemena zametka. Vrat tučka izbija s vrha plodnice, a njuška je sitna, točkasta ili četverorežnjevita.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do četiri pri osnovi srasla mjehura, elipsoidna do obrnuto jajasta oblika i bez kljuna. Nerazvijeni karpeli ostaju na plodu. Egzokarp je donekle drvenast, a hrskavičavi dio endokarpa odvaja se i obično se izbacuje iz otvorena ploda. Svaki mjehur sadrži jednu ili dvije jajaste [[sjeme]]nke, koje se pri sazrijevanju naglo izbacuju. Sjemena lupina tanka je, lomljiva, crna, sjajna i zrnaste površine, a endosperm je obilan.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Rod obuhvaća dvije prihvaćene vrste, ''Brombya platynema'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; i ''Brombya smithii'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;, obje ograničene na Queensland.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Tipska vrsta: ''Brombya platynema'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; &lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&amp;lvl=gn&amp;name=Brombya PlantNET], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Brombya platynema]]'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt;
# ''[[Brombya smithii]]'' &lt;small&gt;T.G.Hartley&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Brombya| ]]
[[Kategorija:Rodovi Boroniinae]]</text>
      <sha1>95dk6pu9ojfbdgsltvyshmbgithns86</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brombya platynema</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816214</id>
    <revision>
      <id>7567307</id>
      <timestamp>2026-08-01T04:03:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Brombya platynema'' | slika        =  | slika_opis   = ''B. platynema'', | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Rutaceae]] | subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]] | tribus       = [[Zanthoxyleae]] | subtribus    = [[Boroniinae]]  | genus        =...«.</comment>
      <origin>7567307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3074" sha1="sk8gnxsxa2vvtmo7tgmm3xq6lv1yo31" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Brombya platynema''
| slika        = 
| slika_opis   = ''B. platynema'',
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Boroniinae]] 
| genus        = '''''[[Brombya]]'''''
| species      = ''B. platynema''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Brombya platynema''
| dvoimeno_autorstvo =F.Muell.
| karta_raspon =
}}
'''''Brombya platynema''''' je  biljna vrsta u porodici [[Rutovke|rutovki]]. [[Endem]] australske države [[Queensland]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771737-1 Kew], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Rod je nazvan po Johnu Edwardu Brombyju (1809.–1889.), melburnškom svećeniku i prosvjetnom djelatniku.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Brombya platynema'' je [[grm]] ili [[stablo]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', visoko do oko 20 m. Mladi izbojci, listovi, plodnica i vanjska površina plodića goli su ili gotovo goli, po čemu se razlikuje od dlakave Brombya smithii.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni. Peteljka je duga 1,5–4 cm, a plojka eliptična do obrnuto jajasta, duga 9–25 cm i široka 3,5–9 cm. Cvatovi su pazušne metlice duge 4–17 cm.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. Lapovi su dugi 0,8–1,2 mm, a latice bijele, duge 1,5–2,5 mm. Prašnika je osam, naizmjenično su nejednake duljine. Prašničke niti gotovo su okrugle, obrnuto jajaste do lopatičaste i donekle nalik laticama. Antere prašnika nasuprot lapovima duge su oko 0,3 mm, dok su antere prašnika nasuprot laticama upola manje i obično ne sadrže [[pelud]]. Njuška je vrlo sitna i točkasta.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do četiri pri osnovi srasla mjehura, dugih 4–5 mm. Svaki sadrži jednu ili dvije sjemenke duge 2,5–3 mm, koje se pri otvaranju ploda naglo izbacuju.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Vrsta je endemična u sjeveroistočnom [[Queensland]]u, gdje raste od okolice rijeke [[Daintree]] prema jugu do gorja Seaview. Nastanjuje tropske kišne šume od približno razine mora do 800 m nadmorske visine, a cvjetovi i plodovi mogu se nalaziti tijekom većega dijela godine.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Tipski primjerak: Bald Hill u gorju Seaview, Queensland; prikupio John Dallachy 30. lipnja 1864., holotip u herbariju MEL. Brombya platynema ujedno je tipska vrsta roda ''Brombya''.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Brombya%20platynema PlantNET], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Melicope platynema'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Engl.&lt;/small&gt; in H.G.A.Engler &amp; K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 122 (1896)
Heterotipski:
* ''Euodia brombyana'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 5: 4 (1865)
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Brombya]]</text>
      <sha1>sk8gnxsxa2vvtmo7tgmm3xq6lv1yo31</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567314</id>
      <parentid>7567307</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:20:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7567314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3502" sha1="6oy3jzjlqgyh09g1xytrd0u02vn6kig" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Brombya platynema''
| slika        = Comprehensive catalogue of Queensland plants, both indigenous and naturalised. To which are added, where known, the aboriginal and other vernacular names; with numerous illustrations, and copious (14596062190).jpg
| slika_opis   = ''B. platynema'', ilustracija.
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Boroniinae]] 
| genus        = '''''[[Brombya]]'''''
| species      = ''B. platynema''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Brombya platynema''
| dvoimeno_autorstvo =F.Muell.
| karta_raspon =
}}
'''''Brombya platynema''''' je  biljna vrsta u porodici [[Rutovke|rutovki]]. [[Endem]] australske države [[Queensland]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:771737-1 Kew], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Rod je nazvan po Johnu Edwardu Brombyju (1809.–1889.), melburnškom svećeniku i prosvjetnom djelatniku.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Brombya platynema'' je [[grm]] ili [[stablo]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', visoko do oko 20 m. Mladi izbojci, listovi, plodnica i vanjska površina plodića goli su ili gotovo goli, po čemu se razlikuje od dlakave Brombya smithii.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni. Peteljka je duga 1,5–4 cm, a plojka eliptična do obrnuto jajasta, duga 9–25 cm i široka 3,5–9 cm. Cvatovi su pazušne metlice duge 4–17 cm.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. Lapovi su dugi 0,8–1,2 mm, a latice bijele, duge 1,5–2,5 mm. Prašnika je osam, naizmjenično su nejednake duljine. Prašničke niti gotovo su okrugle, obrnuto jajaste do lopatičaste i donekle nalik laticama. Antere prašnika nasuprot lapovima duge su oko 0,3 mm, dok su antere prašnika nasuprot laticama upola manje i obično ne sadrže [[pelud]]. Njuška je vrlo sitna i točkasta.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do četiri pri osnovi srasla mjehura, dugih 4–5 mm. Svaki sadrži jednu ili dvije sjemenke duge 2,5–3 mm, koje se pri otvaranju ploda naglo izbacuju.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Vrsta je endemična u sjeveroistočnom [[Queensland]]u, gdje raste od okolice rijeke [[Daintree]] prema jugu do gorja Seaview. Nastanjuje tropske kišne šume od približno razine mora do 800 m nadmorske visine, a cvjetovi i plodovi mogu se nalaziti tijekom većega dijela godine.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Tipski primjerak: Bald Hill u gorju Seaview, Queensland; prikupio John Dallachy 30. lipnja 1864., holotip u herbariju MEL. Brombya platynema ujedno je tipska vrsta roda ''Brombya''.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Brombya%20platynema PlantNET], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Brombya platynema SF26129-10.jpg|''B. platynema''.
Brombya platynema SF26129-04.jpg|''B. platynema''.
Brombya platynema SF26129-11.jpg|''B. platynema''.
&lt;/gallery&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Melicope platynema'' &lt;small&gt;(F.Muell.) Engl.&lt;/small&gt; in H.G.A.Engler &amp; K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 122 (1896)
Heterotipski:
* ''Euodia brombyana'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 5: 4 (1865)
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Brombya]]</text>
      <sha1>6oy3jzjlqgyh09g1xytrd0u02vn6kig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Brombya</title>
    <ns>14</ns>
    <id>816215</id>
    <revision>
      <id>7567308</id>
      <timestamp>2026-08-01T04:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Boroniinae]]«.</comment>
      <origin>7567308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="kc9kxl2uscni3awea27an16gd1s6dhs" xml:space="preserve">[[Kategorija:Boroniinae]]</text>
      <sha1>kc9kxl2uscni3awea27an16gd1s6dhs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brombya smithii</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816216</id>
    <revision>
      <id>7567313</id>
      <timestamp>2026-08-01T04:15:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Brombya smithii'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Rutaceae]] | subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]] | tribus       = [[Zanthoxyleae]] | subtribus    = [[Boroniinae]]  | genus        = '''''[[Brombya]]'''...«.</comment>
      <origin>7567313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3026" sha1="5y4rrkk2fvp80hmi8ludvs1j17lf3l1" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Brombya smithii''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Boroniinae]] 
| genus        = '''''[[Brombya]]'''''
| species      = ''B. smithii''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Brombya smithii''
| dvoimeno_autorstvo =  T.G.Hartley
| karta_raspon =
}}
'''''Brombya smithii''''' je  biljna vrsta u porodici [[Rutovke|rutovki]]. [[Endem]] australske države [[Queensland]].&lt;ref name=&quot;Kew &quot;&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77131144-1 Kew], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Rod je nazvan po Johnu Edwardu Brombyju (1809.–1889.), melburnškom svećeniku i prosvjetnom djelatniku.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Brombya smithii'' je [[grm]] ili [[stablo]] iz porodice [[Rutaceae]], visoko do oko 12 m. Mladi izbojci, listovi, cvatovi, lapovi, plodnica i vanjska površina plodića obrasli su jednostavnim dlakama. Po toj se dlakavosti lako razlikuje od gotovo gole Brombya platynema.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Listovi]] su nasuprotni i jednostavni, ukupno dugi približno 10–22 cm. Peteljka je duga 1,5–3 cm, a plojka eliptična do eliptično obrnuto jajasta, duga 8–20 cm i široka 3,5–10 cm. Cvatovi su pazušne metlice duge 2,5–13 cm.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su dvospolni i četveročlani. Lapovi su dugi 1–2 mm, a latice bijele, duge 3,5–4 mm. [[Prašnik]]a je osam i naizmjenično su nejednake duljine. Prašničke niti eliptične su do usko eliptične i donekle nalik laticama. Antere prašnika nasuprot lapovima duge su oko 0,6 mm, a one nasuprot laticama oko 0,5 mm; potonje obično ne sadrže pelud. Njuška je četverorežnjevita.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do četiri pri osnovi srasla mjehura. Plodići su dugi 5–8 mm, a sjemenke oko 3 mm. Zreli se plodići otvaraju i naglo izbacuju sjajne crne sjemenke.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Rasprostranjenost i stanište ==
Vrsta je endemična u sjeveroistočnom [[Queensland]]u, gdje raste od rijeke [[Annan]] prema jugu do rijeke Bloomfield. Nastanjuje tropske kišne šume od približno razine mora do 800 m nadmorske visine, a cvate od [[kolovoz]]a do [[Prosinac|prosinca]]. [[Kew]] je prihvaća kao samostalnu vrstu.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Ostalo ==
Tipski primjerak prikupljen je 7. rujna 1960. kod Gap Creeka, oko 38 km jugoistočno od Cooktowna; [[holotip]] se čuva u herbariju BRI, a izotipovi u A i LAE. Epitet smithii odaje počast australskom istraživaču prašumske flore Lindsayju Stewartu Smithu (1917.–1970.). &lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Brombya%20smithii PlantNET], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Brombya]]</text>
      <sha1>5y4rrkk2fvp80hmi8ludvs1j17lf3l1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geijera paniculata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816217</id>
    <revision>
      <id>7567321</id>
      <timestamp>2026-08-01T04:44:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Geijera paniculata'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Rutaceae]] | subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]] | tribus       = [[Zanthoxyleae]] | subtribus    = [[Lunasiinae]]  | genus        = '''''[[Geijera]]...«.</comment>
      <origin>7567321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3166" sha1="n488a4on4c87c8r9bxo7w36u7ze6nln" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Geijera paniculata''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Lunasiinae]] 
| genus        = '''''[[Geijera]]'''''
| species      = ''G. paniculata''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Geijera paniculata''
| dvoimeno_autorstvo =  (F.Muell.) Druce
| karta_raspon =
}}
'''''Geijera paniculata'''''je vrsta drveća iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno ove vrste je od [[Queensland]]a do sjeveroistoka [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:773709-1 Plants of the World online], pristupljeno 28. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Poznata engleska imena su axe-breaker, capivi i scrub wilga &lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Coatesia%20paniculata PlantNET], pristupljeno 28. srpnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Morfologija ==
''Geijera paniculata'' malo je do srednje visoko, vazdazeleno [[stablo]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', visoko do oko 12 m. Biljka je gola i nema trnova.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni. Plojke su jajaste, eliptične ili obrnuto jajaste, duge 3–12 cm i široke 1,5–7,5 cm. Vrh im je šiljast ili tup, katkad plitko urezan, a osnova klinasta do zaobljena. Gornja je strana sjajna i tamnozelena, donja svjetlija, s istaknutom središnjom žilom. Peteljka je duga 5–15 mm. Zgnječeni listovi snažno su aromatični.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su guste metlice duge 1,5–9 cm, smještene na vrhovima grančica ili u gornjim pazušcima listova. [[Cvjetovi]] su dvospolni i peteročlani. [[Lap]]ovi su dugi oko 1 mm, pri osnovi srasli i po rubu trepavičasti. [[Latica|Latice]] su bijele, slobodne i preklapajuće, duge 1,5–3 mm.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je pet; slobodni su, razmaknuti i smješteni nasuprot lapovima. Plodnica je peteropretinasta, s po dva sjemena zametka u svakom pretincu. Vratovi tučka međusobno su srasli, a njuška je vrlo sitna.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednoga do pet pri osnovi sraslih plodića. Jajast je, bočno spljošten, kljunast i dug oko 8–9 mm. Pri otvaranju izbacuje vrlo sjajne, tamnosmeđe do crne sjemenke.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Rasprostranjenost i stanište ==
Vrsta je [[endem]]ična u istočnoj Australiji, od središnjega i jugoistočnog Queenslanda do sjeveroistočnoga Novog Južnog Walesa. Raste u kišnim šumama, osobito suhim i suptropskim kišnim šumama. Cvate uglavnom u [[travanj|travnju]] i svibnju. U Novom Južnom Walesu rijetka je i poznata samo s nekoliko područja oko Lismorea, Wardella i Rivertreeja.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Coatesia paniculata'' &lt;small&gt;F.Muell.&lt;/small&gt; in Fragm. 3: 26 (1862)
* ''Geijera muelleri'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; in Fl. Austral. 1: 364 (1863), nom. illeg.

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Lunasiinae]]</text>
      <sha1>n488a4on4c87c8r9bxo7w36u7ze6nln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coleonema</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816218</id>
    <revision>
      <id>7567325</id>
      <timestamp>2026-08-01T05:03:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Coleonema'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Rutaceae]] | subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]] | tribus        = [[Diosmeae]]  | genus        = '''''Coleonema''''' | genus_autorstvo =  Bartl. &amp; H.L.Wendl....«.</comment>
      <origin>7567325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3286" sha1="6cs4ol7n1wwxr46mq0fv0i0cjvvotby" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Coleonema''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus        = [[Diosmeae]] 
| genus        = '''''Coleonema'''''
| genus_autorstvo =  Bartl. &amp; H.L.Wendl.
}}
'''''Coleonema''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Prirodno je rasprostranjen po [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35652-1 Plants of the World online] Pristupljeno 20. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;. Jedna vrsta naturalizirana je u [[Australija|Australiji]], ''Coleonema pulchellum''. 
== Etimologija ==
Ime roda izvedeno je od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi koleos, „ovojnica” ili „korice”, i nema, „nit”, prema staminodijima obavijenima noktićima latica.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Coleonema'' je rod malenih uspravnih [[grm]]ova iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Grančice su gole ili sitno obrasle jednostavnim dlakama.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični, peteljkasti i jednostavni. Na donjoj strani imaju dva niza žljezdastih točkica, a rub im je usko proziran.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su dvospolni, peteročlani, pojedinačni, vršni ili pazušni. Ispod svakoga cvijeta nalaze se dva pricvjetića i šest do osam [[brakteja]] nastalih preobrazbom reduciranih listova. Čaška je režnjevita. Latice su slobodne, raširene, bijele ili ružičaste; njihov je noktić obično srastao sa staminodijem.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je pet. Antere na vrhu imaju sićušnu žlijezdu. Staminodija je također pet, a svaki završava žlijezdom. Nektarijski disk je čašast ili režnjevit.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Plodnica je građena od pet golih karpela. Vrh svakoga karpela kuglasto je nabrekao i nosi udubljenu žlijezdu. Vrat [[Tučak|tučka]] kratak je i gol, a njuška glavasta i spljošteno kuglasta.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od pet golih, uspravnih ili raširenih plodića, koji obično završavaju kratkim rogom; rogovi vrlo rijetko izostaju. [[Sjeme]]nke su crne i sjajne.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Rod obuhvaća osam prihvaćenih vrsta, sve prirodno rasprostranjene u kapskim provincijama Južnoafričke Republike. U južnoj Australiji udomaćila se jedna vrsta, ondje obrađivana kao Coleonema pulchellum.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;/&gt;

Tipska vrsta: Coleonema album (Thunb.) Bartl. &amp; H.L.Wendl.&lt;ref name=&quot;PlantNET &quot;&gt;[https://profiles.ala.org.au/opus/foa/profile/Coleonema PlantNET], pristupljeno  1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Coleonema album]]'' &lt;small&gt;(Thunb.) Bartl. &amp; H.L.Wendl.&lt;/small&gt;
# ''[[Coleonema aspalathoides]]'' &lt;small&gt;A.Juss. ex G.Don&lt;/small&gt;
# ''[[Coleonema calycinum]]'' &lt;small&gt;(Steud.) I.Williams&lt;/small&gt;
# ''[[Coleonema juniperinum]]'' &lt;small&gt;Sond.&lt;/small&gt;
# ''[[Coleonema nubigenum]]'' &lt;small&gt;Esterh.&lt;/small&gt;
# ''[[Coleonema pulchellum]]'' &lt;small&gt;I.Williams&lt;/small&gt;
# ''[[Coleonema pulchrum]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
# ''[[Coleonema virgatum]]'' &lt;small&gt;(Schltdl.) Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Diosmeae]]</text>
      <sha1>6cs4ol7n1wwxr46mq0fv0i0cjvvotby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dorsa Geikie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816219</id>
    <revision>
      <id>7567328</id>
      <timestamp>2026-08-01T05:16:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1367134136|Dorsa Geikie]]«</comment>
      <origin>7567328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="701" sha1="58aujnk4zby090ig1ts70nnr4gd4mwt" xml:space="preserve">
[[Datoteka:Bow_of_wrinkle_ridges_in_central_Mare_Fecunditatis.png|desno|mini| Dorsa Geikie je zakrivljeni greben u središtu. [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]] mozaik.]]
[[Datoteka:Dorsa_Geikie_AS15-97-13279.jpg|desno|mini| Kosi pogled na sjeverni dio Dorse, iz Apolla 15]]
'''Dorsa Geikie''' je [[naborni greben]] u Moru plodnosti (Mare Fecunditatis) na [[Mjesec|Mjesecu]].

Dug je oko 220&amp;nbsp;km dugačak, a nazvan po škotskom geologu Sir Archibaldu Geikieju [[1976.]] godine od strane [[Međunarodna astronomska unija|IAU-a]] .

== Reference ==

== Vanjske poveznice ==

* [https://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_80_wac.pdf LAC-80] Karta Mjeseca
[[Kategorija:Grebeni na Mjesecu]]</text>
      <sha1>58aujnk4zby090ig1ts70nnr4gd4mwt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567330</id>
      <parentid>7567328</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:21:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7567330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="771" sha1="2cjzu8x7nkpo5ri5z81e2jc6wavdoh6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bow_of_wrinkle_ridges_in_central_Mare_Fecunditatis.png|desno|mini|300px|Dorsa Geikie je zakrivljeni greben u središtu. [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]] mozaik.]]
[[Datoteka:Dorsa_Geikie_AS15-97-13279.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na sjeverni dio Dorse, iz Apolla 15]]
'''Dorsa Geikie''' je [[naborni greben]] u [[More plodnosti|Moru plodnosti]] ({{lat.|Mare Fecunditatis}}) na [[Mjesec]]u.

Greben je dug oko 220&amp;nbsp;km, a [[Međunarodna astronomska unija]] ga je [[1976.]] nazbala po škotskom geologu Sir [[Archibald Geikie|Archibaldu Geikieju]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [https://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_80_wac.pdf LAC-80] Karta Mjeseca

[[Kategorija:Grebeni na Mjesecu|Geikie]]</text>
      <sha1>2cjzu8x7nkpo5ri5z81e2jc6wavdoh6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567331</id>
      <parentid>7567330</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:24:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7567331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="896" sha1="2pay1657ff8iy740t3l2opsw28h7xf9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bow_of_wrinkle_ridges_in_central_Mare_Fecunditatis.png|desno|mini|300px|Dorsa Geikie je zakrivljeni greben u središtu, lijevo su [[Messier (krater)|Messier]] i Messier A (mozaik [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]])]]
[[Datoteka:Dorsa_Geikie_AS15-97-13279.jpg|desno|mini|300px|Kosi pogled na sjeverni dio Dorse, iz Apolla 15]]
'''Dorsa Geikie''' je [[naborni greben]] u [[More plodnosti|Moru plodnosti]] ({{lat.|Mare Fecunditatis}}) na [[Mjesec]]u, u blizini bliskog para kratera [[Messier (krater)|Messier]] i Messier A.

Greben je dug oko 220&amp;nbsp;km, a [[Međunarodna astronomska unija]] ga je [[1976.]] nazbala po škotskom geologu Sir [[Archibald Geikie|Archibaldu Geikieju]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [https://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_80_wac.pdf LAC-80] Karta Mjeseca

[[Kategorija:Grebeni na Mjesecu|Geikie]]</text>
      <sha1>2pay1657ff8iy740t3l2opsw28h7xf9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Merkurov tranzit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816220</id>
    <redirect title="Merkurov prijelaz" />
    <revision>
      <id>7567332</id>
      <timestamp>2026-08-01T05:30:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Tranzit Merkura sa Zemlje]]</comment>
      <origin>7567332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="08rdzuplcmde0uqcrjoyutrd07kc1gu" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Tranzit Merkura sa Zemlje]]</text>
      <sha1>08rdzuplcmde0uqcrjoyutrd07kc1gu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567334</id>
      <parentid>7567332</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:31:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno je odredište preusmjeravanja sa stranice [[Tranzit Merkura sa Zemlje]] na [[Merkurov prijelaz]]</comment>
      <origin>7567334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="rml9fxcm2lbr0o2e9041g40pjrk1jhi" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Merkurov prijelaz]]</text>
      <sha1>rml9fxcm2lbr0o2e9041g40pjrk1jhi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tranzit Merkura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816221</id>
    <redirect title="Merkurov prijelaz" />
    <revision>
      <id>7567335</id>
      <timestamp>2026-08-01T05:32:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Merkurov prijelaz]]</comment>
      <origin>7567335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="rml9fxcm2lbr0o2e9041g40pjrk1jhi" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Merkurov prijelaz]]</text>
      <sha1>rml9fxcm2lbr0o2e9041g40pjrk1jhi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lunasia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816222</id>
    <revision>
      <id>7567337</id>
      <timestamp>2026-08-01T05:33:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Lunasia'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Rutaceae]] | subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]] | tribus       = [[Zanthoxyleae]] | subtribus    = [[Lunasiinae]]  | genus        = '''''Lunasia''''' | genus_a...«.</comment>
      <origin>7567337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6831" sha1="p9oz8uyvqx5kg8gjln8dkha8l1sfg8d" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Lunasia''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Lunasiinae]] 
| genus        = '''''Lunasia'''''
| genus_autorstvo = Blanco
| species      = ''L. amara''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Lunasia amara''
| dvoimeno_autorstvo = Blanco
| karta_raspon =
}}
'''''Lunasia'''''je maleni biljni rod drveća iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribuis ''[[Lunasiinae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do [[Papuazija|Papuazije]] i Sjevernog [[Queensland]]a.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35810-1 Plants of the World online], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Ime roda potječe od tagaloške riječi lunas, jednoga od narodnih naziva tipske vrste. &lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Lunasia'' je monotipski rod vazdazelenih dvodomnih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova, a obrasle jednostavnim i složenim, čuperkastim, zvjezdastim ili ljuskastim dlakama. Pupovi su goli, a listovi naizmjenični i jednostavni.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne metlice ili grozdovi, s cvjetovima skupljenima u malene glavaste skupine. Cvjetovi su jednospolni i tročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i ostaju na plodu. Tri latice slobodne su, valvatne, izvana dlakave, iznutra gole te također ostaju na plodu.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Muški [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju tri [[prašnik]]a i zakržljali ginecej bez funkcionalnih sjemenih zametaka. U ženskih su cvjetova prašnici zakržljali, a antere ne sadrže pelud. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je gotovo apokarpan, sastavljen od tri karpela, od kojih svaki ima jedan sjemeni zametak. Tri vrata [[Tučak|tučka]] smještena su ispod vrha karpela, povijena unatrag i završavaju spljoštenim njuškama.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do tri pri osnovi srasla mjehura. Egzokarp je drvenast i sitno dlakav. Dio unutarnjega sloja ploda ostaje priljubljen uz sjemenku, dok se hrskavičavi dio endokarpa odvaja i najčešće izbacuje iz otvorena ploda. Sjemenke su pojedinačne, smeđe, glatke i bez endosperma.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Rod obuhvaća samo vrstu ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;, rasprostranjenu od [[Filipini|Filipina]] preko [[Java (otok)|Jave]] do sjeverne [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Tipska vrsta: ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;. To je je grm ili stablo visoko do oko 15 m. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 1–9 cm. Plojka je eliptična do obrnuto jajasta, ponekad uska, duga 5,5–37 cm i široka 3–14 cm. Pri osnovi je klinasta, zaobljena ili srcolika, rub joj je gotovo cijel do izrazito valovit, a vrh zaobljen do dugo ušiljen.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su dugi 3–28 cm. Cvjetovi su zelenkastožuti do bijeli. Muški cvjetovi imaju vrlo sitne lapove i latice te tri prašnika. Ženski cvjetovi imaju tri dobro razvijena staminodija bez peluda. Tri su karpela pri osnovi povezana, dok su vratovi tučka iznad osnove slobodni, a široke spljoštene njuške raširene preko njihovih vrhova.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Folikuli su odrezano obrnuto jajasti, pomalo spljošteni i dugi 6–15 mm. Sjemenke su jajaste do eliptične, duge 5–9 mm.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Ostalo ==
Vrsta raste od Filipina do Jave i Australije. U Australiji je poznata iz sjeveroistočnoga Queenslanda, gdje nastanjuje obalne šikare, galerijske i kišne šume do oko 800 m nadmorske visine. Cvate uglavnom od travnja do listopada. Vrlo je promjenjiva i u starijoj je literaturi opisana pod brojnim sinonimima. Kora se u Maleziji tradicionalno rabila protiv ugriza zmija, kožnih bolesti, otečenih udova i probavnih tegoba, ali sadrži alkaloide lunasin i lunakrin, koji mogu imati smrtonosan učinak.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia, Volume 26—Meliaceae, Rutaceae, Zygophyllaceae], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
{{div col|cols=3}}
Za rod

Heterotipski:
* ''Androcephalium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 196 (1893)
* ''Mytilicoccus'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)

Za vrstu

Homotipski: 
* ''Pilocarpus amarus'' &lt;small&gt;(Blanco) Blanco&lt;/small&gt; in Fl. Filip., ed. 2.: 540 (1845)
Heterotipski: 
* ''Androcephalium quercifolium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 97 (1893)
* ''Lunasia babuyanica'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 3: 411 (1909)
* ''Lunasia costulata'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia gigantifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 21: 519 (1922)
* ''Lunasia grandifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia macrophylla'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia mollis'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 299 (1914)
* ''Lunasia nigropunctata'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 301 (1914)
* ''Lunasia obtusifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia parvifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia pubifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 29: 481 (1926)
* ''Lunasia quercifolia'' (Warb.) K.Schum. &amp; Lauterb. in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia quercifolia var. lanceolata'' &lt;small&gt;C.T.White&lt;/small&gt; in J. Arnold Arbor. 7: 232 (1926)
* ''Lunasia repanda'' &lt;small&gt;K.Schum. &amp; Lauterb.&lt;/small&gt; in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia reticulata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 4: 1511 (1912)
* ''Lunasia truncata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 10: 3782 (1939), without a Latin descr.
* ''Mytilicoccus costulatus'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus grandifolius'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus quercifolius'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia parvifolia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
* ''Rabelaisia philippinensis'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
{{div col end}}
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Lunasiinae]]
[[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]]</text>
      <sha1>p9oz8uyvqx5kg8gjln8dkha8l1sfg8d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567338</id>
      <parentid>7567337</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:34:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Lunasia]] na [[Lunasia amara]]</comment>
      <origin>7567337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6831" sha1="p9oz8uyvqx5kg8gjln8dkha8l1sfg8d" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Lunasia''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Lunasiinae]] 
| genus        = '''''Lunasia'''''
| genus_autorstvo = Blanco
| species      = ''L. amara''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Lunasia amara''
| dvoimeno_autorstvo = Blanco
| karta_raspon =
}}
'''''Lunasia'''''je maleni biljni rod drveća iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribuis ''[[Lunasiinae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do [[Papuazija|Papuazije]] i Sjevernog [[Queensland]]a.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35810-1 Plants of the World online], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Ime roda potječe od tagaloške riječi lunas, jednoga od narodnih naziva tipske vrste. &lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Lunasia'' je monotipski rod vazdazelenih dvodomnih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova, a obrasle jednostavnim i složenim, čuperkastim, zvjezdastim ili ljuskastim dlakama. Pupovi su goli, a listovi naizmjenični i jednostavni.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne metlice ili grozdovi, s cvjetovima skupljenima u malene glavaste skupine. Cvjetovi su jednospolni i tročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i ostaju na plodu. Tri latice slobodne su, valvatne, izvana dlakave, iznutra gole te također ostaju na plodu.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Muški [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju tri [[prašnik]]a i zakržljali ginecej bez funkcionalnih sjemenih zametaka. U ženskih su cvjetova prašnici zakržljali, a antere ne sadrže pelud. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je gotovo apokarpan, sastavljen od tri karpela, od kojih svaki ima jedan sjemeni zametak. Tri vrata [[Tučak|tučka]] smještena su ispod vrha karpela, povijena unatrag i završavaju spljoštenim njuškama.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do tri pri osnovi srasla mjehura. Egzokarp je drvenast i sitno dlakav. Dio unutarnjega sloja ploda ostaje priljubljen uz sjemenku, dok se hrskavičavi dio endokarpa odvaja i najčešće izbacuje iz otvorena ploda. Sjemenke su pojedinačne, smeđe, glatke i bez endosperma.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Rod obuhvaća samo vrstu ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;, rasprostranjenu od [[Filipini|Filipina]] preko [[Java (otok)|Jave]] do sjeverne [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Tipska vrsta: ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;. To je je grm ili stablo visoko do oko 15 m. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 1–9 cm. Plojka je eliptična do obrnuto jajasta, ponekad uska, duga 5,5–37 cm i široka 3–14 cm. Pri osnovi je klinasta, zaobljena ili srcolika, rub joj je gotovo cijel do izrazito valovit, a vrh zaobljen do dugo ušiljen.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su dugi 3–28 cm. Cvjetovi su zelenkastožuti do bijeli. Muški cvjetovi imaju vrlo sitne lapove i latice te tri prašnika. Ženski cvjetovi imaju tri dobro razvijena staminodija bez peluda. Tri su karpela pri osnovi povezana, dok su vratovi tučka iznad osnove slobodni, a široke spljoštene njuške raširene preko njihovih vrhova.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Folikuli su odrezano obrnuto jajasti, pomalo spljošteni i dugi 6–15 mm. Sjemenke su jajaste do eliptične, duge 5–9 mm.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Ostalo ==
Vrsta raste od Filipina do Jave i Australije. U Australiji je poznata iz sjeveroistočnoga Queenslanda, gdje nastanjuje obalne šikare, galerijske i kišne šume do oko 800 m nadmorske visine. Cvate uglavnom od travnja do listopada. Vrlo je promjenjiva i u starijoj je literaturi opisana pod brojnim sinonimima. Kora se u Maleziji tradicionalno rabila protiv ugriza zmija, kožnih bolesti, otečenih udova i probavnih tegoba, ali sadrži alkaloide lunasin i lunakrin, koji mogu imati smrtonosan učinak.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia, Volume 26—Meliaceae, Rutaceae, Zygophyllaceae], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
{{div col|cols=3}}
Za rod

Heterotipski:
* ''Androcephalium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 196 (1893)
* ''Mytilicoccus'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)

Za vrstu

Homotipski: 
* ''Pilocarpus amarus'' &lt;small&gt;(Blanco) Blanco&lt;/small&gt; in Fl. Filip., ed. 2.: 540 (1845)
Heterotipski: 
* ''Androcephalium quercifolium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 97 (1893)
* ''Lunasia babuyanica'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 3: 411 (1909)
* ''Lunasia costulata'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia gigantifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 21: 519 (1922)
* ''Lunasia grandifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia macrophylla'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia mollis'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 299 (1914)
* ''Lunasia nigropunctata'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 301 (1914)
* ''Lunasia obtusifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia parvifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia pubifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 29: 481 (1926)
* ''Lunasia quercifolia'' (Warb.) K.Schum. &amp; Lauterb. in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia quercifolia var. lanceolata'' &lt;small&gt;C.T.White&lt;/small&gt; in J. Arnold Arbor. 7: 232 (1926)
* ''Lunasia repanda'' &lt;small&gt;K.Schum. &amp; Lauterb.&lt;/small&gt; in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia reticulata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 4: 1511 (1912)
* ''Lunasia truncata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 10: 3782 (1939), without a Latin descr.
* ''Mytilicoccus costulatus'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus grandifolius'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus quercifolius'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia parvifolia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
* ''Rabelaisia philippinensis'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
{{div col end}}
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Lunasiinae]]
[[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]]</text>
      <sha1>p9oz8uyvqx5kg8gjln8dkha8l1sfg8d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567340</id>
      <parentid>7567338</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:34:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Lunasia amara]] na [[Lunasia]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7567337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6831" sha1="p9oz8uyvqx5kg8gjln8dkha8l1sfg8d" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Lunasia''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Lunasiinae]] 
| genus        = '''''Lunasia'''''
| genus_autorstvo = Blanco
| species      = ''L. amara''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Lunasia amara''
| dvoimeno_autorstvo = Blanco
| karta_raspon =
}}
'''''Lunasia'''''je maleni biljni rod drveća iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribuis ''[[Lunasiinae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do [[Papuazija|Papuazije]] i Sjevernog [[Queensland]]a.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35810-1 Plants of the World online], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Ime roda potječe od tagaloške riječi lunas, jednoga od narodnih naziva tipske vrste. &lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Morfologija ==
''Lunasia'' je monotipski rod vazdazelenih dvodomnih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova, a obrasle jednostavnim i složenim, čuperkastim, zvjezdastim ili ljuskastim dlakama. Pupovi su goli, a listovi naizmjenični i jednostavni.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne metlice ili grozdovi, s cvjetovima skupljenima u malene glavaste skupine. Cvjetovi su jednospolni i tročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i ostaju na plodu. Tri latice slobodne su, valvatne, izvana dlakave, iznutra gole te također ostaju na plodu.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Muški [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju tri [[prašnik]]a i zakržljali ginecej bez funkcionalnih sjemenih zametaka. U ženskih su cvjetova prašnici zakržljali, a antere ne sadrže pelud. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je gotovo apokarpan, sastavljen od tri karpela, od kojih svaki ima jedan sjemeni zametak. Tri vrata [[Tučak|tučka]] smještena su ispod vrha karpela, povijena unatrag i završavaju spljoštenim njuškama.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do tri pri osnovi srasla mjehura. Egzokarp je drvenast i sitno dlakav. Dio unutarnjega sloja ploda ostaje priljubljen uz sjemenku, dok se hrskavičavi dio endokarpa odvaja i najčešće izbacuje iz otvorena ploda. Sjemenke su pojedinačne, smeđe, glatke i bez endosperma.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Rod obuhvaća samo vrstu ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;, rasprostranjenu od [[Filipini|Filipina]] preko [[Java (otok)|Jave]] do sjeverne [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Tipska vrsta: ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;. To je je grm ili stablo visoko do oko 15 m. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 1–9 cm. Plojka je eliptična do obrnuto jajasta, ponekad uska, duga 5,5–37 cm i široka 3–14 cm. Pri osnovi je klinasta, zaobljena ili srcolika, rub joj je gotovo cijel do izrazito valovit, a vrh zaobljen do dugo ušiljen.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su dugi 3–28 cm. Cvjetovi su zelenkastožuti do bijeli. Muški cvjetovi imaju vrlo sitne lapove i latice te tri prašnika. Ženski cvjetovi imaju tri dobro razvijena staminodija bez peluda. Tri su karpela pri osnovi povezana, dok su vratovi tučka iznad osnove slobodni, a široke spljoštene njuške raširene preko njihovih vrhova.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Folikuli su odrezano obrnuto jajasti, pomalo spljošteni i dugi 6–15 mm. Sjemenke su jajaste do eliptične, duge 5–9 mm.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Ostalo ==
Vrsta raste od Filipina do Jave i Australije. U Australiji je poznata iz sjeveroistočnoga Queenslanda, gdje nastanjuje obalne šikare, galerijske i kišne šume do oko 800 m nadmorske visine. Cvate uglavnom od travnja do listopada. Vrlo je promjenjiva i u starijoj je literaturi opisana pod brojnim sinonimima. Kora se u Maleziji tradicionalno rabila protiv ugriza zmija, kožnih bolesti, otečenih udova i probavnih tegoba, ali sadrži alkaloide lunasin i lunakrin, koji mogu imati smrtonosan učinak.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia, Volume 26—Meliaceae, Rutaceae, Zygophyllaceae], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
{{div col|cols=3}}
Za rod

Heterotipski:
* ''Androcephalium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 196 (1893)
* ''Mytilicoccus'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)

Za vrstu

Homotipski: 
* ''Pilocarpus amarus'' &lt;small&gt;(Blanco) Blanco&lt;/small&gt; in Fl. Filip., ed. 2.: 540 (1845)
Heterotipski: 
* ''Androcephalium quercifolium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 97 (1893)
* ''Lunasia babuyanica'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 3: 411 (1909)
* ''Lunasia costulata'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia gigantifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 21: 519 (1922)
* ''Lunasia grandifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia macrophylla'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia mollis'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 299 (1914)
* ''Lunasia nigropunctata'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 301 (1914)
* ''Lunasia obtusifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia parvifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia pubifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 29: 481 (1926)
* ''Lunasia quercifolia'' (Warb.) K.Schum. &amp; Lauterb. in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia quercifolia var. lanceolata'' &lt;small&gt;C.T.White&lt;/small&gt; in J. Arnold Arbor. 7: 232 (1926)
* ''Lunasia repanda'' &lt;small&gt;K.Schum. &amp; Lauterb.&lt;/small&gt; in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia reticulata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 4: 1511 (1912)
* ''Lunasia truncata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 10: 3782 (1939), without a Latin descr.
* ''Mytilicoccus costulatus'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus grandifolius'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus quercifolius'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia parvifolia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
* ''Rabelaisia philippinensis'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
{{div col end}}
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Lunasiinae]]
[[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]]</text>
      <sha1>p9oz8uyvqx5kg8gjln8dkha8l1sfg8d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567342</id>
      <parentid>7567340</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:35:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Etimologija */</comment>
      <origin>7567342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6853" sha1="ifylgq39v5cvl59ey35z0jsq47r4iyj" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Lunasia''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Lunasiinae]] 
| genus        = '''''Lunasia'''''
| genus_autorstvo = Blanco
| species      = ''L. amara''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Lunasia amara''
| dvoimeno_autorstvo = Blanco
| karta_raspon =
}}
'''''Lunasia'''''je maleni biljni rod drveća iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribuis ''[[Lunasiinae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do [[Papuazija|Papuazije]] i Sjevernog [[Queensland]]a.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35810-1 Plants of the World online], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Ime roda potječe od [[Tagaloški jezik|tagaloške]] riječi lunas, jednoga od narodnih naziva tipske vrste. &lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

== Morfologija ==
''Lunasia'' je monotipski rod vazdazelenih dvodomnih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova, a obrasle jednostavnim i složenim, čuperkastim, zvjezdastim ili ljuskastim dlakama. Pupovi su goli, a listovi naizmjenični i jednostavni.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne metlice ili grozdovi, s cvjetovima skupljenima u malene glavaste skupine. Cvjetovi su jednospolni i tročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i ostaju na plodu. Tri latice slobodne su, valvatne, izvana dlakave, iznutra gole te također ostaju na plodu.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Muški [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju tri [[prašnik]]a i zakržljali ginecej bez funkcionalnih sjemenih zametaka. U ženskih su cvjetova prašnici zakržljali, a antere ne sadrže pelud. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je gotovo apokarpan, sastavljen od tri karpela, od kojih svaki ima jedan sjemeni zametak. Tri vrata [[Tučak|tučka]] smještena su ispod vrha karpela, povijena unatrag i završavaju spljoštenim njuškama.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do tri pri osnovi srasla mjehura. Egzokarp je drvenast i sitno dlakav. Dio unutarnjega sloja ploda ostaje priljubljen uz sjemenku, dok se hrskavičavi dio endokarpa odvaja i najčešće izbacuje iz otvorena ploda. Sjemenke su pojedinačne, smeđe, glatke i bez endosperma.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Rod obuhvaća samo vrstu ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;, rasprostranjenu od [[Filipini|Filipina]] preko [[Java (otok)|Jave]] do sjeverne [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Tipska vrsta: ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;. To je je grm ili stablo visoko do oko 15 m. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 1–9 cm. Plojka je eliptična do obrnuto jajasta, ponekad uska, duga 5,5–37 cm i široka 3–14 cm. Pri osnovi je klinasta, zaobljena ili srcolika, rub joj je gotovo cijel do izrazito valovit, a vrh zaobljen do dugo ušiljen.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su dugi 3–28 cm. Cvjetovi su zelenkastožuti do bijeli. Muški cvjetovi imaju vrlo sitne lapove i latice te tri prašnika. Ženski cvjetovi imaju tri dobro razvijena staminodija bez peluda. Tri su karpela pri osnovi povezana, dok su vratovi tučka iznad osnove slobodni, a široke spljoštene njuške raširene preko njihovih vrhova.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Folikuli su odrezano obrnuto jajasti, pomalo spljošteni i dugi 6–15 mm. Sjemenke su jajaste do eliptične, duge 5–9 mm.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Ostalo ==
Vrsta raste od Filipina do Jave i Australije. U Australiji je poznata iz sjeveroistočnoga Queenslanda, gdje nastanjuje obalne šikare, galerijske i kišne šume do oko 800 m nadmorske visine. Cvate uglavnom od travnja do listopada. Vrlo je promjenjiva i u starijoj je literaturi opisana pod brojnim sinonimima. Kora se u Maleziji tradicionalno rabila protiv ugriza zmija, kožnih bolesti, otečenih udova i probavnih tegoba, ali sadrži alkaloide lunasin i lunakrin, koji mogu imati smrtonosan učinak.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia, Volume 26—Meliaceae, Rutaceae, Zygophyllaceae], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;

== Sinonimi ==
{{div col|cols=3}}
Za rod

Heterotipski:
* ''Androcephalium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 196 (1893)
* ''Mytilicoccus'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)

Za vrstu

Homotipski: 
* ''Pilocarpus amarus'' &lt;small&gt;(Blanco) Blanco&lt;/small&gt; in Fl. Filip., ed. 2.: 540 (1845)
Heterotipski: 
* ''Androcephalium quercifolium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 97 (1893)
* ''Lunasia babuyanica'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 3: 411 (1909)
* ''Lunasia costulata'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia gigantifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 21: 519 (1922)
* ''Lunasia grandifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia macrophylla'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia mollis'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 299 (1914)
* ''Lunasia nigropunctata'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 301 (1914)
* ''Lunasia obtusifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia parvifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia pubifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 29: 481 (1926)
* ''Lunasia quercifolia'' (Warb.) K.Schum. &amp; Lauterb. in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia quercifolia var. lanceolata'' &lt;small&gt;C.T.White&lt;/small&gt; in J. Arnold Arbor. 7: 232 (1926)
* ''Lunasia repanda'' &lt;small&gt;K.Schum. &amp; Lauterb.&lt;/small&gt; in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia reticulata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 4: 1511 (1912)
* ''Lunasia truncata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 10: 3782 (1939), without a Latin descr.
* ''Mytilicoccus costulatus'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus grandifolius'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus quercifolius'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia parvifolia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
* ''Rabelaisia philippinensis'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
{{div col end}}
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Lunasiinae]]
[[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]]</text>
      <sha1>ifylgq39v5cvl59ey35z0jsq47r4iyj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567349</id>
      <parentid>7567342</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:44:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7567349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7246" sha1="51l0tu2x1j4qt30xa7ons9oftyawnbi" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Lunasia''
| slika        = Botanische Jahrbücher für Systematik, Pflanzengeschichte und Pflanzengeographie (1919) (20403233865).jpg
| slika_opis   = Ilustracija
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Rutaceae]]
| subfamilia   = [[Zanthoxyloideae]]
| tribus       = [[Zanthoxyleae]]
| subtribus    = [[Lunasiinae]] 
| genus        = '''''Lunasia'''''
| genus_autorstvo = Blanco
| species      = ''L. amara''
| subspecies   =
| dvoimeno     = ''Lunasia amara''
| dvoimeno_autorstvo = Blanco
| karta_raspon =
}}
'''''Lunasia'''''je maleni biljni rod drveća iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribuis ''[[Lunasiinae]]''. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do [[Papuazija|Papuazije]] i Sjevernog [[Queensland]]a.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35810-1 Plants of the World online], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Etimologija ==
Ime roda potječe od [[Tagaloški jezik|tagaloške]] riječi lunas, jednoga od narodnih naziva tipske vrste. &lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

== Morfologija ==
''Lunasia'' je monotipski rod vazdazelenih dvodomnih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. Biljke su bez [[trn]]ova, a obrasle jednostavnim i složenim, čuperkastim, zvjezdastim ili ljuskastim dlakama. Pupovi su goli, a listovi naizmjenični i jednostavni.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su pazušne metlice ili grozdovi, s cvjetovima skupljenima u malene glavaste skupine. Cvjetovi su jednospolni i tročlani. [[Lap]]ovi su pri osnovi srasli i ostaju na plodu. Tri latice slobodne su, valvatne, izvana dlakave, iznutra gole te također ostaju na plodu.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Muški [[Cvjetovi|cvjetovi]] imaju tri [[prašnik]]a i zakržljali ginecej bez funkcionalnih sjemenih zametaka. U ženskih su cvjetova prašnici zakržljali, a antere ne sadrže pelud. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] je gotovo apokarpan, sastavljen od tri karpela, od kojih svaki ima jedan sjemeni zametak. Tri vrata [[Tučak|tučka]] smještena su ispod vrha karpela, povijena unatrag i završavaju spljoštenim njuškama.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Plod]] se sastoji od jednog do tri pri osnovi srasla mjehura. Egzokarp je drvenast i sitno dlakav. Dio unutarnjega sloja ploda ostaje priljubljen uz sjemenku, dok se hrskavičavi dio endokarpa odvaja i najčešće izbacuje iz otvorena ploda. Sjemenke su pojedinačne, smeđe, glatke i bez endosperma.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Rod obuhvaća samo vrstu ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;, rasprostranjenu od [[Filipini|Filipina]] preko [[Java (otok)|Jave]] do sjeverne [[Australija|Australije]].&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Tipska vrsta: ''Lunasia amara'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt;. To je je grm ili stablo visoko do oko 15 m. [[Listovi]] imaju peteljku dugu 1–9 cm. Plojka je eliptična do obrnuto jajasta, ponekad uska, duga 5,5–37 cm i široka 3–14 cm. Pri osnovi je klinasta, zaobljena ili srcolika, rub joj je gotovo cijel do izrazito valovit, a vrh zaobljen do dugo ušiljen.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su dugi 3–28 cm. Cvjetovi su zelenkastožuti do bijeli. Muški cvjetovi imaju vrlo sitne lapove i latice te tri prašnika. Ženski cvjetovi imaju tri dobro razvijena staminodija bez peluda. Tri su karpela pri osnovi povezana, dok su vratovi tučka iznad osnove slobodni, a široke spljoštene njuške raširene preko njihovih vrhova.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Folikuli su odrezano obrnuto jajasti, pomalo spljošteni i dugi 6–15 mm. Sjemenke su jajaste do eliptične, duge 5–9 mm.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;
== Ostalo ==
Vrsta raste od Filipina do Jave i Australije. U Australiji je poznata iz sjeveroistočnoga Queenslanda, gdje nastanjuje obalne šikare, galerijske i kišne šume do oko 800 m nadmorske visine. Cvate uglavnom od travnja do listopada. Vrlo je promjenjiva i u starijoj je literaturi opisana pod brojnim sinonimima. Kora se u Maleziji tradicionalno rabila protiv ugriza zmija, kožnih bolesti, otečenih udova i probavnih tegoba, ali sadrži alkaloide lunasin i lunakrin, koji mogu imati smrtonosan učinak.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://www.dcceew.gov.au/sites/default/files/env/pages/fb3709f5-d0b4-4a15-94bc-17686ac6a9ae/files/flora-australia-26-meliaceae-rutaceae-zygophyllaceae.pdf?utm_source=chatgpt.com Flora of Australia, Volume 26—Meliaceae, Rutaceae, Zygophyllaceae], pristupljeno 1. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Lunasia amara foliage.jpg|''L. amara'', zasađena mlada biljka.
Lunasia amara fruit.jpg|''L. amara'' , listovi i nedozreli plodovi, a smeđe zvjezdaste tvorevine su otvoreni folikuli.
Lunasia amara.jpg|''L. amara'' , cvjetovi.
&lt;/gallery&gt;
== Sinonimi ==
{{div col|cols=3}}
Za rod

Heterotipski:
* ''Androcephalium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 196 (1893)
* ''Mytilicoccus'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)

Za vrstu

Homotipski: 
* ''Pilocarpus amarus'' &lt;small&gt;(Blanco) Blanco&lt;/small&gt; in Fl. Filip., ed. 2.: 540 (1845)
Heterotipski: 
* ''Androcephalium quercifolium'' &lt;small&gt;Warb.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 18: 97 (1893)
* ''Lunasia babuyanica'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 3: 411 (1909)
* ''Lunasia costulata'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia gigantifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 21: 519 (1922)
* ''Lunasia grandifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia macrophylla'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia mollis'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 299 (1914)
* ''Lunasia nigropunctata'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 301 (1914)
* ''Lunasia obtusifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci., C 9: 300 (1914)
* ''Lunasia parvifolia'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 3: 89 (1867)
* ''Lunasia pubifolia'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; in Philipp. J. Sci. 29: 481 (1926)
* ''Lunasia quercifolia'' (Warb.) K.Schum. &amp; Lauterb. in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia quercifolia var. lanceolata'' &lt;small&gt;C.T.White&lt;/small&gt; in J. Arnold Arbor. 7: 232 (1926)
* ''Lunasia repanda'' &lt;small&gt;K.Schum. &amp; Lauterb.&lt;/small&gt; in Fl. Schutzgeb. Südsee: 376 (1900)
* ''Lunasia reticulata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 4: 1511 (1912)
* ''Lunasia truncata'' &lt;small&gt;Elmer&lt;/small&gt; in Leafl. Philipp. Bot. 10: 3782 (1939), without a Latin descr.
* ''Mytilicoccus costulatus'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus grandifolius'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; in Fl. Ned. Ind. 1(2): 288 (1859)
* ''Mytilicoccus quercifolius'' &lt;small&gt;Zoll.&lt;/small&gt; in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 14: 173 (1857)
* ''Rabelaisia parvifolia'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
* ''Rabelaisia philippinensis'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; in London J. Bot. 4: 519 (1845)
{{div col end}}
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Lunasiinae]]
[[Kategorija:Rodovi Zanthoxyleae]]</text>
      <sha1>51l0tu2x1j4qt30xa7ons9oftyawnbi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lunasia amara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816224</id>
    <redirect title="Lunasia" />
    <revision>
      <id>7567341</id>
      <timestamp>2026-08-01T05:34:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Lunasia amara]] na [[Lunasia]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7567341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="bd6t101b7h334r212bk5vtwqrosyz89" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Lunasia]]</text>
      <sha1>bd6t101b7h334r212bk5vtwqrosyz89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Astronomski prijelazi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>816225</id>
    <revision>
      <id>7567347</id>
      <timestamp>2026-08-01T05:43:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Astrometrija|Prijelazi]] [[Kategorija:Astronomski događaji|Prijelazi]]«.</comment>
      <origin>7567347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100" sha1="b9wbuw83sw8bhdvnwmuifw5waruz0v6" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Astrometrija|Prijelazi]]
[[Kategorija:Astronomski događaji|Prijelazi]]</text>
      <sha1>b9wbuw83sw8bhdvnwmuifw5waruz0v6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567348</id>
      <parentid>7567347</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:44:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu|Astronomski događaji u Sunčevom sustavu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="167" sha1="flc3pl435asbvymp7oxa44j5ks1uzcv" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Astrometrija|Prijelazi]]
[[Kategorija:Astronomski događaji|Prijelazi]]
[[Kategorija:Astronomski događaji u Sunčevom sustavu|Prijelazi]]</text>
      <sha1>flc3pl435asbvymp7oxa44j5ks1uzcv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:CreditsPlease</title>
    <ns>3</ns>
    <id>816226</id>
    <revision>
      <id>7567383</id>
      <timestamp>2026-08-01T06:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Dobro došli!</comment>
      <origin>7567383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3293" sha1="m1p4wmajkn2myxbab4i71biigne636b" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''CreditsPlease''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|CreditsPlease]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:CreditsPlease]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli!  &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 08:55, 1. kolovoza 2026. (CEST)</text>
      <sha1>m1p4wmajkn2myxbab4i71biigne636b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Poeticcc</title>
    <ns>3</ns>
    <id>816227</id>
    <revision>
      <id>7567386</id>
      <timestamp>2026-08-01T06:56:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Dobro došli!</comment>
      <origin>7567386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3278" sha1="juol7urtxbgind102b046rfn1kdzhri" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''Poeticcc''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Poeticcc]]).&lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Poeticcc]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli!  &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 08:56, 1. kolovoza 2026. (CEST)</text>
      <sha1>juol7urtxbgind102b046rfn1kdzhri</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izabela Francuska, delfina Viennoisa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816228</id>
    <revision>
      <id>7567416</id>
      <timestamp>2026-08-01T08:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Izabela Francuska'''/'''Burgundska''' (1312. – travanj 1348.) bila je francuska [[Princeza|kraljevna]], kći [[Filip V., kralj Francuske|kralja Filipa V. „Visokog“]] i njegove supruge, [[Ivana II., burgundska grofica|burgundske grofice Ivane II.]]&lt;ref&gt;{{cite book | last=Cox | first=Eugene L. | title=The Green Count of Savoy | url=https://archive.org/details/greencountofsavo0000coxe | url-access=registration | location=Princeton, New Jersey...«.</comment>
      <origin>7567416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1224" sha1="gf765si6nwuz3tv5nw0wa8h27wdkeg7" xml:space="preserve">'''Izabela Francuska'''/'''Burgundska''' (1312. – travanj 1348.) bila je francuska [[Princeza|kraljevna]], kći [[Filip V., kralj Francuske|kralja Filipa V. „Visokog“]] i njegove supruge, [[Ivana II., burgundska grofica|burgundske grofice Ivane II.]]&lt;ref&gt;{{cite book | last=Cox | first=Eugene L. | title=The Green Count of Savoy | url=https://archive.org/details/greencountofsavo0000coxe | url-access=registration | location=Princeton, New Jersey | publisher=Princeton University Press | year=1967 }} str. 25.&lt;/ref&gt; te sestra burgundske grofice [[Ivana III., burgundska grofica|Ivane III.]]

Filip, Izabelin otac, postao je [[Popis francuskih vladara|francuskim kraljem]] 1316. godine. Mlada se Izabela 1323. udala za [[Guigues VIII. od Viennoisa|Guiguesa VIII. od Viennoisa]]. Izabela se potom, nakon što je postala udovica, udala za Ivana III., gospodara Faucogneya,&lt;ref&gt;{{cite book |title=Imagining the Past in France: History in Manuscript Painting, 1250–1500 |editor-first1=Elizabeth |editor-last1=Morrison |editor-first2=Anne Dawson |editor-last2=Hedeman |publisher=J. Paul Getty Museum |year=2010 }}&lt;/ref&gt; 1335. godine.

Izabela je umrla od kuge tijekom [[Epidemija|epidemije]] (1348.).
==Izvori==
{{Izvori}}</text>
      <sha1>gf765si6nwuz3tv5nw0wa8h27wdkeg7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567417</id>
      <parentid>7567416</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Kapetovići|Kapetovići]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1252" sha1="7eubhsy5erwa6y05udhzbv18k06j1u1" xml:space="preserve">'''Izabela Francuska'''/'''Burgundska''' (1312. – travanj 1348.) bila je francuska [[Princeza|kraljevna]], kći [[Filip V., kralj Francuske|kralja Filipa V. „Visokog“]] i njegove supruge, [[Ivana II., burgundska grofica|burgundske grofice Ivane II.]]&lt;ref&gt;{{cite book | last=Cox | first=Eugene L. | title=The Green Count of Savoy | url=https://archive.org/details/greencountofsavo0000coxe | url-access=registration | location=Princeton, New Jersey | publisher=Princeton University Press | year=1967 }} str. 25.&lt;/ref&gt; te sestra burgundske grofice [[Ivana III., burgundska grofica|Ivane III.]]

Filip, Izabelin otac, postao je [[Popis francuskih vladara|francuskim kraljem]] 1316. godine. Mlada se Izabela 1323. udala za [[Guigues VIII. od Viennoisa|Guiguesa VIII. od Viennoisa]]. Izabela se potom, nakon što je postala udovica, udala za Ivana III., gospodara Faucogneya,&lt;ref&gt;{{cite book |title=Imagining the Past in France: History in Manuscript Painting, 1250–1500 |editor-first1=Elizabeth |editor-last1=Morrison |editor-first2=Anne Dawson |editor-last2=Hedeman |publisher=J. Paul Getty Museum |year=2010 }}&lt;/ref&gt; 1335. godine.

Izabela je umrla od kuge tijekom [[Epidemija|epidemije]] (1348.).
==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kapetovići]]</text>
      <sha1>7eubhsy5erwa6y05udhzbv18k06j1u1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567418</id>
      <parentid>7567417</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:11:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Francuske princeze|Francuske princeze]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7567418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1286" sha1="m3tx8c1xtv19xf1c2un7hm0nliiywpz" xml:space="preserve">'''Izabela Francuska'''/'''Burgundska''' (1312. – travanj 1348.) bila je francuska [[Princeza|kraljevna]], kći [[Filip V., kralj Francuske|kralja Filipa V. „Visokog“]] i njegove supruge, [[Ivana II., burgundska grofica|burgundske grofice Ivane II.]]&lt;ref&gt;{{cite book | last=Cox | first=Eugene L. | title=The Green Count of Savoy | url=https://archive.org/details/greencountofsavo0000coxe | url-access=registration | location=Princeton, New Jersey | publisher=Princeton University Press | year=1967 }} str. 25.&lt;/ref&gt; te sestra burgundske grofice [[Ivana III., burgundska grofica|Ivane III.]]

Filip, Izabelin otac, postao je [[Popis francuskih vladara|francuskim kraljem]] 1316. godine. Mlada se Izabela 1323. udala za [[Guigues VIII. od Viennoisa|Guiguesa VIII. od Viennoisa]]. Izabela se potom, nakon što je postala udovica, udala za Ivana III., gospodara Faucogneya,&lt;ref&gt;{{cite book |title=Imagining the Past in France: History in Manuscript Painting, 1250–1500 |editor-first1=Elizabeth |editor-last1=Morrison |editor-first2=Anne Dawson |editor-last2=Hedeman |publisher=J. Paul Getty Museum |year=2010 }}&lt;/ref&gt; 1335. godine.

Izabela je umrla od kuge tijekom [[Epidemija|epidemije]] (1348.).
==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kapetovići]]
[[Kategorija:Francuske princeze]]</text>
      <sha1>m3tx8c1xtv19xf1c2un7hm0nliiywpz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska čipka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816229</id>
    <redirect title="Hrvatsko čipkarstvo" />
    <revision>
      <id>7567422</id>
      <timestamp>2026-08-01T08:25:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Hrvatsko čipkarstvo]]</comment>
      <origin>7567422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="31adk1nhwfcku144pxuzc2oa1lx2w97" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Hrvatsko čipkarstvo]]</text>
      <sha1>31adk1nhwfcku144pxuzc2oa1lx2w97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vepsijski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816230</id>
    <revision>
      <id>7567471</id>
      <timestamp>2026-08-01T10:24:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica</comment>
      <origin>7567471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3971" sha1="3lqmupcisu3rwgz3hbslrn6lqd0b1t3" xml:space="preserve">{{Infookvir jezik
|ime = vepsijski
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = vepsän kelʹ, vepsän keli, vepsä
|države = {{DZ+X|RUS}} ([[Karelija]])
|govornici = 2173, od toga 1276 materinji
|jezična porodica = [[uralski jezici|uralski]]&lt;br&gt;&amp;nbsp;[[baltofinski jezici|baltofinski]]&lt;br&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''vepsijski''
|etnicitet = [[Vepsijci]]
|karta = 2.3-Veps.png
|opis karte = Distribucija vepsijskoga početkom 20. i 21. stoljeća
}}
[[Datoteka:Veps language and VepKar corpus by Nina Zaitseva 2018.webm|mini|Nina Zaiceva govori vepsijski jezik]]
'''Vepsijski jezik''' (''vepsän kelʹ'', ''vepsän keli'' ili ''vepsä''; ISO 639-3 vep) [[Baltofinski jezici|baltofinski]] je jezik [[Uralski jezici|uralske]] jezične skupine naroda [[Vepsijci|Vepsijaca]] u [[Rusija|ruskoj]] republici [[Karelija|Kareliji]] i okolnim oblastima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Matasović|first=Ranko|title=Jezična raznolikost svijeta|publisher=Algoritam|year=2011.|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Matasović|first=Ranko|title=Uvod u poredbenu lingvistiku|publisher=Matica Hrvatska|year=2001.|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt; Srodan je [[Finski jezik|finskomu]] i [[Karelski jezik|karelskom jeziku]].

Jezik je ugrožen i njime ne govore svi mladi u etničkoj skupini. Dio je školskoga kurikula i upotrebljava se u nastavi. Godine 2012. njime je govorilo 2173 ljudi u Rusiji,&lt;ref name=&quot;Перепись2021-первые-и-вторые-языки&quot;&gt;{{cite web|title=Итоги ВПН-2020. Том 5 Национальный состав и владение языками — Таблица 4. Владение языками и использование языков населением|url=https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab4_VPN-2020.xlsx|archive-url=https://web.archive.org/web/20221230185331/https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab4_VPN-2020.xlsx|archive-date=2022-12-30}}&lt;/ref&gt; a od toga se njih 1276 izjašnjavalo materinjim govornicima.&lt;ref name=&quot;Перепись2021-родные-языки&quot;&gt;{{cite web|title=Итоги ВПН-2020. Том 5 Национальный состав и владение языками — Таблица 6. Население по родному языку|url=https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab6_VPN-2020.xlsx|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007103435/https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab6_VPN-2020.xlsx|archive-date=2024-10-07}}&lt;/ref&gt; Vepsijski se pojavljuje u novinama ''Kodima'', dječjem časopisu ''Kipinä'' (''Kibin'' na vepsijskome) te televizijskim i radijskim emisijama.&lt;ref&gt;Zaiceva, Nina. ''Veps language heritage in Karelia''. Multilingual Finnic – Language contact and change. 2019. {{Doi|https://doi.org/10.33341/uh.85043}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća jezik se počelo učiti u školama, a napravljen je i [[Ćirilica|ćirilični]] zapis jezika. Međutim, od 1937. bilo je zabranjeno poučavati na vepsijskome i puno se Vepsijaca preselilo sa svojih sela u gradove. Od 1988. jezik je ponovno u upotrebi u školstvu, a od sljedeće godine počinje se polako rabiti i [[latinica]] koja je od 2007. godine postala i službenom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=17.04.2007 - Government of Karelia approved uniform Karelian language alphabet|url=http://gov.karelia.ru/News/2007/04/0417_06_e.html|access-date=2026-08-01|website=gov.karelia.ru}}&lt;/ref&gt;

Ima tri glavna dijalekta: sjeverni (''Äänis-Veps'') oko [[Oneško jezero|Oneškoga jezera]], središnji oko [[Sankt-Peterburg|Sankt Petersburga]] i [[Vologodska oblast|Vologodske Oblasti]] te južni u regiji Sankt Petersburga.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Veps language and alphabet|url=https://www.omniglot.com/writing/veps.htm|access-date=2026-08-01|website=www.omniglot.com}}&lt;/ref&gt;

Poput drugih uralskih jezika, [[Aglutinativni jezici|aglutinitivan]] je, a ima 23 [[Padež|padeža]].

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Jezici po abecedi:V]]
[[Kategorija:Baltofinski jezici]]
[[Kategorija:Karelija]]</text>
      <sha1>3lqmupcisu3rwgz3hbslrn6lqd0b1t3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567472</id>
      <parentid>7567471</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:27:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Dodano</comment>
      <origin>7567472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4011" sha1="72eiofws98gvm2gjm06wq5dlu21pxyg" xml:space="preserve">{{Infookvir jezik
|ime = vepsijski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = ''vepsän kelʹ'', ''vepsän keli'', ''vepsä''
|države = {{DZ+X|RUS}} ([[Karelija]])
|govornici = 2173, od toga 1276 materinji
|jezična porodica = [[uralski jezici|uralski]]&lt;br&gt;&amp;nbsp;[[baltofinski jezici|baltofinski]]&lt;br&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''vepsijski''
|etnicitet = [[Vepsijci]]
|karta = 2.3-Veps.png
|opis karte = Distribucija vepsijskoga početkom 20. i 21. stoljeća
|glottolog = veps1250
}}
[[Datoteka:Veps language and VepKar corpus by Nina Zaitseva 2018.webm|mini|Nina Zaiceva govori vepsijski jezik]]
'''Vepsijski jezik''' (''vepsän kelʹ'', ''vepsän keli'' ili ''vepsä''; ISO 639-3 vep) [[Baltofinski jezici|baltofinski]] je jezik [[Uralski jezici|uralske]] jezične skupine naroda [[Vepsijci|Vepsijaca]] u [[Rusija|ruskoj]] republici [[Karelija|Kareliji]] i okolnim oblastima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Matasović|first=Ranko|title=Jezična raznolikost svijeta|publisher=Algoritam|year=2011.|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Matasović|first=Ranko|title=Uvod u poredbenu lingvistiku|publisher=Matica Hrvatska|year=2001.|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt; Srodan je [[Finski jezik|finskomu]] i [[Karelski jezik|karelskom jeziku]].

Jezik je ugrožen i njime ne govore svi mladi u etničkoj skupini. Dio je školskoga kurikula i upotrebljava se u nastavi. Godine 2012. njime je govorilo 2173 ljudi u Rusiji,&lt;ref name=&quot;Перепись2021-первые-и-вторые-языки&quot;&gt;{{cite web|title=Итоги ВПН-2020. Том 5 Национальный состав и владение языками — Таблица 4. Владение языками и использование языков населением|url=https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab4_VPN-2020.xlsx|archive-url=https://web.archive.org/web/20221230185331/https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab4_VPN-2020.xlsx|archive-date=2022-12-30}}&lt;/ref&gt; a od toga se njih 1276 izjašnjavalo materinjim govornicima.&lt;ref name=&quot;Перепись2021-родные-языки&quot;&gt;{{cite web|title=Итоги ВПН-2020. Том 5 Национальный состав и владение языками — Таблица 6. Население по родному языку|url=https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab6_VPN-2020.xlsx|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007103435/https://rosstat.gov.ru/storage/mediabank/Tom5_tab6_VPN-2020.xlsx|archive-date=2024-10-07}}&lt;/ref&gt; Vepsijski se pojavljuje u novinama ''Kodima'', dječjem časopisu ''Kipinä'' (''Kibin'' na vepsijskome) te televizijskim i radijskim emisijama.&lt;ref&gt;Zaiceva, Nina. ''Veps language heritage in Karelia''. Multilingual Finnic – Language contact and change. 2019. {{Doi|https://doi.org/10.33341/uh.85043}}&lt;/ref&gt;

Početkom 20. stoljeća jezik se počelo učiti u školama, a napravljen je i [[Ćirilica|ćirilični]] zapis jezika. Međutim, od 1937. bilo je zabranjeno poučavati na vepsijskome i puno se Vepsijaca preselilo sa svojih sela u gradove. Od 1988. jezik je ponovno u upotrebi u školstvu, a od sljedeće godine počinje se polako rabiti i [[latinica]] koja je od 2007. godine postala i službenom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=17.04.2007 - Government of Karelia approved uniform Karelian language alphabet|url=http://gov.karelia.ru/News/2007/04/0417_06_e.html|access-date=2026-08-01|website=gov.karelia.ru}}&lt;/ref&gt;

Ima tri glavna dijalekta: sjeverni (''Äänis-Veps'') oko [[Oneško jezero|Oneškoga jezera]], središnji oko [[Sankt-Peterburg|Sankt Petersburga]] i [[Vologodska oblast|Vologodske Oblasti]] te južni u regiji Sankt Petersburga.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Veps language and alphabet|url=https://www.omniglot.com/writing/veps.htm|access-date=2026-08-01|website=www.omniglot.com}}&lt;/ref&gt;

Poput drugih uralskih jezika, [[Aglutinativni jezici|aglutinitivan]] je, a ima 23 [[Padež|padeža]].

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Jezici po abecedi:V]]
[[Kategorija:Baltofinski jezici]]
[[Kategorija:Karelija]]</text>
      <sha1>72eiofws98gvm2gjm06wq5dlu21pxyg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Športska natjecanja u Salzburgu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>816231</id>
    <revision>
      <id>7567485</id>
      <timestamp>2026-08-01T10:53:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Športska natjecanja u Austriji po gradovima|Salzburg]] [[Kategorija:Manifestacije u Salzburgu]] [[Kategorija:Šport u Salzburgu|Natjecanja]]«.</comment>
      <origin>7567485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="154" sha1="mepo1ec8n575p4276n0jsrh52k07fi6" xml:space="preserve">[[Kategorija:Športska natjecanja u Austriji po gradovima|Salzburg]]
[[Kategorija:Manifestacije u Salzburgu]]
[[Kategorija:Šport u Salzburgu|Natjecanja]]</text>
      <sha1>mepo1ec8n575p4276n0jsrh52k07fi6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Manifestacije u Salzburgu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>816232</id>
    <revision>
      <id>7567487</id>
      <timestamp>2026-08-01T10:55:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Manifestacije u Austriji po gradovima|Salzburg]] [[Kategorija:Kultura u Salzburgu]]«.</comment>
      <origin>7567487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96" sha1="4enj2l1y73bu9drv92mkg6wlv5xw3wb" xml:space="preserve">[[Kategorija:Manifestacije u Austriji po gradovima|Salzburg]]
[[Kategorija:Kultura u Salzburgu]]</text>
      <sha1>4enj2l1y73bu9drv92mkg6wlv5xw3wb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kultura u Salzburgu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>816233</id>
    <revision>
      <id>7567488</id>
      <timestamp>2026-08-01T10:58:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commons category|Culture of Salzburg}}  [[Kategorija:Salzburg|Kultura]] [[Kategorija:Kultura u Austriji po gradovima|Salzburg]]«.</comment>
      <origin>7567488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="129" sha1="8hqlx2480pokzwy9qwse6l2024m872v" xml:space="preserve">{{Commons category|Culture of Salzburg}}

[[Kategorija:Salzburg|Kultura]]
[[Kategorija:Kultura u Austriji po gradovima|Salzburg]]</text>
      <sha1>8hqlx2480pokzwy9qwse6l2024m872v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UEFA Superkup 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816234</id>
    <revision>
      <id>7567491</id>
      <timestamp>2026-08-01T11:04:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometna utakmica | ime                     = UEFA Superkup 2026. | slika                   = [[Datoteka:EM-Stadion Wals-Siezenheim zur Euro.jpg|275px]] | natjecanje              = [[UEFA Superkup]] | momčad1                 = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] | momčad1-država          = {{Z|FRA|veličina=30px}} | momčad1-rezultat        =  | momčad2                 = [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | momčad2-držav...«.</comment>
      <origin>7567491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3421" sha1="9y415spjmdfzksedgbvm9ri9q05fica" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometna utakmica
| ime                     = UEFA Superkup 2026.
| slika                   = [[Datoteka:EM-Stadion Wals-Siezenheim zur Euro.jpg|275px]]
| natjecanje              = [[UEFA Superkup]]
| momčad1                 = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
| momčad1-država          = {{Z|FRA|veličina=30px}}
| momčad1-rezultat        = 
| momčad2                 = [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
| momčad2-država          = {{Z|ENG|veličina=30px}}
| momčad2-rezultat        = 
| detalji                 = 
| datum                   = [[12. kolovoza]] [[2026.]]
| stadion                 = [[Red Bull Arena (Salzburg)|Red Bull Arena]]
| grad                    = [[Salzburg]]
| igrač_utakmice1a        = 
| igrač_utakmice1a-naslov = 
| igrač_utakmice1b        = 
| igrač_utakmice1b-naslov = 
| sudac                   = [[Omar Artan]] ([[Somalijski nogometni savez|Somalija]])&lt;ref name=&quot;sudac&quot;&gt;{{cite news|title=Top African referee Omar Artan to officiate 2026 UEFA Super Cup after being unable to participate in FIFA World Cup 2026 |url=https://www.uefa.com/news-media/news/02a6-20d7ce07703f-bee983e79921-1000--top-african-referee-omar-artan-to-officiate-2026-uefa-super/ |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 June 2026 |access-date=11 June 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| gledatelji              = 
| vrijeme                 = 
| prije                   = 
| poslije                 = 
}}
'''UEFA Superkup 2026.''' bit će 51. izdanje [[UEFA Superkup]]a, godišnje [[nogomet]]ne utakmice koju organizira [[UEFA]], a u kojoj se natječu aktualni prvaci dvaju najvažnijih europskih klupskih natjecanja, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] i [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]. U utakmici će nastupiti francuski klub [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]], pobjednik [[UEFA Liga prvaka 2025./26.|UEFA Lige prvaka 2025./26.]] i aktualni nositelj naslova UEFA Superkupa, te engleski klub [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]], pobjednik [[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europske lige 2025./26.]] Odigrat će se na [[Red Bull Arena (Salzburg)|Red Bull Areni]] u [[Salzburg]]u 12. kolovoza 2026.&lt;ref name=&quot;ExCo decision&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/news-media/news/029d-1eb2cecb8955-8fa1e427770d-1000/ |title=Estadio Metropolitano to host 2027 UEFA Champions League final |publisher=[[UEFA]] |date=11 September 2025 |access-date=11 September 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://editorial.uefa.com/resources/029d-1ea02fc38447-640d13cb2154-1000/20250901_circular_2025_49_en.zip |title=Men's international match calendar and access list for the 2026/27 season |number=49/2025 |magazine=UEFA Circular Letter |publisher=[[UEFA|Union of European Football Associations]] |format=ZIP |date=2 September 2025 |access-date=11 September 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Povezani članci==
* [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]]
* [[Finale UEFA Europske lige 2026.]]
* [[Finale UEFA Konferencijske lige 2026.]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://www.uefa.com/uefasupercup/ Službena web-stranica]

{{UEFA Superkup}}

[[Kategorija:UEFA Superkup|2026.]]
[[Kategorija:Športska natjecanja u Salzburgu]]
[[Kategorija:Susreti Paris Saint-Germaina FC]]
[[Kategorija:Susreti Aston Ville F.C.]]
[[Kategorija:Športski bilateralni odnosi Engleske]]
[[Kategorija:Športski bilateralni odnosi Francuske]]</text>
      <sha1>9y415spjmdfzksedgbvm9ri9q05fica</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7567493</id>
      <parentid>7567491</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7567493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3483" sha1="l9td1esekyd8g5wc5a4u99ot83fsgax" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometna utakmica
| ime                     = UEFA Superkup 2026.
| slika                   = [[Datoteka:EM-Stadion Wals-Siezenheim zur Euro.jpg|275px]]
| natjecanje              = [[UEFA Superkup]]
| momčad1                 = [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
| momčad1-država          = {{Z|FRA|veličina=30px}}
| momčad1-rezultat        = 
| momčad2                 = [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
| momčad2-država          = {{Z|ENG|veličina=30px}}
| momčad2-rezultat        = 
| detalji                 = 
| datum                   = [[12. kolovoza]] [[2026.]]
| stadion                 = [[Red Bull Arena (Salzburg)|Red Bull Arena]]
| grad                    = [[Salzburg]]
| igrač_utakmice1a        = 
| igrač_utakmice1a-naslov = 
| igrač_utakmice1b        = 
| igrač_utakmice1b-naslov = 
| sudac                   = [[Omar Artan]] ([[Somalijski nogometni savez|Somalija]])&lt;ref name=&quot;sudac&quot;&gt;{{cite news|title=Top African referee Omar Artan to officiate 2026 UEFA Super Cup after being unable to participate in FIFA World Cup 2026 |url=https://www.uefa.com/news-media/news/02a6-20d7ce07703f-bee983e79921-1000--top-african-referee-omar-artan-to-officiate-2026-uefa-super/ |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 June 2026 |access-date=11 June 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| gledatelji              = 
| vrijeme                 = 
| prije                   = [[UEFA Superkup 2025.|2025.]]
| poslije                 = ''[[UEFA Superkup 2027.|2027.]]''
}}
'''UEFA Superkup 2026.''' bit će 51. izdanje [[UEFA Superkup]]a, godišnje [[nogomet]]ne utakmice koju organizira [[UEFA]], a u kojoj se natječu aktualni prvaci dvaju najvažnijih europskih klupskih natjecanja, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] i [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]. U utakmici će nastupiti francuski klub [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]], pobjednik [[UEFA Liga prvaka 2025./26.|UEFA Lige prvaka 2025./26.]] i aktualni nositelj naslova UEFA Superkupa, te engleski klub [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]], pobjednik [[UEFA Europska liga 2025./26.|UEFA Europske lige 2025./26.]] Odigrat će se na [[Red Bull Arena (Salzburg)|Red Bull Areni]] u [[Salzburg]]u 12. kolovoza 2026.&lt;ref name=&quot;ExCo decision&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/news-media/news/029d-1eb2cecb8955-8fa1e427770d-1000/ |title=Estadio Metropolitano to host 2027 UEFA Champions League final |publisher=[[UEFA]] |date=11 September 2025 |access-date=11 September 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://editorial.uefa.com/resources/029d-1ea02fc38447-640d13cb2154-1000/20250901_circular_2025_49_en.zip |title=Men's international match calendar and access list for the 2026/27 season |number=49/2025 |magazine=UEFA Circular Letter |publisher=[[UEFA|Union of European Football Associations]] |format=ZIP |date=2 September 2025 |access-date=11 September 2025 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Povezani članci==
* [[Finale UEFA Lige prvaka 2026.]]
* [[Finale UEFA Europske lige 2026.]]
* [[Finale UEFA Konferencijske lige 2026.]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://www.uefa.com/uefasupercup/ Službena web-stranica]

{{UEFA Superkup}}

[[Kategorija:UEFA Superkup|2026.]]
[[Kategorija:Športska natjecanja u Salzburgu]]
[[Kategorija:Susreti Paris Saint-Germaina FC]]
[[Kategorija:Susreti Aston Ville F.C.]]
[[Kategorija:Športski bilateralni odnosi Engleske]]
[[Kategorija:Športski bilateralni odnosi Francuske]]</text>
      <sha1>l9td1esekyd8g5wc5a4u99ot83fsgax</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stadion Wals Siezenheim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816235</id>
    <redirect title="Red Bull Arena (Salzburg)" />
    <revision>
      <id>7567496</id>
      <timestamp>2026-08-01T11:09:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Moon1238 premješta stranicu [[Stadion Wals Siezenheim]] na [[Red Bull Arena (Salzburg)]]: Bolji naziv (obrazložiti): Samo se privremeno zvao Stadion Wals Siezenheim</comment>
      <origin>7567496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="9k14exockpuc508hcss4uptrbxu0j97" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Red Bull Arena (Salzburg)]]</text>
      <sha1>9k14exockpuc508hcss4uptrbxu0j97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1066.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>816236</id>
    <revision>
      <id>7567501</id>
      <timestamp>2026-08-01T11:16:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir dokument  | naziv            = Povelja kralja Petra Krešimira IV. samostanu sv. Marije u Zadru | slika            = [[Slika:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|300px]] | opis_slike       = Povelja kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] iz [[1066.]] [[benediktinski samostan sv. Marije u Zadru|samostanu sv. Marije u Zadru]] | stvoren          = [[25. prosinca]] [[1066.]] | prijepis         = početak 12. stoljeće|12. stolj...«.</comment>
      <origin>7567501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6586" sha1="7y2e4l0wrzmjmfsn1wbcnqhr2rnv9ou" xml:space="preserve">{{Infookvir dokument 
| naziv            = Povelja kralja Petra Krešimira IV. samostanu sv. Marije u Zadru
| slika            = [[Slika:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|300px]]
| opis_slike       = Povelja kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] iz [[1066.]] [[benediktinski samostan sv. Marije u Zadru|samostanu sv. Marije u Zadru]]
| stvoren          = [[25. prosinca]] [[1066.]]
| prijepis         = početak [[12. stoljeće|12. stoljeća]]
| mjesto_čuvanja   = arhiv samostana sv. Marije u Zadru
| mjesto_izdavanja = vladarski dvor u [[Šibenik]]u
| autor            = [[Petar Krešimir IV.]]
| država           = [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatsko Kraljevstvo]]
| jezik            = [[Latinski jezik|latinski]]
| pismo            = [[beneventana]]
| potpisnici       = [[Lovro Dalmatinac|Lovro]], [[Splitska nadbiskupija|splitski nadbiskup]], [[Stjepan I. (zadarski biskup)|Stjepan]], [[Zadarska nadbiskupija|biskup Zadra]], Rajnerije, biskup hrvatski, [[Ivan Trogirski|Ivan]], [[Trogirska biskupija|biskup Trogira]], Dabro, [[Biogradska biskupija|biskup biogradski]], Drago, [[Rapska biskupija|rapski biskup]], Petar, [[Osorska biskupija|osorski biskup]]
}}
'''Povelja kralja Petra Krešimira IV. samostanu sv. Marije u Zadru''' vladarska je isprava [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatskoga kralja]] [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1059. – 1074.) kojom se daje kraljevska sloboda (''regia libertas'') ženskom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru, pisana [[Latinski jezik|latinskim jezikom]] i datirana [[25. prosinca]] [[1066.]] godine, a sačuvana je u prijepisu s početka [[12. stoljeće|12. stoljeća]] pisanom [[beneventana|beneventanom]] u [[kartular samostana sv. Marije u Zadru|kartularu benediktinskog samostana sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]].{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=87}} Isprava je važna jer se u njoj kralj Petar Krešimir potpisuje kao &quot;kralj Hrvatske i Dalmacije&quot; (''rex Croatie et Dalmatie''), čime se potvrđuje hrvatska kraljevska vlast u ondašnjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] i zato što se u njoj spominje prvi pisani spomen grada [[Šibenik]]a, koji je zbog toga dobio epitet ''Krešimirov grad''.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=132}}

== Datacija i nastanak ==

Originalna povelja izdana je na [[Božić]] 1066. godine u vladarskom dvoru u [[Šibenik]]u, a čuva se u prijepis datiranom u početak 12. stoljeće, napisanom je beneventanom, koji se nalazi u kartularu [[samostan sv. Marije u Zadru|benediktinskog samostana u Zadru]].

== Obilježja i sadržaj ==

Isprava je sačuvana kao transumpt i čuva se u arhivu samostana sv. Marije u Zadru, ali je po svom sadržaju originalna isprava.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=132}} Na početku isprave preskočena je [[invokacija]] zbog čega se započinje datacijom koja se sastoji od godine utjelovljenja [[Isus Krist|Isusa Krista]] i [[kršćanstvo|kršćanskog]] blagdana Božića (''Anno incarnationis domini nostri Iesu Christi millesimo sexagesimo VI°''). U intitulaciji isprave hrvatski kralj se spominje u obliku ''Ego Cresimir, rex Chroatie et Dalmatie, filius Stephani regis'', odnosno kao &quot;ja Krešimir, kralj Hrvatske i Dalmacije, sin kralja Stjepana&quot;.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=172}} U tom dijelu se, osim vladarskog naslova koji obuhvaća i tadašnju Dalmaciju, spominje i ime kraljeva oca, hrvatskog kralja [[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepana I.]] (o. 1030. – 1058.). U dispoziciji se navodi da je kralj stavio pod zaštitu benediktinski samostan sv. Marije u Zadru{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=243}}, kojeg je osnovala kraljeva ''sestra'' i prva [[opat]]ica [[Čika]] († iza 1095.), čime se samostan izuzima od bilo kakve vlasti [[Zadarska biskupija|zadarskog biskupa]] ili gradskih svjetovnih dužnosnika i ujedno se samostanu daje pravo da samostalno bira svoju opaticu unutar redovničke zajednice. U sankciji se prijeti isključivo materijalnom kaznom za sve one koji bi se drznuli usprotiviti kraljevoj odluci ili oštetiti [[samostan]], navodeći da je prekršitelj dužan vratiti četverostruko što je otuđio od samostana i biti podvrgnut svim kraljevim sudovima.{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=264}}

U dijelu isprave koji se odnosi na koroboraciju, odnosno diplomatičku formulu u kojoj se napominje da je isprava predstavljena pred svjedocima koji su je potpisali, čime je postala pravovaljana, navode se kao svjedoci crkvene osobe na čelu sa tadašnjim [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitskim nadbiskupom]] [[Lovro Dalmatinac|Lovrom]] (1060. – 1099.).{{Sfn|Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|1998.|pp=208}}

== Vidi još ==

* [[Povelja kralja Petra Krešimira IV. (1071.)]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
{{Refbegin}}
* {{Citiranje knjige|last=Brković|first=Milko|title=Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|publisher=ZIRAL|year=1998.|isbn=953-154-329-1|volume=|location=Zadar-Mostar|postscript=.|ref=CITEREFIsprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža1998}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor|Povelja kralja Petra Krešimira IV. samostanu sv. Marije u Zadru (1066.)}}
* [https://www.dalmacijadanas.hr/sibenik-danas-slavi-951-rodendan-davne-1066-prvi-se-put-spominje-ime-slavnog-grada/ Šibenik danas slavi 951. rođendan: Davne 1066. prvi se put spominje ime slavnog grada – dalmacijadanas.hr]
* [https://benediktinke-zadar.com/novosti/zadar/950.-obljetnica-spomena-samostana-sv.-marije-u-darovnici-hrvatskoga-kralja 950. obljetnica spomena samostana sv. Marije u darovnici hrvatskoga-kralja – benediktinke-zadar.com]
* [https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/sibenik-prije-prvog-spomena-na-bozic-1066-godine-evo-sto-mozemo-dokazati/ Šibenik prije prvog spomena na Božić 1066. godine: Evo što možemo dokazati – sibenik.in]

[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]]
[[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]]
[[Kategorija:Povelje]]
[[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]]
[[Kategorija:Petar Krešimir IV.]]</text>
      <sha1>7y2e4l0wrzmjmfsn1wbcnqhr2rnv9ou</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>